BOOLEOVA

ALGEBRA

10/21/2018
Ishodi učenja
• Minimizirati složenu logičku funkciju pravilima Booleove algebre, te
3
primjenom K- tablica

• Definirati osnovne zakone Booleove algebre, kanonske oblike logičkih

3 funkcija i univerzalne funkcije te pripadajuće logičke sheme.
• Definirati K-tablice funkcija sa 3 i 4 varijable.

2
Sadržaj predavanja
• Booleova algebra
• Aksiomi i teoremi
• Dvočlana Booleova algebra
• Mintermi i makstermi
• Kanonski oblik funkcije

3
 Booleova algebra

• Osnovni matematički aparat korišten u analizi i

projektiranju digitalnih sklopova
• G. Boole:
"An Investigation of the Laws of Thought", London, 1854
• C. E. Shannon:
"A Symbolic Analysis of Relay and Switching Circuits",
Trans.AIEE, 1938
• efikasna primijena za analizu relejnih
elektromehaničkih sklopova

4 4
Aksiomatska definicija
Booleove algebre
• E. V. Huntington:
"Sets of Independent Postulates for the Algebra of
Logic", 1904:
• Poželjno: minimalni broj postulata
• Neophodna svojstva:
• konzistentnost:
niti jedan postulat iz skupa ne proturječi nekom drugom
iz istog skupa
• nezavisnost:
niti jedan se postulat ne da dokazati pomoću ostalih

5 5
Formalna definicija

• konačni skup objekata: S  A, B, C, d , e...x, y, z....

• dvije binarne operacije: +, ·

• Operatori (+, ·) su zatvoreni s obzirom na S
• Skup osnovnih aksioma ( postulata)

• Varijable [ A,B,...]  S - varijable su članovi

skupa S

6 6
 Aksiomi
A.1. Aksiom o neutralnim elementima
Postoji neutralni elementi 0 i 1 s obzirom na operatore
(+ i ·) tako da vrijedi:
a) A + 0 = A
b) A·1 = A
A.2. Aksiom o komplementu
Za svaki A postoji A S tako da vrijedi:
a) A  A  0
b) A  A  1

7 7
 Aksiomi

A.3. Zakon komutacije

Operatori su komutativni:
a) A+B = B+A
b) B·A = A·B
A.4. Zakon distribucije
Operatori su distributivni jedan preko drugoga
a) A (B+C) = AB + AC
b) A+B·C = (A+B)·(A+C)
Aksiomi A.2. i A.4.b ne vrijede u običnoj algebri

8 8
Hijerarhija operatora

• Komplement "—"
• Logičko množenje (·)
• Logičko zbrajanje (+)

9 9
 Hijerarhija operatora

• Zagrade mijenjaju redoslijed obavljanja operacija na

uobičajeni način
• Operatori se kolokvijalno nazivaju: množenje, zbrajanje
i komplementiranje
• Radi se o logičkima a ne aritmetičkim operacijama
• 0 i 1 su logičke a ne aritmetičke veličine

• Dualnost (metateorem o dualnosti):

"Zamjenom operatora i neutralnih elemenata
u nekom postulatu dobiva se njegov dualni dio "

10
 TEOREMI

T.1. Zakon dominacije

a) A + 1 = 1
b) A · 0 = 0
Dokaz teorema:
A + 1 = (A + 1)1 primjena aksioma A.1.b
=(A + 1)(A+ A ) A.2.ba
 A  1 A A.4.b
 A A A.1.b
1 A.2.a
11 11
 TEOREMI
T.2. Zakon idempotencije
a) A+A = A
b) AA = A
Dokaz:
A+A = (A+A)1 A.1
 ( A  A)( A  A) .. A.2

 A  A A A.4
 A0 A.2.
=A
12 12
 TEOREMI
T.3. Zakon involucije A A
T.4. Zakon apsorpcije
a) A+AB = A
b) A (A+B) =A
Dokaz
A+AB =A·1+AB A.1
=A(1+B) A.4
=A·1 T.1
=A

13
 TEOREMI
T.5. Zakon asocijacije
a) (A+B)+C = A+(B+C)
b) (AB)C = A(BC)

T.6. De Morganov zakon

a) AB  A  B
b) A  B  A B

14
 TEOREMI
Dokaz
Supstitucija: A+B = X
Ako je teorem ispravan
mora biti:
X  AB
Prema A.2. mora biti:
X  X 1
X  X  0
Ako se ponovno uvrste vrijednosti supstitucije:

15
 Slijedi
L.1: ( A  B)  ( A B )  1
L.2: ( A  B)  ( A B )  0
L.1 ( A  B)  A B  ( A  AB )  B A.3., T.5.

 ( A  A)( A  B )  B T.4

 1 ( A  B )  B A.2.

