Laz Na Vjeru Er-Rahmana U Korkutovom Prijevodu Qurana PDF

LA NA VJERU ER-RAHMNA u Korkutovom prijevodu Qur'na
2
LA NA VJERU
ER-RAHMNA
u Korkutovom prijevodu Qurna
Plav, Sandak
a'bn 1431. hidretske
jul 2010. godine
3
Izdava:
''K e l i m e t u l H a qq''
Plav, Sandak
www.kelimetul-haqq.org
kelimetul_haqq@hotmail.com
Unos teksta:
Eb Ahmed
Prelom i lektura teksta:

Eb Ahmed
Dizajn korice:
Eb Merjem
tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
VANA NAPOMENA !
Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja
autora ovog prijevoda je veoma
pohvaljeno i preporuljivo
4
Rekao je Allhov Poslanik

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:
1
''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim vladarem.''
''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepravednom

2
vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar ubije.''
''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu kada je vidi
ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee pribliiti as smrti, niti
3
mu umanjiti nafaku.''
1 hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima''

od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija.
2 hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha.
3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija.
5
6
U ime Allha, Milostivog, Samilosnog
Hvala Allhu, Gospodaru svjetova i neka su salawt i selm na

Njegovog Poslanika Muhammeda, njegovu porodicu, sve ashbe i na sve
one koji ih u dobru slijede sve do Sudnjeg dana.
Uzvieni Allh je, iz Svoje neizmjerne milosti, svim Svojim
stvorenjima, nakon to ih je stvorio, dao sve ono to im je potrebno, a
potom ih poduio kako da se time koriste. Nakon toga, On je, iz Svoje
pravde i brige prema njima, ljudima slao vjerovjesnike i poslanike i
objavljivao im Knjige, da bi im ukazao na put pokornosti Njemu, put
kojim se stie do denneta. Peat ovih vjerovjesnik i poslanik je
Muhammed, sallallhu alejhi we sellem, a posljednja Objava ljudima, koju
je Allh po njemu poslao, je Qurn.
U Allhovoj Knjizi postoji nekoliko jet koji ukazuju na vrijednost
uenja i prouavanja Qurna i poduavanja drugih njemu, kao to su:
A to su jeti jasni, u prsima (srcima) su onih kojima je dato znanje. 4
A mi smo Qurn uinili dostupnim za pouku. Pa ima li ikoga ko bi

pouku primio? 5
Takoer, u sunnetu postoje brojni hadthi Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, o odabranosti i vrijednostima onih koji ue
Allhovu Knjigu, kao to su njegove rijei:
4 sra el-'Ankebt, 49. jet.

5 sra el-Qalem, 17. jet.
7
Najbolji od vas je onaj koji naui Qurn, a potom druge njemu

poduava. 6
Pa, blago onima koji budu od onih koje je Allh ovako pohvalio
S druge strane, Uzvieni Allh 7 je upozorio na gaflet (nemar) po
pitanju uenja Qurna, upozorio na okretanje od njega (njegovo
zapostavljanje, zaboravljanje nauenog i nepostupanje po njemu):
Ko za njega (Qurn) ne bude mario, na Sudnjem danu e doista teko

breme ponijeti. 8
A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti, a

na Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti. "Gospodaru moj" rei
e "zato si me slijepog oivio kad sam vid imao?" Rei e (Allh):
"Evo zato: Dokazi Nai su ti dolazili, ali si ih ti zaboravljao, pa e ti
danas isto tako biti zaboravljen". 9
6 Hadth je od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, prenio

'Uthmn ibn 'Affn, radijallhu 'anh, a zabiljeio ga je imm el-Buhr (5027).
7 Tj. u Qur'nu ili na jeziku Svog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u
sunnetu, koji je, takoer, Objava.

8 sra T-H, 100. jet.
9 sra T-H, 124.-126. jet.
8
Kada je rije o Njegovoj Knjizi, Uzvieni Allh je veu kaznu od ove

obeao i pripremio samo kategoriji ljudi koja je gora od ovih gfil
(nemarnik), a to su oni koji kriju ono to je Allh u Svojoj Knjizi objavio.
Tako Uzvieni kae:
One koji budu krili jasne dokaze, koje smo Mi objavili, i pravi put koji
smo u Knjizi ljudima oznaili njih e Allh prokleti, a proklee ih i oni
koji imaju pravo da proklinju. 10
Takoer, Uzvieni je rekao:
Oni koji kriju ono to je Allh u Knjizi objavio i to zamjenjuju za neto

to malo vrijedi, oni u trbuhe svoje ne trpaju (nita drugo), do ono to
e ih u vatru dovesti. Na Sudnjem danu ih Allh nee ni osloviti, niti ih
oistiti, i njih eka patnja nesnosna. 11
10 sra el-Beqare, 159. jet.

9
A kada je Allh od onih kojima je data Knjiga uzeo obavezu da e je

sigurno ljudima objanjavati, da nee iz nje nita kriti, oni su je, poslije,
za lea svoja bacili i za neto to malo vrijedi zamijenili. Kako je runo
to to su u zamjenu dobili! 12
Pa, teko onima koji budu od onih kojima je Allh ovako

zaprijetio
A Allhovu Knjigu je dosada na bosanski jezik prevelo nekoliko
ljudi. 13
Meutim, prijevod Qurna na bosanski jezik koji je privukao
najveu panju javnosti, doivio najvie izdanja, koji je tampan u najvie
primjeraka i koji se smatra najljepim i najboljim prijevodom je prijevod
Besima Korkuta. 14 Uz to, to je prijevod koji se izuava na obrazovnim
12sra lu 'Imrn, 187. jet.

13 Od prvog, irilinog prijevoda Qur'na na na jezik Hercegovca Mie
Ljubibratia, tampanog u Beogradu davne 1895. godine, preko prijevoda
Ali Rize Karabega, Demaludina auevia i Muhammeda Pande, Besima
Korkuta, Enesa Karia, Esada Durakovia, pa sve do prijevoda Mustafe
Mliva i prijevoda grupe prevodilaca koji je uvrten u prijevod ''Tefsra Ibn
Kethra'',...
14 Onako kako se Zamaherijev tefsr (komentar) Qurna, El-Kef
smatra stilski i jeziki najljepim tefsrom Qurna. Meutim, kao i Korkutov

prijevod Qurna na bosanski jezik, i spomenuti tefsr, i pored svoje ljepote
izraza, obiluje aqdetskim grekama. Naime, autor je bio earijsko-
maturidijske aqde, te je stoga njegov komentar preplavljen poricanjima
10
ustanovama Rijaseta (ne)islamske zajednice (medresama i fakultetima)

i prijevod koji je u toliko mnogo primjeraka tampan od strane arapskih
humanitarnih organizacija i dijeljen Bonjacima.
Meutim, kao i veina ostalih prijevoda, naalost, i Korkutov
prijevod sadri opasne aqdetske greke. 15 Iitavanje ovog prijevoda,
koji obiluje ovim aqdetskim grekama, vodi u pogreno razumijevanje
Allhove vjere i Njegovih svojstava, te pogreno shvatanje onoga to
Allh trai od svojih robova (tewhd i ibdet) i onoga od ega Allh
odvraa i na ta upozorava (kufr i irk).
Sve ovo ne bi bilo toliko vano da se iitavanje ovog prijevoda
svelo na medrese (ne)islamske zajednice. Meutim, znam da, kada
veina muslimana koje poznajem eli itati prijevod Allhove Knjige na
svoj jezik ita upravo ovaj prijevod.
Takoer, sa zebnjom sam primjetio da neka od nae voljene brae,
koji uobiavaju ukucati neku poruku pored svojih imena u programima
za internet-komunikaciju, postavljaju neke od veoma spornih citata iz
Korkutovog prijevoda Qurna. Recimo, jedan musliman je pored svog
imena stavio ovakav prijevod 190. jeta sre el-Beqare:
I borite se na Allhovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne
otpoinjite borbu! Allh, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu.
Iz ovoga se nuno zakljuuje da je zabranjeno napadati
neprijatelja, te da je dozvoljena samo odbrambena borba (jer Allh
brani otpoinjanje borbe i ne voli one koji zapodijevaju kavgu!), a to
nekih, te iskrivljavanjem i pogrenim tumaenjem drugih Allhovih

