SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA HUMANISTIKE ZNANOSTI

Podmornice u Prvom svjetskom ratu

Kolegij: Vojna povijest XX. stoljea

Mentor: dr. sc. Darko Dukovski

Student: Marin Pekica

Smjer: Povijest

Pula, 1. lipnja 2011.

Sadraj:

1. Uvod ..................................................................................................................3

2. Poeci koritenja podmornica............................................................................4

3. Njemake podmornice.......................................................................................5

4. Austrougarske podmornice................................................................................6

5. Britanske podmornice........................................................................................8

6. Francuske podmornice......................................................................................10

7. Amerike podmornice......................................................................................10

8. Podmornice ostalih drava u Prvom svjetskom ratu........................................11

9. Zakljuak..........................................................................................................13

10. Literatura........................................................................................................14

2
1. Uvod:

U Prvom svjetskom ratu vodile su se veinom kopnene bitke, no ni one pomorske nisu
bile zanemarive. Iako se do tada za pomorsku bitku moglo koristiti samo brodovlje, u ovom
su se razdoblju na ratnoj sceni pojavila nova ratna plovila, a to su bile podmornice. Zasigurno
je nekima u vrijeme njihovog pojavljivanja bilo teko uope zamislivo kako te stvari idu pod
vodu, te se ondje kreu i zadravaju due vrijeme, a kamoli da se jo koriste u ratne svrhe.
Podmornice su se poele pojavljivati u 19. stoljeu, no pokuaji da se u nekom objektu
ovjek zadri pod vodom izvodili su se mnogo ranije. Meutim, i na podmornice 19. stoljea
se gleda sumnjivo, jer nisu bile nalik na dananje, ni suvie pouzdane, pa se tek one s poetka
20. stoljea mogu smatrati modernim podmornicama. Na neki nain ih se tek u Prvom
svjetskom ratu ''isprobalo'' budui da su se ozbiljno poele koristiti malo prije njegova
poetka. No u samom ''Velikom ratu'' podmornice su u svim drava koje su sudjelovale ipak
koristile kao drugorazredno oruje, barem u poetku. Moe ih se primjerice usporediti sa
zrakoplovima koji su takoer koriteni u ratne svrhe, no igrali su zapravo sporednu ulogu
kada se sagleda sukob u cjelini. Mornarica se bazirala na bojne brodove, pa su za ozbiljne
sukobe podmornice zanemarivane, budui da nije bila sigurna njihova uinkovitost. Nije se
moglo sa sigurnou znati kako e podmornice djelovati u sukobima budui da su do tad
koritene samo za vjebe i izvianja. Stoga ne udi injenica da ih se i nakon pozitivnih
rezultata poetkom Prvog svjetskog rata jo uvijek oprezno koristilo, te iskljuilo iz velikih
bitaka, ili ih ostavilo po strani. Tako su i u najveoj pomorskoj bitci u ratu, bitci kod Jyllanda,
podmornice imale drugorazrednu ulogu.

3
2. Poetci koritenja podmornica:

