Strateški Plan Razvoja Turizma Kvarnera Sa Strateškim I Operativnim Marketing Planom 2016. - 2020. Godine

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu
Institut za turizam
Strateki plan
RAZVOJA TURIZMA KVARNERA
SA STRATEKIM I OPERATIVNIM MARKETING PLANOM
2016. 2020.
godine
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII Izvjetaj I: SITUACIJSKA ANALIZA IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

Impresum
Naslov projekta: STRATEKI PLAN RAZVOJA TURIZMA KVARNERA SA STRATEKIM I

OPERATIVNIM MARKETING PLANOM 2016. - 2020. GODINE
Naruitelj: Primorsko goranska upanija
Izvritelj: Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu

Institut za turizam
Dokument: Izvjetaj I: Situacijska analiza

(konani prijedlog)
Mjesto i datum: Opatija/Zagreb

30. rujan 2016.
STRATEKI PLAN RAZVOJA TURIZMA KVARNERA SA STRATEKIM I OPERATIVNIM MARKETING PLANOM 2016. - 2020. GODINE
Situacijska analiza (1. faza projekta)
Sadraj
1. Turizam Kvarnera 04
1.1. Opi podaci o Primorsko-goranskoj upaniji 04

1.1.1. Zemljopisne znaajke, klima i administrativna podjela 04
1.1.2. Demografska obiljeja i ljudski potencijali 05
1.1.3. Stambeni fond i kue/stanovi za odmor 10
1.1.4. Prometni poloaj i dostupnost 12
1.1.5. Infrastrukturna opremljenost i stanje okolia 14
1.1.6. Zatiena podruja 15
1.1.7. Gospodarstvo 16
1.1.8. Strateki okvir razvoja 23
1.2. Razvijenost turizma Primorsko-goranske upanije 24

1.2.1. Ekonomski uinci turizma 25
1.2.1.1. Indeks turistike konkurentnosti hrvatskoga turizma 25
1.2.1.2. Doprinos putovanja i turizma BDP-u u Republici Hrvatskoj 26
1.2.1.3. Doprinos putovanja i turizma zaposlenosti i izvozu u Republici Hrvatskoj 26
1.2.2. Turistiki klasteri Primorsko-goranske upanije 27
1.2.2.1. Gorski kotar 27
1.2.2.2. Opatijska rivijera 40
1.2.2.3. Rijeka i rijeki prsten 51
1.2.2.4. Crikveniko-vinodolska rivijera 62
1.2.2.5. Krk 74
1.2.2.6. Cres 86
1.2.2.7. Loinj 95
1.2.2.8. Rab 105
1.2.3. Ocjena kvalitete promocijskih i prodajnih aktivnosti Primorsko-goranske upanije 115
1.2.4. Analiza konkurentske pozicije Primorsko-goranske upanije 119
1.2.4.1. Obiljeja, stavovi i potronja turista u Primorsko-goranskoj upaniji 119
1.2.4.2. Operativni pokazatelji poslovanja smjetajnih objekata
Primorsko-goranske upanije (benchmarking) 123
1.2.4.3. Ocjena konkurentske sposobnosti Primorsko-goranske upanije 126
1.3. Trendovi u turizmu 128

1.3.1. Pregled kljunih kvantitativnih trendova u turizmu svijet, Europa, Sredozemlje 128
1.3.2. Posebnosti kljunih kvalitativnih trendova turizma u svijetu, Europi i Sredozemlju 131
2. Kljuna ogranienja turizma - Kvarner 133
3. Globalni razvojni kontekst i prilike za razvoj Kvarnera 135
PRILOG: Stavovi specifinih skupina dionika turizma Primorsko-goranske upanije
3
1. Turizam Kvarnera
Turizam Primorsko-goranske upanije (u daljnjem tekstu PG) nedvojbeno ima veliko ekonomsko,
drutveno i kulturno znaenje. S obzirom na dugu turistiku tradiciju, bogatu kulturno-povijesnu
batinu, povoljne zemljopisne i klimatske znaajke kao i izvrstan geoprometni poloaj, Kvarner
predstavlja jo nedovoljno prepoznatljivu turistiku destinaciju s velikim potencijalom. Svjestan
vanosti ouvanja svojih resursa, Kvarner promilja razvoj turizma iskljuivo na temeljima ekoloke,
drutvene, kulturoloke i ekonomske odrivosti.
1.1. Opi podaci o Primorsko-goranskoj upaniji

Turizam Kvarnera posluje i razvija se kao specifian podsustav u meuovisnosti o drugim
gospodarskim i drutvenim cjelinama PG-a i Hrvatske u cjelini. Stupanj razvijenosti turizma,
pozicioniranje na tritu i initelji integracije i razvoja upuuju na potrebu da se afirmira destinacija
Kvarner koja obuhvatom podrazumijeva prostor PG-a.
1.1.1. Zemljopisne znaajke, klima i administrativna podjela

PG povrinom kopnenoga dijela od 3.587 km2 zauzima 6,3 % povrine Republike Hrvatske te pripada
veim upanijama u dravi (prosjena povrina upanija iznosi 2.795 km2). Povrina akvatorija,
odnosno morskog dijela iznosi 4.344 km2. Na sjeveru granii s Republikom Slovenijom, na zapadu s
Istarskom, na istoku s Karlovakom, te na jugoistoku s Liko-senjskom i Zadarskom upanijom.
Sredite je grad Rijeka koji predstavlja administrativno, sveuilino i logistiko sredite.
Slika 1. Poloaj PG-a u Republici Hrvatskoj
Izvor: Razvojna strategija PG-a 2016. 2020. dodatci, PG, 2015., str. 9.
U priobalnom dijelu PG-a i na otoku Krku klima je uvjetovana utjecajem kontinentalnoga zalea i
Jadranskoga mora, a karakteriziraju je blage kine zime, topla i suna ljeta. Jedan dio priobalnoga
pojasa i otoka Krka, Raba, Cresa i ostalih manjih otoka imaju umjereno toplu vlanu klimu s vruim
ljetom. Ostali dio PG-a, najvei dio Gorskog kotara te manji, unutranji dio imaju umjereno toplu
vlanu klimu s toplim ljetom. PG se sastoji od tri fizionomski i funkcionalno izraene cjeline nastale
4
temeljem brojnih kriterija i parametara iz podruja prirodnih, drutvenih i gospodarskih sustava. Ti

sustavi su u relativno manjoj udaljenosti, to PG ini raznolikom te prua mogunosti za
diferencirane turistike sadraje. Temeljem tih kriterija ona se dijeli na tri mikroregije: Gorski kotar,
Otoci i Priobalje.
Slika 2. Teritorijalno-politiki ustroj PG-a
Izvor: Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2016. 2020. dodatci, Primorsko-goranska upanija, 2015., str. 10.
PG pripada Jadranskoj Hrvatskoj unutar NUTS2 statistike klasifikacije Hrvatske. Ona je ustrojena kao
jedinica regionalne samouprave na ijem se podruju nalazi 36 jedinica lokalne samouprave od toga
14 gradova (Bakar, Crikvenica, Kastav, Kraljevica, Novi Vinodolski, Opatija, Rijeka, abar, Delnice,
Vrbovsko, Cres, Krk, Mali Loinj, Rab) i 22 opine (avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji,
Moenika Draga, Vikovo, Vinodolska opina, Omialj, Brod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj,
Ravna Gora, Skrad, Baka, Dobrinj, Malinska Dubanica, Punat, Vrbnik te Lopar).
1.1.2. Demografska obiljeja i ljudski potencijali

PG je prema posljednjem Popisu stanovnitva iz 2011. godine imala 296.195 stanovnika, to
predstavlja smanjenje od 3 % u odnosu na 2001. kada je izvren predzadnji popis.
5
Slika 3. Ukupan broj stanovnika u PG u razdoblju od 1991-2011. godine po klasterima
35000
30000
25000
20000
15000
10000
5000
0
Rab Crikveniko- Opatijska Gorski kotar
vinodolska rivijera
rivijera
1991. 9562 19154 29799 30545
2001. 9480 20160 28891 26120
2011. 9328 19812 28541 23011
300000
250000
200000
150000
100000
50000
0
Rijeka i Cres Loinj Krk
rijeki
prsten
1991. 259872 2971 8825 16402
2001. 191647 2959 8388 17860
2011. 185125 2879 8116 19383
Izvor: Statistiki ljetopis, Istre, Primorja i Gorskog kotara 1992., Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije, 2006., Popis
stanovnitva 2011.godine, www.dzs.hr
Svi otoci u PG osim Krka imaju pad broja stanovnika npr. Cres prosjena godinja stopa pada 0,16
%, a Rab prosjena godinja stopa pada od -0,12 % u razdoblju od 1991. 2011. U istom razdoblju
Gorski kotar pad broja stanovnika prosjena godinja stopa pada -1,4 %. U razdoblju od 1948.
2011. demografski trendovi su pozitivni i rasli su prosjenom godinjom stopom od 0,57 %. No
potrebno je za naglasiti da se od 1991. godine biljei kontinuirani pad stanovnitva s prosjenom
godinjom stopom od - 0,43 % .
6
Tablica 1. Broj stanovnika i povrina u gradovima i opinama PG-a prema popisu stanovnitva,
2011. godina
Broj
Mjesto km2 Stanovnika/km2
stanovnika
GRAD
Bakar 8.279 125 66,2
Cres 2.879 292 9,9
Crikvenica 11.122 29 383,5
abar 3.770 280 13,5
Delnice 5.952 230 25,9
Kastav 10.440 11 949,1
Kraljevica 4.618 18 256,6
Krk 6.281 111 56,6
Mali Loinj 8.116 223 36,4
Novi Vinodolski 5.113 262 19,5
Opatija 11.659 66 176,7
Rab 8.065 76 106,1
Rijeka 128.624 44 2923,3
Vrbovsko 5.076 280 18,1
OPINE
Baka 1.674 101 16,6
Brod Moravice 866 62 14,0
avle 7.220 85 84,9
Dobrinj 2.078 55 37,8
Fuine 1.592 86 18,5
Jelenje 5.344 109 49,0
Klana 1.975 94 21,0
Kostrena 4.180 12 348,3
Lokve 1.049 42 25,0
Lopar 1.263 27 46,8
Lovran 4.101 21 195,3
Malinska-Dubanica 3.134 39 80,4
Matulji 11.246 176 63,9
Moenika Draga 1.535 45 34,1
Mrkopalj 1.214 157 7,7
Omialj 2.983 39 76,5
Punat 1.973 34 58,0
Ravna Gora 2.430 82 29,6
Skrad 1.062 54 19,7
Vinodolska 3.577 152 23,5
Vikovo 14.445 19 760,3
Vrbnik 1.260 50 25,2
Izvor: Popis stanovnitva 2011., www.dzs.hr
7
U ukupnoj strukturi stanovnitva biljei se 48,3 % mukog, te 51,7 % enskog stanovnitva.
Gustoa naseljenosti iznosi 82,57 stanovnika/km2 to je iznad prosjene gustoe naseljenosti

Republike Hrvatske (75,7 stanovnika/km2). U 14 gradova PG, prema popisu iz 2011. godine ivi 74,3
% stanovnika u 275 naselja, a u 22 opine 25,7 % stanovnika u 236 naselja.
Tablica 2. Demografski trendovi u PG-u u razdoblju od 1948-2011.

Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Broj stanovnika 207.635 216.781 240.621 270.660 304.038 323.130 305.505 296.195
Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije 2006., i www.dzs.hr Popis stanovnitva Republike Hrvatske 2011.
Prosjena starost stanovnitva u 2011. godini iznosila je 43,9 to je poveanje u odnosu na 2001. kada
je ona iznosila 41 godinu, to nadalje ukazuje na proces starenja stanovnitva. U mikroregiji Gorski
kotar ona iznosi 47,2 to ukazuje na problem starijeg stanovnitva od prosjeka PG-a, uz postojei
problem iseljavanja, a slijedom toga i nedovoljnoga broja stanovnika.
Slika 4. Dobna struktura stanovnitva Primorsko goranske upanije prema popisu 2011.
staro mlado
stanovnitvo stanovitvo (0-
(60 i vie 19)
godina) 17%
27%
zrelo
stanovnitvo
(20-59)
56%
Izvor: Popis stanovnitva 2011.godine, www.dzs.hr
Prirodni prirataj je negativan u razdoblju od 2001. 2012. godine, a najizraeniji je u Gorskom kotaru
(-7,6) i Gradu Rijeci (-4,32). Pozitivnu stopu prirodnoga prirataja imaju: Vikovo, Omialj, Lopar,
Kastav, Krk, dok su Kostrena i Lovran u 2012. godini imali jednak broj roenih i umrlih.
8
Slika 5. Prirodno kretanje stanovnitva PG-a od 2001-2013. godine
12
10
8
6
4
2
0
-2
-4
200 200 200 200 200 200 200 200 200 201 201 201 201
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 0. 1. 2. 3.
Natalitet 7,47 7,52 7,69 7,79 7,84 7,84 7,94 8,47 8,94 8,42 8,51 8,49 8,14
Mortalitet 10,5810,7811,35 10,3 10,9810,5811,04 10,8 10,9111,09 11,4 11,8911,27
Prirodni prirataj -3,11-3,27-3,66-2,52-3,14-2,77-3,09-2,33-1,97-2,67 -2,9 -3,4 -3,13
Izvor: Zdravstveno statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije 2001. 2013.; Nastavni zavod za javno zdravstvo, Rijeka,
www.zzjzpgz.hr
U odnosu na 2001. godinu poveao se broj osoba sa zavrenim visokim obrazovanjem u svim
kategorijama. Gledano po mikroregijama moe se zakljuiti da je:
u Gorskom kotaru nastanjen najvei broj osoba sa zavrenom osnovnom kolom (28 %), te
najmanje visokoobrazovanoga stanovnitva (12 %);
u Priobalju nastanjeno najvie stanovnika sa zavrenom srednjom kolom (60 %), dok s
visokim obrazovanjem je 19 % stanovnitva;
na Otocima nastanjeno najvie stanovnika sa srednjom kolom (61 %), dok sa visokim
obrazovanjem ih ima visokih 18 %;
u Gradu Rijeci nastanjeno najvie visokoobrazovanog stanovnitva (24 %) i velik broj osoba sa
zavrenom srednjom kolom (56 %).
9
Slika 6. Obrazovna struktura stanovnitva starog 15 i vie godina u PG u 2011. godini
Fakulteti, umjetnike Doktorat Bez kole i

Magisterij
akademije i 0% nedovrenom
1%
sveuilini studij osnovnom kolom
12% 5%
Via kola, I.stupanja
fakulteta i struni
studij
7% Osnovna kola
17%
Gimnazija
5%
kole za zanimanje u kole za zanimanje u

trajanju od 4 i vie trajanju od 1-3
godina godine i kole za KV i
22% VKV radnike
31%
Izvor: Popis stanovnitva 2011.godine, www.dzs.hr
Slijedom navedenog PG se susree sa sljedeim problemima: smanjenje broja stanovnika te njihovo

starenje, smanjenje broja mladoga stanovnitva te smanjenje broja aktivnoga stanovnitva. U cilju
rjeavanja ove problematike potrebno je (Razvojna strategija PG-a 2016. 2020., 2015.): promicati
pronatalitetnu politiku te ostalu politiku koja ima za cilj poveanje broja stanovnika i broja djece;
poveavati standard obitelji; poticati gospodarske aktivnosti koje e dovesti do otvaranja novih radnih
mjesta; unaprjeivati skrb i drutvene programe za starije osobe; educirati i prevenirati rano
otkrivanja bolesti; promicati zdrave stilove ivota.
Tablica 2a. Upisi u 1. razrede srednjih kola na podruju PG-a (2016./2017.)

Slobodna Slobodna
Naziv kole Upisano Naziv kole Upisano
mjesta mjesta
Strojarska kola za industrijska i
Srednja talijanska kola
obrtnika zanimanja Rijeka 55 17 52 14
Rijeka (ukupno)
(ukupno)
Trgovaka i tekstilna kola Rijeka
83 21 Opa gimnazija 17 3
(ukupno)
Ekonomska kola Mije Mirkovia Prirodoslovno-matematika
153 9 19 7
Rijeka (ukupno) gimnazija
Prirodoslovna i grafika kola Rijeka Hotelijersko-turistiki
113 6 16 4
(ukupno) tehniar
Srednja kola za
Strojarsko brodograevna kola za
elektrotehniku i
industrijska i obrtnika zanimanja 11 9 112 0
raunalstvo Rijeka
Rijeka (ukupno)
(ukupno)
Tehnika kola za
Elektroindustrijska i obrtnika kola
100 0 strojarstvo i brodogradnju 78 0
Rijeka (ukupno)
Rijeka (ukupno)
Graditeljska kola za
Medicinska kola Rijeka (ukupno) 182 0 industriju i obrt Rijeka 29 63
(ukupno)
10
Salezijanska klasina
Prometna kola Rijeka (ukupno) 97 0 61 13
gimnazija Rijeka (ukupno)
kola za primjenjenu
Glazbena kola Ivana Matetia
43 5 umjetnost Rijeka 25 1
Ronjgova Rijeka (ukupno)
(ukupno)
Prva rijeka hrvatska gimnazija Srednja kola "Vladimir
130 0 11 9
Rijeka (ukupno) Nazor" abar (ukupno)
Graevinska tehnika kola Rijeka eljeznika tehnika kola
104 0 44 22
(ukupno) Moravice (ukupno)
Prva suaka hrvatska gimnazija Srednja kola Markantun
156 0 35 37
Rijeka (ukupno) de Dominis Rab (ukupno)
Gimnazija Andrije Mohoroviia
130 0 Opa gimnazija 22 2
Rijeka (ukupno)
Srednja kola Delnice Delnice Konobar - klasini model
45 43 0 12
(ukupno) obrazovanja
Srednja kola Hrvatski kralj Zvonimir Kuhar - klasini model
81 39 6 6
Krk (ukupno) obrazovanja
Turistiko hotelijerski
Opa gimnazija 31 9 7 17
komercijalist
Pomorska kola Bakar
Ekonomist 10 10 104 0
(ukupno)
Ugostiteljska kola
Hotelijersko-turistiki tehniar 20 0 121 2
Opatija (ukupno)
Turistiko hotelijerski
Automehatroniar - JMO 3 7 26 0
komercijalist
Kuhar - klasini model
Instalater-monter 3 7 60 0
obrazovanja
Slastiar - klasini model
Kuhar 9 1 11 0
obrazovanja
Konobar - klasini model
Konobar 5 5 24 2
obrazovanja
Srednja kola Ambroza Haraia - Mali Gimnazija Eugena Kumiia
74 30 52 0
Loinj (ukupno) Opatija (ukupno)
Hotelijersko - turistika
Opa gimnazija 33 7 78 0
kola Opatija (ukupno)
Srednja kola Dr. Antuna
Hotelijersko-turistiki tehniar 17 3 87 9
Barca Crikvenica (ukupno)
Tehniar za brodostrojarstvo 6 4 Opa gimnazija 24 0
Pomorski nautiar 7 3 Ekonomist 24 0
Hotelijersko-turistiki
Prodava 6 2 24 0
tehniar
Kuhar - klasini model obrazovanja 5 3 Vodoinstalater 4 8
Konobar - klasini model obrazovanja 0 8 Kuhar 11 1
Obrtnika kola Opatija (ukupno) 66 2 Konobar 0 0
UKUPNO S PRIMORSKO-GORANSKE
2512 351
UPANIJE
Izvor: Primorsko-goranska upanija, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
Sukladno podacima Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje PG-a, u ljetnom upisnom roku 2016. g.
upisano je 2512 uenika u srednje kole. Od ukupnog broja upisanih uenika, njih 29,5 % je odluilo
upisati gimnaziju dok se 91 uenik opredijelilo za kuhara (3,6 %) i tek njih 29 (0,04 %) za konobara.
Vano je napomenuti kako je na podruju upanije ostalo jo slobodnih mjesta za upis kuhara (11
mjesta) i konobara (ak 27 mjesta) to ukazuje na slab interes uenika za ova zanimanja.
1.1.3. Stambeni fond i kue/stanovi za odmor

U PG-u prema popisu stanovnitva iz 2011. godine ima 117.009 kuanstava s prosjenim brojem
osoba u kuanstvu od 2,51.
11
Tablica 3. Privatna kuanstva prema broju lanova i osnovi koritenja stambene jedinice, popis
2011.
Osnova
koritenja Broj lanova kuanstva
stambene Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
jedinice
Ukupno 117.036 31.503 33.255 24.733 19.675 5.385 1.694 474 148 76 34 32
Privatno
vlasnitvo ili 100.202 26.272 29.626 21.006 16.522 4.655 1.482 408 126 63 27 15
suvlasnitvo
Najmopri-
mac sa
slobodno 4.948 1.655 1.171 1.078 765 191 63 16 5 1 1 2
ugovorenom
najamninom
Srodstvo s
vlasnikom ili
najmopri- 6.830 1.820 1.314 1.639 1.681 299 55 12 5 1 2 2
mce
stana
Najmopri
mac sa
1.921 568 511 423 267 89 41 14 2 1 1 4
zatienom
najamninom
Najam dijela
stana 1.870 635 412 414 299 81 14 10 4 1 - -
(podstanar)
Ostale
osnove 1.241 531 219 173 141 70 39 14 6 9 3 9
koritenja
Beskunik 24 22 2 - - - - - - - - -
Izvor: Popis stanovnitva 2011., http://www.dzs.hr/
Najvei broj stanova i kua je u privatnom vlasnitvu (85%). Dominiraju obitelji s jednim, dvoje, troje i
etvero lanova, dok su vea domainstva znatno manje zastupljena.
Tablica 4. Stanovi prema nainu koritenja, popis 2011.

PG m2
Ukupno 193.830 13.671.369
Stanovi za stalno stanovanje

Ukupno 144.701 10.648.712
Od toga:
Nastanjeni 115.527 8.731.600
Privremeno nastanjeni 26.596 1.766.783
Naputeni 2.578 150.329
Stanovi koji se koriste povremeno:
Za odmor i rekreaciju 36.529 2.308.950
U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 67 3.420
Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost:
Iznajmljivanje turistima 11.375 619.862
Ostale djelatnosti 1.158 90.425
Izvor: Popis stanovnitva 2011., http://www.dzs.hr/
Na nastanjene i privremeno nastanjene stanove otpada 73,3 % stambenog fonda, na stanove za

odmor i rekreaciju 18,9 %, te na stanove za iznajmljivanje turistima 5,9 %.
Osim stanova za stanovanje, kljunu ulogu imaju stanovi za odmor i rekreaciju to u cjelini predstavlja
znaajno optereenje na prostor, komunalnu i energetsku infrastrukturu, jer se oni koriste uglavnom
12
tijekom turistike sezone, a u ostalom dijelu godine su prazni. Dio ovih kapaciteta poprima i turistiki
karakter, koji se najee ne evidentira i ne osigurava drutvu nikakve prihode.
1.1.4. Prometni poloaj i dostupnost

Povoljan geoprometni poloaj omoguuje PG-u ostvarivanje znaajnih gospodarskih tokova roba i
putnika, te nudi mogunost gospodarskoga napretka.
Okosnicu prometnoga sustava PG-a ine: europski prometni koridor Budimpeta Zagreb Rijeka,
koji je sastavnica europske mree prometnih koridora, te Jadransko-jonski koridor (Trst Rijeka Split
Dubrovnik Kalamata), koji se susreu na irem podruju grada Rijeke.
PG ima iznimnu ulogu u integriranju irih prostora Podunavlja s Jadranom i Srednjoeuropskoga
prostora s jugoistonom Europom.
Na podruju PG-a izgraeno je ukupno 1.543 km cesta. Najoptereenija prometnica je rijeka

obilaznica, to ukazuje da je postojea obilaznica dugorono nedostatna za prometne potrebe.
Cestovna mrea jo uvijek ne zadovoljava potrebe prvenstveno lokalnog prometa, pa u ljetnim
mjesecima dolazi do prometnih zastoja oko urbanih podruja koja su ujedno i turistike destinacije.
U novom planu PG-a odreen je novi koridor za izgradnju autocesta na irem podruju Grada Rijeke,
koji e omoguiti meusobno povezivanje tri autocestovna pravca i to: A6 Bosiljevo Rijeka, A7 Rupa
Rijeka uta Lokva i A8 Kanfanar Matulji.
PG ima nekoliko graninih prijelaza i to: Rupa, Pasjak, abar i Brod na Kupi. Neki od njih, poput
Pasjaka su se zatvorili, odnosno carinska i policijska sluba Republike Hrvatske, djeluje zajedno s
Slovenskim kolegama.
Na podruju PG-a djeluje zrana luka Rijeka te zrane luke Mali Loinj, Unije i Grobnik. Zrana luka
Rijeka najznaajnija je zrana luka u PG-u i posljednjih godina ostvaruje sve vei promet. No,
potrebna su vea ulaganja kako bi dobila novi znaaj u Republici Hrvatskoj.
Slika 7. Promet putnika u Zranoj luci Rijeka u razdoblju od 1970.-2015. godine
160.000
140.000
120.000
100.000
80.000
60.000
40.000
20.000
0
1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2009 2013 2014 2015
Izvor: Zrani prijevoz i pratee djelatnosti razna godita, www.dzs.hr
13
Na podruju PG-a razvrstane su 104 luke otvorene za javni promet i to: luka Rijeka, 7 luka
upanijskoga znaenja i 96 luka od lokalnog znaenja. Luka Rijeka je luka od gospodarskoga interesa
za Republiku Hrvatsku i u svojem sastavu ima sljedee luke: Raa, Omialj, Bakar i Rijeku.
Hrvatska i njene priobalne upanije imaju neravnomjeran smjetaj luka nautikoga turizma i sezonsko
poslovanje.
Tablica 5. Luke nautikog turizma u RH i PG u razdoblju 2005 - 2015. godine

Luke nautikog turizma, ukupno
Godina RH PG Udio luka u PG u %
2005. 84 21 25
2006. 95 29 30,5
2007. 94 30 31,9
2008. 97 32 33
2009. 98 32 32,7
2010. 98 30 30,6
2011. 98 30 30,6
2012. 98 29 29,5
2013. 106 32 30,1
2014. 112 30 26,7
2015. 121 27 22,3
Izvor: www.dzs.hr, Izvjetaj Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma, razna godita
Broj nautikih luka kontinuirano raste na razini Republike Hrvatske, no u PG-u taj broj varira te se u
desetogodinjem razdoblju kree od 21 32 luke. Sukladno ovom trendu isto se uoava i s brojem
vezova.
Tablica 6. Broj vezova u RH i PG u razdoblju 2005 - 2015. godine

Godina Broj nautikih vezova, ukupno Udio nautikih vezova
RH PG PG u %
2005. 15058 2850 18,9
2006. 15973 3281 20,5
2007. 15834 3228 20,3
2008. 16403 3342 20,3
2009. 16848 3378 20,0
2010. 16913 3416 20,1
2011. 17059 3394 19,8
2012. 17454 3299 18,9
2013. 16940 3455 20,3
2014. 17221 3422 19,8
2015. 17351 3266 18,8
Izvor: www.dzs.hr, Izvjetaj Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma, razna godita
Moe se uoiti da na podruju PG-a ponuda ne zadovoljava potranju, odnosno da se ne raspolae

dovoljnim brojem vezova na to je ukazala Studija nautikog turizma Republike Hrvatske (2006), te
Strategija razvoja nautikog turizma za razdoblje od 2009. 2019. godine (2008).
Na podruju Rijeke znaajan je promet jedrenjaka, dok su dolasci kruzera u 2015. godini ostvarili
znaajan porast. Broj dolazaka kruzera u promatranim godinama je nestabilan, dok se godinji
broj uplovljavanja jedrenjaka kree od 212-298 ovisno o godini. Ukupni broj putnika prevezen
jedrenjacima i kruzerima rastao je sa prosjenom godinjom stopom od 3,9 %. Najvei porast
ostvaren je u 2015. godini prvenstveno zbog poveanog broja putnika koji su doli kruzerima.
14
Tablica 7. Promet putnika kruzera i jedrenjaka u rijekoj luci od 2004-2015. godine

Kruzeri Jedrenjaci
Godina Ukupno putnici
broj dolazaka broj putnika broj dolazaka broj putnika
2004. 298 10.746 10.746
2005. 278 9.171 9.171
2006. 187 5.661 5.661
2007. 199 8.120 8.120
2008. 1 1494 230 7.066 8.560
2009. 231 7.250 7.250
2010. 1 502 219 6.584 7.086
2011. 212 7.560 7.560
2012. 1 1758 216 7.781 9.539
2013. 1 685 220 7.124 7.809
2014. 247 9.026 9.026
2015. 7 9082 222 7.971 17.053
Izvor: Dokumentacija Luke uprave Rijeka, 2016
Na podruju PG-a nalazi se 160,33 km eljeznike pruge to predstavlja 6,15 % ukupne duljine pruga
u Republici Hrvatskoj i 53 eljezniko cestovnih prijelaza. Gustoa eljezniko-cestovnih prijelaza je
takva da na svakih 3,02 km pruge dolazi jedan prijelaz, to je rjee nego u Republici Hrvatskoj.
eljezniku infrastrukturu na podruju PG-a ine dionice eljeznikih pruga od znaenja za

meunarodni promet, glavne koridorske pruge: M 2020 Zagreb Glavni kolodvor Karlovac, Rijeka, M
203 apjane Ilirska Bistrica, ostale eljeznike pruge za meunarodni promet M 602 krljevo Bakar
i M 603 Suak Peine Rijeka Brajdica, te eljeznika pruga od znaenja za lokalni promet L 212
Brajdica Rijeka.
1.1.5. Infrastrukturna opremljenost i stanje okolia

U PG-u je 97 % stanovnitva opskrbljeno vodom iz vodoopskrbnog sustava to je vie nego prosjek
Republike Hrvatske (75 %). Vodoopskrbne sustave ine 82 izvorita razliite minimalne izdanosti s
time da ih se stalno koristi 73. Prisutan je trend pada potronje vode.
Sustavi prikupljanja otpadnih voda u PG-u djelomino zadovoljavaju potrebe sadanjih korisnika,
meutim rjeenja nisu primjerena potrebama zatite okolia. est je sluaj da septike jame nisu
propisno izvedene, a jedan od razloga je to razvoj kanalizacijskih sustava nije pratio postojei razvoj
sustava vodoopskrbe.
Povoljan geostrateki poloaj nominira PG kao znaajno energetsko vorite. Na njenom podruju
smjeteni su brojni proizvodni energetski objekti te cijeli niz dalekovoda, naftovoda i plinovoda.
Energetski sustav PG-a u najveoj mjeri (oko 80 %) ostvaren je kao dio energetskoga sustava
Republike Hrvatske. Potrebe potroaa za energijom mogu se uredno zadovoljiti, iako se njihova
velika ovisnost o samo jednom energentu (nafti) ve prepoznaje kao slabost. Distributivni sustav
elektrine energije trajno se nadograuje novim transformatorskim stanicama, te se poboljava
prijelazom s nadzemnih na podzemne kabelske vodove. Broj kupaca elektrine energije iz godine u
godinu se poveava, te se slijedom toga poveava i potronja kuanstva, ali se smanjuje potronja
poduzetnika. Moe se zakljuiti da distributivna mrea, srednjenaponska i niskonaponska prati ukupni
razvoj podruja PG-a.
Podrujem PG-a prolazi magistralni plinovod Pula Karlovac, a napajanje distributivne plinske mree
osigurano je preko est mjerno-redukcijskih stanica. Na podruju PG-a izgraena je distributivna
plinska mrea na podruju grada Rijeke te dijela podruja Opine Vikovo, avle, Kostrena i grada
Kraljevice te je u tijeku daljnja gradnja distributivne plinske mree podruja za koje je dana koncesija.
Prirodni plin se poeo koristiti 2007. godine.
15
Na podruju PG-a djeluje devet komunalnih drutava koja se bave prikupljanjem i obradom otpada, a
komunalni i neopasni proizvodni otpad odlae se na 10 odlagalita. upanija je trea po redu u
Republici Hrvatskoj po stopi odvojenoga skupljanja odreenih vrsta iz komunalnog otpada u 2011.
godini s udjelom od 21,1 %. No usprkos tome jo uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvijen sustav
odvojenoga prikupljanja otpada kao i posebnih kategorija otpada. Na podruju PG-a izgraen je
Centar za gospodarenje otpadom Mariina kao prvi u Hrvatskoj.
1.1.6. Zatiena podruja

Na podruju PG-a osnovane su i djeluju tri ustanove koje se bave zatienim podrujima i to: Javna
ustanova Nacionalni park Risnjak, Javna ustanova Park prirode Uka te Javna ustanova Priroda. Javnu
ustanovu Priroda osnovala je PG i ona provodi brigu i upravlja nad ostalim podrujima i pojedinanim
zatienim prirodnim vrijednostima.
U PG-u postoji: strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, park-uma,
znaajni krajobraz i spomenik parkovne infrastrukture.
Slika 8. Shema zatienih podruja u PG-u
Izvor: Javna ustanova "Priroda" - ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode na podruju PG,
http://jupriroda.hr/zasticeni.html.
16
Posebnosti prostora PG-a, osim prirodno-geografskih obiljeja, pridonosi i vrijedna kulturno-

povijesna batina, koja svjedoi o kontinuitetu ivota i kulturolokom identitetu stanovnika ovoga
podruja.
Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti te po svojoj povezanosti s europskom i sredozemnom tradicijom

fond spomenika kulture u Hrvatskoj, tako i u PG, ima izuzetno znaenje.
1.1.7. Gospodarstvo
Na podruju PG-a je sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku u 2013. godine ostvareno
3.810 mlrd eura to predstavlja 8,8 % od ukupnoga BDP-a Republike Hrvatske. Ukoliko se usporeuje
s drugim upanijama moe se vidjeti da je po udjelu odmah iza Grada Zagreba koji ima 33,1 % od
ukupnog BDP-a, a na treem mjestu je Splitsko-dalmatinska upanija s udjelom od 8,2 % u 2013.
godini.
Slika 9. Bruto domai proizvod PG u razdoblju od 2001. - 2013. prikazan po stanovniku u EUR-
tekue cijene
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
BDP 5871 6197 6977 7349 8376 8388 11177 12680 12305 12343 12724 13110 12930
Izvor: Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku i upanije, razna godita, www.dzs.hr
Obiljeja strukture gospodarstva PG-a mogu se utvrditi prema udjelu odreenih djelatnosti
u ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti. Tako je ona 2013. godine iznosila 24.324 mln kn, dok
je 2001. ona iznosila 10.565 mln, to bi nadalje znailo da je rasla s prosjenom godinjom
stopom od 7,1 %.
17
Slika 10. Struktura bruto dodane vrijednosti PG-a u 2001. i 2013. godini
2001. godina 2013. godina
A, B A
3% C,D,E
1%
B,C,D,E
21% 27% F 34% 31%
F
10%
G,H,I
34% 23% G,H,I
5% J,K 5%
6%
J,K
L,M,N,O,P
L,M,N,O,P,Q,R,S,T,
U
Legenda:
A. Poljopr., umarstvo i ribarstvo; B. Rudarstvo i vaenje; C. Preraivaka industrija; D. Ops. el.ener., plinom,parom i klim.; E.
Opskrba vodom; ukla.otpa.voda, gosp. vodom; F. Graevinarstvo; G. Trg. na veli. i malo; popr. mot. vozila i motocikala; H.
Prijevoz i skladitenje; I. Djel.pru.smje.te prip. i usl. hrane; J. Informacije i komunikacije; K. Financijske djel. i djel. Osiguranja;
L. Poslovanje nekretninama; M. Strune, znan. i tehni. djelatnosti; N. Admini. i pom. uslune djelatnosti; O. Javna uprava,
obrana, soc. Osiguranje; P. Obrazovanje; Q.Dj.zdr.zatite i soc. Skrbi; R. Umjetnost, zabava i rekreacija; S. Ostale uslune
djelatnosti; T. Djelatnosti kuanstva; U. Izvan terit.org. i tijela
Izvor: Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku i upanije, razna godita, www.dzs.hr
Iz navedenih se podataka moe vidjeti da se struktura gospodarstva promijenila. Tako su u 2013.

godini ojaale djelatnosti B, C, D, i E, graevinarstvo je ostalo na istoj razini, djelatnost trgovine,
prijevoza i hotela (G, H, I) su u odnosu na 2001. godinu ostvarile manji udio u ukupno ostvarenoj
bruto dodanoj vrijednosti, dok su djelatnosti L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U ostvarile bolje rezultate nego
2001. godine.
PG se specijalizirala u djelatnostima preraivake industrije, graevinarstvu, trgovini, turizmu te

poslovanju nekretninama, dok je u djelatnostima poljoprivrede, umarstva i ribarstva najmanji indeks
specijalizacije (ostvarena razina bruto dodane vrijednosti).
Prema podacima iz Godinjih financijskih izvjea za 2014. godinu (GFI) u PG poslovalo je

8978 tvrtki. Male tvrtke ine 98,77 % od ukupnog broja tvrtki.
18
Tablica 8. Gospodarski pokazatelji poslovanja tvrtki u PG iz 2013. i 2014. godine

Veliina tvrtki
Pokazatelj poslovanja Ukupno
Mali Srednji Veliki
Broj tvrtki 8.868 88 22 8.978 U mln kn
GODINA 2014.
Prihodi 14.146 6.577 10.237 30.961
Rashodi 13.742 6.391 10.304 30.439
Bruto dobit 403 186 -67 522
Neto dobit 236 141 -95 282
Izvoz 2.457 1.762 2.067 6.287
Uvoz 1.358 876 1.304 3.539
Investicije 1.011 697 1.088 2.796
GODINA 2013.
Prihodi 13.386 6.326 10.433 30.146
Rashodi 13.079 3.107 10.331 29.517
Bruto dobit 307 219 102 629
Neto dobit 149 177 87 414
Izvoz 2.060 1.687 2.534 6.282
Uvoz 1.385 1.010 996 3.392
Investicije 847 718 750 2.316
Izvor: Fina, GFI 2013 i 2014
Ukupni prihodi u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu poveani su za 2,7 %, a rashodi za 3,1 %.
Izvoz je ostao na istoj razini, ali u strukturi se poveao izvoz malih i srednjih tvrtki, a smanjio izvoz
velikih tvrtki. Investicije su poveane za visokih 20,7 %.
U top 10 tvrtki u 2014. godini u PG-u ulaze: Plodine d. d., Jadrolinija, 3. Maj brodogradilite d. d.,
Lesnina H d. o. o., JGL d. d., GP Krk d. d., Adria Oil d. o. o., Brodogradilite Viktor Lenac d. d., Liburnia
Riviera Hoteli d. d., Brodokomerc Nova d. o. o. Od njih, etiri pripada djelatnosti G (trgovina), 3
djelatnosti C (preraivaka industrija), te jedna u djelatnosti graevinarstvo, prijevoz i veze, te
djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane.
Osim poduzetnika koji svoje financijske pokazatelje iskazuju putem financijskih izvjetaja u Republici
Hrvatskoj posluju i obrtnici. PG se nalazi na treem mjestu prema broju obrtnika s udjelom od 10,2 %
ili 7.956 registriranih obrta u 2014. godini.
19
Slika 11. Struktura obrtnika po registriranoj djelatnosti obrtnika PG u 2014. godini
frizeri, kozmetiari,
ribarstvo, marikultura i njega tijela, fitness proizvodno zanatstvo
poljodjeljstvo 7% 9%
6%
prijevoz osoba i stvari

8%
trgovina
14%
usluno zanatstvo
38%
ugostiteljstvo i turizam
18%
Izvor: Hrvatska obrtnika komora Knjiga obrtnika lanova na dan 31. prosinca 2014.
Osim poduzetnika koji svoje financijske pokazatelje iskazuju putem financijskih izvjetaja u
Republici Hrvatskoj posluju i obrtnici. PG se nalazi na treem mjestu prema broju obrtnika s
udjelom od 10,2 % ili 7.956 registriranih obrta u 2014. godini.
Tablica 9. Broj zaposlenih u PG u razdoblju od 2013-2015. (na dan 31. prosinca)

Mjesto zaposlenja 2013. 2014. 2015.
Kod pravnih osoba 88.643 88.471 89.546

Obrtnici 6.202 5.956 5.774
Poljoprivrednici 216 227 227
Samostalne profesionalne djelatnosti 2.649 2.591 2.627
Radnici kod fizikih osoba 7.949 7.788 7.771
Osiguranici zaposleni kod meunarodnih
116 106 100
organizacija i u inozemstvu
Osiguranici produenog osiguranja 841 819 782
UKUPNO 106.616 105.958 106.827
Izvor: podatci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, razne godine.
Najvei broj zaposlenih radi kod pravnih osoba, kod fizikih osoba te obrtnika. Na dan 31.
prosinca 2015. godine bilo je zaposleno 106.827 radnika to predstavlja udio od 36 % od
ukupnog broja stanovnitva PG-a (Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011. godine).
20
Slika 12. Struktura zaposlenih u PG prema mjestu rada u 2014. godini
Gorski kotar
Otoci 5%
13%
Priobalje
17%
Grad Rijeka
52%
Rijeka, okolica
13%
Izvor: Fina, GFI 2013 i 2014.
Iz prethodne slike je vidljivo kako najvei broj zaposlenih u PG-u radi u gradu Rijeci i njegovoj okolici
(65%).
Slika 13. Struktura zaposlenih u PG prema djelatnosti u 2014. godini
R S A B
Q 2% 1% 2% 0% C
P 9% 14% D
10% 2%
E
O 2%
7%
N F
3% 7%
M
5%
L
1% G
K 16%
3% J I H
2% 7% 9%
Legenda:
A. Poljopr., umarstvo i ribarstvo; B. Rudarstvo i vaenje; C. Preraivaka industrija; D. Ops. el.ener., plinom,parom i klim.; E.
Opskrba vodom; ukla.otpa.voda, gosp. vodom; F. Graevinarstvo; G. Trg. na veli. i malo; popr. mot. vozila i motocikala; H.
Prijevoz i skladitenje; I. Djel.pru.smje.te prip. i usl. hrane; J. Informacije i komunikacije; K. Financijske djel. i djel. Osiguranja;
L. Poslovanje nekretninama; M. Strune, znan. i tehni. djelatnosti; N. Admini. i pom. uslune djelatnosti; O. Javna uprava,
obrana, soc. Osiguranje; P. Obrazovanje; Q. Dj.zdr.zatite i soc. Skrbi; R. Umjetnost, zabava i rekreacija; S. Ostale uslune
djelatnosti; T. Djelatnosti kuanstva; U. Izvan terit.org. i tijela.
21
Na dan 31. prosinca 2015. godine u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje bilo je registrirano
20.131 nezaposlenih osoba u PG.
Tablica 10. Udio registriranih nezaposlenih osoba u PG u razdoblju od 2010-2015. prema stupnju
obrazovanja (u % )
Godina / razina obrazovanja 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Bez kole i nezavrena osnovna kola 3,39 4,10 3,53 3,11 2,69 3,03
Zavrena osnovna kola 14,84 13,54 12,65 13,24 12,17 12,42
Srednja kola 66,02 63,33 63,2 62,54 61,49 60,83
Prvi stupanj fakulteta, struni studij i
5,8 6,5 7,10 7,59 8,36 8,43
via kola
Fakultet, akademija, magisterij,
9,95 12,54 13,51 13,52 15,3 15,28
doktorat
UKUPNO 100 100 100 100 100 100

Izvor: on-line podatci Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
Izvozno su najuspjenije djelatnosti brodogradnja, turizam, prijevoz, proizvodnja farmaceutskih

pripravka, drvna industrija, proizvodnja metalnih konstrukcija i namjetaja.
Slika 14. Izvoz po djelatnostima u PG u 2014. godini - u mln EUR
gradnja brodova i amaca 90,3
hoteli i slian smjetaj 87,7
pratee djelatnosti u prijevozu 84,3
proizvodnja farmaceutskih pripravaka 50,9
djelatnosti putnikih agencija 48,3
piljenje i blanjanje drva 37,9
proizovdnja metalnih konstrukcija 36,7
arhitektonske djelatnosti i ininjerstvo 32,5
proizvodnja namjetaja 24,5
trgovina na veliko 24,3
Uvozno su orijentirane djelatnosti trgovina, brodogradnja, farmaceutska industrija i proizvodnja

metalnih konstrukcija.
22
Slika 15. Uvoz po djelatnostima u PG-u u 2014. godini - u mln EUR
trgovina na malo opremom za kuanstvo 56,4
trgovina na malo u nespec.prodavaonicama 54,4
ostala specijalizirana trgovina na veliko 41,2
trgovina na veliko hranom, piima i duhanom 36,9
gradnja brodova i amaca 29,9
nespecijalizirana trgovina na veliko 29,1
proizvodnja farmaceutskih pripravaka 25
trgovina na veliko hranom, piima i duhanom 17,8
proizvodnja metalnih konstrukcija 16,2
Saldo vanjskotrgovinske bilance oscilira. Najvei uvoz i izvoz imala je mikroregija Priobalje, dok na
meunarodnom tritu najmanje sudjeluje mikroregija Otoci. U posljednje tri godine izvoz Gorskog
kotara raste po veoj stopi od izvoza preostalih mikroregija, izvoz mikroregije Priobalje oscilira.
U sektoru turizma/smjetaja, restorana, pripreme hrane i pia u 2014. godini posluje 873
tvrtki i zapoljava 6.942 zaposlenika.
Tablica 11. Glavni financijski pokazatelji djelatnosti 55 (Smjetaj) i 56 (Djelatnost pripreme i

usluivanja hrane) u 2013 i 2014. godini u PG u 000 kn
Pokazatelji 2013. 2014.
Broj zaposlenih 6.461 6.942

Poslovni prihodi 2.231.729 2.254.272
Ukupni prihodi 2.302.454 2.297.599
Dobit/gubitak razdoblja 95.309 30.513
Izvor: Fina, GFI 2014. i 2013.
Kao to tablica prikazuje, djelatnosti smjetaja i pripreme i usluivanja hrane u 2014. godini
ostvarili su loije rezultate nego u 2013.
23
1.1.8. Strateki okvir razvoja

U izradu Stratekog plana su, uz istraivaki tim (Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu i
Institut za turizam) ukljueni predstavnici Turistike zajednice Kvarnera, sustav lokalnih turistikih
zajednica, tijela PG-a, turistikog gospodarstva, poduzetnika i ostalih dionika turizma Kvarnera.
Organizacijski ustroj Turistike zajednice Kvarnera ine: Predsjednik, Skuptina, Turistiko vijee i
Nadzorni odbor. Skuptinu TZ Kvarnera ine predstavnici turistikih zajednica gradova i opina s
podruja Kvarnera, a popis se nalazi u sljedeoj tablici.
Tablica 12. Popis turistikih zajednica koje se nalaze u Skuptini TZ Kvarnera

Turistika zajednica
OPATIJSKA RIVIJERA RIVIJERA NOVI VINODOLSKI OTOK RAB

Opatija Novi Vinodolski Rab
Iii Vinodolske Opine Lopar
Lovran
Moenika draga
Matulji
RIJEKO PODRUJE OTOK KRK GORSKI KOTAR

Rijeka Krk abar
Kostrena Malinska Delnice
Bakar Omialj Fuine
Kraljevica Punat Lokve
avle Baka Ravna Gora
Jelenje Dobrinj Skrad
Kastav Vrbnik Mrkopalj
Vikovo Vrbovsko
Brod Moravice
CRIKVENIKA RIVIJERA OTOK CRES OTOK LOINJ

Crikvenica Cres Mali Loinj
Izvor: www.kvarner.hr
Turistika zajednica Kvarnera osnovana je radi promicanja i unapreenja turizma Republike
Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizikih osoba koje pruaju ugostiteljske i druge
turistike usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na nain da
upravljaju destinacijom na razini upanije. Cilj rada TZ Kvarnera je unaprjeivanje opih
uvjeta boravka turista, promocije turistikoga proizvoda podruja zajednice te razvijanja
svijesti o vanosti turizma te gospodarskim, drutvenim i drugim uincima turizma, ouvanja
i unapreenja svih elemenata turistikoga proizvoda, a osobito zatite okolia.
U koncipiranju Stratekoga plana uvaavane su strateke odrednice viih instanci, te postojei razvojni
projekti i smjernice, znaajni za planiranje razvoja iniciranih od strane upanijske, gradske, odnosno
lokalne vlasti, poput: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Strateki
marketinki plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010. 2020. godine, Razvojna strategija PG-a 2016.
2020., Prostorni plan PG-a, Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije te Izmjene i
dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije i drugi.
24
1.2. Razvijenost turizma Primorsko- goranske upanije

Razvijenost turistikoga sektora PG-a pratit e se na dvije razine. Jedna je razina osam turistikih
klastera (Gorski kotar, Opatijska rivijera, Rijeka i rijeki prsten, Crikveniko-vinodolska rivijera, Krk,
Cres, Loinj i Rab) praenih pojedinano, a druga je ukupna razina Kvarnera (PG-a) praena posebno
kroz analizu sljedeih projekata: Ocjena kvalitete promocijskih i prodajnih aktivnosti, Konkurentska
pozicija upanije, Analiza trendova, Kljuna pitanja i ogranienja turizma (SWOT) destinacije
Kvarnera, te Globalni razvojni kontekst i sinteza njihovih rezultata.
Tablica 13. Iskoritenost smjetajnih kapaciteta PG-a (2014, 2015. g.)

Bruto iskoritenost
PG Osnovni leajevi Noenja
Kapaciteta
2014 2015 2014 2015 2014 2015
Hoteli i hotel batina 19.953 20.397 2.900.616 3.072.228 39,83% 41,27%
Turistika naselja/apartmani 3.726 3.383 133.075 138.935 9,78% 11,25%
Pansioni i prenoita 2.105 2.411 130.785 151.489 17,02% 17,21%
Obiteljski smjetaj 75.417 77.866 4.390.954 4.883.857 15,95% 17,18%
Kampovi 44.217 42.514 3.229.331 3.376.301 20,01% 21,76%
Hosteli 3.204 3.329 179.169 199.445 15,32% 16,41%
Ljeilita 631 611 72.293 68.334 31,39% 30,64%
Planinarski/lovaki domovi 285 334 7.166 8.637 6,89% 7,08%
Ostalo 13.972 14.302 993.415 1.000.847 19,48% 19,17%
z* - neraspodijeljeno 175.619 170.075
UKUPNO - PG 163.510 165.147 12.212.423 13.070.148 20,46% 21,68%
Napomena: * z- podatak zbog povjerljivosti nije objavljen.
Izvor: Dravni zavod za statistiku.
S obzirom na nedostupnost podataka koji se odnose na broj noenja po vrsti smjetajnih kapaciteta
po pojedinom klasteru za 2014. i 2015. g. od strane Dravnog zavoda za statistiku (jer su podaci u
nekim opinama i gradovima zatieni zbog povjerljivosti), nije bilo mogue adekvatno izraunati
bruto iskoritenost kapaciteta po vrstama smjetajnih objekata po klasterima. Naime, agregirani
podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o slubenoj statistici (NN, br.
103/03., 75/09., 59/12. i 12/13.) i Uredbom EU br. 223/2009. o europskim statistikama tretiraju se
kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.
Udio stalnih postelja u 2015. godini u PG-u je najvei u kategoriji Obiteljski smjetaj (47 %) te
kampovi (26 %). Kada se promatraju ostvarena noenja u istoj godini, najvie ih je ostvareno u
obiteljskom smjetaju 37 %, zatim kampovima 26 % te hotelima 24 %. Te tri kategorije smjetaja imaju
udio od 87 % od ukupno ostvarenih noenja.
Iskoritenost smjetajnih kapaciteta PG-a je u 2014. bila na razini 20,5 % i biljei rast u 2015. g. kada
dosee razinu od gotovo 22 %. Najveu iskoritenost kapaciteta u 2015. g. oekivano biljee hoteli (41
%) i ljeilita (31 %), a slijede ih kampovi (22 %), pansioni i prenoita (17 %) i obiteljski smjetaj (17
%).
25
1.2.1. Ekonomski uinci turizma

Meu glavnim ekonomskim uincima turizma ubrajaju se rast dohotka, zapoljavanja, kapitalnih
ulaganja i javnih prihoda te poticanje regionalnog rasta i razvoja. Kolika je veliina ekonomskoga
utjecaja turizma, odnosno, u kojoj se mjeri turizmom generiraju prihodi, nova radna mjesta, kakvi su
uinci na platnu bilancu, u kojoj se mjeri potiu poduzetnike aktivnosti te koliki su njegovi trokovi
ovisi o snazi atraktivnosti turistikih sadraja u privlaenju turista.
1.2.1.1. Indeks turistike konkurentnosti hrvatskoga turizma
Uoen je porast konkurentske snage hrvatskoga turizma, pri emu su kao konkurentske zemlje
promatrane panjolska, Grka, Italija i Turska.
Rezultati anketnoga ispitivanja su pokazali da posjetitelji mogunosti za kupnju u Hrvatskoj smatraju

loijom nego u ostalim promatranim destinacijama, ali da istovremeno dobivaju veu vrijednost za
svoj novac (The Travel & Tourism Competitiveness Report-World Economic Forum, 2015.).
Hrvatska se od 2010. godine nalazila na 34. mjestu, da bi u 2013. pala na 35., te se u 2014. pomakla na
33. mjesto u konkurenciji 141 zemlje svijeta. Indeks turistike konkurentnosti mjeri uspjenost
pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaaju
zakonodavnu regulativu, povoljno okruenje za razvoj poslovanja i kvalitetu ljudskih resursa uz
bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara (The Travel & Tourism Competitiveness Report-World
Economic Forum, 2015.).
Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu (vicarska, Njemaka, Austrija i

panjolska) ujedno imaju i podravajui poslovni okvir i prirodne resurse te da ulau napore u
stvaranje okruenja koje potie razvoj turizma i putovanja (World Economic Forum, 2013. i 2015.). Od
zemalja iz zajednikoga konkurentskog kruga od Hrvatske su u ukupnom zbroju te po kriteriju
poslovnoga okruenja i infrastrukture loije rangirane samo Crna Gora i Turska. Bolju pravnu
regulativu Hrvatska ima samo od Italije i Turske, a po ljudskim, kulturnim i prirodnim resursima je
ispred Cipra, Malte i Crne Gore.
Indeks konkurentnosti se sastoji od ukupno 14 stupova od kojih je u Hrvatskoj stup nazvan cjenovna
konkurentnost putovanja i turizma ocijenjen najloije (101. pozicija), to je odraz poreznog tereta
openito (133.), davanja i poreza na zrakoplovne karte (82.) te cijene goriva (108.). Kvaliteta ljudskog
kapitala u Hrvatskoj, posebno obrazovanost (110.), opseg obuke osoblja (122.) i raspoloivost
strunoga osoblja (96.), kao i regulativa vezana uz trite rada, poput prakse zapoljavanja i otputanja
(120.), te lakoa zapoljavanja stranaca (129.), ocijenjene su niskim ocjenama. Regulatorni okvir, koji
ukljuuje pokazatelje poput rigidnosti pravila vezanih uz FDI (135.pozicija), opseg stranog vlasnitva
(106.) te visinu vladinog ulaganja u turizam (121. pozicija), predstavlja ogranienje u konkurentnosti
hrvatskog turizma. Nadalje, kvaliteta hrvatske zrakoplovne infrastrukture (79.), ukljuenost u
meunarodne zrane tokove (99.) kao i kvaliteta luke infrastrukture (76.) predstavljaju podruja koja
treba poboljati kako bi se doprinijelo kvaliteti turistikih usluga.
S druge strane, pozitivno su ocijenjeni turistika infrastruktura (5. pozicija) i sklonost turizmu i
putovanjima (29. pozicija). Izrazito povoljna ocjena turistike infrastrukture u Hrvatskoj posljedica je
velikog broja hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i
razvijenosti mree bankomata. Pozitivna ocjena sklonosti turizmu i putovanju u velikoj je mjeri
posljedica otvorenosti prema turizmu u Republici Hrvatskoj (11. pozicija) (Pletikosa, D., 2015.).
26
1.2.1.2. Doprinos putovanja i turizma BDP-u u Republici Hrvatskoj
Izravni doprinos putovanja i turizam u BDP-u bio je 33.896,7 mln HRK ili 10,1 % od ukupnog BDP-a u
2015. godini, uz prognozu rasta od 2,6 % u 2016., s godinjim rastom od 4,4 % u periodu od 2016. do
2026., tj. 53.697,3 mln HRK ili 13,2 % ukupnog BDP-a u 2026.
Ukupan doprinos (direktan, indirektan i inducirani) turizma i putovanja BDP-u bio je 77.918,4 mln HRK
ili 23,2 % BDP-a u 2015. godini, te je prognoza rasta od 1,9 % u 2016., uz porast od 4,2 % godinje
(2016. 2026.) i iznosa od 120.329,0 mln HRK ili 29,7 % BDP-a u 2026.(WTTC, 2016, 3).
Slika 16. Izravni utjecaj turizma i putovanja na BDP u Republici Hrvatskoj 2015, 2016 i 2026.
Izvor: WTTC, 2016, str.3
Pokazatelj o doprinosu turizma BDP-u Republike Hrvatske govori o prevelikoj ovisnosti BDP-a o
rezultatima turizma, to je vrlo rizino s obzirom na osjetljivost turizma na razliite utjecaje u
receptivnim zemljama (npr. klimatski uvjeti, politika stabilnost) kao i na emitivnim tritima
(financijska kriza, promjene potranje i slino). Drave koje su po prihodima od turizma uspjenije od
Hrvatske (primjerice Francuska, panjolska i Italija) imaju manji udio turizma u BDP-u zahvaljujui
relativno veoj razvijenosti ostalih grana gospodarstva.
1.2.1.3. Doprinos putovanja i turizma zaposlenosti i izvozu u Republici Hrvatskoj
U 2015. godini izravan doprinos turizma zapoljavanju u Hrvatskoj bio je 130.500 radnih mjesta (9,8%
ukupne zaposlenosti). Oekuje se rast od 1,0% u 2016. i rast od 1,6% godinje do 2026. godine. To bi u
2026. godini osiguravalo 155.000 radnih mjesta to bi iznosilo 11,5% od ukupno zaposlenih u
Hrvatskoj (WTTC, 2016, 4). Prema WTTC-u i njegovoj maksimalisikoj varijanti, ukupan doprinos
putovanja i turizma zaposlenosti u Republici Hrvatskoj u 2015. godini (300.000 zaposlenih) iznosi
22,5%.
27
Slika 17. Izravan doprinos putovanja i turizma zaposlenosti u Republici Hrvatskoj
Izvor: WTTC, 2016, 4.
U 2015. godini turizam je generirao 61.065,7 mln HRK ili 36,0 % ukupnog izvoza. Prognoza rasta za
2016. godinu iznosi 2,7 %, a rast se predvia po stopi od 4,3 % godinje u narednih 10 godina od 2016.
2026. To znai apsolutno 95.260,0 mln HRK u 2026. ili 41 % od ukupnog izvoza Republike Hrvatske.
1.2.2. Turistiki klasteri Primorsko-goranske upanije

