BOOLEOVA ALGEBRA

Ishodi uenja

Definirati osnovne zakone Booleove algebre, kanonske oblike logikih

3 funkcija i univerzalne funkcije te pripadajue logike sheme.
Definirati K-tablice funkcija sa 3 i 4 varijable.

Minimizirati sloenu logiku funkciju pravilima Booleove algebre, te

3
primjenom K- tablica

2
 Sadraj predavanja

Booleova algebra
Aksiomi i teoremi
Dvolana Booleova algebra
Mintermi i makstermi
Kanonski oblik funkcije

3
 Booleova algebra

Osnovni matematiki aparat koriten u

analizi i projektiranju digitalnih sklopova
G. Boole:
"An Investigation of the Laws of
Thought", London, 1854
C. E. Shannon:
"A Symbolic Analysis of Relay and Switching
Circuits", Trans.AIEE, 1938
efikasna primijena za analizu relejnih
elektromehanikih sklopova

4 4
 Aksiomatska definicija
Booleove algebre
E. V. Huntington:
"Sets of Independent Postulates for the
Algebra of Logic", 1904:
Poeljno: minimalni broj postulata
Neophodna svojstva:
konzistentnost:
niti jedan postulat iz skupa ne proturjei
nekom drugom iz istog skupa
nezavisnost:
niti jedan se postulat ne da dokazati
pomou ostalih
5 5
 Formalna definicija
konani skup objekata:
S A, B, C, d , e...x, y, z....
dvije binarne operacije: +,
Operatori (+, ) su zatvoreni s obzirom na S
Skup osnovnih aksioma ( postulata)

Varijable [ A,B,...] S - varijable su lanovi

skupa S

6 6
 Aksiomi
A.1. Aksiom o neutralnim elementima
Postoji neutralni elementi 0 i 1 s obzirom na operatore
(+ i ) tako da vrijedi:
a) A + 0 = A
b) A1 = A
A.2. Aksiom o komplementu
Za svaki A postoji A S tako da vrijedi:
a) A A 0
b) A A 1

7 7
 Aksiomi
A.3. Zakon komutacije
Operatori su komutativni:
a) A+B = B+A
b) BA = AB
A.4. Zakon distribucije
Operatori su distributivni jedan preko
drugoga
a) A (B+C) = AB + AC
b) A+BC = (A+B)(A+C)
Aksiomi A.2. i A.4.b ne vrijede u obinoj
algebri
8 8
 Hijerarhija operatora

Komplement ""
Logiko mnoenje ()
Logiko zbrajanje (+)

9 9
 Hijerarhija operatora

Zagrade mijenjaju redoslijed obavljanja

operacija na uobiajeni nain
Operatori se kolokvijalno nazivaju:
mnoenje, zbrajanje i komplementiranje
Radi se o logikima a ne aritmetikim
operacijama
0 i 1 su logike a ne aritmetike veliine

Dualnost (metateorem o dualnosti):

"Zamjenom operatora i neutralnih elemenata
u nekom postulatu dobiva se njegov dualni dio "

10
 TEOREMI

T.1. Zakon dominacije

a) A + 1 = 1
b) A 0 = 0
Dokaz teorema:
A + 1 = (A + 1)1 primjena aksioma A.1.b
=(A + 1)(A+ A ) A.2.ba
A 1 A A.4.b
A A A.1.b
1 A.2.a
11 11
 TEOREMI

T.2. Zakon idempotencije

a) A+A = A
b) AA = A
Dokaz: A+A = (A+A)1 A.1

( A A)( A A) A.2
..
A A A A.4
A0 A.2.
=A
12 12
 TEOREMI

T.3. Zakon involucije A A

T.4. Zakon apsorpcije
a) A+AB = A
b) A (A+B) =A
Dokaz

A+AB =A1+AB A.1

=A(1+B) A.4
=A1 T.1
=A
13
 TEOREMI

T.5. Zakon asocijacije

a) (A+B)+C = A+(B+C)
b) (AB)C = A(BC)

T.6. De Morganov zakon

a) AB A B

b) A B A B

14
 TEOREMI
Dokaz
Supstitucija: A+B = X
Ako je teorem ispravan
mora biti: X AB

Prema A.2. mora biti:

X X 1
X X 0
Ako se ponovno uvrste vrijednosti supstitucije:

15
Slijedi
L.1: ( A B) ( A B ) 1
L.2: ( A B) ( A B ) 0
( A B) A B ( A AB ) B A.3., T.5.

L.1 ( A A)( A B ) B T.4

1 ( A B ) B A.2.