svojstava.
15 Tj. greke u pitanjima vjerovanja.
11
zapravo predstavlja negiranje idma (konsenzusa) uleme (uenjak) i

svih musliman o ispravnosti dihdut-taleb. 16
Kobnih aqdetskih greaka u Korkutovom prijevodu, vezanih za
Allhova svojstva, ima jo i vie i one uistinu mogu odvesti u zabludu
onoga koji je sa njima neupoznat i koji ih se ne umije sauvati.
Tu je i tendenciozno prevoenje jet koji govore o mnu
(vjerovanju), kufru (nevjerstvu), riddetu (otpadnitvu od vjere) i tekfru
(proglaavanju osobe nevjernikom), da bi se u tim (namjerno) pogreno
prevedenim jetima utro trag sljedeim islmskim istinama:
injenici da ibdet Allhu nije samo klanjanje,
tome da tgut nije samo ejtn, ve (itekako) i ovjek,
tome da irk nije samo smatranje, ve i injenje nekoga Allhu
ravnim,
spomenu poveanja i opadanja mna,
riddetu (otpadnitvu od islma) na osnovu izgovorene rijei ili
djela, a ne samo kao posljedica nevjernikog uvjerenja,
tome da se Allh na mnogim mjestima u Svojoj Knjizi obavezao
da nee uputiti narod koji ne vjeruje, a ne samo one koji nee
da vjeruju, te da Allh peati srca onih koji ne znaju (osnovu
svoje vjere), a ne samo srca onih koji nee da znaju.
Nadam se da je pravedni italac uveliko shvatio da moj cilj nije
ispravljanje ovog prijevoda sa jezikog aspekta, zagovarajui svoju
kompetentnost sa te strane, ve (kao to i smo ime ovog djela govori)
prosto skretanje panje muslimanima i ostalima na greke u ovom
prijevodu koje su opasne po islmsko vjerovanje, koje ponekad uvidi
16 Dihda traenja neprijatelja na njihovoj teritoriji, tj. ofanzivnog,

napadakog dihda.
12
svako ko zna prepoznavati harfove, na greke koje je autor prijevoda,

Besim Korkut, napravio namjerno, a to se vidi iz izostavljanja nekih rijei
i izraza, pogrenog tumaenja drugih rijei, umjesto njihovog doslovnog
prevoenja, te injenice da je autor ivio u komunistiko doba, pripadao
miljenju ekstremnih murdij, a pripisivao se earijsko-maturidijskoj
sekti u aqdi i bio jedan od istaknutijih linosti u plejadi BiH mislilaca
svog vremena, koji su bili sve, samo ne islmski, a to se vidi iz
njihovih pisanja i djel ulizivanja reimima i vlastima koje su dhulmom i
zabludom uprljale ovaj dio Allhove Zemlje proteklih epoh. 17
Zato je moja namjera upozoriti na greke koje postoje unutar ovog
rasprostranjenog prijevoda, jer skoro da nema bonjake ni
muslimanske 18 kue u kojoj ga nema. Sve to pogodim, od Uzvienog
Allha je, a sve to pogrijeim to je od mene i od prokletog ejtna.
Molim Uzvienog Allha da ovo djelo uini tekim na vagi naih
dobrih djela na Sudnjem danu i da ga uini dokazom za nas, a ne protiv
nas.
17 Ovoj garnituri ljudi pripadali su i: Demaludin auevi, Husein ozo,

Hasan kapur, Mehmed Handi, Kasim Dobraa,...
18 Goleme li zablude onih koji jo nisu razdvojili izmeu ova dva pojma
13
14
PRVO POGLAVLJE:
Korkutovo iskrivljavanje znaenja pojma ibdet
Jedna od veoma esto koritenih rijei u Allhovoj Knjizi je rije
ibdet, koja oznaava robovanje Allhu, pokornost Njemu, oboavanje
Njega, injenje dobrih djela u Njegovo ime,... Islamski uenjaci su
saglasni da u ibdet spadaju i rijei i djela, a moda je sve to najljepe
zaokruila definicija:
Ibdet je sve ono to Allh voli i ime je zadovoljan, od rijei i djel,
javnih (spoljanjih) i tajnih (unutranjih).
Dakle, jasno je da pojam ibdet predstavlja islmske obrede koji su

spoljanje (vidljive) prirode, ali i unutranja djela robovanja Allhu i
pokornosti Njemu. Ovako, u ibdet spada klanjanje namza, davanje
zekta, post, obavljanje hadda i umre, dobroinstvo prema
roditeljima, davanje sadaqe, borba na Allhovom putu, nareivanje
dobra i odvraanje od zla, dawa (pozivanje) u vjeru, ali takoer i
spominjanje Allha, dova (molitva) Njemu, strah od Njega, nada u
Njegovu milost, ljubav prema Njemu, oslanjanje na Njega,
Meutim, i pored spomenute saglasnosti islmskih uenjaka o

znaenju pojma ibdet i o tome ta sve u njega spada, Besim Korkut je
na nebrojeno mnogo mjesta pojam ibdet preveo kao klanjanje. Zar je
''sve to Allh voli i ime je zadovoljan od javnih i tajnih djela'' prosto
''klanjanje''?!
Ovim suavanjem tako irokog pojma kao to je ibdet i njegovim

svoenjem na puko klanjanje namza uinjeno je svojevrsno skrnavljenje
znaenja jeta Allhove Knjige i onoga to On u njoj trai od svojih
robova. Pa, koje je to vee iskrivljavanje od ovog iskrivljavanja, koja je
15
vea nepravda prema Allhovoj Knjizi od ove nepravde i koja je vea la

na Allha od ove lai? 19
Korkut se nije, kao neki zabludjeli komentatori Allhovog Govora,

potrudio da tumaenjem izmjeni izraz i poruku Qurna, ve ju je na
samom startu iskrivio pogrenim prevoenjem, nakon kojeg mu za ovu
podvalu nije bilo potrebno nikakvo komentarisanje.
Iako Allh od nas trai robovanje Njemu svim vrstama ibdeta,

javnih i tajnih, italac iz ogromne veine Korkutovih (ovako prevedenih)
jeta Allhove Knjige saznaje da je sve ono to Allh trai od Svojih
robova prosto klanjanje namza. itav se tewhd (ispoljavanje Allhove
jednoe ibdetom samo Njemu) ovako sveo na prosto pregibanje u
namzu, koji je samo jedan od ibdet, a koji ovjeku ne pomae kada
uradi irk (uini Allhu druga u bilo kom ibdetu). Dakle, itajui
Korkutov prijevod zakljuujemo da je to klanjanje zapravo onaj ibdet
koji Allh trai od Svojih robova, te da je ovjek ispunio Allhov haqq
(pravo) nad sobom time to klanja namz (pa makar neki drugi ibdet
usmjerio nekome mimo Njega)! Allh da sauva ovakvog vjerovanja!
Evo nekih od takvih mnogobrojnih mjest u Korkutovom prijevodu

Qurna:
Najprije, (prema Korkutovom prijevodu) ispada da nas u majci

Knjige 20 Allh poduava da Mu u dovi spominjemo nae klanjanje
Njemu. jet ide kao to slijedi:
19 Moda se sa ovim moe porediti samo Korkutovo iskrivljavanje pojma

''irk'' (mnogobotvo) i njegovo suavanje i svoenje samo na prosto
''smatranje'' nekoga Allhu ravnim. O ovome pogledaj drugo poglavlje ove
knjige.
20 Tj. u poglavlju el-Ftiha, koja se stalno ponavlja, koje svaki musliman ui
desetinu puta dnevno i od ijeg uenja mu zavisi ispravnost rekta i namza.
16
I jedini ispravan prijevod moe biti:

(Samo) Tebi ibdet inimo (robujemo, oboavamo Te). 21
Meutim, Korkut tvrdi da prijevod ovog jeta glasi:
Tebi se klanjamo 22
Dalje, iitavajui Qurn redosljedom kojim su sre uvrtene u

mushaf, prva naredba na koju italac nailazi je naredba ibdeta (samo)
Allhu, a to je jet:
O ljudi, inite ibdet svome Gospodaru, koji je stvorio vas i one prije
vas 23
Meutim, Korkut je ovaj jet preveo na sljedei nain:
O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i one prije vas...
24
Iako Allh navodi rijei vjernika koji tvrde da oni samo Njemu
(Allhu) 'ibdet ine, Korkut spominje da se oni samo Allhu klanjaju. 25
21 sra el-Ftiha, 5. jet.