Podmornice iz 19. stoljea bile su tek u razvoju, te se na njih gledalo s velikom dozom
sumnje budui da se samo na vjebama gubilo puno ljudi, pa je naravno bilo nelogino takvo
neto koristiti u ratu. No s vremenom se ipak sve vie postizalo pozitivne rezultate, pa su
podmornice iz druge polovice stoljea neto bolje izgledale. Tako se u SAD-u ve 1862.
pojavila podmornica Alligator koja je prema nekim izvorima uvedena u Ratnu mornaricu.1 U
Francuskoj su se proizvele i poele upotrebljavati dvije znaajne podmornice u 19. stoljeu.
Prva je bila Plongeur2 iz 1863. godine koja je ujedno i prva mehaniki pokretana, a druga
Gymnote3 iz 1889. koja je nastala po uzoru ove prve, a imala je elektrini motor, dva torpeda
kalibra 355 mm, te periskop po prvi puta za jednu podmornicu. Najznaajnija osoba za razvoj
i izraivanje podmornica s kraja 19. i poetka 20. stoljea je John Philip Holland(1840.
1914.). On je bio irski inenjer koji je konstruirao prve podmornice britanske i amerike
Ratne mornarice, a kasnije su i druge zemlje po njegovom uzoru izraivale podmornice. Prve
podmornice imale su ili samo elektrini ili uz njega benzinski motor za kretanje na povrini.
Kasnije su sve podmornice imale 2 motora, a ovaj benzinski zamijenjen je dizelskim.
Elektrini motor je kasnije sluio iskljuivo za kretanje pod vodom, a snabdijevao se
akumulatorima koji su se morali puniti. Tako su se podmornice kretale sve do 1950-ih kad su
zamijenjene podmornicama na nuklearni pogon.
Posada se s razvojem podmornica poveavala, jer je u prve podmornice stalo malo
ljudi. Prostor je ionako bio skuen, a kad se tu nalo 30-40 pa i vie ljudi taj je prostor
izgledao jo manje. Kreveti su bili uski, a spavalo se na smjene, odnosno broj kreveta je bio
duplo manji od broja mornara. Osim toga taj je prostor u podmornicama bio vlaan, hladan i
esto prljav, pa ne udi da su mornari izgledali loije od onih koji su bili na brodovima. Ipak
ljudi na podmornicama su se smatrali znaajnijim od obinih mornara na brodovima. No s
druge strane, ''obini'' su ih mornari smatrali niom klasom, prvenstveno zbog njihovog
prljavijeg izgleda koji je ukazivao na razliku.

1
Mnogi je smatraju prvom poznatom amerikom podmornicom, iako postoje izvori o podmornici
Turtle(kornjaa) jo za vrijeme Amerikog rata za nezavisnost(1775. - 1783.).
2
Franc. Plongeur znai ronilac.
3
Od Franc. Gymnotidae to oznaava neku vrstu jegulja.

4
2. Njemake podmornice:

Nijemci su ispoetka skeptino gledali na razvoj podmornica, te su uvelike sumnjali

da e one ubrzo biti vaan dio Ratne mornarice. Njemaki naziv za podmornicu je U-boot to
je skraeno od Unterseeboot, a znai podvodni brod. Podmornice izraene u Njemakoj
javljaju se ve u drugoj polovici 19. stoljea, no nisu imale uspjeha pa se na njih nije ni
previe obaziralo. Godine 1901. admiral Alfred Tirpitz, koji zagovara pomorsku ekspanziju,
smatra da Njemakoj zahvaljujui konfiguraciji obale i poloaju luka podmornice uope nisu
potrebne. Nacrt prve znaajnije njemake podmornice U-1 izradio je panjolski inenjer
Raymondo Lorenzo d'Equevilley Montjustin. Ta je podmornica 1906. godine postala prva
uvedena u slubu Njemake ratne mornarice. Do tipa U-19 njemake su podmornice imale
benzinski motor, a tada je uveden dizelski. Tri glavna brodogradilita carske ratne mornarice
bili su Kiel, Gdanjsk i Wilhelmshaven, a osim svojih brodogradilita i luka koristili su
austrijske Pulu i Kotor.
Poetkom rata podmornice se namjeravalo prvenstveno upotrebljavati za izvianje,
eventualno pomorsku blokadu, a manje za izravnu borbu. U slubi je ve bilo 29 podmornica
koje su ve prvih mjeseci potopile 5 britanskih krstaa. Tako je poetkom rujna1914. godine
jedan britanski bojni brod postao prvi potopljen sa modernim podmornikim torpedom. 4
Najvei pothvat njemakih podmornica dogodio se ve 22. rujna, a nakon toga se miljenje o
njima poelo mijenjati, te ih se sve vie poinje smatrati vrlo znaajnima za daljnje ratovanje.
U tom pothvatu nala se podmornica U-9 koja je u samo jedan sat potopila tri britanska bojna
broda. Kasnije je bilo jo uspjenijih podmornica, no gledajui dugorono, nikako u samo
jednom pothvatu. Njemaki admiral Henning von Holtzendorff je krajem 1916. predloio
neogranien podmorniki rat koji bi Nijemce trebao dovesti u prednost prije negoli e
Amerikanci stii reagirati. Time se po prvi puta dala vanija uloga podmornicama, iako se za
same bitke jo uvijek preferiralo brodove. Gledajui cijelo razdoblje Prvog svjetskog rata,
najuspjenija podmornica bila je U-35 koja je potopila ak 223 broda, bruto tonae5 535 699
tona. O njoj je od strane Nijemaca jo za vrijeme rata, u svrhu propagande snimljen film koji
prikazuje njena putovanja i odreene sukobe. 6 Izdvojit u jo podmornicu U-39 koja je