 A  (B  B ) A.1.,T.5.

 A 1 A.2.

1 T.1.

16
 L.2 ( A  B)  A B  AA B  BA B A.4

 0 B  0 A A.2.
00 T.1.
0
T.2.

17
 T.7. Generalizirani De Morganov teorem

a)
A  B  C    A  B C 
b) A B C   A  B  C  
supstitucija:
A B C  A X X=B+C
 AX T.6.
Dokaz:
supstitucija za X
 A  (B  C)
 A  (B  C ) T.6.

 A  B C T.5

18
 Zakon simplifikacije
T.8. Zakon simplifikacije
a) AB  AB  A
b) ( A  B)  ( A  B )  A

AB  AB  A  (B  B ) A.4.
Dokaz
 A 1 A.2.

A A.1.

19
 Dvočlana Booleova algebra
S = {0,1}
A.1.: A+0=A; A·1=A
A.2.: A A  0 ; A  A  1
T.1.: A+1=1; A·0=0
Uvrštavanjem 0 i 1 slijedi:

A B A+B A B AB A A
0 0 0 0 0 0 0 1
0 1 1 0 1 0 1 0
1 0 1 1 0 0

1 1 1 1 1 1

20
Dokaz konzistencije : realni sustav
Druge Booleove algebre
Elementi su skupovi algebra skupova je formalno jedna od
Booleovih algebri

Vennovi dijagrami

21
 Booleove funkcije
Razni izrazi ista tablica ista funkcija
Primjer:
f  AB  AB
f A

A B AB B AB AB+ AB
Konstrukcija tablice
0 0 0 1 0 0
uvrštavanjem:
0 1 0 0 0 0
1 0 0 1 1 1
1 1 1 0 0 1

22
 Minterm
• S dvije ulazne promjenljive veličine moguće je
načiniti četiri različite operacije logičkih umnožaka:
• A·B, A·B, A·B, A·B
• Tablica stanja za moguće vrijednosti na ulazu
• U izlaznom stupcu se dobije samo jedna jedinica
• Minterm – logička operacija koja na izlazu daje
jedinicu (1) samo za jednu ulaznu kombinaciju
• Ostvaruje se operacijom I
• Dvije ulazne varijable – četiri različita minterma

23
 Minterm
• Primjer: realizacija minterma m2 s tri ulazne
varijable
• Minterm m2 = izlaz je 1 za ulaznu kombinaciju 010
• Logička jednadžba minterma: m2= A B C
C B A m2
0 0 0 0
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 0
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 0
24
Minterm
• Kad je potrebno ostvariti logičku operaciju koja na
izlazu daje jedinicu (1) za više ulaznih kombinacija,
koristi se logički zbroj minterma
C B A Y
Y=A B  C + A  B  C
0 0 0 0
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 0
1 0 1 1
1 1 0 0
1 1 1 0
25
 Minterm

26
Maksterm
• S dvije ulazne promjenljive veličine moguće je
načiniti četiri različite operacije logičkih zbrojeva:
• A+B, A+B, A+B, A+B
• Tablica stanja za moguće vrijednosti na ulazu
• U izlaznom stupcu se dobije samo jedna nula (0)
• Maksterm – logička operacija koja na izlazu daje
nulu(0) samo za jednu ulaznu kombinaciju
• Ostvaruje se operacijom ILI
• Dvije ulazne varijable – četiri različita maksterma