U nastavku e biti detaljno analizirana strateka podloga, postojea resursno-atrakcijska osnova,
turistika ponuda i kljuni pokazatelji, zadovoljstvo turista i stavovi dionika za svaki od osam
postojeih turistikih klastera u Primorsko-goranskoj upaniji.
1.2.2.1. Gorski kotar
Klaster Gorski kotar obuhvaa podruje 9 jedinica lokalne samouprave i to abar, Delnice, Fuine,
Lokve, Ravnu Goru, Skrad, Mrkopalj, Vrbovsko i Brod Moravice. Na podruju svake od navedenih JLS
djeluje lokalna turistika zajednica.
Strateki razvojni dokumenti
Prostorni planovi
Za podruje klastera Gorski kotar vrijede odredbe Prostornog plana Primorsko goranske upanije koji
dri da su najvrjedniji prirodni resursi Gorskog kotara njegove prostrane ume, obilje vode, naroito
podzemne vode, potencijali za turizam u prirodnom svijetu, te u manjem obimu, ali vrijedni specifini
gorski poljoprivredni resursi i za lokalne potrebe manja leita mineralnih sirovina. Prilikom izrade
prostornoga plana ureenja opine/grada posebnu panju posvetiti: etno zonama i lokalitetima uz
rijeke abranku i Gerovicu (u abru i Zamostu) i u porjeju Kupe; tokama turistike valorizacije,
stare utvrde katel Gradina kao jedan od bedema Liburnijskog limesa, parka uz dvorac
28
Frankopan pored Severina na Kupi, dvorac Stara Suica Delnice, i sl.; potencijalno vana kulturna
odredita, urbane cjeline Broda na Kupi, ali i ouvanih dijelova ostalih naselja; polja uz naselja s
naslijeenom uskom parcelacijom (Mrkopalj i dio Likog polja).
Prostorni plan ureenja Opine Brod Moravice predvia sljedee povrine ugostiteljsko-turistike
namjene: T-1 ugosVteljsko-turistika zona Matika i T-2 ugosVteljsko-turistika zona Donji Kuti.
Graevinsko podruje sportsko-rekreacijske namjene na podruju Opine Brod Moravice je: R
sportsko-rekreacijska zona Drakovac.
Prostorni plan ureenja Grada abra odreuje sljedea graevinska podruja izdvojenih povrina za
ugostiteljsko-turistike namjene: T1 hoteli/pansioni (planirani: T11 izmeu naselja Plece i
Podstene, T12 u naselju Zamost, T13 u naselju Ferbeari), T2 turisVka naselja (postojee: T26 u
naselju Vrhovci, planirana: T21 u naselju Mandli, T22 izmeu naselja Ferbeari i Srednja Draga, T23 u
naselju Crni Lazi (Kut), T24 u naselju Makov Hrib, T25 u naselju Parg (brdo Gag), T27 u Goraima
(skupina naselja), T28 u naselju Kozji Vrh, T29 uz naselje abar, T210 izmeu naselja Srednja Draga i
Ravnice, T211 izmeu naselja Mali Lug i Smreje), T3 kamp/autokamp u prirodi (planirani: T31 kamp
u prirodi uz umjetnu akumulaciju jezero Vode). Planom su odreene sljedee izdvojene povrine za
sportsko-rekreacijske namjene: planirani sportsko-rekreacijski centri: R1 Sportsko-rekreacijski
centar Plece (koji ukljuuje povrine R11 povrina za zatvorena i otvorena sportska igralita, R12
povrina za rekreaciju uz abranku, s ureenom plaom PL1), R2 Sportsko-rekreacijski centar uz
akumulaciju Vode (u sklopu TiSRC Jezero Vode) (koji ukljuuje povrine: R21 povrina za
zatvorena i otvorena sportska igralita te vienamjensku sportsku dvoranu, R22 povrina za
rekreaciju uz akumulaciju Vode, s ureenom plaom PL2) te postojee sportsko-rekreacijske zone:
R31 uz naselje Gerovo, R32 uz naselje Tre, R33 uz naselje Prezid. Ovim Planom je predviena
izgradnja Turistikog i sportsko-rekreacijskog centra TiSRC JEZERO VODE koji je planiran na
movarnom podruju Suice.
Prostorni plan ureenja Grada Delnice odreuje da su povrine ugostiteljsko turistike namjene
(hotelske graevine, turistiko-ugostiteljske graevine, trgovako-uslune, kulturno-zabavne,
sportsko-rekreacijske, vikend naselja kao i sve graevine prateih sadraja): T3-1 povrina uz naselje
Vela Voda (Vela Voda), T2-2 povrina na lokaciji Petehovca (Velike Polane), T2-3 povrina na
lokaciji Petehovca (Male Polane), T1-4 povrina uz naselje Delnice (Plokovo), a povrine sportsko-
rekreacijske namjene obuhvaa graevinska podruja: R3-1 (kupalina zona uz Delniki potok), R3-2
(zona uz ugostiteljsko-turistiko podruje Vela Voda T3-1), R3-3 (Petehovac) te R3-4 (Drgomalj).
Prostorni plan ureenja Opine Fuine odreuje sljedee povrine za gradnju sadraja ugostiteljsko-
turistike namjene: Turistika naselja (T2) (T22 ugostiteljsko-turistika zona Vrelo 1 neizgraena,
T23 ugostiteljsko-turistika zona Gradina neizgraena, T26 ugostiteljsko-turistika zona Bajer
neizgraena, T27 ugostiteljsko-turistika zona V drelu neizgraena, T28 ugostiteljsko-turistika
zona Vrelo 2 neizgraena) i Kamp (T3) (T31 ugostiteljsko-turistika zona Lepenica izgraena).
Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Opine Fuine odreene kao sportsko
rekreacijski centri (R1) su: Vrata (zona Gmajna (R11), preteito izgraena, ski zona Plasa (R12),
neizgraena, zona Vrata (R17), neizgraena), Fuine (zona Bajer (R13), neizgraena, zona
Majer (R18), preteito izgraena), Li (zona Rudine I (R15), neizgraena, zona Rudine II (R19),
neizgraena) i Benkovac Fuinski (ski zona Jelena (R16), neizgraena).
Prostorni plan ureenja Opine Lokve odreuje sljedee turistike graevine i naselja: T1/1
ugostiteljsko-turistika graevina Mrzla Vodica, T1/2 ugostiteljsko-turistika graevina motel
Jezero, T1/3 ugostiteljsko-turistika graevina motel aba i T2 ugostiteljsko-turistiko naselje
Gorski raj. Na podruju Opine Lokve odreeno je podruje za smjetaj kampa, T3 kamp pod
piunkom te su predviene povrine za vikend naselja i to: vikend naselje Gorski raj T4/1, T4/2 i
T4/3, vikend graevine Pod piunkom T4/4, vikend naselje Zelin Mrzlovodiki T4/5 i vikend naselje
Mrzla Vodica T4/6. Planom su odreeni i sljedei sadraji portsko-rekreacijske namjene: portsko
rekreacijska namjena Sljeme R 1, portsko rekreacijska namjena Mrzla Vodica R 2, portsko
rekreacijska namjena 3/2, 3/3 i i portsko rekreacijska namjena u ostalom podruju.
Naposljetku, Planom su utvrene biciklistike i pjeake staze (staza oko Lokvarskog jezera i staza
29
Njivice - Lazac Lokvarskim, Golubinjak Sopa i pjeaka staza Golubinjak - Bukovac spilja) te trim
staza (Sljeme Homer).
Prostorni plan ureenja Opine Mrkopalj odreuje sljedea graevinska podruja izdvojenih povrina
za turistiko-ugostiteljsku namjenu: T1 smjetajni (stacionarni) turizam (T11 zona smjetajnog
turizma u Mrkoplju, podno skijalita elimbaa, T12 zona smjetajnog turizma u Mrkoplju, uz
Biatlonski centar Zagmajna, T13 zona smjetajnog turizma u Begovom Razdolju, uz skijalita
Mlaice i Bijela Kosa, u blizini sportsko-rekreacijskog podruja Tri poljane), T2 turistika naselja (T21
turistiko naselje na ulazu u Sunger, T22 turistiko naselje u Brestovoj Dragi, uz skijalite Prenka,
T23 turistiko naselje u Mrkoplju, na predjelu izmeu elimbae i Zagmajne, T24 turistiko naselje
u Begovom Razdolju, uz skijalite Klobuarev vrh, T25 turistiko naselje u Begovom Razdolju, uz
skijalite Jukina Kosa, T3 vikend naselja: planirano je proirenje postojeih i izgradnja novih vikend
naselja (T31 vikend naselje u Sungerskom Bukovcu, T32 vikend naselje u Sungeru, T33 vikend
naselje u Brestovoj Dragi, T34 vikend naselje Gmajna, u Mrkoplju, T35 vikend naselje u Tuku
Vojnom). Graevinska podruja sportsko-rekreacijske namjene su R1 sva skijalita u sastavu
Skijakog centra (Mrkopalj dijela Hrvatskog olimpijskog centra / HOC Bjelolasica: UPU 5 R11
skijalite Prenka u Brestovoj Dragi, UPU 6 R12 skijalite elimbaa, UPU 7 R13 skijalite Maj, UPU 8
R14 skijalite Jukina Kosa, UPU 9 R15 skijalite Klobuarev vrh, UPU 10 R16 skijalite Pod
Vinjevicu, UPU 11 R17 skijalite Mlaice i Bijela Kosa, UPU 12 R3 Sportsko-rekreacijski centar
Begovo Razdolje, UPU 13 R4 Sportsko-rekreacijsko podruje Tri poljane).
Prostornim planom ureenja Opine Ravna Gora razgraniena su graevinska podruja turistikog
naselja T2 Novi Lazi, povrine 7,02 ha i graevinska podruja za gradnju kampa T3 (uz potok Suica),
povrine 2,85 ha. Planom su razgraniena graevinska podruja vikend naselja: VN1 Suhi vrh,
povrine 19,32 ha, od toga izgraeno 3,31 ha, VN2 Pod kosu, povrine 4,4 ha, od toga izgraeno 0,7
ha, VN3 Javorova kosa, povrine 3,6 ha i VN4 Stari Laz, povrine 3,99 ha, od toga izgraeno 0,63
ha. Planom su razgraniena graevinska podruja dva sportska centra, R1 Goranka, povrine 3,02 ha i
R3 Suhi Vrh, povrine 80,51 ha.
Prostorni plan ureenja Opine Skrad predvia graevinsko podruje za smjetajne kapacitete Skrad
(T1 ) povrine 13,09 ha, 6,66 ha izgraeni dio, graevinsko podruje za ugostiteljstvo Skrad (T2)
povrine 0,58 ha, izgraeno; graevinsko podruje za izletite Skrad Zeleni Vir (T3) povrine
0,19 ha, izgraeno. Povrina sportsko-rekreacijske namjene odreene ovim Planom obuhvaaju: golf
igralite (R1), centar za zimske sportove (R2) i sportski centar (R3).
Prostorni plan ureenja Grada Vrbovsko previa graevinsko podruje za smjetajne kapacitete
Vrbovsko (T11) povrine 5,51 ha, (izgraena 2,48 ha, neizgraena 2,46 ha), graevinsko podruje za
kampove Severin na Kupi (T21) povrine 2,46 ha, neizgraena; Klanac (T22) povrine 1,95 ha,
neizgraena, te povrine sportsko-rekreacijske namjene: centar za zimske sportove skijalite Bijela
kosa u Jablanu (R1); strelite u Nadvuniku (R2); rekreacija (R3); golf igralite (R4); rekreacija i odmor
(R5).
Strategije razvoja
Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske istie sljedee specifine ciljeve vezane uz
podruje Gorskog kotara: ubrzati turistiki razvoj na podrujima Gorske Hrvatske, ukljuiti
stanovnitvo (Like i) Gorskog kotara u turizam kao sekundarnu djelatnost, afirmirati turistiki identitet
(Like i) Gorskog kotara, podii svijest o vanosti turizma na podruju (Like i) Gorskog kotara (interni
marketing).
Postojei Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije za period do 2015. godine
postavio je sljedeu viziju razvoja Gorskog kotara: odmor i zdravlje u gorskim parkovima nad
Jadranskim morem te Gorski kotar pozicionirao kao destinaciju visoko vrijedne ekoloki ouvane
prirode. Naglasak je stavljen na potivanje naela odrivoga razvoja, a kao elementi za diferenciranje
30
istaknuti su: integrirani turistiki koncept goranskog brenda koji upravlja svojom kvalitetom, odrivim
razvojem i socijalnom sigurnou, gorski ekotrendovi i gastrotrendovi, diferenciranost ponude za sva
godinja doba, strategija unaprjeenja kvalitete proizvoda i zadovoljstva gostiju, sustav osobnog
brendiranja poduzetnika, proizvoda i poslovnih sustava u destinaciji, strateki savezi poduzetnika s
brendiranim izvornim proizvodima. Za ciljana trita odabrane su posebne interesne skupine (obitelj,
djeca, osobe tree dobi, profesionalni sportai, poslovna i incentive trita), ljubitelji prirode, sporta i
rekreacije te klijentela srednje i vie platne moi.
Strateki marketinki plan turizma 2009. 2015. nadograuje postojeu orijentaciju sljedeim
iskoracima:
usmjerenje ka novim geografskim tritima (rije je o daljnjim pomacima ka inozemnim

tritima prije svega Italije i Njemake, ali i udaljenijim tritima Belgije i Nizozemske),
usmjerenje ka novom turistu odnosno aktivnijim, zahtjevnijim i plateno sposobnijim ciljnim
segmentima kupaca (kupci zrele dobi (5065) i obitelji s djecom, zatim aktivni etai, biciklisti,
sportai, ali i poslovni/kongresni gosti te posjetitelji motivirani wellnessom/zdravljem) i
usmjerenje ka izletnicima i tranziterima (intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka poticanju
dolaska jednodnevnih izletnika i zaustavljanju tranzitera kroz Gorski kotar).
Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2016. 2020. odreuje Gorski kotar kao podruje
nad kojim se provodi posebna dravna politika te ostvaruje odreene povlastice i olakice (primjerice
Zakon o brdsko-planinskim podrujima). U meuvremenu je Zakon o brdsko-planinskim podrujima te
s njim povezane povlastice i olakice ukinut. Ipak, Primorsko-goranska upanija je u svojoj Razvojnoj
strategiji za razdoblje 2016. 2020. prepoznala specifinosti Gorskog kotara (uz Priobalje i Otoke) te
donijela ciljeve i mjere koje trebaju ublaavati potekoe izazvane specifinim uvjetima za rad i ivot
na tom podruju. Jedan od ciljeva usko vezan uz Gorski kotar je uravnoteen razvoj svih mikroregija
upanije i prevladavanje potekoa uzrokovanih geografskim specifinostima podruja kako bi se
sprijeila depopulacija. Mjere predviene za realizaciju tog cilja su: ravnomjeran razvoj drutvenih i
gospodarskih usluga i sadraja, odrivi razvoj urbanog i ruralnog prostora, osiguranje kvalitetne
prometne infrastrukture te unapreenje i integracija infrastrukturnih sustava i unapreenje
komunalnih usluga i infrastrukture.
Strateki plan odrivog razvoja Gorskog kotara 2010. 2013. istie kao poseban prioritet razvoj
turizma i usmjeravanje razvoja poljoprivrede/tradicionalnih zanata na nain da doprinose razvoju
turizma kroz sljedee mjere: razvijanje poljoprivredne proizvodnje u skladu s turistikim potrebama
Gorskog kotara, ulaganje u sportsku infrastrukturu, poveanje broja i kvalitete smjetajnih kapaciteta,
povezivanje lova i ribolova u turizmu, standardizaciju gastro ponude Gorskog kotara, izradu stratekih
i akcijskih planova razvoja turizma Gorskog kotara te razvoj turistike infrastrukture.
Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Gorski kotar 2013. 2015. definira sljedeu viziju
razvoja Gorskog kotara: Gorski kotar je zeleni park nad morem ija mrea turistike i sportske
infrastrukture definira jedinstvenu i dinaminu regiju u kojoj ivi aktivno i srdano stanovnitvo koje
svojim drutvenim i gospodarskim djelovanjem pridonosi ravnomjernom odrivom razvoju Gorskog
kotara. Prirodni materijali ine osnovu lokalne arhitekture usklaene s okoliem uz primjenu novih
tehnologija i obnovljivih izvora energije u koritenju resursa na odrivi nain. Gorski kotar, podruje za
cijeli ivot!
Pozicioniranje destinacije
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije pozicioniranje Gorskog kotara temelji na
spoznajama o trenutanom stanju i kvaliteti turistike ponude te o mogunostima budueg razvoja.
Oekuje da e to biti destinacija dobrog i zdravog ivota, da e prirodne potencijale pretvoriti u
konkurentske prednosti, razviti zdravstveni, izletniki, sportski, rekreacijski turizam te ekoturizam,
razviti smjetaj u obiteljskim gorskim hotelima, goranskoj etno-kui, selu ili kampu, planinskom i
lovakom domu s izvornom gastronomskom ponudom.
31
Strateki marketinki plan turizma 2009. 2015. Gorski kotar turistiki se pozicionira kao mjesto
unutarnjeg mira i ravnotee inspiriranih istom prirodom.
Strateki plan odrivog razvoja Gorskog kotara 2010. 2013. pozicionira Gorski kotar kao specifino
podruje PG-a i RH.
Meutim, Gorski kotar karakterizira depopulacija, manjak novaca, iseljavanje, stanovnitvo

koje je ostalo vidi se kao ostavljeno, nepodrano, esto izraava negativne stavove i
zapaanja. Pitanje je koliko je atraktivna destinacija u kojoj su ljudi uvjetno reeno nesretni i
nezadovoljni.
Sustav TZ-a
Sustav turistikih zajednica na podruju Gorskog kotara ukljuuje: TZ Grada abra, TZ Grada Delnice,
TZ Grada Vrbovsko, TZ Opine Fuine, TZ Opine Brod Moravice, TZ Opine Ravna Gora, TZ Opine
Skrad, TZ Opine Mrkopalj, TZ Opine Lokve. Devet turistikih zajednica klastera Gorski kotar ima
ukupno 10 zaposlenih.
Openito se moe rei da su osnovni problem svih TZ GK to to ne raspolau sa dovoljno prihoda iz

osnovnih sredstava (boravina pristojba i turistika lanarna) te njihovo funkcioniranje ovisi o
financiranju od strane JLS. Financijska i operativna podrka od strane JLS prema TZ-u ovisi naravno o
prioritetima JLS ali i o percepciji turizma kao potencijalno vanog dijela gospodarstva. Veliki pomaci u
turistikoj ponudi se vide u mjestima gdje JLS podrava turizam.
Unutar sustava turistikih zajednica kod manjih turistikih zajednica postoji jedna odreena
optereenost opstanka, zbog stalnih najava ukidanja turistikih zajednica i samim time i radnim
mjesta.
Turistike agencije i ponuda incoming programa
U Gorskom kotaru ne djeluje niti jedna turistika agencija.
Agencije u priobalju i otocima pokazale interes za manifestacije koje bi ponudili u paketu izleta koje
formiraju za incoming aranmane. Meutim, kako je potrebno dogovoriti i garantirati realizaciju skoro
godinu dana unaprijed, a realizacija manifestacija se nije mogla toliko unaprijed garantirati zbog
manjka financijskih sredstava nije dolo ni do realizacije takvih izleta.
Iznimka je suradnja hotela Bitoraj koja prua takvu paket uslugu, a ostalo su vee sportske
manifestacije kada individualno prijavljeni sudionici ine na dan realizacije manifestacije odreenu
grupu (npr. Gorski kotar bike tour, Risnjak trail, Kamenjakova goranska biciklijada i sl.), a za neka
natjecanja do dana realizacije se ne zna toan broj sudionika (npr. Doek Nove godine na otvorenom
u Fuinama, Sanjkaki kup i sl.).
Tablica 14. Resursno atrakcijska osnova - vanost i trina spremnost Gorski kotar
Naziv Grad/ Opina Znaajnost Spremnost
Prirodni resursi/atrakcije zatiena prirodna batina

Risnjak Delnice M V
Japlenki vrh
Delnice N S
Golubinjak
Golubinjak Lokve N V
Vraji prolaz
Skrad N N
Debela Lipa - Velika Rebar
Zeleni vir Skrad N S
32
Bijele i Samarske stijene strogi rezervat prirode Mrkopalj M S

Kamanik Vrbovsko N V
Izvor Kupe Delnice N S
Stara Tisa u Meedima Vrbovsko R N
Lokvarska spilja Lokve N S
Prirodni resursi/atrakcije - znaajni prirodni fenomeni

pilja Vrelo Fuine M V
pilja Bukovac Lokve R N
Rijeka Kupa Gorski kotar M S
Rijeka Dobra Gorski kotar R S
Izvor rijeke abranke abar R S
Lokvarsko jezero Lokve N S
Jezera "Bajer" i "Lepenice" Fuine N S
Bjelolasica (1534 m) Mrkopalj N S
Pilarova ledenica (150 m) Mrkopalj R S
Rijetke i endemine biljke (alpska tustica, hrvatski cvijet:
perunika (Iris), kraki runolist, kranjski ljiljan, zvjezdasta Gorski kotar M S
umarica, gorski bour, movarni zmijinac)
Tisa stara preko 2000 god. Mrkopalj M S
ivotinje: tri velika europska predatora: vuk, medvjed i ris Gorski kotar M S
Kulturno- povijesna batina zatiene povijesne cjeline, povijesne graevine i kompleksi

Etnoloka zona Delai, Maklen Brod Moravice R S
Kua Dela 1664. Brod Moravice R V
Moravika Sela Brod Moravice R N
Dvorac Zrinsko-Frankopanski - Severin na Kupi Vrbovsko R N
HPM Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovaia i amfiteatar Vrbovsko N V
Etno sela uz Kupu (Zaumol, Plemenita, Zape, Blaevci i
Vrbovsko R S
tefanci)
Etnoloka zona Gornji Kuti Brod Moravice R S
Historijska staza NOR-a Mati Poljana Mrkopalj R S
Fajeri Brestova draga Mrkopalj M S
Katel Zrinski Delnice R S
Etnozona Velika Lenica Delnice R S
Crkva Blaene Djevice Marije Majke Boje Svetogorske abar R N
upna crkva svetog Nikole Brod Moravice R V
Oltar crkve Majke Boje kapularske u Moravikim Selima Brod Moravice R N
Crkvica svetog Mihovila s krinim putem prema groblju u Zavrju Brod Moravice R N
Katel Petra Zrinskog abar R N
Srednjovjekovni dvorac - Stara Suica Ravna Gora R N
Kulturno i povijesna batina - Kultura ivota i rada i ostale materijalne i nematerijalne atrakcije
Legenda o Petru Klepcu abar R S
Lujzijanska cesta Lokve N S
Legenda o alraunama Ravna Gora R S
Kolijevka skijanja Mrkopalj N S
Mlin agar i pilana na vodu Malinari abar R V
Oblikovna likovna radionica Plemenita Vrbovsko R V
Delnika narodna nonja Delnice R V
Ivanjske kresnice Delnice R S
Legenda o Skrakim poterkancima Skrad R S
Kulturne Institucije
Etnoloka zbirka rodbine op Paleva ia abar R V
Zaviajna zbirka Prezid abar R V
Kulturno povijesna zbirka Li Fuine R V
Zaviajna zbirka Lokve Lokve R V
Galerija Alrauna Vrbovsko R V
Zaviajna zbirka Kua Klobuar Raki Delnice R V
Zaviajna zbirka Skrad Skrad R V
Zaviajna zbirka Mrkopalj Mrkopalj R V
33
Manifestacije
Sanjkaki kup Gorskog kotara Gorski kotar R S
SNOW MTB Delnice L N
Delnika Adventska bajka Delnice R V
Makarane priredbe Gorski kotar L S
Memorijal mira Mrkopalj N V
Dani goranske kuhinje Fuine R S
Goranovo proljee Lukovdol M S
abarska no Lokve N S
Gljivarske manifestacije Gorski kotar R S
Biciklistike manifestacije Gorski kotar N S
Meunarodni polumaraton 'tri jezera' Fuine M V
Plodovi gorja Gorski kotar N S
Gastro manifestacije Gorski kotar R S
Gorski kotar bike tour Gorski kotar R S
Brdska auto utrka 'abar' Smreje M S
Vjerske priredbe Gorski kotar R S
Protenje Mrkopalj M V
POJ Pjeice oko jezera Lokve R S
Festival komorne glazbe Ravna Gora M V
Festival starina Iz bakine krinjice Ravna Gora N V
No spilja Lokve R S
Bundevijada Vrbovsko N S
Meunarodni RAKU saziv Vrbovsko M V
Ispraaj stare godine u podne Fuine M V
Napomena: Sve su atrakcije vrednovane u 4 stupnja prema znaaju (M - meunarodne, N - nacionalne, R - regionalne i L -
lokalne). Sve su atrakcije vrednovane u 3 stupnja prema spremnosti za turistiko koritenje (V - visoka razina spremnosti, S -
srednja razina i N - niska razina spremnosti)
Izvor: Javna ustanova "Priroda" - ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode na podruju PG; Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske; obrada autora prema podacima dobivenim od turistikih zajednica koje djeluju na podruju Gorskog kotara
Tablica 15. Smjetajna ponuda - 2015. godina (stanje kolovoz) Gorski kotar
Smjetajne jedinice Leajevi
Objekti Kuanstva
sobe apartmani kamp mj. osnovni pomo.
Ukupno 33 391 160 40 1626 283 146

Hoteli i hotel batina 3 46 1 0 96 24 0
Turistika naselja/apartmani 0 0 0 0 0 0 0
Pansioni i prenoita 4 36 1 0 84 11 0
Obiteljski smjetaj 0 103 146 0 609 173 146
Kampovi 0 0 0 0 0 0 0
Hosteli 2 0 0 0 98 15 0
Ljeilita 0 0 0 0 0 0 0
Planinarski/lovaki domovi 6 58 0 0 201 16 0
Ostalo* 18 40 12 40 538 44 0
Napomena: *Ostalo - nekategorizirani objekti, sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor
Izvor: Dravni zavod za statistiku
U 2015. g. u strukturi smjetajnih kapaciteta Gorskoga kotara prednjai obiteljski smjetaj (41 %,), a
slijede ga ostali smjetaj s udjelom od 30 % te planinarski/lovaki domovi s udjelom od 11 % u
ukupnim smjetajnim kapacitetima. Usporeujui broj osnovnih leajeva u obiteljskom smjetaju,
podaci DZS-a ukazuju na njihov rast od 2 % u 2015. g. u odnosu na 2009. te od 40 % u odnosu na
2014. g. Broj stalnih leajeva u hostelima se poveao u 2015. g. za 78 % u odnosu na 2009. g. te za 78
% u odnosu na 2014. g. Ukupan broj osnovnih leajeva se smanjio za 1 % u 2015. g. u odnosu na 2009.
g., no njihov broj je povean u 2015. g. za 17 % u odnosu na godinu prije. Od tri hotela, jedan ima 4*,
a dva imaju 3*.
34
Tablica 16. Ugostiteljstvo - objekti izvansmjetajnog ugostiteljstva i poduzea na podruju Gorskog

kotara
Broj objekata izvansmjetajnog ugostiteljstva Broj poduzea u 2014.
XII 2015. Priprema i
Smjetaj
Restoran 3 usluivanje HIP
Bistro, pizzeria, grill, gostiona i sl. 36 Poduzea 13 30
Caf bar, kavana 77 Zaposleni 64 105
Ostali objekti 17 Poslovni prihod 13.435.619 20.964.640
Ukupno 133 Dobit/gubitak 823.391 225.168
Izvor: Ured dravne uprave u PG Izvor: FINA
Broj zaposlenih u poduzeima koja pruaju uslugu smjetaja u 2014. Porastao je za 14 % u odnosu na
2013.g., dok je broj zaposlenih u poduzeima koja pripremaju i usluuju hranu i pie porastao za 4 % u
2014.g. u odnosu na godinu prije. Poslovni prihodi u obje vrste poduzea rastu u 2014. u odnosu na
2013.g. (poduzea koja pruaju uslugu smjetaja za 0,5 % te poduzea za pripremu i usluivanja hrane
i pia za 9.3 %). Kada je rije o dobiti, poduzea koja pruaju uslugu smjetaja ostvaruju gubitak u
2014. u odnosu na 2013., dok poduzea koja pripremaju i usluuju hranu i pie ostvaruju dobitak u
2014.g. za razliku od godine prije. Dva objekta na podruju Gorskog kotara nosi oznaku Kvarner Food.
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura
Turistiki informativni centri
Svaka turistika zajednica djeluje i kao info centar, premda nuno nije opremljena kao to su to info
centri u priobalju ili otocima. Unutar ureda, na pultu ili zidnoj polici izloeni su promo-materijali a na
usluzi je direktor ureda. Tu se javlja problem da isti/ista nije uvijek na raspolaganju ako ima druge
obaveze te je ured zatvoren.
Nadalje, kako uredi imaju jednog zaposlenika teko je organizirati rad vikendom, praznikom ili
obrnuto, kada se radi vikendom, praznikom ili kada su manifestacije cjelodnevno da se organizira da
se potuje Zakon o radu (prekovremeni sati, rad nedjeljom i sl.)
Vezano za paletu tiskanih promidbenih materijala sve TZ su dobro opskrbljeni zajednikim

materijalima i materijalima u vlastitom izdanju.
etnice, staze i rute

Tablica 17: etnice, staze, rute na podruju Gorskog kotara
Duina Duina
vie od
Goranska biciklistika transverzala etnice po P Golubinjak 5,5 km
400 km
etnica i biciklistika staza oko Lokvarskog
Biciklistike staze 60 km 20 km
jezera
10,82
Planinarski putovi 30 km Staza spilja - etnica
km
Pouna staza Lazica 1,2 km Mrkopaljski planinarski put
Tematski sakralni putovi Brestova draga
Pouno edukativna staza "Stopama Biciklistike staze (ume pjevaju, Vrelo,
8 km 145 km
transkih rudara" 8 km Rudine, iroka draga)
Pouno edukativna staza "Tropetarska
4 km Pouna staza Plodovi gorja 1,5 km
stijena"
35
10 km +
Rekreativna i energetska staza Trbuhovica Pouna staza Javorova kosa 1 km
7.5 km
Turistiko edukativna staza "Staza
1,7 km Planinarski ravnogorski put 15 km
predatora
Botanika staza 1,7 km Ravnogorske biciklistike staze 150 km
Biciklistike staze 40 km Tematski put Ceste plodova gorja
Peta klupa
Tre - Milanov vrh 25,8 km 2km
Tre - Vrhi 8,9 km Gospodska staza 3 km
Pouna staza Leska 4 km Duga stena 3,5 km
Ljubavna staza - Japlenki vrh 3 km Curak 2,5 km
NP Risnjak (planinarske staze: Horvatova
staza, Staza preko Markovog brolga, Staza
preko Vilja, Staza preko Lasca, Staza iz
Mrzlih Vodica, Staza iz Platka do Snjenika,
Staza iz Lasca do Snjenika, Staza od
100 km Pouna staza iljar 7,5 km
Jelenca do Snjenika, Staza od Risnjaka do
Snjenika, Staza Razloge - izvor Kupe, Staza
Hrvatsko - Kupari Izvor, Kruna staza
Razloge - Kupari Razloge, Platak Cajtige
- Risnjak
Rekreativna etnica oko jezera Bajer i
7 km Botanika staza Zeleni vir 4,6 km
Lepenice
Staza Srce 1.4 km Geoloka staza Zeleni vir 4,6 km
Staza Zaljubljenih 1.7 km Planinarske staze Skrada 12 km
Staza Afrika 11 km Biciklistike staze Skrada 50 km
Biciklistike staze (Dobra, Gomirje,
Staza Jelena 8 km Lukovdol-Severin, Orlove stijene, Bijela 150 km
kosa, Ljuboina)
Pouna botanika i muzika Panova staza
Staza Djevojaka haljina 9 km 3,2 km
(kroz Kamanik)
Lisija staza 8.5 km etnica Kamanik Vujnovii 923 m
etnica Planinarski dom Vujnovii
Medvjea staza 12 km 664 m
Brozova peina
Staza Gorska vila 13 km etnica Stara cesta 500 m
Pouna staza Petra Preradovia 1 km etnica uz rijeku Kupu Riblje-Lesci 2,6 km
Edukativni planinski vrt OSJETILA
1 km
KAROLINE
Cestovne ADRIA BIKE STAZE (Fuine- jezero
Bajer-Lokve Omladinsko jezero- Sopa-
Fuine; Fuine- Li polje-Selce- Crikvenica-
Hreljin Fuine; Fuine- Delnice- Brod na
Kupi- Skrad- Ravna Gora- Mrkopalj- Fuine; 310 km
Fuine- Gornje Jelenje Hreljin- Zlobin-
Fuine; Fuine- Mrkopalj- Delnice- Fuine;
Fuine- Lokve- Omladinsko jezero- park
uma Golubinjak- Fuine)
Brdske ADRIA BIKE STAZE (Liz, Vidikovac,
1000 nad morem, Tuhobi, Dva jezera, 205 km
Vievica)
Izvor: Obrada autora prema podacima dobivenim od turistikih zajednica koje djeluju na podruju Gorskog kotara i NP Risnjak
te vlastito istraivanje
Tematske ceste
Na podruju Gorskog kotara jedna od znaajnijih tematskih staza je Staze Plodova gorja. Obzirom na
vaee zakonske regulative o samoniklom bilju iste nije dozvoljeno brati meutim organiziraju se Dani
borovnica, malina, lavande, krumpira i sl., te Bundevijada kada se mogu konzumirati i kupiti proizvodi
36
od plodova gorja. Izuzetno dobro prihvaena je No pilja kada se nou uz baklje obilaze Lokvarske
pilje. Slian projekt je No skulptura tj. obilazak skulptura koje su rezultat Goranske kiparske
radionice.
Sportski objekti i sadraji
Podruje Gorskog kotara obiluje sportskim objektima i to uglavnom otvorenog tipa za outdoor
sportske i sportsko-rekreacijske aktivnosti. Kao znaajnije sportske objekte moe se izdvojiti
multifunkcionalnu dvoranu i klizalite u Delnicama, skijalite elimbaa (Mrkopalj), nordijski i
biatlonski centar Zagmajna (Mrkopalj), skijaki centar Begovo Razdolje sa skijalitem Klobuarev vrh i
nordijskim i biatlonskim centrom Vrbovska poljana (Mrkopalj), skijalite i sanjkalite Petehovac
(Delnice), Ski centar Rudnik (Tre/abar; nije u funkciji) te Dom sportova i bazen u Delnicama. Na
cijelom podruju postoji i vie nogometnih igralita, dvoranskih objekata (uglavnom kolskih)
prikladnih za mali nogomet, koarku, odbojku i sl., kao i boalita, kuglana te teniskih terena. Mnoge
aktivnosti odravaju se i u prirodi tj. izvan slubeno kategoriziranih sportskih objekata (sportski ribolov
na rijekama i jezerima, paraglideing, trekking, trail, orijentacijsko tranje itd.).
Dvorane za sastanke (kapacitet, hoteli i drugi objekti)
Na podruju Gorskog kotara nalazi se nekoliko dvorana koje mogu biti u funkciji sastanaka i sl. Prema
raspoloivim informacijama, najvee dvorane se nalaze u Vrbovskom u Domu kulture (kapacitet 300
osoba), u Domu kulture Brod Moravice (kapacitet 260 osoba), u Mrkoplju u Domu kulture (kapacitet
cca 250 osoba), u Vrbovskom u Restoranu RIM (kapacitet 200 osoba) i u Domu kulture Lokve
(kapacitet 200 osoba). Takoer, mogu se izdvojiti i Dom kulture u Skradu (180 sjedeih mjesta,
oprema za prezentaciju), Dom kulture u Lukovdolu (kapacitet 150 osoba), Dom kulture Severin na
Kupi (kapacitet 150 osoba), dvorana SPC Goranka u Ravnoj Gori (100 sjedeih mjesta) te dvorane u
NP Risnjak (80 sjedeih mjesta), u Fuinama u hostelu Fuinarska kua (80 mjesta) i u Tru (110
sjedeih mjesta). Manje dvorane su sala u Hotelu Bitoraj (60 mjesta), mala sala ''Lovaka soba'' u
Skradu (cca 50 sjedeih mjesta), dvorana u smjetajnom objektu Breza u Ravnoj Gori (40 sjedeih
mjesta), Hotelu Risnjak Delnice (max. 50 mjesta), Hotelu Mance u Brodu na Kupi (max. 30 mjesta),
sala u planinarskom domu Kamanik (30 mjesta), dvorana u abru (30 sjedeih mjesta), Vijenica
opine Lokve (30 mjesta) te Vijenica opine Fuine (25 mjesta).
Ponuda zdravstvenog turizma
Na podruju Gorskog kotara wellness ponuda zastupljena je na nekoliko sporadinih lokacija. U Ravnoj
Gori u sklopu smjetajnog objekta Breza nalazi se Wellness centar. U Delnicama se pored wellnessa i
teretane u Hotelu Risnjak, nalaze i wellness u Caf bar Centar Delnice. Veina ponude konzumira se
od strane lokalnog stanovnitva.
37
Tablica 18: Planirani projekti u funkciji razvoja turizma Gorskoga kotara*

JLS Brod Moravice: Ureenje interijera zaviajne zbirke Kolarnice i info punkta (II faza);
Kulturno Kua Dela, 1644. g. izmjena krovita od indre; Projekt Kolarnice (III Faza) ureenje
povijesna parkinga i okolia
batina JLS Vrbovsko: Ureenje etno kue Mance
JLS LOKVE: Spilja Lokvarka izgradnja i ureenje prateih objekata uz spilju; Park uma
Prirodna Golubinjak - ureenje penjalita
batina JLS VRBOVSKO: Kanjon Kamanik.
JLS BROD MORAVICE: Ureenje parka u centru mjesta. Ureenje infrastrukture vidikovaca na
podruju Opine Brod Moravice (Kavranova stijena, Orlova stijena, Parag).
JLS DELNICE: Etnografski muzej, ureenje staze u parku, proirenje Hotela Risnjak**,
preureenje Katela Zrinskih Prirodoslovni muzej Rijeka, izgradnja rekreacijske zone centra
za pripreme sportaa GSC.
JLS FUINE: Adrenalinski centar Vrata (plan upravljanja, otkup zemljita, projektna
dokumentacija); turistika signalizacija; Adrenalinski centar Vrata izgradnja Alpine Coastera
(nositelj Komunalno drutvo u 100 % vlasnitvu Opine Fuine); Roswell City; skijalite
Jelena**; autokamp**
JLS LOKVE: Ureenje sanjkalita piunak; izgradnja novog kampa; Nacionalni sanjkaki
Javna turistika
centar izgradnja i ureenje; ureenje ribike rivijere; ureenje etnice oko jezera.
infrastruktura
JLS MRKOPALJ: Ski centar elimbaa.
JLS RAVNA GORA: Nastavak obnove fasade na Domu kulture u Ravnoj Gori; zamjena otvora na
drutvenom domu Goranka u Ravnoj Gori; Sportski centar Suhi vrh (I. faza ureenje
sanjkalita); izgradnja eko i etno muzeja (I. faza ureenje prostora u potkrovlju SPC-a
Goranka Ravna Gora ili u prostoru Podrune kole na Staroj Suici); razvoj povijesnih putova
i cesta Gorskoga kotara kulturnih i turistikih putova; ulaganje u Dom kulture Ravna Gora.
JLS SKRAD: Kupnja hotela; popravak doma Rogi.
JLS VRBOVSKO: Ureenje etnice uz rijeku Kupu; Skijalite Bijela Kosa; Centar za posjetitelje u
izletitu Kamanik; ureenje rijenih kupalita Gora.
JLS BROD MORAVICE: LED rasvjeta podruje cijele JLS; ureenje nerazvrstane ceste Donja
Dobra Brod Moravice; zavretak ceste 5033-D3 (II. zavrna faza).
JLS DELNICE: Knjinica i itaonica; ureenje ulaza u Delnice; izgradnja trnice.
JLS FUINE: Izgradnja nerazvrstanih cesta; djeje igralite; zaobilaznica Mostii-Donje selo;
nerazvrstana cesta Kraljev jarak; Adrenalinski centar Vrata prometna i ostala infrastruktura.
JLS MRKOPALJ: Izgradnja SJO i vodoopskrbe.
Ostalo
JLS RAVNA GORA: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste Pod rub u Ravnoj Gori; ulaganja u
nerazvrstane ceste na podruju Opine Ravna Gora.
JLS SKRAD: Popravak stepenita i mostia; cesta Hlevci Mrzla Draga; proirenje ceste za
Zeleni vir; cesta Rogi Kupjak.
JLS VRBOVSKO: Promocija turizma i turistikih znamenitosti.
Napomena: * Cjeloviti dokument s planiranim javnim investicijama i sredstvima po jedinicama lokalne samouprave je u arhivi
izvoaa i JLS-ova. ** Planirane privatne investicije za koje su podaci poznati.
Izvor: Anketa dionika 2016.
Tablica 19: Noenja i iskoritenost kapaciteta - Gorski kotar

Noenja Bruto iskoritenost kapaciteta
2005* 2009* 2014 2015 2005 2009 2014 2015
Gorski kotar 65.733 71.691 70.575 80.754 14,11% 12,01% 14,02% 13,61%
Napomena: * bez luka nautikog turizma (od 2010. g. Luke nautikog turizma nisu vie ni izvjetajne jedinice ni vrsta
smjetajnog objekta u mjesenom istraivanju o dolascima i noenjima turista (Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis
2011, p. 407).
Sukladno podacima iz prethodne tablice, ukupan broj noenja na podruju Gorskoga kotara raste i to
u 2015. g. za 23 % u odnosu na 2005; odnosno 13 % u odnosu na 2009. godinu; odnosno 14 % u
odnosu na 2014. godinu.Vano je istaknuti kako se bruto iskoritenost smjetajnih kapaciteta
Gorskoga kotara ne poveava u promatranom razdoblju, ona iznosi 14 % za sve promatrane godine,
izuzev 2009. kad je bila nia i iznosila 12 %.
38
Tablica 20: Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja Gorski
kotar
Na podruju Gorskoga kotara, sukladno podacima DZS-a u 2015. g. boravilo je 40 %

stranih i 60 % domaih turista. U dolascima stranih turista, najbrojniji su Talijani (13 %),
Korejci (13 %) i Nijemci (8 %).
Sociodemografski
Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera iz 2012. g.,
profil turista i
osobnim automobilom u Gorski kotar dolazi 78,3 % turista, autobusom 14,6 % turista,
obiljeja putovanja
dok Gorski kotar vlakom posjeuje samo 7,1 % turista.
to se tie organizacije samog turistikog putovanja, 88,1 % turista dolazi u vlastitom
angamanu, dok 11,9 % turista dolazi organizirano.
Odmor i relaksacija (48 %) predstavlja glavni motiv dolaska turista na Kvarner, slijedi
zabava i novi doivljaji (18%) te ljepota prirode i krajolika (11 %). Veina ispitanih
turista (41,2 %) je klaster Gorski kotar posjetila vie od 5 puta, slijede oni turisti koji su
ovu destinaciju posjetili samo jednom (30,6 %), dok je samo 28,2 % ispitanih turista
posjetilo destinaciju 2 do 5 puta.
to se tie ponovnog dolaska u klaster Gorski kotar, 72,0 % turista ima namjeru
Motivacija, lojalnost i ponovnog da posjetiti, 22,5 % je neodluno, dok samo 5,4 % turista ne namjerava
izvori informacija ponovno posjetiti spomenuti klaster.
Raspoloivosti turistikih informacija prije dolaska turista u klaster Gorski kotar, a i
turistika signalizacija su segmenti ponude koji su relativno loe ocijenjeni.
Na preporuku prijatelja ili roaka u Gorski kotar dolazi 38,7 % turista, putem
informacija s turistikoga sajma dolazi 3,9 % turista, putem informacija s interneta
dolazi 7,5 % turista, putem turistikih agencija dolazi 1,9 % turista, dok ak 48,1 %
turista klaster bira putem ostalih izvora informacija.
U promatranom razdoblju u hotelu s 4 zvjezdice boravilo je 5 %, a u hotelima s tri

zvjezdice boravilo je 12 % turista. U kampovima je boravilo 5%, a u turistikim naseljima
8 % turista. Najvie turista, njih 71 %, boravilo je u privatnom smjetaju i privatno kod
rodbine i prijatelja. Najvei dio turista ostvaruje izmeu 1 i 3 noenja u destinaciji (36
%), bez noenja dolazi 31 % turista, 4 do 7 noenja ostvaruje 20 % turista dok njih 12 %
ostvaruje vie od 7 noenja.
Elementi turistike ponude kojima su turisti u Gorskom kotaru najvie zadovoljni
Boravak u destinaciji
odnose se na ljepotu krajolika, parkove i zelene povrine, ouvanost okolia, klimu,
i zadovoljstvo
etnice, osjeaj sigurnosti i zatite, ljubaznost zaposlenih, ureenost mjesta, ljubaznost
ponudom
stanovnitva i urbanu skladnost.
S druge strane su turisti najmanje zadovoljni sadrajima koji ine bitne elemente
oblikovanja turistike ponude i koji moraju biti prilagoeni specifinostima destinacije.
Turisti su tako najmanje zadovoljni kvalitetom ponude skupova i kongresa, sadrajima
za zdravstveni turizam, sadrajima za djecu, sportskim sadrajima, suvenirima,
kulturnim sadrajima, dogaajima, ponudom izleta, radnim vremenom uslunih
djelatnosti (banke, trgovine) i turistikim informacijama prije dolaska u destinaciju.
to se tie ukupne dnevne potronje na podruju Gorskog kotara, 56,9 % turista troi
manje od 30 eura (na razini Kvarnera 33,2 %), 27,4 % turista troi 3050 eura (na razini
Kvarnera 44,3 %), 14,7 % troi 50100 eura (na razini Kvarnera 18,9 %) dok vie od 100
Prosjena potronja eura troi samo 0,9 % turista (na razini Kvarnera 3,7 %). Mogue je zakljuiti kako na
podruju Gorskog kotara turisti izrazito malo troe, najvie njih troi manje od 30 eura
dnevno to znaajno odstupa od prosjeka Kvarnera. Vee iznose novaca turisti troe
jedino na podruju Delnica, Fuina, Mrkoplja, Ravne Gora i Skrada.
Izvor: Dravni zavod za statistiku; Blaevi, B., Peri, M. ur. (2012). Ocjena turistike ponude Kvarnera. Sveuilite u Rijeci,
Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija.
39
Tablica 21. Ocjena konkurentske sposobnosti Gorskog kotara

Gorski kotar Gorski kotar
Elementi PG* Elementi PG*
Vanost Ocjena Jaz Vanost Ocjena Jaz
Cestovna Kvaliteta
5,24 4,44 -0,80 4,88 4,93 3,04 -1,89 4,15
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,04 3,68 -1,36 4,40 5,32 4,20 -1,12 4,52
naselja hrane
Kvaliteta
Stanje zatite sadraja
5,08 4,08 -1,00 4,12 4,44 2,84 -1,60 3,60
okolia sportova na
vodi/moru
Razina Kvaliteta
turistifikacije ponude
4,64 3,52 -1,12 4,12 4,84 3,36 -1,48 3,80
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
4,52 3,36 -1,16 4,12 kongresnih 4,52 2,88 -1,64 3,96
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 4,80 2,96 -1,84 3,52 5,08 3,66 -1,42 4,14
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
5,00 3,28 -1,72 3,96 vinskih i 4,48 2,88 -1,60 3,44
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 4,64 3,44 -1,20 4,16 4,80 2,68 -2,12 3,32
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera Gorski kotar; Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano);
Ocjena - od 1 (jako loe) do 6 (izvrsno).
Analizom stavova glavnih dionika turistike ponude Gorskoga kotara, dolazi se do spoznaje da
najvanijim elementima turistike ponude za svoj klaster dionici smatraju cestovnu dostupnost (5,24),
kvalitetu hrane (5,32) i stanje zatite okolia (5,08). Dionici su kvalitetu vinskih i gastrocesta (4,48),
kvalitetu kongresnih sadraja (4,52) i kvalitetu sadraja sportova na vodi (4,44) ocijenili s najloijim
prosjenim ocjenama za svoj klaster. Upravo za navedene elemente javljaju se najvei negativni jazovi
u odnosu na percipiranu vanost elemenata za klaster. U odnosu na Primorsko-goransku upaniju u
cjelini dionici klastera Gorskog kotara smatraju da imaju loiju kvalitetu ponude zabave, kvalitetu
vinskih i gastrocesta, te kvalitetu sadraja ruralnog/agroturizma. Nasuprot tome dionici smatraju da
Gorski kotar u odnosu na upaniju u cjelini ima bolju cestovnu dostupnost, ureenost naselja,
kvalitetu hrane i kvalitetu trgovake ponude.
40
Snage i slabosti trine pozicije klastera Gorski kotar
Snage Slabosti
prirodne ljepote neadekvatna starosna i obrazovna struktura

izvorska pitka voda stanovnitva
umsko bogastvo depopulacija Gorskog kotara (starako
bogatstvo flore i faune stanovnitvo, iseljavanje mladih + paradoks
vrijedna prirodna i kulturno spomenika batina razvijenosti broj st. se smanjuje, a indeks raste)
dobra prometna povezanost i dostupnost neprepoznatljivost zelenog u brendu Kvarnera
blizina Primorja i grada Zagreba te mogunost nepostojanje kljunog proizvoda od zajednikog
kombiniranja boravaka turista danju na moru s interesa za cijelu regiju
noenjem u planinskim uvjetima nedostatak sadraja u pred i posezoni
ureene biciklistike staze, nordijsko skijanje, nepostojanje velikog hotelskog smjetajnog
planinarenje, lovni i ribolovni turizam velike kapaciteta
mogunosti za bavljenje aktivnim odmorom nedostatak kvalitetnih kreditnih linija za otvaranje
zdravstveni turizam kao tradicija objekata u turizmu
dobra domaa hrana nedostatak financijskih sredstava u gradovima i
opinama (izmjene Brdsko-planinskog zakona
propast za GK, teka odrivost TZ i manjak kadra)
nerijeena imovinska pitanja na turistiki
atraktivnim lokacijama
vrlo loa suradnja s javnim poduzeima (Hrvatske
ume, Hrvatske vode, HEP)
1.2.2.2. Opatijska rivijera
Opatijska rivijera je turistiki klaster sastavljen od podruja etiri jedinice lokalne samouprave: Grada
Opatije i Opina Lovran, Opine Moenika Draga i Opine Matulji. Na podruju svake jedinice
lokalne samouprave djeluje pripadajua turistika zajednica, a poseban turistiku ured nalazi se u
naselju Iii u sklopu Grada Opatije.
Prostorni planovi
Za podruje klastera Opatijska rivijera vrijede odredbe vaeeg Prostornog plana Primorsko-
goranske upanije koji je prepoznao turizam kao dominantnu djelatnost na podruju grada Opatije,
opina Lovran i Moenika Draga, te kao prisutnu djelatnost na podruju opine Matulji. Planom je
predvieno ukupno 12 podruja ugostiteljsko-turistike namjene, te 15 zona ugostiteljsko turistike
namjene koje se prikljuuju naselju. Na podruju JLS-a unutar klastera doneseni su prostorni i
urbanistiki planovi koji detaljnije ureuju navedene zone.
Tako su prema Prostornom planu ureenja Grada Opatije predviene sljedee ugostiteljsko-
turistike zone namijenjene smjetajnim kapacitetima (hoteli) i prateim sadrajima (T1): Veprinac
(Sv. Juraj) 3,19 ha; Doli 2,23 ha; Poklon I, 0,81 ha; Poklon II, 0,72 ha; Vede , 1,28 ha; Katinii, 1,95 ha.
Osim navedenih, Planom su predviene i sljedee zone za ugostiteljsko-turistiku namjenu T2 -
turistiko naselje: Veprinac, 1,64 ha; Dobre , 1,22 ha; kofi (Zagrad), 1,11 ha; Zagrad (na cesti za
41
Vede), 0,93 ha; Traviii, 0,94 ha; avroni, 0,92 ha; Okoli Dujmi, 0,97 ha; Menderi, 1,59 ha; Dobre
(Krasa), 0,43 ha.
Prostorni plan ureenja Opine Lovran (38/07, 37/10) predvia sljedee turistike zone: zona
Sv.Mikula (T11 i/ili T2); zona Vile (T12 i/ili T2); zona Najade (T13 i/ili T2); zona Kamp (T14 i/ili
T2 i/ili T3); zona Susmel (T15 i/ili T2); zona Castelo (T16 i/ili T2); zona Lovran - Labinsko (T21 i/ili
T1); zona Liganj (T22 i/ili T1); zona Tulievica (T23 i/ili T1). Kao sastavni dio ugostiteljsko - turistike
zone Najade planira se izgradnja luke nautikog turizma marine maksimalnog kapaciteta 200
vezova.
Prostorni plan ureenja Opine Moenika Draga predvia tri zone ugostiteljsko turistike
namjene (T1 i T2): Moenika Draga (ugostiteljsko turistika zona izvan naselja), 3,10 ha
kapacitet do 370 leaja; Moenice (Sv. Ivan), 2,90 ha kapaciteta do 348 leaja ; Brse, 4,0 ha
kapaciteta do 480 leaja.
Prostornim planom ureenja Opine Matulji nisu planirane izdvojene zone ugostiteljsko turistike
namjene, ve se postojei i planirani smjetajni kapaciteti namjeravaju organizirati u sklopu
graevinskih podruja naselja i to primarno u vidu seoskog turizma i manjih obiteljskih hotela i
pansiona.
Za podruje klastera jo je vano napomenuti kako je Planom predviena gradnja kombiniranih golf
igralita na podruju Opatije (Dobre) standardno igralite veliine do 90 ha, s maksimalno 500
prateih leajeva i na podruju Moenike Drage (Brse) standardno igralite s maksimalno 360
prateih leajeva.
Strategije razvoja
Turizam se na podruju Opatijske rivijere promilja kroz niz razvojnih dokumenata meu kojima se
kao ishodite daljnjeg turistikog razvoja istie Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020. godine.
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije za period do 2015. godine Opatijsku je
rivijeru sagledavao kao podruje sa 160 godina dugom turistikom tradicijom i prepoznatljivim
imidom koju je potrebno pozicionirati kao mondenu rivijeru obiljeenu luksuznim hotelima i
cjelogodinjim sadrajima u domeni kulture i zabave. Naglasak je stavljen na potivanje naela
odrivoga razvoja, a kao elementi za diferenciranje istaknuti su: veliki kongresi, profilirani i
diferencirani proizvodi hotela i restorana, vrhunska ponuda kulturno-zabavnih sadraja i dogaaja,
well-being uz potovanje tradicije, edukacijsko meunarodno sredite, etnografsko naslijee,
ekskluzivna trgovaka ponuda te emocije i prie o ljudima i dogaajima iz prolosti. Za ciljana trita
odabrani su segmenti visoke i najvie platne moi s posebnim zahtjevima, oni motivirani odmorom,
poslom, zdravljem i dogaajima, te segmenti motivirani priama Opatijske rivijere.
Strateki marketing plan turizma Kvarnera 2009. 2015. godine je za Opatijsku rivijeru predvidio
sljedee dugorone strateke ciljeve destinacijskog marketinga: diversificiranje proizvodnog portfelja,
strukture trita i potroakih segmenata na Opatijskoj rivijeri uz rast potranje; izgradnju snanijeg
destinacijskog identiteta i trine prepoznatljivosti Opatijske rivijere; ponudu proizvoda vee dodane
vrijednosti, s visokom doivljajnom komponentom u skladu s potrebama novoga turista i
strategijom brendiranja/pozicioniranja Rivijere, osiguranje poticajne komunikacije Opatijske rivijere s
ciljnim segmentima kroz tradicionalne i suvremene medije i unapreenje kvalitete boravka i
zadovoljstva gostiju tijekom posjete Opatijskoj rivijeri.
Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2016. 2020. u sklopu cilja 1. Razvoj

konkurentnog i odrivog gospodarstva u sklopu prioriteta 1.5. Razvoj kljunih gospodarskih
42
djelatnosti predvia kao jednu od mjera i unapreenje turizma, s naglaskom na produivanje sezone.
Vano je istaknuti i mjeru 1.3.4. Razvoj zdravstvene industrije koja predvia poticanje razvoja
zdravstvenog turizma kod osmiljavanje zdravstveno-turistikih proizvoda i koordinacijske aktivnosti
povezivanja zdravstvenih ustanova s turistiko-smjetajnim kapacitetima. Osim toga kroz prioritet 1.4.
Razvoj zelenog gospodarstva naglaena je potreba za usmjeravanjem poljoprivredne proizvodnje na
preradu i plasman proizvoda za potrebe turizma.
to se tie razvojnih strategija na lokalnoj razini, Strategija razvoja Grada Opatije 2014. 2020.
turizmu je namijenila vrlo znaajnu ulogu u ukupnom razvoju i to kroz strateki cilj Uspjeno
gospodarstvo s naglaskom na cjelogodinji turizam najvie kategorije. Navedeni cilj razraen je
pomou dva strateka prioriteta Sustavno poveavati kvalitetu atraktivnost i konkurentnost ponude
te Razvoj zalea temeljiti na poduzetnitvu, ruralnom turizmu, eko-poljoprivredi i uzgoju autohtonih
(tradicijskih) sorti.
Program ukupnog razvoja strategija razvoja Opine Moenika Draga 2015. 2020. takoer
stavlja turizam u prvi plan, kroz strateki cilj 1: Razvoj i promocija turistike ponude podijeljen na
dva prioriteta koji se isprepliu: Zatita i valorizacija prirodne i kulturne batine i Razvoj turistike
infrastrukture i programa, promocija turistike ponude.
Strategije razvoja Opina Lovran i Matulji za razdoblje od 2015. do 2020. godine su u izradi, kao i
nova lokalna razvojna strategija koju izrauje Lokalna akcijska grupa Terra Liburna.
Opatijska rivijera kao klaster obuhvaa priobalni dio koji je izrazito aktivan u smislu sezonskog
turizma, te zalee koje karakterizira drugaija turistika ponuda i potencijal za znaajan razvoj u
segmentu kulturne, gastronomske i ponude aktivnog odmora. Sukladno Glavnom planu razvoja
turizma PG-a i Stratekog marketing plan turizma Kvarnera 2009. 2015. godine, po pitanju imida,
uz ime Opatijske rivijere vezuju se mnogi prepoznatljivi dogaaji iz ranije i novije povijesti, te ona
zauzima gotovo kultno mjesto u mnogim literarnim djelima, monografijama, povijesnim zapisima, te
predaji. Obalna etnica, secesijska arhitektura i parkovi, povijesna tradicija turizma, blagotvorna klima
su i dalje prepoznatljivi na tritu, ali je destinaciji potrebno znaajno valoriziranje postojeih
potencijala i njihovo brendiranje na iroj razini.
Za pozicioniranje ovog klastera potrebno je imati u vidu da je sastavljen od tri subregije. Prva
subregija obuhvaa Grad Opatiju uz koji se vezuju i najznaajniji dogaaji povijesnog razvoja turizma,
te u kojem lei najvei dio trenutne prepoznatljivosti na tritu. Druga subregija je niz priobalnih
naselja i opina (Iii, Ika, Lovran, Medveja, Moenika Draga, Moenice i Brse) koje imaju razvijen
sezonski turizam, te posjeduju potencijal dodatnog valoriziranja vlastitog kulturolokog identiteta i
specifinih atrakcija koji jo uvijek nije iskoriten. Trea subregija je najmanje turistiki prepoznatljiva i
valorizirana, a odnosi se na zalee u kojem dominira visokovrijedan prostor Parka prirode Uka i
Opine Matulji, koji nude doivljaje drugaije od prethodne dvije subregije, ali potpuno
komplementarne u smislu valorizacije i pozicioniranja klastera kao zaokruene i odrive cjeline
(znaajni prirodni resursi, mogunost razvoja ruralnog turizma, eko poljoprivrede, razvoja sportsko-
rekreacijske ponude i drugo).
43
Sustav TZ-a
Na podruju Opatijske rivijere djeluje pet turistikih zajednica: TZ Grada Opatije, TZ Opine Lovran, TZ
Opine Moenika Draga, TZ Opine Matulji i Turistiki ured mjesta Iii. Radi se o samostalnim
entitetima s bitno razliitim prostornim, financijskim i ljudskim resursima. U turistikim zajednicama je
ukupno zaposleno 18 ljudi od ega je 14 stalno zaposlenih.
Sukladno podacima turistikih zajednica koje djeluju na podruju Opatijske rivijere, na podruju ovog
klastera djeluje 29 turistika agencija, meu kojima tek nekolicina, pored rezervacije smjetaja i
ponude izleta, nudi i tematske incoming programe i ture.
Tablica 22. Resursno atrakcijska osnova - vanost i trina spremnost - Opatijska rivijera
Naziv Grad/Opina Znaajnost Spremnost

Gradski parkovi Opatije Opatija M V
Lisina Matulji L N
PP Uka cijeli klaster M S
Kulturno- povijesna batina zatiene povijesne cjeline

Povijesna urbanistika cjelina Volosko Opatija R S
Povijesna urbanistika cjelina Opatija Opatija M V
Povijesna urbanistika cjelina Veprinac Opatija R N
Ruralna cjelina naselja Mala Uka Opatija R N
Povijesna jezgra Lovran Lovran R S
Povijesna urbanistika cjelina Moenice Moenika Draga M S
Povijesna urbanistika cjelina Moenika Draga Moenika Draga L N
Povijesna jezgra Brsea Moenika Draga R S
Ruralna cjelina naselja Donji Kraj Moenika Draga L N
Etnoloke zone Zagore i imuni Moenika Draga L N
Spomen podruje Lipa Matulji R S
Ruralna cjelina naselja Rukavac - Andrejii i Veli Brgud Matulji L N
Kulturno i povijesna batina - Kultura ivota i rada i ostale materijalne i nematerijalne atrakcije
Pria o opatijskoj kameliji Opatija N S
Tradicija ribarenja i pomorstva (tradicijska plovila) Lovran, Mo.Draga N S
Povijesna pria Opatije Opatija M S
Ruralna naselja Lovrantine Lovran R N
Slavenska mitologija Moenika Draga M N
Zvonari (UNESCO) nematerijalna batina Matulji M S
Gastronomija cijeli klaster M S
Karnevalski obiaji (makare) cijeli klaster M S
Hrvatski muzej turizma Opatija N S
Etnografska zbirka Veprinac Opatija R N
Galerija Laurus Lovran R N
Kua Lovranskega guca Lovran N N
Eko muzej Moenika Draga Moenika Draga R N
Muzejska zbirka Moenice Moenika Draga R S
Manifestacije
Opatija Carski grad Opatija M V
Festival okolade Opatija N V
44
Festival neovisnog kazalita (FEN) Opatija N V

RetrOpatija i RetrOpatijski festival Opatija N V
Natjecanja u bridu Opatija M V
Liburnia Jazz festival, Opatija M S
Liburnija classic oldtimer rally Opatija M S
Beki bal Opatija M S
Liburnia Film festival hrvatskog dokumentarnog filma Opatija M S
Festival vatrometa Opatija N S
Ukarski sajam Opatija N S
Festival kave Opatija R S
Balinjerada Opatija R S
Djeji karnevalski korzo Opatija R V
Ljeto na Ljetnoj Opatija N V
Solo positivo film festival Opatija Opatija N V
Advent Opatija R S
Ledena arolija Opatija L S
Boini sajam Opatija L N
Festival Kvarner Opatija R V
Festival klapa Opatija L N
Mandra Volosko R V
Oaza wellnessa Cijeli klaster R V
Makarani tanci Cijeli klaster R N
Gourmet pria Opatijske rivijere i Rijeke Cijeli klaster N V
Tour of Croatia Cijeli klaster N V
Festival treanja Lovran L N
Dani paroga Lovran L N
Marunada Lovran N N
Regata tradicijskih barki Lovran N S
Smotra i regata tradicijskih barki na jedra Moenika Draga M S
Meunarodna likovna kolonija Moenika Draga R S
Zvonarska smotra Matulji M S
Festival pusne hrani Matulji L N
Biciklijada po ceste domae hrani Matulji L N
Karnevalske manifestacije cijeli klaster R S
lokalne) i prema spremnosti za turistiko koritenje (V - visoka razina spremnosti, S - srednja razina i N - niska razina
spremnosti).
Izvor: PRIRODA Javna ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode; Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; vlastito
istraivanje autora.
Tablica 23. Smjetajna ponuda - 2015. godina (stanje kolovoz) Opatijska rivijera
Objekti Kuanstva
Ukupno 83 4.649 1.891 554 16.509 3.074 1.243
Kampovi 3 0 0 554 1.734 0 0
Hosteli 2 165 0 0 647 0 0
Ljeilita 1 62 0 0 110 13 0
Ostalo* 34 97 269 0 929 218 0
Napomena: *Ostalo - sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor (koje nisu pod kategorijom kuanstva)
Opatijska rivijera je vodea turistika destinacija s visokim udjelom hotela. Naime, u 2015. g. u
strukturi smjetajnih kapaciteta Opatijske rivijere, kada je rije o osnovnim leajevima, hoteli imaju
gotovo jednak udio u ukupnim smjetajnim kapacitetima kao i obiteljski smjetaj, gdje je udio hotela
39 %, a obiteljskog smjetaja 40 %. Pored navedenog, kampovi sudjeluju s 10 % u ukupnim
45
smjetajnim kapacitetima Opatijske rivijere. Usporeujui broj osnovnih leajeva u hotelima, podaci
DZS-a ukazuju na njihov rast od 6 % u 2015. g. u odnosu na 2009. te od 2 % u odnosu na 2014. g.
Znakovit je podatak kako je u 2015. g. pao broj osnovnih leajeva u obiteljskom smjetaju za 29 % u
odnosu na 2009. g., ali je ostvaren porast njihova broja u 2015. g. od 8 % u odnosu na godinu prije.
Broj stalnih leajeva u hostelima se poveao u 2015. g. za 86 % u odnosu na 2009. g. Broj osnovnih
leajeva u ljeilitima je smanjen za ak 52 % u 2015. u odnosu na 2009. g. Ukupan broj osnovnih
leajeva se smanjio za 16 % u 2015. u odnosu na 2009. g., no njihov je broj povean u 2015. g. za 3 % u
odnosu na godinu prije.
Sukladno popisu na stranicama TZ Kvarnera, od 40 hotela, njih 1 0% ima 5*; 48 % ima 4*; 35 % ima 3*
te 7 % hotela na podruju klastera ima 2*.
Tablica 24. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor Opatijska rivijera
Naziv upanijske luke Broj luka otvorenih Broj vezova na dan 25. sijenja 2016. godine
uprave (LU) za javni promet
Komunalni Nautiki Ostalo Ukupno
LU Opatija Lovran
10 922 71 0 993
Moenika Draga
Izvor: Republika Hrvatska, Primorsko-goranska upanija, Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
Na podruju Opatijske rivijere u 2015. g. djeluje 10 luka otvorenih za javni promet s 922 komunalna i
71 nautika veza.
Tablica 25. Ugostiteljstvo - objekti izvansmjetajnog ugostiteljstva i poduzea na podruju Opatijske

rivijere
Smjetaj
Cafe bar, kavana 177 Zaposleni 1.402 409
Ukupno 488 Dobit/gubitak 8.216.924 -422.780
Izvor: Ured dravne uprave PG-a. Izvor: FINA
Opatijska rivijera je posebno poznata po ugostiteljskim objektima za pripremu i usluivanje hrane i

pia koji su iznimne kvalitete prepoznate ne samo u Hrvatskoj nego i u meunarodnom okruenju.
Broj zaposlenih u poduzeima koja pruaju uslugu smjetaja u 2014. gotovo je jednak onome iz 2013.
g., dok je broj zaposlenih u poduzeima koja pripremaju i usluuju hranu i pie porastao za 8 % u
2014. g. u odnosu na godinu prije. Poslovni prihodi u obje vrste poduzea rastu u 2014. u odnosu na
2013. g. (poduzea koja pruaju uslugu smjetaja za 2 % te poduzea za pripremu i usluivanja hrane i
pia za 5 %). Kada je rije o dobiti, ona je jednaka u obje promatrane godine za poduzea koja pruaju
uslugu smjetaja, dok poduzea koja pripremaju i usluuju hranu i pie ostvaruju gubitak u 2014. g. za
razliku od godine prije. Osam objekata na podruju Opatijske rivijere nosi oznaku Kvarner Gourme,
dok 9 objekata nosi oznaku Kvarner Food.
46
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura Opatijska rivijera
Plae
Plae predstavljaju jedan od kljunih resursa ovoga klastera, ali i jedan od problema. Naime, na
podruju Opatijske rivijere postoje plae visoke atraktivnosti (primjerice Moenika Draga, Medveja,
Lido u Opatiji), ali i niz plaa koje svojom ureenou i sadrajima ne odgovaraju kvaliteti destinacije.
Plae svojim brojem i raznolikou otvaraju mogunost za puno znaajniju valorizaciju. Trenutno
postoji samo jedna u potpunosti tematizirana plaa na podruju klastera (djeja plaa Tomaevac u
Opatiji), ali postoje prijedlozi za tematizaciju postojeih plaa u sklopu Regionalnog programa
ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije.
Tablica 26. Plae na podruju Opatijske rivijere

Plae Opatija Lovran Moenika Draga Ukupno
Ureene 20 10 3 33
Prirodne 2 6 8
Ukupno 20 12 9 41
Duina (m) 3.830 1.433 875 6.138
Povrina (m2) 53.157 43.011 11.300 107.468
Plava zastava (2015.) 2 2
Izvor: Regionalni program ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije, 2015.
Na podruju klastera djeluje, pored 4 turistike zajednice i jednog turistikog ureda i deset turistikih
informativnih centara.
Tablica 27. etnice, staze i rute na podruju Opatijske rivijere

Duina Duina
Obalna etnica Lungomare Lovran Opatija
12 km etnica Carmen Sylva 6 km
Volosko
Mrea biciklistikih i pjeakih staza u opini
130 km etnica Rt ip - Brse 2 km
Matulji
Biciklistike staze PP Uka 170 km etnica Vodna Draga Moenice 1,8 km
Mitsko-povijesna staza Trebia Perun 10,6 km etnica Brse Sv. Magdalena 1,3 km
Pouna staza Plas 2 km etnica Slap Lovranska Draga 800 m
Planinarske staze PP Uka 70 km umsko etalite - Opatija - Veprinac
Planinarska staza Lovran Vojak 10 km Ika - Poklon
Planinarska staza Medveja Lovranska Draga 3 km
Izvor: Obrada autora prema podacima dobivenim od strane turistikih zajednica koje djeluju na podruju Opatijske rivijere.
Tematske ceste
Tematske ceste nisu razvijene na podruju promatranog klastera, izuzev Ceste dobre hrani kao
gastronomskog proizvoda Turistike zajednice Matulji koja jednom godinje organizira biciklistiki i
pjeaki pohod po kraju, putem kojeg se obilaze kljune toke na kojima se nudi domaa hrana i pia.
47
Veliinom najvei sportski objekti na podruju klastera su sportske dvorane u jedinicama lokalne
samouprave, od kojih je najznaajnija Sportska dvorana Marino Cvetkovi u Opatiji. Osim nje,
sportsko rekreativni prostor i sadraje nudi sportska dvorana u Matuljima, a planovi za izgradnju
multivalentnih sportskih dvorana postoje i na podruju Lovrana i Moenike Drage. U dijelu parka
Komuak u Lovranu nalazi se fitness park. Teniski tereni su dostupni na podruju Opatije, Lovrana i
Moenike Drage, gdje je mogua i sportska rekreacija u zatvorenim bazenima u sklopu hotelskih
kompleksa (u Opatiji i u sklopu objekta Thalasso wellness centra). Nogometna igralita postoje u svim
jedinicama lokalne samouprave unutar klastera, ali se koriste preteno za potrebe lokalnog
stanovnitva, a ne u turistike svrhe. Tijekom ljetne sezone na plaama u priobalnom dijelu klastera
postoji irok raspon vodenih rekreativnih sadraja, a na podruju PP Uka postoje dva ureena
penjalita i registrirano letjelite. Na podruju Opatijske rivijere djeluju i dva jedriliarska kluba (u
Opatiji i Moenikoj Dragi).
Na podruju Opatijske rivijere postoji 59 dvorana koje mogu biti u funkciji kongresnih dvorana ili
dvorana za sastanke. Najvei kapacitet ima dvorana Marino Cvetkovi u Opatiji (1217 osoba) iako
treba naglasiti kako je prvenstveno namijenjena sportskim i zabavnim dogaajima. Od ukupnog broja
dvorana, njih ak 93 % nalazi se u hotelima.
Opatijska rivijera je destinacija duge tradicije zdravstvenog turizma. Znakovito je kako na ovom
podruju ak 50 % hotela nudi odreen oblik wellness ponude. Vrlo vaan nositelj ponude
zdravstvenog i medicinskog turizma na ovom prostoru predstavlja Thalassotherapia Opatija
(Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti, srca, plua i reumatizma) kao i Specijalna
bolnica za ortopediju Dr. Nemec. Veliki je broj i stomatolokih poliklinika i ordinacija koje nude svoje
usluge lokalnom stanovnitvu, ali i velikom broju posjetitelja i turista. Razvoj zdravstvenog turizma
prati i visokoobrazovna institucija Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu na kojoj se izvodi
poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij ZDRAVSTVENI TURIZAM.
48
Tablica 28. Planirani projekti u funkciji razvoja turizma na podruju Opatijske rivijere*
JLS Grad Opatija: Izgradnja doma umjetnosti Opatija; ureenje Mandraa i trga u Voloskom.
Kulturno JLS Opina Lovran: Kua Lovranskog guca, proirenje zbirke na Kulu sa adaptacijom.
povijesna JLS Opina Matulji: Proirenje Zvonarske muzejske zbirke Rukavac.
batina JLS Opina Moenika Draga: Ureenje turistike etnice oko srednjovjekovnog gradia
Moenice; Interpretacijski centar Trebie.
JLS Grad Opatija: Ureenje plae rnikovica; dohrana neureenih plaa; projekt i sanacija
obalne etnice kod Kvarnera; obnova vrijednog drvea; ureenje amerikanskih vrtova;
Prirodna ureenje parkovne povrine vrh Ike.
batina JLS Opina Lovran: Ureenje parkova Komuak.
JLS Opina Matulji: Revitalizacija Park ume Lisina.
JLS Opina Moenika Draga: Interpretacijski centar mora Mala barka.
JLS Grad Opatija: Ograda obalnog puta; sufinanciranje obnova fasada i krovova; asfaltiranje
etalita C. Sylve; izgradnja ceste i parkiralita iznad groblja Opatija.
Javna JLS Opina Lovran: Ureenje obalnog puta i javnih povrina uz obalni put; ureenje
turistika odmorita kod kalca u Ivuliima; ureenje male plae do kupalita Kvarner; sanacija plae
infrastruktura Kvarner; ureenje javnih povrina uz obalni put; oploenje Stari grad Lovran.
JLS Opina Matulji: Ureenje sredita naselja Matulji.
JLS Opina Moenika Draga: Ureenje etnice et. 25. travnja; ureenje sunalita.
JLS Grad Opatija: Zahvati u prostoru za pripremu turistike sezone.