4
Bio je to HMS Pathfinder, a potopila ga je njemaka podmornica U-21.
5
Brodovi, pa tako i podmornice se mjere u bruto ili neto tonai, a ta se tonaa dobiva mjerenjem volumena svih
prostorija na brodu ili podmornici.
6
Film ''Der magishe Grtel'' iz 1917. godine.

5
potopila 153 broda, bruto tonae 405 035 tona, a kao i U-35 spada pod tip podmornica U-31
koji je bio najuspjeniji. Podmornice tipa U-31 imale su dizelski motor koji je omoguavao
brzinu od 16,4 vorova na povrini, te elektrini motor za postizanje brzine od 9,7 v. pod
vodom. Mogle su zaroniti na 50 metara dubine, a od naoruanja su imale 6 torpeda za dvije
torpedne cijevi kalibra 450 mm, te top kalibra 105 mm. Posada se sastojala od 35 ljudi. Bilo je
33 razliita tipa njemakih podmornica, no moe ih se uvrstiti u 7 glavnih tipova. Najvie
podmornica bilo je onih tipa UB III, ak 96, a od spomenutog tipa U-31 razlikovale su se po
tome da im je zaron bio do 75 m, te je brzina bila neto manja. Najistaknutiji njemaki
podmorniki zapovjednik je Lothar von Arnauld de la Perire koji je odreeno vrijeme
zapovijedao spomenutom podmornicom U-35, a ukupno je potopio 195 brodova bruto tonae
oko 456 000 tona. Za ratne zasluge uz ostala priznanja dobio je i orden Plavi Max7, najvee
vojno odlikovanje u prvom svjetskom ratu. Koliko su njemaki podmorniki zapovjednici bili
uspjeni govori i injenica da je ak njih 29 dobilo ovaj orden. Navest u jo dvojicu
istaknutih zapovjednika podmornica, Waltera Forstmanna i Maxa Valentinera od kojih je prvi
potopio 148, a drugi 143 broda.
Dana 21. listopada 1918. Admiral Reinhard Scheer, zapovjednik njemake ratne flote
izdao je sljedee nareenje: Svim podmornicama: Zaponite povratak sa patrola odmah.
Zbog trenutnih pregovora bilo kakva neprijateljska aktivnost protiv trgovakih brodova je
zabranjena. Podmornice koje se vraaju smiju napasti ratne brodove i to samo po danu. Kraj
poruke. Admiral. Ovom je porukom oznaen kraj neogranienog podmornikog rata i kraj
svih djelovanja njemakih podmornica u Prvom svjetskom ratu. Ukupno je pred kraj rata u
Njemakoj bilo 375 podmornica, od kojih su ak 204 izgubljene.