22 Korkutov prijevod Qur'na, 1. str.
24 Korkutov prijevod Qur'na, 4. str.
25 Korkut je 138. jet sre el-Beqare preveo: "Allh je nas uputio, a zar ima
ljepe upute od Allhove? Mi se samo Njemu klanjamo", umjesto: ''Mi samo

Njemu 'ibdet inimo.'' Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 21. str.
17
Iako Allh spominje injenje 'ibdeta (samo) Njemu, prema

Korkutu, opet se sve svodi na klanjanje. 26
ta je svrha stvaranja ljudi i dinn?
Allh je stvorio ovjeka kao Svog namjesnika na Zemlji, 27 kao

onoga ko e Njegovu volju na njoj sprovoditi i Njemu pokoran biti. Tako
je svrha stvaranja ljudi i dinn 'ibdet Uzvienom Allhu (oboavanje
Njega), kao to je rekao:
A (Ja) nisam stvorio dinne ni ljude (ni zbog ega drugog), osim da Mi
ibdet ine. 28
Korkut je ovaj jet preveo:
Dinove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. 29
Radi ega je poslat Nh, 'alejhis-selm?
Svakako da je Uzvieni Allh poslao Nha, 'alejhis-selm, sa

pozivom u isti tewhd, da pozove ljude u 'ibdet jedino Njemu (u
26 Korkut je 172. jet sre el-Beqare preveo: ''O vjernici, jedite ukusna jela koja
smo vam podarili i budite Allhu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate!'',
umjesto: ''...ako (samo) Njemu 'ibdet inite!'' Pogledaj Korkutov prijevod
Qur'na, 26. str.
27 ''A kada Gospodar tvoj ree melekima: "Ja u na Zemlji namjesnika
postaviti!"...'' (sra el-Beqare, 30. jet).

28 sra edh-Dhrijt, 56. jet.
29 Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 523. str.
18
robovanje samo Njemu, oboavanje samo Njega), te u naputanje svih

lanih boa-nstava, ostavljanje svega emu se ini 'ibdet (to ljudi
slijede i emu se pokoravaju) mimo Allha.
Rekao je Uzvieni Allh:
Mi smo poslali Nha narodu njegovom. "O narode moj" govorio je

on "(samo) Allhu ibdet inite, vi drugog boga osim njega nemate!"
30
Meutim, Korkutov prijevod namee shvatanje da je Nh poslat
radi klanjanja i da je najvaniji dio njegovog poziva bio poziv u klanjanje.
Tako je on ovaj jet preveo:
Allhu se klanjajte 31
Takoer, Allh je rekao da je Nh, alejhis-selm, govorio:
da ne inite ibdet (nikom drugom), osim Allhu. 32

Ali, Korkut tvrdi da je on pozivao:
da se ne klanjate nikome drugom osim Allhu. 33
Takoer, Uzvieni Allh je rekao:
30 sra el-Erf, 59. jet.

32 sra Hd, 26. jet.
19
Mi smo poslali Nha narodu njegovom i on je govorio: "O narode moj,

inite ibdet (samo) Allhu, vi drugog boga osim njega nemate. Zar se
ne bojite?" 34
Korkut kae:
Allhu se samo klanjajte, vi drugog boga osim njega nemate. 35
Nakon toga, Allh je rekao da je Nh pozivao:
Da (samo) Allhu ibdet inite, Njega se bojite i Meni posluni

budete. 36
Korkut veli:
Allhu se klanjajte i Njega se bojte i Meni posluni budite. 37
ta je sr poruke Hda, 'alejhis-selm?
Uzvieni Allh je narodu 'd kao poslanika poslao jednoga od njih,

Hda, 'alejhis-selm. Kao i Nh prije njega, i Hd je ljude pozivao u
naputanje 'ibdet drugima mimo Allha i u injenje svih 'ibdeta (djel
robo-vanja i pokoravanja) samo Allhu Uzvienom.
34 sra el-Muminn, 23. jet.

36 sra Nh, 3. jet.
20
Allh je rekao:
A (narodu) d (smo poslali) njihovog brata Hda. "O narode moj"

govorio je on "(samo) Allhu ibdet inite, vi drugog boga osim
Njega nemate." 38
Korkut kae:
A du njegova brata Hda. "O narode moj," govorio je on "Allhu se
klanjajte, vi drugog boga osim njega nemate." 39
Iz rijei opiranja nevjernik Hdovoj dawi (pozivu) vidimo u ta ih

je on pozivao:
Zar si nam doao (zato) da Allhu Jednome ibdet inimo, a da

ostavimo ono emu su nai preci ibdet inili? 40
Korkutov prijevod:
Zar si nam doao zato da se jedino Allhu klanjamo, a da one kojima su se
klanjali preci nai napustimo? 41
Takoer:

40 sra el-E'rf, 70. jet.
21
O narode moj, (samo) Allhu ibdet inite, vi drugog boga osim Njega
nemate. Vi samo lai iznosite. 42
Korkutov prijevod:
"O narode moj" govorio je on "Allhu se klanjajte, vi drugog boga osim
Njega nemate, vi samo neistine iznosite." 43
Takoer:
I spomeni brata dovog (tj. Hda), kada je narod svoj u Ahqfu

opominjao, a bilo je i prije njega i poslije njega poslanika: "Ne inite
ibdet (nikome drugom), osim Allhu" 44
Korkutov prijevod:
''Klanjajte se samo Allhu...'' 45
Sa im je poslat Slih, 'alejhis-selm?
Narodu Themd je Uzvieni Allh kao vjerovjesnika, opominjaa i

donosioca radosnih vijesti, poslao jednoga od njih, Sliha, 'alejhis-selm.
42 sra Hd, 50 jet.

44 sra el-Ahqf, 21. jet.
22
A (narodu) Themd (smo poslali) njihovog brata Sliha. "O narode

moj" govorio je on "Allhu ibdet inite, vi drugog boga osim njega
nemate!" 46
Kod Korkuta stoji:
A Semudu njegova brata Sliha. "O narode moj," govorio je on "Allhu
se klanjajte, vi drugog boga osim njega nemate! " 47
Takoer i:
A Themdu (smo poslali) brata njihovog Sliha. "O narode moj"

govorio je on inite ibdet (samo) Allhu (kod Korkuta: klanjajte
se samo Allhu 48) vi drugog boga osim njega nemate!" 49
Kao i:
A Themdu smo poslali brata njihovog Sliha (sa porukom) da (samo)

Allhu ibdet ine (kod Korkuta: da se klanjaju jedino Allhu 50)
51

49 sra Hd, 61. jet.
51 sra en-Neml, 45. jet.
23
ta je osnova da'we u'ajba, 'alejhis-selm?
Kao i Nha, Hda i Sliha, Allh je poslao i u'ajba, 'alejhis-selm,

njegovom narodu, da ih pozove u ostavljanje kufra i irka ('ibdeta nee-
mu drugom mimo Allhu) i u upuivanje svih 'ibdet samo Uzvienom
Gospodaru.
A Medjenu (poslasmo) njihovog brata uajba. "O narode moj"

govorio je on "(Samo) Allhu ibdet inite (Kod Korkuta: Allhu se
klanjajte 52). Vi drugog boga osim njega nemate!" 53
A Medjenu (poslasmo) brata njihovog uajba. "O narode moj"

klanjajte 54), vi drugog boga osim njega nemate." 55
A u Medjen (poslasmo) brata njihovog uajba: "O narode moj"

klanjajte 56)" 57

55 sra Hd, 84. jet.
24
U ta je pozivao Ibrhm, 'alejhis-selm?
Allhov Poslanik Ibrhim, 'alejhis-saltu wes-selm, je takoer

poslat sa zadatkom da svoj narod pozove u isti tewhd, u injenje
'ibdeta samo Allhu:
Kada je rekao ocu svome: "O oe moj, zato ini ibdet (Kod Korkuta:
se klanja 58) onome koji niti uje niti vidi, niti ti moe od ikakve
koristi biti?" 59

60
O oe moj, ne ini ibdet (Kod Korkuta: ne klanjaj se ) ejtnu.
Zaista je ejtn Milostivom neposluan. 61
57 sra el-Ankebt, 36. jet.