A (B B ) A.1.,T.5.

A 1 A.2.

1 T.1.

16
 L.2 ( A B) A B AA B BA B A.4

0 B 0 A A.2.
00 T.1.
0
T.2.

17
 T.7. Generalizirani De Morganov teorem

a)
A B C A B C
b) A B C A B C
supstitucija:
A B C A X X=B+C
Dokaz: AX T.6.

A (B C) supstitucija za X

A (B C ) T.6.

A B C T.5

18
 Zakon simplifikacije

T.8. Zakon simplifikacije

a) AB AB A
b)
( A B) ( A B ) A

Dokaz AB AB A (B B ) A.4.

A 1 A.2.

A A.1.

19
 Dvolana Booleova algebra

S = {0,1}
A.1.: A+0=A; A1=A
A.2.: A A 1 ; A A 0
T.1.: A+1=1; A0=0
Uvrtavanjem 0 i 1 slijedi:

A B A+B A B AB A A
0 0 0 0 0 0 0 1
0 1 1 0 1 0 1 0
1 0 1 1 0 0
1 1 1 1 1 1

20
Dokaz konzistencije : realni sustav
Druge Booleove algebre
Elementi su skupovi algebra skupova je formalno jedna od
Booleovih algebri
Vennovi dijagrami

AB=A B A+B=A B

U U A

A A A
AA
B B

A B A B

21
 Booleove funkcije

Razni izrazi ista tablica ista funkcija

Primjer: f AB A B
f A

Konstrukcija tablice A B AB B AB AB+ AB

uvrtavanjem: 0 0 0 1 0 0
0 1 0 0 0 0
1 0 0 1 1 1
1 1 1 0 0 1

22
 Minterm
S dvije ulazne promjenljive veliine mogue je
nainiti etiri razliite operacije logikih
umnoaka:
AB, AB, AB, AB
Tablica stanja za mogue vrijednosti na ulazu
U izlaznom stupcu se dobije samo jedna jedinica
Minterm logika operacija koja na izlazu daje
jedinicu (1) samo za jednu ulaznu kombinaciju
Ostvaruje se operacijom I
Dvije ulazne varijable etiri razliita minterma

23
 Minterm
Primjer: realizacija minterma m2 s tri
ulazne varijable
Minterm m2 = izlaz je 1 za ulaznu
kombinaciju 010
Logika jednadba minterma: m2= A B C
C B A m2
0 0 0 0
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 0
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 0 24
 Minterm
Kad je potrebno ostvariti logiku operaciju
koja na izlazu daje jedinicu (1) za vie
ulaznih kombinacija, koristi se logiki zbroj
minterma
C B A Y
Y=AB C + A B C
0 0 0 0
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 0
1 0 1 1
1 1 0 0
1 1 1 0
25
 Minterm

26
 Maksterm
S dvije ulazne promjenljive veliine mogue
je nainiti etiri razliite operacije logikih
zbrojeva:
A+B, A+B, A+B, A+B
Tablica stanja za mogue vrijednosti na
ulazu
U izlaznom stupcu se dobije samo jedna
nula (0)
Maksterm logika operacija koja na izlazu
daje nulu(0) samo za jednu ulaznu
kombinaciju
Ostvaruje se operacijom ILI
Dvije ulazne varijable etiri razliita
maksterma 27
 Maksterm
Primjer: realizacija maksterma M2 s tri ulazne
varijable
Maksterm M2 = izlaz je 0 za ulaznu
kombinaciju 010
Logika jednadba maksterma: M2= A + B +C
C B A M2
0 0 0 1
0 0 1 1
0 1 0 0
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 1 1
1 1 0 1
1 1 1 1 28
 Maksterm
Kad je potrebno ostvariti logiku operaciju
koja na izlazu daje jedinicu (0) za vie
ulaznih kombinacija, koristi se logiki
umnoak maksterma
C B A Y
0 0 0 1
Y=(A+B + C) (A + B + C)
0 0 1 1
0 1 0 0
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 1 0
1 1 0 1
1 1 1 1
29
Maksterm