3. Austrougarske podmornice:

Iako je jo sredinom 19. stoljea Austro-ugarska monarhija mogla imati prve

podmornice, te tako meu prvima poeti koristiti ih u razne svrhe, to se dogodilo tek kasnije,
poetkom sljedeeg stoljea. Naime jo 1852. godine njemaki je izumitelj Wilhelm Bauer
ponudio da izradi podmornicu za Austro-ugarsku ratnu mornaricu, no kako neki segmenti

7
Izvorno ime ''Plavog Maxa'' je ''Pour le Mrite''.

6
vlasti nisu htjeli u tome sudjelovati plan na kraju nije proveden. Bauer je svoj plan tada
ponudio i ostalim tadanjim velikim silama, no nije naiao na prihvaanje sve do Rusije, gdje
je napokon proveo svoj plan ali opet bezuspjeno. Tek pola stoljea kasnije Austro-ugarska se
opet vratila podmornicama, te je 1904. godine donesen projekt o izradi prvih podmornica.
Nakon odabira izvoaa radova, i tipova koji e se izraivati pokrenuti su radovi 3 tipa
podmornica. Tip Lake izraivao se u Puli, tip Germania u Kielu, a tip Holland u Rijeci.
Godine 1908. porinute su prve dvije podmornice Ub. 3 i Ub. 48 tipa Germania, pretekavi
tako Ub. 1 i Ub. 2 tipa Lake. Iako su to ratne podmornice, ovi prvi primjerci bili su zapravo
predvieni za mirnodopska razdoblja, te provoenje pokusa i vjebi, pa ne udi da je njihova
spremnost za ratne akcije bila upitna. Podmornica Ub. 4 bila je prva uvedena u slubu
austrougarske Carske i kraljevske ratne mornarice, a ujedno je bila i najuspjenija. Kasnije se
poelo naruivati podmornice iz Njemake koje bi se tamo izradile, a dopremile eljeznicom
u djelovima, jer je Gibraltar bio preopasan za prijei. Takoer se pokuavalo s raznim
tipovima podmornica ne bi li se pronalo to jeftinije, a ujedno i kvalitetnije, no to je zapravo
bilo samo troenje novca jer se ulagalo i u slabije podmornice. Spomenute podmornice
koristile su benzinski motor za plovidbu po povrini, no to je bio razlog estom trovanju
mornara, pa ga se moralo izmijeniti dizelskim. Za plovidbu pod povrinom koristio se kao
kod ostalih podmornica, elektrini motor koji se punio akumulatorima. Zaranjale su do 40m,
najvea brzina(tip Germania) bila je 12 v. na povrini, te 8,5 v. pod vodom. Od naoruanja
imale su dvije torpedne cijevi kalibra 450 mm s prvotno 3 torpeda dok se kasnije nadodavalo,
strojnica kalibra 8 mm, a kasnije je dodan i brzometni top kalibra 37 mm(Ub. 1 i Ub. 2). Na
podmornicama Ub. 4, Ub. 5 pojavili su se kasnije vei topovi kalibra 66 odnosno 75 mm.
Posada se sastojala od oko dvadesetak ljudi, a imali bi etiri puke M-95, te etiri samokresa
M-7(ili na nekim podmornicama M-12) za strau i samoobranu. Nedostatak je tih podmornica
da su kvarovi bili esti, pa su vie vremena provodili na popravku nego u aktivnoj slubi.
Najkvalitetnija austrougarska podmornica bila je Ub. 14, koja je zapravo potopljena i
prenamijenjena francuska podmornica Curie. Ona se pred Pulom u prosincu 1914. godine
zaplela u elinu uad postavljenu umjesto podmornike mree9, te potonula dok je veina
ljudi spaena. Za est mjeseci ve je izvuena, obnovljena i stavljena u slubu Austrougarske
mornarice. Nakon rata vraena je Francuskoj, te je u njenoj mornarici sluila do 1928. godine.

8
Ub. je skraenica od njem. ''Unterseeboot'', dok je slubeni naziv zapravo bio ''Seiner Majestat Unterseeboot''
odnosno ''podmornica njegovog velianstva''
9
Podmornike mree bile su napravljene isprepletanjem elinog ueta, a sluile su za zaustavljanje i
onesposobljavanje podmornica.