27
 Maksterm
• Primjer: realizacija maksterma M2 s tri ulazne
varijable
• Maksterm M2 = izlaz je 0 za ulaznu kombinaciju
010
• Logička jednadžba maksterma: M2= A + B +C
C B A M2
0 0 0 1
0 0 1 1
0 1 0 0
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 1 1
1 1 0 1
1 1 1 1
28
Maksterm
• Kad je potrebno ostvariti logičku operaciju koja na
izlazu daje jedinicu (0) za više ulaznih kombinacija,
koristi se logički umnožak maksterma
C B A Y
0 0 0 1
0 0 1 1
Y=(A+B + C)  (A + B + C)
0 1 0 0
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 1 0
1 1 0 1
1 1 1 1

29
Maksterm

30
Minterm i Maksterm

31
Napišite tablično zadanu funkciju kao sumu
minterma i kao produkt maksterma

A B C f mintermi Makstermi
0 0 0 1 m0 M0
0 0 1 0 m1 M1
0 1 0 0 m2 M2
0 1 1 1 m3 M3
1 0 0 1 m4 M4
1 0 1 0 m5 M5
1 1 0 1 m6 M6
1 1 1 0 m7 M7
Rješenje
• Funkcija kao suma minterma
• f= A B C + A B C + A B C + A B C =
 (0,3,4,6)

• Funkcija kao produkt Maksterma

• f= (A+B+C)(A+B+C)(A+B+C)(A+B+C)=
• = (1,2,5,7)
 Određivanje logičkog izraza iz tablice
- kanonski oblik logičke funkcije
Primjer: f  AB  AB Isključivo ILI ( EX OR)
vi = vrijednost funkcije za tu ulaznu kombinaciju f  AB  AB
mi = minterm ; Mi = maksterm; i = 0,1,....(r-1); r = broj redaka
Struktura standardne tablice: rastući redoslijed binarnih brojeva
A B AB AB mi Mi

0 0 0 0 0 = v0 m0  A B M 0  A  B
0 1 0 1 1 = v1 m1  A B M3  A  B

1 0 1 0 1 = v2 m2  AB M3  A  B
1 1 0 0 0 = v3 m3  AB M3  A  B

34
B
A

Vrijednost funkcije 1

35
Vrijednost funkcije 0

36
 Skraćeno pisanje standardne tablice
kombinacija

37
 Nekanonski oblici funkcije –
pretvorba u kanonski oblik

38
 2. Metoda: uvrštavanjem 0 i 1 konstruirati standardnu tablicu kombinacija
y  A  B C

y (0,1,2,3,5)

39
 Funkcija u drugom kanonskom obliku
1.Metoda
Varijable koje nedostaju u svakom članu treba dodati kao
XX
Npr
f  A( A  B)
 ( A  B B)( A  B) A.2.b, A.1.a
 ( A  B)( A  B)( A  B) A.4.b
 ( A  B)( A  B) T .2.
 (0,1)
2. Metoda: Konstruirati tablicu uvrštavanjem 0 i 1

40
 Komplement funkcije

Komplementarna funkcija: vrijednosti funkcije

komplementirane ( 0 u 1 i obratno)
Npr
r 1

A B
0 0
f
1
f
0
mi
AB
Mi
A B
f  v m
i 0
i i

r 1

v m
0 1 0 1 AB A B
f 
1 0 0 1 AB A B i i
i 0
1 1 0 1 AB A B
41
 Komplement funkcije

• Izračunati komplement funkcije:

42
 Algebarski zadana funkcija –
Primjena De Morgana

f ( A, B)  AB
f ( A, B)  AB  A  B  A  B

Odnosi između minterma i maksterma: mi  M i

43
 Dualna funkcija

Dualna funkcija, ( metateorem o dualnosti), dobiva se tako da

se međusobno zamijene operatori i, ako postoje u izrazu,
konstante 0 i 1.
• Ako je funkcija f : f  f ( A, B, C,...,,, ,0,1),

• Dualna funkcija je: fD  f ( A, B, C,...,,, ,1,0).

• Npr f  AB  CD,

f D  ( A  B)  (C  D)  AC  C B  AD  BD dualna funkcija od f

[ f D ] D  ( A  C )(C  B )( A  D)( B  D). dualni oblik funkcije f

44
Dualna funkcija - primjena
Generalizirani De Morgan
A  B  C  ...  A  B  C  ...

pomoću dualne funkcije

f ( A, B, C,...)  f D ( A, B , C ,...).