JLS Opina Lovran: Fitness park i djeije igralite za ljude i djecu s posebnim potrebama;
rekonstrukcija vile Toplice** i vile Lauriana**.
Ostalo JLS Opina Matulji: Izgradnja multimedijalnog centra Matulji .
JLS Opina Moenika Draga: Golf igralite Brse**; turistika zona Brse uz golf
igralite**.JLS Opina Matulji: Izgradnja multimedijalnog centra Matulji
JLS Opina Moenika Draga: Golf igralite Brse**; Turistika zona Brse uz golf igralite**
Napomena: *Cjeloviti dokument s planiranim javnim investicijama i sredstvima po jedinicama lokalne samouprave je u arhivi
izvoaa i JLS-ova. **Planirane privatne investicije za koje su podaci poznati.
Tablica 29. Noenja i iskoritenost smjetajnih kapaciteta Opatijska rivijera

Bruto iskoritenost kapaciteta
Noenja (osnovni leajevi)
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005.* 2009.* 2014. 2015.
Opatijska
rivijera 1.456.601 1.422.568 1.669.792 1.798.331 20,36 % 20,97 % 28,67 % 29,84 %
Napomena: *Bez luka nautikog turizma (od 2010. g. luke nautikog turizma nisu vie ni izvjetajne jedinice ni vrsta smjetajnog
objekta u mjesenom istraivanju o dolascima i noenjima turista), Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis 2011., str. 407.
Sukladno podacima iz prethodne tablice, ukupan broj noenja na podruju Opatijske rivijere raste i to
u 2015. g. za 23 % u odnosu na 2005; odnosno 26 % u odnosu na 2009. godinu.
U promatranom razdoblju bruto iskoritenost smjetajnih kapaciteta Opatijske rivijere takoer se

poveava, naime 2005. g. iskoritenost je bila na razini 20 %, dok je u 2015. gotovo na razini 30 %
godinje. Vano je istaknuti kako je prosjena iskoritenost smjetajnih kapaciteta Opatijske rivijere
daleko iznad prosjene iskoritenosti kapaciteta Primorsko-goranske upanije koja u 2015. g. iznosi
neto manje od 22 %.
49
Tablica 30. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja Opatijska
rivijera
Na podruju Opatijske rivijere, sukladno podacima DZS-a u 2015.g. boravilo je 86 %

stranih i 1 4% domaih turista. U dolascima stranih turista, najbrojniji su Austrijanci
Sociodemografski (15 %), Nijemci (15 %) i Talijani (13 %).
profil turista i Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera iz 2012. g.,
obiljeja putovanja dominantni oblik prijevoza turista jest automobil (70 %), slijedi ga autobus (13 %) dok
je udio ostalih prijevoznih sredstava zanemariv. Velika veina turista dolazi u vlastitoj
reiji, njih ak 82 %, dok ih samo 18 % u destinaciju dolazi organizirano.
zabava i novi doivljaji (18 %) te ljepota prirode i krajolika (11 %). Veina turista je
Opatijsku rivijeru posjetila prvi puta (njih 51 %) dok je 16 % ispitanika destinaciju
posjetilo vie od pet puta. Najvei broj turista (59 %) ima namjeru ponovno posjetiti
Motivacija, lojalnost i
Opatijsku rivijeru, to svjedoi o lojalnosti turista ovoj destinaciji. Samo 6 % turista
izvori informacija
izriito nema namjeru ponovno posjetiti Opatijsku rivijeru, dok su ostali turisti (35 %)
neodluni u svezi eventualnog ponovnog posjeta. Preporuke i iskustva prijatelja ili
rodbine (38 %) te Internet (29 %) su najee koriteni izvor informacija. U potrazi za
informacijama manje su konzultirane turistike agencije (6 %) i turistiki sajmovi (6 %).
U promatranom razdoblju veina turista je boravila u hotelima, naime u hotelima s 4

ili 5 zvjezdica boravilo je 20 %, a u hotelima s tri ili manje zvjezdica boravilo je 16 %
turista. U privatnom smjetaju i privatno kod rodbine i prijatelja boravilo je 38 %
turista. Najvei dio turista ostvaruje izmeu 4 i 7 noenja u destinaciji (42 %) dok njih
Boravak u destinaciji 29 % u destinaciji ostvaruje vie od 7 noenja.
i zadovoljstvo Turisti su pokazali visok stupanj zadovoljstva slijedeim elementima turistike ponude
ponudom Opatijske rivijere: klima, ljubaznost zaposlenih i stanovnitva, te znanje stranih jezika
zaposlenika u turizmu. Uz istou mora, turisti su visoko ocijenili i etnice, ureenost
mjesta, parkove i zelene povrine, te zabavne sadraje. Turisti su niskom razinom
zadovoljstva ocijenili skupove i kongrese, dostatnost i kvalitetu parkiralita te sportske
sadraje.
Najvei broj turista na Opatijskoj rivijeri kao i na Kvarneru (njih 44 %) dnevno troi
izmeu 30 i 50 po osobi. 31 % turista dnevno troi manje od 30 (na razini Kvarnera
Prosjena potronja
33 %), dok njih samo 4 % na podruju Opatijske rivijere troi vie od 100 dnevno (na
razini Kvarnera neto manje od 4 %).
Izvor: Dravni zavod za statistiku. Blaevi, B., Peri, M. ur. (2012). Ocjena turistike ponude Kvarnera. Sveuilite u Rijeci,
Tablica 31. Ocjena konkurentske sposobnosti Opatijske rivijere

Opatijska rivijera Opatijska rivijera
Elementi PG* PG*
Cestovna Kvaliteta
5,57 4,29 -1,28 4,64 5,07 3,93 -1,14 4,05
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,21 4,21 -1,00 4,21 5,64 4,21 -1,43 4,21
naselja hrane
Kvaliteta
Stanje
sadraja
zatite 5,64 4,50 -1,14 4,57 4,93 3,36 -1,57 3,50
sportova na
okolia
vodi/moru
Razina Kvaliteta
4,79 4,00 -0,79 3,64 5,21 4,14 -1,07 4,14
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina 4,57 3,79 -0,78 3,71 Kvaliteta 4,93 4,36 -0,57 3,71
50
turistifikacije kongresnih
kulturne sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 5,14 3,57 -1,57 3,86 4,89 3,64 -1,25 4,04
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
4,79 3,43 -1,36 3,71 vinskih i 4,00 2,71 -1,29 3,36
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 4,50 3,79 -0,71 3,93 3,86 2,93 -0,93 3,29
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera Opatijske rivijere; Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano);
Ocjena - od 1 (jako loe) do 6 (izvrsno)
Prema miljenju glavnih dionika klastera Opatijske rivijere postoji potreba za poboljanjem kvalitete
turistike ponude u svim segmentima, a poglavito u segmentima ponude hrane i pia, kvaliteti
smjetaja (s naglaskom na kampove), dostupnosti i infrastrukturi, ali i u segmentu poslovnog
okruenja. Resursno atrakcijska osnova klastera ocijenjena je neto niom ocjenom u odnosu na
njezinu percipiranu vanost (4,27). Usporedbom ocjene i vanosti znaaja elemenata za klaster
najmanji jaz je uoen u elementima kvalitete kongresnih sadraja, promocije i sustav informiranja
turista, poslovnom okruenju, kvaliteti trgovake ponude i razini turistifikacije kulturne batine.
Analizom stavova dionika o usporedbi ocjene klastera i ocjene Primorsko-goranske upanije po
izdvojenim elementima uoava se ukupni minimalni jaz to ukazuje na dobru i kvalitetnu turistiku
ponudu u odnosu na upaniju u cjelini.
Snage i slabosti trine pozicije Opatijske rivijere

Snage Slabosti
sigurnost destinacije
geoprometni poloaj i blizina emitivnih sezonalnost poslovanja i turistikog prometa
trita lokalna prometna infrastruktura
visok stupanj turistikog razvoja prostorno ogranienje
duga tradicija nedostatak sadraja izvan glavne turistike
povoljna struktura smjetajnih sezone
kapaciteta osrednja institucionalna podrka
kulturno povijesna batina nedovoljna povezanost i suradnja dionika
ljepota prirode i ekoloka ouvanost nedostatne potpore poduzetnitvu
visokoobrazovan i struan kadar nedovoljno razvijena zrana luka
ljubaznost domaina zakonska regulativa
51
1.2.2.3. Rijeka i rijeki prsten
Rijeka i rijeki prsten je naziv klastera koji obuhvaa gradove Rijeku, Bakar, Kraljevicu, Kastav, te
opine Vikovo, Kostrenu, Jelenje, avle i Klanu. Sve navedene opine i gradovi, izuzev Klane, imaju
svoju turistiku zajednicu.
Prostorni planovi
Za podruje klastera Rijeka i rijeki prsten vrijede odredbe vaeeg Prostornog plana Primorsko-
goranske upanije koji je prepoznao turizam kao prisutnu djelatnost na podruju Rijeke, Bakra,
Jelenja, avla, Kastva, Kostrene, Klane, Vikova, a naglaenu djelatnost jedino na podruju Kraljevice.
Za podruje Grada Rijeke, Prostorni plan PG-a predvia dva podruja ugostiteljsko-turistike
namjene: Preluk (max. povrina 7 ha, oznaka zone T1, max. kapacitet 700 leajeva), te Kuk
Panorama (max. povrina 6 ha, oznaka zone T1, max. kapacitet 600 leajeva), te dvije zone
ugostiteljsko-turistike namjene koje se prikljuuju naselju: Kantrida i Plumbum. Generalni
urbanistiki plan ureenja Grada Rijeke iz 2013. godine predvia ugostiteljsko- turistika podruja
Preluk, Kuk i Bivio, te podruja sportsko-rekreacijske namjene Rujevica, Kantrida, Bivio i Svilno. Na
nekima od spomenutih ugostiteljsko-turistikih podruja je zamrla aktivnost (Panorama), dok su
pojedine povrine unutar zona, npr. ugostiteljsko-turistika zona Kostabela, postale vrlo aktivne,
zahvaljujui pokretanju investicija. Nove luke nautikoga turizma planirane prostornim planom do
ovoga trenutka takoer nisu aktivirane (radni nazivi: kver Akademija, Brajdica, Kantrida i Baro).
to se tie Grada Bakra, Prostorni plan ureenja PG-a predvia podruje ugostiteljsko-turistike
namjene Gornje Jelenje (oznaka T1, max. kapacitet 360 leajeva). Osim toga, Prostorni plan ureenja
Grada Bakra predvia dva vikend naselja: Lepenice (oznaka T1-6, povrine 18,26 ha, izgraeno) i
Zlobinska draga (oznaka T7, povrine 14,78 ha, preteito neizgraeno).
Na podruju Opine Klana je, prema prostornom planu PG-a planirana izgradnja golf igralita
(sportsko-rekreacijsko podruje Rojno), a Prostorni plan Opine Klana potvruje navedenu namjenu,
te k tome predvia i ukupnu povrinu od 10 ha, namijenjenu ugostiteljsko-turistikim djelatnostima,
putem zona T1 planirana zona stacionarnog turizma hotel u Klani, T2 planirano turistiko
naselje Rojno i T3 tri nova vikend naselja u kalnici, Studeni i Brezi.
Na podruju Kostrene je Prostornim planom PG-a predviena samo jedna zona ugostiteljsko-
turistike namjene koje se prikljuuju naselju (Lucija) na kojoj se prema Prostornom planu Opine
Kostrena planira rekonstrukcija i redizajn postojeega hotelskog kompleksa, te izgradnja novih
hotelskih objekata, rive i priveza s maksimalno 130 vezova u uvali urkovo. Osim toga za turistiki
razvoj ove opine vano je istaknuti planiranje razvoja zona sportsko-rekreacijske namjene koje
ukljuuje rekonstrukciju i upotpunjenje postojeih sportskih sadraja, izgradnja novog kompleksa
zatvorenih i otvorenih sportsko-rekreacijskih graevina i povrina, sa svim prateim sadrajima, te
rekonstrukciju postojeih i izgradnju novih sportsko-rekreacijskih, turistiko-ugostiteljskih, kulturno-
zabavnih, trgovako-uslunih i ostalih sadraja vezanih uz more, kupanje i sportove na moru.
Na podruju grada Kraljevice, prema Prostornom planu PG-a, predvieno je ak pet podruja
ugostiteljsko-turistike namjene i to: Rt Otro (6 ha, T1/T2/T3, max. 600 leajeva), Javorie
Podbanj (6 ha, T1/T2, 600 ha), Uvala Scott (18 ha, T1/T2, max. 2000 leajeva), Uvala Marenska (9 ha,
T1/T2, 1050) i mrika (2 ha, T1, max. 240 leajeva). Osim toga, istim dokumentom su predviene i
dvije zone ugostiteljsko-turistike namjene koje se prikljuuju naselju: Bakarac i Rt Nirvana. Prostorni
plan ureenja Kraljevice potvruje i detaljizira uvjete graenja i ureenja navedenih podruja i zona.
52
to se podruja Grada Kastva tie, Prostornim planom PG-a nisu predviene posebna podruja
ugostiteljsko- turistike namjene.
Opina Vikovo, prema prostornim planovima na upanijskoj i lokalnoj razini, planira jednu povrinu
za turistiko-ugostiteljsku namjenu zonu Ronjgi (T1).
Opine avle i Jelenje imaju zasebna podruja ugostiteljsko-turistike namjene, ali izniman znaaj za
turizam imaju podruja sportsko rekreacijskih zona koja se nalaze na njihovom podruju, konkretnije:
Sportski centar Grobnik 1 (avle/Jelenje): automotodrom, aviodrom, sportski sadraji, sadraji
zabave, smjetajni kapaciteti (do max. 1000 leajeva).
Sportski centar Grobnik 2 (avle): streljaki centar (sportsko i lovno streljatvo).
Sportsko-rekreativni centar Platak (avle): do max. 2050 leajeva centar za zimske i ljetne
sportove sa svom potrebnom infrastrukturom za nordijsko skijanje, sanjkanje, snowboarding, te
biciklistike i pjeake staze. Navedene sportsko-rekreacijske sadraje prate ugostiteljsko-
turistiki, trgovaki i drugi sadraji.
Osim toga na podruju Jelenja, lokalitet Dubina, Prostornim planom PG-a je predviena gradnja
standardnog golf igralita (1827 polja) na podruju veliine do 109 ha. Uz golf igralite planirano je
podruje ugostiteljsko-turistike namjene Podhum (T2) koje bi sadravalo vile s prateim sadrajima i
hotel.
Strategije razvoja
Razvojni dokumenti koji se odnose na razvoj turizma na podruju Rijeke i rijekog prstena, oslanjaju se
na Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine kao krovni strateki dokument.
U Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske upanije za period do 2015. godine, klaster
Rijeka i rijeki prsten je opisan kao podruje po mnogoemu jedinstveno i raznoliko, s naglaeno
bogatom kulturno-povijesnom batinom, raznolikom arhitekturom (od urbanih graevina do tipinih
malih seoskih kua), segmentom vjere, kulture i urbanog duha prostora. Vizija za ovaj klaster se
odnosila na stvaranje prepoznatljive destinacije jedinstvenih doivljaja i dogaaja, ugode u spoju
urbanog ritma i tradicijske kulture, a identificirani ciljni segmenti su obuhvaali turiste srednje, vie i
visokoplatene moi koji su motivirani dogaajima, poslom, osobnom strau i specifinim interesima.

to se tie razvojnih strategija na lokalnoj razini, lokalne jedinice samouprave turizam tretiraju na
razliit nain u sklopu svojih razvojnih vizija. Tako poloaj turizma varira, od prisutnosti u samoj
formulaciji stratekog cilja (Strateki cilj 1.: Razvoj kulture i turizma, ouvanje tradicije Program
ukupnog razvoja Grada Kastva 2016. 2020. Strategija razvoja/Strateki cilj 2: Daljnji razvoj
kulture i turizma; Program ukupnog razvoja Opine avle 2016. 2020.), prioriteta (prioritet 2.1.
Razvoj i promocija turistike ponude, Program ukupnog razvoja Strategija razvoja Opina
Kostrena), kao razvojna prilika u okviru SWOT analize (Program razvoja Grada Kraljevice). U
Strategiji razvoja Grada Rijeke turizam se ne pojavljuje izrijekom niti u jednom stratekom cilju,
prioritetu, ni pripadajuoj mjeri, ali se napredak turizma i njegov doprinos gospodarstvu eksplicitno
spominju u analizi ostvarivanja gospodarske konkurentnosti, odnosno u ciljevima kulturne politike
53
Grada Rijeke (Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. 2020. godine). Uspjena
kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture (EPK) 2020. godine, za Grad Rijeku predstavlja velik
meunarodni uspjeh i iskorak za razvoj turizma, pogotovo u segmentu kulturnoga i kreativnoga
turizma.
Za pojedine jedinice lokalne samouprave planovi ukupnog razvoja, odnosno strategije razvoja su u
procesu izrade i/ili nisu javno dostupne (Bakar, Vikovo, Klana, Jelenje).
Pozicioniranje ovog klastera je teko jednoznano odrediti iz razloga to se sam Grad Rijeka kao
najvei grad upanije, po svojim karakteristikama razlikuje od okolnih jedinica lokalne samouprave
ukljuenih u klaster.
Osim toga niti ostale jedinice lokalne samouprave nisu homogene u svojoj turistikoj poziciji obzirom
da su tri priobalne,a 5 ih se nalazi u zaleu Rijeke, to takoer uvjetuje inicijalnu raznolikost i
orijentaciju razliitim oblicima turistike ponude. Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske
upanije za period do 2015. godine i Strateki marketinki plan turizma 2009. 2015. za podruje
Kvarnera, isticali su presudnu vanost i znaaj Rijeke kao samostalno turistiki prepoznatljivoga grada
u kontekstu luke i industrijske batine, manifestacija, te obrazovnoga i kulturnoga centra Kvarnera
koji odie otvorenou, nekonvencionalnou i multikulturalnou. U tom kontekstu istaknuti su
turistiki proizvodi kongresnoga turizma, odmorinoga turizma (sunce i more), kulturnoga turizma
(pogotovo manifestacija), sporta i vjerskoga turizma kao nosioci buduega turistikog razvoja. No u
kontekstu cjelokupnog klastera, radi se o relativno neprepoznatljivom podruju koje svoje prirodne
resurse, iznimno bogatu i raznoliku kulturno-povijesnu batinu nije uspjelo u dovoljnoj mjeri turistiki
valorizirati i zajedniki predstaviti prema tritu. Obzirom na navedeno, pozicioniranje Rijeke i rijekog
prstena kao destinacije doivljaja i dogaaja koja svojim poloajem, tradicijom i znanjem stvara
uvjete za ugodan boravak potroaa (turista) svih dobi i zahtjeva mogue je zakljuiti da postoji jo
dosta prostora za napredak, pri emu je potrebno posebno voditi rauna o integriranju i sinergiji
djelovanja Rijeke kao gradskoga centra i ostalih ukljuenih gradova i opina koji posjeduju vlastite
potencijale i specifinosti.
Sustav TZ-a
Na podruju klastera djeluje osam turistikih zajednica TZ Grada Rijeke, TZ Grada Bakra, TZ
Grada Kastva, TZ Grada Kraljevice, TZ Opine avle, TZ Opine Jelenje, TZ Opine Kostrena i
TZ Opine Vikovo. Prema podacima dobivenim od strane turistikih zajednica, najvei broj
TZ-ova ima po jednog zaposlenika koji je ujedno i direktor (Bakar, avle, Vikovo), TZ avle i
Vikovo imaju po dodatnu osobu na strunom osposobljavanju, TZ Kastav i Kostrena imaju
po 2 zaposlene osobe, a TZ Rijeka 9 zaposlenika. TZ Jelenje nema zaposlenog direktora ve
samo strunu suradnicu, a opina Klana uope nema turistiku zajednicu.
Kao problemi u radu turistikih zajednica, prema miljenju njihovih odgovornih osoba, istiu
su se nedostatak financijskih sredstava i premali broj djelatnika u odnosu na obim posla.
54
Na podruju klastera djeluje 12 turistikih agencija s ponudom incoming programa, od kojih

polovica ima sjedite u Rijeci. Agencije posjeduju incoming programe za turiste i izletnike koji
ukljuuju posjete prepoznatljivim atrakcijama u upaniji i iroj okolici (Istarska upanija,
Liko-senjska upanija, Grad Zagreb), ali i inozemstvu (Slovenija, Italija).
Tablica 32. Resursno atrakcijska osnova - vanost i trina spremnost


Zametska peina Rijeka L N
Ponor Gotov Klana L N
Prirodni resursi/atrakcije- znaajni prirodni fenomeni

Brdsko podruje Grobnike Alpe Jelenje N S
Rjeina i kanjon Rjeine Jelenje R S
Kostrena, Kraljevica,
Podmorje M S
Rijeka

Etnoloka zona prezidi Bakar N S
Ruralna i etnoloka cjelina naselja Praputnjak Bakar L N
Povijesna urbanistika cjelina Bakra Bakar N S
Katel Grad Grobnik avle R S
Groblje spomen rtvama NOB - Podhum Jelenje N S
Povijesna urbanistika cjelina Kastva Kastav R/N S
Grad Zrinski i Frankopanski grad Kraljevica N S
Urbanistika cjelina Rijeke i Trsata RIjeka M V
Hidroarheoloka zona - Rijeka luka Rijeka M N
Industrijska batina Rijeka M S/N
Trsatska gradina Rijeka M V
Svetite Majke Boje Trsatske Rijeka M V
Ostala sakralna batina Rijeke Rijeka R S
Ruralna cjelina Brnasi Vikovo L N
Ostala kulturno i povijesna batina- Kultura ivota i rada i ostale materijalne i nematerijalne
atrakcije
Sauvani mlinovi i kovanica Jelenje R S
Arheoloki lokalitet Gradina Klana R N
Hreljinska gradina Bakar R S
Liburnijske gradine Plosna, Ponikve i Sopalj Bakar R N
Klana, Jelenje
Ostaci Liburnijskog limesa N N
Rijeka, Vikovo
Gradski toranj (ura) Rijeka R V
Vojni kompleks Veli vrh /Katarina Rijeka N N
M/b Galeb Rijeka M N
Bakar, Kostrena,
Maritimna batina N N
Kraljevica, Rijeka
Multikulturni i multireligijski karakter Rijeka N N
Nematerijalna kulturna batina na listi UNESCO-a:
Zvonari Vikovo, Kastav M S
Dvoglasje tijesnih intervala N S
Pokladni obiaji Cijeli klaster N N
Art kino Croatia Rijeka N N
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka N S
55
Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka R S

Prirodoslovni muzej Rijeka Rijeka R S
HNK Ivan pl. Zajc Rijeka N S
Retro Computer Club Peek and Poke Rijeka R S
Muzej djetinjstva Rijeka R S
Muzej grada Rijeke Rijeka R S
Astronomski centar Rijeka Rijeka N S
Ustanova Ivan Mateti Ronjgov Vikovo N S
Lokalni zaviajni muzeji Cijeli klaster L N
Manifestacije
Margaretino leto Bakar N V
Pomorska bitka Bakar N V
Hahlii trail Jelenje N S
Praznik mladog vina- Bela nedeja Kastav R S
Kastavsko kulturno leto Kastav N S
Regata Fiumanka Rijeka M S
Hal's All Stars Rijeka N S
Ljeto na Gradini RIjeka N S
Hartera festival Rijeka N S
Ri rock festival Rijeka N N
Fiumara RIjeka R V
Meunarodni festival malih scena Rijeka M S
Meunarodna revija lutkarskih kazalita Rijeka M N
Rijeke ljetne noi Rijeka N S
Homo si te Rijeka R N
Malik fest Rijeka L N
Meunarodni rijeki karneval Rijeka M V
Kraljeviki ljetni karneval Kraljevica R N
Dobrodolica ljetu Kostrena R S
Tour of Croatia Rijeka, Kraljevica N V
Pokladne manifestacije cijeli klaster N S
Matulji, Kostena,
Kastav Bluesfest Kastav, Vikovo, R S
avle
Festival palente i sira avle, Jelenje R S
Gourmet pria Opatijske rivijere i Rijeke cijeli klaster N V
Ostale gastronomske manifestacije cijeli klaster R S
NAPOMENA: Sve su atrakcije vrednovane u 4 stupnja prema znaaju (M - meunarodne, N - nacionalne, R - regionalne i L -
lokalne), te u 3 stupnja prema spremnosti za turistiko koritenje (V - visoka razina spremnosti, S - srednja razina i N - niska
razina spremnosti).
Republike Hrvatske; vlastito istraivanje autora.
Tablica 33. Smjetajna ponuda - 2015. godina (stanje kolovoz) Rijeka i rijeki prsten
Objekti kamp Kuanstva
sobe apartmani osnovni pomo.
mj.
Ukupno 48 1.658 439 339 6.600 602 332
Pansioni i prenoita 6 506 0 0 1.135 176 0
Obiteljski smjetaj 0 157 360 0 1.542 370 332
Kampovi 2 0 0 339 965 0 0
Hosteli 14 129 0 0 445 2 0
Ljeilita 0 0 0 0 0 0 0
Ostalo* 15 461 51 0 1.642 32 0
Napomena: *Ostalo - nekategorizirani objekti, sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor (koje nisu pod
kategorijom kuanstva), odmaralita, odmaralita za djecu, brodske kabine, objekti za robinzonski turizam.
56
U odnosu na 2014. zabiljeen je porast kapaciteta u svim kategorijama, osim kamp mjesta. Najvei
broj leajeva nalazi se u kategoriji ostalo u koju ulaze razliiti oblici kapaciteta za iznajmljivanje (sobe,
apartmani, kue za odmor), odmaralita, robinzonski smjetaj i sl. Druga po broju dostupnih leajeva
je kategorija obiteljskog smjetaja koja biljei porast od oko 25 % u odnosu na 2014. godinu (i u broju
osnovnih leajeva i u broju objekata). Vaan segment, pogotovo za razvoj urbanog turizma su hosteli
kojih ima ak 14 na podruju klastera (u odnosu na 8 hotela).
to se tie kategorizacije, na podruju cjelokupnog klastera ne postoji niti jedan objekt kategoriziran s
5 zvjezdica. Tri hotela na podruju klastera su kategorizirana s 4 zvjezdice (dva se nalaze u Rijeci, jedan
na Kastvu), a ostali s 3 odnosno 2 zvjezdice.
Tablica 34. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor Rijeka i rijeki
prsten
uprave (LU) za javni promet Komunalni Nautiki Ostalo Ukupno
LU Bakar Kraljevica
12 1.010 36 0 1.046
Kostrena
Izvor: Republika Hrvatska, Primorsko-goranska upanija, Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze.
Iz tablice je vidljivo kako na podruju klastera postoji 12 luka otvorenih za javni promet, s ukupnim
kapacitetom od 1046 vezova.
Tablica 35. Ugostiteljstvo- objekti izvansmjetajnog ugostiteljstva i poduzea na podruju Rijeke i

rijekog prstena
Smjetaj
Cafe bar, kavana 1109 Zaposleni 222 1.627
Poslovni
Ostali objekti 342 59.110.678 376.582.266
prihod
Ukupno 1889 Dobit/gubitak -2.112.442 15.562.699
Izvor: Ured dravne uprave u PG-a Izvor: FINA
Broj zaposlenih u poduzeima koja se bave pruanjem usluge smjetaja i/ili pripremom i usluivanjem
hrane i pia ostao je nepromijenjen u 2014. g. u odnosu na godinu prije, dok se broj zaposlenih u
poduzeima registriranim za usluge pripreme i/ili usluivanja hrane i pia poveao za 20 %.
Poslovni prihodi u obje vrste poduzea su porasli u odnosu na prethodnu godinu za 1,5 % (smjetaj),
odnosno 10 % (priprema i usluivanje HIP). Vrlo je simptomatina injenica kako su poduzea
registrirana za pruanje usluga smjetaja na podruju Rijeke i rijekog prstena ostvarila zbirni gubitak
u 2014. godini. Unato tome, vano je uzeti obzir, kako je taj gubitak smanjen za ak 35 % u odnosu na
2013. godinu. Suprotno tome, dobit poduzea koja pripremaju i usluuju hranu i pie pala je za 30 %
u odnosu na dobit u 2013. Jedan restoran na podruju klastera nosi oznaku Kvarner Gourmet, dok 11
restorana i konoba na podruju nose oznaku Kvarner Food.
57
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura Rijeka i rijeki prsten
Plae
Iako su samo etiri od devet jedinica lokalne samouprave ukljuenih u ovaj klaster smjetene uz more,
velik broj plaa, preteno prirodnih, otkriva znaajan potencijal za daljnji razvoj odmorinog turizma.
Ipak, vano je napomenuti, kako najvei dio navedenih plaa trenutno preteno koristi lokalno
stanovnitvo tijekom ljetnih mjeseci, kao i da postoji velika razlika u ureenosti i opremljenosti
izmeu pojedinih plaa.
Tablica 36. Plae na podruju Rijeke i rijekog prstena

Plae Rijeka Kostrena Kraljevica Bakar Ukupno
Ureene 4 0 6 3 13
Prirodne 17 20 5 1 43
Ukupno 21 20 11 4 56
Duina (m) 6520 1480 5950 347 14297
Povrina (m2) 120270 11835 36806 1850 170761
Plava zastava (2015.) 2 1 3
Plae na podruju klastera su raznolike i zastupljene su i urbane i prirodne plae. Posebno je vano
istaknuti kako se na podruju grada Rijeke nalazi plaa Ploe koja je dobitnik nagrade Turistiki cvijet
Hrvatske 2012. godine u kategoriji urbane/mjesne plae, te plaa Kostanj koja je prva plaa u
Hrvatskoj posebno opremljena za osobe s invaliditetom. Iako njezina posebnost nije izravno povezana
sa planom infrastrukturom, potrebno je istaknuti i uvalu Preluk koja zbog svojih specifinih prirodnih
karakteristika ima odline uvjete za windsurfing i prepoznata je meu ljubiteljima jedrenja na dasci.
Na podruju klastera djeluje 9 turistikih zajednica koje u svojim prostorima ujedno imaju i turistiko-
informativni centar za posjetitelje. Jedino TZ Grada Rijeke ima odvojene prostore za vlastito
djelovanje (ured TZ-a), te turistiko-informativni centar na Korzu i info punkt na Trsatskom katelu.
etnice staze, rute
Tablica 37. etnice, staze i rute na podruju Rijeke i rijekog prstena

Duina Duina
Prsten rijekih etnica 36 km Biciklistike krune staze na podruju Bakra 160 km
Biciklistike staze u sklopu Rijeke
63 km Planinarski put Tuhobi 4,4 km
transverzale
etnica Molo longo 1,7 km Biciklistike staze na podruju avli 63,5 km
etnica uz Rjeinu (Trsat- izvor Rjeine) 25 km Biciklistike i pjeake staze Platka 190 km
Odvojak Karolinske ceste (pjeaka staza) 3 km Planinarske staze na Grobnike Alpe 60 km
Krasiarski put 5 km etnice kroz Lozu i Luinu 30 km
etnica Put Gradine, Bakar 1,6 km etnice i planinarske staze Klane 30 km
Povijesne pjeake staze Kostrene 10 km Biciklistike staze Klane 48 km
Trim staza Kostrena 2 km Biciklistike staze Vikova 75 km
Biciklistike staze Kostrene 3 km etnica Pleivac, Vikovo 8,6 km
etnica uz more, Kostrena 5 km etnica Loneva Gria, Vikovo 15 km
Planinarska staza Hermanov put 13, 1 km
Izvor: Obrada autora prema podacima dobivenim od strane turistikih zajednica koje djeluju na podruju Rijeke i rijekog
prstena.
58
Tematske ceste
Tematske ceste nisu trenutno razvijene na podruju ovog klastera, a jedini trenutno poznati plan
razvijanja ovakve vrste turistike infrastrukture je projekt obiljeavanja ophoda Halubajskih zvnara
iniciran od strane TZ Vikovo. Samo podruje ophoda se prostire kroz grad Rijeku, Kastav i opinu
Vikovo.
Na podruju klastera postoje vrlo znaajni sportski objekti i sadraji meu kojima prednjae sportski
dvoranski kapaciteti u sklopu Centra Zamet i Dvorane Mladosti, kompleks Bazeni Kantrida, Sportski
centar Rujevica, Atletska dvorana i stadion Kantrida i Rujevica, Automotodrom Grobnik i Sportsko-
rekreacijski centar Platak. Na podruju klastera djeluju dva ronilaka centra sa svom potrebnom
opremom za pruanje usluga ronjenja. Osim navedenih kapaciteta i pripadajuih sportova i aktivnosti,
klaster posjeduje infrastrukturu za bavljenje odbojkom na pijesku, jedrenjem, tenisom, itd. irom
klastera postoji velik broj sportsko-rekreacijskih objekata namijenjenih prvenstveno lokalnom
stanovnitvu (kolske sportske dvorane, boalita, fitness parkovi na otvorenom, itd.).
Po pitanju dvorana za sastanke, veina kapaciteta (i po broju dvorana i po broju sjedala) nalazi se u
Rijeci i to u sklopu hotelskih kapaciteta (hotel Bonavia, hoteli u sklopu Jadran d. d., botel Marina) ili
kao samostalni prostori (dvorana Transadria, dvorana koncerna Agram, Cinestar event centar). Na
podruju ostalih gradova i opina unutar klastera postoje ogranieni kapaciteti za sastanke, preteno
u sklopu objekata javne namjene (domovi kulture, lokalne vijenice i itaonice).
Ponuda zdravstvenoga turizma
Na podruju klastera postoji nekoliko privatnih poliklinika (najpoznatija poliklinika Medico), brojni
centri dentalnog zdravlja i stomatoloke ordinacije. Osim toga, u sklopu hotela Bonavia te kompleksa
Bazeni Kantrida djeluju dva wellness centra.
Tablica 38. Planirani projekti u funkciji razvoja turizma Rijeka i rijeki prsten*
JLS Rijeka (u sklopu projekta EPK): Obnova broda Galeb, rekonstrukcija kompleksa Rikard
Beni, ulaganje u nastavak projekta Putevima Frankopana.
JLS Rijeka: Obnova lansirne rampe torpeda, MMSU, Gradska knjinica i hotel u kompleksu
Rikard Beni.
Kulturno JLS Kraljevica: Obnova atrija i kula dvorca Frankopan, Interpretacijski centar u dvorcu
povijesna batina Nova Kraljevica Frankopan.
JLS Kostrena: Muzeja pomorstva Kostrene.
JLS Kastav: Revitalizacija povijesne jezgre Kastva.
JLS Bakar: Projektna dokumentacija unutarnjeg ureenja i sanacija meukatne
konstrukcije u Katelu, rekonstrukcija etno kue Marohni.
JLS Vikovo: Zaviajna kua Zvonara, interpretacijski centar Ronjgi.
59
JLS Rijeka: etnica kanjon Rjeine Orehovica.

Prirodna batina JLS Bakar: Ureenje biciklistikih i planinarskih staza.
JLS avle: Biciklistike staze.
JLS Rijeka: Ureenje Pavlinskog trga, Delta i Porto Baro-rijeki waterfront, urbana i
prometna revitalizacija grada, turistiki kompleks Preluk, vienamjenski objekt za sport
hotel i marinu na Kantridi, irenje zone besplatnog WiFi-ja.
JLS Kraljevica: Centar za posjetitelje u dvoru Nova Kraljevica Frankopan.
Javna turistika
JLS Kostrena: Lukobran urkovo i ureenje plae Mali jarak.
infrastruktura
JLS Kastav: Stavljanje lokaliteta Crekvina u funkciju turizma- 1.faza, rekonstrukcija i
revitalizacija gradskog trga Lokvina.
JLS Bakar: Ureenje vidikovca Klju Primorja i vapnenice.
JLS avle: Turistika signalizacija.
JLS Rijeka: Izgradnja studentskih smjetajnih kapaciteta, Zrana luka Rijeka, Kostabela**,
pruga Botovo-Rijeka.
JLS Kraljevica: Izgradnja nautikih vezova u Kraljevici i Bakarcu**.
JLS Kostrena: Izrada studije razvoja turizma Kostrene, sportski kampus- izrada projektne
dokumentacije.
Ostalo JLS Kastav: Projektna dokumentacija- hostel Vidikovac, aktivnosti na razini Urbane
aglomeracije Rijeka.
JLS Bakar: Luka nautikog turizma- marina u Bakru, ureenje kuaonice vina u vinogradu
Takala, projektna dokumentacija za projekt etnja kroz povijest Grada Bakra.
JLS Jelenje: Strategija Zeleni plan, sektorska strategija razvoja turizma.
JLS Vikovo: Bike sharing sustav, ureenje rekreacijske zone Ronjgi s adrenalinskim
parkom.
izvoaa i JLS-ova. ** Planirane privatne investicije za koje su podaci poznati.
Tablica 39. Noenja i iskoritenost kapaciteta Rijeka i rijeki prsten

Bruto iskoritenost kapaciteta**
Noenja
(osnovni leajevi)
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005. 2009. 2014. 2015.
Rijeka i rijeki prsten 222.853 277.528 332.545 384.245 16,34 % 20,75 % 18,62 % 19,50 %
NAPOMENA: * Bez luka nautikog turizma (od 2010. g. luke nautikog turizma nisu vie ni izvjetajne jedinice ni vrsta
smjetajnog objekta u mjesenom istraivanju o dolascima i noenjima turista), Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis
2011, p. 407.
U tablici nisu prikazana noenja i kapaciteti brodskih kabina koje DZS redovito prati i pribraja
noenjima ostvarenim na podruju grada Rijeke, iz razloga to noenja ostvarena na brodovima nisu
rezultat neposredne turistike ponude klastera. Noenja ostvarena u brodskim kabinama po
godinama iznose: 136.568 (2005.), 138.934 (2009.), 153.712 (2014.) i 109.678 (2015.).
Iz prethodne tablice je mogue zakljuiti kako kontinuirani rast noenja pokazuje pozitivan trend u
razvoju turizma i opravdava napore svih sektora u tom segmentu. Dodatna potvrda navedenog je
vidljiva i kroz kontinuiran rast broja stalnih leajeva na podruju klastera, od 3.737 koliko ih je bilo
2005. godine pa do 5.398, koliko ih ima na raspolaganju 2015. godine. Bruto iskoritenost kapaciteta
biljei pozitivne pomake, te 2015. godine iznosi skoro 20 %, to je vrlo blizu prosjenoj bruto
iskoritenosti kapaciteta na razini PG-a (u 2015. godini 21,68 %).
60
Tablica 40. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja- Rijeka i
rijeki prsten
Na podruju ovoga klastera, sukladno podacima DZS-a, boravi vie stranih (82 %) nego
domaih turista (18 %). Meu dolascima stranih turista, najbrojniji su Talijani (26%),
Sociodemografski potom Nijemci (11 %) i Slovenci (11 %). Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena
profil turista i turistike ponude Kvarnera iz 2012. godine, dominantni oblik prijevoza turista jest
obiljeja putovanja automobil (84 %), slijedi ga autobus (9 %) dok je udio ostalih prijevoznih sredstava
zanemariv. Velika veina turista dolazi u vlastitoj reiji, njih ak 91 %, dok ih samo 9 %
u destinaciju dolazi organizirano.
Rijeku i rijeki prsten posjetila prvi puta (njih 45 %) dok je ak 31% ispitanika
destinaciju posjetilo vie od pet puta. Najvei broj turista (63 %) ima namjeru ponovno
Motivacija, lojalnost i posjetiti ovaj klaster, to svjedoi o lojalnosti turista Rijeci i rijekom prstenu. 10 %
izvori informacija turista izriito nema namjeru ponovno posjetiti ovu destinaciju, dok su ostali turisti
(njih 27 %) neodluni u svezi eventualnog ponovnog posjeta. Preporuke i iskustva
prijatelja ili rodbine (41 %) te internet (20 %) najee su koriteni izvor informacija. U
potrazi za informacijama manje su konzultirani turistiki sajmovi (2 %) te turistike
agencije (1 %).
U promatranom razdoblju veina turista je boravila u hotelima, naime u hotelima s 4

zvjezdice boravilo je 34 %, a u hotelima s tri ili manje zvjezdica boravilo je 16 % turista.
47 % turista boravilo je u privatnom smjetaju i privatno kod rodbine i prijatelja.
Najvei dio turista ostvaruje izmeu 1 i 3 noenja u destinaciji (45 %) dok njih 29 % u
destinaciji ostvaruje izmeu 4 i 7 noenja.
Boravak u destinaciji Prosjeno za prostor Rijeke i rijekog prstena turisti su s najveom ocjenom
i zadovoljstvo vrednovali: ljepotu krajolika, ljubaznost stanovnitva, klimu, ljubaznost zaposlenih u
ponudom turizmu te radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Tome nasuprot je za prostor Rijeke i
rijekog prstena najloije prosjena ocjena turista dodijeljena kvaliteti ponude
skupova i kongresa, nautikoj ponudi, sadrajima za zdravstveni turizam, kvaliteti
autohtonih suvenira, te sadrajima za djecu. Iako nisko ocijenjeni, neto su povoljnije
pozicionirani sportski sadraji i dostupnost parkiralita, ponuda izleta te turistika
signalizacija u destinaciji.
Najvei broj turista (njih 43 %) koji borave na podruju Rijeke i rijekog prstena
dnevno troi izmeu 30 i 50 po osobi (na razini Kvarnera 44,3 %). 34 % turista
Prosjena potronja
dnevno troi manje od 30 (na razini Kvarnera 33,2 %), dok njih samo 2% troi vie od
100 dnevno (na razini Kvarnera 3,7 %).
Izvor: Blaevi, B., Peri, M. ur. (2012). Ocjena turistike ponude Kvarnera. Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u
turizmu i ugostiteljstvu, Opatija.
Tablica 41. Ocjena konkurentske sposobnosti klastera Rijeka i rijeki prsten

Rijeka i rijeki prsten Rijeka i rijeki prsten
Cestovna Kvaliteta
5,71 4,67 -1,04 4,38 5,35 3,76 -1,59 4,27
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,24 3,76 -1,48 3,81 5,43 4,57 -0,86 4,76
naselja hrane
Kvaliteta
5,19 3,57 -1,62 3,76 4,90 3,29 -1,61 3,67
okolia sportova na
vodi/moru
61
Razina Kvaliteta
5,14 3,76 -1,38 4,14 5,24 3,95 -1,29 4,05
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
5,33 3,86 -1,47 3,90 kongresnih 4,81 3,52 -1,29 4,33
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 5,24 3,71 -1,53 3,90 5,23 3,60 -1,62 3,79
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
5,00 3,62 -1,38 3,52 vinskih i 4,86 3,29 -1,57 3,95
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 4,86 4,19 -0,67 4,14 4,48 3,14 -1,34 3,67
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera Opatijske rivijere. Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako
vano). Ocjena - od 1 (jako loe) do 6 (izvrsno).
Analizom ocjene trine pozicije i konkurentske sposobnosti klastera Rijeke i rijekog prstena dolazi se
do spoznaje da su glavni dionici elemente turistike ponude klastera ocijenili s prosjenim ocjenama
izmeu 3,14 i 4,67 to ini ukupno prosjenu ocjenu od 3,85. Najveu vanost pridodaju elementima
promocije i sustavu informiranja turista, smjetajnih kapaciteta, objekata hrane i pie te dostupnosti
infrastrukturi. Najmanji jaz izmeu ocjene i vanosti elemenata uoen je kod kvalitete trgovake
ponude, kvalitete hrane, atraktivnost kulturne batine i privlanost krajolika, dok je najvei jaz uoen
kod elemenata poslovnog okruenja s naglaskom na umreenost turizma i ostalog gospodarstva i
kvalitetom upravljanja destinacijom, zatite okolia, kvalitete sadraja sportova na vodi/moru i
kvalitete pjeakih i biciklistikih staza. Ukupni jaz od -1,37 ukazuje da dionici elemente turistike
ponude smatraju vrlo vanom, ali njihova realna izvedba ipak zahtijeva zaokret u njihovom
oblikovanju i plasmanu na ciljnom tritu.
Snage i slabosti trine pozicije Rijeke i rijekog prstena
Snage Slabosti
bogata kulturna i kulturno-povijesna batina do sada nedovoljno turistiki valorizirana

(prisutnost dobara s UNESCO-ve liste zatiene postojea kulturna i kulturno-povijesna batina
nematerijalne kulturne batine) (pogotovo industrijska i vojna batina)
prepoznatljivi dogaaji nedostatno koritenje raspoloivih sredstava iz
nacionalni i EU izvora
prometni poloaj i dostupnost
administrativne barijere
prirodne ljepote
nedostajua financijska sredstva.
kvalitetna sportska infrastruktura
gostoljubivost
sigurnost destinacije
Europska prijestolnica kulture 2020.
Dobra organizacija turistikog sustava na razini
klastera
62
1.2.2.4. Crikveniko-vinodolska rivijera
Ovaj turistiki klaster protee se podrujima sljedeih lokalnih jedinica samouprave: Crikvenica, Novi
Vinodolski i Vinodolska Opina. U svakoj od navedenih administrativnih jedinica djeluje samostalna
turistika zajednica.
Prostorni planovi
Za podruje klastera Crikveniko-vinodolske rivijere vrijede odredbe vaeeg Prostornog plana

Primorsko-goranske upanije koji je turizam prepoznao kao znaajnu aktivnost na ovom podruju.
Planom je predvieno ukupno 29 podruja ugostiteljsko turistike namjene izvan naselja, te 8
podruja ugostiteljsko turistike namjene uz naselja. Na podruju JLS-a unutar klastera doneseni su
prostorni i urbanistiki planovi koji detaljnije ureuju navedene zone.
Prostorni plan ureenje Grada Crikvenice predvia dvije zone izdvojene za ugostiteljsko-turistiku
namjenu (T1) zona hotela i (T3) zonu kampa: Havie I (Jadranovo) (T1) 10,80 ha kapaciteta 700
leajeva, Havie II (Jadranovo)(T1) 8,96 ha kapaciteta 600 leajeva, Kajak (Dramalj) (T1) 7,95 ha
kapaciteta 800 leajeva, Branovica (Dramalj) (T1) 2,00 ha kapaciteta 200 leajeva, Omorika
(Dramalj/Crikvenica) 14,36 ha kapaciteta 1.700 leajeva, Miramare (Crikvenica) (T1) 12,85 ha 1.300
leajeva, Nazor-Anti (Crikvenica-Selce) (T1) 16,50 ha kapaciteta 1.980 leajeva, Uvala Slana (Selce)
(T1) 4,97 ha kapaciteta 500 leajeva, Jadranovo sjever (T1) 1,59 ha kapaciteta 100 leajeva, Sveti jakov
(Jadranovo) (T3) 2,75 ha kapaciteta 300 leajeva, Kajak (Dramalj) (T3) 1,00 ha kapaciteta 120
leajeva, Uvala Slana (Selce) (T3) 13,00 ha kapaciteta 1500 leajeva, Jasenova (Selce) (T3) 15,7 ha
kapaciteta 1800 leajeva.
Prostorni plan ureenja Grada Novi Vinodolski predvia sljedee ugostiteljsko-turistike zone:
Zagori 1 (N. Vinodolski) (T1) 15,00 ha kapaciteta 1050 leajeva, Zagori 2 (N. Vinodolski) (T1/T2/T3)
33,00 ha kapaciteta 3700 leajeva, Panos (N. Vinodolski) (T1/T3) 22,00 ha kapaciteta 1200 leajeva,
Klenovica 2 (Klenovica)(T3) 10,00 ha kapaciteta 1200 leajeva, Kozica (Sibinj Krmpotski) (T3) 9,00 ha
kapaciteta 1080 leajeva, Porto Teplo 1 (Klenovica) (T1) 2,00 ha kapaciteta 200 leajeva, Donji Zagon
(Donji Zagon) (T1/T2) 10,00 ha kapaciteta 1150 leajeva.
Prema Prostornom planu ureenja Vinodolske opine predviene su sljedee zone ugostiteljsko-
turistike namjene: Drivenik (Drivenik) (T1) 5,50 ha kapaciteta 200 leajeva, Tribalj (Tribalj) (T1) 1,98
ha kapaciteta 150 leajeva, Barci (Griane) (T1) 0,77 ha kapaciteta 50 leajeva, Zubi (Griane) (T1)
0,13 ha kapaciteta 20 leajeva, Jargovo (Bribir) (T1) 0,80 ha kapaciteta 20 leajeva, Sv. Vid (Bribir) (T1)
0,30 ha kapaciteta 50 leajeva, Stankov laz (Bribir) (T1) 1,15 ha kapaciteta 100 leajeva, Kamenjak
(Griane) (T2) 5,92 ha kapaciteta 500 leajeva, Lokvica (Bribir) (T2) 14,79 ha kapaciteta 1000 leajeva,
Gladova mlinica (Griane) (T2) 2,01 ha kapaciteta 100 leajeva, Jezero (Tribalj) (T3) 4,72 ha kapaciteta
700 leajeva.
Za podruje klastera vano je napomenuti kako se Prostornim planom Primorsko-goranske upanije

predvia gradnja kombiniranog golf igralita na podruju opine Novi Vinodolski i to standardnog
tipa veliine do 10,00 ha s maksimalnim brojem od 500 leajeva.
Promatrajui zbirno navedene podatke zakljuuje se kako je na podruju Grada Crikvenice prostornim
planom za zone ugostiteljsko-turistike namjene predvieno ukupno 112,43 ha sa kapacitetom od 11
600 leajeva, na podruju Grada Novi Vinodolski predvia se 101,00 ha zona za ugostiteljsko-turistiku
namjenu sa 9 580 leajeva, dok se u Vinodolskoj opini za ugostiteljsko-turistiku namjenu predvia
38,07 ha sa ukupnim kapacitetom od 2 990 leajeva. Prema navedenim podacima Crikveniko-
vinodolska rivijera raspolae sa zonama ugostiteljsko-turistike namjene ukupne povrine od 251,50
ha kapaciteta 24 170 leajeva.
63
Strategije razvoja
Turizam se na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere promilja kroz niz razvojnih dokumenata meu
kojima se kao ishodite daljnjeg turistikog razvoja istie Strategija razvoja turizma Republike
Hrvatske do 2020. godine.
Postojei Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije za period do 2015. godine
Crikveniko-vinodolsku rivijeru promatra s aspekta destinacije koja ima tradiciju od 125 godina
neprekidnog bavljenja turizmom i samim time predstavlja znaajan segment unutar destinacije
Kvarnera. Posebnost Crikveniko-vinodolske rivijere je u bogatstvu razliitosti koje nudi u priobalju,
Vinodolu i dubljem zaleu. Naglasak se stavlja na bogatoj batini, ekolokoj ouvanosti prostora i
prirodnoj raznolikosti kao poticajnim imbenicima razvoja turizma. Sukladno tome predvia se da
razvoj turizma krene u smjeru realizacije rekreativno-odmorine destinacije koja je kvalitetna,
obiteljska, raznolika, prirodnog ambijenta i ouvane tradicije. Kao odgovor na te ciljeve, ali i sve druge
razvojne mogunosti koje nudi destinacija Crikveniko-vinodolske rivijere odabran je razvoj proizvoda:
odmorinog turizma, sporta i rekreacije, zdravstveni turizam, ruralni turizam, kulturni turizam,
nautiki turizam, ekoturizam, izletnitvo, poslovni skupovi, tematski programi.
Strateki marketing plan turizma Kvarnera 2009. 2015. godine Crikveniko-vinodolsku rivijeru
smjeta u kontekst destinacije koja je svoj turistiki razvoj zapoela kao destinacija zdravlja. Na tim
temeljima predvia se i daljnji marketinki razvoj destinacije gdje se promicanjem zdravstvenih
sadraja, razliitih oblika turistike ponude u kontekstu aktivnog odmora i zdravog ivota potencira
razvoj odrivog turizma. Daljnjim razvojem tih oblika turistike ponude predvia se smanjenje
sezonalnsoti, podizanje kvalitete turistikih usluga i poveanje zadovoljstva turista na podruju
Crikveniko-vinodolske rivijere.

Razvojne strategije na lokalnoj razini potvruju kako je razvoj turizma jedan od vodeih ciljeva
Crikveniko-vinodolske rivijere, a kratka analiza istih donosi u nastavku.
Strategija gospodarskog razvoja Grada Crikvenice 2012. 2022., kao prvi strateki cilj navodi odrivi
razvoj lokalnog gospodarstva koji za prioritetni cilj ima upravo poveanje kvalitetne turistike ponude
i smanjenje sezonalnsoti uz irenje gospodarske strukture i ouvanje prirodnih resursa i zatitu
okolia.
Strategija razvoja Grada Novi Vinodolski 2015. 2020., istie bogatu povijest, kulturu i prirodne
ljepote kao glavne adute razvoja turizma koje po naelima odrivog razvoja svojim iteljima jami
visoku razinu kvalitete ivota.
Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske opine osobiti naglasak stavlja na potencijale razvoja
ruralnog i kulturnog turizma zbog izrazito bogate kulturno-povijesne batine i prirodne raznovrsnosti
te ekoloke ouvanosti okolia.
64
Crikveniko-vinodolska rivijera obuhvaa priobalni dio karakteristian po svojoj turistikoj ponudi

sezonskog tipa, dok je zalee karakteristino prema drugim oblicima turistike ponude i oslanja se na
segmente kulturno-povijesne batine, gastronomije i aktivnog odmora. Crikveniko-vinodolska rivijera
zahvaljujui svom izrazito povoljnom geoprometnom poloaju omoguava motoriziranim turistima iz
tradicionalno emitivnih trita dolazak na rivijeru u svega nekoliko sati. Sukladno Glavnom planu
razvoja turizma PG-a ono to Crikveniko-vinodolsku rivijeru istie na podruju cijelog Kvarnera je
raznolikost prostora, ekoloki ouvan prostor s velikim brojem prirodnih atrakcija i turistika tradicija
koja je prela stogodinjicu organiziranog turizma. Blaga klima, brojne etnice, parkovne povrine,
plani resursi, bogata povijest i kulturni identitet, prepoznatost destinacije na brojnim emitivnim
europskim tritima vani su imbenici turistike ponude, ali na podruju cijele rivijere potrebno je
provesti znaajan ciklus ulaganja i valoriziranja postojeih potencijala kako bi njihova iskoritenost u
turistikom smislu bila jo vea. Za uspjeno pozicioniranje ovog klastera potrebno je imati u vidu da
ga sainjavaju tri subregije. Prva subregija koja obuhvaa grad Crikvenicu smjetena u priobalnom
dijelu rivijere i kao odmorina je destinacija s dugom tradicijom bavljenja turizmom trenutno ini
najvei dio turistike prepoznatljivosti klastera. Druga regija grada Novi Vinodolski takoer priobalnog
dijela klastera Crikveniko-vinodolske rivijere koji spajanjem ponude sunce i mora s aktivnim
odmorom, biciklistikim i pjeakim stazama, daje odgovor na suvremene trendove turistike
potranje. Trea subregija Vinodolske opine karakteristina je po dominantno nedovoljno
valoriziranom prostoru koji bi optimalnom valorizacijom mogao postati sredite razvoja autohtone
poljoprivrede i ruralnog turizma.
Sustav TZ-a
Na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere djeluju tri turistike zajednice: TZ Grada Crikvenice, TZ

Grada Novi Vinodolski i TZ Vinodolske opine. Ukupan broj zaposlenih u turistikim zajednicama
Crikveniko-vinodolske rivijere je 13 od ega: 7 zaposlenih u TZ Grada Crikvenice, 4 zaposlena u TZ
Grada Novi Vinodolski i 2 zaposlenih u TZ Vinodolske opine. Problemi koje istiu djelatnici turistikih
zajednica su manjak zaposlenih u odnosu na obujam posla te nedostatak financijskih sredstava.
Na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere, sukladno podacima turistikih zajednica, djeluju 33

turistike agencije. Veina turistikih agencija je receptivnog karaktera i bave se: rezervacijom
privatnog smjetaja, posredovanjem u prodaji autobusnih karata, prodajom poludnevnih i
jednodnevnih izleta, mjenjakim poslovima, rent-a-car i rent-a-bike poslovima.
Tablica 42. Resursno atrakcijska osnova - vanost i trina spremnost Crikveniko-vinodolska

rivijera

Guljanov dolac kod Crikvenice, dva stara hrasta Grad Crikvenica L S
Jama Vrtare Grad Crikvenica L S
Bijele i Samarske stijene strogi rezervat Grad Novi Vinodolski N V
Kolovratske stijene poseban rezervat Grad Novi Vinodolski N V
Tomiina, Bukova i Vodna Draga poseban rezervat Grad Novi Vinodolski R S
Padine Velog vrha iznad Tomiine Drage poseban
Grad Novi Vinodolski R S
rezervat
65
Grad Novi
Vinodol znaajan krajobraz Vinodolski/Vinodolska N S
opina
Peina va Zagori Grad Novi Vinodolski R N
Grad Novi Vinodolski/
Planinsko zalee Vinodola poseban rezervat N S
Vinodolska opina
Vinodolski vodotoci Dubraina, Bribirska Riina Vinodolska opina R N
Strme padine vinodolskih strmaca Vinodolska opina R S
Planinski vrhovi Male Kapele Vievica, Zagradski vrh Vinodolska opina N S
Tribaljsko jezero Vinodolska opina N S

Uvala Lokvie ljekovito blato Grad Crikvenica R S
Vinodolska vrela i perila Vinodolska opina N V
Vodopad Sakalj Vinodolska opina R N
Geomorfoloki park Propadalica kod Kosavina Vinodolska opina R N
Geomorfoloki park Slani potok Vinodolska opina R N
Vinodolska
Oi Vinodola cesta vidikovaca (dobitnik nagrade Premio
opina/Grad Novi R V
Turismo Responabile Italiano 2009. 2010.)
Vinodolski
Rua vjetrova otoia Sveti Marin Cijeli klaster R S
Nebeski labirinti Cijeli klaster R S
Kulturno-povijesna batina zatiene povijesne cjeline

Zatiena kulturno povjesna cjelina Kotor Grad Crikvenica N N
Arheoloko nalazite Badanj Grad Crikvenica N N
Arheoloko nalazite Igralite Grad Crikvenica N N
Arheoloko nalazite Havie Grad Crikvenica N S
Spomenik, Jasenova Grad Crikvenica L S
Bivi pavlinski samostan (hotel Katel) Grad Crikvenica N V
Zgrada hotela Miramare Grad Crikvenica R N
Zgrada hotela Kvarner Palace Grad Crikvenica R V
Ruska pravoslavna crkva posveena sv. Nikoli Grad Crikvenica R N
Stara puka terna, Selce Grad Crikvenica L N
Crkveni objekti Cijeli klaster L V
Povijesno-urbana cjelina Novi Vinodolski Grad Novi Vinodolski N S
Rimska utvrda Lopar Grad Novi Vinodolski R N
Frankopanski katel s kulom Kvadrac Grad Novi Vinodolski R S
Gradina-Ruevni stari grad Ledenice s grobljem Grad Novi Vinodolski R S
Arheoloko nalazite i crkvica Sveti Marin Grad Novi Vinodolski R V
Olupina njemakog ratnog broda TA 45 (Spica) Grad Novi Vinodolski R S
Staklena kapelica u Krmpotama Grad Novi Vinodolski R S
Rodna kua brae Maurani Grad Novi Vinodolski N N
Ostaci Pavlinskog samostana Grad Novi Vinodolski N N
Ruralna cjelina - Belgrad Vinodolska opina R N
Starohrvatsko groblje Gorica - Strane Vinodolska opina N N
Katel Drivenik Vinodolska opina R V
Gradina Griane-Belgrad Vinodolska opina R N
Frankopanska kula Turan Vinodolska opina N V
Zgrada rodna Josipa Pania Vinodolska opina R N
Zgrada rodna Antuna Baraca Vinodolska opina L S
Sakralni objekti u Vinodolu Vinodolska opina R V
Kulturno i povijesna batina- Kultura ivota i rada i ostale materijalne i nematerijalne atrakcije
Tunere u Jadranovu i Selcu Grad Crikvenica R V
Umjetnik Zvonko Car Grad Crikvenica R V
Umjetnik i povjesniar Ivan Lonari Papi Grad Crikvenica R N
Inovator Ivan Skomera Grad Crikvenica N N
Selaki narodni obiaji i nonja Grad Crikvenica L S
Amfora - tip Crikvenica Grad Crikvenica N S
Autohtona jela Rupice i Batuda Grad Crikvenica L S
66
Povijesno plovilo Guc Grad Crikvenica R N

Izvor i perilo Polaa u Selcu i perila u Jadranovu Grad Crikvenica L S
Stari mlinovi za masline To / To (Selce i Dramalj) Grad Crikvenica L S
Cesta plave ribe Grad Crikvenica R V
Torta Frankopan Grad Crikvenica R V
Meteoroloka stanica Grad Crikvenica R V
Arhitekt/umjetnik Zdravko Grii Grad Crikvenica R N
Grad Novi
Vinodolski zakon Vinodolski/Cijeli N S
klaster
Novaljski mesopust (narodna nonja, obiaji) Grad Novi Vinodolski N S
Obitelj Maurani (Ivan, Matija, Fran) Grad Novi Vinodolski N S
Umjetnik Mencij Klement Crni Grad Novi Vinodolski M S
Obitelj Frankopan Grad Novi Vinodolski R N
Glagoljica Grad Novi Vinodolski R S
Novljanski misal iz 15. stoljea Grad Novi Vinodolski L S
Umjetnik Juraj Julije Klovi Vinodolska opina N S
Bribirski prisnac Vinodolska opina R S
Mesopusni obiaji Vinodola Vinodolska opina R S
Bribirska narodna nonja Vinodolska opina L S
Vinodolski zidari i klesari Vinodolska opina L N
Malenice Vinodola Vinodolska opina R S
Netemperirano pjevanje Cijeli klaster M S
I i II Novljanski brevijar Cijeli klaster L S
Muzej grada Crikvenice Grad Crikvenica R S
Kuica od ribari Grad Crikvenica R V
Gradska galerija Crikvenica Grad Crikvenica R S
Memorijalni atelje Zvonka Cara Grad Crikvenica R V
Gradska knjinica Crikvenica Grad Crikvenica R S
Centar za kulturu Grada Novog Vinodolskog Grad Novi Vinodolski R S
Narodna itaonica i knjinica Grada Novog Vinodolskog Grad Novi Vinodolski R S
Narodni muzej i galerija Grada Novog Vinodolskog Grad Novi Vinodolski R S
Kua Klovi Vinodolska opina N S
Frankopanska kula Turan heraldika zbirka frankopanskih
Vinodolska opina N V
peata, titova i oruja
Manifestacije*
Ribarski tjedan Grad Crikvenica M V
Plivaki maraton ilo-Crikvenica Grad Crikvenica M V
Biciklistika utrka Tour of Croatia Cijeli klaster M V
Dani Frankopana Grad Crikvenica M V
CrikvArt - Festival ulinih zabavljaa Grad Crikvenica M V
Tjedan plave ribe - Cesta plave ribe Grad Crikvenica N V
Dani Ad Turresa Grad Crikvenica N V
(Sr)etno Selce Grad Crikvenica N V
Meunarodni turistiki forum Grad Crikvenica M V
Dani Grada Crikvenice / proslave dana mjesta Grad Crikvenica N V
Advent Grad Crikvenica N V
Meunarodni folklorni festival "Adriatica Folk Fest" Grad Crikvenica M V
Meunarodni festival glazbe Grad Crikvenica M V
Meunarodne igre umirovljenika Grad Crikvenica M V
Regata tradicijskih barki Grad Crikvenica N V
Jedriliarske regate Crikvenice/Selce Grad Crikvenica R V
Biciklijada "Panorama Vinodola" Grad Crikvenica R V
Adria Advent Maraton Grad Crikvenica M V
Doek stare Grad Crikvenica N V
Grad Crikvenica/Grad
Djeji festival Neki novi klinci R V
Novi Vinodolski
Dani smokav i sportskog ribolova Vinodolska opina L V
67
Drivenik uvar kroz povijest Vinodolska opina L V

15. Vinodolske veeri Vinodolska opina L V
Vinodolska
Ruica Vinodola opina/Grad Novi L V
Vinodolski
Pokladne manifestacije Cijeli klaster L V
Gastronomske manifestacije Cijeli klaster R V
Proljetni Novi Grad Novi Vinodolski M V
Open bike event - motorijada Grad Novi Vinodolski N V
Vespa susret Grad Novi Vinodolski N V
Fit 4 Novi Grad Novi Vinodolski N V
Grad Novi Vinodolski
Djeji festival Neki novi klinci R V
/ Crikvenica
Kulturno sportsko zabavno ljeto Cijeli klaster M V
Ljetni karneval Grad Novi Vinodolski M V
Dani sporta i glazbe Grad Novi Vinodolski N V
Okolotorno Grad Novi Vinodolski M V
Meunarodni festival klasine glazbe Grad Novi Vinodolski M V
Meunarodni festival folklora Grad Novi Vinodolski M V
Adriatic folk festival Grad Novi Vinodolski M V
Jedra Vinodola Grad Novi Vinodolski M V
Novogodinja zdravica Grad Novi Vinodolski M V
spremnosti).
* Grad Crikvenica organizira jo preko 60 hvale vrijednih manifestacija tokom godine, koje se na ovom mjestu ne navode i
nalaze se u programima Turistike zajednice Crikvenica.
istraivanje autora.
Tablica 43. Smjetajna ponuda - 2015. godina (stanje kolovoz) Crikveniko-vinodolska rivijera
Objekti Kuanstva
Ukupno 137 4199 5384 1365 31618 2581 2902
Turistika
3 0 354 0 1242 124 0
naselja/apartmani
Kampovi 7 0 0 1344 4032 14 1
Hosteli 7 189 0 0 959 72 0
Ljeilita 1 222 7 0 321 6 0
Planinarski/lovaki
1 4 0 0 22 0 0
domovi
Ostalo* 83 1131 299 21 3786 497 0
Napomena: *Ostalo - nekategorizirani objekti, sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor, odmaralita
za djecu, gostionice s pruanjem usluga smjetaja
U 2015. g. u strukturi smjetajnih kapaciteta Crikveniko-vinodolske rivijere prednjai obiteljski

smjetaj (56 %,), a slijede ga kampovi s udjelom od 13 % te hoteli s udjelom od 10 % u ukupnim
smjetajnim kapacitetima. Broj osnovnih leajeva obiteljskog smjetaja, prema podacima DZS-a,
ukazuje na njihov blagi porast u 2015. od 2 % u odnosu na 2014. godinu, meutim u odnosu na 2009.
biljei se pad broja osnovnih leajeva obiteljskog smjetaja od 14 %. Pad osnovnih leajeva vidljiv je i
kod kampova pa se 2015. godine biljei pad od 2 %, dok je pad u odnosu na 2009. godinu 3 %.
Osnovni leajevi u obiteljskim smjetajnim kapacitetima u 2015. biljee porast od 2 % u odnosu na
godinu ranije, ali je zato u odnosu na 2009. godinu broj osnovnih leajeva u padu za 14 %.
Od ukupnog broja hotelskih objekata u Crikveniko-vinodolskoj rivijeri njih 36 % ima kategoriju 2
zvjezdice, 36 % kategoriju 3 zvjezdice, 20 % kategoriju 4 zvjezdice i svega 8 % kategoriju 5 zvjezdica.
68
Tablica 44. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor Crikveniko
vinodolska rivijera
LU Crikveniko-
16 1526 115 0 1641
vinodolska rivijera
Na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere u 2015. godini djeluje 16 luka otvorenih za javni promet s
1526 komunalnih i 115 nautikih vezova.
Tablica 45. Ugostiteljstvo objekti izvansmjetajnog ugostiteljstva i poduzea na podruju