7
Najistaknutiji austrougarski podmorniki zapovjednici bili su Rudolf Singule koji je roen u
Puli, te Georg von Trapp roen u Zadru. Singule je bio zapovjednik podmornice Ub. 4 kojom
je potopio 16 brodova, od toga 1 ratni, ukupne tonae od oko 22000 tona. Uz to otetio je jo
3 broda, a 2 zaplijenio. Von Trapp je potopio 16 brodova, uz to 2 ratna, ukupne tonae od oko
60000 tona, te je jedan brod zaplijenio. Obojica su za zasluge dobili Viteki kri reda
Leopolda, te Viteki kri reda Marije Terezije koji je bio jedan od najviih ordena koje se u
Austro-Ugarskoj moglo dobiti.
Iako su brojevi na austrougarskim podmornicama dosezali do 47, zapravo ih je u
slubi bilo oko 30. Bilo je planova o izgradnji jo nekoliko desetaka podmornica no ti planovi
nisu sprovedeni na vrijeme, odnosno do 1918. godine.

4. Britanske podmornice:

Kraljevska ratna mornarica Velike Britanije je poetkom 20. stoljea bila najjaa
pomorska sila na svijetu. No kako se u to vrijeme jo skeptino gledalo na ulogu podmornica
u ratnim mornaricama, tako je i Britanija na taj nain gledala na to. Iako se nastojalo
predvoditi u svim segmentima vezanim uz pomorstvo, ipak se s dozom opreznosti koristilo
podmornice budui da su vjebe pokazale kako uz njihovu uinkovitost postoje i veliki rizici.
Tako se primjerice jo 60-ih godina 19. stoljea dogodilo da su Britanci potopili brod
podmornicom, no ta je podmornica torpedom unitila i sebe. Kako se razvoj podmornica
odvijao u drugim zemljama, u utrku s naoruanjem morali su se poetkom novog stoljea
ukljuiti i Britanci. Postoji podatak da su Britanci meu prvima koristili teleskop kojeg je za
podmornice usavrio Sir Howard Grubb.10 Napredak je pogotovo bio izraen kad je zapoeo
Prvi svjetski rat jer se moralo ubrzano djelovati sa svime pa tako i s razvojem podmornica to
se pokazalo korisnim. Prije zavretka rata to se ve pokazalo kao mono oruje koje e
zasigurno igrati veliku ulogu u mornarici. Podmornice su se razvile do te mjere da su takve
sline mogle biti koritene ak i nakon 20 godina, odnosno poetkom Drugog svjetskog
rata.11

10
Irski optiar najpoznatiji upravo zbog usavravanja periskopa
11
http://www.historylearningsite.co.uk/british_submarines_1900_to_1918.htm