59 sra Merjem, 42. jet.
61 sra Merjem, 44. jet.
25
Divan uzor za vas je Ibrhm i oni koji su uz njega bili, kada su narodu
svome rekli: "Mi s vama nemamo nita, a ni s onima kojima, umjesto
Allhu, ibdet inite (Kod Korkuta: se klanjate 62); mi vas se
odriemo, i neprijateljstvo i mrnja ce izmeu nas ostati sve dok ne
budete u Allha jedinog vjerovali!" 63
ta je Ja'qb, 'alejhis-selm, oporuio sinovima?
U Qur'nu je zabiljeen kratak razgovor izmeu unuka Ibrhma,

'alejhis-selm, poslanika Ja'qba, 'alejhis-selm, i njegovih sinova kada je
on bio na samrti. Allh nas obavjetava da ih je on pitao kome e oni,
nakon to on umre, 'ibdet initi (koga oboavati), na ta su oni
odgovorili da e initi 'ibdet (samo) Jedinom Bogu, Uzvienom Allhu.
Meutim, iz Korkutovog prijevoda se ''saznaje'' da je Ja'qb, 'alejhis-
selm, na samrti svoje sinove pitao kome e se, nakon njegove smrti,
klanjati, a da su mu oni odgovorili da e se klanjati Jedinom Bogu,
Allhu, kao da je klanjanje bila jedina briga ovog Allhovog poslanika i
kao da se na tom klanjanju zavrava sva pokornost Gospodaru svjetova.
Taj jet glasi:

63 sra Mumtehine, 4. jet.
26
Jeste li vi bili prisutni kada je Jaqbu smrt dola i kada je sinovima

svojim rekao: "Kome ete, poslije mene, ibdet initi" (Kod Korkuta:
Kome ete se, poslije mene, klanjati)? Rekli su: "iniemo ibdet (Kod
Korkuta: Klanjaemo se 64) Bogu tvome, Bogu tvojih predaka
Ibrhma, Ismla i Ishqa, Bogu jednome i mi se (samo) Njemu
pokoravamo! 65
emu je najprije poduavao Jsuf, 'alejhis-selm?
Ja'qbov sin, a Ibrhmov unuk, poslanik Jsuf, 'alejhis-selm, je

poslat sa istim tewhdom, kao i njegovi preci. On u tamnici, usred
velikog iskuenja, dvojici ljudi sa kojima je u eliji objanjava sr Allhove
vjere rijeima:
Sud pripada jedino Allhu! On je naredio da ne inite ibdet (drugo-

me) osim Njemu (Kod Korkuta: da se klanjate samo Njemu 66) osim
Njemu. To je jedino prava vjera, ali vecina ljudi ne zna. 67

67 sra Jsuf, 40. jet.
27
Na ta su se potomci sinova Isr'lovih obavezali Allhu?
Potomci Isr'lovih sinova su se Allhu zavjetovali da e samo

njemu (svaki) 'ibdet upuivati:
I kad smo od sinova Isrlovih zavjet uzeli da neete initi ibdet

(drugome), osim Allhu 68
Iz Korkutovog prijevoda se shvata da je Allh od potomaka sinova
Isr'lovih uzeo zavjet na klanjanje, jer je on jet preveo:
''I kad smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ete se jedino Allhu klanja-
ti...'' 69
ta je Allh zahtijevao od Mus'a, 'alejhis-selm?
U sri T-H itamo da se Uzvieni Allh Mus'u obratio rijeima:
Ja sam, uistinu, Allh, drugog boga, osim mene, nema; zato Mi ibdet
ini (Kod Korkuta: zato se samo Meni klanjaj 70) i namz (Kod
Korkuta: molitvu) obavljaj da bih ti uvijek na umu bio! 71

28
ta je od ljudi traio 'Is, 'alejhis-selm?
Iako je 'Is, 'alejhis-selm, ljude pozivao u injenje svih 'ibdeta

samo Allhu i odvraao ih od svih djela irka Njemu, itajui Korkutov
prijevod, ovjek dolazi na pomisao da je 'Is, 'alejhis-selm, pozivao ljude
jedino u klanjanje namza i nita vie!
Naime, iako je 'Is, 'alejhis-selm, rekao:
''Allh je zaista moj i va Gospodar, pa (jedino) Njemu 'ibdet inite'', 72

Korkutov prijevod ovog jeta glasi:
''Allh je doista i moj i va Gospodar, pa se Njemu klanjajte; to je pravi
put!'' 73
Ako se ve ''pravi put'' svodi samo i prosto na ''klanjanje
Allhu'', ispada da je ovjek na pravom putu ako klanja, ma kakva
pogrena ubjeenja imao i ma kakva djela velikog irka Allhu inio. A
ba ovakvo i jeste miljenje veine onih koji su uili (ne)vjeru po
medresama ''(ne)islamske zajednice'' naih prostora. Jer, iako radi djela
irka, ''on klanja namz Allhu'', rei e nam.
Takoer:
Nisam im govorio (nita drugo), osim ono govorio to si mi Ti naredio:

"inite ibdet (Kod Korkuta: klanjajte se 74) Allhu, i mome i svome
Gospodaru!" 75
72 sra lu 'Imrn, 51. jet.

29
Kao i:
A Mesh (tj. Is) je govorio: "O sinovi Isrlovi, inite ibdet (Kod
Korkuta: klanjajte se 76) Allhu, i Mome i vaem Gospodaru!" 77
U ta su pozivali svi vjerovjesnici i poslanici?
er'at (vjerozakon) koji je dat vjerovjesnicima i poslanicima se

razlikovao od Objave do Objave, od vremena do vremena i od mjesta do
mjesta. Tako je Sulejmn, 'alejhis-selm, imao hiljadu ena, Dwd,
'alejhis-selm, stotinu, a danas je muslimanu dozvoljeno imati samo (do)
etiri ene. Potomcima sinova Isr'lovih je bilo zabranjeno raditi
subotom i jesti loj, dok je to nama hall, a tek je sljedbenicima
vjerovjesnika Muhammeda, sallllahu 'alejhi we sellem, postao dozvoljen
ratni plijen, nakon to je sljedbenicima svih prijanjih poslanik on bio
zabranjen, kao to im je sva povrina zemlje uinjena mesdidom (istim
mjestom za obavljanje sedde) i dozvoljeno da u noima posta imaju
odnos sa svojim enama, nakon to im je to bilo zabranjeno.
Meutim, temelj, sr i sutina da'we (poziva) svih vjerovjesnik i

poslanik je poziv u ostvarenje kufra u tgta i injenje 'ibdeta (samo)
Allhu. Svakom poslaniku je primarni cilj bio pozvati ljude u ostavljanje
svih lanih boanstava, u naputanje svega emu se ini 'ibdet mimo

75 sra el-Mide, 117. jet.
30
Allha, svega to se slijedi i emu se pokorava u nepokornosti

Uzvienom Allhu.
Tako je Allh rekao:
Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili:

"Nema boga osim Mene, zato Mi (samo Meni) ibdet inite!" 78
Meutim, Besim Korkut je oskrnavio ovu poruku, slagao na sve
vjerovjesnike i poslanike, kao i na Allha Koji ih je poslao, rekavi da su
svi oni bili poslati sa porukom:
Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte. 79
Opet se sve svelo na klanjanje i samo klanjanje.
Rekao je Uzvieni:
I uinismo ih immima (voama), da upuuju prema Naoj naredbi, i

objavismo im (injenje) dobrih djel, i da namz (Kod Korkuta:
molitvu) obavljaju, i da zekt (Kod Korkuta: milostinju) daju, i bili su
u ibdetu Nama (stalno ibdet inili, bili pokorni bidi/robovi). 80
78 sra el-Enbij', 25. jet.