30
31
Napiite tablino zadanu funkciju kao sumu minterma i
kao produkt maksterma

A B C f mintermi Makstermi
0 0 0 1 m0 M0
0 0 1 0 m1 M1
0 1 0 0 m2 M2
0 1 1 1 m3 M3
1 0 0 1 m4 M4
1 0 1 0 m5 M5
1 1 0 1 m6 M6
1 1 1 0 m7 M7
 Rjeenje

Funkcija kao suma minterma

f= A B C + A B C + A B C + A B C =
(0,3,4,6)

Funkcija kao produkt Maksterma

f= (A+B+C)(A+B+C)(A+B+C)(A+B+C)=
= (1,2,5,7)
 Odreivanje logikog izraza iz tablice
- kanonski oblik logike funkcije

Primjer: f AB AB Iskljuivo ILI ( EX OR)

vi = vrijednost funkcije za tu ulaznu kombinaciju
mi = minterm ; Mi = maksterm; i = 0,1,....(r-1); r = broj redaka
Struktura standardne tablice: rastui redoslijed binarnih brojeva

A B AB AB f AB AB mi Mi

0 0 0 0 0 = v0 m0 A B M0 A B

0 1 0 1 1 = v1 m1 A B M3 A B

1 0 1 0 1 = v2 m2 AB M3 A B

1 1 0 0 0 = v3 m3 AB M3 A B

34
B
A

Vrijednost funkcije 1
Ispunjeno u drugom i treem retku
v1 a) A = 0 ; B = 1
v2 b) A = 1 ; B = 0
Napisano drugaije:
a) A =1; B=1 AB 1
b) A=1; B 1 AB 1

f A B AB

r 1

Openito: f i 0
vi mi
r 2 n

35
n = broj varijabli
 Vrijednost funkcije 0

V0 a) A = 0 ; B = 0 A B 0
V3 b) A = 1 ; B = 1 A= 0 ; B= 0 A B 0

f ( A B) ( A B )
r 1

openito f (vi Si )
i 0

Funkcije su jednake:
( A B)( A B ) AA A B AB BB A.4.

f 0 A B AB 0 A.2

A B AB AB A B A.1., A.3.

36
 Skraeno pisanje standardne tablice kombinacija

Npr

f ( A, B) A B AB
0 1 1 0
m , m 1,2
1 2

1 2

f ( A B) ( A B )
(M , M ) (0,3)
0 3

37
 Nekanonski oblici funkcije
pretvorba u kanonski oblik

1. metoda
Svaki lan mnoiti s (X X ) gdje su s X oznaene nedostajue
varijable
Npr y A B C

y A B C

A.1., A.2.
A ( B B )(C C ) B C ( A A )

A BC A B C A BC A B C AB C A B C
A.4.

ABC ABC ABC ABC ABC (0,1,2,3,5)

38
2. Metoda: uvrtavanjem 0 i 1 konstruirati standardnu tablicu kombinacija
y
A B C

y (0,1,2,3,5)
39
 Funkcija u drugom kanonskom obliku

1.Metoda
Varijable koje nedostaju u svakom lanu treba dodati kao XX

Npr
f A( A B)
( A B B)( A B) A.2.b, A.1.a
( A B)( A B)( A B) A.4.b
( A B)( A B) T .2.
(0,1)

2. Metoda: Konstruirati tablicu uvrtavanjem 0 i 1

40
 Komplement funkcije

Komplementarna funkcija: vrijednosti funkcije komplementirane

( 0 u 1 i obratno)
Npr

r 1

v m
A B f f mi Mi
f
0 0 1 0 AB A B i i
i 0
0 1 0 1 AB A B r 1

1
1
0
1
0
0
1
1
AB
AB
A B
A B
f v m
i 0
i i

41
 Komplement funkcije

Izraunati komplement funkcije:

42
 Algebarski zadana funkcija
Primjena De Morgana

f ( A, B) AB
f ( A, B) AB A B A B

Odnosi izmeu minterma i maksterma: mi M i

43
 Dualna funkcija
Dualna funkcija, ( metateorem o dualnosti), dobiva se
tako da se meusobno zamijene operatori i, ako
postoje u izrazu, konstante 0 i 1.
Ako je funkcija f :
f f ( A, B, C,...,,, ,0,1),
Dualna funkcija je:

f D f ( A, B, C,...,,, ,1,0).