8
 Britanci su svoju prvu podmornicu Holland One u slubi Ratne mornarice porinuli
1901. godine, a bila je dizajnirana od strane Amerikanaca. No ta podmornica nije doivjela
borbu jer je ve 1913. stavljena izvan slube. Prva klasa izvorno britanskih podmornica u
slubi mornarice je A-klasa koja se proizvodila od 1902. do 1905. godine. Imala je benzinski i
elektrini motor, a od naoruanja dvije torpedne cijevi kalibra 460 mm. Dostizala je brzinu od
13,2 v. na povrini, te 8,1 v. pod vodom.12 Posada se sastojala od 11 ljudi. No ni ta klasa
nije bila od vee vanosti u Prvom svjetskom ratu, a koristila se iskljuivo u obrani luka,
nikako u napadu. Tek pojavom D-klase13 Britanija je dobila ozbiljnu podmornicu, koja je za
razliku od prijanjih koristila dizelski motor za plovidbu po povrini. Tako je ta klasa bila
prva na koju se raunalo u odreenim napadima. Posada se sastojala od 25 ljudi, a od
naoruanja su koristili 3 torpedne cijevi kalibra 450mm, te top kalibra 76mm. Sljedea, E-
klasa samo je poboljana verzija D-klase, a zanimljiva je slinost s njemakim
podmornicama. Tih je podmornica bilo najvie u ratu, to se Britanske mornarice tie, ak 56,
a neke od njih sluile su na Baltiku, te na Sjevernom moru. E-klasa se koristila od 1912. do
1922. godine kada je iskljuena iz upotrebe. To bi bile vanije britanske podmornice u ratu,
no pred kraj rat u slubu se uvode K-klasa, L-klasa pa i M-klasa. Svaka od ovih poboljana je
s obzirom na prethodnu, a to dokazuje brz razvitak podmornica kod Britanaca. Te su
podmornice ve bile puno modernije s obzirom na ostale, pa su ak u slubi doekale Drugi
svjetski rat. Na primjer podmornica M1 koja je u slubu uvedena 1917. imala posadu od 62
ljudi, a od naoruanja 4 torpedne cijevi kalibra 450mm, top kalibra 305mm, te protuzrani top
kalibra 76mm. Najpoznatiji britanski zapovjednik podmornice je Max Horton koji je potopio
3 njemaka ratna broda, te vie manjih brodova. Znaajni podmorniki zapovjednici jo su
bili Martin Dunbar-Nasmith, te Norman Douglas Holbrook koji je postao prvi zapovjednik
podmornice s ordenom Victoria Cross14. No nitko se od njih ne moe mjeriti s njemakim
zapovjednicima, ali to ne znai da su britanske podmornice bile slabije, ili zapovjednici loi,
nego su Britanci jednostavno podmornice manje koristili u ratnim pothvatima.
Zanimljiva je pria podmornice B-11 koja je uspjela ui kroz Dardanele, potopiti
turski ratni brod i vratiti se na Sredozemno more. To ne bi bilo udno da Dardaneli nisu bili
blokirani, te puni mina koje je ova podmornica uspjela zaobii.

12
Ovo su podaci za HMS A1, prvu podmornicu A-klase, dok su ostale bile neto bre.
13
Postojale su B-klasa i C-klasa, no nisu bile puno modernije od A-klase
14
Najvii vojni orden u Velikoj Britaniji.

9
6. Francuske podmornice:

Francuzi su bili jedni od onih zemalja gdje su se pokusi s podmornicama pojavili rano,
budui da je u 19. stoljeu Francuska jo bila meu najjaim svjetskim silama. No kasnije sve
vie kasne za Britancima, Nijemcima te Amerikancima pa tako imaju i slabije podmornice
poetkom sljedeeg stoljea. Iako su se oni sami smatrali drugom pomorskom svjetskom
silom, odmah iza Velike Britanije, to zapravo nije bilo tako. Podmornice su imali ranije od
ostalih, ve 90-ih godina 19. stoljea, a do prvog svjetskog rata proizveli su 21 klasu, ukupno
60 podmornica. Priblino toliko ih je i sluilo u ratu, a od toga je izgubljeno 9 podmornica s
time da je jedna zavrila u austrougarskoj floti kako je ranije navedeno. 15 Francuske
podmornice su imale slabe dizelske motore, slabo naoruanje, a s klasom Emeraude koja se
poela proizvoditi 1906. godine dolo je do poboljanja, pa se na njima pojavio top kalibra
37mm, te 6 torpednih cijevi kalibra 450mm, dok su prijanje imale samo 2, no bez dodatnih
torpeda. Na predratnim podmornicama, primjerice klasi Dupuy de Lme 16 nalazilo se 8
torpednih cijevi, te topovi kalibra 75mm i 47mm. Navest u najpoznatijeg francuskog
zapovjednika podmornica Rolanda Murillota koji je poginuo 1915. kad je njegova
podmornica Monge potopljena. Pripisuje mu se izuzetna hrabrost jer je osigurao spaavanje
gotovo cijele posade, a on je sam potonuo s podmornicom. Po njemu su kasnije nazvane ak
tri podmornice.