80 sra el-Enbij, 73. jet.
31
Meutim, Korkut je ovu Allhovu pohvalu pokornosti i robovanja

Njegovih poslanik (i ovaj put) pretvorio u pohvalu klanjanja, kada je
ovaj jet preveo na sljedei nain:
a samo su se Nama klanjali. 81
U suri Fussilet Uzvieni Allh, takoer, spominje sr poslanice

potomaka Ibrhmovih, vjerovjesnik i poslanik, kada kae:
Kada su im sa svih strana poslanici njihovi dolazili (i govorili im): Ne

inite ibdet (nikome), osim Allhu 82
Korkut u svojoj misiji iskrivljavanja Allhove Knjige i svojevrsnog
masakra nad njenim znaenjem i porukom ni ovdje nije bio lijen, pa je
spomenuti jet preveo kao:
Ne klanjajte se nikome do Allhu 83
Koji je grijeh i kufr krana?
Iako Allh spominje da su krani za svoje gospodare mimo Allha

uzeli svoje sveenike, svoje monahe i Is'a sina Merjeminog, a nareeno
im je da ine 'ibdet (samo) jednome Bogu, osim Koga drugog boga
nema, Korkut tvrdi da je ono to su morali initi klanjanje Njemu:

82 sra Fussilet, 14. jet.
32
Uzeli su monahe svoje i sveenike svoje za gospodare (Kod Korkuta:

bogovima ih smatraju!) mimo Allha, i Mesha sina Merjemina, a nije
im nareeno (nita drugo), osim da ine ibdet (Kod Korkuta: da se
klanjaju 84) jednom Bogu, nema boga osim njega 85
U ta pozvati idove i krane?
Allh u sri lu 'Imrn savjetuje da pozovemo ehlul-Kitbije (one

kojima je data Knjiga prije nas) da se okupimo i sloimo oko najvanije
stvari, a koja je razlog svih razilaenja meu nama: da nikome osim
Allhu ne inimo 'ibdet. Rekao je Uzvieni:
Reci: O vi kojima je data Knjiga, doite da se okupimo oko rijei

zajednike i za nas i za vas: da ne inimo ibdet nikome osim Allhu
86
Meutim, kod Korkuta ni ovaj poziv ni uslov nisu takvi. Naime,

svojim naopakim prevoenjem, on je uinio da se shvati da mi od
kran trebamo traiti (samo) da se ne klanjaju drugome osim Allhu. U
njegovom prijevodu ovog jeta itamo:

85 sra et-Tewbe, 31. jet.
33
Reci: O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i

vama zajednike: da se nikome osim Allhu ne klanjamo 87
Znai, sav se tewhd svodi na klanjanje Allhu, a sav irk na klanja-
nje nekom drugom mimo Njega.
Allh spominje da je nemogue da vjerovjesnik pozove ljude

(kojima je poslat) u 'ibdet sebi, umjesto u 'ibdet Allhu, Koji ga je njima
poslao. Kae Uzvieni:
Nezamislivo je da Allh ovjeku d Knjigu, znanje i vjerovjesnitvo, a

da on potom ljudima kae: "Budite robovi moji, mimo Allha!" 88
Kod Korkuta je ovo svedeno na negiranje mogunosti da vjero-
vjesnik pozove ljude da klanjaju njemu, a ne Allhu. Ispada da nije
negirano (tj. da nije nemogue) da on pozove ljude u ostale ibdete
njemu, mimo Allha, osim klanjanja (npr. da mu se pokore u nepokor-
nosti Allhu)! Jer, Korkutov prijevod ovog jeta glasi:
Nezamislivo je da ovjek kome Allh d Knjigu i znanje i vjerovjesnitvo
poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Allhu!". 89
U sri en-Nis Allh spominje obaveze koje je on naloio Svome

robu, a prva od njih je ibdet Njemu Jedinom. Pa kae Uzvieni:

88 sra lu Imrn, 79. jet.
34
(Samo) Allhu ibdet inite 90

Meutim, Korkut je i ovu naredbu pokornosti (jedino) Allhu sveo
na klanjanje Njemu, kada je preveo:
Allhu se klanjajte 91
Allh je na vie mjesta zaprijetio onima koji odbijaju da Njemu ine

ibdet, a od toga je i jet:
A Allh e sve one kojima bude zazorno da Njemu ibdet ine i koji se
budu oholili pred sobom sakupiti. 92
Meutim, kod Korkuta se ova prijetnja odnosi samo na one koji se
budu oholili i ne budu htjeli da klanjaju namz:
A one kojima bude zazorno da se Njemu klanjaju, i koji se budu oholili,
Allh e ih sve pred sebe sakupiti. 93
I na kraju, ta je to to je Allh najjasnije zabranio Svojim robovima?

Muwehhid bi svakako odgovorio: irk, injenje nekoga Allhu ravnim,
upuivanje bilo kog ibdeta nekome drugom mimo Njega. Da, a Allh je
rekao:
90 sra en-Nis, 36. jet.

92 sra en-Nis', 172. jet.
35
Allh je rekao: "Ne uzimajte (tj. za ibdet) dvojicu bogova!" Samo je

jedan Bog. 94
Meutim, kod Korkuta ni to nije kako bi trebalo, ve:
Allh kae: "Dvojici bogova se ne klanjajte!" Samo je jedan Bog. 95
Ovakvo Korkutovo iskrivljavanje pojma ibdet i njegovo naka-

radno prevoenje tog pojma rijeju klanjanje, te njegovo svoenje
robovanja Allhu svim vrstama tewhda na pregibanje u namzu se
pojavljuje praktino na svakom mjestu gdje se spominje pojam ibdet,
a mi smo sve ove primjere naveli ili prokomentarisali samo iz razloga da
se uvidi opasnost ovakvog prevoenja i posljedice koje mogu nastati iz
ovako proitanog i shvaenog (prijevoda) jeta Allhove Knjige.
Ostala mjesta na kojima Korkut rije ibdet prevodi kao

klanjanje su:
sra el-Mide, 60. i 76. jet
sra el-Enm, 56. i 102. jet
sra el-Erf, 206. jet
73. i 114. jet
sra Jnus, 3., 18., 28., 29. i 104. jet
sra Hd, 62., 109. i 123. jet
sra er-Rad, 36. jet
sra Ibrhm, 35. jet
sra en-Nahl, 35. jet
sra el-Kehf, 16. i 110. jet
sra Merjem, 36. i 49. jet
94 sra en-Nahl, 51. jet.

36
sra T-H, 14. jet

sra el-Enbij, 19., 52., 53., 66., 67., 84. i 98. jet
sra el-Hadd, 11. i 71. jet
sra en-Nr, 55. jet
sra el-Furqn, 17. i 55. jet
sra e-u'ar', 70., 71., 75. i 92. jet
sra en-Neml, 43. jet
sra el-Qasas, 63. jet
sra el-'Ankebt, 17. jet
sra Sebe, 40. i 43. jet
sra J-Sn, 22. jet
sra es-Safft, 22., 85., 95., i 161. jet
sra ez-Zumer, 2., 3., 15., 17., 64. i 66. jet
sra Mumin (Gfir), 66. jet
sra Fussilet, 37. jet
sra ez-Zuhruf, 20. i 26. jet
sra el-Ahqf, 6. jet
sra en-Nedm, 62. jet
37
38
DRUGO POGLAVLJE:
Korkutovo iskrivljavanje znaenja pojma tgt
Prvo to je Allh naredio Svojim robovima jeste kufr u tguta, a
tgt je svaki onaj kome ljudi ine 'ibdet, a on je time zadovoljan. 96
Dakle, ono to Allh najprije zahtijeva od roba jeste da zanevjeruje u
tguta, tj. da bude ubjeen u neispravnost 'ibdeta tgtu, da ga napus-
ti, da ga mrzi, da mu bude neprijatelj, da protekfri tgta i one koji ga
oboavaju, slijede ga ili mu se pokoravaju mimo Allha.
Uzvieni Allh je u Svojoj Knjizi, u jetu nakon najvrijednijeg jeta

Knjige, 97 nedvosmisleno objasnio da se za najvru vezu, koja se nee
prekinuti, uhvatio samo onaj koji je uinio kufr u tgta 98 i ostvario mn
(vjerovanje) u Allha, kada je rekao:
96 Rekao je Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao: ''Tgt je svaki onaj koji pree

granicu, bilo oboavanjem, slijeenjem ili pokoravanjem (ljudi njemu)''.
A rekao je Muhammed bin 'AbdulWehhb, Allh mu se smilovao: ''Tgt ima
mnogo, a njihovih glaveina je est: Prvi: ejtn, poziva u 'ibdet nekom drugom
mimo Allha. Drugi: Nepravedni sudija (vladar) koji mijenja propise Uzvienog
Allha. Trei: Onaj koji sudi neim to Allh nije objavio. etvrti: Onaj koji tvrdi
da zna gajb (nevidljivo), mimo Allha. Peti: Onaj kome se ini 'ibdet mimo Allha
i time je zadovoljan.''
97 Tj. nakon 255. jeta sre el-Beqare, tzv. jetul-Kursijje.
98 Tj. za najvru vezu se uhvatio (i bie spaen, tj. musliman je) samo onaj
koji je tgta zanijekao, porekao 'ibdet njemu, ostavio njega i injenje

