Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Zemljopis,Smjer Turizam i zatita okolia

Prirodni kriterij kao kriterij

turistike regionalizacije
Mentor: prof. dr. sc. Ivan Madar

Studenti: Tibor Palini

Draen Vujnovi
Kristijan Rai

Sadraj

UVOD
OSNOVNE ZNAAJKE TURISTIKE REGIONALIZACIJE PREMA
WTO-U
PRIRODNI INITELJI KAO KRITERIJ TURISTIKE
REGIONALIZACIJE
REGIONALIZACIJA PROSTORA KAO PROCES
KRITERIJI REGIONALIZACIJE
TURISTIKA REGIONALIZACIJA BiH
PRIRODNI INITELJI KAO KRITERIJ TURISTIKE
REGIONALIZACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
ZAKLJUAK
LITERATURA

Uvod
Turistika regionalizacija prostora je vrlo kompleksan postupak koji se danas pojavljuje u
mnogim zemljama kako bi se stvorila ravnotea u svim vrijednostima regije.
Regionalizaciju moemo smatrati posebnom metodom podjele odreenog podruja na dijelove
koji su svaki za sebe jedinstveni.
Prilikom stvaranja takve podjele uzimaju se u obzir brojni imbenici, prvenstveno
prirodni, a zatim drutveni, ekonomski, kulturni i socijalni.
Kada se stvaraju dijelovi na odreenom podruju vodi se rauna da se ti dijelovi
istiu svojom posebnou i da budu prepoznatljivi s obzirom na raspoloive turistike resurse.
Budui da je globalizacija prisutna svuda u svijetu, tako je ta pojava zahvatila i turizam.
U tom smislu se i turistika regionalizacija javlja kao odgovor na globalne procese.
U turizmu je situacija vrlo sloena jer prilikom stvaranja odreene turistike destinacije,
zanimljive i primamljive turistima, mora se paziti na ouvanje prirodne, socijalne i kulturne
raznovrsnosti, za to je odgovorna pravilna turistika regionalizacija

OSNOVNE ZNAAJKE TURISTIKE

REGIONALIZACIJE PREMA WTO-U
Prema WTO-u svijet je organiziran u ukupno est
turistikih regija: Europa, Afrika, Bliski Istok, Juna Azija,
Istona Azija s Pacifikom i Amerika. Osim to se ovakva
podjela ne poklapa s podjelom na kontinente, niti
pojedine cjeline koje nose ime pojedinog kontinenta ne
odnose se uvijek na dotini kontinent. Tako npr. regija
Europe obuhvaa i azijski dio biveg SSSR-a, Tursku,
Cipar i Izrael, dok regija Afrike ne ukljuuje drave Libiju i
Egipat. Kontinenti Sjeverna i Juna Amerika ine jednu
regiju, a australski kontinent zajedno s Oceanijom
pridruen je kao subregija regiji Istone Azije

PRIRODNI INITELJI KAO KRITERIJ TURISTIKE

REGIONALIZACIJE

Sredstvom planiranja razvoja ureenja prostora smatra se turistika regionalizacija

koja je nezaobilazna osnova izrade regionalnih planova. Iz tog razloga e predmetom
razmatranja biti utjecaj prirodne sredine na turistiku regionalizaciju u globalnim
uvjetima.
Uloga prirodnih resursa je vana jer utjeu na rairenost turistikih pojava, a isto tako i
na ekonomsku opravdanost njihova koritenja. Prirodne strukture se mijenjaju u
vremenu i prostoru, te se te promjene odvijaju brzo, a naroito u novijem razdoblju
zbog naruene ekoloke ravnotee.

Regionalizacija prostora kao proces

Regija je prostorna cjelina koja se razlikuje od susjednih prostornih jedinica

svojim sadrajem, unutranjom povezanou i ulogom.
Regionalizacija je metoda izdvajanja tih regija.
Prema prirodnoj sredini je najjednostavnije napraviti diobu prostora te se od
samih poetaka regije izdvajaju prema reljefu, klimi, vrsti biljaka i tlu.
Pod utjecajima globalizacije ne mijenjaju se samo regije nego se mijenjaju i
prirodni elementi prostora koje sve vie istiskuju antropogeni utjecaji.

Regionalizacija prostora kao proces

U novije vrijeme regije se ne dijele samo prema prirodnim sredinama ve se pri toj podijeli javlja
nekoliko razliitih tipova regionalizacije.
Prvi tip regionalizacije bila bi fizionomska regionalizacija koja se temelji na izdvajanju prostornih
cjelina kao rezultata povezanosti elemenata prirodne osnove.
Drugi tip regionalizacije je modalno funkcionalna regionalizacija. Ova se regionalizacija
Ponekad naziva samo funkcionalna, a uvjet da neka regija bude funkcionalna je da su izmeu
Gradskog sredita i njegove okolice uspostavljena interakcija kao odraz njihove ovisnosti i
razliitosti.
Trei tip regionalizacije je ekonomska regionalizacija. Tom regionalizacijom se stvaraju
ekonomske regije na onim podrujima koja se mjestom u drutvenom gospodarstvu, proizvodnoj
organizaciji, raspoloivom bogatstvu i ostvarenom dohotku moe izdvojiti kao posebna cjelina.