Npr f AB CD,

f D ( A B) (C D) AC C B AD BD dualna funkcija od f

[ f D ] D ( A C )(C B )( A D)( B D). dualni oblik funkcije f

44
 Dualna funkcija - primjena

Generalizirani De Morgan
A B C ... A B C ...

pomou dualne funkcije

f ( A, B, C,...) f D ( A, B , C ,...).

Primjer primjene
f ( A, B, C ) A B C A B C A BC ,
f ( A, B , C ) ABC ABC AB C ,
f f D ( A, B , C ) ( A B C )( A B C )( A B C ).

45
 Funkcije jedne i dvije varijable

Broj funkcija od n varijabli: 2 2n

n1 n 2 2n
2 4
2
2 4 16

3 8 256

4 16 64K = 65 536

5 32 4G = 4 294 967 296

46
 Funkcije jedne varijable:

A f0 f1 f2 f3 f0 = 0
0 0 0 1 1 f1 = A
f2 =1
1 0 1 0 1 f3 = A

Funkcije dviju varijabli

AB f0 fl f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15

00 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
01 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
10 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
11 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
47
 Razliite funkcije 2 varijable
Funkcija Simbol za Ime Primjedbe
operator

f1 AB I-funkcija
A B
(konjunkcija)
f 2 AB A/ B Inhibicija B inhibira A

A B Iskljuivo ILI ili A ili B, ali ne

f 6 AB A B oboje

A B
ILI-funkcija
f7 A B
(disjunkcija)
f8 A B A B NILI NE-ILI

f 9 AB A B
Ekvivalencija
AB

f10 B B Komplement NE-B

f11 A B A B implikacija Ako A, onda B

f14 AB A B NI NE-I

48
 Realizacija i simboli
ISKLJUIVO ILI funkcija

B
f AB AB

=1
A
f=A+B
B

49
NILI funkcija
A B f A B
0 0 1
A 0 1 0
f A B
B 1 0 0
1 1 0
Ekvivalencija

f 9 AB A B A B f 9 AB A B
0 0 1
0 1 0
1 0 0
1 1 1

50
 3. Osnove digitalne logike

Implikacija
A B f11 A B
f11 A B 0 0 1
0 1 0
1 0 1
1 1 1

Inhibicija
f 2 AB
A B f 2 AB
0 0 0
0 1 0
1 0 1
1 1 0
51
 NI funkcija

A B f14 AB
0 0 1
f14 AB
0 1 1
1 0 1
1 1 0

52 52
 Skupine osnovnih funkcija

1. I ILI NE

2. I-NE A B A B A B,

3. ILI-NE A B A B AB,

4. NI A A A AB AB AB A B

5. NILI A A A A B A B A B AB

6. Itd.
NI i NILI su UNIVERZALNE FUNKCIJE

53 53
 Implementacija I, ILI i NE s univerzalnim funkcijama

NE I ILI

A
A
A A A A B
A A A B AB A B
B B B

B
A B
A A A A
A

A
A
A A A
A A B
A B A B A A B
B B B

A A A A A
A B
B

54
 Funkcije vie varijabli
1. Skupina I, ILI , NE proizvoljan broj varijabli
2. Iskljuivo ILI
Primjer za 3 varijable A B B A; ( A B) C A ( B C).
f ( A, B,C ) A B C AB C A BC ABC A B C.

f ( A, B ,C ) ( AB AB) C ( AB AB)C ( AB AB)C AB C A BC ABC A B C.

( AB AB)C ( A B)( A B) C ) [ AA AB AB B B)]C ABC ABC

A B C f ( A, B,C ) A B C Neparna funkcija

0 0 0 0
(vrijedi i za Iskljuivo ILI)
0 0 1 1
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 1
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 1

55
 Vanost EX-ILI

aritmetiki sklopovi
zatita poruka od pogreaka prilikom prijenosa
generiranje pseudo-sluajnih nizova
(kodiranje, kriptiranje)
Simboli

2k+1

56
Primjer EX-ILI funkcije

57
 Ekvivalencija = logiki identitet

(jednaka 1 kad su svi bitovi jednaki 0 ili 1

f x1x2 ...xn x1x2 ...xn .