'ibdeta njemu, zamrzio ga, uzeo ga za neprijatelja, protekfrio njega i njegove
sljedbenike (oboavatelje),...
39

''Pa ko uini kufr u tgta, a vjeruje u Allha dri se za najvru vezu,
koja se nee prekinuti. A Allh sve uje i zna.''
Uz to, Allh nam govori da je svaki poslanik (zbog vanosti

ostvarenja kufra u tgta) bio poslat upravo da svoj narod pozove da
poreknu svakog tgta i vjeruju samo u Allha, kada je rekao:

Mi smo svakom narodu poslanika poslali (sa rijeima): "Allhu ibdet
inite, a tgta se klonite!" 99
Kako je to prva stvar koju ovjek mora ostvariti da bi postao

musliman, tako je i prva stvar koju ovjek mora nauiti upravo znaenje
pojma tgt, ne bi li tog tgta u svom okruenju prepoznao, ne bi li ga
napustio, zamrzio, bio mu neprijatelj, ne bi li protekfrio njega i njegove
sljedbenike (robove).
ta onda rei za one koji od Allhovih robova pokuavaju sakriti

ovu njihovu prvu obavezu? Za one koji za tu obmanu ne koriste nita
drugo, nego upravo Allhovu Knjigu, tako da ovjek proita prijevod
Qur'na, a da ni ne sazna za rije ''tgt'', a kamoli za naredbu njegovog
naputanja i odricanja od njega? Za one koji iskrivljavaju qur'nska
znaenja, namjerno pogreno prevodei jete o tgtu i odricanju od
njega ili ih pogreno tumaei? Od takvih je i Besim Korkut, jer je u svom
prijevodu Qur'na na svaki nain pokuao od ljudi prikriti sr i osnovu
njihove vjere kufr u tgta. Naime, ovaj ovjek je pojam tgt preveo
kao ''ejtn'' i ''kumir (kip)''.
40
Evo tih mjesta u njegovom prijevodu Allhove Knjige na na jezik:
Ve spomenut jet o tome ko se spasio, tj. ko se uhvatio za

najvru vezu, Korkut prevodi na sljedei nain:
Onaj ko ne vjeruje u ejtna (umjesto: u tgta), a vjeruje u Allha
dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti. A Allh sve uje i zna.
100
Dakle, iako Allh ostvarenje islma i spasenje uslovljava kufrom

(nevjerstvom) u tgta, 101 (po Korkutu) ispade da je ono to se trai i to
je dovoljno (zapravo) nevjerovanje u ejtna. Tako ovjek koji je,
recimo, lan i aktivista neke demokratske politike patrije, itajui
prijevod ovog jeta (umjesto da ga itanje jeta upozna sa njegovim
kufrom) uvia da je on (koji je, ustvari, kfir pomaui tgta) jedan od
onih koji su se uhvatili za najvru vezu i koji su spaeni, jer on ne
vjeruje u ejtna!
Takoer, spomenuti jet u kome stoji da je Allh svakom narodu

poslao poslanika sa pozivom da oboavaju Allha i uine kufr u tguta,
Korkut je preveo:
''...Allhu se klanjajte, a kumira se klonite! (umjesto: ''Allhu 'ibdet
inite, a tgta se klonite'').'' 102
Iako veina murik koji sebe smatraju muslimanima nije ostvarila
ono u to su pozivali svi poslanici (kufr u tgta i mn u Allha) i ine irk
''dan i no'', malo njih se itajui Korkutov prijevod ovog jeta moe

101 A tgt je i predsjednik drave, i parlamentarac, i sudija koji sudi
zakonom mimo Allhovog zakona, i sihirbaz, i svako ko poziva u 'ibdet
nekom drugom mimo Allha,...
41
prepoznati i zabrinuti, ve im se ovakvim prevoenjem jo i raspaljuje

njihova samoobmana (da su muslimani). Jer, opisom iz ovog prijevoda,
ispada da je poruku svih poslanik ostvario ak i sihirbaz, sudija kfirskim
zakonom, onaj koji nosi oruje u vojsci tgta,... A kako da svi oni i ne
misle da su muslimani, kada se oni ''klanjaju Allhu, a kipova se klone''?
Takoer, Allh kae:
Allh je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmin na svjetlo, a

onima koji ne vjeruju zatitnici su tguti (kod Korkuta: ejtni 103) i
oni ih odvode sa svjetla na tmine; oni e biti stanovnici dehennema, u
Njemu e vjeno ostati. 104
Opisujui grijeh i kufr idov, Uzvieni kae:

42
Zar ne vidi one kojima je dat jedan dio Knjige kako vjeruju u dibta
(Kod Korkuta: kumire) i tgta (Kod Korkuta: ejtana 105), a o
neznabocima govore: "Oni su na ispravnijem putu od vjernik"... 106
Jedna od stvari koje kre islm u korijenu i stvari koje izvode iz

vjere je, svakako, i parnienje pred tgutom i njegovim sudom koji je
suprotan sudu i zakonu Uzvienog Allha. Uzvieni Allh je rekao:
Zar ne vidi one koji tvrde da vjeruju u ono to se objavljuje tebi i u

ono to je objavljeno prije tebe, pa ipak ele da im se pred tgtom
(Kod Korkuta: pred ejtnom 107) sudi, a nareeno im je da uine kufr
u njega? 108
Onaj ko se parnii pred tgtom i tim postupkom (iako mu je Allh
naredio da uini kufr u tgta) ispoljava mn (vjerovanje) u njega
(tgta), itajui ovaj prijevod pomilja: Pa ko je taj koji se pred
ejtnom sudi? I kakvo je to sad suenje pred ejtnom?, ne uviajui
stvarnost (kufr) svoga djela i kobne posljedice tog postupka.
Dalje, Uzvieni kae da se na putu (strani) tgta, u redovima

njegove vojske, pristalic i pomaga, bore samo nevjernici:

108 sra en-Nisa, 60. jet.
43
Vjernici se bore na putu Allha, a nevjernici na putu tgta (Kod

Korkuta: na ejtanovom (putu) 109). 110
Zamislimo primjer policajca ili oficira u vojsci, koji slui tgutskim
interesima i nosi oruje u tu svrhu, poveava broj oruane sile tgta,
uvruje njegov prijesto i izraava spremnost da se rtvuje za njega.
Meutim, umjesto da iz ovoga jeta shvati da je on nevjernik (jer se na
putu tgta bori samo nevjernik), on itajui Korkutov prijevod ovog
jeta zakljuuje da je nevjernik samo onaj koji se bori na ejtnovom
putu, a on ne spade u te!
Uz to, Uzvieni Allh je rekao:
Reci: "Hoete li da vam kaem koji su gori od takvih i koje e Allh jo

tee kazniti? Oni koje je Allh prokleo i na koje se rasrdio i od njih
uinio majmune, svinje i koji su tgtu ibdet inili (Kod Korkuta:

110 sra en-Nis', 76. jet.
44
oni koji su se ejtnu klanjali 111) njih eka najgore mjesto i oni su
najdalje s pravog puta skrenuli". 112
U sri el-Ankebt Uzvieni Allh spominje propast onih koji ne

vjeruju u Allha, a vjeruju u btil.
A oni koji vjeruju u btil (Kod Korkuta: u kumire (kipove) vjeruju

113
), a ne vjeruju u Allha, oni su izgubljeni. 114
Izraz btil oznaava sve to je lano, neistinisto, neispravno, a
ovom kontekstu (vjerovanja, ibdeta, oboavanja, slijeenja i pokorava-
nja) ima znaenje svega to se oboava i emu se ibdet ini, a ne
zasluuje taj ibdet (a to je opet veoma blisko pojmu tgt) ili imati
neko pogreno uvjerenje, vjerovati u neku od neistin. Istina je da i
klanjanje kumirima (kipovima) itekako spada u vjerovanje u btil, ali to
klanjanje kipovima nije jedina manifestacija tog vjerovanja za koje je
Allh rekao da vodi u propast. Tako se u ovom (ovako prevedenom)
jetu ne bi prepoznali ni nosioci najnevjernikijih ubjeenja: ni onaj koji
vjeruje da je Allh svugdje oko nas, ni onaj koji vjeruje da je Allh
otjelovljen u svakom stvorenju, ni onaj koji vjeruje da ima vjerovjesnik
nakon Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, ni onaj koji vjeruje da
Qurn nije potpun, ni onaj koji sumnja u proivljenje, onaj koji se obraa
sihirbazimaKorkutov prijevod je sve njih izuzeo, potedio ih od Allha