7. Amerike podmornice:

Iako su izraivane mnogo ranije kako sam ve spomenuo, krajem 19. stoljea u
Americi nastaju prvi moderni17 tipovi podmornica. Za to je zasluan spomenuti inenjer John
Philip Holland ija je podmornica Holland (SS-1) postala prva slubena podmornica u
Amerikoj mornarici ve 1900. godine.18 Godine 1909. pojavljuje se E-klasa, prva s dizelskim

15
Francuska podmornica Curie
16
Nazvana po francuskom brodograditelju iz 19. stoljea koji je uz ostalo radio i na razvoju podmornica.
17
Pod pojmom modernih podmornica smatram da imaju 2 motora, za povrinsko i podvodno kretanje, te torpeda
kakva danas poznajemo, a ne ona prva koja su bila zapravo mine na dugakim kolcima.
18
Izuzevi podmornicu Alligator iz 1862. godine

10
motorom umjesto benzinskog, a od naoruanja imala je 4 torpedne cijevi kalibra 457mm.
Dostizala je brzinu od 16 v. na povrini, te 12 v. pod vodom,a posadu je inilo 28 ljudi.
Slinih karakteristika bila je i K-klasa koja je uz E-klasu jedina sudjelovala u Prvom
svjetskom ratu, i to u ophodnji, a ne u pomorskoj bitci. Poetkom rata, odnosno godine 1914.
u Amerikoj mornarici se nalazi 27 podmornica, da bi se 1917. godine taj broj popeo na 49.
Po ulasku u rat propagandno su nazivane ''Uncle Sam's Devil of the Deep''.19 Amerikanci su
nastavili s razvojem podmornica, kako uostalom i cijele mornarice, pa su se krajem rata
jainom izjednaili s Britancima, po prvi puta u povijesti.

8. Podmornice ostalih drava u Prvom svjetskom ratu:

Osim spomenutih zemalja podmornice su u svojim mornaricama imale Italija, Rusija,

Japan, Osmansko carstvo, Grka, pa ak i Kanada. Moda su njihove podmornice bile poneto
slabije razvijene, no njihovo se sudjelovanje u ratu ne moe zanemariti, iako nisu odigrale
vaniju ulogu.
Italija je svoju prvu podmornicu Delfino u slubu uvela 1892. godine. Ta je
podmornica imala samo elektrini motor, 2 torpedne cijevi kalibra 350mm, a posada se
sastojala od 8 ljudi. Do poetka Prvog svjetskog rata Talijani su razvili jo 5 tipova
podmornica 20 , te su ih ukupno imali 20. No sve su te podmornice bile slabije naspram
podmornicama velikih sila. Bile su manje, slabije naoruane, te imale manje posade.
Rusija se podmornicama bavila u 19. stoljeu, pa i ranije, no prvom se ipak smatra
podmornica Delfin iz 1904. godine. No ni ta, kao ni jo nekoliko proizvedenih nisu bile
previe kvalitetne, pa prve moderne podmornice Rusi nabavljaju od Amerikanaca. To se
dogaa u vrijeme Rusko-Japanskog rata(1904.-1905.), no podmornice nisu bile spremne za
upotrebu sve do zavretka sukoba. Usporedo s tim dogovaraju i s Nijemcima izradu
podmornica. Tako su u Prvi svjetski rat Rusi uli s 40-ak podmornica. Djelovali su na Baltiku
zajedno s britanskim podmornicama, a glavno djelovanje im je bila patrola i postavljanje
mina. Jedan od minopolagaa bila je podmornica Krab iz 1912. godine koja je bila
konstruirana po njemakim planovima, a u ratu je i zaplijenjena od strane Nijemaca.

19
''Vragovi iz dubina Ujaka Sama''
20
Tipovi talijanskih podmornica: Glauco, Foca, Medusa, Nautilus, Nereide.