Crikveniko-vinodolske rivijere
Broj objekata izvjansmjetajnog ugostiteljstva Poduzea u 2014.
Smjetaj
Cafe bar, kavana 179 Zaposleni 387 172
Ukupno 410 Dobit/gubitak -20.341.972 4.752.890
Broj zaposlenih u poduzeima koja pruaju uslugu smjetaja u 2014. biljei pad od 28 % u odnosu na
2013., dok je broj zaposlenih u poduzeima koja pripremaju i usluuju hranu i pie biljei porast za 51
% u 2014. u odnosu na godinu prije. Poslovni prihod u poduzeima koja pruaju uslugu smjetaja
biljee pad u 2014. od 28 % u odnosu na prethodnu godinu, dok prihod u poduzeima koja
pripremaju i usluuju hranu i pie biljee porast od 45 % u 2014. u odnosu na 2013. godinu. Poduzea
koja pruaju usluge smjetaja trend ostvarenja gubitaka iz 2013. godine prenose i u 2014. godinu, dok
su poduzea koja pripremaju i usluuju hranu i pie trend ostvarivanja gubitaka u 2013. prekinuli te u
2014. godini ostvarili dobitak u poslovanju. Na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere 3 ugostiteljska
objekta nose oznaku Kvarner Gourment i Kvarner Food, od ega je jedan od objekata planinarski dom.
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura Crikveniko-vinodolske rivijere
Plae
Plani resursi jedan su od vanijih imbenika turistike ponude na podruju Crikveniko-vinodolske

rivijere. Plava zastava dodijeljena je ukupno trima plaama u ovom klasteru, dvije na plaama Grada
Crikvenice i jedna na plai Grada Novog Vinodolskog. Regionalnim programom ureenja i upravljanja
morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije predviena je tematizacija svih planih
resursa Crikveniko-vinodolske rivijere, a znaajna ulaganja u kvalitetu planih resursa i sadraja ve
se provode.
69
Tablica 46. Plae na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere

Plae Grad Crikvenica Grad Novi Vinodolski Ukupno
Ureene 25 11 37
Prirodne 5 15 20
Ukupno 31 26 57
Duina (m) 9.560 6.750 16.310
Povrina (m2) 119.946 58.050 177.996
Plava zastava (2015.) 2 1 3

Na podruju klastera, pored 3 turistike zajednice, djeluje i pet turistikih info centra (Crikvenica,
Dramalj, Jadranovo, Selce, Novi Vinodolski - Kvarner jug, Klenovica).
Tablica 47. etnice, staze i rute na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere

Duina Duina
Staza Ljubavna cestica 8 km Staza kamenih stupi 10 km
Staza valova 30 km Biciklistika Zelena staza 75 km
Staza kra i kua 28 km Biciklistika Smea staza 50 km
Zelena staza 45 km Biciklistika Plava staza 38 km
Staza litica 29 km Biciklistika Staza viola 55 km
Nebeska staza 53,7 km Biciklistika Staza ljiljana 45 km
Staza degenija 10 km Biciklistika uta staza 47 km
Staza Rimljana 15 km etnica uz Dubrainu 3 km
etnica Kajak - Perhati 3 km
Izvor: Obrada autora prema podacima dobivenim od strane turistikih zajednica koje djeluju na podruju Crikveniko-
vinodolske rivijere.
Na podruju promatranog klastera nije razvijena vea ponuda tematskih cesta, osim Ceste
plave ribe u kojima se konzumirati tradicionalna jela od plave ribe, te Kissing spots
oznaenih kao 10 najromantinijih mjesta.
Klaster Crikveniko-vinodolske rivijere ima relativno veliki broj sportskih objekata i znaajno bogatu
ponudu sportskih sadraja. Grad Crikvenica uz gradsku sportsku dvoranu ima i gradski stadion,
gradsko plivalite, adrenalinski park, sportsko-rekreativne centre, ronilake centre i sportsko-
ribolovne centre. U Grad Novi Vinodolski 9 teniskih terena naglaava bogatu sportsku infrastrukturnu
ponudu uz koju se jo mogu istaknuti nogometno igralite, igralite malih sportova i mini golf teren.
Tijekom ljetne sezone na plaama u priobalnom podruju klastera u ponudi se moe nai i veliki broj
vodenih rekreativnih sadraja.
Klaster Crikveniko-vinodolske rivijere raspolae sa znaajnom ponudom kongresnih sadraja u 12

hotelskih objekata. Uz hotelske objekte koji imaju kapacitete dvorana u rasponu od 350 do 30 osoba
svakako treba istaknuti Hotel Mediteran sa dvoranama kapaciteta 600 mjesta i Hotel Varadin s
dvoranama kapaciteta 640 mjesta. Ovi podaci samo ukazuju na raznovrsnost kongresne ponude koja
70
moe udovoljiti kriterijima i potrebama velikih kongresa i skupova, ali i malih poslovnih sastanaka,
radionica, seminara.
S obzirom na povijesni razvoj turizma u Crikveniko-vinodolskoj rivijeri i njegovu znaajnu povezanost

sa zdravstvenim turizmom ne udi veliki broj zdravstvenih centara, raznih poliklinika i ostalih
zdravstvenih ustanova koje su se razvile na podruju ovog klastera. Najznaajnija je svakako
Thalassotherapia, ali treba istaknuti i hotelski objekt koji se svojom wellness ponudom najznaajnije
istie je Novi Spa Hotel & Resort koji nudi spa centar na vie od 10000 m povrine.
Tablica 48. Planirani projekti u funkciji razvoja turizma na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere*
JLS Grad Crikvenica: Arheoloki lokaliteti; Gradina Badanj; Atelje Zvona Cara; Postav ribarskog
muzeja; zatita Kotora; terna u Selcu; ulaganja u kulturnu batinu arheoloko nalazite,
Kulturno
Kotor.
povijesna
JLS Grad Novi Vinodolski: Rekonstrukcija Franskopanskog katela; rekonstrukcija Doma
batina
kulture; sanacija gradine Ledenice.
JLS Vinodolska opina: Projekt Putevima Frankopana.
JLS Grad Crikvenica: Jame Vrtare

Prirodna
JLS Grad Novi Vinodolski: /
batina
JLS Vinodolska opina: /
JLS Grad Crikvenica: Ulaganja u sportsku infrastrukturu; ulaganja u luke; Trg Selce; ureenje
etnica; Malikov bajkoviti park; agrozona; marina; ribarska kuica; biciklom po rivijeri; ulaganja
u plae; pjeake i biciklistike staze; Hotel Crikvenica; Hotel Vila Ruica; pansion; renoviranje
hotelskih kapaciteta Jadran d. d.; Thalassotherapia.
Javna JLS Grad Novi Vinodolski: Ureenje plae na Bribirskoj obali; ureenje raskrija kalvarija;
turistika izgradnja javne etane garae; ureenje Frankopanskog trga; izgradnja Marine Novi; izgradnja
infrastruktura suhe marine PZ Zapad; ureenje kampa u resortu; izgradnja lukobrana Klenovica; izgradnja
luke Muroskva; aglomeracija Novi Selce Crikvenica.
JLS Vinodolska opina: etnica oko Tribaljskog jezera; etnice i biciklistika staza Crikvenica
Drivenik; ruralne vile s bazenima; agro turistiki projekti; nutricionistiki centar u Grianama;
eko park.
JLS Grad Crikvenica: Svjetlosno ureenje mostova; projektiranje javnih povrina;

multimedijalni centar; gradski bazen.
Ostalo
JLS Grad Novi Vinodolski: Ureenje djejeg igralita na Bribirskoj obali.
JLS Vinodolska opina: Odravanje zelenih povrina; sanacija podrunih ambulanti
71
Tablica 49. Noenja i iskoritenost kapaciteta Crikveniko vinodolska rivijera

Noenja
(osnovni leajevi)
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005. 2009. 2014. 2015.
Crikveniko- 1.603.04 1.736.04 1.897.65 2.091.44 14,08 16,62 18,12
13,89%
vinodolska rivijera 8 1 1 4 % % %
objekta u mjesenom istraivanju o dolascima i noenjima turista) Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis 2011, str. 407.
Sukladno podacima iz prethodne tablice, ukupan broj noenja na podruju Crikveniko-vinodolske

rivijere raste i to u 2015. godini za 30 % u odnosu na 2005; odnosno 10 % u odnosu na 2014. godinu.
Vano je istaknuti da se bruto iskoritenost smjetajnih kapaciteta Crikveniko-vinodolske rivijere
takoer poveava kroz promatrano razdoblje, pa je bruto iskoritenost smjetajnih kapaciteta 2005.
bila na razini od 14 %, dok je u 2015. godini na razini 18 %. Ukupna bruto iskoritenost kapaciteta na
podruju Crikveniko-vinodolske rivijere neto je nia naspram ukupne bruto iskoritenosti kapaciteta
na razini Primorsko-goranske upanije koja je u 2015. iznosila 22 %.
Tablica 50. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja

Crikveniko-vinodolska rivijera
Na podruju Crikveniko-vinodolske rivijere, sukladno podacima DZS-a u 2015. g.

boravilo je 82 % stranih i 18 % domaih turista. U dolascima stranih turista, najbrojniji
su Nijemci (23 %), Slovenci (12 %), Austrijanci (9 %), Maari (9 %) te esi (8 %).
Sociodemografski Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera iz 2012. g.,
profil turista i obiljeja dominantni oblik prijevoza turista jest automobil (67 %), slijedi ga autobus (18 %)
putovanja zatim motocikl ili bicikl (7 %). Mogu se istaknuti jo i avion (4 %) te plovilo (3 %)
meutim njihov udio je relativno manji u odnosu na prethodne. Velika veina turista
dolazi u individualnoj organizaciji putovanja, njih ak 83 %, dok ih 17 % u destinaciju
dolazi organizirano.
zabava i novi doivljaji (18 %) te ljepota prirode i krajolika (11 %).
Veina turista Crikveniko-Vinodolsku rivijeru posjeuje prvi puta (njih 62 %) dok je 18
% ispitanika destinaciju posjetilo vie od pet puta. Najvei broj turista (66 %) ima
namjeru ponovno posjetiti Crikveniko-vinodolsku rivijeru, to svjedoi o lojalnosti
turista ovoj destinaciji. Samo 6 % turista izriito nema namjeru ponovno posjetiti
izvori informacija
Crikveniko-vinodolsku rivijeru, dok su ostali turisti (29 %) neodluni u svezi
eventualnog ponovnog posjeta. Preporuke i iskustva prijatelja ili rodbine (32 %) te
Internet (26 %) najee su koriteni izvori informacija. U potrazi za informacijama o
Crikveniko-vinodolskoj rivijeri konzultiraju se i turistike agencije (20 %), a najmanje
informacija turisti konzultiraju putem turistikih sajmova (7 %)
U promatranom razdoblju veina turista Crikveniko-vinodolske rivijere je boravila u

privatnom smjetaju (45 %), dok je u hotelima s 3 ili manje zvjezdica boravilo 17 %
gostiju. Privatno kod rodbine boravilo je takoer 17 % gostiju, dok je u kampu boravilo
8 %, a u hotelskom smjetaju s 4 ili 5 zvjezdica boravilo je svega 6 % gostiju. Najvei dio
turista ostvaruje izmeu 4 i 7 noenja u destinaciji (39 %) dok njih 28 % u destinaciji
ostvaruje izmeu 1 i 3 noenja. Vie od 7 noenja ostvaruje ak 24 % turista.
Boravak u destinaciji i Turisti su pokazali visok stupanj zadovoljstva slijedeim elementima turistike ponude
zadovoljstvo ponudom Crikveniko-vinodolske rivijere: osjeaj sigurnosti i zatite, istoa mora, klima, lokalna
gastronomija, ljepota krajolika. Uz to su istaknuli i ljubaznost stanovnitva, ljubaznost
zaposlenih u turizmu, odnos cijene i kvalitete, znanje stranih jezika zaposlenih u
turizmu i istou plaa. Turisti su niskom razinom zadovoljstva ocijenili lokalni promet,
parkiralita, ponudu skupova i kongresa, sportskih sadraja i guva na plaama. Tome
su dodali i nautiku ponudu, radno vrijeme uslunih djelatnosti, trgovine, kulturne
sadraje i sadraje zdravstvenog turizma kao elemente kojima su najmanje zadovoljni.
72
Najvei broj turista (njih 46 %) na Crikveniko-vinodolskoj rivijeri dnevno troi izmeu

30 i 50 po osobi (na razini Kvarnera 44 %). Manje od 30 troi 24 % turista (na razini
Prosjena potronja Kvarnera 33 %) dok njih 20 % troi izmeu 50 i 100 dnevno(na razini Kvarnera 19 %).
Vie od 100 dnevno troi svega 10 % turista na Crikveniko-vinodolskoj rivijeri (na
razini Kvarnera 4 %).
Tablica 51. Ocjena konkurentske sposobnosti Crikveniko-vinodolske rivijere

Crikveniko-vinodolska Crikveniko-vinodolska
Elementi rivijera PG* Elementi rivijera PG*
Cestovna Kvaliteta
5,43 4,61 -0,82 4,96 5,16 3,59 -1,57 3,96
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,26 3,52 -1,74 3,83 5,22 3,74 -1,48 4,13
naselja hrane
Kvaliteta
5,30 3,96 -1,34 3,78 4,87 3,78 -1,09 4,09
okolia sportova na
vodi/moru
Razina Kvaliteta
4,83 3,52 -1,31 3,83 4,91 3,70 -1,21 4,04
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
4,64 3,48 -1,17 3,70 kongresnih 4,65 2,74 -1,91 3,65
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 4,87 3,65 -1,22 4,04 5,05 3,59 -1,46 3,90
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
4,96 3,39 -1,57 4,04 vinskih i 4,78 2,96 -1,82 3,30
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 4,65 3,74 -0,91 4,30 4,83 2,78 -2,05 3,22
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera Opatijske rivijere; Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano).
Analizom ocjene trine pozicije i konkurentske sposobnosti klastera Crikveniko-vinodolske rivijere

dolazi se do spoznaje da su glavni dionici turistike ponude vanost elemenata klastera ocijenili s
prosjenim ocjenama izmeu 4,64 i 5,43, a ocjene elemenata klastera sa prosjenim ocjenama
izmeu 2,74 i 4,64. Najmanji jaz izmeu ocjene i vanosti elemenata za klaster uoen je kod
elemenata cestovna dostupnost i kvalitete trgovake ponude, dok je najvei jaz uoen kod elemenata
kvalitete sadraja ruralnog/agroturizma, kvalitete vinskih i gastrocesta, te kvalitete kongresnih
sadraja. Dionici smatraju kako je kvaliteta sadraja turistike ponude vana, no s njom nisu
zadovoljni. Usporedbom ocjena klastera i upanije moe se uoiti da je stanje zatite okolia
Crikveniko-vinodolske rivijere iznad razine upanije, dok su razina turistifikacije kulturne i prirodne
batine, ureenost naselja i kvaliteta sadraja sportova na vodi/moru neznatno ispod razine upanije.
Dobiveni rezultati istraivanja ukazuju na potrebu ulaganja dodatnih napora klastera u svrhu
poboljanja njihove turistike ponude.
73
Snage i slabosti trine pozicije Crikveniko-vinodolske rivijere

Snage Slabosti
tradicija bavljenja turizmom nedostatna suradnja tijela JLS
povoljni mikroklimatski uvjeti kvaliteta komunikacije izmeu dionika turizma
ekoloka ouvanost prostora problematika divljih odlagalita
sigurnost destinacije neodgovarajua struktura smjetajnih kapaciteta
kulturno povijesno nasljee (Klovi, (prema vrstama i kategorijama)
Frankopani, Vinodolski zakon, problematika prometa u mirovanju (parkiralita)
Mauranii, antika Crikvenica, narodni nedostatak kontrole kvalitete obiteljskog smjetaja
obiaji) problematika pomorskog dobra
prirodna raznolikost politika koncesioniranja planih resursa
izvrsna geografska pozicioniranost neadekvatna turistika ponuda (tandovi, kiosci)
dobra prometna povezanost problematika priliva izletnika kupaa
trend razvoja smjetajnih kapaciteta u guve na plaama (prihvatni kapacitet)
zaobalju neogranieno radno vrijeme trgovakih centara
razvoj ruralnih oblika turizma loa kvaliteta sanitarnih sadraja
postajanje infrastrukturnih sadraja za izvoenje graevinskih radova u sezoni
razvoj aktivnog odmora (biciklistike nedostatak kvalitetnih hotelskih kapaciteta s
staze, etnice) popratnim sadrajima
razvoj mree kvalitetnih kadrova zaputeni hotelski kapaciteti izvan funkcije
poticajna razvojna klima agro-turizma neadekvatna politika cijena
prirodni ljekoviti initelji (istoa zraka i visoka razina sezonalnosti
morske vode, sunevo zraenje, biljni veliki udio kua i stanova za privremeno stanovanje
pokrov...) nedostatna sportska i kulturna infrastruktura
raznolikost plaa sporo rjeavanje imovinsko-pravne problematike
brojnost i raznolikost dogaaja nedostatak komercijalnih vezova
gostoljubivost lokalnog stanovnitva neadekvatna trgovaka ponuda
nemogunost utjecaja JLS na radno vrijeme trgovakih
centara
nedovoljno struni kadrovi u ugostiteljstvu i turizmu
neprepoznatljivost rivijere na tritu (nedovoljno
razvijeni brendovi itd.)
nedostatak DMK
74
1.2.2.5. Krk
Klaster Krk obuhvaa podruje cjelokupnog otoka Krka koji je podijeljen na sedam jedinica lokalne
samouprave: Krk, Malinsku, Omialj, Punat, Baku, Dobrinj i Vrbnik. Unutar svake lokalne jedinice
samouprave djeluje turistika zajednica.
Prostorni planovi
Za podruje klastera otoka Krka vrijede odredbe vaeeg Prostornog plana Primorsko-goranske
upanije koji je kao dominantnu aktivnost na podruju svih opina otoka Krka prepoznao turizam.
Planom je predvieno ukupno 27 podruja ugostiteljsko turistike namjene izvan naselja, te 9
podruja ugostiteljsko turistike namjene uz naselja. Na podruju JLS-a unutar klastera doneseni su
prostorni i urbanistiki planovi koji detaljnije ureuju navedene zone.
Prostorni plan ureenje Opine Baka predvia dvije zone izdvojene za ugostiteljsko-turistiku
namjenu (T1) zona hotela i jednu (T3) zonu kampa: Baka (T1) 3,65 ha kapaciteta 436 leaja, Zablae
Baka (T1) 28,03 ha kapaciteta 3000 leaja, Bunculuka (T3) 10,00 ha kapaciteta 1200 leaja.
Prostorni plan ureenja Opine Dobrinj planirane su sljedee povrine za ugostiteljsko-turistiku

namjenu: Pojana (Klimno/upanje) (T1/T2) 12,00 ha kapaciteta 700 leajeva, Sulinj (Rudine)
(T1/T2)12,00 ha kapaciteta 600 leaja, Murvenica (ilo/Polje) (T1/T2) 18,00 ha kapaciteta 1200 leaja,
Sv. Petar (iii) (T1) 6,00 ha kapaciteta 400 kreveta, Slamni (Soline) (T1) 2,00 ha kapaciteta 100
leaja, Klimno (Klimno) (T1) 6,00 ha kapaciteta 600 leaja, ilo (ilo) (T1) 2,00 ha kapaciteta 150 leaja.
Prema Prostornom planu ureenja Grada Krka predviene su sljedee ugostiteljsko-turistike zone
namijenjene smjetajnim kapacitetima ( hoteli) i prateim sadrajima (T1): Glavotok (T1) 15,00 ha
kapaciteta 800 leaja. Osim navedenog, Planom su predviene i zone za ugostiteljsko-turistiku
namjenu T2 turistiko naselje i T3-kamp: Politin (T2) 35,00 ha kapaciteta 2000 leaja, Torkul (T2)
15,00 ha kapaciteta 800 leaja, Jeevac (T2) 11,00 ha kapaciteta 700 leaja, Glavotok (T3) 4,70 ha
kapaciteta 600 leaja.
Prostornim planom ureenja Opine Malinska Dubanica predviene su povrine za ugostiteljsko-

turistiku namjenu izvan naselja: Haludovo (Malinska) (T1) 19,00 ha kapaciteta 2200 leajeva,
Haludovo II (Malinska/Sv. Vid Miholjice) (T1) 17,00 ha kapaciteta 1100 leajeva. Uz to Planom su
predviene zone za turistiko-ugostiteljsku namjenu uz naselja: Porat zapad (Porat) (T1) 0,45 ha
kapaciteta 90 leaja, Malin (Malinska) (T1) 8,60 ha kapaciteta 600 leaja, Hrusta (Malinska) (T1) 7,00
ha kapaciteta 500 leaja.
Prema Prostornom planu ureenja Opine Omialj predviene su sljedee zone za ugostiteljsko-
turistiku namjenu: Njivice (T2) 37,00 ha kapaciteta 2100 leajeva, Pue (T1) 8,00 ha kapaciteta 900
leajeva, Voz Pekera (T2) 50,00 ha kapaciteta 500 leajeva, Omialj (T1) 12,00 ha kapaciteta 900
leajeva.
Prostorni plan ureenja Opine Punat predviene su sljedee zone ugostiteljsko-turistike namjene:
Kanajt (T1) 11,94 ha kapaciteta 700 leajeva, Mala Krasa Konobe (T2 i/ili T3) 19,76 ha kapaciteta
1500 leaja, krila (T2 i/iliT3) 7,00 ha kapaciteta 1200 kreveta.
Prostornim planom ureenja Opine Vrbnik predviene su sljedee zone za ugostiteljsko-turistiku

namjenu (T1) smjetajnih kapaciteta koji u pravilu ine pojedinane graevine: Uvala Zgribnica
(Vrbnik) (T1) 0,80 ha, Uvala Namori (Vrbnik) (T1) 1,42 ha, Uvala Petrina (Risika) (T1) 5,00 ha, Vrbnik
sjever (Vrbnik) (T1) 3,55 ha. Planom su predviene i zone (T2) apartmanskih i vikend naselja: Vrbnik
75
zona Supeka (T2) 8,72 ha, Risika zona Mavri (T2) 4,78 ha, zona Risika-istok (T2) 2,26 ha, zona Risika
zapad (T2) 3,20 ha, zona Uvala Melska (T2) 4,20. Planom se predvia i zona turistikih naselja (T3):
Uvala sv. Juraj (T3) 9 3,07 ha, Uvala Potovoe (T3) 3,00 ha.
Za podruje klastera vano je napomenuti kako se Prostornim planom Primorsko-goranske upanije

predvia gradnja kombiniranog golf igralita na podruju opine Dobrinj (Rudine) i to standardnoga
veliine do 12,00 ha s maksimalnim brojem od 600 leajeva.
Strategije razvoja
Otok Krk razvoj turizma promilja kroz itav niz razvojnih dokumenta meu kojima se Strategija
razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. istie kao ishodite cjelokupnog turistikog razvoja.
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije za period do 2015. godine i dokument
Izmjena i dopuna Glavnog plana Primorskog-goranske upanije otok Krk sagledavaju kroz dugu
tradiciju ugostiteljsko-turistike ponude koji je potrebno pozicionirati u otok tradicije i neponovljivog
doivljaja za cijelu obitelj na dohvat ruke u svim godinjim dobima. Naglasak je stavljen na
dugoronim ciljevima razvoja turizma otoka Krka koji moraju ii u smjeru: promjene i unapreenja
strukture kapaciteta smjetaja, dodatne vrijednosti turistikih usluga, poveanje kvalitete smjetaja,
proirenja aktivnog vremena poslovanja, privlaenja novih trinih segmenata, valorizacije autentinih
ruralnih sadraja i cjelina, te naglaavanje integralne kvalitete destinacije. Kao odgovor na te ciljeve
odabran je razvoj proizvoda: odmorinog turizma, sporta i rekreacije, wellnessa, kulturnog turizma,
etnoturizma te svih oblika ruralnog turizma.
Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009. 2015. godine otok Krk promatra kao destinaciju
s izrazito povoljnim mogunosti razvoja nautikog turizma i ronjenja zbog prisutne resursne osnove.
Poseban znaaj naglaava u razvoju turistikih proizvoda wellnessa i zdravlja, a u marketinkom
kontekstu otok Krk istie kao destinaciju koja odie sadrajnou i atmosferom.
Razvojna strategija Primorsko goranske upanije 2016. 2020. u sklopu cilja 1. Razvoj
zdravstvenoga turizma kod osmiljavanje zdravstveno-turistikih proizvoda i koordinacijske aktivnosti
Razvojne strategije na lokalnoj razini potvruju kako je razvoj turizma jedan od vodeih ciljeva otoka
Krka, a kratka analiza istih donosi u nastavku.
Program ukupnog razvoja Opine Baka 2015. 2020., kao jedan od strateki vanih ciljeva istie
turizam te se navode prioriteti razvoja kapaciteta turistikog smjetaja, razvoj selektivnih oblika
turizma (kulturnog, vjerskog, adrenalinskog i naturalnog, zdravstvenog, lovnog) kao imbenika
produljenja turistike sezone.
Program ukupnog razvoja Grada Krka 2014. 2020., kroz ciljeve razvoja infrastrukture i receptivnih
sadraja,te ouvanja okolia, valorizacije i ouvanja prirodnih i kulturnih resursa stavlja naglasak na
razvoj turizma.
Strategijom razvoja Opine Malinska Dubanica 2015. 2020., navode se tri strateka cilja: odrivi
razvoj (briga za ouvanje resursa tradicijskih vrijednosti), visoku kvalitetu ivota stanovnitva te razvoj
uspjenog gospodarstva u kojem se naglasak stavlja na turizam po mjeri ovjeka.
76
Donedavno vaei Projekt ukupnog razvoja Opine Omialj 2009. 2014., kao drugi cilj u razvojnim
smjernicama navodi se izgradnja konkurentnog gospodarstva koje se izmeu ostalog bazira na razvoju
i promociji turistike ponude.
Strategija razvoja Opine Punat (2015.) turizam istie kao sr gospodarske aktivnosti osobito u cilju
razvoja nautikog turizma, inovativne ponude stacionarnog smjetaja, eno-gastronomske ponude i
turistikog posredovanja.
Programom ukupnog razvoja Opine Vrbnik 2015. 2020.,uz prioritete unapreenje kvalitete ivota i
razvoja lokalne zajednice istaknuti su i prioriteti razvoja turizma gdje se predlae razvoj selektivnih
oblika turizma, izgradnja nove i unapreenje postojee turistike infrastrukture, edukacija kadrova u
turizmu te pojaanje promocije turistikih sadraja.
Sukladno Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske upanije otok Krk kao klaster svojim
iznimno povoljnim geografskim poloajem, u neposrednoj blizini grada Rijeke, mostom povezan s
kopnom, jedini otok sa zranom lukom (Rijeka), predstavlja atraktivan turistiki resurs u pogledu
razvoja ponude turistike odmorine destinacije. Iako naglaenoga sezonalnog turizma razvojem
svojih potencijala (ponude za aktivan odmor, gastronomije, kulture) moe postati otok koji ivi i radi
od turizma punih dvanaest mjeseci u godini. Otok Krk poznat je po stoljetnoj tradiciji gostoprimstva
koja se i kroz povijest pokazala kao izletnika destinacija, meutim u dananje vrijeme moda dva
najprepoznatljivija obiljeja na otoku su industrijsko-luka postrojenja na sjeveru i prenaglaena
izgradnja apartmana za trite koja obiljeavaju i potiu lou turistiku pozicioniranost. Za kvalitetno
pozicioniranje otoka Krka potrebno je isticati raznolikost i ponudu svih sedam otonih JLS-a i poticati
razvijanje proizvoda koji poivaju na konceptu odrivog razvoja. Treba teiti jedinstvenim sustavima
turistike ponude koji se meusobno integriraju s okruenjem, a da pritom omoguuju razvoj lokalnih
posebnosti i specifinosti kojima otok Krk obiluje: Grad Krk kao jedinstvena urbano-povijesna cjelina
posebnost je i prepoznatljivost cijelog otoka, Opina Vrbnik posebna mikrocjelina koja je
proizvodnjom vrbnike lahtine postala prepoznata na turistikom tritu, Opina Baka koja se
prirodno lijepim planim resursima istaknula kao kupalina destinacija, Opina Malinska oaza zelenila i
prepoznatljivih krajobraza kao idealna odmorina destinacija, Opina Punat potencijal za razvoj
obiteljskih gospodarstava i ponude nautikog turizma, Opina Dobrinj kao destinacija razvoja
kulturnog turizma, Opina Omialj koja usprkos negativnim implikacijama industrijskih elemenata
razvija potencijale kulturno-povijesne batine stavljajui naglasak na kulturne i povijesne resurse,
turistike dogaaje i prirodne atraktivnosti.
Sustav TZ-a
Na podruju otoka Krka djeluje sedam turistikih zajednica; TZ Opine Baka, TZ Opine Dobrinj, TZ
Grada Krka, TZ Opine Malinska Dubanica, TZ Opine Omialj, TZ Opine Punat, TZ Opine Vrbnik i
jedna krovna turistika zajednica TZ otoka Krka. Radi se o samostalnim entitetima s bitno razliitim
prostornim, financijskim i ljudskim resursima. Ukupan broj zaposlenih u turistikim zajednicama otoka
Krka je 18: TZ Opine Baka 3, TZ Opine Dobrinj 1, TZ Grada Krka 4, TZ Malinska Dubanica
2, TZ Omialj 2, TZ Punat 2, TZ Vrbnik 1 i TZ otoka Krka 3. Probleme koje djelatnici turisVkih
zajednica navode kao najznaajnije su: zakonodavni okviri i norme, suradnja s tijelima lokalne uprave i
samouprave, suradnja s HTZ-om, ne postojanje zakonskog rjeenja financiranja turistikih zajednica
otoka, Zakon o turistikim zajednicama.
77
Na podruju otoka Krka, sukladno podacima turistikih zajednica na otoku Krku, djeluje 50 turistikih
agencija. Veina turistikih agencija je receptivnog karaktera i bave se: rezervacijom privatnog
smjetaja, posredovanjem u prodaji autobusnih karata, prodajom poludnevnih i jednodnevnih izleta,
organizacijom incoming programa.
Tablica 52. Resursno atrakcijska osnova vanost i trina spremnost otoka Krka
Prirodni resursi / atrakcije zatiena prirodna batina
Otok Prvi - Ornitoloki rezervat stanite bjeloglavih
Opina Baka N N
supova
Podmorje otoka Prvi- posebni rezervat Opina Baka L N
Glavine- Mala luka (Kuntrep) Opina Baka R S
Divika Opina Baka R S
Vela Rika Opina Baka L S
Mrgari Opina Baka R S
Park uma Koljun Grad Krk L S
ume crnike na Glavotoku- posebni rezervat Grad Krk L N
Jezero kraj Njivica- posebni rezervat Opina Omialj L N
uma kod Dobrinja- posebni rezervat Opina Dobrinj L N
Sv. Marak Skudeljni (Vrbnik)- posebni rezervat Opina Vrbnik L N
Jezero Ponikve- posebni rezervat Opina Omialj L N
Otoci Plavnik i Mali Plavnik- posebni rezervat Grad Krk R S
Spilja Biserujka- spomenik prirode Opina Omialj R V
Sv. Marko, uvala Selehovica-Voz znaajni krajobraz Opina Omialj L N
Uvala Voz- znaajni krajobraz Opina Omialj L N
Njivice-Blatna-Zaglev- znaajni krajobraz Opina Omialj L N
Veli Jaz-Soline-Sulinj- znaajni krajobraz Opina Dobrinj L N
avlena- znaajni krajobraz Grad Krk L N
Baanska Draga- znaajni krajobraz Opina Baka L N
Uvala Torkul- znaajni krajobraz Grad Krk L N
Mala i Vela luka- znaajni krajobraz Opina Baka R S
Uvala Voz spomenik prirode Opina Omialj R N
Uvala Sv. Juraj - spomenik prirode Grad Krk R N
Uvala Torkul- spomenik prirode Grad Krk R N
Uvala Mala Jana- spomenik prirode Grad Krk R N

Endemska vrsta biljke - Barbaova lazarkinja Opina Baka N N
Ljekovito blato zapadna strana uvale Klimno Opina Dobrinj R N

Povijesna urbanistika cjelina Baka Opina Baka L S
Povijesna jezgra naselja Batomalj Opina Baka L N
Draga Baanska povijesna ruralna jezgra i etnozona
Opina Baka L N
Sveti Juraj
Povijesna ruralna cjelina Jurandvor Opina Baka L S
Arheoloka zona Korintija-Bosar-Sokol Opina Baka R S
Povijesna urbanistika cjelina Dobrinj Opina Dobrinj L S
Povijesna ruralna cjelina i etnografska zona Dolovo Opina Dobrinj L N
Povijesna ruralna cjelina Gabonjin Opina Dobrinj L N
Povijesna ruralna cjelina Klimno Opina Dobrinj L N
Etnoloka zona Kras u Dobrinjtini Opina Dobrinj L N
Povijesna ruralna cjelina upanje Opina Dobrinj L N
Etnozona naselja iii - Dobrinj Opina Dobrinj L N
Povijesna ruralna cjelina Brzac Opina Dobrinj L N
Povijesna urbanistika cjelina Krk Grad Krk R V
78
Korni, etnografska zona Korni, Lakmartin, Muraj,

Grad Krk L N
Brauntovci
Povijesna ruralna cjelina Lindardii Grad Krk L N
Povijesna ruralna cjelina Milohnii Grad Krk L N
Etnografska zona Poljica s naseljima Poljica, Bajii,
Grad Krk L N
galjii, Nenadii, Brusii
Lokalitet otoia koljuna sa Franjevakim
Grad Krk N V
samostanom
Opina Malinska-
Etnozona Miholjice-Semenje L N
Dubanica
Opina Malinska-
Povijesna ruralna cjelina Sveti Vid L N
Dubanica
Opina Malinska-
Etnozona Sveti Vid - Srii L N
Dubanica
Opina Malinska-
Etnografska zona Dubanice L N
Dubanica
Opina Malinska-
Arheoloko nalazite Cickini R N
Dubanica
Povijesna urbanistika cjelina Omialj Opina Omialj R S
Arheoloko nalazite Mirine - Fulfinium Opina Omialj M N
Povijesna ruralna cjelina Punat Opina Punat R S
Crkva Sv. Donata Opina Punat R S
Povijesna urbanistika cjelina Vrbnik Opina Vrbnik R S
Etnozona Misuajnica Opina Vrbnik L N
Povijesna ruralna cjelina Risika-Glavica Opina Vrbnik L N
Etnozona Risika-Paprata Opina Vrbnik L N
Etnozona Risika Dolinje selo Opina Vrbnik L N
Baanska ploa - glagoljski kameni i rukopisni
Cijeli klaster M V
spomenici
Krki tanci tradicijski plesovi otoka Krka Cijeli klaster M S
Gastronomija Cijeli klaster N S
Koledarski obiaji (u vrijeme karnevala) Cijeli klaster R N
Sopile glazbeni instrument Cijeli klaster R N
Zaviajni muzej Baka Opina Baka L S
Galerija Infeld Opina Dobrinj L S
Bujmer Opina Baka L S
Etnografski muzej Opina Dobrinj L S
Sakralni muzej Opina Dobrinj L N
Centar za kulturu grada Krka Grad Krk L N
Arheoloki muzej Franjevaki samostan -otok
Grad Krk N V
Koljun
Opina Malinska-
Crkveno - galerijski kompleks Sv. Nikole L N
Dubanica
Opina Malinska-
Samostan Franjevaca Treoredaca u Portu L S
Dubanica
Spomen dom krkog folklora Opina Omialj L N
Galerija Lapidarij Opina Omialj L S
Galerija To Opina Punat L S
Knjinica obitelji Vitezi Opina Vrbnik R S
Muzej likovnog identiteta Opina Vrbnik L N
Spomen tiskara Blaa Baromia i Dragutina Paria Opina Vrbnik R S
Etno zbirka Nede Trinajsti Opina Vrbnik L N
Manifestacije
Big fest (Baka International Guitar Festival) Opina Baka L S
Baka Roica Opina Baka L S
Ribarski dan Opina Baka L S
79
Baka Outdoor festival Opina Baka L S

Acoustic Baka summer night Opina Baka L S
Zasopimo, Zatancajmo Opina Baka L S
Marijin Zvon Opina Baka L S
Rokova Opina Dobrinj L N
Stipanja Opina Dobrinj L N
Smotre Sopaca otoka Krka Grad Krk L N
Krki sajam Lovreeva Grad Krk R V
Ljetne priredbe Krk Grad Krk R V
Krka jedra Grad Krk R V
Opina Malinska-
Sensa L S
Dubanica
Opina Mailnska-
Festival Krkog folklora R S
Dubanica
Opina Malinska-
Sv. Apolinar L N
Dubanica
Opina Malinska-
Rock na moru L S
Dubanica
Veer antike kuhinje Opina Omialj R S
Big-OM Opina Omialj R S
Stomorina (Vela Gospoja) Opina Omialj L S
Dani maslina Opina Punat L V
Puntarske noi Opina Punat L S
Barufe va Dragi Opina Punat L S
Burtianje Opina Punat L S
Feta od urlic Opina Punat L S
Ribarski dan Opina Punat L S
Festival lahtine Opina Vrbnik R S
Dani urlica Opina Vrbnik L S
Dani vina otoka Krka Opina Vrbnik L S
spremnosti).
Tablica 53. Smjetajna ponuda - 2015. godine (stanje kolovoz) - otok Krk
Objekti kamp Kuanstva
sobe apartmani osnovni pomo.
mj.
Ukupno 173 4.316 8.963 5.344 51.898 5.343 4.275

Hoteli i hotel batina 23 2.489 161 0 5.461 1.294 0
Obiteljski smjetaj 0 1.251 8.076 0 26.410 3.180 4.271
Kampovi 17 0 60 5.344 15.880 264 4
Hosteli 5 135 0 0 801 0 0
Ljeilita 0 0 0 0 0 0 0
Ostalo* 121 351 585 0 2.853 494 0
Napomena: *Ostalo - sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor, odmaralite za djecu, gostionica s
pruanjem usluge za smjetaj.
U 2015. g. u strukturi smjetajnih kapaciteta otoka Krka prednjai obiteljski smjetaj (50 %,), a slijede
ga kampovi s udjelom od 31 % te hoteli s udjelom od 11 % u ukupnim smjetajnim kapacitetima.
Usporeujui broj osnovnih leajeva u hotelima, podaci DZS-a ukazuju na njihov rast od 5 % u 2015. u
odnosu na 2009., te od 4 % u odnosu na 2014. Zanimljiv je podatak kako je u 2015. zabiljeen lagani
80
pad broja osnovnih leajeva u obiteljskom smjetaju za 0,6 % u odnosu na 2009., ali je ostvaren porast
od 6 % u 2015. u odnosu na godinu prije. Broj osnovnih leajeva kampova u 2015. biljei znaajan
porast od 13 % u odnosu na 2009., dok je lagani pad od 2 % zabiljeen u 2015. u odnosu na prethodnu
godinu. Ukupan broj osnovnih leajeva na otoku Krku biljei stalan rast pa je tako u 2015. zabiljeen
rast od 5 % u odnosu na 2009. dok je rast od 3 % zabiljeen 2015. u odnosu na 2014.
Prema podacima TZ Kvarnera od ukupnog broja hotela na otoku Krku, njih 54 % ima kategoriju 3*, 29
% ima 4*, 14 % kategoriju 2* i 4 % kategoriju 5*.
Prema podacima Turistikih zajednica otoka Krka na podruju klastera djeluje i 5 seoskih
domainstava.
Tablica 54. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor otok Krk
LU Krk 23 2.502 644 33 3.179
Na podruju otoka Krka u 2015. djeluju 23 luke otvorena za javni promet s 2502 komunalna i 644 nautika veza.
Na podruju otoka Krka u 2015. djeluju 23 luke otvorena za javni promet s 2502 komunalna i 644
nautika veza.
Tablica 55. Ugostiteljstvo - objekti izvansmjetajnog ugostiteljstva i poduzea na podruju otoka

Krka
Broj objekata izvansmjetajnog ugostiteljstva Poduzea u 2014.
Smjetaj
Caf bar, kavana 178 Zaposleni 612 438
Poslovni
Ostali objekti 207 287.528.769 104.153.207
prihod
Ukupno 688 Dobit/gubitak -226.946 5.664.272
Broj zaposlenih u poduzeima koje pruaju uslugu smjetaja u 2014. zabiljeio je pad od 5%, dok je
broj zaposlenih u poduzeima koja pripremaju i usluuju hranu i pie porastao za 45% u 2014. u
odnosu na godinu ranije. Poslovni prihod poduzea koje pruaju uslugu smjetaja biljei pad od 6% u
2014. u odnosu na 2013., dok poduzea koja pripremaju i usluuju hranu i pie biljee rast od 24% za
2014. u odnosu na godinu prije. Kada je rije o dobiti ona je ostvarena u poduzeima koja pripremaju i
usluuju hranu i pie, dok su poduzea koja pruaju usluge smjetaja ostvarila gubitak u 2014. na
odnosu godine ranije.
Na podruju otoka Krka 9 objekata nosi oznaku Kvarner Gourmet i Kvarner Food.
81
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura otok Krk
Plae
Plae predstavljaju jedan od kljunih resursa ovog klastera i svojim brojem i raznolikou otvaraju
mogunost za puno znaajniju valorizaciju. U prilog vrijednosti ovog resursa ide i 13 plavih zastava
koje su dodijeljene plaama na otoku Krku. Regionalnim programom ureenja i upravljanja morskim
plaama na podruju Primorsko-goranske upanije predviena je tematizacija svih planih resursa
otoka Krka.
Tablica 56. Plae na podruju otoka Krka

Malinska-
Plae Baka Dobrinj Krk Omialj Punat Vrbnik Ukupno
Dubanica
Ureene 4 6 11 5 6 6 6 44
Prirodne 21 0 0 0 4 15 11 51
Ukupno 25 6 11 5 10 21 17 95
Duina (m) 4.910 2345 3679 1425 3335 6195 1010 22899
Povrina (m2) 50060 16807 43298 12800 48750 37722 10440 219877
Plava zastava (2015.) 1 2 5 1 2 2 0 13
Na podruju klastera, pored 8 turistikih zajednica, djeluje i sedam turistikih info centra (Baka,
Punat, Krk, Malinska, Dobrinj, Njivice-Omialj, Vrbnik), tri turistika ureda (Glavotok Milohnii,
Pinezii, Korni), jedan info punkt (Info punkt Zrana luka Rijeka).

Tablica 57. etnice, staze i rute na podruju otoka Krka
Duina Duina
Biciklistika staza Zarok-Draga Baanska 11 km etnica i biciklistika staza Ciklame 19 km
Biciklistika staza Mjeseeva staza 24 km etnica i biciklistika staza Orhideja 16 km
Biciklistika staza Portafortuna track 11 km etnica i biciklistika staza Kadulje 23 km
Pouna staza Baka-Zarok-Batomalj-Pod
6 km etnica i biciklistika staza Magistrala origana 42 km
Lipicu
Turistike staze 90 km etnica i biciklistika staza Lungomare Njivce 4 km
Pjeaka staza Planinarska obilaznica
20 km etnica i biciklistika staza Omialj 3 km
Putevima Dobrinjtine
Trim staza Korni 3 km Trim staza Cerova -
Pjeaka staza Priniba 9 km Pjeake/planinarske staze 60 km
Maslinarska etnica Punat-Buka-Ricomp-
Pjeaka staza otovento - Sv. Krevan 12 km 8 km
Poduni-Krta-Kanajt-Puntica-Punat
etnica samoniklog bilja Punat-Konobe-
Pjeaka staza Sv. Juraj 10 km 6 km
Negrit-Punat
Pjeaka staza Korni-Kampelje 8 km Biciklistika staza Punat-Malinska 20 km
Biciklistike staze 50 km Biciklistika staza Teaka ruta 20 km
Pjeake staze (Vrbnik) 60 km Pjeake-Pastirske staze Punta 60 km
Biciklistika staza Krk-Malinska-Kras 39 km MTB staza Krk- Kosii- Vrh-Krk 18 km
Biciklistika staza ilo-Polje-Ridika-Garica-
36 km MTB staza Krk- Korni- Muraj-Lakmartin 19 km
Kras
MTB staza Krk- sv. Juraj- Skrbii- Brusii-
Biciklistika staza Vrbnik-Dobrinj-Korni 33 km 23 km
Kapovci-Kosii- Krk
Biciklistika staza Omialj-iii-Malinska 38 km MTB staza Dobrinjska transverzala 49 km
Biciklistika staza Krk-Bajii-Brzac-Vrh 33 km MTB staza Klimno-Dobrinj-Dolovo-Risika- 27 km
82
estilac, Hlapa-upanje-Klimno
MTB staza ilo-Risika-Kras- Gabonjin, sv. Ivan
Biciklistika staza Punat Krk-Malinska 13 km Dobrinjski-Klanice- Dobrinj-Hlapa- upanje- 27 km
ilo
MTB staza Porat- Vantaii-Otrobradii-
Biciklistike staze Malinska (okolica) 18 km 23 km
Gabonjin-Sv. Ivan-Sabljii-Porat
Trek staza Baka-Batomalj-Draga
11 km Trek staza Vrbnik- Risika- sv. Marek- Vrbnik 11 km
Baanska- Jurandvor- Baka
Trek staza Obiteljska ruta- Prniba 6 km Trek staza Porat- Sabljii- Turii- Porat 12 km
Trek staza Vrbnik- Sv. Marek- Risika-
25 km
Garica-Kampelje Vrbnik
Izvor: Obrada autora prema podacima dobivenim od strane turistikih zajednica koje djeluju na podruju otoka Krka.
Tematske ceste
Na podruju promatranog klastera nije razvijena vea ponuda tematskih cesta. Na podruju opine
Malinska Dubanica postoje dvije tematske ceste: Cesta sira i Zakoraimo u povijest naih
teaka. Na podruju Grada Krka takoer se nalaze dvije tematske ceste koje su ujedno pjeake
staze, a to su Putevima zlatnih kapi krkog blaga Korni, te Putevima zlatnih kapi krkog blaga
Vrh. Obogaivanje turistike ponude na biciklistikim i pjeakim stazama Turistike zajednice opine
Punat i opine Baka neke od svojih etnica (Maslinarska etnica, etnica samoniklog bilja te Pounu
stazu Baka Zarok Batomalj Lipica) pretvorile i u tematske ceste.
Ponuda sportskih objekata i sadraj iznimno je bogata na cijelom otoku Krku. Opina Baka od
sportskih objekata raspolae sa nogometnim igralitem, teniskim terenom, diving centrom, mini golf
terenom, od sportskih sadraja u ponudi su sve vrste sportova na vodi, biciklizam i razni drugi
rekreativni oblici sportskih sadraja. Opina Dobrinj od sportskih objekata ima terene za odbojku na
pijesku, rukometno-nogometno igralite, koarkaka igralita, diving centar i boalite. Grad Krk pored
2 teniska terena i 4 terena za odbojku na pijesku nudi i sportsku dvoranu, nogometno igralite, fitnes
centre, paintball terene, karting, sadraje, mogunost jahanja, streliarstva, biciklizma te velikih broj
vodenih sportskih i rekreativnih sadraja (ronjenje, jedrenje, kayak, surfanje). Opina Malinska
Dubanica raspolae sa sportskom dvoranom, terenima za odbojku na pijesku i brojnim vrstama
sportova na vodi (jedrenje, ribolov, ronjenje, surfanje). Opina Omialj u ponudi sportskih objekata i
sadraja ima teniske terene, terene za odbojku na pijesku, nogometno igralite, diving centar, te
razliite vrste sportova na vodi. Opina Vrbnik najoskudnija je s sportskim kapacitetima i sadrajima te
se mogu istaknuti kolsko igralite i diving centar.
Klaster otoka Krka raspolae s kongresnim prostorom u 9 hotelskih objekata ukupnog kapaciteta 1420
mjesta, 3 drutvena centra ukupnog kapaciteta 570 mjesta, jednom galerijom ukupnog kapaciteta 50
mjesta i dvjema opinskim dvoranama ukupnog kapaciteta 160 mjesta.
Veina hotelskih objekata u klasteru otoka Krka nudi neki od oblika wellness ponude s naglaskom na
sve znaajnija ulaganja u tom segmentu. Intencija je da se na otoku Krku daljnjim razvojem
zdravstvenih sadraja unaprijedi ponuda zdravstvenog turizma.
83
Tablica 58. Planirani projekti u funkciji razvoja turizma na podruju otoka Krka*
JLS Opina Baka: Ouvanje kulturno povijesne batine; glagoljski centar; Jadranska
kulturna batina
JLS Opina Dobrinj: Ureenje vidikovca Zvonik Dobrinj
JLS Grad Krk: Sanacija i rekonstrukcija zidina; adaptacija i opremanje galerijskog
Kulturno povijesna prostora; ureenje starogradske jezgre.
batina JLS Opina Malinska-Dubanica: Ureenje dubaljanske kue batine
JLS Opina Omialj: Landauf kua muzej.
JLS Opina Punat: Muzej pomorstva, ribarstva i brodogradnje; Muzej drvene
brodogradnje.
JLS Opina Vrbnik: Sanacija ribarskih kuica u Vrbniku; energetska obnova zgrade
knjinice Vitezi u naselju Vrbnik.
JLS Opina Baka: Razvoj pounih i eko staza; vinsko raskrije.

JLS Opina Dobrinj: ureenje tematskih parkova.
JLS Grad Krk: LOKNA Ouvanje i promocija vodenih biotopa lokve i barjanska oka za
budunost; ureenje zelenih povrina podno zidina.
Prirodna batina
JLS Opina Malinska - Dubanica: /
JLS Opina Omialj: /
JLS Opina Punat: Ureenje parkova u naselju Punat.
JLS Opina Vrbnik: /
JLS Opina Baka: Opremanje biciklistike staze; idejno rjeenje ureenja Palade;
izgradnja luke i marine na lokaciji Sorbova; valorizacija mlinova, perila i mrgara;
rekonstrukcija i dogradnja luke Baka; proirenje kapaciteta turistikih zona.
JLS Opina Dobrinj: Ureenje obale ilo; ureenje plaa; ureenje javne povrine ilo;
ureenje etnica i biciklistikih staza; izgradnja parka za vodene sportove**; izgradnja
zdravstveno-ljeilinog centra Meline**; izgradnja samostojeih kua za odmor**;
izgradnja apartmana za iznajmljivanje**.
JLS Grad Krk: Gradski prijevoz City tour Krk; izgradnja spoja biciklistike staze i etnice
Dunatu; ureenje puta za uvalu Jarjacul; etnice uz zidine.
JLS Opina Malinska Dubanica: Izgradnja plaa; ureenje centra Malinske; ureenje
Javna turistika obalnog pojasa centra naselja Malinska; izgradnja novog hotela na lokaciji biveg hotela
infrastruktura Borik**; izgradnja hotela na lokaciji depadanse Draga**.
JLS Opina Omialj: Sanacija etnice put mora; Pod Crikvun Rosulje (ureenje parka,
etnice i plae); ureenje ceste Jezero Hotel Beli Kamik; ureenje plae Veja.
JLS Opina Punat: Idejni projekt montanog sistema plaa; sanacija pristupa plai u
Staroj Bakoj; javni WC na plai Punta de bij; ureenje centralnog trga naselja Punat;
rekonstrukcija hotela Park**; rekonstrukcija kampa Pila**; izgradnja hotelskog
kompleksa Kanajt**; izgradnja beach bara Medane**; rekonstrukcija luke Punat.
JLS Opina Vrbnik: Sanacija obalnog ruba plae Zgribnica; postavljanje dodatnih
sadraja na plai Zgribnica; ureenje plaa; Izgradnja kampa**; mali obiteljski hoteli**;
izgradnja hotela Verbenicum**; rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko-
turistike namjene, tipa hotel Vinotel Gospoja**.
JLS Opina Baka: Poticanje marketinkih i promotivnih aktivnosti u cilju razvitka

poduzetnitva i turizma.
JLS Opina Dobrinj: Ureenje fitnessa na otvorenom.
JLS Grad Krk: Rekonstrukcija postojee zgrade i prenamjena u Multimedijalni kulturni
centar; vjebalite na otvorenom - kupalite Draica; ureenje djejih igralita.
Ostalo
JLS Opina Malinska-Dubanica: /
JLS Opina Omialj: Ureenje djejih igralita
JLS Opina Punat: /
JLS Opina Vrbnik: Aktivnosti vezane uz promociju (marketing) vrbnike lahtine;
postavljanje javne rasvjete du tradicionalnog puta koja povezuje dvije prirodne plae;
ureenje djejih igralita; projekt razvoja kulturnog turizma opine Vrbnik
izvoaa i JLS-ova. **planirane privatne investicije za koje su podaci poznati.
84
Tablica 59. Noenja i iskoritenost kapaciteta otok Krk

Noenja
(osnovni leajevi)
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005. 2009. 2014. 2015.
Otok Krk 3.033.503 3.311.266 3.830.932 4.173.894 19,16% 18,38% 20,80% 22,03%
Napomena: *bez luka nautikog turizma (od 2010. g. luke nautikog turizma nisu vie ni izvjetajne jedinice ni vrsta smjetajnog
objekta u mjesenom istraivanju o dolascima i noenjima turista (Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis 2011, p. 407)).
Sukladno podacima iz prethodne tablice, ukupan broj noenja na podruju otoka Krka raste i to u
2015. godini za 38 % u odnosu na 2005; odnosno 9 % u odnosu na 2014. godinu. Vano je istaknuti da
se bruto iskoritenost smjetajnih kapaciteta otoka Krka takoer poveava kroz promatrano razdoblje,
izuzev 2009., pa je bruto iskoritenost smjetajnih kapaciteta 2005. bila na razini od 19 %, dok je u
2015. godini na razini 22 %. Moe se istaknuti kako je prosjena iskoritenost smjetajnih kapaciteta
na otoku Krku u 2015. godini bila neto vea od prosjene iskoritenost kapaciteta Primorsko-
goranske upanije koja je iznosila 21,68 %.
Tablica 60. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja otok Krk
Na podruju otoka Krka, sukladno podacima DZS-a u 2015. g. boravilo je 95 % stranih

i 5 % domaih turista. U dolascima stranih turista, najbrojniji su Nijemci (25 %),
Slovenci (19 %), Austrijanci (13 %) i Talijani (11 %).
Sociodemografski
profil turista i Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera iz 2012.g.,
obiljeja putovanja dominantni oblik prijevoza turista jest automobil (77 %), slijedi ga autobus (11 %)
zatim avion (6 %) dok je udio ostalih prijevoznih sredstava zanemariv. Velika veina
turista dolazi u individualnoj organizaciji putovanja, njih ak 90 %, dok ih samo 10 %
u destinaciju dolazi organizirano.
zabava i novi doivljaji (18 %) te ljepota prirode i krajolika (11 %).
Veina turista otok Krk posjeuje prvi puta (njih 57 %) dok je 15 % ispitanika
destinaciju posjetilo vie od pet puta. Najvei broj turista (61 %) ima namjeru
Motivacija, lojalnost i ponovno posjetiti otok Krk, to svjedoi o lojalnosti turista ovoj destinaciji. Samo 9 %
izvori informacija turista izriito nema namjeru ponovno posjetiti otok Krk, dok su ostali turisti (30 %)
neodluni u svezi eventualnog ponovnog posjeta.
Internet (36 %) te preporuke i iskustva prijatelja ili rodbine (34 %) najee su

koriteni izvor informacija. U potrazi za informacijama manje su konzultirane
turistike agencije (10 %) i turistiki sajmovi (3 %).
U promatranom razdoblju veina turista je boravila u privatnom smjetaju (41 %),

dok je u hotelima s 3 ili manje zvjezdica boravilo 29 % gostiju. Privatno kod rodbine
boravilo je 11 % gostiju, dok je u kampu boravilo 8 %, a u hotelskom smjetaju s 4 ili
5 zvjezdica boravilo je svega 7 % gostiju. Najvei dio turista ostvaruje izmeu 4 i 7
noenja u destinaciji (44 %) dok njih 27 % u destinaciji ostvaruje izmeu 1 i 3
Boravak u destinaciji
noenja.
i zadovoljstvo
Turisti su pokazali visok stupanj zadovoljstva slijedeim elementima turistike
ponudom
ponude otoka Krka: istoa mora, klima, ljepota krajolika, ouvanost okolia i
ljubaznost zaposlenih u turizmu. Uz urednost i istou plaa turisti su visoko ocijenili i
etnice, radno vrijeme ugostiteljskih objekata, parkove i zelene povrine te lokalnu
gastronomiju. Turisti su niskom razinom zadovoljstva ocijenili skupove i kongrese,
sadraje za zdravstveni turizam, sportske sadraje, nautiku ponudu i parkiralita.
85
Prosjena potronja Najvei broj turista (njih 51 %) na otoku Krku dnevno troi izmeu 30 i 50 po osobi
(na razini Kvarnera 44 %). Izmeu 50 i 100 troi 27 % turista (na razini Kvarnera
19%), dok manje od 30 troi njih 16 % (na razini Kvarnera 33%), samo 6 % turista
troi vie od 100 dnevno(na razini Kvarnera 4 %).
Tablica 61. Ocjena konkurentske sposobnosti otoka Krka

Otok Krk Otok Krk
Cestovna Kvaliteta
6,00 4,75 -1,25 4,75 5,50 4,58 -0,92 4,33
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,25 4,25 -1,00 4,25 5,75 4,25 -1,50 4,00
naselja hrane
Kvaliteta
Stanje
sadraja
zatite 5,75 4,75 -1,00 4,00 5,25 3,75 -1,50 3,75
sportova na
okolia
vodi/moru
Razina Kvaliteta
5,25 4,25 -1,00 4,25 5,50 4,25 -1,25 4,00
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
5,25 4,00 -1,25 4,25 kongresnih 5,00 3,75 -1,25 4,00
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 5,75 3,75 -2,00 5,50 4,50 -1,00 4,38
3,50 biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
5,50 3,75 -1,75 3,75 vinskih i 5,50 3,00 -2,50 3,00
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 5,25 3,25 -2,00 4,25 5,50 3,00 -2,50 3,50
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera otoka Krka; znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano);
Cestovnu dostupnost (6,00), stanje zatite okolia (5,75), kvalitetu ponude zabave (5,75) i kvalitetu
hrane (5,75) glavni dionici turistike ponude otoka Krka ocijenili su najvanijim elementima turistike
ponude za svoj klaster. Kao najbolje elemente turistike ponude dionici otoka Krka su ocijenili stanje
zatite okolia (4,75), cestovnu dostupnost (4,75), kvalitetu smjetaja (4,58), te kvalitetu pjeakih i
biciklistikih staza (4,50). Najloije su ocjenjeni sljedei elementi turistike ponude otoka Krka:
kvaliteta trgovake ponude (3,25), kvaliteta vinskih i gastro-cesta (3,00), te kvaliteta sadraja
ruralnog/agroturizma (3,00). Uz najloije ocjenjene elemente turistike ponude, znatni negativni jaz
zabiljeen je za kvalitetu sportsko-rekreacijskih sadraja. Vano je primijetiti da glavni dionici otoka
Krka veinom ocjenjuju elemente turistike ponude jednako ili bolje od Primorsko-goranske upanije
u cjelini. U odnosu na upaniju u cjelini dionici otoka Krka smatraju da imaju bolje stanje zatite
okolia, kvalitetniji smjetaj, hranu, kao i ponudu kulturnih sadraja. Nasuprot tome, dionici otoka
Krka smatraju da otok Krk u odnosu na upaniju u cjelini ima loiju kvalitetu trgovake ponude,
kvalitetu sadraja ruralnog/agroturizma, kvalitetu kongresnih sadraja i niu razinu turistifikacije
kulturne batine.
86
Snage i slabosti trine pozicije otoka Krka
Snage Slabosti
prirodni resursi sezonalnost poslovanja

ljepota prirode i ekoloka ouvanost nedovoljna diferenciranost turistike ponude
ouvanost starih gradskih jezgri nekontrolirana apartmanizacija
kulturno povijesna batina nedovoljno kvalitetna struktura smjetajnih
iva folklorna batina kapaciteta
eno-gastronomska ponuda nedostatak kvalitetnih kadrova u turizmu
geoprometni poloaj i blizina emitivnih trita intraotoka prometna povezanost
sigurnost destinacije prometna optereenost tijekom sezone
razvijena mrea turistikih djelatnosti (hoteli, zdravstvena skrb tijekom sezone
agencije, mali obiteljski hoteli, obiteljski smjetaj, loa meusobna komunikacija turistikih dionika
marine,ugostiteljski objekti) neusklaenost prostornih planova s razvojem
turistika tradicija turizma
razvijena infrastruktura problematika pomorskog dobra
eko orijentacija zaputen ruralni prostor
raznolikost turistikih atrakcija (spilje, akvariji, optereenost planih prostora
plae, etnice, vidikovci i sl.) slaba razvijenost agencijske prodaje
lojalnost gostiju nepostojanje ujednaene vizije destinacije otoka
postojanje otone turistike zajednice Krka
nejasna (nedefinirana) vizija upravljanja (DM)
1.2.2.6. Cres
Klaster Cres ukljuuje podruje cjelokupnog otoka Cresa za koji je nadlean Grad Cres kao lokalna
jedinica samouprave, uz pripadajuu lokalnu turistiku zajednicu.
Prostorni planovi
Za podruje klastera Otok Cres vrijede odredbe vaeeg Prostornog plana Primorsko-goranske
upanije. Planom je predvieno ukupno 15 podruja ugostiteljsko turistike namjene (ukupne max.
povrine 173 ha), te 4 zone ugostiteljsko turistike namjene koje se prikljuuju naselju (ukupne
povrine 20 ha).
Na podruju JLS-a unutar klastera doneseni su prostorni i urbanistiki planovi koji detaljnije ureuju
navedene zone. Na podruju Grada Cresa djeluje 5 mjesnih odbora: Mjesni odbor Beli; Mjesni odbor
Dragozetii; Mjesni odbor Orlec; Mjesni odbor Valun; Mjesni odbor Martinica.
Tako su prema Prostornom planu ureenja Grada Cresa predviena sljedea graevinska podruja
ugostiteljsko-turistike namjene (hoteli s prateim sadrajima T1; turistika naselja T2, kampovi-
autokampovi T3, luke nautikog turizma LN):
T1 (hoteli s prateim sadrajima): zona "Kimen" (izgraena, 7,00 ha, max. kap. 450 kreveta);
zona "Zakol" (neizgraena, 5,00 ha, max. kap. 300 kreveta); zona "Kovaine" (neizgraena,
5,00 ha, max. kap. 350 kreveta); zona "Grabar-sjever" (neizgraena, 1,00 ha, max. kap. 100
87
kreveta), zona "Graber Barnarski" (neizgraena, 20,00 ha, max. kap. 1.400 kreveta); zona
"Centar" (neizgraena, 19,00 ha, max. kap. 1.200 kreveta; zona "Zdovice" (neizgraena, 1,00
ha, max. kap. 50 kreveta).
T2 (turistika naselja): zona "Stara Gavza" (izgraena, 9,00 ha, max. kap. 900 kreveta; zona
"Grabar" (izgraena, 7,00 ha, max. kap. 400 kreveta); zona "Zaglav" (izgraena, 11,00 ha,
max. kap. 800 kreveta); naselje Porozina (preteito izgraena, 9,00 ha, 5 ha izgraeno i 4 ha
neizgraeno, max. kap. 200 kreveta); naselje Merag (preteito izgraena, 2,00 ha, 1 ha
izgraeno 1 ha neizgraeno, max. kap. 50 kreveta).
T3 (kampovi-autokampovi): zona "Kovaine" (preteito izgraena, 32,00 ha, 24 ha
izgraeno, 8 ha neizgraeno, max. kap. 3.200 kreveta); zona "Slatina" (preteito izgraena,
42,50 ha, 24 ha izgraeno i 22,50 ha neizgraeno, max. kap. 3.500 kreveta); zona "Pod Beli"
(izgraena, 1,00 ha, max. kap. 100 kreveta); zona "Zdovice" (izgraena, 1,00 ha, max. kap.
100 kreveta); zona "Travnice" (neizgraena, 2,00 ha, max. kap. 200 kreveta); Lubenice
(neizgraena, 2,00 ha, max. kap. 200 kreveta); zona "elezni Menik" (neizgraena, 15,00 ha,
max. kap. 800 kreveta).
Sveukupno: 191,50 ha, maksimalnoga kapaciteta 14.300 kreveta.
LN (luka nautikog turizma): "Marina Cres", maksimalnoga kapaciteta 460 vezova.
Planom su predviene i zone sportsko-rekreacijske namjene i to kao R1 sportski centri (ukupno 9,69
ha od ega 4,29 ha izgraeno i 5,40 ha neizgraeno).
Strategije razvoja
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije (2005.) za razdoblje do 2015. godine
definira viziju klastera Otoka Cresa kao odrivu strategiji koja se zasniva na: kvantitativnom i
kvalitativnom rastu; poveanju kvalitete doivljaja gostiju; kvaliteti ivota domicilnog stanovnitva;
postati prepoznatljiva eko destinacija na Mediteranu, po mjeri ovjeka, koja je orijentirana zdravom
nainu ivota, ekologiji, prirodi i intenzivnom doivljaju mora, plaa, priobalja; postati jedinstvena i
prepoznatljiva destinacija po mjeri ovjeka, na Mediteranu.
Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009. 2015. (2008.) brendira Kvarner kao jadranski
zaljev wellbeinga i ugode., a na razini subregije Otok Cres kao Ekoloku oazu Kvarnera uz osobitosti
ovoga brenda prirodan, izdrljiv, izravan, topao. Strategija proizvodnog portfelja otoka Cresa istie
kao vani iskorak osvajanje liderske pozicije u domeni eko avanturizma. Kao eko-otok Kvarnera, Cres
se usmjerava na lidersku poziciju na Jadranu u domeni eko avanturizma. U tom kontekstu
identificiraju se meki avanturizam i sport, eko-avanturizam i nautiki turizam kao proizvodi visokoga
potencijala, a poslovni turizam, ture i touring, i dogaanja, festivali i manifestacije kao novi inovativni
proizvodi.
Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009. 2015.
Subregionalni plan Otok Cres predvia 11 projekata podrke koji se odnose na skup aktivnosti iz
razliitih domena za koje se procjenjuje da mogu znaajno pridonijeti operacionalizaciji dijelova
stratekog marketinkog plana turizma.
Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2016. 2020. (2015.) u sklopu cilja 1. Razvoj
88
preradu i plasman proizvoda za potrebe turizma. Na lokalnoj razini Gradsko vijee Grada Cresa
donijelo je Odluku o izradi Strategije razvoja Grada Cresa za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije (2005.) otok Cres pozicionira kao
jedinstvenu destinaciju kvalitetnoga turizma okrenutu prirodnim atraktivnostima i veliini
raspoloivoga ekoloki ouvanoga prostora, posebno okrenutu moru i morskom doivljaju. Ova se
destinacija fokusira na turiste viih platnih mogunosti na globalnim emitivnim tritima. GPRT PG-a
predlae jedinstveni prodajni prijedlog otoka Cresa: Otok Cres prepoznatljivi eko otok na
Mediteranu.
Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009. 2015. Subregionalni plan Otok Cres, polazei od
izazova i dugoronih stratekih ciljeva destinacijskoga marketinga otoka Cresa za razdoblje 2009.
2015., kao sredinju toku marketinke strategije podruja stavlja usmjerenje ka novom turistu
odnosno aktivnim i angairanim posjetiteljima te ka posebnim interesnim grupama ljubitelja prirode.
Rije je o ciljanju demografskih i interesnih skupina kupaca koji svojim motivima i stilom putovanja
takoer predstavljaju nove prilike za Cres. To su, prije svega, kupci zrele dobi (50 65) i mladi parovi
(25 35), ali i razni manji nini segmenti zainteresirani za doivljaj prirode.
Pozicioniranje otoka Cresa i razvoj brenda utemeljeni su na identitetskim obiljejima destinacije s

jedne strane, te potrebama i oekivanjima ciljanog novog turista s druge strane. Utemeljen u
izuzetnoj prirodnoj batini i ekolokoj ouvanosti otoka Cresa kao kljunim atributima jedinstvenosti i
pozicioniranja otoka, destinacijski brend Cresa poiva na obeanju doivljaja eko otoka. Osjeaj
ispunjenosti, pa ak i ushienosti to ga prua doivljaj iskonskog, monog i divljeg prostranstva Cresa,
odnosno osjeaj zadovoljstva to proizlazi iz razliitih oblika turistike ponude naslonjenih na ekoloku
ouvanost prostora, otoka je interpretacija krovnog kvarnerskog obeanja wellbeinga.
Sustav TZ-a
Na otoku Cresu djeluje jedna turistika zajednica i to TZ Grada Cresa koja ima tri stalno zaposlena
djelatnika. Djelatnici TZ-a posebno istiu problem prometne povezanosti s kopnom te u vezi s time
nedostupnost medija prilikom promoviranja raznih turistikih aktivnosti (odlazak u Rijeku). Kao
dodatno ogranienje razvoja navode nedovoljan broj komunalnih redara (samo 1 za cjelokupni otok)
te neizgraenost turistike infrastrukture (kongresna dvorana, bazeni). Istaknut je napredak u kvaliteti
privatnoga smjetaja, ali i potrebi za njegovom ponovnom kategorizacijom.
Na podruju otoka Cresa, sukladno podacima navedenim na mrenim stranicama TZG Cres, djeluje 8
turistikih agencija, meu kojima njih 3, pored rezervacije smjetaja i ponude izleta, nudi i tematske
incoming programe i ture.
89
Tablica 62. Resursno atrakcijska osnova - vanost i trina spremnost otok Cres