45
obeane propasti. itajui njegov prijevod ovog jeta, svi spomenuti

mogu zakljuiti: Ovo se tie nas, jer mi ne vjerujemo u kumire!
Rekao je Uzvieni:
A oni koji se klone tgta, da mu ibdet ine (Kod Korkuta:

izbjegavaju da se kumirima klanjaju 115) i koji se Allhu obraaju za
njih su radosne vijesti, zato obraduj robove Moje. 116
Na slian nain kao i kod prijevoda preanjeg jeta, itajui
prijevod ovog jeta ljudi koji imaju najgnusnija ubjeenja, rijei i djela,
koji oboavaju raznorazne tgute (glasaju za tgte i time ih dovode na
vlast, ine ibdet tgtu suda parniei se pred njim i traei presudu od
njega, ine ibdet tgtu sihirbazu traei od njega vijesti o gajbu)
smatraju da se na njih odnosi ovo obeanje i radosna vijest od
Uzvienog Allha. Jer, umjesto da shvate da su oni od onih koje je Allh,
naravno, izuzeo iz ovog obeanja jer su robovi (oboavaoci) tgta, nisu
ga se odrekli, slue mu, ine mu ibdet, oni iz ovog prijevoda razumiju
sasvim suprotno (da se na njin odnosi Allhovo obeanje), jer oni
izbjegavanju da se klanjaju kipovima!
Robove tgta, njegove sljedbenike, pristalice i pomagae Uzvieni

Allh upozorava kada (opisujuu strahotu Sudnjeg dana) kae:

116 sra ez-Zumer, 17. jet.
46
Pred njima je dehennem, i ni od kakve koristi im nee biti ono to su

stekli, niti oni koje su uzeli za ewlije (zatitnike) mimo Allha (Kod
Korkuta: ni kumiri koje su, pored Allha, prihvatili 117). Njih eka
muka velika. 118
Tako oni koji itavog svog ivota uzimaju tgte i nevjernike za
svoje zatitnike mimo Allha i na njih se oslanjaju onako se na Allha
musliman treba oslanjati ni u ovom jetu ne vide prijetnju sebi. Jer,
itajui prijevod u kome se prijeti onima koji su prihvatili kipove, kako da
se oni zabrinu? Pa, oni nikakve kipove nisu prihvatili, niti im se klanjaju!
Takoer, opisujui irk onih murik koji su poinili irk u ljubavi, tj.
poistovjetili druge sa Allhom volei ih onako kako musliman treba
voljeti samo Allha, Uzvieni kae:
Ima ljudi koji su, umjesto Allha, endde (partnere, ortake, jednake
Allhu) uzeli (Kod Korkuta: kumire prihvatili 119), vole ih kao to se
Allh voli... 120
Na ovaj nain, iako je cilj ovog jeta upozoravanje na irk u ljubavi
zaplaiti svakog onog koji nekoga voli onako kako se i onoliko koliko se

118 sra el-Dthije, 10. jet.
47
Allh treba voljeti ili koji ga voli i vie od toga itajui Korkutov prijevod
nee se zabrinuti ni onaj koji vie od Allha voli svoju enu, djecu, novac,
dunjluke ukrase, politike voe (tgte), pjevae, sportiste, Pa, kako
bi ga ovaj jet upozorio, kad on nije prihvatio kumire!
48
TREE POGLAVLJE
Korkutovo mijenjanje znaenja pojma irk
Onako kako je najvee dobro djelo ostvarivanje tewhda Uzvienog
Allha i upuivanje svih 'ibdet samo Njemu, tako je i najvei grijeh
irk, tj. uiniti nekoga Allhu ravnim, bilo vjerovanjem (da je neko Allhu
ravan), bilo rijeima (izgovoriti rije velikog irka) ili djelima (uiniti
Allhu druga, tj. uputiti neki od 'ibdet nekome drugom, mimo Allha).
Tako postoji irk u dovi, nijjetu, pokornosti, ljubavi,...
Jedna od najpogubnijih stvari (kada je u pitanju irk) jeste ovako

opsean pojam, kakav je pojam ''irk'' svesti na smo ''smatranje nekoga
Allhu ravnim''. Naime, nema sumnje da u irk (izjednaavanje nekoga sa
Allhom) spada i takvo ''smatranje nekoga Allhu ravnim''; meutim, u
irk spadaju i mnoge druge stvari, kao to je dova nekome mimo Allha,
injenje sedde neemu mimo Allha, prihvatanje zakona mimo
Allhovog zakona, odabir i postavljanje tgt putem glasanja, odlazak
sihirbazu da bi se ''saznalo'' neto od gajba, oslanjanje na neto mimo
Allha, voljeti neto onako kako se Allh voli, strah od neega onako
kako se od Allha strahuje,... Poinioci ovih djel su uradili djelo velikog
irka i time su postali murici, pa makar oni i tvrdili kako oni ''nikoga
Allhu ne smatraju ravnim''. Jer, irk se ne ograniava samo na srce i um
(na to ''smatra li on nekoga Allhu ravnim''), ve irk obuhvata i ''injenje
nekoga Allhu ravnim'' (rijeju ili djelom).
49
ta je Allh zabranio Svojim robovima u mithqu (ugovoru)?
Nakon stvaranja dema, 'alejhis-selm, Uzvieni Allh je iz kime

njegovih sinov izveo potomstvo njihovo, pa su svi oni (ljudi koji jo nisu
stvoreni ni ivjeli na dunjluku) tada stajali pred Uzvienim Stvoriteljem,
prilikom ega je On uzeo zavjet od njih. Svi su priznali da je On njihov
Gospodar, a time porekli suprotno (da ima iko ravan Njemu). Upozoreni
su da je tako uinjeno da na Sudnjem danu oni ne bi imali opravdanja
zato to su mu (tj. ako mu na dunjluku budu) inili irk (pridruivali Mu
druge u 'ibdetu).
Kae Uzvieni:
I kad je Gospodar tvoj iz kimi demovih sinova izveo potomstvo

njihovo i zatraio od njih da posvjedoe protiv sebe: "Zar Ja nisam
Gospodar va?" Oni su odgovorili: "Jesi, mi svjedoimo!" I to zato da na
Sudnjem danu ne kaete: "Mi smo o ovome bili nemarni (neupoznati).
Ili da ne kaete: "Nai preci su prije nas (Allhu) irk inili, a mi smo
50
pokoljenje poslije njih. Zar e nas kazniti za ono to su laljivci inili?"

121
Onako kako je izmijenio jete koji jasno govore o svrsi i mudrosti

stvaranja ljudi (zamijenjujui ibdet klanjanjem) i onako kako je
izvitoperio znaenje onoga ega se ovjek mora odrei prije nego li u
Allha povjeruje (pretvarajui tgta u ejtna i kipove), Korkut je
iskrivio ak i sadraj ovog zavjeta i ovog emneta koju su ljudi uzeli
stojei pred Allhom! Naime, umjesto da doslovce i pravilno prevede
ono od ega ih Allh najprije odvraa i na ta upozorava irk od kojeg
e se oni na Sudnjem danu pravdati Korkut ovaj jet prevodi na taj
nain da italac shvati da je ono to ljudi ne smiju initi, zapravo,
smatranje drugih Allhu ravnim! Tako njegov prijevod ovog jeta glasi:
Ili da ne reknete: "Nai preci su prije nas druge Allhu ravnim smatrali, a
mi smo pokoljenje poslije njih. Zar e nas kazniti za ono to su laljivci
inili? 122
Meutim, kao to rekosmo, irk jeste smatranje, ali je on i
prihvatanje, te injenje drugih Allhu ravnim, vjerovanjem, rijeima i
djelima. Ovako je prvo upozorenje Gospodara stvorenjima koje se desilo
tako davno, a na koje ih On ovdje upozorava, zamueno. ta rei o
onome koji na ovaj nain iskrivljava istinu i krije je od Allhovih robova?
Za ta Allh tvrdi da to nikome nee oprostiti?
Nakon to je u mithqu (ugovoru) od Svojih robova uzeo zavjet da

e Mu initi 'ibdet i da Mu nee initi irk, te nakon to ih je u Qur'nu
121 sra el-Erf, 172. i 173. jet.