11
 U Japanu su se moderne podmornice takoer pojavile posrednitvom Amerikanaca. To
je 5 podmornica tipa Holland VII koje stiu u Japan 1904. godine. U to vrijeme po njihovom
nacrtu japanski proizvoa Kawasaki izrauje jo dvije podmornice. Godine 1914. Japanci u
slubi imaju 14 podmornica, a tijekom rata uvode jo samo 3. Tek nakon rata, dobivi 7
podmornica od Njemake kao dio ratne odtete, poinju po njihovom uzoru razvijati svoju
podmorniku industriju.
Ostale tri drave imale su vrlo malen broj podmornica, koji je bio gotovo zanemariv za
njihove mornarice. Grka je poetkom rata imala dvije podmornice, no rijetki su izvori o
njihovom djelovanju, pa je teko govoriti koliko su one bile znaajne. Te su podmornice kao i
ostatak flote predani Francuskoj za vrijeme krize oko ulaza Grke u rat, a vraene su joj 1919.
godine. Kanada je imala takoer dvije podmornice koje su uz jo jednu britansku sainjavale
jedine pomorske jedinice koje su branile kanadsku obalu. Osmansko carstvo nije se ozbiljno
bavilo podmornicama, a prva ozbiljna koju su imali bila je zaplijenjena francuska podmornica
Turquoise, koja je preimenovana u Mstecip Onba no ni tad nije ula u sustav mornarice.

12
9. Zakljuak:

Miljenje o podmornicama se uvelike promijenilo upravo zbog njihovog djelovanja u

Prvom svjetskom ratu. Prije rata su se smatrale nekom vrstom nepouzdanih plovila budunosti
koja su jo prerizina za koritenje u ozbiljnim zadacima, no tijekom i nakon rata se uvidjelo
kako je to zapravo mono oruje bez kojeg se ne moe vie imati kvalitetnu mornaricu. U
razvoju tih novih plovila najvie su se istaknuli Nijemci koji su u Prvom svjetskom ratu imali
najistaknutije podmornice, s najboljim uspjesima. Oni su ih i koristili najvie, dok su ih ostali
najee smatrali sporednima, te se bazirali na brodovlje u svojim flotama. Iako su sve
primorske zemlje u poetku teile nabavku podmornice, ispoetka bi im bile malo korisne.
Mogle bi biti ak i tetne jer su vjebe esto znale biti kobne gotovo kao i sukobi. Tako je
zanimljiv primjer Osmanskog carstva koje nije koristilo podmornicu ni kad ju je nabavilo.
Razlog tome bio je neiskustvo i nedovoljno strunih ljudi pa bi rizik bio prevelik. Sline
probleme zasigurno su imale i ostale drave u poetku uvoenja podmornica u mornaricu. No
ubrzan razvoj i proizvodnja doveli su podmornice do toga da poinju biti nezaobilazan dio
jakih mornarica. Rezultat koritenja podmornica u Prvom svjetskom ratu bio je taj da su
podmornice, uglavnom njemake, ali i saveznike iako znatno manje, potopile 43% od
ukupno potopljenih ratnih i trgovakih brodova.

13
10. Literatura:

1. Freivogel, Zvonimir, Austrougarske podmornice u I. svjetskom ratu, Rijeka, 2007.

2. Polmar, Norman, Jurrien Noot, Submarines of the Russian and Soviet navies, 1718-1990,
Naval Institute Press, 1991.
3. Abbatiello, John, Anti-Submarine Warfare in World War I, New York 2006.
4. Gibson, R.H., Maurice Prendergast, The German Submarine War 1914-1918, Constable &
Co. Ltd. 1931.
5. Internet:

http://uboat.net/wwi/
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/269340/John-Philip-Holland
http://www.battleships-cruisers.co.uk/submarines2.htm
http://www.netmarine.net/bat/divers/monge/anciens.htm
http://www.submarinehistory.com/WWI.html

14