Posebni rezervat (ornitoloki) Fojika - Pod Predoica Cres M S
Posebni rezervat (ornitoloki) Mali bok - Koromana Cres M S
Pojedinani primjerak drvea (spomenik prirode) Sveti
Cres R S
Petar, stari hrast

Arheoloka zona Banieve peine i ampari Beli N S
Kulturno-povijesna urbanistika cjelina naselja Beli Beli N V
Hidroarheoloke zone od rta Prklo do Rijeke luke Cres R S
Kulturno-povijesna urbanistika cjelina grada Cresa Cres N V
Podmorske arheoloke zone Cres N S
Arheoloke zone u Loznatima Loznati R S
Kulturno -povijesna urbanistika cjelina naselja Lubenice Lubenice N V
Arheoloka zona Sveti Bartolomej Meraga N S
Kulturno-povijesna ruralna cjelina naselja Orlec Orlec N V
Podmorska arheoloka zona Pernat Pernat R N
Kulturno-povijesna ruralna cjelina naselja Predoica Predoica N S
Arheoloka zona gradinskoga naselja na Sisu Sveti Petar N S
Arheoloka zona Buev Valun N S
Kapele i crkve cijeli klaster R S
Antiki brodolom Martinica, Pernat N S
Svjetionici Pernat, Porozina R N
Mlin za masline (to) Beli, Orlec L S
Palaa Moise (u rekonstrukciji) Cres R N
Palaa Arsan-Petris Cres R V
Bragee - muke hlae; Kaban muka kabanica s
kapucom; Orlec R S
Muko svadbeno odjelo; Suknja-sarza
Valunska ploa Valun N V
Gastronomija cijeli klaster N S
Pokladni obiaji (makare) cijeli klaster R S
Creski muzej Cres R S
Muzej samostana sv. Frane Cres R S
Galerije Atelje Matteo Solis, Josip Pope i Lidija Sudarevi Cres L S
Fond starih i rijetkih knjiga iz knjinice Franjevakog
Cres R S
samostana sv.rane
Inventar crkve sv. Marije Velike Cres R S
Inventar crkve sv. Marije Svijenice Lubenice R S
Udruga Ruta Cres Cres R V
Centar za odrivi razvoj Gerbin Lubenice R V
Manifestacije
"Izazov Kvarnera" (orijentacijsko tranje) Beli M S
4 Islands MTB Stage Race (biciklizam) cijeli klaster M V
Meunarodni festival Meha Orlec M V
Cres trail cijeli klaster M V
Semenj Cres R V
Dani Frane Petria Cres M S
Lubenike glazbene veeri Lubenice N V
Creske kulturne veeri Cres R V
CREScendo music festival Cres M V
Dan jezera Vrana Cres L S
Brudetijada (gastro) Cres L V
Gulaijada (gastro) Cres L V
90
Dani creske janjetine i creskog maslinovog ulja (gastro) cijeli klaster R V

Dani trenja Cres L V
Dani smokava Cres L V
Ljetni karneval Cres M V
"Bejski tanac" Beli M V
Pokladne manifestacije cijeli klaster L V
srednja razina i N - niska razina spremnosti).
Tablica 63. Smjetajna ponuda - 2015. godina (stanje kolovoz) otok Cres
Objekti Kuanstva
Ukupno 25 455 935 1.942 9605 488 328
Obiteljski smjetaj 0 160 628 0 2.339 170 328
Kampovi 4 0 0 1.942 5.839 50 0
Hosteli 0 0 0 0 0 0 0
Ljeilita 0 0 0 0 0 0 0
Ostalo* 17 33 302 0 934 0 258

Napomena: * Ostalo - sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor (koje nisu pod kategorijom
kuanstva).
U 2015. u odnosu na 2009. dolo je do promjene u strukturu smjetajnih kapaciteta u korist kampova
i skupine ostalo. Posljednja analizirana godina ukazuje da u strukturi smjetajnih kapaciteta dominira
skupina kampovi s udjelom od 61 % (59 % u 2009.), a zatim slijede obiteljski smjetaj s 24 % (30 % u
2009.) te skupina ostalo s 10 % (6 % u 2009.). U ukupnoj strukturu hoteli participiraju sa svega 5 %.
Prema podacima DZS-a broj osnovnih leajeva u skupini hoteli u 2015., u odnosu na 2009. te 2014.
stagnira. Znaajna poveanja broja osnovnih leajeva (2015./2009.) biljee skupina ostalo te skupina
pansioni i prenoita (99 % i 92 % retrospektivno). Stopu rasta biljee i kampovi i to 17 % u 2015. u
odnosu na 2009. Najvee smanjenje broja osnovnih leajeva biljei skupina obiteljski smjetaj. Stopa
pada u 2015., u odnosu na 2009., iznosila je -9 %, dok u odnosu na 2014. nema promjena.
Na klasteru se nalaze 2 hotela kategorije 3*. U turistikoj ponudi svakako valja istaknuti Imanje Kui
u Martinici (destilerija bilja).
Tablica 64. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor otok Cres
LU Cres 6 467 77 0 544
Prema podacima upanijske luke uprave klaster Otok Cres raspolae s 21 lukom otvorenom za javni
promet od ega je 86% komunalnih, a 14% nautikih vezova.
91
Tablica 65. Ugostiteljstvo objekti izvansmjetajnoga ugostiteljstva i poduzea na

podruju otoka Cresa
Broj objekata izvansmjetajnoga ugostiteljstva Poduzea u 2014. (sa sjeditem na podruju upanije)
Smjetaj
Poslovni
Ostali objekti 15 86.039.753 12.719.611
prihod
Ukupno 83 Dobit/gubitak 6.749.038 858.201
Broj zaposlenih u poduzeima koja pruaju uslugu smjetaja u 2014. poveao se, u odnosu na 2013.,
za 4 %, dok se u djelatnosti pripreme i usluivanja hrane i pia poveao za 65 %. Poduzea koja
pruaju uslugu smjetaja biljee stopu rasta poslovnih prihoda u 2014., u odnosu na proteklu godinu,
od 2 %, a poduzea koja pruaju usluge pripreme i usluivanja hrane i pia stopu rasta od 92 %. Oba
dvije skupine biljee dobitak u 2014., uz napomenu da kod poduzea iz djelatnosti smjetaj dobitak
pada, u odnosu na 2013., za -47 %, a kod poduzea koja pruaju usluge smjetaja raste za 380 % Tri
objekta na podruju klastera Otok Cres nosi oznaku Kvarner Food s ukupnim prosjenim brojem
bodova 80 od maksimalno moguih 100.
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura otok Cres
Plae
mogunost za puno znaajniju valorizaciju. Trenutno ne postoji u potpunosti tematizirana plaa na
podruju klastera, ali postoje prijedlozi za tematizaciju postojeih plaa u sklopu Regionalnog
programa ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije.
Tablica 66. Plae na podruju otoka Cresa

Plae Otok Cres
Ureene 14
Prirodne 38
Ukupno 52
Duina (m) 7.417
Povrina (m2) 74.740
Plava zastava (2015.) 2
Izvor: Regionalni program ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije, 2015.;
www.blueflag.global
Na podruju klastera djeluje jedan Info punkt - Turistiki ured TZG Cresa.
92
etnice, staze, rute
Tablica 67. etnice, staze i rute na podruju otoka Cresa

Duina Duina
Cres - Sv. Salvadur - Sv. Bla 12 km Biciklistika staza Sv. Petar - Ivanje 8 km
Sv. Salvadur - Uvala Gavza Cres 3,3 km Biciklistika staza Cres - Valun 15 km
Cres - Merag 4,5 km Biciklistika staza Hrasta - Grmov - Podol (M) 10 km
Cres - Krina - Loznati - Cres 12 km Biciklistika staza Srem - Plat - Verin 8 km
Cres - Nedomilje - Valun 12 km Biciklistika staza Grmozaj - Matalda 2,8 km
7 obiljeenih eko staza Biciklistika staza Grmozaj - Loze 3 km
Izvor: Obrada autora prema TZG Cres; http://www.island-cres.net/hr/cycling_and_walking.htm
Za ljubitelje boravka u prirodi i one koji ele upoznati unutranjost otoka na raspolaganju je oko
100km obiljeenih i markiranih pjeakih i etnih staza. Uz pjeaenje i planinarenje klaster Otok Cres
ima u ponudi i biciklistike staze.
Tematske ceste
Od tematskih cesta postoji Cesta meda u gradu Cresu.
Klaster raspolae sa sljedeim sportskim sadrajima: nogometno igralite, 3 teniska terena, odbojka
na pijesku, kolska dvorana (zatvorena) i igralite za mali nogomet i koarku, boalite.
Klaster Otok Cres raspolae s ukupno 3 dvorane za sastanke sveukupnoga kapaciteta od 285 sjedeih
mjesta. Najvei prostor za sastanke nalazi se u vienamjenskoj sali hotela Kimen koja se pretvara u
dvorane za sastanke (150 sjedeih mjesta).
Usluge zdravstvenog/wellness turizma pruaju se u hotelu Kimen (sauna, usluge masae) i kampu
Kovaine (usluge masae).
Tablica 68. Planirani projekti u funkciji razvoja turizam otoka Cresa*
Kulturno-povijesna batina Sanacija i prenamjena Palae Moise.
Prirodna batina Javne zelene povrine.
Javna turistika infrastruktura Pomorsko dobro; info centar.
Projekti razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje; autobusni terminal;

Ostalo sanacija luice; izgradnja sportske dvorane: izgradnja trnice u Cresu;
rekonstrukcija pristaninog mula u luci Martinica.
izvoaa i JLS-ova. **planirane privatne investicije za koje su podaci poznati
93
U okviru dostavljenoga anketnoga upitnika od Grada Cresa na podruju jedinice lokalne uprave i
samoupravne planira se realizirati 20-ak projekata.
Tablica 69. Noenja i iskoritenost kapaciteta otok Cres

Noenja
(osnovni leajevi)
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005.* 2009.* 2014. 2015.
Otok Cres 662.082 712.781 788.288 819.279 22,89% 22,93% 22,47% 23,37%
PG 10.368.884 10.989.353 12.212.423 13.070.148 18,36% 17,89% 20,46% 21,68%

Ukupan ostvareni broj noenja na klasteru u 2015., u odnosu na 2005., pokazuje rast od 24 % dok je
na upanijskoj razini zabiljeen rast od 18 %. Pozitivni trend ostvaren je i u odnosu na prethodnu
godinu kako na razini klastera tako i na razini PG-a (4 % i 6 % retrospektivno). Zabiljeena godinja
iskoritenost smjetajnih kapaciteta na otoku Cresu u 2015. iznosi 23,37 % dok na razini PG-a ona
iznosi 21,68 %. Bruto iskoritenost na otoku Cresu je porasla za 2 % u odnosu na 2005. i 4 % u odnosu
na 2014. Prema procjeni TZG Cresa u 2015. na klasteru je boravilo 120.000 jednodnevnih posjetitelja.
Tablica 70. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja otok Cres
Na podruju otoka Cresa, sukladno podacima DZS-a u 2015.g. boravilo je 96 % stranih

i 4 % domaih turista. U dolascima stranih turista, najbrojniji su Nijemci(30%), Talijani
Sociodemografski (20 %) i Slovenci (19 %).
profil turista i Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera iz 2012.g.,
obiljeja putovanja dominantni oblik prijevoza turista jest automobil (70 %), slijedi ga autobus (13 %) dok
je udio ostalih prijevoznih sredstava zanemariv. Velika veina turista dolazi u vlastitoj
reiji, njih ak 82 %, dok ih samo 18 % u destinaciju dolazi organizirano.
grad Cres posjetila prvi puta (njih 60 %) dok je 10 % ispitanika posjetilo vie od pet
puta. Najvei broj turista (52 %) ima namjeru ponovno posjetiti grad Cres, to svjedoi
Motivacija, lojalnost
o lojalnosti turista ovoj destinaciji. Samo 8 % turista izriito nema namjeru ponovno
i izvori informacija
posjetiti grad, dok su ostali turisti (40 %) neodluni u svezi eventualnog ponovnog
posjeta. Preporuke i iskustva prijatelja ili rodbine (25 %), turistike agencije (17 %) i
ostali oblici (42 %) najee su koriteni izvor informacija. U potrazi za informacijama
manje je konzultiran Internet (13 %).
U promatranom razdoblju veina turista je boravila u kampovima (57 %) i privatnom

smjetaju (33 %). U hotelima s 3 zvjezdice boravilo je 10 % turista. Najvei dio turista
ostvaruje izmeu 4 i 7 noenja u gradu Cresu (44 %) dok njih 17 % ostvaruje vie od 7
Boravak u destinaciji noenja. Turisti su pokazali visok stupanj zadovoljstva slijedeim elementima
i zadovoljstvo turistike ponude otoka Cresa: klima, ljepota krajolika, ljubaznost i znanje stranih
ponudom jezika zaposlenih u turizmu. Visoko su ocjenjeni i ugostiteljski objekti, istoa mora,
objekti za smjetaj, radno vrijeme ugostiteljskih objekata te lokalna gastronomija.
Turisti su niom razinom zadovoljstva ocijenili ljubaznost stanovnitva, skupe i
kongrese, parkiralita i sadraje za zdravstveni turizam.
94
Najvei broj turista (njih 54 %) u gradu Cresu dnevno troi izmeu 30 i 50 po osobi
Prosjena potronja (na razini Kvarnera 44 %). 35% turista dnevno troi manje od 30 (na razini Kvarnera
33 %) , dok njih samo 2 % troi vie od 100 dnevno (na razini Kvarnera 4 %).
Izvor: Dravni zavod za statistiku; Blaevi, B., Peri, M. ur. (2012)
Tablica 71. Ocjena konkurentske sposobnosti otoka Cresa

Otok Cres Otok Cres
Cestovna Kvaliteta
5,60 3,60 -2,00 4,60 5,60 3,47 -2,13 3,87
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,40 3,60 -1,80 3,60 5,80 4,20 -1,60 4,00
naselja hrane
Kvaliteta
6,00 4,80 -1,20 4,60 5,00 3,80 -1,20 3,80
okolia sportova na
vodi/moru
Razina Kvaliteta
5,40 4,20 -1,20 4,00 5,40 4,00 -1,40 3,80
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
5,60 3,60 -2,00 3,60 kongresnih 5,20 2,00 -3,20 3,40
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 4,60 3,00 -1,60 3,60 5,80 4,10 -1,70 4,00
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
5,40 3,20 -2,20 3,80 vinskih i 5,20 2,60 -2,60 3,80
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 5,00 3,20 -1,80 4,00 5,40 3,00 -2,40 3,40
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera otoka Cresa; ; Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano);
Analizom stavova glavnih dionika turistike ponude otoka Cresa, dolazi se do spoznaje da najvanijim
elementima turistike ponude za svoj klaster dionici smatraju stanje zatite okolia (6,0), kvalitetu
hrane (5,80), kvalitetu pjeakih i biciklistikih staza (5,80) i kvalitetu smjetaja (5,60). Dionici su
najloije ocijenili sljedee elemente za svoj klaster: kvalitetu kongresnih sadraja (2,00), kvalitetu
vinskih i gastro-cesta (2,60) i kvalitetu sadraja ruralnog/agroturizma (3,00). Upravo za navedene
elemente javljaju se najvei negativni jazovi u odnosu na percipiranu vanost elemenata za klaster. U
odnosu na Primorsko-goransku upaniju u cjelini dionici otoka Cresa smatraju da imaju loiju
cestovnu dostupnost, kvalitetu kongresnih sadraja, te vinskih i gastrocesta. Nasuprot tome dionici
smatraju da otok Cres u odnosu na upaniju u cjelini ima bolje stanje zatite okolia, razinu
turistifikacije prirodne batine, kvalitetu hrane, kvalitetu ponude kulturnih sadraja, te kvalitetu
pjeakih i biciklistikih staza.
95
Snage i slabosti trine pozicije otoka Cres

Snage Slabosti
ljepota prirode i ekoloka ouvanost (sunce, slaba prometna povezanost/izoliranost (trajekti)
more, plae) nedovoljno razvijena turistika infrastruktura
sigurnost destinacije (kongresne dvorane, bazeni, neobiljeene pjeake
zdrav i miran odmor (nenaseljenost, blizina staze)
"civilizacije") nepovoljna struktura smjetajnih kapaciteta (hoteli,
tradicija (folklor, maslinarstvo, ribarstvo, novi oblici obiteljskoga smjetaja)
akavski govor, turizam) nedostatak turistikih djelatnika (konobari, kuhari)
kulturno-povijesna batina nedostatak adekvatne zdravstvene zatite
sustav upravljanja zatienim dijelovima sezonalnost poslovanja
prirode problemi vezani uz pomorsko dobro (ureenje
tradicija gastronomske ponude (janjetina, plaa)
masline, kampi) nedovoljna povezanost i suradnja luke kapetanije i
prepoznatljivost flore i faune (krajobraz, turistikih dionika
bjeloglavi supovi) nedostatak dopunskoga turistikog sadraja (izvan
geoprometni poloaj i blizina emitivnih sezone sve je zatvoreno, obiteljski smjetaj ne nudi
trita doruak)
nedovoljno razvijena ruralna ponuda
nepovoljna demografska struktura (malo mladih
ljudi i poduzetnika)
1.2.2.7. Loinj
Turistiki klaster Loinj obuhvaa podruje otoka Loinja na kojem se sva naselja nalaze u sklopu grada
Malog Loinja kao jedinice lokalne samouprave.
Prostorni planovi
Za podruje klastera Otok Loinj vrijede odredbe vaeeg Prostornog plana Primorsko-goranske
upanije. Planom je predvieno ukupno 13 podruja ugostiteljsko turistike namjene (ukupne max.
povrine 190 ha), te 2 zone ugostiteljsko turistike namjene koje se prikljuuju naselju (ukupne
povrine 11 ha).
Na podruju JLS-a unutar klastera doneseni su prostorni i urbanistiki planovi koji detaljnije ureuju
navedene zone. Na podruju Grada Malog Loinja djeluje 11 mjesnih odbora: Mjesni odbor Belej;
Mjesni odbor unski; Mjesni odbor Artatore; Mjesni odbor Ilovik; Mjesni odbor Nerezine Sv. Jakov;
Mjesni odbor Osor; Mjesni odbor Punta Kria; Mjesni odbor Susak Srakane; Mjesni odbor Unije;
Mjesni odbor Ustrine; Mjesni odbor Veli Loinj.
Tako su prema Prostornom planu ureenja Grada Maloga Loinja predviena sljedea graevinska
podruja ugostiteljsko-turistike namjene (hoteli T1; turistika naselja T2, kampovi-autokampovi
T3, turistiko-informacijski centar T4):
Sunana uvala Mali Loinj T1 hoteli: 22,00 ha (2.500 kreveta; 113,64 kreveta/ha).
ikat Mali Loinj T1 i/ili T3 hoteli/kampovi: 62,00 ha (6.000 kreveta; 96,77 kreveta/ha).
Artore unski T2 turistika naselja: 6,44 ha (300 kreveta; 46,58 kreveta/ha).
Poljana Mali Loinj T2 i/ili T3 turistika naselja/kampovi: 18,00 ha (2.160 kreveta; 120
kreveta/ha).
96
Buanje Nerezine T2 turistika naselja: 16,00 ha (1.650 kreveta; 103,13 kreveta/ha).

Lopari Nerezine T2 i/ili T3 turistika naselja/kampovi; 30,00 ha (3.100 kreveta; 103,33
kreveta/ha).
Punta Kria-UI Punta Kria T2 turistika naselja: 3,80 ha (190 kreveta; 50 kreveta/ha).
Baldarin Punta Kria T3 kampovi: 20,00 ha (2.000 kreveta); 100,00 kreveta/ha.
Turistiko-informacijski centar Belej T4: 0,50 ha (0 kreveta).
Sveukupno: 178,74 ha, 20.400 kreveta, 114,13 kreveta/ha.
U sklopu zona ugostiteljsko-turistike namjene odreene su i povrine privezita (PR) 8 zona

ukupno s 8,54 okvirne povrine akvatorija priveza, kapaciteta 660 priveza. Planom su predviene i
zone sportsko-rekreacijske namjene i to kao R1 sportsko-rekreacijski centri (22,17 ha izgraeno,
25,34 ha neizgraeno, ukupno 47,51 ha) i R2 rekreacijske zone (26,57 ha izgraeno, 5,35 ha
neizgraeno, ukupno 29,92 ha).
Plan predvia da graevine ugostiteljsko-turistike namjene (rekonstrukcija/nova izgradnja) budu

preteno visoke kategorije s 4 * i vie.
Plan utvruje i luke nautikog turizma (LN) i to postojeu marinu Privlaka Runjica (Mali Loinj) s
najveim kapacitetom od 400 vezova (dravni znaaj) te dvije planirane marine: Velopin (Mali Loinj s
najveim kapacitetom od 200 vezova (dravni znaaj) i Nerezine (na lokaciji Biskupija; Nerezine) s
najveim kapacitetom od 280 vezova (dravni znaaj).
Plan predvia dogradnju uzletno-sletne staze aerodroma "Mali Loinj" duine 900 m na najmanje
2.000 m duljine piste te izgradnju letjelita "Unije" na otoku Unije s sletnom stazom najmanje irine
30 m s obostranim pojasom irine 15 m, ukupne irine prostora za letjelite najmanje 60 m, a duine
1.070 m.
Biciklistike staze se planiraju u koridoru svih javnih i nerazvrstanih cesta posebno du povijesnih
trasa putova, umskih protupoarnih putova i drugo. Kao biciklistiku stazu se predlae urediti
devastirani prostor trase vodovoda za Puntu Kria. Uz biciklistike staze mogu se graditi odmorita s
urbanom opremom.
Planom je utvren koridor planirane iare iz Nerezina na Osoricu s polaznom stanicom na potezu
od Barda do sela Petine i zavrnom na vrhu Sv. Nikola.
Strategije razvoja
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije (2005.) za period do 2015. godine klaster
Otok Loinj izravno povezuje s ouvanom prirodom i zdravljem te u tom kontekstu utvruje sredinji
identitet: "Osjeti otvoreni prostor!"; "Uivaj u zdravom stilu ivota u mirnom i ouvanom okoliu!".
Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma PG-a (2012.) kao kljune projekte podrke
realizaciji Kvarnera kao "destinacije zdravlja" izdvajaju Ljeilite Veli Loinj i Loinj kao otok vitalnosti.
Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009. 2015. (2008.) brendira Kvarner kao jadranski
zaljev wellbeinga i ugode, a na razini subregije Otok Loinj kao Otok vitalnosti uz osobitosti ovoga
brenda prirodan, vedar, pun energije, blag. Strategija proizvodnoga portfelja Kvarnera istie kao
vani iskorak osvajanje liderske pozicije u domeni proizvoda zdravstvenoga turizma. Subregionalni
plan za Otok Loinj, u okviru strategije proizvodnoga portfelja, identificira
thalasso/wellness/medicinske programe kao proizvode visokoga potencijala. Uz nedvojbeni stalni rast
interesa za zdravim ivotom, procjenjuje se da proizvod thalasso/wellness, kao glavni motiv dolaska,
ali i kao pratea aktivnost tijekom drugih vrsta boravka, ima potencijal postati jedan od primarnih
proizvoda Loinja i nositelj destinacijskoga imida. Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009.
2015. Subregionalni plan Otok Loinj predvia 11 projekata podrke koji se odnose na skup
97
aktivnosti iz razliitih domena za koje se procjenjuje da mogu znaajno pridonijeti operacionalizaciji

dijelova stratekoga marketinkog plana turizma.
Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2016. 2020. (2015.) u sklopu cilja 1. Razvoj
zdravstvenoga turizma kod osmiljavanje zdravstveno-turistikih proizvoda i koordinacijske aktivnosti
Razvoj zelenoga gospodarstva naglaena je potreba za usmjeravanjem poljoprivredne proizvodnje
na preradu i plasman proizvoda za potrebe turizma.
Na lokalnoj razini doneseni Plan ukupnog razvoja Grada Mali Loinj 2013. 2020. (2013.) turizam na
otoku prepoznaje kao vaan segment razvojnih mogunosti i okosnicu razvoja otoka. Istoimeni plan
definira viziju Grada Mali Loinj: Odrivim razvojem do otoka zdravlja i vitalnosti, za mlade koji ostaju i
goste koji se vraaju. Kao prvi strateki cilj Plan stavlja gospodarski razvoj, a u okviru kojega razrauje
tri prioritetna podruja gospodarstva. Unapreenje i razvoj turizma spada u kljune prioritete za iju
su realizaciju predviene sljedee mjere: razvoj novih oblika turizma (kulturni, seoski ili agroturizam,
kongresni, vjerski turizam i dr.), izgradnja turistike infrastrukture (TIC, javni parkovi, eko naselja,
biciklistike rute, zeleni putovi, izgradnja i ureenje objekata za smjetaj, objekata kulturne batine i
dr.), educiranje kadrova u turizmu, promocija turistikih sadraja. Usvojene su jo dvije strategije i to
Program razvoja odrivoga turizma Grada Mali Loinj (2013.) te Program razvoja ruralnog turizma
na podruju Grada Malog Loinja (2014.), koja istie slijedee oblike ruralnog turizma: agroturizam,
ekoturizam, gastronomski turizam, lovni i ribolovni turizma, rekreacijsko-avanturistiki turizam,
zdravstveni turizam, edukacijski turizam, kulturni i vjerski turizma, rezidencijalni i zaviajni turizam.
Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009. 2015. Subregionalni plan Otok Loinj, polazei od
izazova i dugoronih stratekih ciljeva destinacijskoga marketinga otoka Loinja za razdoblje 2009.
2015., kao sredinju toku marketinke strategije podruja stavlja usmjerenje ka novom turistu
odnosno plateno sposobnijim i aktivnijim ciljnim segmentima kupaca. Rije je o ciljanju demografskih
i interesnih skupina kupaca koji svojim raspoloivim budetima, motivima i stilom putovanja takoer
predstavljaju nove prilike za Loinj. To su, prije svega, kupci zrele dobi (50 65), poslovni/kongresni
i wellness gosti. Pozicioniranje otoka Loinja i razvoj brenda utemeljeni su na identitetskim obiljejima
destinacije s jedne strane, te potrebama i oekivanjima ciljanog novog turista s druge strane. Brend
otoka Loinja poiva na prii o osjeaju vitalnosti ili ivotne energije to proizlazi, ak prti, iz
mjesta idealnih prirodnih uvjeta ivota od klime, kvalitete zraka i mora do bujne pitome vegetacije.
Vrijednost/snaga brenda otoka Loinja: Otok vitalnosti.
Osobnost brenda otoka Loinja: pomalo suzdran, pun energije, vedrine i aktivan. Osjeaj vitalnosti
loinjska je interpretacija krovnoga kvarnerskog obeanja wellbeinga. Strategija proizvodnoga
portfelja otoka Loinja, podrazumijeva sljedee vane iskorake: usmjerenje ka produljenju turistike
sezone; unapreenje kvalitete; osvajanje liderske pozicije u domeni turistike talasoterapije (Loinj
se usmjerava na lidersku poziciju na Jadranu u domeni turistike talasoterapije).
Sustav TZ-a
Na podruju klastera Otok Loinj djeluje jedna turistika zajednica TZ Grada Malog Loinja. TZG
Malog Loinja djeluje na temelju godinjeg Programa rada i Financijskog plana koje donosi Skuptina,
98
a ostvaruje prihode iz sljedeih izvora: boravine pristojbe, turistike lanarine, prorauna i ostalih
izvora. TZG Maloga Loinja ima pet stalno zaposlenih djelatnika.
Na podruju TZG Malog Loinja djeluje 13 putnikih agencija. Agencije nude ponudu privatnog i
hotelskog smjetaja, prodaju izleta, iznajmljivanje bicikli, skutera, glisera, automobila.
Agencije njeguju, unapreuju i prezentiraju turistiku destinaciju kroz lokalne usluge i proizvode,
suvenire, izlete, dogaanja i kulturno-povijesno bogatstvo. Dugogodinjim iskustvom i inovativnim
radom pokrenule su niz trendova u destinaciji.
Tablica 72. Resursno-atrakcijska osnova, vanost i trina spremnost otok Loinj


Park-uma ikat Mali Loinj N V
Park-uma Pod Javori Mali Loinj N N

Arheoloka zona Oruda Mali Loinj R S
Arheoloka zona Palacol Mali Loinj R S
Urbana cjelina grada Mali Loinj Mali Loinj N V
Kulturno-povijesna cjelina zaselka Veli Tri Osor R V
Kulturno-povijesna urbana cjelina naselja Osor Osor N V
Ruralna kulturno-povijesna cjelina naselja Susak Susak M V
Urbana cjelina Velog Loinja Veli Loinj N V
Govor otoka Suska Susak N V
Kip "Apoksiomen" Mali Loinj M V
Tradicija ribarenja i pomorstva (tradicijska plovila) cijeli klaster N V
Maloloinjska Kalvarija Mali Loinj L S
Miomirisni otoki vrt cijeli klaster N S
Bogata flora (1.018 identificiranih biljnih vrsta) cijeli klaster M V
Gastronomija cijeli klaster M V
Oporavilite za kornjae i Loinjski edukacijski centar o Mali Loinj, Veli
M V
moru Loinj
Pokladni obiaji (makare) cijeli klaster R S
Mali Loinj, Veli
Muzejska graa Loinjskog muzeja N V
Loinj, Osor
Etnografska zbirka Nerezine R S
Muzej Apoksiomena Mali Loinj M V
Zbirka zavjetnih slika brodova iz kapele Marijina
Mali Loinj R S
Navjetenja
Inventar crkve sv. Gaudencija Osor R S
Inventar crkve sv. Antuna Opata i crkve Uznesenja Marijina Veli Loinj R S
Manifestacije
Loinjski cvijet Mali Loinj L S
Feta loinjske kuhinje Mali Loinj R V
4 Islands MTB Stage Race (biciklizam) cijeli klaster M V
Downhill Loinj (biciklizam) Veli Loinj M V
Loinj Trail cijeli klaster M V
Loinjski polumaraton Veli Loinj N V
Nerezinski Muaj Nerezine N V
99
Meunarodni festival Meha Nerezine M V

Svjetski dan morskih kornjaa Mali Loinj N S
Dan dupina Veli Loinj M V
Osorske glazbene veeri Osor M V
Jazz festival Loinj Mali Loinj N V
Veloselske ljetne uance Veli Loinj - luka R V
Dan iseljenika Susak L S
Akvatorij otoka
Regata loinjskih olimpijaca M V
Loinja
Nerezinske ljetne igre Nerezine M V
Festival loinjskih balkona Mali Loinj R V
Nerezinska regata tradicijskih barki na jedra Nerezine M V
Loinjska regata pasara na vesla Mali Loinj M V
Akvatorij otoka
Arbunada N S
Loinja
Akvatorij otoka
Novogodinji kup Nacija i Gradova u podvodnom ribolovu M V
Loinja
Pokladne manifestacije cijeli klaster L V
srednja razina i N - niska razina spremnosti).
Republike Hrvatske; TZ Loinj; TZ Kvarner; vlastito istraivanje autora.
Tablica 73. Smjetajna ponuda u 2015. godini (stanje kolovoz) otok Loinj
Objekti Kuanstva
Ukupno 70 2.426 1.871 3.003 20.080 2.050 871

Hoteli i hotel batina 9 1.309 72 0 2.472 726 0
Obiteljski smjetaj 0 787 1.046 0 5.361 623 871
Kampovi 7 0 0 3.003 8.754 350 0
Hosteli 3 89 0 0 379 0 0
Ljeilita 1 57 0 0 180 20 0
Ostalo* 39 47 581 0 2.077 46 0
Napomena: *Ostalo - sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor (koje nisu pod kategorijom kuanstva),
odmaralita za djecu.
U 2015. u odnosu na 2009. dolo je do promjene u strukturu smjetajnih kapaciteta u korist hotela i
kampova. Posljednja analizirana godina ukazuje da u strukturi smjetajnih kapaciteta dominira
skupina kampovi s udjelom od 44 % (36 % u 2009.), a zatim slijede obiteljski smjetaj s 27 % (39 % u
2009.) te hoteli s 12 % (10 % u 2009.). Prema podacima DZS-a broj osnovnih leajeva u skupini hoteli u
2015., u odnosu na 2009., se uveao za 4 %, a u odnosu na 2014. za 3 %. Znaajna poveanja broja
osnovnih leajeva (2015./2009.) biljee turistika naselja/apartmani i skupina pansioni i prenoita (19
% i 225 % retrospektivno). Visoku stopu rasta (63 %) pansioni i prenoita biljee i u odnosu na
prethodnu godinu. Najvee smanjenje broja osnovnih leajeva biljei skupina obiteljski smjetaj. Stopa
pada u 2015., u odnosu na 2009., iznosila je -41 %, dok je u odnosu na 2014. zabiljeen rast od 2 %.
Od 9 hotela koji posluju na klasteru Otok Loinj 22 % ima 5* (2 hotela), 56 % 4*(5 hotela) i 22 % 3* (2
hotela) (Ministarstvo turizma).
100
Tablica 74. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor otok Loinj
LU Mali Loinj 21 698 238 47 983
Prema podacima upanijske luke uprave klaster Otok Loinj raspolae s 21 lukom otvorenom za javni
promet od ega je 71% komunalnih, a 24% nautikih vezova.
Tablica 75. Ugostiteljstvo objekti izvansmjetajnoga ugostiteljstva i poduzea na podruju otoka

Loinja
Broj objekata izvansmjetajnog ugostiteljstva Poduzea u 2014. ( sa sjeditem na podruju
upanije)
Smjetaj
Poslovni
Ostali objekti 14 301.215.404 18.551.390
prihod
Ukupno 168 Dobit/gubitak -59.664.472 -644.675
Broj zaposlenih u poduzeima koja pruaju uslugu smjetaja u 2014. poveao se, u odnosu na 2013.,
za 10 %, dok se u djelatnosti pripreme i usluivanja hrane i pia poveao za 15 %. Poduzea koja
pruaju uslugu smjetaja biljee stopu pada poslovnih prihoda u 2014., u odnosu na proteklu godinu,
od -6 %, a poduzea koja pruaju usluge pripreme i usluivanja hrane i pia stopu rasta od 15 %. Oba
dvije skupine biljee zabrinjavajui gubitak u 2014. to u odnosu na 2013., kada je zabiljeen dobitak,
predstavlja promjenu od 291 % za poduzea koja pruaju usluge smjetaja i -136 % za poduzea iz
djelatnosti pripreme i usluivanja hrane i pia. etiri objekta na podruju klastera Otok Loinj nosi
oznaku Kvarner Food s ukupnim prosjenim brojem bodova 87 od maksimalno moguih 100.
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura otok Loinj
Plae
mogunost za puno znaajniju valorizaciju. Trenutno ne postoji u potpunosti tematizirana plaa na
podruju klastera, ali postoje prijedlozi za tematizaciju postojeih plaa u sklopu Regionalnog
programa ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije.
101
Tablica 76. Plae na podruju otoka Loinj

Otok Loinj
Plae
Ureene 20
Prirodne 30
Ukupno 50
Duina (m) 22.052
Povrina (m2) 90.883
Plava zastava (2015.) 3
Izvor: Regionalni program ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije, 2015.;
www.blueflag.global

Na podruju klastera djeluje jedan info punkt Turistiki ured TZG Malog Loinja.
etnice, staze, rute
Tablica 77. etnice, staze i rute na podruju otoka Loinja

Duina Duina
etnica vitalnosti 7 km Susak 8 km
Stazama loinjskih
12 km Punta Kria 50 km
kapetana
Put dupina 20 km Unije 30 km
Ilovik 16 km Osorica 25 km
Loinjska transverzala 10 km unski 20 km
Izvor: obrada autora prema podacima dobivenim od strane TZG Mali Loinj
Na loinjskom otoju moe se pjeaiti i planinariti na 250 km ureenih staza koje se proteu na pet
otoka, obuhvaaju podruja na otoku Cresu (Punta Kria) te na otocima Loinju, Iloviku, Susku i
Unijama. Staze su raznovrsne od laganih pjeakih do srednje i vrlo zahtjevnih planinarskih staza.
Planina Osorica (588 m) pokraj Nerezina i brdo Sveti Ivan ( 231 n. m .) iznad Veloga Loinja vrlo su
privlana za ljubitelje planinarenja, a pjeake staze uz samu obalu mora, idealne za etnje i
oputanje.
Tematske ceste
Tematske ceste nisu razvijene na podruju promatranog klastera.
Klaster raspolae sa sljedeim sportskim sadrajima: teniski tereni na otvorenom (27), polivalentno
igralite (mali nogomet, 2 koarkaka, 2 teniska, 2 odbojkaka igralita), beach volley, boe, mini golf,
stolni tenis, kuglana, umjetna stijena za penjanje na otvorenom, fitness na otvorenom.
102
Klaster Otok Loinj raspolae s ukupno 11 dvorana za sastanke sveukupnoga kapaciteta od 1.126
sjedeih mjesta. Najvee dvorane nalaze se u Wellness Hotel Aurora (400 sjedeih mjesta) i Hotelu
Bellevue (360 sjedeih mjesta). U hotelima klastera nalazi se 97 % sveukupnog kapaciteta dvorana za
sastanke.
Usluge zdravstvenoga turizma pruaju se u hotelima grupe Jadranka i to u vidu: programa plune
rehabilitacije na Loinju za djecu i odrasle; zdravstvenih usluga u hotelima i kampu; zdravstvenih
programa; programa vitalnosti; fitnessa; aromaterapije; sporta; loinjske prirodne kozmetike. Od
ponuda na temu zdravlja istiu se: Re-Spiro program program plune rehabilitacije za djecu i
odrasle; Stress Adieu anti-stress program; Sante' program s preventivnim internistikim pregledom;
Renergy Deluxe i Mini Renergy Deluxe; Sihouette program oblikovanja tijela; Mala kola zdravog
disanja.
Tablica 78. Planirani projekti u funkciji razvoja turizam otoka Loinja*
Kulturno povijesna batina Ulaganja u objekte kulture
Prirodna batina Projekti zatite okolia
etnica Poljana-Runjica; Biciklistike staze (Biciklistika transverzala

Javna turistika infrastruktura
Apsyrtides); Ulaganja u pomorsko dobro
Razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje; izgradnja i ureenje

komunalne infrastrukture; izgradnja sportske dvorane; izgradnja
centra zdravstvenog turizma s luksuznim vilama i eko naseljem**;
Ostalo
rekonstrukcija hotela Helios i izgradnja thalassotherapije**; izgradnja
klinike u hotelu ikat**; edukacijski i znanstveno-istraivaki centar o
moru u Malom Loinju; zatita od buke kao korak u odrivom razvoju
otoka Loinja.
izvoaa i JLS-ova. **planirane privatne investicije za koje su podaci poznati.
U okviru dostavljenoga anketnoga upitnika od Grada Maloga Loinja na podruju jedinice lokalne
uprave i samoupravne planira se realizirati 30-ak projekata i to putem javnih i privatnih izvora
financiranja.
Tablica 79. Noenja i bruto iskoritenost otok Loinj

Noenja
(osnovni leajevi)
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005.* 2009.* 2014. 2015.
Otok Loinj 1.642.825 1.708.570 1.734.698 1.827.232 22,73% 19,82% 22,61% 24,93%
objekta u mjesenom istraivanju o dolascima i noenjima turista (Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis 2011, str. 407).
Ukupan ostvareni broj noenja na klasteru u 2015., u odnosu na 2005., pokazuje rast od 11% dok je na
upanijskoj razini zabiljeen rast od 18%. Pozitivni trend ostvaren je i u odnosu na prethodnu godinu
103
kako na razini klastera tako i na razini PG-a (5 % i 6 % retrospektivno). Zabiljeena godinja

iskoritenost smjetajnih kapaciteta na otoku Loinju u 2015. iznosi 24,93 % dok na razini PG-a ona
iznosi 21,68 %. Bruto iskoritenost na otoku Loinju je porasla za 10 % u odnosu na 2005. i 2014.
Prema procjeni TZG Mali Loinj u 2015. na klasteru je boravilo 120.000 jednodnevnih posjetitelja.
Tablica 80. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja otok Loinj
Na podruju otoka Loinj, sukladno podacima DZS-a u 2015. g. boravilo je 89 %

stranih i 11 % domaih turista. U dolascima stranih turista, najbrojniji su Slovenci
Sociodemografski profil (27 %), Nijemci (23 %) i Talijani (16 %).
turista i obiljeja Sukladno istraivanju pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera iz 2012. g.,
putovanja dominantni oblik prijevoza turista jest automobil (70 %), slijedi ga autobus (13 %)
dok je udio ostalih prijevoznih sredstava zanemariv. Velika veina turista dolazi u
vlastitoj reiji, njih ak 82 %, dok ih samo 18 % u destinaciju dolazi organizirano.
Odmor i relaksacija (48 %) predstavlja glavni motiv dolaska turista na Kvarner,

slijedi zabava i novi doivljaji (18 %) te ljepota prirode i krajolika (11 %). Veina
turista je otok Loinj posjetila prvi puta (njih 46 %) dok je 35 % ispitanika
destinaciju posjetilo vie od pet puta. Najvei broj turista (69 %) ima namjeru
Motivacija, lojalnost i ponovno posjetiti otok Loinj, to svjedoi o lojalnosti turista ovoj destinaciji. Samo
izvori informacija 6% turista izriito nema namjeru ponovno posjetiti klaster, dok su ostali turisti (25
%) neodluni u svezi eventualnog ponovnog posjeta. Preporuke i iskustva prijatelja
ili rodbine (50 %) te Internet (23 %) su najee koriteni izvor informacija. U
potrazi za informacijama manje su konzultirane turistike agencije (6 %) i turistiki
sajmovi (5 %).
U promatranom razdoblju veina turista je boravila u hotelima, naime u hotelima s

4 ili 5 zvjezdica boravilo je 19 %, a u hotelima s tri ili manje zvjezdica boravilo je
25% turista. 25% turista boravilo je u privatnom smjetaju te 18 % privatno kod
rodbine i prijatelja. Najvei dio turista ostvaruje vie od 7 noenja u destinaciji (49
%) dok njih 34 % ostvaruje izmeu 4 i 7 noenja.
Boravak u destinaciji i
Turisti su pokazali visok stupanj zadovoljstva slijedeim elementima turistike
zadovoljstvo ponudom
ponude otoka Loinja: klima, ljepota krajolika, istoa mora i ljubaznost
stanovnitva. Visoko su ocjenjeni i ouvanost okolia, etnice, ljubaznost
zaposlenih u turizmu te ureenost mjesta. Turisti su niom razinom zadovoljstva
ocijenili skupove i kongrese, parkiralita, sportske sadraje te lokalni promet i
nautiku ponudu.
Najvei broj turista (njih 42 %) na klasteru dnevno troi izmeu 30 i 50 po osobi

(na razini Kvarnera 44 %). 36 % turista dnevno troi manje od 30 (na razini
Prosjena potronja
Kvarnera 33 %) , dok njih samo 5 % troi vie od 100 dnevno (na razini Kvarnera 4
%).
Izvor: Dravni zavod za statistiku; Blaevi, B., Peri, M. ur. (2012).
104
Tablica 81. Ocjena konkurentske sposobnosti otoka Loinja

Otok Loinj Otok Loinj
Cestovna Kvaliteta
5,20 4,80 -0,40 4,50 5,30 4,70 -0,60 4,47
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,40 4,40 -1,00 4,40 5,60 4,90 -0,70 4,80
naselja hrane
Kvaliteta
5,40 4,40 -1,00 4,40 5,50 4,30 -1,20 4,40
okolia sportova na
vodi/moru
Razina Kvaliteta
5,40 4,70 -0,70 4,70 5,60 4,10 -1,50 4,30
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
5,00 4,10 -0,90 4,30 kongresnih 5,20 3,50 -1,70 4,00
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 4,90 3,60 -1,30 3,80 5,55 3,95 -1,60 4,25
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
5,60 4,30 -1,30 4,40 vinskih i 5,20 2,80 -2,40 3,30
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 5,40 3,90 -1,50 4,10 5,10 3,20 -1,90 3,50
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera otoka Loinja; Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano);
Analizom stavova glavnih dionika turistike ponude otoka Loinja, dolazi se do spoznaje da najvanijim
elementima turistike ponude za svoj klaster dionici smatraju kvalitetu sportsko-rekreacijskih sadraja
(5,60), kvalitetu ponude kulturnih sadraja (5,60), kvalitetu hrane (5,60), kvalitetu pjeakih i
biciklistikih staza (5,55), te kvalitetu sadraja sportova na vodi (5,50). Sagledavajui pojedine
elemente turistike ponude, moe se uoiti da su dionici znatno niom ocjenom ocijenili kvalitetu
vinskih i gastrocesta (2,80), kvalitetu kongresnih sadraja (3,50) i kvalitetu sadraja
ruralnog/agroturizma (3,20). Za ove elemente turistike ponude zabiljeeni su najvei negativni jazovi
u odnosu na percipiranu vanost elemenata za klaster. Usporeujui otok Loinj s Primorsko-
goranskom upanijom u cjelini dionici otoka Loinja smatraju da imaju bolju cestovnu dostupnost,
kvalitetu smjetaja i kvalitetu hrane. Kvaliteta kongresnih sadraja, kvaliteta vinskih i gastrocesta, te
kvaliteta sadraja ruralnog/agroturizma izdvojili su se kao loije ocjenjeni elementi turistike ponude
otoka Loinja u odnosu na upaniju u cjelini.
105
Snage i slabosti trine pozicije otoka Loinj
Snage Slabosti
ljepota prirode i ekoloka ouvanost (sunce, slaba prometna povezanost/izoliranost (trajekti,
more, dupini, kornjae, bogata flora) ceste Osor-Punta Kra, Nerezine-Osor Porozina-
zdravstveni turizam (otok vitalnosti) Beli, slaba povezanost s Italijom)
kulturno povijesna batina zrana luka (mali kapacitet)
tradicija (folklor, obiaji, turizam, pomorstvo) nedovoljno izgraena infrastruktura (biciklistike
destinacijski menadment (dobra staze, sadraji, parkiralita, zbrinjavanje otpada)
koordinacija svih dionika) sezonalnost poslovanja
visokoobrazovan i struan kadar problemi vezani uz zaposlenike (smjetaj,
jedinstveni klimatski uvjeti nedovoljan broj zaposlenika u zimskim
plae, etnice i pjeake staze (visoka razina mjesecima, nedovoljno kvalitetna radna mjesta)
sigurnosti HGSS, pasivno deurstvo 0-24) neadekvatno obrazovanje ugostiteljskoga kadra
geoprometni poloaj i blizina emitivnih (kuhari, konobari)
trita nedovoljna ekipiranost javnoga zdravstva
(specijalisti u Rijeci, nezadovoljavajua kvaliteta
hitne slube)
zanemarivanje prirodnog resursa (gromae, lese,
pojilita za ovce)
nedovoljno razvijen sustav upravljanja prirodnim
resursima (nekontrolirano ubiranje samonikloga
bilja)
nedovoljno razvijena ponuda nautikoga turizma
nedovoljna prezentacija kulturno povijesne
batine
1.2.2.8. Rab
Klaster Rab obuhvaa istoimeni otok koji je administrativno podijeljen na dvije jedinice lokalne
samouprave: Grad Rab i Opinu Lopar. Svaka jedinica ima vlastitu turistiku zajednicu.
Prostorni planovi
U Prostornom planu Primorsko-goranske upanije otok Rab je okarakteriziran kao podruje s

potencijalom za raznovrsne turistike programe. Planom je predvieno ukupno 9 podruja
ugostiteljsko-turistike namjene (Kamenjak, urline, Kampor, Suha Punta, uv. Crikvena Draica Rt.
Zidine, otok Sv. Grgur, Rajska plaa, Livaina i Goli otok) te 4 zone ugostiteljsko-turistike namjene
koje se prikljuuju podrujima naselja (uv. Miral, Soline, poluotok Gonar i uv. Padova III).
Na prostoru klastera otok Rab djeluju dvije jedinice lokalne samouprave: Grad Rab i Opina Lopar.
Prostornom planom ureenja Grada Raba iz 2004. te kasnijim Izmjenama i dopunama PPU Rab,
definirane su povrine ugostiteljsko-turistike namjene za smjetajne kapacitete (T1): zona u Barbatu
11,7 ha; zona u Solinama (Palit) 2,2 ha; zona na Kamenjaku (Mundanije) 4,0 ha; Suha Punta (Kampor)
31,6 ha; urline (Kampor) 4,2 ha; uvala Miral (S. Draga) 4,0 ha; poluotok Gonar (S. Draga) 6,7 ha;
Livaina (Lopar) 10,9 ha; uvala Crikvena Draica do rta Zidine (Lopar) 19,9 ha. Osim navedenih,
predviene su i sljedee ugostiteljsko-turistike zone: zona na Golom otoku 19,1 ha; zona na Golom
106
otoku 28,5 ha; te zona na otoku Sv. Grgur 15,4 ha. Vaei Prostorni plan predvia i kampove s
prateim sadrajima (T3): uvala Padova III (Banjol) 9,4 ha; Rajska plaa (Lopar) 14,6 ha; te Kampor
(planirani kamp) 0,5 ha; kao i luke nautikog turizma (T5): uvala Sv. Eufemija (marina) povrine 1,7 ha
te San Marino Lopar (marina) povrine 0,5 ha.
Za Opinu Lopar vrijede odredbe definirane Prostornim planom ureenja Opine Lopar. Kao jedan od
glavnih razloga njegove izrade istaknuta je neprilagoenost vaeeg plana s potrebama postojeih i
novih turistikih te sportsko-rekreacijskih zona. Planom je naglaena i potreba za investiranjem, iji je
dugotrajni izostanak negativno utjecao na razvitak turistike djelatnosti ovoga podruja. Vaeim
Planom, koji obuhvaa podruje sjevernog dijela otoka Raba uz otoke Sveti Grgur i Goli otok, utvrene
su povrine ugostiteljsko-turistike namjene, istovjetne onima iz Prostornog plana ureenja Grada
Raba (koje se odnose na podruje JLS Lopar), ali drugaije definirane ukupne povrine: Livaina (T11)
10,42 ha, planirana zona Goli otok I (T21) 17,52 ha; planirana zona Goli otok II (T22) 28,56 ha; Otok Sv.
Grgur (T23) 12,97 ha; Rajska plaa (T3) 14,95 ha; te Uv. Crikvena Draica rt Zidine (T12) 15,7 ha.
Strategije razvoja
Ishodini razvojni dokument i okvir za daljnji razvoj turizma otoka Raba odreen je Strategijom
razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije za period do 2015. godine pozicionirao je
otok Rab kao destinaciju koja se vraa svojim korijenima. Polazei od autentinosti lokalnih
vrijednosti, otok Rab se na tritu pozicionira kao destinacija visokovrijedne kulturne i ekoloke
ponude. U planu su istaknuti sljedei turistiki proizvodi otoka Raba: odmorini turizam, nautiki
turizam, kulturni turizam te niz prateih proizvoda kao to su ruralni oblici turizma, ekoturizam te
zabava. Kao elemente na temelju kojih Rab gradi svoju prepoznatljivost, Plan je definirao sljedee:
jedinstvene plae, kvalitetne kulturne sadraje, prepoznatljive kulturne dogaaje, sustav etnica,
planinarskih i biciklistikih staza, jedinstvena jezgra staroga grada, park Komrar, ekoloki razvoj na Sv.
Grguru i Golom otoku, puko graditeljstvo na obroncima Kamenjaka, raznolikost smjetaja u
domainstvima te stoljetnu povijest. Planom je postavljeno osam dugoronih ciljeva razvoja turizma
za destinaciju Rab: produenje sezone na 7-8 mjeseci, poveanje kvalitete smjetaja na 3 i 4 zvjezdice,
razvijanje destinacijskog menadmenta i DMC-a, valorizacija kulturno-povijesne batine, zatita
prirode, blagostanje stanovnitva, razvoj autohtone poljoprivrede i stoarstva te integralna kvaliteta
destinacije.
Subregionalni marketinki plan turizma otoka Raba, u sklopu projekta Strateki marketinki plana
turizma Kvarnera 2009. 2015., naglasio je sunce i more kao najrazvijeniji i dominantni proizvod
otoka Raba u budunosti. Najvei se potencijal razvoja vidi u domeni proizvoda temeljenih na
prirodnim resursima, poput proizvoda nautikog turizma, ronjenja, biciklizma, planinarenja i hodanja.
Daljnji razvoj mogue je oekivati i u domeni kulturnog turizma kao kombinacije izuzetne kulturno-
povijesne batine grada Raba i etabliranih kulturnih manifestacija. Wellness i kongresni proizvodi
slabo su razvijeni, a s obzirom na skromnu infrastrukturu, njihov potencijal je ocijenjen izuzetno
slabim. U sklopu subregionalnog marketinkog plana sainjena je SWOT analiza koja kulturno-
povijesnu batinu otoka te prirodne resurse i jedinstvenu kombinaciju pjeanih, ljunkovitih i
kamenih plaa naglaava kao jake strane trine pozicije Raba. Slabe strane dotiu ponajprije
konkurentska obiljeja i predstavljaju potencijalno ozbiljna ogranienja ostvarivanja poeljnog razvoja
i trinog poloaja. Radi se, prije svega, o slabostima vezanim uz stupanj razvoja turistikih proizvoda,
vrste i kvalitetu smjetajnih kapaciteta, fragmentiranost sustava TZ-a te koritenje administrativnog
koncepta marketinga. Vanost utvrenih nedostataka dodatno je pojaana brojnim opasnostima koje
nosi okruenje. Podruje Raba izloeno je sve jaoj globalnoj konkurenciju u uvjetima nedovoljne
prepoznatljivosti Kvarnera kao turistike regije te problemima vezanim uz oteanu dostupnost s
novih, propulzivnih, ali udaljenih trita ovisnih o avionskom prijevozu. Sredinju toku marketinke
strategije otoka Raba predstavlja novi turist te se iz odnosa resursa destinacije i potreba novog
107
turista deriviraju i razrauju prijedlozi pozicioniranja i brendiranja proizvoda te trine komunikacije

otoka.
Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba iz 2011. godine vidi Rab kao prepoznatljivu turistiku
destinaciju u Hrvatskoj i u svijetu koja spaja povijest, kulturu i prirodu u jedinstven doivljaj, ima
ivopisan drutveni i gospodarski ivot mediteranske kulture te predstavlja grad umjetnosti, ljubavi,
uitka, sree i blagostanja. Akcijski plan je potvrdio budue pravce razvoja turizma definirane Glavnim
planom razvoja turizma, naglasivi pritom kljune zadatke, ciljeve i programe provedbe u njihovoj
realizaciji.
Strateki marketinki plan razvoja turizma Kvarnera pozicionira otok Rab kao najjuniji, najumovitiji i
najzeleniji otok Kvarnerskog zaljeva. Uz Grad Rab, na otoku se smjestilo jo sedam mjesta: Barbat,
Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar. Tradicija razvoja turizma duga 120 godina
temelji se preteito na prirodnoj atrakcijskoj osnovi, tj. na brojnim i raznolikim plaama, ali i na
umskom ambijentu bogatom raznolikom florom i faunom kroz koji prolaze brojne staze za pjeaenje
i biciklizam.
Rab odlikuje velika geomorfoloka raznolikost. Bazirajui se na prirodnim resursima, ugodnoj morskoj
klimi i velikom broju sunanih dana kao temelju ponude odmorinog turizma, za otok Rab se moe
rei da je zeleni otok, to uz odmorini turizam prua mogunost razvoja mnogih eko orijentiranih
turistikih proizvoda.
Rab je otok izuzetne kulturno-povijesne batine. Grad Rab je jedna od najbolje ouvanih
srednjovjekovnih urbanih jezgri na Jadranu. Ovaj 3000 godina stari grad, znaajan ve u rimsko doba,
kada kao bogat i uspjean grad i dobiva naziv Felix Arba, razvija se i doivljava svoj procvat tijekom
14. stoljea kao vana postaja na trgovakim rutama izmeu istoka i zapada.
Na otoku Rabu odravaju se i brojne manifestacije od kojih su najpoznatije Rabska fjera, Dani
Grada Raba, Viteki turnir i Rapske glazbene veeri. Organizira se i niz eno-gastro manifestacija i
ribarskih feti.
Ministarstvo turizma RH je u Pravilnik o popisu turistikih cjelina (lokaliteta) po upanijama, kao

turistike cjeline na kojima se nalaze prirodne, povijesne, tradicijske i druge vrednote uvrstio i
prirodne krajobraze otoka Raba, Park umu Komrar i podruje Lopara te kulturno-povijesnu cjelinu
stare jezgre grada Raba.
Sustav TZ-a
Turistike zajednice Grada Raba i Opine Lopar glavni su nositelji destinacijske turistike promocije
otoka Raba. Radi se o samostalnim entitetima s razliitim prostornim, financijskim i ljudskim
resursima. TZ Grada Raba ima est djelatnika, dok je u TZ Opine Lopar zaposleno 3 djelatnika. Prema
Stratekom marketinkom planu turizma Kvarnera 2009. 2015., a prema vlastitoj ocjeni djelatnika
turistikih zajednica, za otok veliine Raba nisu potrebne dvije turistike zajednice jer navedeno utjee
na rascjepkanost i njihovu nedovoljnu povezanost. Turistiki djelatnici smatraju da bi prezentacija i
promocija trebale biti organizirane u odnosu na proizvode koji se nude na tritu, a ne s obzirom na
teritorijalne cjeline. Miljenja su da dananji sustav turistikih zajednica ne moe sam obavljati
poslove destinacijskog menadmenta, te osobito nije u mogunosti razvijati proizvode i plasirati ih na
trite. U tom smislu smatra se nunim ustrojiti novu, profitnu DMC organizaciju. Jedan od problema
destinacijskog marketinga Raba odnosi se i na nedovoljnu prepoznatljivost Kvarnera kao turistike
regije.
108
Na otoku Rabu je registrirano ukupno 16 turistikih agencija. Njih 12 posluje na razini JLS Grada Raba i
slabo razvija ponudu incoming programa, dok 4 turistike agencije iz podruja JLS Opine Lopar, pored
rezervacije smjetaja nudi i incoming programe.
Tablica 82. Resursno atrakcijska osnova vanost i trina spremnost otoka Raba
Naziv Grad/Opina Znaajnost* Spremnost**

Posebni rezervat umske vegetacije uma Dundo Rab N V
Park uma Komrar Rab R V
Litice otoka Sv. Grgur posebni rezervat Lopar L N
Litice Golog otoka - posebni rezervat Lopar L N
Zatieni krajobraz Lopar Lopar N V

uma Kalifront (najvee stanite hrasta Crnike na Mediteranu) Rab N V
Geopark otok Rab cijeli klaster N S/N
Arheoloki lokalitet Podilo (keramika pe) Lopar N N
Poluotok i rt Katelina Rab R N
Lokaliteti Lukovac, Beli grad, Mahuina, Lopar N S
Gromaica i Peina Lopar N S
Kulturno-povijesna batina zatiene povijesne cjeline

Povijesna urbanistika cjelina Raba Rab N V
Katedrala Uznesenja Blaene Djevice Marije Rab L N
Veli zvonik sv. Marije Rab N V
Kapela sv. Franje Rab N V
Palaa Nimira Rab N V
Ostaci crkve sv. Ivana Evaneliste, samostana i zvonika Rab N V
Kneeva palaa Rab N V
Benediktinski samostan - sv. Andrije Rab N S
Arhivsko gradivo samostana sv. Bernardina Sijenskoga Rab N S
Nalazite amfora u podmorju rta Sorinj i rta Glavina Rab R N
Kulturna i povijesna batina - Kultura ivota i rada i ostale materijalne i nematerijalne

atrakcije
Gradska loa Rab L S
Gradski sat Rab L N
Gradski lapidarij Rab Rab L N
Palaa Bakota Rab L N
Palaa Tudorini Rab L N
Samostan sv. Antuna Opata Rab L S
Crkva sv. Justine Rab L N
Crkva svetog kria Rab L N
Crkva sv. Kristofora Lapidarij Rab L N
Crkva sv. Petra u Supetarskoj Dragi Rab L N
upna crkva Sv. Ivana Krstitelja Lopar L N
Zavjetna crkva Roenja Blaene Djevice Marije Lopar L N
Ostaci crkvice sv. Nikole Lopar L N
Ostaci kapelice sv. Roka Lopar L N
Ruevina crkve sv. Damjana i Kuzme (preventivno zatiena) Rab L N
Samostan sv. Eufemije u Kamporu Rab L N
slika Bogorodica s Djetetom , sv. imunom Bogoprimcem i sv.
Rab N N
Ivanom Evanelistom
Zbirka inkunabula 14-18 st Rab N N
Slika Stigmatizacija sv. Franje Rab N N
Velika kamporska kronika, est svezaka rukopisa Rab N N
Poliptih Raspee sa svecima Rab N N
109
Orgulje u Crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije Rab N N

Ostaci zatvora na Golom otoku i otoku Sv. Grgur Lopar N N
Banova vila Rab L S
Udruga rapskih samostreliara Rab L V
Originalni loparski govor kao nematerijalna batina Lopar L N
Loparski makari Lopar L V
Rapske klape i folklori cijeli klaster L S
Ples Rapski tanac cijeli klaster L V
Gastronomija cijeli klaster L V
Legenda o sv. Marinu, o Kalifrontu i pastirici Dragi, o sv.
cijeli klaster L V
Kristoforu
Povijesne linosti: Mark Antun de Dominis, Ivan Rabljanin Rab R S
Muzej franjevakog samostana u Kamporu Rab L S
Zbirka sakralne umjetnosti upe Rab u crkvi sv. Justine Rab N N
Puko otvoreno uilite Rab Rab L N
KUD "San Marino" Lopar L S
Centar za kulturu Lopar Lopar L S
Manifestacije
Rabska fjera cijeli klaster N V
Dan Grada Raba Rab L N
Dan osloboenja otoka Raba cijeli klaster L N
Viteke igre Rab L V
Rapsko likovno ljeto Rab L S
Rapska no istraivaa Rab L S
Rab centar svijeta Rab L S
Knjievna manifestacija a vrh Arbe Rab L S
Meunarodni kajak regata cijeli klaster M V
MTB 4 Island cijeli klaster R V
Triatlon cijeli klaster R V
Internacionalni rapski maraton cijeli klaster M V
Sun Adria Cup cijeli klaster R V
Rab Adventure Fest cijeli klaster R V
Rab Bridge Festival Rab R S
Krievo cijeli klaster L S
Karneval cijeli klaster L S
Udiarenje Rab L V
Tradicionalni ljetni koncert limene glazbe Rab L S
Smotra klapa Rapske vedute Rab R V
Rapske glazbene veeri Rab L S
Orguljski festival Petar Naki Rab L V
Rapski kantuni cijeli klaster R V
Sajam izvornih rapskih proizvoda Rab L S
Eno-gastronomske manifestacije** Rab L S
Obiljeavanje blagdana (Mala gospa, Vela gospa, sv. Eufemija,
cijeli klaster L S
sv. Matej, Sv. Lucija, itd.)
Loparska no Lopar L S
Etno radionica u Barbatu Rab L N
Ribarske fete cijeli klaster L S
Folklorni nastupi i prigodni koncerti cijeli klaster L S
Festival sambe Lopar M V
Festival skulptura u pijesku Lopar M V
Eko-etno fest Lopar R V
Dan branitelja otoka Raba Rab L V
Advent na Rabu Rab L N
spremnosti).
** Dani vina, Dani maslina, Dani paroga, Mjesec rapske janjetine, Krumirfest, Pumidorfest
istraivanje autora.
110
Tablica 83. Smjetajna ponuda 2015. godina (stanje kolovoz) otok Rab
Objekti Kuanstva
Ukupno 99 5.421 4.670 1.634 27.239 1.420 2.041
Obiteljski smjetaj 0 3.955 3.815 0 17.182 103 2.040
Kampovi 4 19 153 1.634 5.310 349 1
Hosteli 0 0 0 0 0 0 0
Ljeilita 0 0 0 0 0 0 0
Ostalo* 82 44 604 0 1.543 12 0
Napomena: *Ostalo - sobe za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kua za odmor, odmaralite za djecu
U 2015. godini, u strukturi smjetajnih kapaciteta otoka Raba prednjai obiteljski smjetaj (63,1%), a
slijede ga kampovi s udjelom od 19,5% te hoteli s udjelom od 6,5% u ukupnim smjetajnim
kapacitetima.
Broj osnovnih leajeva u hotelima nije se promijenio u 2015. godini u odnosu na 2009. (1767) i 2014.
godinu (1778). Usporeujui broj osnovnih leajeva u turistikim naseljima/apartmanima, podaci DZS-
a ukazuju na njihov pad od 10,5 % u 2015. godini u odnosu na 2009, te porast od 0,5 % u odnosu na
2014. godinu. Znakovit je podatak prema kojem je u 2015. godini porastao broj osnovnih leajeva u
pansionima i prenoitima za 55,9 % u odnosu na 2009. i 2014. godinu. Broj osnovnih leajeva u
obiteljskom smjetaju se smanjio u 2015. godini za 3,5 % u odnosu na 2009., odnosno za 2,3 % u
odnosu na 2014. godinu. U 2014. i 2015. godini, kampovi biljee porast od 10% u broju osnovnih
leajeva u odnosu na 2009. godinu. Broj osnovnih leajeva u kategoriji ostalo se poveao za ak
104,6 % u 2015. godini u odnosu na 2009. te za 5,1 % u odnosu na godinu prije. U 2015. godini,
ukupan broj osnovnih leajeva se smanjio za 1,9 % u odnosu na 2009., odnosno za 1 % u odnosu na
lani.
Od ukupno 7 hotela, njih tri ima 4*, tri ima 3*, dok je jedan hotel na podruju otoka Raba ima 2*.
Tablica 84. Luke nautikog turizma i ostali kapaciteti za prihvat plovila za odmor na otoku Rabu
LU RAB 20 1280 461 0 1741
Izvor: Republika Hrvatska, Primorsko-goranska upanija, Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
Tablica 85. Ugostiteljstvo - objekti izvansmjetajnog ugostiteljstva i poduzea na podruju otoka