Primjer primjene
f ( A, B, C )  A B C  A B C  A BC ,
f ( A, B , C )  ABC  ABC  AB C ,
f  f D ( A, B , C )  ( A  B  C )( A  B  C )( A  B  C ).

45
 Funkcije jedne i dvije varijable
Broj funkcija od n varijabli:
2n
2
n n 2n
2 2
1 2 4

2 4 16

3 8 256

4 16 64K = 65 536

5 32 4G = 4 294 967 296

46
Funkcije jedne i dvije varijable
Funkcije jedne varijable:
f0 = 0
A f0 f1 f2 f3
f1 = A
0 0 0 1 1 f2 =1
1 0 1 0 1 f3 = A

Funkcije dviju varijabli

AB f0 fl f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15

00 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
01 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
10 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
11 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
47
 Različite funkcije 2 varijable
Funkcija Simbol za Ime Primjedbe
operator
f1  AB I-funkcija
A B
(konjunkcija)
f 2  AB A/ B Inhibicija B inhibira A

A B Isključivo ILI ili A ili B, ali ne

f6  AB  A B oboje

f7  A  B A B ILI-funkcija
(disjunkcija)
f8  A  B A B NILI NE-ILI

f 9  AB  A B Ekvivalencija
A ⊙B
f10  B B Komplement NE-B
f11  A  B A B implikacija Ako A, onda B

f14  AB A B NI NE-I

48
 Realizacija i simboli
ISKLJUČIVO ILI funkcija

B
f  AB  AB

=1
 A
f=A+B
B

49
 A B f  A B
f  A B 0 0 1
A 0 1 0
B
1 0 0
1 1 0
f 9  AB  A B
A B f 9  AB  A B
0 0 1
NILI funkcija
0 1 0
1 0 0
1 1 1
50
 3. Osnove digitalne
logike
Implikacija A B f11  A  B
f11  A  B 0 0 1
0 1 0
1 0 1
1 1 1

Inhibicija
A B f 2  AB
0 0 0
f 2  AB 0 1 0
1 0 1
1 1 0
51
 NI funkcija

A B f14  AB
0 0 1
f14  AB 0 1 1
1 0 1
1 1 0

52 52
 Skupine osnovnih funkcija

1. I – ILI – NE

2. I-NE A  B  A B  AB,

3. ILI-NE A A  A AB  AB AB  A  B

4. NI A B  A  B  A  B,

5. NILI A A  A A B  A B A  B  AB

6. Itd.
NI i NILI su UNIVERZALNE FUNKCIJE

53 53
 Implementacija I, ILI i NE s univerzalnim funkcijama

NE I ILI
A A  A A
A A

AB  A B
A B
A A B B
B
B
A A  A B
A A B
A

A
A A  A A
A
A  B  A B A B
B
A A B
B
B
A A A  A A
A B
B

54
 Funkcije više varijabli
1. Skupina I, ILI , NE – proizvoljan broj varijabli
2. Isključivo ILI
Primjer za 3 varijable A  B  B  A; ( A  B)  C  A  ( B  C).
f( A, B,C )  A  B  C  AB C  A BC  ABC  A B C.

f ( A, B ,C )  ( AB  AB)  C  ( AB  AB)C  ( AB  AB)C  AB C  A BC  ABC  A B C.

( AB  AB)C  ( A  B)( A  B)  C )  [ AA  AB  AB  B B)]C  ABC  ABC

A B C f ( A, B,C )  A  B  C
0 0 0 0
0 0 1 1
0 1 0 1
0 1 1 0 Neparna funkcija
1 0 0 1 (vrijedi i za Isključivo ILI)
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 1

55
 Važnost EX-ILI
• aritmetički sklopovi
• zaštita poruka od pogrešaka prilikom prijenosa
• generiranje pseudo-slučajnih nizova
(kodiranje, kriptiranje)
Simboli

2k+1

56
Primjer EX-ILI funkcije

57
Ekvivalencija = logički identitet

(jednaka 1 kad su svi bitovi jednaki 0 ili 1

f  x1x2 ...xn  x1x2 ...xn .