Kriteriji regionalizacije
Znaenje regionalizacije prvenstveno je odreeno potrebom uoavanja regionalnih
posebnosti turistike ponude te uspostavljanjem regionalne organizacije turistike djelatnosti
u cjelovitom smislu znaenja turistikog gospodarstva neke sredine.
Pojam turistike regije se temelji na tri skupine kriterija. Elementi na kojima se ti kriteriji zasnivaju
variraju u prostoru i u vremenskom smislu kako slijedi :
PRVA skupina se odnosi na elemente prirodne osnove koji su svaki posebno ali i u svojoj
kompleksnoj
meuovisnosti, do odreenog stupnja, vaan initelje oblikovanja teritorijalno- organizacijskih jedinica
i
njihov prostorni obuhvat.
DRUGU skupinu ine prostorno teritorijalno organizacijski i koncentracijski kriteriji i u kojoj postoji
vie podskupina. Prvu podskupinu ine turistike regije iji su upravni, funkcionalni i prostorni okviri
teritorijalno prilagoeni tradicionalnim regijama, a u drugoj podskupini se turistike regije poklapaju
sa upravnim regijama.
TREA podskupina turistikih regija postoji u zemljama u kojima je turizam neravnomjerno
rasporeen u prostoru, a upravna organizacija nepodobna za turistiko organiziranje.

Turistika regionalizacija BiH

Govorei o regionalizaciji atraktivan je prijedlog podjele naturistike zone:
-turistika zona prirodne batine, nacionalni parkovi, parkovi prirode,
-turistika zona graditeljske batine,
-turistika zona krajolika koji su uvjek prijelazi izmeu dvaju prirodnihcjelina:
pobre na prijelazu iz Posavine u Dinaride, prijelaz iz Dinaridau zaravni i polja u
kru, niska Hercegovina. Pod krajolikom se podrazumijeva dio podruja
iji je izgled odreen uzajamnim odnosom prirodnih i ljudskih imbenika.
Njegov promatra je ovjek iz perspektive lokalne,regionalne
nacionalne ili globalne zajednice, ili kulture.
Tako bi podjela na krajolike bila:
Peripanonski obod SjeverneBosne, Dinarsko-kotlinska Bosna i Hercegovina i Niska
Hercegovina

.
Karta.BosnaiHercegovina
turistikeregije,regionalnicentri,posebnioblicituristikeponude

PRIRODNI INITELJI KAO KRITERIJ TURISTIKE

REGIONALIZACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prirodni initelji su nedvojbeno jedan od posebno znaajnih kriterija

turistike regionalizacije i stoga su cjelovito obraeni u okviru
posebnog poglavlja. Regionalizacija prostora se promatra kao
dugoroan proces traenja odgovora o kriterijima, primjerenim za
podjelu cjelovitog prostora na regije, a na nain da se ukazuje na
prednosti i nedostatke razliitih pristupa. Izdvajaju se relevantne
skupine kriterija, koji nisu standardiziran, ali se uobiajeno koriste, a
odnose na elemente prirodne osnove, te na elemente prostorne,
organizacijske i koncentracijske osnove. Analiziraju se postojee
turistike regije u Hrvatskoj, ocjenjuju razliiti pristupi regionalnom
ustroju s polazita prirodnih resursa, kao i potencijalni utjecaj
razliitih prirodnih initelja na osobitosti turistike regije, a uz
uvaavanje relevantnih posebnosti.

 Turistikoj se regionalizaciji prostora pristupa kroz

kompleksan postupak, pri emu se u pristupu uloga
prirodnih resursa sagledava kao polazite i cilj, iz razloga
to oni utjeu na rairenost turistikih pojava i
ekonomsku opravdanost njihovog koritenja. Ukazuje se
na dinamiku kretanja vezanu na prirodne strukture i
prirodne procese koji se u turistikim regijama mijenjaju
u vremenu i prostoru. Posebno se analizira utjecaj
morfostrukturalnih jedinica tla, klimatskih preduvjeta,
hidrografskih resursa, kao i flore i faune kao biogeografskih resursa, s posebnim naglaskom na
zatienu prirodnu batinu, posebno znaajnu za
razvitak turizma u Republici Hrvatskoj

Zakljuak
Nakon izlaganja cjelokupnog problema turistike regionalizacije dolazimo do
spoznaje da je to zanimljiv proces stvaranja jedinstvenih podruja na jednom
velikom prostoru.
Svaki prostor je sam po sebi razliit, a za regionalni razvoj neophodno je da
izmeu odreenih regija ne postoji vrsta granica kako bi meu njima postojao
pozitivan odnos zavisnosti jedne o drugoj. Isto tako, svaki prostor se odlikuje
razliitim turistikim motivima i kriterijima po kojima se dijele.
Bude li se o tome vodilo rauna, svaki dio odreenog prostora biti e poseban i
jedinstven, a samim time i primamljiv za turiste, to e poboljati gospodarsko
stanje odreene regije i postii cilj turistike regionalizacije

Literatura
http://documents.tips/documents/turistickaregionalizacija.html
Blaevi, B., Peri M., Turistika regionalizacija u
globalnim procesima, Opatija, Fakultet za menadment u
turizmu i ugostiteljstvu, 2009.
Blaevi, Branko, Prostorne razliitosti kao ishodite
regionalnog razvoja i turistike regionalizacije, Opatija,
Tourism and hospitality management, vol.9.,2/2003.
imunovi, Ivo, Turistika regionalizacija obalnog
podruja Hrvatske, Zagreb, Trite, vol.7, 1-2/1995.