Raba
Smjetaj
Poslovni
Ostali objekti 29 264.811.172 14.777.324
prihod
Ukupno 265 Dobit/gubitak 19.329.758 701.990
111
Poslovni prihodi u poduzeima smjetaja biljee pad od 2,3 % u 2014. godini, dok oni u poduzeima
hrane i pia rastu za 34,7 % u odnosu na 2013. godinu. U obje vrste poduzea raste dobit u 2014.
godini u odnosu na 2013. godinu, i to za 65,4 % u poduzeima smjetaja te za ak za 165,6 % u
poduzeima koja pripremaju i usluuju hranu i pie. Jedan objekt na podruju otoka Raba nisu oznaku
Kvarner Gourmet, dok tri objekta nosi oznaku Kvarner Food.
Turistika infrastruktura i ostala suprastruktura otoka Raba
Plae
Plae su prepoznatljiv turistiki proizvod otoka Raba te su tako u ponudi pjeane, ljunane i kamene
plae, plae za pse, plae za invalide te nudistike plae. Upravo je diversifikacija ponude glavna prilika
za razvoj kupalinog turizma. Otok Rab je prva hrvatska destinacija nagraena QualityCoast
nagradom, europskim priznanjem za odrivi razvoj u turizmu, ime je pruena dodatna potvrda
kvalitete kljunom resursu ovog klastera.
Tablica 86. Plae na podruju otoka Raba

Plae Grad Rab Opina Lopar Ukupno
Ureene 1 7 8
Prirodne 26 21 47
Ukupno 27 28 55
Duina (m) 13.930 17.400 31.330
Povrina (m2) 47.830 74.750 122.580
Plava zastava (2015.) 1 / 1
Na podruju otoka Raba, pored 3 turistiko-informativna centra u prostorijama TZO Lopar, u

prostorijama TZG Raba i u Poslovnom centru u gradu Rabu, djeluje i info centar Geopark Lopar te Info
touch kiosk na trajektnom pristanitu Stinica.
etnice, staze, rute
Tablica 87. etnice, staze, rute na podruju otoka Raba

Duina Duina
Biciklistike staze 172 km Geoloke staze 10 km
Pjeake staze 174 km Arheoloke staze 8 km
Planinarske staze 22 km
Izvor: Obrada autora prema podacima dobivenim od strane turistikih zajednica koje djeluju na podruju otoka Raba
Tematske ceste
Na podruju Grada Raba postoje dvije tematske Premuieve staze te etiri lokaliteta Geo parka otok
Rab (Fruga, Maman, Lopar i Kalifront). Na prostoru Opine Lopar nalaze se geoloke staze duine 10
km sa 55 oznaenih geotoaka te arheoloke staze duine 8 km. Za obje staze se na tjednoj bazi
organiziraju struna voenja.
112
Najvei sportski objekt na podruju Grada Raba je sportska dvorana za male sportove kapaciteta 500
mjesta, dok je sportska dvorana u Opini Lopar u fazi izgradnje. Malonogometna igralita su dostupna
u obje jedinice lokalne samouprave (7 u Gradu Rabu i 2 u Opini Lopar) kao i teniski tereni (12 u Gradu
Rabu te 7 u Opini Lopar). Od sportsko-rekreativnog prostora i sadraja, Opina Lopar jo nudi i 6
igralita za odbojku na pijesku, 2 koarkaka igralita, 2 mini golf terena, 2 boalita i 6 stolova za
stolni tenis, dok Grad Rab u ponudi ima nogometno igralite i fitness centar.
Otok Rab prua mogunosti za sve tipove sportova na vodi te tijekom ljetne sezone postoji irok
raspon vodenih rekreativnih sadraja (windsurf, jet ski, parasailing, vodeni tobogan u Loparu, itd.)
Na podruju Grada Raba postoje dvije kongresne dvorane u hotelima Padova i GH Imperial, kapaciteta
80 do 120 osoba. Kongresna dvorana u TN San Marino, smjetena u podruju Opine Lopar, neto je
veeg prihvatnog kapaciteta od 150 osoba. Kino dvorana (zatvorena, zimska) takoer se koristi u
svrhe poslovnih okupljanja, a njezin je prihvatni kapacitet ogranien na 300 mjesta.
Wellness centar u svojoj ponudi imaju hoteli GH Imperial, Padova i International, koji pripadaju
jedinici lokalne samouprave Grad Rab, te AC San Marino iz podruja Opine Lopar.
Tablica 88. Planirani projekti u funkciji razvoja turizma na podruju otoka Raba*
Kulturno povijesna
batina JLS Opina Lopar: Ureenje muzejsko-izlobenog prostora/postave
JLS Grad Rab: Idejni i glavni projekt ureenja plaa Padova I, II i III, plae kver i Banova
vila u Gradu Rabu i plae Dumii u naselju Supetarska Draga; izrada studije valovanja i
studije za izmjeru barimetrije za plae Arti u naselju Banjol i plae Dumii Potoina u
Prirodna batina naselju Supetarska Draga; izrada idejnog i glavnog projekta ureenja plaa Arti i Dumii
Potoina do kraja 2018. godine; ureenje plaa u naseljima: Banjol, Palit, Barbat,
Kampor, Donja i Gornja Supetarska Draga, Grad Rab.
JLS Opina Lopar: Izgradnja i ureenje plaa.
JLS Grad Rab: Ureenje i revitalizacija biciklistike kulturno-poune staze Banjol

Draga.
Javna turistika
JLS Opina Lopar: Biciklistike staze i etnice; izgradnja javnih povrina i prilaza plaama;
infrastruktura
izgradnja gatova i operative luke otvorene za javni promet; izgradnja nautikog dijela
luke otvorene za javni promet.
JLS Grad Rab: Ulaganje u sportsku infrastrukturu; ulaganje u rekonstrukciju hotela

Istra**; ulaganje u rekonstrukciju hotela Arbiana**; nabava novog trajekta Rapska
plovidba d.o.o.**; Imperial d.d.; ACI marina RAB; ACI Marina Supetarska Draga
Ostalo rekonstrukcija i dogradnja luke nautikog turizma Supetarska Draga.
JLS Opina Lopar: Ureenje djejih igralita; izgradnja nogostupa i etnica; izgradnja
nerazvrstanih cesta; izgradnja difuznog hotela Zad vrh**; izgradnja apartmanskih
smjetajnih jedinica**; izgradnja polivalentne portske dvorane I faza; produenje gata u
luci Lopar; izgradnja terminala u luci Lopar.
113
Tablica 89. Noenja i iskoritenost kapaciteta otok Rab

Noenja Bruto iskoritenost kapaciteta
2005.* 2009.* 2014. 2015. 2005. 2009. 2014. 2015.

otok Rab 1.554.456 1.620.156 1.722.720 1.767.509 16,60% 15,98% 17,15% 17,78%
Zbog kontinuiranog poveanja smjetajnih kapaciteta, ukupan broj noenja na podruju klastera
Otoka Raba je u kontinuiranom porastu, pa je tako u 2015. godini u odnosu na 2005. zabiljeeno
poveanje od 12 %, dok je u odnosu na 2009. godinu ostvaren porast od 8,3 %. Bruto iskoritenost
smjetajnih kapaciteta u promatranom razdoblju nije zabiljeila znaajniji porast; u 2005. godini je
iznosila 16,6 %, dok je u 2015. iznosila 17,7 %, to je neznatno poveanje od 1,1 postotni poen.
Prosjena iskoritenost kapaciteta otoka Raba je ispod prosjene iskoritenosti kapaciteta Primorsko-
goranske upanije koja u 2015. g. iznosi 21,68 %, a u 2014. 20,46 %.
Tablica 90. Obiljeja turista, zadovoljstvo boravkom u destinaciji i prosjena potronja otok Rab
Prema podacima DZS-a, u 2015. na otoku Rabu boravilo je 94,11 % stranih turista te
5,89% domaih turista. U dolascima su najbrojniji turisti iz Njemake (33 %), zatim
Sociodemografski Austrije (16 %) te Maarske (10 %).
profil turista i Istraivanjem pod nazivom Ocjena turistike ponude Kvarnera, utvreno je da
obiljeja putovanja turisti za prijevozno sredstvo veinom preferiraju osobni automobil (61,3 %), dok
gotovo etvrtina bira autobus (24,55 %). Udio ostalih prijevoznih sredstava je
zanemariv.
Odmor i relaksacija (48 %) predstavlja glavni motiv dolaska turista na Kvarner, nakon
ega slijede zabava i novi doivljaji (18%) te ljepota prirode i krajolika (11 %).
Veina turista (58,4 %) je posjetilo otok Rab prvi puta, 28,5% turista posjetilo ga je
vie od 2 puta, dok ih je 13,05 % posjetilo vie od 5 puta. Navedeno je dobar
indikator za kreiranje dodatnih sadraja za turiste.
ak 73,2 % turista ima namjeru ponovno posjetiti otok Rab, to ukazuje na njihovu
lojalnost destinaciji. Gotovo etvrtina (23,2 %) turista neodluna je u svezi
izvori informacija
eventualnog ponovnog posjeta istoj destinaciji, dok 3,5 % turista izriito nema
namjeru ponovno posjetiti otok Rab.
Najei izvori informacija za odabir destinacije su preporuke prijatelja/roaka (41,2
%). Za Internet kao izvor informacija o otoku Rabu se odluilo 20,3 % turista to je
dobar putokaz za budue marketinke aktivnosti. U manjem udjelu koritene
turistike agencije (12,2 %) te marketinki sajmovi (0,75 %).
Turisti najee individualno organiziraju svoj odmor (72,6 %). Veina (23,5 %) je
odsjela u hotelskom smjetaju i to u hotelima 3 ili manje zvjezdica (23,5 %) te
hotelima 4 ili 5 zvjezdica (18,6 %). U privatnom smjetaju je boravilo 22,45% turista,
dok je u kampovima (15,8 %) i u kategoriji ostalo (15,3 %) boravio podjednak broj
turista.
Veina turista je boravila 4 do 7 noenja (48,4 %), a vie od 7 noenja je u destinaciji
boravilo 32,6 % turista. Manji broj turista je boravio 1 do 3 noenja 14,3 %, a udio
Boravak u destinaciji i
bez noenja iznosi 4,5 %.
zadovoljstvo
Osobito visok stupanj zadovoljstva turisti su prikazali za sljedee elemente turistike
ponudom
ponude otoka Raba: klima, osjeaj sigurnosti i zatite, istoa mora, parkovi i zelene
povrine, ljepota krajolika, ljubaznost stanovnitva, ureenost i istoa plaa,
povijesno kulturna batina, ouvanost okolia te etnice.
Turisti su niim stupnjem zadovoljstva ocijenili sljedee elemente turistike ponude:
skupove i kongrese, parkiralita, sportski sadraji, sadraje za zdravstveni turizam,
lokalni promet, nautiku ponudu, sadraje za djecu, dogaanja, odnos cijene i
kvalitete te urbanu skladnost.
114
Najvei broj ispitanih turista na otoku Rabu (50,5 %) kao i na Kvarneru (44 %)
dnevno troi izmeu 30 i 50 po osobi. 23,8 % turista dnevno troi izmeu 50 i 100
Prosjena potronja
, dok njih samo 3,2 % na otoku Rabu troi vie od 100 (na razini Kvarnera neto
manje od 4 %).
Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
Tablica 91. Ocjena konkurentske sposobnosti klastera

Otok Rab Otok Rab
Elementi PG* PG*
Cestovna Kvaliteta
5,70 3,60 -2,10 3,90 5,80 4,43 -1,37 4,33
dostupnost smjetaja
Ureenost Kvaliteta
5,70 3,70 -2,00 4,10 5,80 4,70 -1,10 4,50
naselja hrane
Kvaliteta
Stanje
sadraja
zatite 5,60 4,00 -1,60 3,80 5,20 3,80 -1,40 3,60
sportova na
okolia
vodi/moru
Razina Kvaliteta
5,40 3,70 -1,70 3,70 5,30 3,90 -1,40 4,00
prirodne kulturnih
batine sadraja
Razina
Kvaliteta
turistifikacije
5,50 3,90 -1,60 3,90 kongresnih 4,60 3,40 -1,20 3,70
kulturne
sadraja
batine
Kvaliteta
Kvaliteta
pjeakih i
ponude 5,40 3,50 -1,90 3,60 5,55 4,15 -1,40 3,70
biciklistikih
zabave
staza
Kvaliteta
Kvaliteta
sportsko-
5,20 3,50 -1,70 3,50 vinskih i 4,80 2,70 -2,10 3,30
rekreacijskih
gastrocesta
sadraja
Kvaliteta
Kvaliteta
sadraja
trgovake 4,70 3,40 -1,30 3,70 4,90 3,10 -1,80 3,30
ruralnog/
ponude
agroturizma
Napomena: * Ocjena elemenata za PG od strane klastera Otoka Raba. Znaaj od 1 (potpuno nevano) do 6 (jako vano).
Ocjena - od 1 (jako loe) do 6 (izvrsno)
Glavni dionici otoka Raba najvanijim elementima turistike ponude za svoj klaster smatraju kvalitetu
smjetaja (5,80), kvalitetu hrane (5,80), cestovnu dostupnost (5,70), ureenost naselja (5,70) i stanje
zatite okolia (5,60). Kvalitetu hrane, kvalitetu smjetaja i kvalitetu pjeakih i biciklistikih staza
otoka Raba, dionici su ocijenili znatno viim ocjenama u odnosu na ostale elemente turistike ponude.
Najvei negativni jazovi izmeu percipirane vanosti i ocjene elemenata za klaster od strane dionika
zabiljeeni su za sljedee elemente turistike ponude: kvaliteta vinskih i gastrocesta, ali i cestovna
dostupnost i ureenost naselja koji su ujedno ocijenjeni kao elementi od najvee vanosti. U odnosu
na Primorsko-goransku upaniju u cjelini, dionici otoka Raba smatraju da imaju loiju kvalitetu vinskih
i gastrocesta, ureenost naselja, te cestovnu dostupnost. Nasuprot tome dionici smatraju da otok Rab
u odnosu na upaniju u cjelini ima bolju kvalitetu pjeakih i biciklistikih staza, stanje zatite okolia,
kvalitetu hrane, kvalitetu sadraja sportova na vodi/moru i kvalitetu smjetaja.
115
Snage i slabosti trine pozicije otoka Raba

Snage Slabosti
turistika tradicija prometna dostupnost

prepoznatljivost destinacije neadekvatna struktura turistike ponude
brend Rab otok sree neodgovarajua cestovna infrastruktura i manjak
bogata kulturno povijesna batina parkiralita
ljepota prirode i krajolika sezonalnost poslovanja
isto more i povoljna klima nerijeeni imovinsko-pravni odnosi
sustav pjeanih plaa manjak suradnje i povezanosti meu dionicima
sustav etnica, planinarskih i biciklistikih nedovoljna razina motivacije za snaniji razvoj turizma
staza
1.2.3. Ocjena kvalitete promocijskih i prodajnih aktivnosti Primorsko-

goranske upanije
Primorsko-goranska upanija preko TZ Kvarnera svoje promotivne aktivnosti vee uz klasine oblike
komunikacije, to podrazumijeva oglaavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora
(specijalizirani tiskani magazini, struni vodii, poslovni dnevnici, MICE struni asopisi i sl.),
oglaavanje putem avioprijevoznika, bill board kampanje, organizacija grupnih putovanja za novinare,
tiskanje Kvarner magazina s integriranom kartom destinacije, razne broure, kalendar dogaanja i info
materijali, nastupi na vanim turistikim sajmovima uz organizaciju prezentacija, radionica i press
konferencija na emitivnim tritima (Izvjee TZ Kvarnera za 2015).
Osim navedenih oblika promocije, sve vei prostor zauzima i Internet oglaavanje koje TZ Kvarnera
provodi kroz drutvene mree i kroz prikaz na portalima. Internet oglaavanje TZ Kvarnera provodi se
najveim dijelom u razdoblju pred i posezone, te manjim dijelom tijekom glavne sezone, na
najvanijim tritima u suradnji sa specijaliziranim marketinkim agencijama. U cilju to kvalitetnije
promocije regije Kvarner, otvorena je Facebook stranica Visit Kvarner koju je 'lajkalo' preko 18700
posjetitelja.
Web-portal www.kvarner.hr usmjeren je na ciljne trine segmente, interaktivan i koncepcijski

jednostavan za koritenje, ali zbog zakonskih ogranienja nije mogue ponuditi uslugu online
rezervacija i prodaje putem portala. Dostupan je na hrvatskoj, engleskoj, njemakoj i talijanskoj verziji,
a za 9 jezinih mutacija dostupne su uvodne stranice. Najpregledavanija jezina verzija stranica je na
hrvatskom jeziku (34 %), slijedi engleska jezina verzija s 21 %, potom njemaka s 15 %, a 10 % od
ukupne posjeenosti ostvareno je na talijanskoj jezinoj verziji. Uz to su kroz razne turistike portale,
trailice i drutvene mree promovirani proizvodi Kvarner Gourmet & Food, Kvarner Family,
Kvarner kamping, Kvarner Outdoor, Kvarner Health&Wellbeing, te opa ponuda Kvarnera
(Izvjee TZ Kvarnera za 2015).
Unato prisutnosti na internetu kroz angaman TZ Kvarnera i privatnih pruatelja usluga u turizmu, iz
istraivanja Tomas ljeto 2014. vidljivo je da PG znatno zaostaje za prosjekom priobalnih upanija RH
u dobivanju prethodnih informacija o destinaciji putem interneta. Od svih sedam priobalnih upanija,
PG ima najmanji udio turista (17,6 %) koji su prethodnu informaciju dobili preko interneta u odnosu
na prosjek od 29,5 % ili vodeu Dubrovako-neretvansku upaniju o kojoj se 41,3 % i Istarsku upaniju
u kojoj se 33,2 % turista informira preko interneta.
116
Slika 18. Izvori informacija za turiste (%)
Prosjek PG I SD
Prosjek* PG I SD
Prijanji
35,1 47,6 37,6 32,6
Prijanji boravak
boravak
50 Internet 29,5 17,6 33,2 31,3
40
Turistiki Preporuke
sajmovi I 30 Internet rodbine i 27,4 21,5 20,7 41,6
izlobe 20 prijatelja
10 Mediji
0 (broure,
23,7 16,5 23,2 20,7
oglasi, radio,
Preporuke Preporuke tv)
turistike rodbine i Preporuke
turistike 9,8 12,6 14,1 6,0
agencije prijatelja
agencije
Turistiki
Mediji sajmovi i 3,4 5,2 2,7 2,5
(broure, izlobe
oglasi, lanci,
radio, tv)
Napomena: *Prosjek obalnih upanija RH

Izvor: Tomas ljeto 2014., Institut za turizam, 2015.
Vidljivo je da turisti koji posjeuju PG kao izvor informacija najvie istiu prijanji boravak, to
potvruje kontinuiranu kvalitetu usluge i pokazatelj je lojalnosti. Ako se od promatrane skupine
ispitanika izdvoje i promatraju oni koji turistiku destinaciju posjeuju prvi put, tada je internet izvor
informacija za njih 47,4 %. Dakle, gotovo polovica turista koji po prvi put ele posjetiti hrvatsku obalu,
informacije dobivaju prvenstveno preko Interneta, i to preko web stranica smjetajnih objekata 65,7
%, turistikih zajednica 43,3 %, drutvenih mrea 38 % i online turistikih agencija 37,7 %. (Thomas
ljeto 2014.). U oujku 2016. g. provedeno je primarno istraivanje meu dionicima PG kojim se,
izmeu ostalog, ocjenjivala kvaliteta promocije i sustava informiranja turista kroz kriterije: raznolikost
i kvaliteta promocijskih materijala, kvaliteta informacijskih centara, kvaliteta turistike signalizacije,
kvaliteta interpretacije atrakcijske osnove i kvaliteta informacija na Internetu. Rezultati istraivanja
prikazani su na sljedeoj slici.
117
Slika 19. Promocija i sustav informiranja turista
PG I SD
PG I SD
Raznolikost i
kvaliteta
raznolikost i 4,25 4,9 4,35
kvaliteta promocijskih
promocijskih materijala
materijala Kvaliteta
5 informacijskih 4,22 4,71 4,24
centara
4,5
Kvaliteta
kvaliteta 4 kvaliteta turistike 4,13 4,91 4,27
informacija informacijski signalizacije
3,5
na Internetu h centara Kvaliteta
3
interpretacije
3,95 4,71 4,15
atrakcijske
osnove
kvaliteta
kvaliteta
interpretacije Kvaliteta
turistike
atrakcijske informacija na 4,35 4,82 4,41
signalizacije
osnove Internetu
Izvor: Anketa dionika, 2016.
Iz rezultata istraivanja iz oujka 2016., a koje je obuhvaalo dionike destinacije Kvarner, vidljivo je da
je Istarska upanija znatno bolje ocijenjena kroz sve elemente koji se odnose na promociju i sustav
informiranja turista, dok su Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska upanija dobile priblino sline
ocjene, iako je Splitsko-dalmatinska upanija za nijansu bolje ocijenjena u svakom promatranom
elementu. PG ipak najvie zaostaje u kvaliteti interpretacije atrakcijske osnove.
U cilju promatranja prodajnog potencijala, analizirani su odgovori turista o koritenju interneta

prilikom rezervacije usluga.
118
Slika 20. Koritenje Interneta prilikom rezervacije usluga (%)
Prosjek PG I SD
Prosjek* PG I SD
Smjetaj 73,4 53,5 79,5 79,7

Smjetaj
80
Prijevoz 71,3 54,7 65,6 79,8
Najam 60
automobila, 40 Izleti 50,0 36,7 51,4 46,6
plovila, 20 Prijevoz
motocikla ili Ulaznice za
bicikla 0 koncerte, 39,8 0,0 74,1 38,1
manifestacije
Najam
Ulaznice za
automobila,
koncerte, 40,4 23,8 43,3 46,4
Izleti plovila,
manifestacije,
priredbe motocikla
Napomena: *Prosjek obalnih upanija RH
Izvor: Tomas ljeto 2014., Institut za turizam, 2015.
Iz prikazanih podataka izrazito je vidljiva skromnost PG u koritenju prodajnih mogunosti putem

interneta u odnosu na prosjek priobalnih upanija, a naroito u odnosu na konkurentske upanije
Istarsku i Splitsko-dalmatinsku. Dok su usluge smjetaja, prijevoza i izleta zastupljene za 30-ak posto
manje od prosjeka, mogunosti najma prijevoznih sredstava upola su manje, a mogunosti kupovine
raznih ulaznica uope nisu zabiljeene, dok je npr. Istarska upanija preko 74 % prodaje ulaznica
ostvarila putem interneta.
Iz godinjeg izvjea Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti svjetskog turizma za 2015. g.

istaknuta su 4 osnovna trenda meu kojima se istie sve vea vanost online usluga i marketinga,
osobito preko mobilnog interneta. (The Travel & Tourism Competitiveness Report 2015, vii). Prema
tome, moe se rei da uz klasine oblike promocije i prodaje, sve vie trinog prostora zauzimaju
razliiti oblici online oglaavanja i prodaje, a koja se, uz osnovnu ponudu smjetaja, odnosi i na
cjelokupnu ponudu u destinaciji. Sukladno tome, prodajni i promotivni kanali postaju sve sloeniji, a
suvremeni trendovi predviaju jo vei porast potranje za informacijama o odreenoj turistikoj
destinaciji putem Interneta, ali i potrebe da se na jednom mjestu prui kompletna usluga, od
informiranja, do mogunosti rezervacije i kupnje cijelog spleta usluga. Turisti ele imati sve na jednom
mjestu, od smjetaja i prijevoza, do kupnje ulaznica, suvenira, izleta, raznih zabavnih i sportskih
sadraja, wellness usluga, ugostiteljskih usluga i slino, a sve uz mogunost koritenja navigacijske
mape.
Osnovni megatrendovi u turizmu predviaju tehnoloku revoluciju i porast takozvane digitalne

generacije koja veinu svog slobodnog vremena provodi na drutvenim mreama, a svoje turistike
potrebe eli zadovoljiti putem smartphona koji im je uvijek na dohvat ruke. Rezultat toga bit e porast
potranje za raznim mobilnim aplikacijama i prisutnost na drutvenim mreama. Time se otvaraju
brojne promotivne i prodajne mogunosti, odnosno jedan cijeli virtualni svijet koji moe biti i
vremenski i financijski lake dostupan, ali mu se treba kreativno prilagoditi.
Najkonkurentnije destinacije razvile su sustav prezentiranja ponude i mogunosti rezervacije do razine

gdje potencijalni posjetitelj u vrlo kratkom vremenu dolazi do svih potrebnih informacija kroz jedan
centralni portal, na kojemu dodatno moe i obaviti kupnju.
119
1.2.4. Analiza konkurentske pozicije Primorsko-goranske upanije
Konkurentska pozicija PG-a sagledana je s razliitih aspekata koji ukljuuju subjektivne (percepcija i
stavovi turista i dionika turistikog razvoja) i objektivne (poslovanje smjetajnih objekata) pokazatelje.
Analizirani su rezultati istraivanja vezanih uz obiljeja, stavove i potronju turista u PG, kao i uz
stavove anketiranih dionika prema razini kvalitete postojeih elemenata turistike ponude PG-a (uz
usporedne ocjene za iste elemente u konkurentskim upanijama). S ciljem dobivanja potpune slike
provedena je i analiza operativnih pokazatelja poslovanja smjetajnih objekata PG-a (uz usporedbu s
pokazateljima konkurentskih zemalja).
1.2.4.1. Obiljeja, stavovi i potronja turista u Primorsko-goranskoj upaniji
Prema rezultatima istraivanja Tomas ljeto 2014. o turistima koji posjeuju PG moe se rei da je
pasivni odmor i oputanje primarni motiv dolaska za neto vie od tri etvrtine turista. Slijedi zabava
koja privlai 46 % turista te nova iskustva i doivljaji koje je navelo njih 33 %. Motivi gastronomije,
upoznavanja prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti su ispodprosjeno zastupljeni u odnosu na
prosjek svih upanija. Zdravstvene razloge kao motiv posjeta navelo je 6 % turista, to je vie od
prosjeka svih priobalnih upanija. Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave gotovo svi turisti
Primorsko-goranske upanije su plivanje i kupanje te odlazak u slastiarnice i kafie, odlazak u
restoran te etnje u prirodi. U odnosu druge upanije, turisti PG u veoj mjeri sudjeluju u
zdravstveno-rekreacijskim i wellness programima (42 %), odlaze u ribolov te posjeuju lokalne zabave.
Osim navedenog, moe se zakljuiti da su turisti koji posjeuju Kvarner najvie lojalni gosti jer se
zadovoljni prethodnim iskustvima ponovno vraaju u istu destinaciju. Prema istraivanju Tomas ljeto
2014., preko 60 % ispitanih turista odgovorilo je da su Kvarner posjetili 6 ili vie puta, to je najvei
udio lojalnih gostiju od 7 promatranih priobalnih upanija, dok je prosjek svih tek 39 %.
Slika 21. Posjeti turista od 6 i vie puta
70
60
50
40
30
20
10
0
Posjet upaniji Posjet destinaciji Posjet hotelskom
objektu
Prosjek* PG I SD
Napomena: Napomena: *Prosjek obalnih upanija RH

Izvor: Tomas ljeto 2014, Institut za turizam, 2015.
120
Ako se razmatra povratak turista u istu destinaciju, ili isti smjetajni objekt, podaci su neto manji, ali
jo uvijek pokazuju najveu stopu povratka od svih upanija. Iz toga se moe zakljuiti da turisti vole
promijeniti smjetajni objekt ili ak destinaciju, ali preferiraju ostati unutar Kvarnera.
Prema istraivanju iz oujka 2016. g., koje je obuhvaalo dionike PG-a, ocjenjivani su elementi
ponude destinacije Kvarner u odnosu na konkurentske destinacije, a najbolje ocijenjeni elementi
ponude Kvarnera mogu se vidjeti na sljedeoj slici.
Slika 22. 10 najbolje ocjenjenih elemenata turistike ponude stavovi dionika PG-a
PG I SD
privlanost krajolika
5,5
atraktivnost (privlana
stanje zatite okolia 5 mo) prirodne batine
4,5
kvaliteta smjetaja - 4
cestovna dostupnost
obiteljski smjetaj 3,5
3
kvaliteta informacija na atraktivnost (privlana
Internetu mo) kulturne batine
kvaliteta smjetaja -
kvaliteta hrane
hoteli i slino
atraktivnost naselja
Iz priloene slike o top 10 elemenata ponude najvie se istie privlanost krajolika, atraktivnost
prirodne batine i cestovna dostupnost. Usporedbom sa konkurentskim destinacijama, moe se
zakljuiti da je Istarska upanija najkonkurentnija, a posebno se istaknula kvalitetnom ponudom
hrane, kvalitetom smjetaja i kvalitetom informacija na Internetu, u emu PG i Splitsko-dalmatinska
upanija neto zaostaju.
Na sljedeoj slici mogu se vidjeti elementi turistike ponude koji su od strane dionika Primorsko-
goranske upanije najloije ocijenjeni, a u odnosu na konkurentske upanije.
121
Slika 23. 10 najloije ocijenjenih elemenata turistike ponude stavovi dionika PG-a
PG I SD
kvaliteta vinskih i
gastrocesta
5,5
raspoloivost radne koritenje lokalno
5
snage 4,5 proizvedene hrane
4
kvaliteta interpretacije 3,5 umreenost turizma i
atrakcijske osnove 3 ostalog gospodarstva
2,5
2
raspoloivost
kvaliteta ponude zabave
menaderskog kadra
kvaliteta upravljanja raspoloivost javnog

destinacijom prijevoza
prisustvo incominig/DMC
posrednika
Meu 10 najloije ocijenjenih elemenata turistike ponude posebno se istiu nedostatak kvalitetnih
vinskih i gastro cesta, koritenje lokalno proizvedene hrane, umreenost turizma i ostalog
gospodarstva i kvaliteta zabave s ocjenama manjim od 3.8. Kod ovih elemenata takoer se istie
Istarska upanija koja je znatno konkurentnija, a posebno ponudom gastro elemenata i u ocjeni
kvalitete upravljanja destinacijom.
U literaturi se kao jedan od najvanijih kriterija za procjenu uspjenosti turizma navodi potronja
posjetitelja. Na samom vrhu svjetske ljestvice su uglavnom destinacije vie cjenovne kategorije
(Makao, vicarska, SAD, Japan, vedska itd.). Prema UNWTO (2013.) u 2012. godini od Hrvatskoj
konkurentskih zemalja po kriteriju potronje turista najvie su bile rangirane panjolska (16. u svijetu)
i Italija (17.) a Hrvatska je zauzela 20. mjesto, ispred Grke (21.) i Francuske (28.). WTTC u svojim
analizama koristi pokazatelj nazvan visitor exports. Definira ga kao potronju inozemnih turista u
odreenoj zemlji, bilo da se radi o poslovnim ili privatnim putovanjima, a ukljuuje i iznose izdvojene
za prijevoz. Usklaen je sa Satelitskim raunom turizma TSA:RMF 2008, tablicom 1. Unato stopi rasta
vioj od prosjeka grupe (68 %), Hrvatska je na posljednjem mjestu u odnosu na ostale, promatrano u
apsolutnom iznosu. Unutar grupe analiziranih zemalja najvea potronja turista je u panjolskoj (27 %
od ukupnog iznosa), zatim slijede Francuska (25 %), Italija (18 %), Turska (12 %), Grka (7 %) te
Portugal (6 %).
Tablica 92. Kretanje prosjenih dnevnih izdataka turista od 2004. 2014. g.

Prosjeni dnevni izdaci UKUPNO PG SD I
2014. 66,36 57,55 69,64 63,79
2010. 58,00 56,20 55,00 66,63
2004. 56,04 52,70 50,52 54,94
Izvor: TOMAS Ljeto 2004., 2010., 2014. Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb.
122
Ukoliko se usporeuje razdoblje od 2004. 2014. moe se zakljuiti da je godinja stopa porasta
potronje sljedea:
na razini cjelokupne Republike Hrvatske 1,7 %

na razini PG-a 0,8 %
na razini Splitsko-dalmatinske upanije 3,2
na razini Istarske upanije 1,5 %.
Ukoliko se izrauna godinja stopa rasta potronje u razdoblju od 2010. 2014. godine, pokazatelji su
loiji, odnosno: razina Republike Hrvatske 3,4 %, razina PG-a 0,6 %, razina Splitsko-dalmatinske 5,9
%, na razini Istarske upanije ostvaren je prosjeni godinji pad potronje od -1,08 %.
Promatra li se potronja turista koji posjeuju Kvarner prema istraivanju Tomas ljeto 2014., moe se
rei da je prosjena dnevna potronja ispod prosjeka svih priobalnih upanija i iznosi tek 57,55 eura,
dok je prosjek 66,36 eura, a na primjer u Dubrovako-neretvanskoj upaniji prosjena dnevna
potronja je 92,63 eura, u Istarskoj 63,79, a u Splitsko-dalmatinskoj 69,64 eura. Prema tome, moe se
zakljuiti da Kvarner posjeuju turisti nie kupovne moi i sklonosti manje dnevne potronje.
Promatra li se struktura izdataka turista, najvei dio odlazi na smjetaj (57,6 %), zatim na hranu 17,6 %
i na usluge trgovine 13,4 %. Ostale usluge za koje turisti najee troe su zabava, sport i rekreacija,
kultura i izleti, ali nemaju znatan udio u dnevnoj potronji. Strukturu dnevne potronje turista u
odnosu na konkurentske upanije moe se vidjeti na sljedeoj slici.
Slika 24. Struktura prosjenih dnevnih izdataka turista (EUR)
Izleti
Zabava
Sport i rekreacija
Kultura
Usluge trgovine
Hrana u restoranima i barovima
Smjetaj
0 5 10 15 20 25 30 35 40
Prosjek PG SD I
Izvor: Tomas ljeto 2014., Institut za turizam 2015.
Iz navedenih podataka vidljivo je da turisti koji posjeuju PG troe manje od prosjeka i kada se
promatraju pojedini elementi strukture potronje. Vea od prosjeka je jedino potronja na sport i
rekreaciju, dok potronja na kulturu najvie zaostaje za prosjekom i najmanja je u odnosu na svih 7
priobalnih upanija. Zakljuno se moe rei da postoji dosta prostora za proirenje ponude razliitim
sadrajima koji ukljuuju gastronomiju, zabavne i kulturne manifestacije, izlete i slino, kako bi se
ponuda unaprijedila i pribliila turistima u cilju poveanja dodatne potronje.
123
1.2.4.2. Operativni pokazatelji poslovanja smjetajnih objekata Primorsko-goranske

upanije (benchmarking)
U svrhu usporedbe kljunih pokazatelja poslovanja hotela, kampova i hostela, s konkurentnim

upanijama u Hrvatskoj, u nastavku se prikazuju pokazatelji dobiveni temeljem primarnih istraivanja
u okviru Benchmarking projekta.
Uzorak hotela na razini Hrvatske sastoji se od 89 hotela odnosno ukupno 19.188 smjetajnih jedinica
to ini 34,7 % ukupnog smjetajnog kapaciteta hotela u Hrvatskoj. S tim u svezi u Istri je obuhvaeno
6.314, na Kvarneru 4.147, u Dalmaciji 6.608 te na kontinentu 2.119 smjetajnih jedinica (soba).
Tablica 93. Operativni pokazatelji poslovanja smjetajnih objekata (podaci iz istraivanja FTHM)1
PG
2014. 2015.
HOTELI 19 HOTELA 22 HOTELA
REVPAR 37,93 47,12
ADR 65,01 86,44
Iskoritenost 38,12% 37,76%
KAMPOVI 7 KAMPOVA 7 KAMPOVA
REVPAR 12,73 13,89
ADR 28,56 25,61
Iskoritenost 26,13% 31,88%
HOSTELI 5 HOSTELA 5 HOSTELA
REVPAB 6,84 5,13
ADR 20,00 18,42
Iskoritenost 21% 29%
Izvor: Benchmarking hrvatskog hotelijerstva, 2015, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
HOTELI
RevPAR odnosno ostvareni prihodi smjetaja iskazani po raspoloivoj sobi u 2015. godini iznosi 47 i
nii je od prosjeka u Hrvatskoj (56 ) kao i od prosjeka u Istri (67 ). ADR odnosno prosjena
ostvarena dnevna cijena sobe u PG-u iznosi 86 i vea je od prosjeka u Hrvatskoj (83 ), ali nia od
prosjeka u Istri (92 ). Prosjena iskoritenost kapaciteta mjerena na bazi kalendarskih dana u godini
iznosi u PG-u 38 % i nia je od prosjeka Hrvatske (44 %) odnosno prosjeka Istre (47 %). Svakako je
potrebno naglasiti da kada se iskoritenost kapaciteta mjeri na bazi otvorenih dana, Kvarner kao regija
ima najniu iskoritenost u visini od 58 % (Hrvatska 6 9%, Dalmacija 79 %, Istra 73 %). Usporedba
ostvarenih minimalnih, prosjenih i maksimalnih pokazatelja Kvarnera u 2015. godini u odnosu na
ostale regije u Hrvatskoj, dana je u sljedeoj tablici:
1 Napomena:
HOTELI: Za 2015. i 2014. godinu izraun je vren prema vrijednosti teaja za 1 = 7,6 kn. Za 2015. godinu u programu
istraivanja benchmarkingaukljueni su sljedeli hotelski objekti: PG - Kvarner (22): Grand Hotel Adriatic, Grand Hotel 4
opatijska cvijeta, Milenij, Navis, Villa Kapetanovi (Opatija), Esplanade, Katel, Slaven (Crikvenica), Zvonimir, Corinthia, Atrium
Residence, Valamar Koralj Romantic, Park-Punat (otok Krk), Padova, Grand Hotel Imperial, Carolina, Eva (otok Rab), Wellness
Hotel Aurora, Family Hotel Vespera, Bellevue, Vitality Hotel Punta, Boutique Hotel Alhambra (otok Loinj)
Za 2014. godinu: PG - Kvarner (19): GH Adriatic, GH 4 opatijska cvijeta, Milenij (Opatija), Esplanade, Katel, Slaven (Crikvenica),
Zvonimir, Corinthia, Atrium Residence, Valamar Koralj Romantic (otok Krk), Eva, Carolina, Padova, GH Imperial (otok Rab),
Wellness Hotel Aurora, Family Hotel Vespera, Bellevue, Vitality Hotel Punta, Alhambra (otok Loinj)
KAMPOVI: 2015. i 2014., PG Kvarner (7): AC Pila - Punat, ikat Mali Loinj, Glavotok Krk, Padova III Rab, San Marino
Rab, Selce Selce, Krk Krk
HOSTELI: PG Kvarner (5) Hostel Korzo, YH Rijeka, YH Veli Loinj, Botel Marina, Hostel Carnevale
124
Tablica 94. Kljuni pokazatelji upravljanja prihodima u hotelima po regijama u Hrvatskoj u

2015. godini
PROSJENA
RevPAR
ISKORITENOST (%) CIJENA SOBE
(u )
(u )
MIN PROS. MAX MIN PROS. MAX MIN PROS. MAX

HRVATSKA 20% 44% 78% 37 83 269 13 56 198
REGIJE
ISTRA 35% 47% 65% 55 92 193 44 67 142
KVARNER 20% 38% 68% 37 86 229 13 47 106
DALMACIJA 24% 40% 55% 40 75 157 28 59 123
KONTINENT 44% 59% 78% 44 64 104 19 41 76
Izvor: Godinji izvjetaj BHH za 2015. godinu; www.hotel-benchmarking.com
U nastavku se prikazuje usporedba ostvarenih pokazatelja u PG-u s konkurentskim zemljama, koja

pokazuje da je iskoritenost kapaciteta, prosjena cijena sobe kao i ostvareni RevPAR nii u PG:2
Tablica 95. Godinja zauzetost hotelskih soba i pokazatelji uspjenosti u Hrvatskoj, PG-u i
konkurentskim zemljama
Francuska panjolska Turska Italija Grka Portugal Hrvatska PG
Iskoritenost soba (%)

Prosjek
68,1 64,9 63,1 59,8 60,5 59,9 49,5 -
2007-2015
2015. 66,3 71,5 61,7 65,8 66,5 66,7 49,5 37,8
ADR u
Prosjek
149,8 89,0 109,4 130,8 106,3 81,4 93,6 -
2007-2015
2015. 139,4 100,4 105,4 141,9 111,3 90,3 103,8 86,64
RevPAR u
Prosjek
102,0 57,9 69,0 78,4 64,5 48,9 46,3 -
2007-2015
2015. 92,4 71,8 65,0 93,4 74,0 60,2 51,4 47,12
Napomena: Godinje prosjeke 20072015. izraunali autori prema: STR Global
Izvor: STR Global; za PG - Benchmarking hrvatskog hotelijerstva, 2015, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu
Opatija.
Prosjena iskoritenost hotelskih kapaciteta mjerena na bazi kalendarskih dana u godini iznosi u PG-
u 38 % i nia je od devetogodinjeg prosjeka Hrvatske (49,5 %) za 23,6 %. ADR odnosno prosjena
ostvarena dnevna cijena sobe iznosi u PG-u 86,64 eura to je 7,5 % manje od devetogodinjeg
prosjeka za Hrvatsku (93,6 eura) i 16,5 % manje u odnosu na 2015. I Hrvatska kao i PG postiu u
odnosu na konkurentske zemlje najniu prosjenu cijenu sobe. Komparativna analiza prosjenog
prihoda po raspoloivoj sobi u periodu od 2007. do 2015. godine pokazuje da je on bio daleko
najmanji u Hrvatskoj. Sve odabrane konkurentske zemlje su imale bolje rezultate i to poevi od
Portugala od kojeg je Hrvatska bila za 6 % loija, zatim slijede panjolska (25 %), Grka (39 %), Turska
(49 %), Italija (69 %). Hrvatska je ostvarila 120 % manji RevPAR u odnosu na Francusku, koja je po
ovom pokazatelju bila najuspjenija promatrana zemlja. PG je u 2015. ostvarila RevPAR u iznosu od
47,12 eura to je za 8 % manje u odnosu na prosjek Hrvatske za istu godinu te 50 % manje u odnosu
na najuspjeniju zemlju u 2015. (Italija).
2Mogui razlog ovakvog odstupanja ostvarene prosjene cijene je injenica da u STR uzorku sudjeluju uglavnom hoteli 4 i 5
zvjezdica, dok u BHH uzorku sudjeluju i hoteli 3 zvjezdice.
125
Promatrajui pokazatelje iskoritenosti, ADR-a i RevPAR-a po mjesecima u 2015. godini i po klasterima

u PG-u (Benchmarking hrvatskog hotelijerstva, 2015.), podaci o iskoritenosti kapaciteta na bazi
kalendarskih dana ukazuju da hoteli u Opatiji ostvaruju najvii stupanj iskoritenosti (59 %), vie od
prosjeka Kvarnera (37,8 %) i najnieg Raba (35,8 %).
Najvii prihod od smjetaja po raspoloivoj sobi (RevPAR) ostvaruju hoteli u Opatiji (56,74 eura), a
najnii u Crikvenici (15,07 eura). Znaajno je napomenuti da u vrijeme visoke sezone najvii prosjeni
RevPAR ostvaruju hoteli u Opatiji u visini od 137 eura, a najnie Crikvenica 52,46 eura.
Prosjeno ostvarena cijena sobe najvia je na godinjoj razini ponovno u Opatiji (90 eura), a najnia u
Crikvenica (29 eura). Znaajno je napomenuti da je u srpnju najvia prosjena cijena sobe ostvarena
na Loinju (236 eura) dok je u kolovozu ostvarena u Opatiji (147 eura). (Benchmarking hrvatskog
hotelijerstva, 2015.).
KAMPOVI
Ostvareni prihod smjetaja po raspoloivoj smjetajnoj jedinici (RevPAR) u KAMPU u PG-u iznosi 13,9
, to je neznatno ispod prosjeka Hrvatske (14,4 ,), odnosno takoer ispod prosjeka kampova na
obali i otocima (15,8 ) u Hrvatskoj. Prosjena ostvarena dnevna cijena smjetajne jedinice (ADR) u
kampovima u PG u 2015. godini iznosi 25,6 i nia je od prosjeka Hrvatske (29,5 ) kao i od prosjeka
kampova na obali i otocima (28,7 ). Iskoritenost kapaciteta bazirana na radnim danima kampa iznosi
u 2015. godini u PG-u 32 % i nia je od prosjeka Hrvatske (49 %), ali i od prosjeka kampova na obali i
otocima (54,6 %).
Tablica 96. Kljuni pokazatelji upravljanja prihodima u kampovima u Hrvatskoj u

2015.godini
RevPAR u ADR u ISKORITENOST KAPACITETA (%)
HRVATSKA
MIN 6,9 16,8 25,2
PROSJEK 14,4 29,5 49,0
MAX 30,5 45,5 80,4
REGIJE
OBALA I OTOCI - PROSJEK 15,8 28,7 54,6
UNUTRANJOST -
9,8 32,3 30,3
PROSJEK
Izvor: Benchmarking hrvatskog hotelijerstva, 2015.
HOSTELI
Ostvareni prihod smjetaja po raspoloivom krevetu (RevPAB) u 2015. godini u HOSTELIMA u PG

iznosi 5,1 eura, i nii je od prosjeka Hrvatske, koji iznosi 8,0 .
Tablica 97. Kljuni pokazatelji upravljanja prihodima u hostelima u Hrvatskoj u 2015.godini

RevPAR u ADR u ISKORITENOST KAPACITETA U %
HRVATSKA 8,0 19,0, 38,0
KVARNER 5,1 18,4 29
Izvor: Benchmarking hrvatskog hotelijerstva, 2015.
126
Prosjena dnevna cijena kreveta u hostelima u PG-u u 2015. iznosi 18,4 , te je nia od
prosjeka Hrvatske (19,0 ). Iskoritenost kapaciteta u hostelima u PG-u u 2015. godini iznosi
29 %, i takoer je nia od prosjeka Hrvatske (38 %).
1.2.4.3. Ocjena konkurentske sposobnosti Primorsko-goranske upanije
U okviru primarnog istraivanja provedenoga tijekom oujka 2016., dionici PG-a su ocjenjivali niz
elementa turistike ponude Kvarnera, ali i Istarske i Splitsko-dalmatinske upanije. Rezultati
istraivanja prikazani u sljedeoj tablici predstavljaju platformu za ocjenu konkurentske sposobnosti
PG-a.
Tablica 98. Konkurentska pozicija PG-a u cjelini prema meusobnom odnosu ponude
Istarske i Splitsko-dalmatinske upanije
Jaz Jaz
Dimenzije PG I SD
PG - I PG - SD
cestovna dostupnost 4,75 4,85 4,34 -0,10 0,41
unutarnja cestovna infrastruktura 4,25 4,49 4,06 -0,24 0,19
raspoloivost javnog prijevoza 3,82 3,94 3,87 -0,12 -0,05
raspoloivost/blizina meunarodnih zranih
4,10 4,37 4,53 -0,27 -0,43
luka
raspoloivost/adekvatnost pomorskog
4,05 4,18 4,56 -0,13 -0,51
prijevoza
infrastrukturna opremljenost 4,15 4,54 4,13 -0,39 0,02
stanje zatite okolia 4,28 4,63 4,16 -0,35 0,12
DOSTUPNOST I INFRASTRUKTURA 4,20 4,43 4,24 -0,23 -0,04
atraktivnost (privlana mo) prirodne batine 4,84 4,86 4,96 -0,02 -0,12
atraktivnost (privlana mo) kulturne batine 4,67 4,87 5,00 -0,20 -0,33
razina turistifikacije prirodne batine 4,14 4,75 4,49 -0,61 -0,35
razina turistifikacije kulturne batine 4,08 4,76 4,63 -0,68 -0,55
privlanost krajolika 5,03 4,95 5,01 0,08 0,02
atraktivnost naselja 4,41 4,94 4,42 -0,53 -0,01
ureenost naselja 4,18 4,94 4,15 -0,76 0,03
RESURSNO-ATRAKCIJSKA OSNOVA 4,48 4,87 4,67 -0,39 -0,19
kvaliteta smjetaja - hoteli i slino 4,37 5,03 4,47 -0,66 -0,10
kvaliteta smjetaja kampovi 4,19 5,05 4,08 -0,86 0,11
kvaliteta smjetaja - obiteljski smjetaj 4,29 4,94 4,09 -0,65 0,20
SMJETAJNI KAPACITETI 4,28 5,00 4,21 -0,27 0,07
raznolikost i originalnost/autentinost ponude 4,15 5,14 4,32 -0,99 -0,17
kvaliteta hrane 4,46 5,05 4,46 -0,59 0,00
koritenje lokalno proizvedene hrane 3,57 4,87 4,11 -1,30 -0,54
OBJEKTI HRANE I PIA 4,06 5,02 4,30 -0,96 -0,24
prisustvo incominig/DMC posrednika 3,85 4,53 3,94 -0,68 -0,09
kvaliteta biciklistikih staza 3,99 4,72 3,80 -0,73 0,19
kvaliteta pjeakih staza 4,20 4,67 3,96 -0,47 0,24
kvaliteta sadraja sportova na vodi/moru 3,97 4,68 4,23 -0,71 -0,26
kvaliteta sportsko-rekreacijskih sadraja 4,05 4,75 4,09 -0,70 -0,04
kvaliteta kongresnih sadraja 4,20 4,72 4,05 -0,52 0,15
kvaliteta ponude kulturnih sadraja 4,11 4,70 4,51 -0,59 -0,40
kvaliteta kulturnih manifestacija i dogaanja 4,20 4,75 4,39 -0,55 -0,19
kvaliteta ponude zabave 3,78 4,61 4,33 -0,83 -0,55
kvaliteta trgovake ponude 4,15 4,33 4,15 -0,18 0,00
kvaliteta sadraja nautikog turizma 4,01 4,47 4,52 -0,46 -0,51
127
kvaliteta vinskih i gastrocesta 3,52 5,23 3,84 -1,71 -0,32

kvaliteta sadraja ruralnog/agroturizma 3,39 5,15 3,81 -1,76 -0,42
OSTALE USLUGE 3,96 4,72 4,12 -0,76 -0,16
raznolikost i kvaliteta promocijskih materijala 4,25 4,90 4,35 -0,65 -0,10
kvaliteta informacijskih centara 4,22 4,71 4,24 -0,49 -0,02
kvaliteta turistike signalizacije 4,13 4,91 4,27 -0,78 -0,14
kvaliteta interpretacije atrakcijske osnove 3,95 4,71 4,15 -0,76 -0,20
kvaliteta informacija na Internetu 4,35 4,82 4,41 -0,47 -0,06
PROMOCIJA I SUSTAV INFORMIRANJA TURISTA 4,18 4,81 4,28 -0,63 -0,10
raspoloivost radne snage 3,95 4,44 4,08 -0,49 -0,13
raspoloivost menadment kadra 3,94 4,57 4,01 -0,63 -0,07
osposobljenost zaposlenih u turizmu 4,05 4,61 3,91 -0,56 0,14
LJUDSKI RESURSI 3,98 4,54 4,00 -0,56 -0,02
prilagoenost ponude meunarodnim
3,96 4,77 4,03 -0,81 -0,07
standardima
umreenost turizma i ostalog gospodarstva 3,66 4,70 3,95 -1,04 -0,29
posveenost lokalne/regionalne samouprave
4,04 5,06 4,33 -1,02 -0,29
turizmu
kvaliteta upravljanja destinacijom 3,92 4,96 4,09 -1,04 -0,17
POSLOVNO OKRUENJE 3,90 4,87 4,10 -0,97 -0,20
UKUPNE PROSJENE OCJENE 4,12 4,75 4,25 -0,63 -0,13
Analizirajui konkurentsku poziciju PG-a u cjelini prema meusobnom odnosu ponude Istarske i
Splitsko-dalmatinske upanije, dolazi se do spoznaje kako su, sukladno stavovima dionika PG-a, sve
analizirane grupe elemenata ponude loije ocjenjene, izuzev skupine elemenata ponude pod nazivom
smjetajni kapaciteti (4,21). U okviru te skupine elemenata ponude, kvaliteta smjetaja kampova i
kune radinosti bolje je ocjenjena (4,19 i 4,29) samo u odnosu na Splitsko-dalmatinsku upaniju (4,08 i
4,09), dok je u odnosu na Istarsku upaniju u svim elementima kvalitete smjetajne ponude percepcija
dionika loija.
Ukupni jaz izmeu PG-a i analizirane dvije upanije puno je vei u odnosu na Istarsku upaniju (-0,63)
nego u odnosu na Splitsko-dalmatinsku (-0,13), to ukazuje na injenicu kako dionici PG-a ocjenjuju
elemente turistike ponude Istarske upanije boljima u odnosu na one PG-a. Jaz PG-a i Istarske
upanije je najvei kod skupine elemenata ponude pod nazivom objekti hrane i pia (-0,96), a najnii
kod skupine elemenata pod nazivom dostupnost i infrastruktura (-0,23). Najvei jaz PG-a i Splitsko-
dalmatinske upanije vidljiv je kod skupine objekti hrane i pia (-0,24), a najmanji kod skupine
elemenata pod nazivom ljudski resursi (-0,02).
128
1.3. Trendovi u turizmu

Trendovi se analiziraju kroz pregled kljunih kvantitativnih trendova turizma u svijetu, Europi i
Mediteranu, kao i kroz pregled kvalitativnih trendova prisutnih na turistikom tritu.
1.3.1. Pregled kljunih kvantitativnih trendova u turizmu svijet, Europa,

Mediteran
Veina meunarodnih putovanja odnosi se na regionalna putovanja, a veina od njih unutar

iste regije. Na svjetskoj razini meunarodni dolasci u 2014. godini dosegli su broj od 1.133
milijuna to predstavlja poveanje od 4,3 % u odnosu na 2013. godinu ( UNWTO, 2015., 3).
Prema podacima UNWTO-a oekuje se da e broj meunarodnih dolazaka rasti 3,3 % godinje do
2030. te tako dostii razinu od 1.8 mlrd. dolazaka.
Meunarodni turizam biljei rast iznad oekivanja tijekom posljednjih godina i ini 30 % svjetskog
izvoza usluga i 6 % ukupnog izvoza roba i usluga. Kao izvozna kategorija, etvrti je u svijetu, iza
naftne, kemijske i prehrambene industrije, ali ispred automobilske industrije.
Turizam generira 485.000.000.000 US $ izvoza za nova gospodarstva u nastajanju u 2013. godini.
U rastuim ekonomijama, izmeu 2010. 2030., broj e turistikih dolazaka rasti veom stopom
od svjetskog prosjeka, odnosno 4,4 % godinje. One e tako do 2030. realizirati vie turistikih
dolazaka te dostii 1 milijardu, odnosno 57 % ukupnih svjetskih dolazaka.
Iako Europa trenutno ostvaruje preko 50 % ukupnih svjetskih dolazaka, do 2030. njezin e udio
pasti na 41 %. Unutar Europe, oekuje se da e najvie dolazaka imati juna Europa i Mediteran.
ak 4 od 5 svih turistikih putovanja se odvija unutar iste regije, odnosno u okolici emitivne
zemlje, a oekuje se da e se taj trend i dalje nastaviti.
Broj gostiju koji u destinaciju dolaze avionom raste bre od broja gostiju koji u destinaciju dolaze
kopnom. Tako e do 2030. udio avio gostiju porasti, te e rasti vanost dobre zrane povezanosti.
Trenutno su glavne emitivne zemlje razvijene ekonomije (Sjeverna Amerika i Europa), ali raste
udio rastuih ekonomija u turistikim dolascima to otvara nova trita i rezultira poveanom
potranjom. Otvaranjem novih trita potrebno je objektivno i realno ocijeniti potencijal svakog
trita i odrediti prioritete usmjeravanja prodajnih i marketinkih napora.
Na strani ponude razvijaju se nove destinacije koje postojeim konkuriraju inovacijama
tradicionalnih proizvoda i uglavnom boljom vrijednosti za novac.
Europa je uvrstila svoju poziciju kao najposjeenije podruje s vie od polovine svjetskih
meunarodnih dolazaka turista. U 2014. ona je ostvarila 17 milijuna vie dolazaka, zaokruivi ukupno
584 milijuna dolazaka koji generiraju 509.000.000.000 $ izvoza. Zahvaljujui tim rezultatima, turizam
je najvie dao doprinosa europskom gospodarskom oporavku. Sjeverna Europa, Juna i Mediteranska
Europa prednjae kada je rije o turistikim dolascima i prihodima, dok su u zapadnoj Europi rezultati
bili skromniji. Europa je i dalje vodea regija i usporeujui s 2013. godinom u 2014. godini ostvarila je
rast od 2,8 %. Regija Azija i Pacifik rasla je stopom od 6,1 %, Afrika 5,4 %, Amerika s 3,5 %, Srednji
Istok je rastao po stopi od 4,7% (UNWTO Tourism Highlights 2015., op. cit., str. 4.).
129
Tablica 99. Meunarodni turistiki dolasci u razdoblju od 1990. 2014. godine
Meunarodni turistiki dolasci (u milijunima) Trini

udio Promjena (%)
1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2012. 2014. 2014. 13/12 14/13
Svijet 434 528 677 807 948 1035 1133 100 4,6 3,8
Napredne
ekonomije 296 334 421 459 506 551 619 54,7 4,7 3,2
Trita u nastajanju 139 193 256 348 442 484 513 45,3 4,5 4,6
UNWTO regije
Europa 2611 3040 3882 4489 4848 5344 588 51,4 4,9 2,8
Sjeverna Europa 28,2 35,8 46,6 60,4 62,7 65,1 713 6,3 2,9 2,0
Zapadna Europa 1086 1122 1397 1417 1544 1672 175 15,4 2,8 2,3
Centr./istona E. 33,9 58,1 69,3 90,4 94,5 1117 121 10,7 7,7 2,7
Juna E./Mediteran 90,3 98,0 1326 1564 1733 1904 219 19,0 5,6 3,6
Izvor: UNWTO Tourism Highlights 2015, op.cit., str. 5.
Najvei udio u meunarodnim turistikim dolascima ima Europa s 51,4 %, dok Azija i Pacifik imaju
udio od 23,2 % u 2014. godini. Najvei pojedinani udio imaju zemlje june Europe Mediterana s 19
%, zatim zemlje zapadne Europe s 15 %. Meutim, potrebno je naglasiti prosjenu godinju stopu
rasta Azije i Pacifika koja iznosi oko 6,1 % to je znatno vie od drugih regija, ali i veliki skok Afrike s
negativnih 0,8 % u 2011. godini na pozitivna 5,4 % u 2014. godini (UNWTO, 2015). U razdoblju od
1990. 2014. u svijetu je ostvaren prosjeni godinji porast turistikih dolazaka od 1,26 %, u Europi od
1,38 %, te u Americi od 1,37 %.
Kada se turizam rangira po broju turista i ostvarenom prihodu moe se primijetiti da se sedam od
deset destinacija pojavljuje u obje liste, iako one izraavaju odreene razlike u turistikim
karakteristikama.
Tablica 100. Meunarodni turistiki dolasci rangirani po zemljama

Dolasci u milijardama Promjena
Rang zemlje
2013. 2014. 13/12. 14/13.
1 Francuska 83,6 83,7 2,0 0,1
2 Sjedinjene Amerike drave 70 74,8 5,0 6,8
3 panjolska 60,7 65,0 5,6 7,1
4 Kina 55,7 55,6 -3,5 -0,1
5 Italija 47,7 48,6 2,9 1,8
6 Turska 37,8 39,8 5,9 5,3
7 Njemaka 31,5 33,0 3,7 4,6
8 Velika Britanija 31,1 32,6 6,1 5,0
9 Rusija 28,4 29,8 10,2 5,3
10 Meksiko 24,2 29,1 3,2 20,5
Izvor: UNWTO Tourism Highlights 2015., op.cit., str. 6.
U meunarodnim dolascima u 2014. godini jedina promjena je to je meu deset zemalja koji imaju
najvii broj meunarodnih dolazak zabiljeen i Meksiko, pomaknuvi se za 5 mjesta. Meutim, kada se
analiziraju meunarodni dolasci po zemljama, potrebno je analizirati i ostvareni prihodi od turizma u
tim zemljama. Tako je ukupni prihod od turizma na ljestvici top 10 zemalja najvei u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, dok je u Hong Kongu najmanji u 2014. godini.
130
Tablica 101. Ukupni prihodi od turizma rangirani po zemljama - u mlrd