NI funkcija

f NI X 0 X1... X n
NILI funkcija

f NILI X 0 X1 ... X n

58
 Jo neke funkcije vie varijabli

Logiki prag n ulaza

m ulaza u 1, m < n m

Majoritet (glasanje)
veinska funkcija n ulaza
> n/2 ulaza u 1
n
2

Samo m"
upravo m ulaza u 1, m < n
n ulaza
m

59
 Pretvaranje funkcije u NI-oblik
( f = suma produkata) metoda supstitucije

f
f

I ILI
I NE NI ILI NI NE (n puta)

Pravilo: zamijeniti osnovne funkcije ( I,ILI i NE)

s funkcijom NI

60
 Algebarska metoda

primijeniti T3 (involucija) na izraz kojim je definirana Booleova funkcija

primijeniti T8 (de Morganov zakon)

2n 1
f ( x1 , x2 ,..., xn ) i Pi
i 0

0 P0 1 P1 ... 2n 1 P2n 1

0 P0 1 P1 ... 2n 1 P2n 1

Npr f A BC A BC ( A ) ( BC )

61
Pretvaranje funkcije u NILI-oblik ( f = produkt suma)

metoda supstitucije
zamijeniti osnovne funkcije kombinacijom NILI koja ispunjava istu
funkciju
primijeniti T3 (involucija)
( eliminirati dvostruku primjenu funkcija NE )

f
f

ILI NE NILI I NILI NE (n puta )

ILI I

62
 Konano:

f f

Pravilo: zamijeniti sve funkcije NILI funkcijama

Algebarski:

f A( B C )( D E ) A ( B C ) ( D E ).

63
 Nepotpuno specificirane funkcije
Funkcija koja ispituje je li dekadska znamenka A = a3a2a1a0 prikazana u
BCD kodu neparna
f = m(1, 3, 5, 7, 9) + d (10, 11, 12, 13, 14, 15)
Primjer: = M(0, 2, 4, 6, 8) d(10, 11, 12, 13, 14, 15)
Nije vana vrijednost funkcije (engl. don't care) u tablicu
kombinacija upisuje se "X"

64
 Pozitivna i negativna logika:

Pridruivanje logikih vrijednosti naponskim

razinama
pozitivna logika:
vii napon 1
nii napon 0
I/ILI ILI/I
negativna logika:
vii napon 0
nii napon 1
I/ILI ILI/I
65
 Tablica diodnog I sklopa

pozit.log neg.log.
A B f A B f A B f
N N N 0 0 0 1 1 1
N V N 0 1 0 1 0 1
V N N 1 0 0 0 1 1
V V V 1 1 1 0 0 0

U0
R

A A A
f=AB f=A+B
B B
f
B
Ru Ru
Uizl
uA uB

66
 Tablica diodnog ILI sklopa
poz.log. neg.log.

A B f A B f A B f
N N N 0 0 0 1 1 1
N V V 0 1 1 1 0 0
V N V 1 0 1 0 1 0
V V V
1 1 1 0 0 0
A

B
f
Ru Ru A A
R uizl f=A+B f=AB
B B
uG uG

67
 Vremenski hazard:
stvarni (kombinacijski) sklopovi: postoji
kanjenje (td)!
promatrati ostvarenu logiku funkciju + td

AB Dt
A
D (AB)
B
operator kanjenja

neoekivano ponaanje sklopa u prijelaznoj pojavi

hazard (rizik):
pojava privremenog krivog impulsa koji u odreenim
sluajevima moe prouzrokovati pogrean rad sklopa

68
 Statiki 0-hazard
td1 td 2
A A
f A A 0
A

t
Statiki 0-hazard: generiranje impulsa 1 na
td1
izlazu logikog sklopa koji je, statiki A

gledano, prije i poslije promjene na

ulazu/ulazima bio u 0
t

f td1 td 2

Statiki 1-hazard: izlaz statiki u 1, a za

prijelazne pojave generira se 0. (Dodati
invertor na izlazu) t

69
 Dinamiki hazard

generiranje jednog ili vie impulsa

prilikom promjene stanja na izlazu
izlaz

70
 LITERATURA:

Uro Peruko: Digitalni sustavi

Str. 79 89

71