NI funkcija

f NI  X 0 X1... X n

NILI funkcija

f NILI  X 0  X1  ...  X n

58
 Još neke funkcije više varijabli

n ulaza
Logički prag
m
 m ulaza u 1, m < n

Majoritet (glasanje) n ulaza

n

većinska funkcija 2

> n/2 ulaza u 1

n ulaza
“Samo m"
m
upravo m ulaza u 1, m < n

59
 Pretvaranje funkcije u NI-oblik
( f = suma produkata) metoda supstitucije

f f

I  NE  NI ILI  NI  NE (n puta)

I ILI

Pravilo: zamijeniti osnovne funkcije ( I,ILI i NE)

s funkcijom NI
60
 Algebarska metoda
• primijenitiT3 (involucija) na izraz kojim je definirana
Booleova funkcija
• primijeniti T8 (de Morganov zakon)
2n 1
f ( x1 , x2 ,..., xn )    i Pi
i 0

  0 P0  1 P1  ...   2n 1 P2n 1

  0 P0  1 P1  ...   2n 1 P2n 1
Npr
f  A  BC  A  BC  ( A )  ( BC )
61
Pretvaranje funkcije u NILI-oblik ( f = produkt suma)
metoda supstitucije
• zamijeniti osnovne funkcije kombinacijom NILI koja
ispunjava istu funkciju
• primijeniti T3 (involucija)
( eliminirati dvostruku primjenu funkcija NE )

ILI  NE  NILI I  NILI  NE (n puta ) ILI I

62
 Pretvaranje funkcije u NILI-oblik
Konačno:
f
f

Pravilo: zamijeniti sve funkcije NILI funkcijama

Algebarski: f  A( B  C )( D  E )  A  ( B  C )  ( D  E ).

63
 Nepotpuno specificirane funkcije

Primjer:
Funkcija koja ispituje je li dekadska znamenka
A = a3a2a1a0 prikazana u BCD kodu neparna
f = m(1, 3, 5, 7, 9) + d (10, 11, 12, 13, 14, 15)
= M(0, 2, 4, 6, 8) • d(10, 11, 12, 13, 14, 15)
Nije važna vrijednost funkcije (engl. don't care)
 u tablicu kombinacija upisuje se "X"

64
 Pozitivna i negativna logika:
Pridruživanje logičkih vrijednosti naponskim razinama
• pozitivna logika:
• viši napon 1
• niži napon 0
• I/ILI ILI/I
• negativna logika:
• viši napon 0
• niži napon 1
• I/ILI  ILI/I

65
 Tablica diodnog I sklopa
pozit.log neg.log.
U0 A B f A B f A B f
R
N N N 0 0 0 1 1 1
A
N V N 0 1 0 1 0 1
f
B V N N 1 0 0 0 1 1
Ru Ru
Uizl V V V 1 1 1 0 0 0
uA uB

A
f=AB
B

66
 Tablica diodnog ILI sklopa
poz.log. neg.log.
A

B A B f A B f A B f
f
Ru Ru N N N 0 0 0 1 1 1
R uizl N V V 0 1 1 1 0 0
uG uG V N V 0 1 0
1 0 1
V V V 1 1 1 0 0 0

A
f=A+B
B

67
 Vremenski hazard:
• stvarni (kombinacijski) sklopovi: postoji kašnjenje
(td)!
 promatrati ostvarenu logičku funkciju + td
AB Dt
A
D (AB)
B
operator kašnjenja

 neočekivano ponašanje sklopa u prijelaznoj pojavi

hazard (rizik):
• pojava privremenog krivog impulsa koji u određenim
slučajevima može prouzrokovati pogrešan rad sklopa

68
Statički 0-hazard
Statički 0-hazard: generiranje impulsa 1
na izlazu logičkog sklopa koji je, statički A
gledano, prije i poslije promjene na
ulazu/ulazima bio u 0
t
td1 td 2 td1
A
A A
f  A A  0
t

A f td1 td 2

Statički 1-hazard: izlaz statički u 1, a za

prijelazne pojave generira se 0. (Dodati t

invertor na izlazu)

69
 Dinamički hazard

• generiranje jednog ili više impulsa

prilikom promjene stanja na izlazu

izlaz

70
LITERATURA:
• Uroš Peruško: Digitalni sustavi
• Str. 79 – 89

71
Hvala na pažnji!