Prihodi US $ Promjena
Rang zemlje
2013. 2014. 13/12. 14/13.
1 Sjedinjene Amerike drave 172,9 177,2 7,0 2,5
2 panjolska 62,6 65,2 7,6 4,2
3 Kina 51,7 56,9 3,3 1,2
4 Francuska 56,7 55,4 5,6 -2,3
5 Makao (Kina) 51,8 50,8 18,1 -1,9
6 Italija 43,9 45,5 6,6 3,7
7 Velika Britanija 41,0 45,3 12,1 10,3
8 Njemaka 41,3 43,3 8,2 5,0
9 Tailand 41,8 38,4 23,4 -8,0
10 Hong Kong (Kina) 38,9 38,4 17,7 -1,4
Najznaajniju promjenu u ukupno ostvarenim prihodima od turizma ostvaruje Velika Britanija s

poveanjem od 10,3 % u 2014. godini u odnosu na 2013.godinu. Najvee smanjenje ostvaruje Tajland
s minusom od 8 %. Francuska ostvaruje najbolje rezultate u turistikim dolascima, a u ukupnom
prihodu ostvarenom od turizma biljei etvrto mjesto. Veoma znaajna kao turistika destinacija su
Sjedinjene Amerike Drave koje ostvaruju oko 177,2 milijardi US $ prihoda od turizma i druga su na
ljestvici ukupnog broja dolaska meunarodnih turista. panjolska ostvaruje tree mjesto u ukupnim
turistikim dolascima, ali drugo mjesto u ostvarenju ukupnih prihoda od turizma, te se takve
tendencije ostvaruju kroz nekoliko zadnjih godina.
Slika 25. Meunarodni turistiki dolasci po regijama trenutno stanje i predvianja
U toplijim zemljama (junoj Europi Mediteranu) moe se pojaviti manji broj turista, ali i poveanje
inozemnih putovanja od domaih ljudi. Istraivanja pokazuju da e ljeta na Mediteranu biti prevrua
za turiste poslije 2020. godine.
131
1.3.2. Posebnosti kljunih kvalitativnih trendova turizma u svijetu, Europi

i Mediteranu
Potrebe modernih ljudi koji pripadaju generaciji postindustrijskog drutva vezuju se za snani proces
promjena potreba i navika koji se nuno reflektiraju i na zahtjeve vezane uz razliite segmente
turistike ponude:
Sigurnost postaje znaajan imbenik stabilnog razvoja destinacije i imperativom ponude.
Raste potranja za jedinstvenim, prilagoenim, personaliziranim turistikim proizvodom, ali i za
luksuznim proizvodima i uslugama.
Aktualni postaju kratki odmori, ali i organizirana kruna putovanja.
Sve se vie turoperatorima i samostalnoj prodaji pridruuju razliiti oblici internet prodaje koji ine
veliki izazov za upravljanje ne samo pojedinim poduzeima, ve cjelokupnom ponudom u destinaciji.
Najkonkurentnije destinacije i regije su razvile svoj sustav prezentiranja ponude i rezervacije do
razine gdje potencijalni posjetitelj u vrlo kratkom vremenu dolazi do svih potrebnih informacija kroz
jedan centralni portal, na kojemu dodatno moe i obaviti kupnju. Ne uspije li destinacija u isporuci
navedenog gubi dio svojih potencijalnih potroaa.
Znaajne postaju dvije skupine potroaa, turista tree ivotne dobi i tzv. generacija y (osobe roene
izmeu 1980. 2000. g.), koje je potrebno dobro razumjeti kako bi im se mogao prilagoditi turistiki
proizvod.
Osobe tree ivotne dobi putuju sve vie posebice u nove krajeve kako bi se odmorili. Trae
jednostavne procese rezervacije i pogodnosti prilikom istih. Preferiraju putovati izvan glavne sezone,
oslanjaju se na rije poznanika, vrlo su zahtjevi u svojoj potranji, a posebno cijene sigurnost, dok im
je nedostatak dobrih zranih linija prepreka.
Generacija Y radije putuje u gradove i na krae odmore, i to uglavnom u grupama i organizirano. Oni
su najvei potroai digitalnih tehnologija i s njima povezanim uslugama poput online putnikih
agencija. Svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo dijele po drutvenim mreama i specijaliziranim
turistikim stranicama.
Gosti su u potrazi za autentinim iskustvima, specijaliziranim odmorima koji nose edukacijsko ili
kulturno iskustvo. Svoje putovanje i aktivnosti planiraju u hodu pa je zato neizmjerno bitno razviti
dobro upravljanje destinacijom, upravljanje proizvodom i sadrajem turistike ponude, te iskustvom
posjetitelja.
Oekuje se daljnji proces koncentracije kapitala i ope vladavine multinacionalnih kompanija u svim
gospodarskim granama pa isto tako i u turizmu. Pod pritiskom konkurencije i borbe za mjesto na
turistikom tritu ulaziti e se u vertikalne i horizontalne integracije ime e u potpunosti biti
kontrolirane cijene i kvaliteta turistike ponude
Hoteli
Stalni porast standarda smjetaja u europskim i svjetskim hotelima: 1960. hotelska soba imala je
bruto povrinu 14 m, 1970., 16 m, 1980., 18 m, a 2004., 24 m. Udobnost smjetaja ima stalno
uzlaznu putanju, najprije u povrini sobe, ali posebno u standardu opreme sanitarnog vora i
ukupnosti kvalitete opreme. Oekuje se da e prosjena povrina hotelske sobe po gostu iza 2020.
iznositi vie od 38 m. Raste broj gostiju koji trae specijalizirane hotelske sadraje i objekte za
pruanje posebnih usluga: incentive i kongresni sadraji, aktivni odmor, wellness, uenje vjetina,
specijalizirani programi za obuku itd. Preferiraju se objekti s polivalentnim prostorima koji se mogu
fleksibilno prilagoditi traenoj namjeni. Snano se otvara trite za tematizirane hotele, club hotele,
boutique hotele, namijenjene posebnim trinim niama. Trine prednosti ostvaruju brendirani
hoteli.
Kampovi
Stalni porast standarda ivota i potrebe za ivotom u prirodi jaat e potranju za kampovima.
Osobe tree ivotne dobi postaju atraktivna trina nia za kampove. Raste potranja za mobilnim
132
kuicama visokog standarda opreme uz koritenje suvremene tehnologije koja smanjuje negativne
utjecaje na okoli. Glamping ponuda u kampovima postat e prihvaeni oblik rezerviran za kamping
ponudu najvie razine kvalitete s posebnim atrakcijama i visoko kvalitetnim uslugama u svim
segmentima ponude. Nuno je osigurati kvalitetno zimovanje opreme i servis suvremene opreme.
Kampiranje se doivljava kao stil ivota i u ovaj segment ulazi sve bolje platena turistika potranja.
Apartmani
Stalni porast standarda ivota i potrebe za promjenom mjesta boravka, navodi potencijalne turiste
da u mjestu svog privremenog boravka potrae ugoaj i toplinu doma. Stalni rast standarda ivota i
odmora, raste kvaliteta kao stalni proces u ivotu, trait e se sve komforniji i kvalitetniji apartmani
po veliini i opremi, kvaliteti. Predvia se rast potranje za tipovima apartmana za dvije osobe
(studio, manji apartmani). Rast e potranja za kuama za odmor. Okruenje turistikih apartmana
mora biti sa puno sadraja koji ine osnovni motiv dolaska u destinaciju. Trait e se potpuno
doivljavanje okoline i destinacije. Trine prednosti mogu se osigurati i prepoznatljivim
brendiranjem ovoga segmenta ponude.
Marine
Trend duine plovila ima stalnu uzlaznu tendenciju, sa stalnim porastom prosjene duine plovila
svih namjena i oblika, (stalno raste duina glisera, jedrilica, te ostalih plovila za rekreaciju, ili za
profesionalnu ponudu). Raste broj mega jahti to zahtjeva prilagoavanja uvjeta u marinama. Stalni
rast kvalitete i sofisticiranosti opreme na plovilima. Zahtjeva se sigurno zimovanje plovila uz
osiguran visoko kvalitetan i specijaliziran servis i posebnih oblika podrke za odravanje. Raste broj
gostiju nautiara koji trae usluge specijaliziranih sadraja u okruenju, koji nisu direktno vezani za
plovilo, a to su razne usluge koje su poznate u ostalim vidovima turistike potranje kao rent a car,
rent a bike, usluge posjeta povijesnim i ostalim atraktivnostima, usluge smjetaja u objektima na
kopnu, welness, usluge prevoenja, eno gastronomija, kvalitetna trgovaka ponuda, garaa za
automobile i slino. Marine moraju udovoljavati visokim standardima zatite okoline.
133
2. Kljuna ogranienja turizma Kvarner
Kvarner je destinacija duge tradicija turizma te lokalno stanovnitvo ima pozitivan odnos prema
razvoju turizma i podupire ga. Isto tako, bogata prirodna i kulturno-povijesna batina prua veliku
atraktivnost destinacije, a posebno se istie duga tradicija zdravstvenog turizma. Kvarner, kao
turistika destinacija, ima povoljan geoprometni poloaj, te je veoma blizu svojih emitivnih trita. Na
Kvarner se moe veoma brzo i povoljno doi i morem i kopnom i zrakom.
Razvojni proces koji je pratio turizam Kvarnera od usvajanja Glavnog plana razvoja turizma
Primorsko-goranske upanije do 2015. godine i Stratekog marketinkog plana turizma Kvarnera
2009. 2015. moe se ocijeniti pozitivnim i u funkciji je ostvarenja postavljenih ciljeva.
Ipak, treba naglasiti da je postojao niz objektivnih okolnosti koje su rezultirale prisutnim slabostima.
Prije svega na turizam Kvarnera i intenzivnije investicije negativno se odrazila gospodarska kriza koja
je zahvatila cijeli svijet, pa i Hrvatsku. tovie, treba naglasiti da se je turizam Kvarnera pokazao
dovoljno kvalitetnim da i u tako tekim okolnostima postie dobre rezultate i odri svoj znaaj.
Analizirajui dananju situaciju, mogu se istaknuti sljedea ogranienja turizma Kvarnera:
Struktura smjetajnih kapaciteta
Opredijeljenosti Kvarnera i njegova mogunost da s obzirom na resursnu osnovu smanji prisutnu

sezonalnost udio smjetajnih kapaciteta u hotelima ne moe se smatrati dostatnom.
Iako je udio privatnog smjetaja visok potrebno je naglasiti da je u proteklom periodu uinjen bitan
iskorak u unapreenju kvalitete i brendiranju privatnog smjetaja Kvarnera; rezultat toga je oznaka
Kvarner family.
U uvjetima ekonomske krize i opreza turista kao potroaa, upravo se privatni smjetaj pokazao kao
segmentom koji je bio posebno privlaan za goste. S druge strane, nema dvojbe da budui razvoj
treba i dalje fokusirati na rast kapaciteta u hotelima, uz unapreenje kvalitete i u ostalim smjetajnim
kapacitetima (privatni smjetaj, kampovi).
Sezonalnost turistikoga prometa
Promatra li se sezonalnost turistikog prometa Kvarnera, mora se uvidjeti da nema znaajnih pomaka
u pogledu njena prevladavanja. Neovisno o tome to tendencija sezonalnosti prati tendenciju na
razini Hrvatske, specifine odrednice Kvarnera kao destinacije (dugogodinja tradicija, geoprometni
poloaj, resursna osnova) zasigurno predstavljaju snana uporita i nameu potrebu daljih aktivnosti
s ciljem ostvarenja cjelogodinjeg turistikog poslovanja. To podrazumijeva unapreenje ponude kako
smjetajnih objekata, tako i ostalih segmenata ponude Kvarnera (atrakcije, dogaaji, specifini
elementi ponude zdravstveni, MICE, sportsko-rekreacijski sadraji i dr.).
134
Nedostatno razvijena infrastruktura u pojedinim segmentima i prometna

problematika
Primorsko-goranska upanija ulae znatna sredstva u unapreenje infrastrukture i stvaranje

povoljnijih uvjeta ivota, kako za lokalno stanovnitvo, tako i za turiste.
Istraivanja pokazuju da se oekuju dalja ulaganja u unapreenje organizacije lokalnog prometa,

kvalitete lokalnih prometnica i rjeavanje problema parkiranja (utvreno kao slabost u gotovo svim
destinacijama PG-a), te unapreenje Zrane luke Rijeka (kao prve dodirne toke turista koji dolaze
avionom na Kvarner).
Gorski kotar, iako dobro prometno povezan autocestom s potencijalnim emitivnim tritima, ima jo
uvijek problem dostupnosti udaljenijih lokacija to je posebno izraeno u zimskim mjesecima i loim
vremenskim uvjetima.
Kvarnerski otoci (s izuzetkom otoka Krka koje je povezan mostom) imaju ogranienja koja proizlaze
ovisnosti o vremenskim uvjetima za prometovanje trajekata i brzih brodskih linija. Kao poseban
problem moe se istaknuti nerazvijena meusobna mrea povezanosti otoka. Uz Zranu luku Rijeka,
za otoke je od znaaja u buduem periodu izgradnja zrane luke na Loinju i Rabu.
Dio smjetajnih kapaciteta izvan funkcije
Iako je poveanje smjetajnih kapaciteta u hotelima jedan od znaajnih zadataka u funkciji ostvarenja
ciljeva i implementacije razvojnog modela, treba utvrditi da je jo uvijek dio smjetajnih kapaciteta
van funkcije (bio zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa, problema vlasnitva, dodatnih ulaganja).
Neovisno o tome to PG najveim dijelom nema formalne instrumente za rjeavanje navedenog
problema, nuno je dalje intenzivirati aktivnosti na njihovom prevladavanju.
Nedovoljna prepoznatljivost Kvarnera na turistikom tritu
U cilju brendiranja Kvarnera i jaanja njegove vizualne i trine prepoznatljivost razvijen je novi
vizualni identitet Kvarnera, uz isticanjem ponude Raznolikost je lijepa.
Iako je u ovom podruju uinjen pozitivni pomak, ipak, potrebno je navesti da se Kvarner jo uvijek
susree s problemom nedovoljne prepoznatljivosti na turistikom tritu.
135
3. Globalni razvojni kontekst i prilike za razvoj

Kvarnera
Globalni razvojni kontekst Prilike za razvoj
Sigurnost i blizina emitivnih trita postaju Mogunosti cjelogodinjeg poslovanja
prednost
EPK 2020 zamah kulturnog turizma
Turistika potranja kontinuirano raste i
otvaraju se nova trita Valorizacija Gorskog kotara i zalea
Raste konkurentnost destinacija na globalnom Odrivi razvoj i partnerstvo

turistikom tritu
Novi turistiki proizvodi
Nuan preduvjet postaje fleksibilnost javnog i
privatnog sektora u prilagodbi i brzini odgovora Specifini oblici turizma
na nove postavljenje potrebe
Diverzifikacija proizvoda po klasterima
Razvoj proizvoda mora biti prilagoen
nadolazeim trinim segmentima (trite Stalno unapreenje i podizanje ukupne kvalitete
budunosti)
Bolje pozicioniranje na tritima
Globalni lideri kojima Kvarner eli konkurirati
ujedno su i oni koji diktiraju trendove na Drutvene mree i internet alati
turistikom tritu
Promocija lokalnoga kulturnog identiteta
Odriva turistika valorizacija zatienih podruja

prirode
Sukladno prethodnoj navedenim kljunim ogranienjima, globalnom razvojnom kontekstu te

prilikama za razvoj turizma, u nastavku je prikazana SWOT analiza turizma Kvarnera.
Tablica 102. SWOT analiza turizma Kvarnera

SNAGE SLABOSTI
Osjeaj sigurnosti i zatite Sezonalnost turistikog prometa
Geoprometni poloaj Dio smjetajnih kapaciteta izvan funkcije
Blizina emitivnih trita Struktura smjetajnih kapaciteta
Ljepota prirode i ouvanost Prostorna i vremenska distribucija turistike potronje
Visok stupanj turistikog razvoja Prepoznatljivost Kvarnera na turistikom tritu
Tradicija u turizmu Komunikacija, povezanost i suradnja dionika u turizmu
Kulturno-povijesna batina Mjere za prevladavanje sezonalnosti
Obrazovan i struan kadar Zakonska regulative u pojedinim segmentima koi turistiki
Ljubaznost i gostoprimstvo razvoj
Kvaliteta ponude Centralizacija
Prirodni resursi Lokalni promet i promet u mirovanju
Prepoznatljivost pojedinih turistikih proizvoda Statistiko praenje turizma
Razvojna usmjerenost ka turizmu
PRILIKE PRIJETNJE
Sigurnost i blizina destinacije prioritet odabira turista Demografski trendovi (pad broja stanovnika, odljev mladih
Uvjeti cjelogodinjeg poslovanja visokoobrazovanih ljudi)
EPK 2020 zamah kulturnog turizma Konkurencija ostalih destinacija u okruenju
Promocija lokalnog kulturnog identiteta Promjenjiva zakonska regulativa
Turistika valorizacija Gorskog kotara i zalea Turbulentno i nepredvidljivo okruenje
Odrivi razvoj i partnerstvo Potencijalno ekoloko zagaenje
Novi turistiki proizvodi
Diverzifikacija proizvoda po klasterima
Decentralizacija
EU fondovi
Izvor: Obrada autora.
136
Literatura:
Benchmarking hrvatskog hotelijerstva, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, 2015.

Blaevi, B., Peri, M. (ur.) et al. Ocjena turistike ponude Kvarnera, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment
u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2012.
Blue Flag, www.blueflag.global.
Crotti, R., Misrahi, T. (ur.), The Travel & Tourism Competitiveness Report 2015. Growth through Shocks, World
Economic Forum, eneva, 2015.
orak, S., Marui, Z. TOMAS Ljeto 2010, Institut za turizam Zagreb, 2011.
orak, S., Marui, Z. TOMAS Ljeto 2014, Institut za turizam Zagreb, 2015.
rnjar, M. et. al., Razvojna strategija Primorsko goranske upanije 2016.-2020., Javna ustanova Zavod za
prostorno ureenje Primorsko-goranske upanije, Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje
projektima, Mrea znanja d.o.o., Rijeka, 2015.
Dokumentacija Luke uprave Rijeka, 2016.
Dravni zavod za mirovinsko osiguranje, www.mirovinsko.hr.
Dravni zavod za statistiku, www.dzs.hr.
FINA (podaci, godinji izvjetaji, RGFI), www.fina.hr.
Generalni urbanistiki plan ureenja grada Rijeke, 2013.
Grupa autora, Program razvoja odrivog turizma Grada Mali Loinj, Institut za turizam, Zagreb, 2013.
Hall, M., Higham, J.(ur.), Tourism, Recreationa and Climate Change, Channel View Publications, Clevedon, 2005.
Hrvatska obrtnika komora Knjiga obrtnika
Hrvatski turizam u brojkama br.1/2015, Institut za turizam , 2015.
Hrvatski zavod za zapoljavanje, www.hzz.hr.
Izvjee TZ Kvarnera za 2015. godinu.
Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Gorski kotar 2013. 2015.
Loinj otok vitalnosti, www.visitlosinj.hr/Default.aspx
Maga, D., et al, Regionalni program ureenja i upravljanja morskim plaama na podruju Primorsko-goranske
upanije, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveuilite u Rijeci, Opatija, 2015.
Miki Kezele, N. et al, Plan ukupnog razvoja Grada Mali Loinj 2013.-2020., Regionalna razvojna agencija PORIN
d.o.o., Rijeka, 2013.
Ministarstvo kulture RH,Kulturna batina Registar kulturnih dobara, www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212.
Ministarstvo turizma, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13).
Nastavni zavod za javno zdravstvo, Rijeka, www.zzjzpgz.hr
Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma, razna godita, www.dzs.hr
Odluka o izradi Strategije razvoja Grada Cresa za razdoblje od 2015. do 2020. godine (SN 11/15).
Peri, J. et. al., Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, Fakultet za turistiki i hotelski
menadment, Sveuilite u Rijeci, Opatija, 2005.
Peri, J. et. al., Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma PG, Fakultet za menadment u turizmu i
ugostiteljstvu, Sveuilite u Rijeci, Opatija, 2012.
Pletikosa, D., Prijedlog modela mjerenja konkurentnosti turizma i hotelijerstva Hrvatske, Ekonomski pregled, No.
66 (6), Zagreb, 2015.
Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011. godine, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/ census
2011/censuslogo.htm.
Popis zatienih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj upaniji kojima upravlja Javna ustanova "Priroda" -
ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode na podruju PG, www.ju-priroda.hr/zasticeni.html.
Pravilnik o popisu turistikih cjelina (lokaliteta) po upanijama (NN 76/08).
Program rada s financijskim planom TZ Kvarnera za 2016. godinu.
Prostorni plan opine Klana (SN 18/13).
Prostorni plan Primorsko goranske upanije (SN 32/2013).
Prostorni plan ureenja Grada Bakra (SN 21/03).
Prostorni plan ureenja Grada Cresa (SN PG 31/02, 23/06, 03/11).
Prostorni plan ureenja Grada abra (SN 25/03,17/09, 19/13).
Prostorni plan ureenja Grada Delnice (SN 24/02, 11/13).
Prostorni plan ureenja Grada Kastva (SN 18/15, 21/03, 14/06, 13/10, 21/11, 16/13).
Prostorni plan ureenja Grada Maloga Loinja (SN 13/08, 13/12, 26/13, 05/14, 42/14, 25/15, 32/15).
Prostorni plan ureenja Grada Opatije (SN 1/07, 8/01, 14/03 i 12/04)
Prostorni plan ureenja Grada Raba (SN 47/11, 15/04, 40/05 i 34/07).
Prostorni plan ureenja Grada Vrbovsko (SN 41/05, 27/10, 31/10, 27/14).
137
Prostorni plan ureenja Kraljevice (SN 12/11).

Prostorni plan ureenja Opine Brod Moravice (SN 35/03, 14/07).
Prostorni plan ureenja Opine avle (SN 22/01, 02/12).
Prostorni plan ureenja Opine Fuine (SN 05/05, 16/09, 11/10, 16/11, 08/13, 31/14).
Prostorni plan ureenja Opine Jelenje.
Prostorni plan ureenja Opine Kostrena(SN 07/01, 22/01).
Prostorni plan ureenja Opine Lopar (SN PG 53/11).
Prostorni plan ureenja Opine Lovran (SN 37/10, 38/07)
Prostorni plan ureenja Opine Matulji (SN 46/11,01/11, 36/08)
Prostorni plan ureenja Opine Moenika Draga (SN 36/07).
Prostorni plan ureenja Opine Mrkopalj (SN 46/04, 26/07).
Prostorni plan ureenja Opine Ravna Gora (SN 15/08, 09/12, 36/13, 40/14).
Prostorni plan ureenja Opine Skrad (SN 19/07, 21/12).
Prostorni plan ureenja Opine Vikovo (SN 49/07).
Republika Hrvatska, Primorsko-goranska upanija, Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
Rui, P., et al., Program razvoja ruralnog turizma na podruju Grada Malog Loinja, Institut za poljoprivredu i
turizam, Pore, 2014.
Satelitski raun turizma RH za 2011. godinu i izraun neizravnih i ukupnih uinaka turizma u RH, TSH RH 2011.,
Instutut za turizam, 2014.
Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije, 2006.
Statistiki ljetopis, Istre, Primorja i Gorskog kotara 1992.
STR Global, www.strglobal.com.
Strateki plan odrivog razvoja Gorskog kotara 2010. 2013.
Teliman-Kouta, N. et al., Strateki marketinki plan turizma Kvarnera 2009.-2015., Institut za turizam, Zagreb,
2009.
The Travel & Tourism Competitiveness Report, World Economic Forum, 2015.
The Travel & Tourism Competitiveness Report-World Economic Forum, 2013.
Tourism megatrends, Horwath HTL, 2015.
TZ avle, www.tz-cavle.hr.
TZ grada Cresa, www.tzg-cres.hr.
TZ grada Opatije, www.visitopatija.com.
TZ grada Rijeke, www.visitrijeka.hr.
TZ Kvarnera, www.kvarner.hr.
TZ opine Lovran, www.tz-lovran.hr.
TZ opine Matulji, www.tzmatulji.hr.
TZ opine Vikovo, http://www.tz-viskovo.hr".
UNWTO Tourism Highlights, World Tourism Organization, Madrid, 2015.
UNWTO, Tourism Highlights, World Tourism Organization, Madrid, 2013.
Ured dravne uprave u Primorsko-goranskoj upaniji.
World Economic Forum,The Travel & Tourism Competitiveness Report, 2015.
WTTC, Travel & Tourism Economic Impact, 2016.
Zakon o slubenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13.)
Zdravstveno statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije 2001. 2013.
upanijska luka uprava Primorsko-goranske upanije (podaci).
138
P R I L O G
PRILOG: Stavovi specifinih skupina dionika

turizma Primorsko-goranske upanije
U okviru izrade Stratekog plana razvoja turizma Kvarnera sa stratekim i operativnim marketing
planom 2016. 2020. godine provedeno je niz radionica u kojima je aktivno sudjelovalo niz specifinih
skupina dionika turizma PG-a. U nastavku se iznose sumirani stavovi pojedinih skupina dionika.
A) OBLICI SMJETAJA
HOTELI
SNAGE SLABOSTI
blizina glavnih emitivnih trita nedostatan hotelski kapacitet odgovarajue razine ponude
tradicija (objekti izvan upotrebe, tronost dijela kapaciteta, neadekvatan
kvalitetna usluga u hotelima 4* i 5* i nedovren sustav privatizacije, nepovoljna investicijska klima,
lojalnost gostiju (veliki udio stalnih gostiju) nedovoljno stimulativan porezni sustav, este promjene u
uvjeti za razvoj (prirodna resursna osnovica, propisima)
infrastruktura, orijentacija na turizam, ljubaznost lokalnog nedostatak tematske specijalizacije u ponudi (uniformnost
stanovnitva...) ponude sunce i more, atraktivnost sadraja, neusklaenost
temeljni nositelj ponude kongresnog turizma marketinkih aktivnosti i openito kooperacija sa ostalim
dostupnost kadrovske resursne osnovice (obrazovne sudionicima turistike ponude na razini destinacije)
institucije) nedovoljna ukljuenost u izgradnju i realizaciju turistikog
sigurna destinacija proizvoda destinacije (djelovanje kao integralni dio
destinacijskog menadmenta)
visoka sezonalnost (nedostatak atraktivnih sadraja kao motova
dolaska, ovisnost o autobuserima orijentiranih na ljetnu
sezonu)
dostupnost (nedovoljna povezanost i organiziranost u
dovoenju avio-gostiju)
nedovoljno ulaganje u razvoj i kvalitetu kadrova (specijalizacije,
cjeloivotno uenje, motiviranost, sigurnost radnog mjesta,
lojalnost)
sustavno smanjivanje broja stalno zaposlenih i zaostajanje plaa
u odnosu na ostale djelatnosti
nedostatak poznatih brendova
nedovoljno usklaen sustav odobravanja koncesija i koncesijskih
odobrenja na plaama (nedostatak planog prostora i sadraja
na plaama, tematiziranje plaa)
neodgovarajua struktura kapaciteta na razini destinacije
slubena terminologija i slubena statistika ne osiguravaju
spoznaje o dostignutom stupnju djelatnosti, pa ju je potrebno
doraditi i uskladiti s potrebama
MOGUNOSTI PRIJETNJE
koritenje namjenskih sredstva za razvoj (EU fondovi, zaostajanje za konkurencijom (bolja prepoznatljivost na tritu)
poticaji) posebno za razvoj ponude u razdobljima izvan novi fiskalni i parafiskalni nameti (porez na nekretnine,
ljetne sezone destimulativna porezna politika) te znaajna ogranienja za
dolazak poznatih brendova ukljuivanje lokalnih proizvoda u hotelsku ponudu
pretvaranje obiteljskoga smjetaja u male obiteljske sve vie eksterno uvjetovanih trokova izvan mogunosti
hotele, difuzne hotele, integrirane i srodne oblike utjecaja
suvremene hotelske ponude nedovoljno efikasno rjeavanje otvorenih pitanja turistikoga
trina specijalizacija u skladu s globalnim trendovima, zemljita i pomorskoga dobra, te sporo donoenje i
autentinou i tradicijom neusklaenost prostorno-planske dokumentacije
aktivnije djelovanje kroz strukovne udruge, klastere i pad interesa za ugostiteljska zanimanja
druge asocijacije (domae i strane) s ciljem boljeg odljev strunoga kadra u zemlje s boljim uvjetima rada i viim
pozicioniranje na odreenim segmentima ciljnoga trita primanjima
stvaranje sinergijskih odnosa javnoga i privatnoga sektora opasnost od zagaenja okolia
u razvoju alternativnih i komplementarnih oblika ponude potencijalni pad sigurnosti destinacije (izbjeglika kriza)
ukljuivanje na trite kroz prihvatljive pakete usluga u
suradnji s ostalim dionicima
upravljanje destinacijom (aktivno uee u definiranju
P R I L O G 1
P R I L O G
turistikog proizvoda destinacije, tematska
specijalizacija)
pozitivne promjene propisa (rastereenje djelatnosti,
smanjene sezonalnosti)
mjere koje stvaraju pozitivnu investicijsku klimu i
podizanje kvalitete ponude
privatizacija dravnoga portfelja slijedom visokih
standarda struke
stvaranje uvjeta za koritenje pomorskog dobra u cilju
unapreenja ukupne ponude
aktivan odnos s obrazovnim institucijama u stvaranju
specijaliziranih, kvalitetnih i visoko motiviranih kadrova
orijentacija na odrivi razvoj i promicanje ekolokih
postulata u poslovanju hotela
uvoenje inovacija u hotelsku ponudu u cilju profiliranja
identiteta, a temeljeno na autohtonim vrijednostima
PRIJEDLOZI
Hotelski kapaciteti (20 000 kreveta) na Kvarneru ine samo 13 % od ukupnih smjetajnih kapaciteta (155 000 kreveta), to znai da
je Kvarner po ukupnom kapacitetu na drugom mjestu u RH, ali u hotelskim kapacitetima tek na etvrtom mjestu u RH, a znaajno
zaostaje za konkurencijom, emu pridonose mnogobrojni hoteli izvan upotrebe i hoteli niih kategorija ili bez kategorije.
Ulaganja u hotele po sadanjim uvjetima nisu isplativa (od 90-ih je izgraeno samo 20-ak novih hotela), nama poticajnih mjera za
stavljanje u funkciju godinama zatvorenih hotela, nedostatak financijskih izvora za ulaganje u kvalitetu i sadraje. Potrebni su
zaokreti u ekonomskoj politici RH, jer niski povrat na uloeni kapital i drugi uvjeti u kojima hoteli u RH djeluju, ne ostavljaju
dovoljno prostora za ulaganja, pa nije izvjesno da e se planovi o promjeni strukture kapaciteta u korist hotelskog smjetaja bitno
izmijeniti. Investicije se mogu poticati izravno ili neizravno kroz poticaje (porezna rastereenja, smanjenje cijene kapitala) kroz
osiguranje stabilnih uvjeta poslovanja (percepcija RH u okruenju).
Raznolikost Kvarnera kao destinacije esto uvjetuje da ono to je snaga u jednom klasteru, moe biti slabost u drugom, to na
lokalnoj razini treba uvaavati (npr. dostupnost otoka je sve loija zbog zatvaranja magistrale do 50 puta godinje), prijevoz
trajektima je skup i teko je motivirati autobusere na koritenje trajekta (na neke destinacije dolazi od 80 90 % gostiju
autobusima), a izgradnjom sustava autoputa, turisti se sa graninih prijelaza skreu prema Dalmaciji i sve vie zaobilaze
Kvarnerske otoke.
Nuno je organizirano djelovanje i usmjeravanje poticaja od nacionalne do lokalne razine u pravcu stvaranja uvjeta cjelogodinje
poslovanje, jer sadanji uvjeti to ne omoguavaju (visoki trokovi a veoma niske cijene izvan glavne sezone, nedovoljna
povezanost sudionika turistike ponude na razini turistike destinacije u stvaranju jedinstvenog i za trite atraktivnog turistikoga
proizvoda.
Nedovoljna briga o kadrovima i profesionalnom odnosu prema struci (pogotovo od strane vlasnika hotela koji dolazi iz drugih
zanimanja) to namee potrebu definiranja standarda (minimalni broj zaposlenih s odreenim kvalifikacijama kao nuni uvjet, a
po uzoru na pomorstvo), aktivniji odnos sa svim razinama obrazovnih institucija u cilju zajednikoga profiliranja kadrova (utjecaj
na obrazovne programe i profile zanimanja kroz sektorska vijea, aktivniji odnos prema praksi uenika i studenata, aktivniji odnos
prema cjeloivotnom uenju i svim oblicima stjecanja dodatnih znanja, vjetina i kompetencija, neophodnih za osiguranje visoke
kvalitete usluge u skladu sa kategorijom i ciljnom orijentacijom hotela u odnosu na trini segment potranje).
Aktivno ukljuivanje u sustav upravljanja destinacijom a u cilju podizanja ukupne kvalitete ponude, na nain da se uskladi segment
hotelske ponude s drugim segmentima smjetajnih kapaciteta (posebno obiteljskoga smjetaja, posebno onog segmenta koji nije
pod kontrolom), a sve kako bi se sprijeila nelojalna konkurencija, ime se negativno utjee na imid i atraktivnost destinacije, pa
tako i hotela koji na toj razini djeluju. Kvaliteta i sadraj ponude hotela treba postati integralni dio ukupnog turistikoga proizvoda
destinacije, a kao temeljne pretpostavke za podizanje konkurentnosti i hotela i destinacije, a istovremeno i konkurentnosti RH kao
turistike zemlje uvoditi nove modele upravljanja nekretninama s ciljem smanjenja rizika investiranja (time shering, mix use
resorts ) na nain da se na razini turistike destinacije spajaju postojei smjetajni kapaciteti (hoteli s vilama, apartmanima,
wellness centrima, golf-igralitima ) ili da se investitoru dozvoljava gradnja mjeovitih kapaciteta (hoteli, vile, apartmani) od
ega dio za slobodno trite, ali uvijek u okviru jasno definiranih prostornih planova i koncepta razvoja destinacije (koristiti
iskustva destinacija koje su uspjeno razvile destinacijski menadment).
Intervenirati u postojee prostorne planove koji predviaju izdvojene zone izgradnje zatvorenih hotelskih resorata sve temeljeno
na all inclusive ponudom, to nije u skladu s rezultatima istraivanja, koji ukazuju na potrebu povezivanja hotelskih s ostalim
smjetajnim kapacitetima (light koncept), a na nain da se u sredite ponude stavi povijesno nasljee, kultura, dogaaji i
ukljuenost lokalnoga stanovnitva, a sve u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda destinacije.
Od ostalih mjera mogue je sagledati razliite aspekte povezivanja hotela s ostalim gospodarskim djelatnostima, kako bi se kroz
subvencije prijevoza i druge poticaje otvarale pogodnosti za zapoljavanje (npr. Turska), promjenu stope PDV-a radi poveanja
prometa (npr. Grka je smanjila PDV, a kroz vei promet drava je ostvarila istu razinu prihoda od PDV-a).
Slijedom ciljeva definiranih Strategijom razvoja turizma RH izvjesno je da bi se RH do 2020. godine mogla od sadanjeg 35.
mjesta (izmeu 140 zemalja) pozicionirati po konkurentnosti na 20. mjesto (temeljeno na boljem koritenju resursne osnovice i
boljoj organiziranosti u njenom prezentiranju), no manje je izvjesno da e se sadanje 125 mjesto po ulaganju u kadrove, 135.
mjesto po stranim investicijama odn. najloija pozicija po poreznom optereenju moi bitno promijeniti bez znaajnih sustavnih
promjena na nacionalnoj razini.
P R I L O G 2
P R I L O G
KAMPOVI
SNAGE SLABOSTI
prostor/okoli kvalitetna resursna osnovica i lokacije eksterna ogranienja razvoja (nerijeeno turistiko zemljite,
kampove (prekrasan krajolik, ouvanost okolia, ugodna neodgovarajui sustav koncesija na pomorskog dobru i plaama,
klima, morska obala, isto more, lijepe plae, borova nestimulativan sustav dodjeljivanja koncesijska odobrenja,
uma, masline) kao i uvjeti koje nudi destinacija nedostatak odgovarajuih rjeenja za dodjelu sezonskih vezova
(kompatibilnost ponude, etnice, zelene povrine, za amce u vlasnitvu gostiju koji borave u kampu, nedostatak
pjeake i biciklistike staze, ugostiteljska ponuda i druge prateih usluga )
usluge, ponuda izleta, kulturni i zabavni sadraji ) neusklaenost urbanistikim planova i stvarnih potreba za
dostupnost sa znaajnih emitivnih trita (geoprometni investicijama u razvoj kampova (kampovi su preteito u zoni T1 i
poloaj) T2, umjesto u zoni T3)
osjeaj sigurnosti gostiju u kampu, na plai, u destinaciji i u nedostatak pratee infrastrukture u okruenju (cestovna
RH infrastruktura, odmorita, parkinzi, vidikovci, prilagoen lokalni
visoka kvaliteta ponude (posebno kampova na otocima) prijevoz )
idealna destinacija za kamping goste (koritenje prometni problemi dolaska na otoke, visoki trokovi prijevoza
automobila) (trajekt), a povezano s ogranienjima izazvanim vremenskim
ljubaznost i profesionalnost zaposlenih (znanje stranih nepogodama (zatvaranje ceste, nemogunost komuniciranja s
jezika, predanost poslu, osobni angaman u rjeavanju kopnom )
problema ) ogranienja komunalne infrastrukture (opskrba vodom, otpadne
relativno dobra dostupnost informacija o ponudi (internet, vode, odvajanje otpada )
Facebook, tiskani i video materijali ) neodgovarajua regulativa, neorganiziranost kontrole i
trina atraktivnost i prepoznatljivost (tradicija u ravnotei sprjeavanja sve rairenije pojave divljeg kampiranja
sa suvremenim trendovima, prepoznatljivi elementi kao nedostatak sadraja za dodatne aktivnosti (posebno u segmentu
temelj za provoenje marketinkih aktivnosti ) sportsko-rekreacijskih aktivnosti) za razliite dobne skupine i za
specijalizacija ponude (npr. naturizam Konobe, razliite prigode (npr. kini dani ..)
Bunculuka, Punta Kria, Kovaine) nedovoljno ukljuivanje kamp-gostiju u aktivnosti na razini
vjernost gostiju destinacije
optimalan odnos cijene i kvalitete uniformnost ponude, nia kvaliteta kao i organiziranost
stalne inovacije iskorak u odnosu na prosjek RH (prvi kampova u priobalju
kamp s aquaparkom na ikatu, prvi kamp s 5 zvjezdica na nedostatak odgovarajuih promotivnih aktivnosti i niska
Krku, najbolji mali kampovi (Slamni, Mali Bor)... kvaliteta promotivnih materijala (foto, video, drutvene mree
razvoj se temelji na naelima odrivoga razvoja (posebno )
izraeno na otocima) nedostatak velikih kulturnih, sportskih, zabavnih i srodnih
dogaaja, koji privlae veliki broj gostiju (punjenje kapaciteta
kampova izvan glavne sezone)
nedovoljna prepoznatljivost brenda Kvarnera, utjee i na
nedovoljnu prepoznatljivost kamping ponude na razini
destinacije
slubena terminologija i slubena statistika ne daju stvarnu sliku
i ne predstavljaju stvarno osnovu za upravljanje ovim oblikom
turistike ponude
MOGUNOSTI PRIJETNJE
pozicioniranje Kvarnera kao kamping destinacije s 4 i 5 potencijalno smanjenje sigurnosti (terorizam, kriza),
zvjezdica prvenstveno temeljeno na prirodnoj resursnoj potencijalna opasnost od zagaenja okolia (nafta, otpadne
osnovici i autohtonim vrijednostima vode, otpadna ulja, kisele kie) kao i znaajnijeg porasta cijena
diversifikacija, specijalizacija i usmjeravanje na nove goriva
selektivne oblike ponude i ciljne skupine (intimni mali pad atraktivnosti destinacije za kamping gosta (prevelika
kampovi, kampovi za eko-osvijetene goste, kampovi s izgraenost, neorganiziranost, ekoloki problemi, guve na
wellness i spa ponudom, kampovi za djecu, tematske plaama, nedostatak sadraja, gubitak prirodne resursne
mobilne kuice, kampovi s orijentacijom na goste vie osnovice)
platene moi) nedovoljno inovativna ponuda koja otvara prostor konkurenciji
osposobljavanje postojeih i izgradnja novih kampova, neureenost sustava koji dozvoljava nelojalnu konkurenciju
usmjerenih na privlaenje gostiju izvan ljetnih mjeseci (all odmorita, kampova u domainstvu i drugih oblika izrazito niske
round kampovi), te bolje promoviranje kampova s razine kvalitete, kao i divlje kampiranje bez sankcija
cjelogodinjima poslovanjem birokratske zapreke koje koe razvoj
aktivan odnos u prezentiranju autohtonih vrijednosti, nestabilna porezna politika
kulture i eno-gastro ponude (temeljena na lokalnim nedostatak podrke lokalne samouprave i stanovnitva u
resursima janjetina, ovji sir, sortno vino, zainsko bilje, realizaciji novih segmenata kamping ponude
maslinovo ulje) te aktivno ukljuivanje u njihovu pad standarda u sustavu zdravstvene zatite i smanjena
realizaciju (lokalni zanati, kole kuhanja, ribarske vjetine, dostupnost ovih usluga
poljoprivredni radovi)
ciljna edukacija za nove oblike ponude, posebno kroz
orijentaciju na new-age goste ireg spektra interesa ili one
koji slijede posebne interese (vegetarijanci, posebne
spolne orijentacije, duhovne ciljne skupine, robinzoni,
naturisti)
razvoj kampova specijaliziranih za aktivnosti aktivnog
P R I L O G 3
P R I L O G
odmora (Gorski kotar)
podizanje razine komunikacijskih mogunosti, koritenjem
modernih informacijskih tehnologija
orijentacija i na udaljenija ciljna trita (V. Britanija,
Skandinavija, prekomorske zemlje) kroz jae aktiviranje
zranog prometa (nisko-budetne kompanije, arter-
letovi, organizacija lokalnog prometa), a povezano s
visokom kvalitetom ponude smjetajnih kapaciteta u
kampovima (kamp-kuice)
harmonizacija ponude kampova s drugim oblicima ponude
u turistikoj destinaciji
brendiranje camping frendly destinacija
PRIJEDLOZI
Prostornom dokumentacijom omoguiti razvoj kamping ponude vie razine kvalitete i inovativnih oblika ponude.
Politiku dodjeljivanja koncesija na pomorskom dobru uskladiti sa stvarnim potrebama i stratekim ciljevima razvoja kamping
turizma.
Sustavno podizati svijest o znaaju visoke razine ponude i specijalizacije u kampovima, za podizanje imida destinacije.
Poticajnim mjerama stvarati uvjete za razvoj kampova u onim nedovoljno razvijenim podrujima koji imaju potencijala za turistiki
razvoj.
Kroz djelovanje destinacijskoga menadmenta osigurati viu razinu komunikacije svih sudionika turistike ponude, to nedvojbeno
osigurava aktivno ukljuivanje gostiju kampova u ivot destinacije.
Marketinke aktivnosti na razini lokalnih i regionalne TZ vie orijentirati predstavljanju potencijala za kamping-goste na razini
destinacije (birati trita sa znaajnijim potencijalom orijentacije na kamping turizam) s posebnim naglaskom na otvaranje novih
trita, tematiziranje kampova kroz odgovarajuu priu.
Sustavno djelovati u cilju eliminiranja svih navedenih ogranienja, koja usporavaju ili onemoguavaju uspjean razvoj kamping
turizma na Kvarneru (pomorsko dobro, turistiko zemljite, koncesije, prostorni planovi, koordinacija na razini turistike
destinacije).
Sustavno ulaganje u otklanjanje uskih grla, te ublaavanje visoke sezonalnosti.
Znatno veu panju posvetiti svim oblicima obrazovanja, radi stjecanja specijalistikih znanja znaajnih za visoku razinu ponude
(strani jezici, psihologija, odnos prema okoliu, upravljanje kvalitetom).
OBITELJSKI SMJETAJ
SNAGE SLABOSTI
brend Kvarner Family s pod-brendovima (pet-friendly, nedostatak mehanizama za borbu od nelojalne konkurencije
dog-friendly, bike-frendly, hike-frendly) (neregistrirani kapaciteti koji se nude na tritu izvan drutvene
sigurnost, otvorenost, multikulturalnost i domainski kontrole te nelojalnom konkurencijom umanjuju ukupnu razinu
odnos prema gostima kvalitete ponude obiteljskoga smjetaja na razini destinacije)
obiteljska tradicija i sposobnost ukljuivanja autohtonih nepostojanje mogunosti licenciranja jednom steene kategorije,
vrijednosti u ponudu (obiaji i stil ivota) uz stvaranje pogotovo kada se javljaju znaajnija odstupanja od standarda
osjeaja ugode odn. domae atmosfere (kao terapije visoka sezonalnost
protiv otuenosti) uz visoki stupanj fleksibilnost u graevinski radovi tijekom glavne sezone
prilagoavanju specifinim potrebama i eljama gostiju, nekonzistentna razvojna i investicijska politika (nedovoljno
odn. veoma izraeni svi soft elementi ponude stimulativni uvjeti prelaska iz obiteljskoga smjetaja u sustav malih
primjeri dobre prakse koji kvalitetnom i sadrajnom hotela sofisticirane ponude, kao obliku poboljanja strukture
ponudom (bazeni, saune, oprema za sport, spa/wellness smjetajnih kapaciteta)
), posebno vile i kue za odmor (popunjene do 150 dana nepostojanje destinacijskoga menadmenta, specijaliziranih
u godini) privlae goste vie platene moi, te pridonose agencija ili drugih oblika ire koordinacije (izmeu razliitih
imidu destinacije usmjerene na cjelogodinje poslovanje jedinica lokalne samouprave i nositelja ponude) u osmiljavanju i
visoki postotak stalnih, vjernih gostiju, koji se veu uz organiziranju sadraja koji e uiniti boravak gosta u destinaciji
svoje domaine kvalitetnim i motivirati ih na ponovni dolazak (npr. organizirani
entuzijazam, kreativnost i ukljuenost cijele obitelji u posjeti atrakcijama, pjeake, kulturne, gastronomske i vinske
osmiljavanje i ponudu sadraja vlastitog domainstva s ture; lov i ribolov, sadraji za djecu...), s posebnim naglaskom na
resursnom osnovicom, atrakcijama i sadrajima u one sadraje koje je mogue valorizirati izvan glavne sezone
okruenju (stvaranje mini turistikog proizvoda) doprinos nedostatak organiziranog lokalnog prijevoza (posebno koritenje
u stvaranju doivljaja destinacije mogunosti prijevoza morem), slaba orijentacija na alternativni
koordinirano djelovanje te potpora unapreenju ponude prijevoz (npr iare, elektro-vozila), te nedostatak parkirnih
obiteljskoga smjetaja od strane strukovnih asocijacija na mjesta za potrebe obiteljskoga smjetaja u gradskim sredinama
regionalnoj i nacionalnoj razini nedovoljna prepoznatljivost u propisima (propisi se piu za velike
samozapoljavanje i podizanje standarda domicilnog sustave, pa esto nisu primjenjivi za male sustave)
stanovnitva nedovoljna trina prepoznatljivost, a prvenstveno zbog
neadekvatne diferencijacije u tipu i kvaliteti ponude (nedostatak
standarda)
nedostatak koordinacije u oglaavanju paketa usluga u kojima je
obiteljski smjetaj kvalitetno zastupljen (s posebnim naglaskom na
ponudu vieg ranga kvalitete)
ograniavanje dostupnosti hitne pomoi i svih ostalih oblika
P R I L O G 4
P R I L O G
zdravstvenih usluga na razini destinacije
previe visok udio osoba starije ivotne dobi, ukljuenih u
pruanje usluga obiteljskoga smjetaja, a koji zbog
nezainteresiranosti mlaih generacija, nisu motivirani na ulaganja
u razvoj i kvalitetu
propisi, koji esto ograniavaju i/ ili oteavaju mogunost
ukljuivanja autohtonih proizvoda u turistiku ponudu, ime se
suava specifinost, kreativnost i prepoznatljivost ponude (npr.
mogunost ponude autohtonih jela i pia uz manje zahtjevne
procedure i trokove registracije, autohtoni suvenir, proizvodi od
vune, drva, kamena, umskih plodova)
nedovoljna zastupljenost odreenih nastavnih sadraja
(domainski odnos prema gostu) u nastavnim programima
obrazovnih institucija na svima razinama
slubena terminologija i slubena statistika ne prate djelatnost na
adekvatan nain, nedostaju stvarna istraivanja o strukturi ponude
obiteljskoga smjetaja i njihovu pojedinanom doprinosu ukupnoj
turistikoj ponudi na regionalnoj i nacionalnoj razini
MOGUNOSTI PRIJETNJE
pojednostavljenje u primjeni propisa kroz administrativne daljnja nekontrolirana izgradnja apartmanskih naselja (smanjenje
mjere koje nee koiti razvoj, kao i u procesu apliciranja na privlanosti destinacije, caring capacity)
natjeaje koji su previe zahtjevni za korisnike daljnje zatvaranje velikih dravnih tvrtki u odnosu na kvalitetno i
orijentacija na ukljuivanje pozitivnih spoznaja temeljenih organizirano pruanje usluga aktivnog odmora u prirodi (Hrvatske
na brendu Kvarner Family u izgradnji nacionalnog ume, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda), ime se
brenda obiteljskoga smjetaja Izvorno hrvatsko ograniava (ili onemoguava) koritenje prirodnih resursa u cilju
domainstvo, kao temelja promocije na globalnom tritu zadovoljenja potreba turista, kao integralnog dijela ukupne
pretvaranje postojeih oblika visoko kvalitetnog turistike ponude destinacije
obiteljskoga smjetaja s prepoznatljivom kvalitetom propisi i druge mjere koje smanjuju kreativnost, razvoj proizvoda,
ponude u male sofisticirane hotele uz odgovarajue podizanje kvalitete i prelazak u vie oblike organiziranosti ponude
poticaje s naglaskom na mikro-poduzetnitvo (povoljne (neprilagoenost porezne regulative te raznih inspekcijskih slubi),
kreditne linije, sufinanciranje kamata, mogunost koji nisu prilagoeni specifinostima rada u obiteljskim
koritenja uvjeta programa HBOR-a), a kroz organizirano domainstvima, pa se kao posljedica javlja uniformnost i
djelovanje na svim razinama neatraktivnost, a to znai i nia kvaliteta ponude u obiteljskom
povezivanje u klaster radi standardizacije objekata i smjetaju
usluga, osiguranja partnerskog odnosa u donoenju zanemarivanje injenice o znaaju raspoloivoga smjetajnog
propisa i druge regulative, podizanja pregovarake snage u kapaciteta obiteljskoga smjetaja, koji se u prosjeku koristi manje
odnosima s dobavljaima i drugim dionicima (u lancu od 90 dana u godini, a koji bi se trebao usmjeravati na
vrijednosti na razini turistike destinacije), zajednikog cjelogodinje poslovanje
nastupa na sajmovima realizacija nekih nacionalnih infrastrukturnih projekata, koji e
poticanje obnove autohtonih objekata i njihovo naruiti prirodnu resursnu osnovicu, te izmijeniti uvjete za razvoj
ukljuivanje u ponudu, kao znaajan doprinos specifinih oblika obiteljskoga smjetaja (npr. agro-turizma) u
prepoznatljivosti nekim za to predodreenim destinacijama
aktivno ukljuivanje u stvaranje i realizaciju turistikoga
proizvoda na razini pojedine destinacije (klastera), ali i na
njihovo povezivanje na razini Kvarnera (obala gorje
otoci; gradske sredine ruralne sredine; prirodne i
kulturne znamenitosti) sve usmjereno na stvaranje
uvjeta za cjelogodinje koritenje kapaciteta obiteljskoga
smjetaja, uvaavajui pozitivnu praksu razvijenih
turistikih zemalja u EU i ire (vii stupanj koordinacije i
kvalitete informiranja)
vea orijentacija na nedovoljno iskoritene potencijale
domaeg trita, a po uzoru na dobra iskustva susjednih
turistikih zemljama
pojednostavljenje procedura ili osiguranje pomoi strunih
tijela, radi lakeg i uinkovitijeg pristupa raspisanim
natjeajima i koritenju namjenskih sredstava u cilju
unapreenja kvalitete ponude
sustavna edukacija i koordinacija u cilju usklaivanja
vlastite ponude sa novim trendovima, unapreenju
kvalitete usluga i njihovu plasmanu na ciljno trite
promoviranje i nagraivanje primjera dobre prakse, kao
motiva podizanja kvalitete ukupne ponude u segmentu
obiteljskoga smjetaja
povezivanje i suradnja sa srodnim regijama, koje se istiu
primjerima dobre prakse u ponudi obiteljskoga smjetaja
prilagoavanje uvjeta za osobe s invaliditetom
P R I L O G 5
P R I L O G
PRIJEDLOZI
Razvojem destinacijskoga menadmenta stvoriti uvjete, osigurati raznovrsnost sadraja i openito obogatiti sve oblike ponude i
boravka gostiju kroz sva godinja doba. Treba osigurati dostupnost svih relevantnih informacija (e-punktovi), te strunu i tehnoloku
podlogu njihova koritenja u razliitim segmentima (brzi internet) radi toga da se kod gosta stvori osjeaj ugode i ukljuenosti u
sustav.
Propise usklaivati s najboljom svjetskom praksom (npr. Austrija).
Ponudu na razini destinacije usmjeravati na zahtjeve cjelogodinjeg poslovanja uz uvaavanje potreba razliitih ciljnih skupina
(integrirani pristup ureenim etnicama, planinarskim i biciklistikim stazama na cijeloj regiji i ire, vei naglasak staviti na
oivljavanje velikih sportskih priredbi (npr. moto-turizam), ali i na sve ostale sportsko-rekreacijske aktivnosti u prirodi (avanturistiki
sportovi, zimski sportovi, sportovi na vodi, privremena privezita za amce i mala privezita), uz kvalitetne sadraje na razini
destinacije, posebno kroz razvoj zdravstvenoga turizma (wellness/spa centri, ukljuivanje ljeilita i specijalnih bolnica u trinu
ponudu visoko kvalitetnih usluga medicinskoga turizma, dentalni turizam, zdravstvena zatita i drugi oblici skrbi za osobe starije
dobi) s posebnim naglaskom na poticajne uvjete za boravak turista u obiteljskom smjetaju u mjesecima izvan glavne sezone.
Stvaranje tematskih skupina u ponudi obiteljskoga smjetaja, radi njihova ciljanog plasmana na jasno definirane segmente trita
(obitelji, umjetnici, kulturna batina, vegetarijanstvo, gay zajednice).
Stvaranjem uvjeta za suradnju obiteljskoga smjetaja i proizvoaa hrane radi osiguranja specifinih sadraja s tradicijskim
obiljejima autohtone ponude, karakteristinih za razliite dijelova Kvarnera, kako bi razliitost postala i marketinka kategorija (vie
koristiti slogan: Tako blizu, a toliko razliitosti ili Raznolikost je lijepa a tako blizu).
Sustavno otklanjati uoene nedostatke, nedosljednost u primjeni ili nepotivanja okvira prostorno-planske dokumentacije, to kao
posljedicu ima manju privlanost turistike destinacije za boravak turista, koji posebno cijene prirodnu resursnu osnovicu i ljepotu
krajolika.
Usklaenje javne infrastrukture i prometa (npr. parkiralini prostor), vodei rauna o stvarnim kapacitetima i potrebama
obiteljskoga smjetaja, kako bi se osigurala laka dostupnost atrakcijama i sadrajima, te smanjio dojam kaotinosti na razini
destinacije.
Preispitivanje i prilagoavanje kriterija po kojima se formira Turistiko vijee, kako bi u veoj mjeri bili zastupljeni strunjaci i oni koji
su svojim pozitivnim idejama u mogunosti znaajnije doprinijeti unapreenju razine ponude obiteljskoga smjetaja, a time i
ukupnoj ponudi destinacije kao cjeline.
Ustrojavanje specijaliziranih agencija za osmiljavanje atraktivnih programa privlanih za goste koji borave u obiteljskom smjetaju,
kojima se kroz raznovrsne oblike ponude, osigurava sadrajniji boravak u destinaciji.
U veoj mjeri koristiti rezultate istraivanja vezane za zahtjeve trino platene potrane, ali se i pojedinano ukljuiti u istraivanja
kroz koja se vlastita ponuda moe sagledati oima turista, pri emu treba ravnomjerno ocjenjivati kvalitetu ponude u svim godinjim
dobima.
Raditi sa spoznajom da su nam drugi sudionici ponude u destinaciji partneri a ne konkurenti i zajedniki doprinositi stvaranju boljeg
imida lokalne, regionalne i nacionalne turistike ponude.
Sustavno djelovati na popularizaciji svih oblika sadraja i usluga visoke kvalitete s aktivnim ukljuivanjem obiteljskoga smjetaja na
nain da se naglasak stavi na koordinaciju izmeu vie jedinica lokalne samouprave i interdisciplinarni pristup (pozitivan primjer su
npr. Kvarnerski dani turizma, Forum obiteljskoga smjetaja).
NAUTIKA
SNAGE SLABOSTI
blizina emitivnih trita, prometna povezanost i neusklaenost zakonske i druge regulative, posebno u segmentu
dostupnost (svi oblici prijevoza) koncesija i koncesijskih odobrenja (neusklaenost propisa na vie
smjernice razvoja definirane Strategijom razvoja nautikog razina), to onemoguava kontinuirani razvoj, dok razne
turizma RH administrativne barijere usporavaju ili onemoguavaju uspjenu
visok stupanj sigurnosti i zatite (sigurna destinacija, realizaciju stratekih razvojnih ciljeva ove grane djelatnosti
izgraen sustav traenja i spaavanja na moru) radno vrijeme lukih uprava nije usklaeno s potrebama gostiju u
razvedena i atraktivna obala i otoci, isto more, povoljni nautikom turizmu (vikendom i praznikom ne rade), to rui ugled
klimatski i vremenski uvjeti za nautiare, raspoloivost destinacije i nepovratno gubi odreena razina prihoda od
prirodne i drutvene resursne osnovice (prirodne potencijalnih usluga nautikog turizma
znamenitosti, atrakcije, bioloka raznolikost, ekoloki komunalne luke i sportske luice se sve vie orijentiraju na istu
ouvan okoli, atraktivno podmorje, prirodne zatiene djelatnost kao i marine, na nain da uslugu nude po niim
uvale) cijenama, uz nii standard usluga (ne podlijeu strogim propisima
izgraena nautika infrastruktura (opremljene luke koje obvezuju marine, niti podlijeu bilo kakvim sankcijama) ime
nautikog turizma) s mogunostima proirenja kapaciteta postaju nelojalna konkurencija marinama, dovode do sniavanja
(za nautiki turizam, za potrebe lokanog stanovnitva i ukupne razine ponude nautikog turizma destinacije i RH kao
turista) zemlje
pomorska tradicija, pratea turistika infrastruktura nedovoljna tematska usmjerenost marina u fazi planiranja, izrade
(uslune djelatnosti i sadraji) i kadrovski resursi prostorno-planske dokumentacije i orijentacije na ciljnog kupca,
(strunost, gostoljubivost, znanje stranih jezika...) kao i neodgovarajua kategorizacija luka nautikoga turizma
vie primjera dobre prakse u provedbi mjera zatite i izrazita sezonalnost potranje
unapreenja okolia (ista voda, otpadne vode, odvajanju nedostatan kapacitet u lukama nautikoga turizma (nedovoljan
otpada, alternativni izvori energije) broj odgovarajuih vezova posebno za vee jahte)
razina ponude, kvaliteta sadraja i tehnika podrka u marinama
nautikog turizma ne prati stvarne potrebe nautiara, a zbog
P R I L O G 6
P R I L O G
nekoordiniranosti na razini destinacije (informiranost, promet,
asortiman i kvaliteta usluga, dogaaji), gostu se stvara dojam
neispunjenih oekivanja, odn. da ne dobiva odgovarajuu
vrijednost za svoj novac
nedostatak slubene terminologije i njene jednoobrazne primjene
u svim lukama nautikog turizma, te nedostatak pouzdane
slubene statistike, su ograniavajui initelj u dobivanju globalne
slike o dostignutom stupnju razvoja i mogunostima unapreenja
globalno nedovoljna razina aktivnosti oko podizanju ekoloke
svijesti nautiara i uvanja morskog akvatorija
nedovoljna motiviranost zaposlenika za stjecanje specifinih
znanja, vjetina i kompetencija, nedovoljna kooperativnost s
obrazovnim institucijama u cilju prilagodbe nastavnih sadraja
potrebama nautikog turizma, nedostatnost orijentacije na
programe cjeloivotnog uenja, s posebnim naglaskom na
poznavanje veeg broja stranih jezika (posebno nedostaje znanje
njemakog jezika jer s tih trita dolazi i do 2/3 gostiju), te na
interdisciplinarnost pristupa u svladavanju specifinih znanja iz
pomorstva i turizma, a kao nune pretpostavke stvaranja
sinergijskih procesa, neophodnih u ovom segmentu djelatnosti.
MOGUNOSTI PRIJETNJE
koritenje pogodnosti jedinstvenoga europskog trita u velika ekspanzija novih marina i luica (temeljeno na pojedinanim
uvjetima stalnog rasta potranje za ovim selektivnim planovima jedinicama lokalne samouprave), ukoliko se
oblikom turistike ponude (blizina razvijenim zemljama koordiniranim aktivnostima na razini regije, ne dogovori na odrivi
EU, dobre prometnice, sigurna destinacija, ouvanja koncept razvoja i tematska specijalizacija
priroda i atraktivni prostori, visoka razina zdravstvenog nepotivanje naela odrivoga razvoja, to moe dovesti do
standarda ustanova u regiji) zagaenja okolia te do ugroavanja razvoja turizma ili drugih
obnavljanje arter-flote na Kvarneru usklaeno s jaanjem gospodarskih grana (npr. marikultura, kupalita, bioraznolikost,
prometa u zranoj luci Rijeka, a sve u cilju dovoenja atraktivnost prostora, preusmjeravanje plovnih putova,
nautikih gostiju i iz udaljenijih destinacija, radi koritenja betonizacija obale) koja trebaju slijediti naela odrivosti i
pogodnosti dobre klime i drugih pogodnosti izvan glavne potivati bioraznolikost (uskladiti propise i praksu)
turistike sezone neprilagoenost zakonske, planske i druge regulative stvarnim
koritenje pozicije Hrvatske kao turistike zemlje s potrebama i mogunostima razvoja nautikog turizma sustavno
potencijalima, to otvara i dodatne mogunosti otvaranja koi razvoj
prema novim tritima poremeaji u okruenju, posebno oni od znaaja za
privlaenje novih ciljnih skupina gostiju izvan glavne preusmjeravanje tokova na globalnom tritu (rat, kriza,
sezone (npr. avio-gosti) kroz povoljne aranmane (pakete epidemije, elementarne nepogode, klimatske promjene)
usluga), privlane za razliite ciljne skupine korisnika donoenje odluka na nacionalnoj razini, koje mogu bitno ugroziti
(kultura, zdravlje, veliki sportski dogaaji), koristei dostignuti stupanj razvoja ili odnos prema svjetskom tritu
sigurnost i stabilnost uvjeta u destinaciji nautikog turizma (neodgovarajua privatizacija, nekonzistentni
marketinkim aktivnostima poboljati percepciju o regulatorni sustav, nedovoljno stimulativan porezni sustav,
Kvarneru kao nautikoj destinaciji konfliktne situacije)
razvoj male brodogradnje ujedno je i pretpostavka za
pruanje vie razine usluga, primjerene zahtjevima
nautiara za servisiranje svih vrsta i kategorija plovila na
najvioj razini kvalitete
otvaranja prema stranim ulaganjima uz uvjet visokog
stupnja ouvanja okolia i potivanja naela odrivog
razvoja
uvoenje online prijave plovila i plaanja naknada, kao
pretpostavke bolje kontrole i uinkovitije naplate
PRIJEDLOZI
Urediti i uskladiti propise (trenutno su nedoreeni, neusklaeni i neprimjereni suvremenim zahtjevima djelatnosti), te ujednaiti
terminologiju, kao pretpostavku za upravljanje nautikim turizmom na nacionalnoj i regionalnoj razini (izgraditi uinkovit i poticajan
sustav upravljanja cijelim sustavom nautikog turizma).
Sustavno djelovati u cilju poveanja sigurnosti plovidbe i unapreenja sustava spaavanja na moru, te demistificirati vjetar buru kao
opasnoga initelja plovidbe na Kvarneru i pretvoriti ga u prednost, kao pozitivne pretpostavke za kvalitetu jedrenja.
Sadanju potpuno destimulativnu poreznu politiku, uskladiti sa primjerima dobre prakse razvijenih zemalja nautikog turizma
(konkurencija).
Poveanje broja i strukture vezova (raste potranja za vezovima), koje treba uskladiti sa stvarnim potrebama trita i lokalnog
stanovnitva, vodei rauna o uvjetima i mogunostima (preveliki broj plovila u arteru) uz uvaavanje naela odrivosti (caring
capacity), s posebnim naglaskom na ouvanje prirode (obale, priobalja, mora).
Postojei sustav administriranja svesti na optimalnu razinu, koja e biti usklaena sa stvarnim potrebama djelatnosti.
arter-flotu vratiti na Kvarner, jer je ovaj oblik usluga sve traeniji i omoguava produenje sezone, posebno u kombinaciji s avio-
gostima. Uskladiti nain kontrole stacionarnih plovila i plovila u arteru, kako bi se osigurali realni podaci o stvarnom prometu i
P R I L O G 7
P R I L O G
ostvarenim rezultatima nautikog turizma u RH (pa tako i na Kvarneru).
Poboljati informacijsku osnovicu upravljanja kroz izgradnju jedinstvene baze podataka, koja e uvaavati specifinosti nautikog
turizma a na nain da se jasno definiraju kriteriji unoenja i koritenja rezultata obrade tih podataka, sa svrhom ocjenjivanja pozicije
svake pojedine marine u odnosu na konkurenciju (usporedba vlastite pozicije u odnosu na prosjene, minimalne i maksimalne
vrijednosti ostvarene u drugim marinama, koristei pri tom specifine i unaprijed jasno definirane pokazatelje djelatnosti).
Razvijati inovativne oblike ponude uz koritenje modernih tehnologija, te uz uvaavanje trendova svjetskog trita nautikog
turizma.
Marketinke aktivnosti objediniti na razini cijele regije i ire, kako bi se iste ciljano usmjerile na ona trita, za koje se procijeni
najvei potencijal dolazaka.
Integrirati se u sustav ukupne ponude destinacije, kako bi se aktivnim ukljuivanjem u aktivnosti destinacijskoga menadmenta,
sustavno doprinosilo poeljnosti i atraktivnosti destinacije po mjerilima gosta nautiara, te u tom smislu treba sustavno podizati
znanja, vjetine i kompetencije svih dionika ukljuenih u kreiranje i realizaciju turistikoga proizvoda nautikoga turizma u destinaciji
u cilju podizanja ukupne potronje na razini destinacije.
Sustavno preispitivati planove i usklaivati ih sa stvarnim potrebama i trendovima u razvoju nautiko-turistike ponude.
Razvoj temeljiti na primjeni specifinih znanja, vjetina i kompetencija, na nain da se kroz suradnju sa obrazovnim institucijama,
osiguranjem prakse uenicima i studentima, ukljuivanjem u sustav cjeloivotnog uenja i openito podizanjem svijesti o vanosti
nautikog turizma sustavno doprinosi razvoju ove djelatnosti.
Stvoriti uvjete za razvoj male brodogradnje koja e uvaavati tradicijske vrijednosti i suvremene trendove u ovom segmentu
ponude, te ujedno biti mjestom uvoenja visokih tehnologija i sofisticiranih usluga za sve marine na Kvarneru, to otvara prostor za
servisiranje plovila i najzahtjevnijih nautiara.
B) TURISTIKE AGENCIJE I SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA

TURISTIKE AGENCIJE
SNAGE SLABOSTI
strunost zaposlenika, koji su upoznati s potencijalima nedovoljno brzo prilagoavanja klasinoga agencijskog poslovanja,
destinacije i zahtjevima ciljnog trita zahtjevima suvremenoga turistikog trita koje nalae da se
tradicija i vjernost/lojalnost i kooperativnost odreenih specijaliziraju u segmentu stvaranja specifinih proizvoda i
grupa gostiju sa emitivnih trita, spremnih za koritenje pronalaenja kanala prodaje do kupca, uz koritenje raspoloive
paketa usluga prilagoenih specifinostima destinacije resursne osnovice destinacije
raspoloivost smjetajnih kapaciteta (razliitih oblika nepovoljan poloaj domicilnih turistikih agencija u odnosu na
smjetaja i kategorija), kao znaajne resursne osnovice za strane (propisi, PDV)
oblikovanje paketa usluga nedostatak odreenih sadraja na razini destinacije i nedovoljna
primjeri dobre prakse, koji su prepoznati i viestruko koordiniranost i spremnost sudionika turistike ponude na
nagraivani, za postignute rezultate u inoviranju suradnju u stvaranju turistikih paketa usluga
proizvoda i orijentaciji na meunarodno turistiko trite nedostatnost sadraja od znaaja za Kvarner kao cjelinu (npr.
mrea biciklistikih staza i etnica na cijelom Kvarneru mimo
granica JLS; usklaenost ustanova zdravstveno-turistike ponude
sa zahtjevima korisnika)
nedovoljna spremnost ili nemogunost prateih uslunih
djelatnosti za valorizaciju usluga u turizmu (neprilagoeno radno
vrijeme, neusklaenost djelovanja, neprilagoenost termina
koritenja, zakonska ogranienja)
visoka sezonalnost potranje i nedostatnost sadraja koje se
uspjeno mogu ponuditi na tritu izvan glavne sezone (preteita
orijentacija na klasine oblike ponude sunce i more), te nia
kvaliteta sezonskih zaposlenika
nedostatak kvalitetne ponude usklaene sa potrebama i eljama
gostiju vie platene moi
neodgovarajue statistiko praenje i manjkavosti u sustavu baza
podataka i osiguranja informacija za korisnike (npr. informatiko
rjeenje e-visitor nije ukljuilo specifinosti agencija, niti njihovo
ukljuivanje u sustav izvjetavanja o turistikom prometu na
nacionalnoj razini)
Hrvatska turistika zajednica ne ukljuuje agencije u svoje
promotivne aktivnosti na sajmovima, nisu adekvatno zastupljene u
promotivnim materijalima, niti ih se konzultira u fazi idejnih
rjeenja i realizaciji promotivnih materijala, pogotovo onih vezanih
za regiju u kojoj djeluju
kriteriji natjeaja nisu adekvatno prilagoeni mogunostima
agencija za koritenje potpore za razvoj, niti je razraen sustav
kontrole realizacije ciljeva sukladno kriterijima natjeaja i stvarnim
potrebama destinacije
sustav raspodjele sredstava za edukaciju nije transparentan, niti su
sadraji dovoljno atraktivni za korisnike, to zahtjeva promjenu u
P R I L O G 8
P R I L O G
sustavu
MOGUNOSTI PRIJETNJE
mogunost djelovanja na cijelom prostoru EU i ire, uz da se liberalizacijom kriterija ugroze postignuti visoki standardi u
zatitu djelovanje domicilnih agencija, a po uzoru na pruanju agencijskih usluga i pravila struke, te da se mogunosti
dobru praksu koju primjenjuju susjedne zemlje modernih tehnologija koriste mimo standarda struke
pretvaranje klasinih agencija u koncept DMC-agencija s stvaranje novih proizvoda moe biti ugroeno nedovoljnom
ciljem oblikovanja i prodaje integriranog turistikog koordinacijom i nespremnou pojedinih sudionika za aktivno
proizvoda na razini destinacije, koordinacijom smjetajnih ukljuivanje u realizaciju paketa usluga npr. ciklo-turizam nije
kapaciteta, usluga prijevoza, relevantnih atrakcija, mogue uspjeno realizirati bez podupirajue infrastrukture
sadraja i programa (kultura, zabava, sport, ostale pratee (dostatnost staza i neometanost njihova koritenja sigurne ciklo-
usluge) te uz podrku jedinica lokalne samouprave (JLS), staze, odmorita, dobro organiziran lokalni transport, medicinska
turistikih zajednica (TZ) i sl. potpora, suradnja JLS i snaga reda)
biti potpora destinacijskom menadmentu (DMO) na
nain da se koritenjem modernih tehnologija i u
koordinaciji s drugim sudionicima turistike ponude,
osigura visoka razina informiranosti i potpore gostima (na
svim razinama) i to prije, za vrijeme i nakon boravka u
turistikoj destinaciji (promotivni materijali, info-
punktovi, putokazi i oznake, nagrade za vjernost, kontakti,
medijska pozornost)
podizanje uspjenosti djelovanja kroz koordinirano
djelovanje u cilju prilagoavanja poreznih i drugih propisa
stvarnim potrebama i prirodi djelatnosti (npr. u promjeni
sada neodrivo visoke stope PDV-a na prijevoz i agencijske
usluge)
jasnije prezentiranje specifinih oblika ponude agencija,
kroz izradu informativnih broura, koje e osiguravati
informacije o orijentaciji pojedinih agencija na razliite
ciljne skupine i na prepoznatljive pakete usluga koje nude
(npr. kroz pakete u kojima se paralelno nude sadraji u
Gorskom kotaru gostima koji borave u priobalju ili na
otocima i obrnuto; kulturno-povijesne ture; putovi
specifine gastronomske i eno-ponude i sl.) ili kroz izradu
tematskih broura vezanih za pojedine proizvode u kojima
se povezuju srodni sadraji na razliitim uim
destinacijama na Kvarneru (npr. etnice, restorani,
zdravstveno-turistika ponuda )
radi sprjeavanja nelojalne konkurencije unutar iste
kategorije ponude smjetajnih kapaciteta, djelovati u cilju
reguliranja ponaanja na razini turistike destinacije, gdje
se moraju potivati dogovoreni cjenovni razredi (dogovara
se najnia i najvia kategorija cijena, ista se objavljuje u
promotivnim materijalima i koristi u plasmanu kapaciteta
na trite s ciljem osiguranja stabilnosti cijena u
destinaciji)
PRIJEDLOZI
Prilagoavanje propisa novim uvjetima u kojima djeluju turistike agencije, koje postaju nositelji i realizatori sloenih usluga (paketi
usluga), kojima se osigurava privlaenje turista i njihov sadrajni boravak u destinaciji, pogotovo u razdobljima izvan glavne
turistike sezoni, koristei se pri tom modernim tehnologijama i ukljuivanjem u sva regulatorna i upravljaka tijela na lokalnoj,
regionalnoj i nacionalnoj razini.
Sustavno unapreivati edukaciju, posebno u stjecanju znanja stranih jezika koji su deficitarni (njemaki, francuski, panjolski) kroz
kontinuirani sustav cjeloivotnog uenja, za koji treba u sustavu osigurati sredstva.
SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA
SNAGE SLABOSTI
polazite u turistikoj tradiciji, cjelogodinjem poslovanju i ustroj sustava TZ-a nije funkcionalan, prvenstveno iz razloga to
kvalitetnim kadrovima, te dostupnost destinacije nije definirana vertikalna razina odgovornosti, a bez takvog
automobilom i autobusom u relativno kratkom roku pristupa je teko objedinjavati dogaaje i koordinirati njihovo
druga po znaaju turistika regija u RH planiranje, realizaciju i kontrolu
snaga sustava TZ Kvarnera i naina na koji djeluje uz sva propisi i uredbe nisu usklaeni sa stvarnim potrebama te esto
ogranienja i relativno skromna financijska sredstva njihovo razliito tumaenje od strane zakonodavca (neusklaenost
postignut visoki stupanj kooperativnosti TZ na razini sub- turistikih zakona i poreznih propisa), a sve to na tetu razvoja i
regija ali i na razini Kvarnera kao cjeline, a kao rezultat kvalitete ponude u destinaciji
P R I L O G 9
P R I L O G
visokostrunih i motiviranih kadrova izvori financiranja se sustavno smanjuju
veliki iskorak u brendiranju pojedinih oblika ponude - previe vremena se troi na organizacijske (skuptina, vijea, NO)
proizvoda (npr. Kvarner Family s podsustavima, Kvarner i administrativne potrebe (statistika, izvjetaji) koje u konanici
Gourmet, Kvarner Food) usmjerenih na podizanje ne slue svrsi, a to su kvalitetni i sadrajni programi, ve postaju
kvalitete i cjelogodinje poslovanje sami sebi svrhom (u posljednjih 10 godina se njihov obujam
prepoznatljiv brend pojedinih uih destinacija ili sub- udvostruio)
regija, koji se moe i treba iskoristiti za brendiranje zaostajanje u odnosu na konkurentne destinacije, posebno u
Kvarnera odnosu na susjedne regije: Istru (prepoznatljiv brend i turisitki
prepoznatljivi dogaaji temeljeni na izvornosti proizvodi, visoke kvalitete i viu razinu cijena) i Dalmaciju (mnoge
(karnevalska dogaanja, Rapska Fjera, Ruica Vinodola) nove atrakcije i dogaaji, koji privlae brojne goste i nove ciljne
lojalnost gostiju i dobra usmena promocija (poseban skupine)
naglasak na ljubaznost i profesionalnost) ideja o samodostatnosti pojedinih TZ-a i zatvaranje u granice JLS u
stalan rast dolazaka, noenja i financijskih rezultata, osmiljavanju/kreiranju i trinom plasmanu turistikoga
podizanje kvalitete usluga, te raznolikost i proizvoda, to je u suprotnosti sa zahtjevima trita (ciljnih
prepoznatljivost sadraja korisnika) i ne pridonosi znaajno njihovoj ekonomskoj valorizaciji
sve vei broj nagrada i priznanja od nacionalnog i nedostatnost veza izmeu kopna i mora, te koritenja mora kao
meunarodnog znaaja plovnoga puta
ukljuenost elnika JLS kao oblik zajednikog rjeavanja nedostatak specijaliziranih agencija, koje bi se u cijelosti
problema turistikog razvoja orijentirale na stvaranje specijaliziranih proizvoda (tematski,
prostorno, sadrajno) na nain da se kroz integralni pristup
osigura kvalitetno koritenje jedinstva razliitosti (npr. da se gosti
sa otoka i priobalja upuuju na izlete i na dogaanja u Gorski kotar,
kao i obrnuto)
veliki broj malih TZ nema dovoljno kadrova i financijskih
sredstava za realizaciju ciljeva iz stratekih dokumenata te
kvalitetnih sadraja kojima bi se potaknuo turistiki razvoj
(neadekvatni propisi o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti,
nedostatni izvori financiranja, manjak razumijevanja lokalne
sredine, nezainteresiranost upravljakih tijela, marginaliziranje
znaaja turizma)
visina boravine pristojbe se nije mijenjala vie od 20 godina, a
turistiku lanarinu bi trebalo bolje rijeiti (plaa se prema sjeditu)
nisu rijeeni uvjeti financiranja zajednikog djelovanja onih skupina
turistikih zajednica, ije je djelovanje usmjereno na unapreenje
turistikoga razvoja pojedinih sub-regija (npr. otone, goranske,
rijeki prsten)
rad turistikih zajednica nije dovoljno prepoznat od strane ire
lokalne zajednice
MOGUNOSTI PRIJETNJE
vraanje cjelogodinjeg poslovanja, slijedom pozitivnih postojei i novi konkurenti u uem i irem okruenju
iskustava iz prolosti, koritenjem suvremenih mogunosti sustavno suavanje temeljnih izvora financiranja i sve vea
i trinih trendova (vraanje u budunost) izdvajanja za druge svrhe, to suava prostor djelovanja
u praksi implementirati mogunosti koje proizlaze iz ogranienja u zapoljavanju i specijalizaciji, ime se ograniava
slogana zeleno i plavo razvoj i realizacija projekata znaajnih za destinaciju
u veoj mjeri uvaavati stavove struke tj. miljena nerjeavanje problema proizalih iz nedoreenosti propisa (npr.
odgovornih u turistikim zajednicama u donoenju kriterij izlaza na more znai da je podruje djelovanja TZ-a
zakonskih i drugih propisa od znaaja za turistiki razvoj razvijeno), koji stavljaju odreene TZ-e u neravnopravan poloaj u
regije i ire odnosu na ostale
organizirati zajednika savjetodavna tijela na razini potekoe u brendiranju Kvarnera zbog posebno izraenih
sustava TZ-a (pravno savjetovanje, prijave EU-u i srodne razliitosti, koje jesu/mogu biti znaajna prednost, no najee se
projekte, javna nabava, knjigovodstveni servisi, pravno od samih sudionika turistike ponude percipiraju kao nedostatak
savjetnitvo, pravila izvjetavanja, kontrola kvalitete) (identitet/pripadnost Kvarneru kao temeljno polazite)
iskoristiti potencijale za razvoj svih oblika zdravstvenoga nedoreenost propisa i pravila ponaanja, koji ne stavljaju naglasak
turizma (medicinski, wellness, spa) na integralnost pristupa (regija), ve naglasak stavljaju na
inkorporiranje raznolikosti u brendiranju destinacije, ali i parcijalne pristupe (npr. u osmiljavanju programa i projekata kao
promjena svijesti o znaaju raznolikosti za npr. PPS, naglasak je stavljen na najnie razine TZ, koje za velike
prepoznatljivost ove destinacije na ciljnom tritu projekte nemaju ni snage ni financijskih sredstava, a potpuno je
realizacije nekoliko megadogaaja koritenjem izostala podrka integriranim projektima za regiju kao cjelinu)
raspoloive resursne osnovice, prvenstveno u razdobljima neodgovarajui sustav dodjele koncesija, to najee ni sadrajno
izvan glavne sezone, a s ciljem privlaenja velikog broja ni vremenski nije usklaeno sa stvarnim potrebama i razvojnim
posjetitelja (biciklizam, moto-sport, karnevalska pravcima pojedinih uih destinacija
dogaanja, eno-gastronomija, prie) samozadovoljstvo postignutim, ukoliko to nije na visokoj razini
povezivanja pojedinanih brendova destinacija (npr. kvalitete, niti slijedi globalne trendove (autizam)
Loinj, Opatija, Rab, Gorski kotar) s brendom Kvarnera pomodarstvo i oponaanje u cilju stjecanja lake i brze zarade,
kroz ideju jedinstva razliitosti koja otvara koncept umjesto osmiljavanja i plasmana dogaaja koji imaju uporite u
povezivanja bitno razliitih turistikih proizvoda u cjelinu, povijesti, kulturi, autohtonim vrijednostima ivota i rada, to
s naglaskom na prostornu i vremensku dimenziju dugorono ini destinaciju atraktivnom
koritenja pogodnosti koje pruaju specifinosti otoka, este promjene zakona i naina njihova tumaenja, te nedostatak
P R I L O G 10
P R I L O G
obale i zalea (svojevremeno promovirano kao jedinstvenih pravila u sustavu izvjetavanja i ocjene uspjenosti
planimor odn. korak od mora dva od gorja i sl. ), to rada
treba puno jasnije marketinki artikulirati neodgovarajua rjeenja praenja naturalnih, financijskih i
vii stupanj primjene novih tehnologija u skladu sa kvalitativnih elemenata ostvarenih rezultata od turizma na razini
suvremenim trendovima te stvarnim potrebama ciljnih regije i na nacionalnoj razini (statistika, e-visitor)
skupina gostiju na koje se turistika destinacija Kvarner nekonzistentan sustav (npr. iako je prostor djelovanja pojedinoga
orijentira TZ-a razvrstan u kategoriju nerazvijenog, svejedno ima obvezu
Gorski kotar prezentirati tritu kao biser koji znaajno izdvajanja dijela boravine pristojbe i turistike lanarine, a
moe upotpuniti ukupni dojam raznovrsnosti destinacije, sredstva se ne vraaju na adekvatan nain kroz projekte, niti kroz
kroz programe i projekte, koji takoer zahtijevaju druge oblike potpora i subvencija)
podizanju sadraja i kvalitete ponude u ovoj sub-regiji sustavno smanjivanje prihoda uz istovremeno poveanje potreba
umreavanja svih TZ-a u sustav (internetski portal) kao za programima koji e udovoljiti eljama sve zahtjevnijih gostiju,
pretpostavke kontinuirane razmjene iskustava, paralelno s progresijom uvoenja administrativnog praenja i
koordinacije dogaanja i njihova promoviranja u uem i izvjetavanja, a uz suene kadrovske mogunosti
irem okruenju, s posebnim naglaskom na zajednika nedostatak plaa, nedostatak sadraja na plaama, guve na
dogaanja na razini cijele regije Kvarner plaama, praeno neodgovarajuim sustavom koncesijskih
prerastanje TZ u DMO s veim stupnjem autonomnosti, te odobrenja i kao i dostupnosti plaa morem
poticanje stvaranja DMC organizacije, prvenstveno kroz zapostavljanje avio-gostiju (arter-letovi, organizirani prijevoz,
restrukturiranje sadanjih turistikih agencija u skladu sa potivanje ugovora)
suvremenim zahtjevima
redefiniranje pozicije TZ kojima bi trebalo omoguiti
organiziranje odreenih komercijalnih djelatnosti u cilju
stjecanja vlastitih prihoda, to bi smanjilo njihovu ovisnost
o turistikoj taksi i lanarini, pogotovo u sredinama koje
su tek u razvoju
PRIJEDLOZI
Stvaranje preduvjeta za trinu konkurenciju po globalno prihvatljivim mjerilima.
Pravovremeno i uspjeno rjeavanje tekuih problema i koordinacija na svim razinama, posebno meu TZ-ima, kako bi se kroz
zajedniko djelovanje uspjeno mogli ostvarivati strateki ciljevi na putu stvaranja prepoznatljivog imida Kvarnera.
Vii stupanj kooperativnosti, posebno kroz povezivanja u velike manifestacije od znaaja za Kvarner kao destinaciju.
Izraditi strategiju razvoja turizma Gorskog kotara, te akcijske planove razvoja odreenih podruja.
Razrada poticaja za dostignuti vii stupanj kooperativnosti, za ukljuivanje manje razvijenih podruja, za inovativnost, za globalno
prepoznatljive dogaaje i sl.
Ustrojavanje svih oblika edukacije, kroz koje se potie kreativnost, kooperativnost i odrivi razvoj.
Decentralizirati prihode, kako bi svakoj TZ ostala dostatna sredstva za djelovanje u skladu sa stratekim odrednicama razvoja
turizma u regiji i na nacionalnoj razini (npr. trebalo bi uvjetovati da 30 % prikupljenih sredstava koja se transferiraju u budet
grada/opine budu utroeni iskljuivo za razvoj turizma ili ta sredstva treba ostaviti TZ na koritenje, ali iskljuivo za programe i
sadraje).
Da bi sustav mogao kvalitetno djelovati, potrebne su izmjene zakona na nain da se uvae sve korisne sugestije, koje su u tu svrhu
prikupljene i proslijeene zakonodavcu, kako se i dalje ne bi inzistiralo na formi, a sve vie zanemarivao sadraj rada (ogranieni broj
ljudi treba preusmjeriti na ostvarivanje ciljeva i zadataka razvoja, s naglaskom na poboljanje uvjeta boravka gosta, kako se energija
ne bi troila na nepotrebno administriranje i udovoljavanje formi).
Postojee kvalitetne ideje i pozitivna iskustva u kreiranju dogaaja sustavno povezivati i unapreivati (sportske, zabavne, kulturne,
gastronomske i dr.) s tendencijom njihova objedinjavanja i usmjeravanja ka mega-dogaanjima s ciljem poveanja broja dolazaka
od znaaja za Kvarner kao cjelinu.
Nastaviti s pozitivnim iskustvima udruenog predstavljanja na sajmovima, kao i u izradi atraktivnih i cilju usmjerenih promidbenih
materijala, te naglasak staviti na organizirane boravke novinara, partnera i studijskih grupa.
Vie koristiti internet kao sredstvo komuniciranja i plasmana kapaciteta, ali i kao medij za off i online oglaavanje.
Sustavno unapreivati i usklaeno djelovati u osiguranju turistike infrastrukture, te izgradnje sustava informiranja gostiju slijedom
suvremenih trendova i potreba.
Sustavno podizati kvalitetu edukativnih radionica za sve ciljne skupine, posebno za obiteljski smjetaj i malo poduzetnitvo.
Stvaranje relevantnih baza podataka, kao nune resursne osnovice za to kvalitetnijeg i uinkovitijeg predstavljanja turistike
destinacije na svim razinama djelovanja.
P R I L O G 11
P R I L O G
C) ODABRANI OBLICI TURIZMA

ZDRAVSTVENI TURIZAM
SNAGE SLABOSTI
dostupnost Kvarnera potencijalnim korisnicima iz zdravstveno-turistika ponuda Kvarnera (i RH) jo uvijek
emitivnih zemalja s viom platenom moi, kojima se nedovoljno prepoznata od strane turistikoga trita usprkos
moe ponuditi sigurnost i visoku kvalitetu usluga po tradiciji jo uvijek nije stvorena percepcija o Kvarneru kao
prihvatljivim cijenama, tijekom cijele godine (dostatnost destinaciji s kvalitetnom zdravstveno-turistikom ponudom
smjetajnih kapaciteta) nedovoljno iskoritena resursna osnovica (prirodna, kadrovska,
opredjeljenje na zdravstveni turizam (destinacija zdravlja), tradicijska) u oblikovanju i trinom pozicioniranu zdravstveno-
kroz nacionalne i regionalne strateke dokumente turistikoga proizvoda, ali i u njihovu povezivanju u jedinstveni
(strategija zdravstvene industrije, glavni plan razvoja zdravstveno-turisitki proizvod destinacije (npr. informacije o
zdravstvenog turizma...) etnicama nisu dostupne korisnicima)
tradicija u zdravstvenom turizmu, orijentacija hotela, velika pregovaraka snaga HZZO-a kao glavnog korisnika usluga
zdravstvenih ustanova i drugih sudionika turistike ljeilita i specijalnih bolnica, orijentiranih na zdravstveno-
ponude na zdravstveni turizam, koji su u mogunosti turistiku ponudu, te veliki utjecaj restrikcija u zdravstvu
osigurati visoku kvalitetu i profesionalnost u ponudi nedovoljno usklaeni i stimulativni propisi iz domene zdravstva i
zdravstvenih usluga uz raznovrsne sadraje wellness i spa turizma, koji ne podravaju koritenje slobodnog kapaciteta (koji
ponude, sukladno suvremenim trinim trendovima nije ugovoren sa HZZO-om) po trinim uvjetima
prirodna resursna osnovica za razvoj zdravstvenoga neusklaenost politike zapoljavanja i stvarnih potreba u praksi
turizma (morski aerosol, zdravo okruenje...) i visoka nema jedinstvenog pristupa u kategorizaciji kapaciteta u
razina ekoloke ouvanosti destinacije (zelena zdravstvenom turizmu, niti postoje standardi ponude pojedinih
destinacija), raspoloivost resursa za sport i rekreaciju, oblika usluga (wellness, spa, medicinske usluge ) od strane
kao sastavnog dijela cjelovite ponude zdravstveno- razliitih sudionika zdravstveno-turistike ponude
turistikog proizvoda nedovoljna spremnost pojedinih institucija (nedovoljan kapacitet,
u ponudu ukljuen visokoobrazovan i struan kadar, dotrajala oprema, netrino ozraje) za kvalitetno trino
mlae ivotne dobi pozicioniranje, sukladno zahtjevima suvremenog zdravstveno-
dobra suradnja sa svjetski poznatim medicinskim turistikog gosta
ustanovama i udrugama, suradnja u mrei renomiranih nedovoljna umreenost ponude na razini destinacija
ustanova s prepoznatljivom zdravstveno-turistikom (zdravstveni/medicinski i ostali programi zdravstvenog turizma sa
ponudom smjetajnim kapacitetima pogotovo i razdobljima izvan glavne
jasna razvojna vizija ustanova zdravstveno-turistike sezone), nedovoljna prilagoenost objekata potrebama svih vrsta
ponude i ukljuivanje razvojne projekte od znaaja za korisnika kao i nain komunikacije meu sudionicima turistike
unapreenje ponude ponude
veina ustanova raspolae odgovarajuim certifikatima nedovoljna profiliranost i marketinka usmjerenost postojee
znaajnim za medicinsku struku i sigurnost, te kvalitetu zdravstveno-turistike ponude (nedostatak brenda)
pruanja usluga prehrane (npr. HACCP) statistika nije prilagoena stvarnim informacijskim zahtjevima u
klaster zdravstvenoga turizma Kvarnera segmentu zdravstvenoga turizma
optimalan odnos cijene i kvalitete nedovoljno se koriste informatike tehnologije u svrhu podizanja
razine informiranosti gosta i unapreenja rada zaposlenika
obrazovni sustav (CroQF) ne prepoznaje potrebu
interdisciplinarnog pristupa u stvaranju profila zanimanja i
definiranju kvalifikacija (u nomenklaturi nema profila zanimanja
vezanih za zdravstveni turizam)
uvjeti u kojima institucije rada, esto nisu dovoljno motivirajui ili
se pojedincima ne stvaraju uvjeti za stjecanje vie razine znanja
(specijalizacija) i/ili bolju posveenost podizanju ukupne kvalitete
ponude
nedovoljno koritenje potencijala zdravstvenoga turizma za
produenje sezone
MOGUNOSTI PRIJETNJE
u stratekim dokumentima RH zdravstveni je turizam nedefiniran pravni okvir, nedostatak standarda i jasnih pravila
pozicioniran kao turistiki proizvod s najveim struke, neophodnih za daljnji razvoj i uspjeno trino
potencijalom rasta pozicioniranje usluga zdravstvenog turizma (kategorizacija,
mogunosti koritenja pogodnosti zajednikog EU trita, certifikati, sustav nagraivanja) koji ne stimulira postizanje visoke
te propisa i konvencija koje ukljuuju RH u globalnu brigu kvalitete pruenih zdravstveno-turistikih usluga (odn.
o zdravlju sankcioniranje nekvalitete)
mogunost koritenja fondova EU i drugih izvora za razvoj nezavren proces privatizacije i nerijeeni imovinsko-pravni odnosi
i trino pozicioniranje novih proizvoda zdravstveno- (potencijalno atraktivni objekti i sadraji izvan funkcije) te opasnost
turistike ponude od veeg naruavanja sklada destinacije (apartmanizacija, caring
rast potranje za uslugama zdravstvenog turizma u capacity, zagaenja) koja onda postaje neprivlana za gosta iji je
svijetu, posebno u razvijenim zemljama u okruenju motiv dolaska zdravstveni turizam
(visoki trokovi zdravstvene usluge, liste ekanja, daljnje zaostajanje za konkurencijom u podjeli trinoga udjela
mogunou povezivanja s godinjima odmorom, (posebno susjedne zemlje iz EU) i u stvaranju imida kroz
dostupnost regije), s posebnim naglaskom na prepoznatljivosti zdravstveno-turistikoga proizvoda Kvarnera na
zadovoljenje potranje za medicinskim uslugama stranom tritu (resursna osnovica, kvaliteta kadrova, tradicija)
P R I L O G 12
P R I L O G
(posebno rehabilitacija) i uslugama medicinskog wellnessa odlazak strunim i kvalitetnih kadrova, zbog sve vee liberalizacije
pogodnosti koritenja usluga kroz domaa i strana trita EU, vie razine primanja, boljih uvjeta rada i mogunosti
privatna osiguranja, kao i javna strana osiguranja kroz profesionalnog razvoja
ugovorne odnose konstantni rast eksterno izazvanih trokova i nameta (energija,
sve dui ivotni vijek osoba (raspolau slobodnim fiskalni i parafiskalni nameti) ali i stalni porast trokova rada
vremenom i financijskim mogunostima), orijentiranih na (obveza zapoljavanja preko agencija posrednika) uz istovremeno
programe zdravstvenoga turizma u destinacijama koje im smanjenje kvalitete pruene usluge
mogu pruiti sigurnost i visoku kvalitetu usluga, a to zbog nesigurnost poslovanja (este promjene propisa, promjenjivi uvjeti
dobre klime, Kvarneru osigurava mogunost poveanja naina pruanja usluga i financiranja, kazne koje proizlaze iz
stupnja iskoritenja kapaciteta izvan glavne turistike nedoreenosti propisa i njihova razliitog naina tumaenja) i
sezone nejednaka pozicija razliitih sudionika zdravstveno-turistike
orijentacija svih dobnih skupina na koritenje ponude na tritu
preventivnih programa (medicinski turizam, wellness, spa neusklaenost prostorno-planske dokumentacije sa stvarnim
) te porast svijesti o zdravom ivotu tj. potrebi obnove potrebama i globalnim trendovima u razvoju zdravstveno-
tijela, duha i uma kroz promjenu stila ivota (well being) turistike ponude
jaanje kulture zdravstvenog turizma zadravanje monopola HZZO-a i visoke razine nesigurnosti
oekivane promjene i usklaenje propisa (iz turizma i uvjetovane estim promjenama uvjeta i naina financiranja, to
zdravstva) u RH, kojima e se osigurati bolje trino onemoguava kvalitetan razvoj i orijentaciju na kvalitetu usluga
pozicioniranje i umreavanje institucija orijentiranih na konkurencija supstituta tj. usluga koje se (zbog nedostatka
pruanju svih oblika usluga zdravstvenog turizma standarda i sustava kontrole) nude pod istim nazivom, ali
ustrojavanje specijaliziranih turistikih agencija, neodgovarajueg sadraja i razine kvalitete, a koji mogu ugroziti
orijentiranih na oblikovanje i trini plasman paketa napore u stvaranju imida zdravstveno-turistikog proizvoda
usluga, atraktivnih za trite zdravstvenog turizma i Kvarnera
usklaenih s mogunostima sudionika turistike ponude
na razini turistike destinacije Kvarner
PRIJEDLOZI
Slijedom odredbi definiranih Akcijskim planom razvoja zdravstvenog turizma RH, te regionalnih dokumenata (Strategija razvoja
zdravstvene industrije Kvarnera i Glavnog plana razvoja turizma PG) utjecati na profil marketinkih aktivnosti (HTZ) kroz koje e se
RH i njene regije pozicionirati na globalnoj karti zemalja s prepoznatljivom zdravstveno-turistikom ponudom.
Usmjeravanje klastera zdravstvenoga turizma Kvarnera na projekte organiziranoga dovoenja turista u zdravstveno-turistike
ustanove, to znai orijentaciju na odgovarajue izvore financiranja (natjeaji za EU i srodne fondove), stvaranje trino prihvatljivih
paketa usluga, osiguranje relevantnih informacija i optimalnih oblika prijevoza (npr. arter-letovi), te umreavanje na razini
destinacije radi osiguranja svih prateih usluga za kvalitetan boravak (prvenstveno izvan glavne sezone), a slijedom primjera dobre
svjetske prakse.
U okvirima djelovanja destinacijskoga menadmenta posebni naglasak staviti na stvaranje kluba kroz koji e se okupljati svi sudionici
zdravstveno turistike ponude (po sekcijama) a u cilju stvaranja uvjeta za profiliranje i trino pozicioniranje svih oblika zdravstveno-
turistikih usluga, koristei pri tom usluge specijaliziranih agencija, vlastite poslovne veze, raspoloive smjetajne kapacitete, te
izgraen sustav promotivnih aktivnosti TZ.
Slijedom dobre prakse u certificiranju kvalitete odreenih usluga na razini Kvarnera (Kvarner Family, Kvarner Gourmet, Kvarner
Food), uvesti i sustav regionalnoga certificiranja zdravstveno-turistikih usluga, kao pretpostavke jasnog izdvajanja one razine
kvalitete ponude, koja je u skladu s trendovima i globalno prihvatljivim standardima kvalitete.
Ukljuivanje svih dionika uz podrku jedinica lokalne samouprave (JLS) u razvoj projekata zdravstveno-turistike ponude, koji imaju
potencijala za stvaranje novog imida, a to znai i orijentaciju na one goste, koji mogu osigurati cjelogodinje poslovanje i viu razinu
standarda lokalnom stanovnitvu (destinacija zdravlja).
Vei naglasak staviti na primjenu naela odrivog razvoja (posebno na obveznost potivanja ekolokih standarda) u cilju brendiranja
ove ponude kroz destinaciju zdravlja.
Organizacije i ustanove zdravstveno-turistike ponude bolje integrirati u ukupnost ponude na razini turistike destinacije, na nain
da se motivira zdravstveno-turistikog gosta (i osobe u pratnji) na koritenje svih raspoloivih sadraja na razini destinacije, radi
poveanja njegova zadovoljstva i poticanja njegove potronje.
Izjednaiti uvjete poslovanja javnoga i privatnoga sektora u segmentu zdravstveno-turistike ponude.
Osigurati vei stupanj suradnje javnoga i privatnoga sektora, posebno u zajednikim akcijama produenja turistike sezone (npr.
stvaranje atraktivnih paketa usluga za organizirani dolazak novih/starih korisnika zdravstveno-turistikih usluga na Kvarner, a kroz
osiguranje odgovarajuih avio-aranmana, u emu e nai interes svi sudionici turistike ponude destinacije).
ENO-GASTRONOMIJA
SNAGE SLABOSTI
prepoznatljiv regionalni brend Kvarner Gourmet i prenaglaena sezonska orijentacija destinacije, koja ne
Kvarner Food te kvalitetna komunikacija u omoguava ravnomjernu ponudu i razvoj proizvoda za sva
okvirima i uz podrku TZ Kvarnera godinja doba (nedovoljna koordinacija aktivnosti na razini
tradicija obiteljskoga ugostiteljstva s orijentacijom destinacije)
na cjelogodinje poslovanje nedovoljno profilirana ponuda i primjena zastarjelih kulinarskih
vjernost gostiju tehnika
motiv dolaska gostiju iz susjednih zemalja sve vei deficit visokostrunog i motiviranog kadra za
orijentacija na ponudu koja je bazirana na svjeim, ugostiteljska zanimanja (sve manji broj uenika upisuje
sezonskim i lokalno dostupnim resursima (povre, ugostiteljska zanimanja)
P R I L O G 13
P R I L O G
ulje, masline, divlje paroge, tartuf, zainsko bilje, nedostatan broj lokalnih proizvoaa, te nedovoljne poticajne
marun, janjetina, sir riba, kvarnerski kamp, vino, mjere za orijentaciju na zadovoljene ukupnih potreba lokalne
specifine rakije) s prepoznatljivim obiljejima i eno-gastronomije
nainom njihove prezentacije nedovoljno koritenje mogunosti autohtone kuhinje i njena
naglasak na profesionalnom odnosu u sljubljivanju popularizaciju u turistike svrhe
hrane i pia propisi koji nisu prilagoeni specifinostima djelatnosti i reimu
stvaranje navika kod domaeg stanovnitva i gostiju rada u ugostiteljstvu (krute odredbe o radnom vremenu
za koritenjem sezonskih namirnica ili odreenog definirane Zakonom o radu, nemogunost naplate u eurima,
prepoznatljivog tipa ponude (dani paroga, dani propisi koje primjenjuju razliite inspekcijske slube i sl.)
kvarnerskog kampa, dani tartufa, dani domae nedovoljno koritenje modernih tehnologija (posebno interneta)
kuhinje) u marketingu odn. za promociju i prodaju usluga u segmentu
pozitivna konkurencija meu najboljim eno-gastronomije (znatno slabije u odnosu na druge segmente
ugostiteljima, to doprinosi porastu kvalitete i turistike ponude)
osigurava stalne posjetitelje
znaajan broj entuzijasta u kreativan odnos prema
razvoju djelatnosti, temeljen na tradiciji i elji za
svjetskim postignuima
Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu,
njegovoj obali, otocima i dijelovima zalea
uvrtena je na listu UNESCO-ve nematerijalne
kulturne batine
eno-gastronomija je prepoznatljiv i nezaobilazan
znaajan pratei sadraj svih znaajnih dogaaja na
Kvarneru (Fiumanka, Rijeki karneval), ali esto i
iskljuivi motiv dolaska vikend-gostiju (Italija,
Slovenija)
MOGUNOSTI PRIJETNJE
orijentacija na goste vie platene moi kroz ponudu nedovoljna briga o zatiti ribljeg fonda na Jadranu, to prijeti
atraktivnih sadraja i aktivnosti tijekom cijele godine gubitkom temeljne resursne osnovice (ruba ulovljena
bolja suradnja ugostitelja s OPG-ima i drugim dobavljaima, ostima/udicom, kvarnerski kamp) za mediteransku prehranu,
posebno znaajnim za osiguranje prepoznatljive i kvalitetne iju koncepciju slijedi veliki broj restorana
resursne osnovice, koja garantira kontinuitet pruanja zadovoljstvo postignutim kao prvi korak ka padu kvalitete i
kvalitetne, tematski definirane i prepoznatljive eno-gastro gubljenju identiteta
ponude za ue i ire okruenje nastavi li se trend pada interesa za ugostiteljska zanimanja, doi
stalni razvoj uz potovanje standarda u cilju sustavnog e do pada kvalitete usluge i do ugroavanja dostignute pozicije
unapreenja kvalitete, a radi stvaranja prepoznatljivog eno-gastronomije na Kvarneru
brenda kao motiva dolaska u destinaciju
kontinuirano dokolovanje i usavravanje, povezivanjem
teorije i najbolje svjetske prakse, sudjelovanje na
natjecanjima
organiziranje mega-eno-gastro dogaaja radi
promoviranja mogunosti regije, a u cilju privlaenja gostiju,
pogotovo u razdobljima izvan glavne sezone
jaa orijentacija na uzgoj prvoklasne bijele ribe i koljaka na
Kvarneru, koristei pri tom mogue izvore poticajnih
sredstava (EU fondovi)
jae povezivanje sa drugim regijama u RH i izvan nje, radi
promicanja eno-gastronomije kao oblika ivljenja
prilagoavanje propisa stvarnim potrebama struke,
pogotovo u segmentu mogunosti nabavke svjee i
kvalitetne resursne osnovice od OPG-a i drugih
individualnih proizvoaa/uzgajivaa/opskrbljivaa
autohtonim namirnicama, piima i drugim resursima, ije
koritenje ugostiteljskim objektima osigurava
prepoznatljivost i posebnost
slijedom globalnih kretanja i pozitivnih iskustava steenih u
drugim segmentima turistikog sektora i u ovom segmentu
se preporua pristup internetskoj prodaji (npr. na ITB-u je
prezentirana inaica booking.com-a, koja se moe uspjeno
koristiti za promociju i prodaju usluga u restoranima)
PRIJEDLOZI
Bolje iskoristiti mogunosti talijanskog trita, koje je eno-gastronomiji tradicionalno orijentirano, a koristei pozitivna iskustva iz
prolosti te sve mogunosti suvremene tehnologije i oblika komuniciranja.
Vei naglasak staviti na eko-orijentaciju u ponudi na nain da se liberalizacijom propisa osigura jednostavniji nain otkupa sezonskih
i autohtonih resursa, radi to fleksibilnijeg povezivanja mogunosti i zahtjeva ciljnog trita.
Poticati tematsku specijalizaciju ugostiteljskih objekata i njihovo snanije promoviranje kroz pakete eno-gastronomske ponude koji
P R I L O G 14
P R I L O G
e svojom kvalitetom i atraktivnou moi privui znatno vie korisnika u svim godinjima dobima.
Uspostaviti bolju suradnju sa kolama i fakultetima, aktivno sudjelovati u motiviranju i animiranju djece i mladih za ugostiteljska
zanimanja, poticati natjecanja i sudjelovati u nagraivanju i zapoljavanju najboljih, najboljima osigurati odgovarajui medijski
prostor, osigurati praksu i druge oblike stjecanja praktinih znanja za uenike i studente, otvoriti sustav stipendiranja mladih koji se
opredijele za ugostiteljska zanimanja.
Liberalizirati propise na nain da se slijedom injenice da je RH lanica EU, omogui naplata usluga i u stranim valutama.
Na razini udruga razraditi sustav kontrole i nagraivanja najboljih (pojedinaca i objekata) za inovativna rjeenja, za sustavno
podizanje kvalitete, te postizanje izuzetnih rezultata u struci.
Osigurati znatno vie specijalistikih programa za sve segmente djelatnosti.
KULTURA
SNAGE SLABOSTI
bogata i prepoznatljiva kulturno-povijesna batina neiskoriten potencijal torpeda kao izrazito znaajne industrijske
(antika/industrijska/graditeljska/maritimna batina, pismo i batine, koju je mogue valorizirati u globalnim okvirima
glazba, povijesne linosti, brendirani dogaaji) nedostatak velikih kulturnih dogaaja, usmjerenih na animiranje
visoki stupanj kooperativnosti i usklaenog djelovanja svih znaajnije turistike potranje
sudionika okupljenih na pripremi dobivanju projekta Rijeka visok stupanj administriranja i ogranienja u turistikoj
2020 EPK - Europska prijestolnica kulture valorizaciji kulturnih vrijednosti
(http://www.rijekaepk.eu/) tematske orijentacije Luka nedovoljna arheoloka i povijesna istraenost podruja
razliitosti (Port of diversity) s tri uporina stupa voda, (mnogobrojna arheoloka nalazita nedovoljno dobro
rad i migracije pripremljena za uspjenu trinu valorizaciju)
razvijena turistika infrastruktura koja osigurava potporu nedostatnost financijskih sredstava za sustavna istraivanja i
turistikoj valorizaciji kulturno-povijesne batine zatitu vanih arheolokih nalaza
multikulturalnost kao trajno obiljeje turistike destinacije nedovoljna razvijenost turistikih sadraja vezanih uz kulturni i
Kvarner kreativni turizam (nedostatak dobro osmiljenih turistikih
tradicijska glazba (dvoglasje tijesnih intervala Istre i proizvoda, dogaanja i usluga temeljenih na kulturnoj batini, te
Hrvatskoga primorja Krk), te karnevalska dogaanja snanih kulturno-povijesnih atrakcija
(godinji pokladni ophod zvonara s podruja Kastavtine), nedovoljno razvijena svijest lokalne zajednice o znaaju kulturne
stavljeni su na popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne batine kao vanog razvojnog resursa i identiteta
batine u RH, ali i veliko kulturno znaenje glagoljice (otok nedovoljna meusektorska, unutarsektorska i meuresorna
Krk kolijevka glagoljice) suradnja (teritorijalno, administrativno), openito nedovoljno
veliki broj uspjenih i prepoznatljivih ustanova u kulturi, povezivanje s nositeljima nezavisne (izvaninstitucionalne)
udruga i entuzijasta koji uspjeno djeluju u lokalnoj zajednici kulturne scene
koritenje sredstava EU za razvoj razliitih prepoznatljivih neodgovarajua razina zatite, obnovljenosti i revitalizacije
projekata i aktivnosti (npr. Mala barka) objekata kulturne batine
openito slaba pripremljenost raspoloivih kulturnih atrakcija za
posjetitelje (nedostaje interpretacija, sadraji, infrastruktura,
organizacija posjeta)
nedovoljna osposobljenost kadrova za snaniji razvoj kulturnog
turizma (nedostatak menadmenta u kulturi, nedostatna znanja
potrebna za uvanje i upravljanje kulturnim resursima)
Nedovoljan interes poduzetnika za pokretanje poduzetnikih
projekata u domeni kulturnog turizma, temeljeno na resursnoj
osnovici kulturne batine
nedostatna i fragmentirana promocija, posebno slabije
razvijenih dijelova (Gorski kotar)
ovisnost o javnom financiranju
nepovezanosti aktivnosti ustanova i lokalnih inicijativa,
nedostatak aktivne suradnje i nadograivanja institucionalnih i
izvaninstitucionalnih aktivnosti
nedovoljno razumijevanje i spremnost za suradnju izmeu
institucija koje se bave zatitom i interpretacijom kulturno-
povijesne batine i turistikoga sektora rezultira njenom
relativno slabom aktivacijom i trinom valorizacijom
MOGUNOSTI PRIJETNJE
znaajan prostor djelovanja u okviru programa Rijeka 2020 zatvorenost i samodostatnost pojedinih kulturnih institucija i/ili
EPK, koji je usmjeren na poboljanje opsega i raznolikosti oblika ponude, koji se ne mogu/ele prilagoditi specifinim
kulturne ponude kroz iri pristup i aktivnije sudjelovanje u zahtjevima turistike potranje, pa tako ostaju izvan stvarne
kulturnim dogaajima, s naglaskom na jaanje kapaciteta turistike valorizacije
kulturnog sektora u sinergiji sa drugim sektorima, a rati stavljanje privatnoga/osobnog iznad javnoga te dozvoljavanje
osiguranja uvjeta za meunarodnu vidljivost i novi pristup u pojedinim interesnim skupinama da narue napore mnogih
profiliranju Grada Rijeke i Kvarnera vrijednih entuzijasta i lokalne zajednice
sustavno stvaranje uvjeta za bolju ekonomsku i turistiku komercijalizacija kulturno-povijesne batine na krivim
valorizaciju raspoloive povijesno- kulturne batine kroz polazitima, koja se ne temelji na naelima odrivog razvoja
sinergijske procese proizale iz aktivnog povezivanja kriza, demografska slika, kriza i nepovoljna poduzetnika klima,
P R I L O G 15
P R I L O G
kulturnih sa znanstvenim i obrazovnim institucijama, ograniavaju koritenje i valorizaciju potencijala povijesno-
jedinicama lokalne samouprave (JLS) i lokalnom zajednicom, kulturne batine kroz kulturni turizam (nedostatak financijskih
kako bi se ovako integrirano plasiralo kroz niz marketinkih sredstava za odravanje, nepovoljni uvjeti financiranja razvoja )
aktivnosti i operativno valoriziralo kroz turizam (raspoloive nerijeeni imovinsko-pravni odnosi objekata od znaaja za
kulturne potencijale prezentirati tritu sa vie kreativnosti, valorizaciju povijesne i kulturne batine
organizirati i inovativnosti uz uvaavanje potreba ciljnih
korisnika i slijedom primjera dobre svjetske prakse)
slijedom Strategije razvoja turizma RH aktivno pristupiti
realizaciji ciljeva snanijeg razvoja kulturnog turizma, s
posebnim naglaskom na stvaranje kulturnog proizvoda
destinacije, njegovo brendiranje i snaniju turistiku
valorizaciju, pogotovo u razdobljima izvan glavne sezone
bolje iskoristiti potencijale materijalne i nematerijalne
kulturne batine u definiranju atraktivnih kulturno-
turistikih proizvoda (npr. tematski putovi ili kulturne ture
motivirane poznatim povijesnim dogaajima i/ili osobama,
odn. temeljem srodnih znamenitosti (naglasak na razdoblja
pred i posezone) uz mogunost umreavanja na regionalnoj,
nacionalnoj i meunarodnoj razini
kulturna dogaanja osmiljavati na nain da se osigura
snanije povezivanje i ukljuivanje mogunosti obalnog i
otonog kulturnog potencijala sa potencijalima zalea
koristiti human to human pristup u razvoju kulturnog
turizma na nain ukljuivanja lokalnog stanovnitva
(nevladinih udruga i pojedinaca koji se bave istraivanjem,
uvanjem i zatitom kulturno-povijesne batine,
poduzetnika usmjerenih na valorizaciju kulturne resursne
osnovice u turizmu...), jer je to segment podoban za
koritenje sredstava EU fondova
PRIJEDLOZI
Bolje valorizirati kulturno-povijesno nasljee i to posebno kroz specifinosti arheoloke batine (prapovijesni lokaliteti, Liburnijski
limes, frankopanski kateli ), srednjevjekovne frankopanske trgovake putove i povijesne ceste (Lujzijana, Karolina, ruta
Napoleonovih gradova), graditeljske cjeline (gradska naselja / urbane cjeline, seoska naselja / ruralne cjeline, etno zone i etno
spomenike), povijesne graevine (pojedinane graevine / kompleksi, sakralne, javne i stambene graevine, fortifikacijske),
memorijalne lokalitete i graevine (pojedinane graevine / komplekse, groblja), zapise o srednjevjekovnoj trgovini i gospodarstvu
(znamenite osobe, povijesni dogaaji), kulturne i vjerske ustanove ), tradicijsku kulturu (ouvani stari obiaji i zanati, dogaaji
temeljeni na tradicijskoj kulturi, gastronomiji...), povezivanjem kulturne i prirodne batine sa turistikim atrakcijama (geoloke,
hidroloke i klimatske znaajke prostora, biljni i ivotinjski svijet, zatiena prirodna batina...), prie (mitologija, nafta, faizam,
eljezo), pismo glagoljica (Baanska ploa).
Sadraje sportsko-rekreacijskih aktivnosti (biciklizam, jahanje, pjeaenje, rafting) povezati za geolokim i kulturnom atrakcijama i
kulturnim dogaajima, te turistikom tritu ponuditi tematizirane sadraje kroz atraktivne pakete usluga.
Osmiljavati nove turistike proizvode, dogaanja i usluge temeljene na kulturnoj batini kroz povezivanje razini turistike
destinacije Kvarner i ire, uz aktivno ukljuivanje lokalnog stanovnitva (uz odgovarajuu edukaciju).
Poticati znanstvena istraivanja kulturno-povijesne batine (arheoloka, povijesna, etnoloka...) kako bi se stvaranje turistikog
proizvoda temeljilo na kvalitetnim polazitima njihove promocije i prezentacije neposrednim korisnicima (povijesno istinita i
sadrajno ispravna interpretacija kroz interpretacijske centre, centre za posjetitelje...), to trai suradnju obrazovnih i kulturnih
institucija (muzeji, arhivi, knjinice) u turistiku ponudu prema globalno prihvatljivim standardima (prema podacima UNWTO-a
kulturni turizam raste po stopi od 15 % godinje).
Interdisciplinarni pristup obrazovanju kadrova za turizam na nain da stjeu relevantna znanja o kulturi i o mogunosti njene
turistike valorizacije, kroz suradnju sektorskih vijea, koja mogu u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira jasno prepoznati i
odobriti odgovarajue kurikulume, profile kvalifikacija i zanimanja, kao nune pretpostavke za kvalitetnu valorizaciju kulture u
turizmu.
Poticati bolju i intenzivniju meusektorsku suradnju gospodarstva i turizma sa kulturnim institucijama, graanskim inicijativama i
udrugama u kulturi, radi kvalitetnije i uinkovitije prezentacije i aktivacije svih oblika kulturnih resursa i dogaaja.
Prostorni i urbanistiki planovi moraju uvaavati vrijednost kulturno-povijesnih spomenika, s ciljem njihove zatite, a potrebna je i
via razina profesionalne kontrole ispravnosti izvoenja graevinskih radova u starim gradskim jezgrama na nain da se sauva
kulturni identitet, ali i istovremeno da se ne destimulira njihova obnova i odlazak stanovnitva iz starih gradskih jezgri.
Realizirati projekt Muzej mora temeljen na tradiciji graditeljske batine, koja ima velike mogunosti turistike valorizacije.
Osigurati vii stupanj koordinacije u pripremi i plasmanu promotivnih materijala, kao i u osmiljavanju i realizaciji marketinkih
aktivnosti usmjerenih na kulturni turizam.
Radno vrijeme kulturnih ustanova uskladiti sa potrebama turistikog koritenja.
Posebnu pozornost treba posvetiti boljoj valorizaciji kulturnih potencijala Gorskog kotara, koji nisu dovoljno iskoriteni.
P R I L O G 16
P R I L O G
AKTIVNI ODMOR
SNAGE SLABOSTI
blizina emitivnim tritima i dobre komunikacijske veze nedovoljna orijentacija na potencijalno atraktivne oblike aktivnog
atraktivna resursna osnova (posebno prirodna i odmora za koje turistika destinacija Kvarner ima potencijala (uz
krajobrazna) te potencijali kojima se osigurava razvoj stalni rast plateno sposobne potranje), nedovoljno usklaeni,
biciklizma, planinarenja, penjanja, ronjenja, tranja, jasni i motivirajui propisi resornih ministarstava (pomorstva,
trekkinga, etnji, kajakarenja i sl., a kao znaajnog initelja turizma, gospodarstva, kulture, znanosti obrazovanja i sporta)
produenja sezone (za razliite dobne i interesne Neusklaenost ponude s potrebama i zahtjevima gostiju (npr.
skupine) nedostatnost adekvatno ureenih i raspoloivih planinarskih
raspoloivost i dostatnost smjetajnih kapaciteta domova, prenoita, hostela, javnih wc-a)
(sukladno zahtjevima razliitih ciljnih skupina) u nedovoljna brigu za okoli, a posebno za zatitu mora i podmorja
neposrednoj blizini prirodnih resursa, atrakcija i interesnih zbog nedostatka standarda i relevantnih oblika zatite u razliitim
toaka onih turista, koji su orijentirani na razne oblike sferama aktivnog odmora, sve je prisutnija nelojalna konkurencija
aktivnog odmora onih, koji zbog nekvalitete rue imid destinacije
isto i relativno toplo more, dobra klima i razvedena nedovoljna prilagoenost smjetajnih kapaciteta specifinim
obala, kao resurs za sve oblike sportova na moru, a potrebama i zahtjevima, razliitih ciljnih skupina koje se bave
posebno za ronjenje tijekom cijele godine aktivnim odmorom
injenica, da se na relativno malom prostoru nalazi nedostatak zajednike razvojne politike djelovanja kroz
izuzetno velika krajobrazna i bioloka raznolikost, ali i destinacijski menadment, niti se poduzimaju relevantne
orijentacija na uvanje tradicijskih vrijednosti, to otvara aktivnosti usmjerene na brendiranje destinacije i isticanje
znaajan prostor za tematske ture (npr. da se obilazak elemenata znaajnih za privlaenje ciljne skupine za aktivni
turistiki valoriziranih speleolokih objekata Biserujka odmor, to za posljedicu ima njenu potpunu marginalizaciju za
Vrelo Lokvarka povee s drugim aktivnostima aktivnog ovu ciljnu skupinu korisnika
odmora) i s druge strane tako doprinijeti rastereenju (od administrativne granice, parcijalni interesi i nedostatak
pritiska) jedne grupe destinacija, a poveanju posjeenosti koordinacije izmeu pojedinih jedinica lokalne samouprave (i/ili
drugih destinacija. turistike zajednice) ograniava uspjeno i kontinuirano koritenje
sve vei interes za ronilaki sport (pogotovo gostiju iz raspoloive resursne osnovice (bike-staze, pjeake-staze,
Slovenije, Italije, Austrije, Njemake i eke) te sve vei planinarski-putovi, stijene za penjanje i sl.) ini ponudu
broj ronilakih centara na obali i otocima kao i njihova nekonkurentnom i neinteresantnom na globalnom tritu,
dostupnost (ceste), uz podrku ronilakih udruga i centara pogotovo za ciljnu skupinu orijentiranu na visoku kvalitetu ponude
atraktivna i kvalitetna gastro ponuda, s posebnim (goste vie platene moi), a navedeno takoer limitira mogunosti
naglaskom na autohtona jela spremljenih na tradicionalni kvalitetne promocije i organiziranja mega-dogaaja (ograniena
nain, ali i mogunost koritenja meunarodne kuhinje proraunska svake pojedine JLS ili turistike zajednice i nedostatak
(odgovarajua ponuda za razliite ciljne skupine) koordinacije) jer je samo kroz koordinirano djelovanje na razini
tradicija turistike destinacije Kvarner (povijesno nasljee regije (i na nacionalnoj razini) mogue poluiti zapaeni uspjeh
poznatih turistikih sredita prepoznatljive kvalitete) pogreno usmjeravanje sredstava EU fondova u stvaranju uvjeta za
izuzetno atraktivna, raznovrsna i relativno dostupna aktivni odmor (npr. bike) bez odgovarajue konzultacije sa
resursna osnovica (nevjerojatni prirodni potencijali u svim osobama koje imaju biciklistiko iskustva i koje dobro poznaju
sub-regijama turistike destinacije Kvarner) idealno za zakonitosti trita (ciljanu skupinu plateno sposobne potranje),
potrebe aktivnog odmora to je rezultiralo da si staze pogreno koncipirane i uloeni novac
koordinacijska uloga TZ Kvarner u promicanju aktivnog nije poluio traeni uspjeh. Naime, vei dio staza je koncipiran kao
odmora na sajmovima, kroz specijalizirane asopise, MTB staze odn. staze za brdski biciklizam, iako se 85 % ukupnog
broure, TV, internetske stranice i sl. prihoda na globalnoj razini ostvaruje kroz cestovni biciklizam, to
kreatori staza nisu dovoljno istraili i nisu se potrudili koristiti
konzultantske usluge strunjaka sa bogatim iskustvom u biciklizmu
materijali za bicikliste (namijenjeni korisnicima koji e koristiti
ucrtane staze) ne sadre njihov kvalitetan tehniki opis niti sadre
sve potrebne informacije), pa bi iste trebale uskladiti sa
standardima i dobrom svjetskom praksom
nije osigurano odravanje biciklistikih staza (prvenstveno MTB
staza), a to znai da je nuno postii dogovor sa lokalnim
biciklistikim klubovima koji bi temeljem posebnog sporazuma i uz
paualnu naknadu preuzeli obvezu obilaenja staza i njihovo
odravanja u skladu sa stvarnim potrebama uz maksimalno
potivanje naela sigurnosti (ianje grmlja, trave, kontrola
signalizacije, odravanje umjetnih podupora napravljenih radi
sigurnosti na zavojima...), a kao temeljne pretpostavke kvalitetnog
koritenja
nema jasne strategije razvoja svake pojedine grupe proizvoda u
grupi aktivni odmor, kao rezultata sustavnog djelovanja projektnih
timova ukljuenih od idejnog rjeenja do aktivnog uea u
realizaciji (predstavnici hotelijera, turistike zajednice, posrednika,
dobrih poznavatelja/vrhunskih strunjaka za pojedinu vrstu spora
/sportske rekreacije za koju se program rada osmiljava)
nedostaju interdisciplinarna znanja (poznavanje turizma i
specifinosti sportsko-rekreacijskih usluga koje se pruaju ), o
tome hoteli nimalo ne vode rauna kada se opredjeljuju biti
sportski hoteli, a potrebna je odreena edukacija za osnovnu
P R I L O G 17
P R I L O G
komunikaciju i rjeavanju tekuih problema ove kategorije gostiju
(minimalna znanja o opremi gostiju, te uvjeta i naina provoenja
ove vrste aktivnog odmora), te sposobnosti povezivanja sa drugim
elementima turistike ponude (kultura, zdravlje)
nedostatak destinacijskog menadmenta rezultira nedovoljnom
standardizacijom smjetajnih objekata u skladu s ciljevima razvoja,
pri emu znaajnu ulogu mogu imati i klasteri, posebno u
artikuliranju stvarnih potreba odreene ciljne skupine
turistika ponuda aktivnoga odmora (i tamo gdje je ima) nije
integralni dio turistike ponude destinacije, a to znai da nije
povezana s trgovakom mreom, servisima, malim obrtnitvom i
ostalima koji imaju ili bi mogli nai interes u ovom segmentu
turistike ponude
neshvaanje odgovornih da brendiranje istovremeno znai i
obvezu kontrole potivanja obveza koje iz toga proizlaze u
implementaciji, jer kada to izostane, dolazi do vee tetu od koristi
(nije dovoljno nekome staviti na objekt ploicu bike -frendly a ne
kontrolirati realizira li domain sve obveze koje iz toga proizlaze)
nedovoljna koordinacija TZ sa TZ Kvarnera u kreiranja i plasmanu
cjelovitih paketa usluga aktivnog odmora, a sve u svrhu da se
tritu ponudi konkurentan proizvod, koji zadovoljava globalne
standarde i koji e svima donijeti koristi, ukoliko se osigura
koordinacija sub-regija, hotelskih kua, TZ-a i strunih timova
nedostaje zajednika strategija budetiranja promotivnih
aktivnosti i dobra organizacija plasmana (velikih manifestacija kao
proizvoda aktivnog odmora), kao vane aktivnosti klastere i drugih
dionika na razini turistike destinacije, s naglaskom na zajedniki
nastup na sajmovima, koritenjem zajednike internetske stranice i
drugih kanala prodaje, osigurala prepoznatljivost, atraktivnost i
konkurentnost ovako osmiljene i prezentirane ponude
MOGUNOSTI PRIJETNJE
vea razina kooperativnosti i zajednitva uz obavezno nelojalna konkurencija i rad na crno, to obezvreuje napore
angairanje strunjaka za pojedina specifina pitanja od uloene u kvalitetu i stvaranje prepoznatljivosti pojedinih
znaaja za formiranje stratekih turistikih proizvoda segmenata usluga ove vrste na Kvarneru
aktivnog odmora na Kvarneru (potencijali postoje po svim donoenje propisa od znaaja za djelatnost, bez prethodne
sub-regijama, samo ih treba objediniti, kako bi se sada konzultacije sa strunjacima i tijelima u destinaciji, to dovodi do
nedovoljno uinkoviti parcijalni projekti povezali i neprilagoenost propisa stvarnim potrebama prakse, posebno u
oplemenili na razini destinacije Kvarner) segmentu zatite struke, te osiguranja visoke kvalitete i imida
zajednike marketinke aktivnosti ovih usluga na Kvarneru
vei stupanj ukljuivanja hotelskih kua u sve oblike birokratski aparat i pretjerana administracija, uz visoke poreze i
ponude aktivnog odmora, kako ne bi i dalje bile izvan tih druga davanja mogu znaajno utjecati na razvoja ovog segmenta
tokova, to je mogue ako budu su-kreatori i aktivni ponude
sudionici njihova plasmana na trite, to bi trebalo ako se samo preslikava (kopira) konkurencija bez osobnog
rezultirati veim stupnjem iskoritenja kapaciteta i kreativnog peata, ponuda je dosadna i kao takva neatraktivno na
znaajnim ublaavanjem sezonalnosti tritu gdje je konkurencija sve snanija i gdje se tri izazov i
orijentacija na stvaranje zajednikog prorauna za sve jedinstvenost kao temeljni motiv dolaska gosta
znaajne programe aktivnog odmora, od njihove zadravanje sadanjeg razjedinjenog i nekoordiniranog pristupa
prezentacije do realizacije, pri emu treba viziju jasno osmiljavanju dogaaja, koji esto ne prelaze lokalne okvire iz
artikulirati kroz sve dionike, kako bi jasno vidjeli svoju razloga to za snaniji iskorak esto nema ni dovoljno novaca ni
ulogu i koristi od konano postignutog uspjeha dovoljno potencijala, a udruenim snagama i koritenjem dobrih
promocije destinacije kroz razliite znaajne humanitarno- poslovnih veza (zbratimljeni gradovi, udruge, tijela, osobna
sportsko-rekreacijske aktivnosti i programe poznanstva i prijateljstva), mogue je kroz sinergijske procese
osigurati dodatne sadraje i aktivnosti koji se mogu poluiti izuzetno znaajne rezultate
uspjeno valorizirati (npr. stvaranje podvodnih parkova gubitak potencijala ukoliko se ne budu provodila uinkovitija
koristei potopljene brodove ili stvaranjem takvih uvjeta, zatita obale, mora i podmorja od svih oblika devastacije, to
uvesti specifine oblike turistike ponude poput ukljuuje i donoenje i provoenje uinkovitijih mjera
birdwatchinga, ili organiziranja botanikih ili drugih vrsta sankcioniranja njihova nepotivanja ili djelovanja suprotno
edukacijskih tura) naelima struke
orijentacija na destinaciju zdravlja upravo zahtijeva
ponudu fitness staza uz etnice, ponudu glamping
kampova (glamping= glamurozno kampiranje) koji slijede
krajobrazne karakteristike
znaajno podii broj i kvalitetu svih oblika edukacije
dionika, prvenstveno vezano za razvoj i implementaciju
odreenih projekata, programa, proizvoda, na nani da se
teorijska znanja moraju neposredno povezivati sa
primjerima dobre prakse, koristei znanje i iskustvo
strunjaka, ali i isticanjem pojedinaca i objekata koji su u
P R I L O G 18
P R I L O G
tome ostvarili nadprosjene rezultate
osmisliti i promovirati atraktivne, a za turistiku
destinaciju Kvarner specifine top dogaaje iz razliitih
segmenata sporta i sportske rekreacije, na nain da se
jasno precizira uloga svih dionika na razini ponude, te
ciljne skupine (targetirane skupine gostiju) odreene
platene moi i navika, koji predstavljaju potencijal koji
prihvaanjem ovako kvalitetno osmiljene ponude,
istovremeno samim svojim dolaskom i medijskom
pozornou, osiguravaju destinaciji esto neprocjenjivu
promociju
PRIJEDLOZI
Prvenstveno edukacija uz interdisciplinarni pristup, s naglaskom na timski rad, koordinaciju i traenje vlastitog interesa u
zajednitvu a ne u svai i razjedinjenosti, samo ovakvim pristupom mogue je osmisliti strateke proizvode Kvarnera u segmentu
aktivnog odmora ali i u drugim segmentima turistike ponude.
Formiranje projektnih timova u okviru ukupnog djelovanja destinacijskoga menadmenta s naglaskom na vei stupanj koordinacije
turistikih zajednica, hotelijera i specijalista za odreene proizvode i programe.
Prihvaanje temeljenog naela da se samo kroz zajedniko budetiranje mogu uspjeno realizirati veliki projekti (npr. veliki sportski
dogaaji), koji donose destinaciji imid, pune kapacitete, produuju sezonu i osiguravaju uvjete za razvoj novih proizvoda, za rast i
razvoj te openito osiguravaju globalni vizibilitet Kvarnera i njegovih sub-regija a to doprinosi imidu RH.
Osiguranje potrebne ali i cilju usmjerene infrastrukture neophodne za realizaciju ciljnih proizvoda (a kao pretpostavka da se greke
vie nee ponavljati).
Poticati formiranje klastera za pojedine vrste aktivnog odmora, kako bi se sustavno unapreivao i promovirao taj turistiki proizvod
na razini destinacije.
Nedovoljno se koristi potencijal rekreativaca (npr. MTB maratoni, maratoni u cestovnom biciklizmu, triatloni, trailo trekinzi i sl.)
pogotovo ako se pri tom osigura i dolazak odreenih poznatih/popularnih profesionalnih sportaa, koji toj manifestaciji daju peat,
zbog njih dolaze mediji, a oni osiguravaju promociju i znaaj ovih sportskih dogaanja.
Povezivanje resursne osnovice, dogaaja i doivljaja i njihov kvalitetan marketinki plasman na globalno trite .
Potivanje propisa i donoenje ili primjena globalno prihvaenih standarda kao temeljen pretpostavke sustavne kontrole kvalitete
usluga aktivnoga odmora, te sustavno djelovanje u cilju njihova brendiranja i zatite.
U promociji ovog oblika ponude vei naglasak staviti na osobne kontakte u medijima (aktivnosti za strane novinare, natjecanja koja
imaju za cilj popularizaciju nekog resursa/atrakcije, akcije ienja mora/obale/podmorja, medijsko isticanje dobrih praksi
ponaanja po naelima odrivosti, izrada tematskih broura za jasno definirane ciljne skupine, web-stranice i web-portali).
Donijeti strategiju razvoja aktivnog odmora na Kvarneru s operativnim marketing-planom.
P R I L O G 19

Strateški Plan Razvoja Turizma Kvarnera Sa Strateškim I Operativnim Marketing Planom 2016. - 2020. Godine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strateški Plan Razvoja Turizma Kvarnera Sa Strateškim I Operativnim Marketing Planom 2016. - 2020. Godine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII Izvjetaj I: SITUACIJSKA ANALIZA IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

Naslov projekta: STRATEKI PLAN RAZVOJA TURIZMA KVARNERA SA STRATEKIM I

Naruitelj: Primorsko goranska upanija

Izvritelj: Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu

Dokument: Izvjetaj I: Situacijska analiza

Mjesto i datum: Opatija/Zagreb

1.1. Opi podaci o Primorsko-goranskoj upaniji 04

1.2. Razvijenost turizma Primorsko-goranske upanije 24

1.3. Trendovi u turizmu 128

2. Kljuna ogranienja turizma - Kvarner 133

3. Globalni razvojni kontekst i prilike za razvoj Kvarnera 135

PRILOG: Stavovi specifinih skupina dionika turizma Primorsko-goranske upanije

1.1. Opi podaci o Primorsko-goranskoj upaniji

1.1.1. Zemljopisne znaajke, klima i administrativna podjela

Slika 1. Poloaj PG-a u Republici Hrvatskoj

temeljem brojnih kriterija i parametara iz podruja prirodnih, drutvenih i gospodarskih sustava. Ti

Slika 2. Teritorijalno-politiki ustroj PG-a

1.1.2. Demografska obiljeja i ljudski potencijali

Slika 3. Ukupan broj stanovnika u PG u razdoblju od 1991-2011. godine po klasterima

Izvor: Popis stanovnitva 2011., www.dzs.hr

U ukupnoj strukturi stanovnitva biljei se 48,3 % mukog, te 51,7 % enskog stanovnitva.

Gustoa naseljenosti iznosi 82,57 stanovnika/km2 to je iznad prosjene gustoe naseljenosti

Tablica 2. Demografski trendovi u PG-u u razdoblju od 1948-2011.

Izvor: Popis stanovnitva 2011.godine, www.dzs.hr

Slika 5. Prirodno kretanje stanovnitva PG-a od 2001-2013. godine

Slika 6. Obrazovna struktura stanovnitva starog 15 i vie godina u PG u 2011. godini

Fakulteti, umjetnike Doktorat Bez kole i

kole za zanimanje u kole za zanimanje u

Izvor: Popis stanovnitva 2011.godine, www.dzs.hr

Slijedom navedenog PG se susree sa sljedeim problemima: smanjenje broja stanovnika te njihovo

Tablica 2a. Upisi u 1. razrede srednjih kola na podruju PG-a (2016./2017.)

1.1.3. Stambeni fond i kue/stanovi za odmor

Tablica 4. Stanovi prema nainu koritenja, popis 2011.

Stanovi za stalno stanovanje

Na nastanjene i privremeno nastanjene stanove otpada 73,3 % stambenog fonda, na stanove za

1.1.4. Prometni poloaj i dostupnost

Na podruju PG-a izgraeno je ukupno 1.543 km cesta. Najoptereenija prometnica je rijeka

Slika 7. Promet putnika u Zranoj luci Rijeka u razdoblju od 1970.-2015. godine

Izvor: Zrani prijevoz i pratee djelatnosti razna godita, www.dzs.hr

Tablica 5. Luke nautikog turizma u RH i PG u razdoblju 2005 - 2015. godine

Tablica 6. Broj vezova u RH i PG u razdoblju 2005 - 2015. godine

Moe se uoiti da na podruju PG-a ponuda ne zadovoljava potranju, odnosno da se ne raspolae

Tablica 7. Promet putnika kruzera i jedrenjaka u rijekoj luci od 2004-2015. godine

eljezniku infrastrukturu na podruju PG-a ine dionice eljeznikih pruga od znaenja za

1.1.5. Infrastrukturna opremljenost i stanje okolia

1.1.6. Zatiena podruja

Slika 8. Shema zatienih podruja u PG-u

Posebnosti prostora PG-a, osim prirodno-geografskih obiljeja, pridonosi i vrijedna kulturno-

Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti te po svojoj povezanosti s europskom i sredozemnom tradicijom

2001. godina 2013. godina

Iz navedenih se podataka moe vidjeti da se struktura gospodarstva promijenila. Tako su u 2013.

PG se specijalizirala u djelatnostima preraivake industrije, graevinarstvu, trgovini, turizmu te

Prema podacima iz Godinjih financijskih izvjea za 2014. godinu (GFI) u PG poslovalo je

Tablica 8. Gospodarski pokazatelji poslovanja tvrtki u PG iz 2013. i 2014. godine

Izvor: Fina, GFI 2013 i 2014

Slika 11. Struktura obrtnika po registriranoj djelatnosti obrtnika PG u 2014. godini

prijevoz osoba i stvari

Tablica 9. Broj zaposlenih u PG u razdoblju od 2013-2015. (na dan 31. prosinca)

Kod pravnih osoba 88.643 88.471 89.546

Slika 12. Struktura zaposlenih u PG prema mjestu rada u 2014. godini

Izvor: Fina, GFI 2013 i 2014.

Slika 13. Struktura zaposlenih u PG prema djelatnosti u 2014. godini