51
upoznao sa onim na to su se oni tada obavezali, 123 Uzvieni Allh im je

u Qur'nu decidno, bez i sjenke nejasnoe, rekao ta je ono to im On
nikada nee oprostiti ako to uine, a to je irk (uiniti nekoga Allhu
ravnim). 124 Uzvieni je na dva mjesta u Knjizi rekao:
Allh sigurno nee oprostiti da Mu se irk ini, a oprostie manje

grijehove od toga onome kome On hoe. 125
Meutim, kod Korkuta grijeh koji se ne prata nije irk (sa svim to
on predstavlja i obuhvata), ve se nee oprostiti samo ''smatranje da ima
neko Allhu ravan'', pa je ovaj jet preveo:
''Allh sigurno nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. 126
Ovo nuno znai da (ako ovjek ne smatra da je neko Allhu ravan)
nije problem otii do sihirbaza i uti neto od gajba, otii do groba i
zamoliti mrtvaca za udovoljenje neke potrebe, initi seddu kipu,
123 A to se, kako vidjesmo, u prijevodima Qurna pokuava iskriviti.

124 Naravno, ova garancija da onome ko uini irk nema oprosta na Sudnjem
danu se odnosi samo na one koji to poine i od toga se iskreno ne pokaju
prije smrti. A to se tie onih koji se nakon (ma koliko) djel irka pokaju
ako je njihovo pokajanje iskreno, pa Allh je svakako et-Tewwb (Onaj Koji
prima pokajanje), el-Gafr (Onaj Koji mnogo prata), er-Rahm (Onaj Koji je
Milostiv). Primjer ovoga imamo u ivotopisu mnogih znamenitih ashb,
koji su bili zagnjureni u irk, danonono ga inili, ali su se od toga pokajali i
Allh u Svojoj Knjizi spominje da je On zadovoljan Njima, a neke od njih je
Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, obradovao dennetom (da e biti
uvedeni u dennet).
125 sra en-Nis, 48. i 116. jet.
126 Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 86. i 97. str.
52
pokoravati se zakonima mimo Allhovog, prihvatiti ohalaljivanje harma i

oharamljivanje halla,...
Na koga se odnosi prijetnja Sudnjim danom?
Allh je, kao to rekosmo, zagarantovao da nee oprostiti onima

koji budu uinili irk (a ne pokaju se prije dolaska due u grlo ili izlaska
Sunca sa zapada), pa takvima slijedi ono to je suprotno Njegovom
oprostu, a to je Njegova kazna u dehennemu. Opisujui Sudnji dan,
Uzvieni kae:
Ljudi e se ivom i Vjenom pokoriti, a nadu e izgubiti onaj ko je

nepravdu ponio (inio). 127
Meutim, prema Korkutu, zaprijeeno je samo onome ko je Allhu
druge ravnim smatrao, pa kae:
a onaj koji Mu je druge ravnim smatrao svaku nadu e izgubiti. 128
Uzvieni kae:
A kad oni koji su irk inili ugledaju svoje erke (ona lana boanstva
koja su uinili ravnim Allhu u ibdetu) 129
Po Korkutu, prijetnja se odnosi samo na one koji ih smatraju ravnim
Allhu, kada prevodi:
127 sra T-H, 111. jet.

53
oni koji su Njemu druge ravnim smatrali 130
Uzvieni kae:
A onome od vas koji je dhulm (nepravdu) 131 inio, daemo da patnju

veliku iskusi. 132
Meutim, Korkut kae da e patnju iskusiti samo onaj koji je
Allhu druge smatrao ravnim, kada je preveo:
A onome od vas koji je Njemu druge ravnim smatrao daemo da patnju
veliku iskusi. 133
ta je Allh naredio Ibrhmu, 'alejhis-selm, na ta je on najprije

upozoravao i od ega najvie odvraao i zato Ga Allh hvali?
Poto je od Svojih robova uzeo ugovor da Mu nita ravnim nee

initi i kako je zaprijetio da nikome ko poini irk On nee oprostiti,
Uzvieni Allh je Svome vjernom i pokornom robu, Ibrhmu, 'alejhis-
selm, poruio:

131 A najvea nepravda, prije nepravde prema stvorenjima, je nepravda
prema Stvoritelju: injenje nekoga Njemu ravnim, upuujui neki ibdet
drugome, mimo Njega.
132 sra el-Furqn, 19. jet.
54
Ne pridruuj Meni nikoga (ne ini Mi niime irka, ne ini Meni nikoga
ravnim) 134
U Korkutovom nakaradnom prevodu, ovaj jet je preveden kao:

Ne smatraj Nama nikoga ravnim 135
Ispada da je Allh Ibrhmu zabranio samo ''smatrati Njemu nekoga
ravnim'', a da Mu nije ni spomenuo sve oblike irka mimo tog
''smatranja'', tj. 'ibdete koji se mogu usmjeriti nekome mimo Allha
(zavjet, rtva, dova, tawf, namz, pokoravanje zakonima, strah, nada,
oslonac, ljubav,...).
Poduen od strane Gospodara svjetova o opasnosti od irka,

sasvim je logino da je prvo na ta je 'Ibrhm, 'alejhis-selm, upozoravao
svoj narod i prvo od ega ih je odvraao bio irk. Kae Uzvieni:
A kad Ibrhm ree svome ocu zeru: "Zar si kipove uzeo za

boanstva?! Vidim da ste i ti i narod tvoj u pravoj zabludi". 136
Ibrhm je djelo svoga oca jasno nazvao uzimanjem kipova za
boanstva, jer su se njegov otac i njegov narod tim kipovima klanjali,
voljeli ih, od njih strahovali, od njih se nadali, na njih se oslanjali,
134 sra el-Hadd, 26. jet.

136 sra el-Enm, 74. jet.
55
Meutim, Korkut je sve ove ibdete Ibrhmovog naroda kipovima

sveo na pko smatranje, kada je preveo da je Ibrhm, alejhis-selm,
svome ocu zamjerio (navodno) jedino to smatranje, rekavi mu:
Zar kumire smatra bogovima?! 137
Odriui se ibdeta koji je njegov narod inio zvijezdama,

oboavajui ih, Ibrhm je rekao:
O narode moj, ja se odriem onoga to vi (Allhu) pridruujete! 138

Korkut je ovaj jet preveo kao da je Ibrhm (opet) prigovorio
njihovom smatranju zvijezd Allhu ravnim:
Narode moj, ja nemam nita s tim to vi Njemu druge ravnim smatrate!
139
Takoer i jet:
Ja okreem lice Svoje, kao pravi vjernik, prema Onome Koji je nebesa i
Zemlju stvorio i Ja nisam od murik!" 140

56
Korkut je, naravno, preveo tako da ispada da je jedino ega se

odrie Ibrhm, alejhis-selm, smatranje nekoga Allhu ravnim, jer stoji
da je on (navodno) rekao:
Ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju. 141
Hvalei hanifijjet (ispravno i isto vjerovanje) i tewhd

(monoteizam) Ibrhima, 'alejhis-selm, Uzvieni Allh poduava
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, da idovima i kranima, koji
muslimane zovu u svoje nevjerstvo, porui:
Ti reci: "Ne, (mi smo) milleta (vjere) Ibrhmovog, koji je bio hanf
(isti monoteist); on nije bio od murik". 142
Ova pohvala Ibrhma, alejhis-selm, je kod Korkuta dobila oblik:
On nije nikoga Allhu ravnim smatrao. 143
Ovakvo umanjivanje svih pohval Ibrhmovog ostvarenja tewhda i

njegove istoe od irka i murik, te svoenje svega toga na to da
Ibrhm, alejhis-selm, nikoga nije smatrao ravnim nalazi se i na
sljedeim mjestima (a spominjemo samo mjesta, jer su skoro istovjetna):
sra lu Imrn, 67. jet: nije bio od murik (Kod Korkuta:
nije bio idolopoklonik 144),
sra lu Imrn, 95. jet: nije bio od murik (Kod Korkuta:
nije bio od onih koji Allhu druge smatraju ravnim 145),

142 sra Beqare, 135. jet.
57
sra el-Enm, 161. jet: nije bio od murik (Kod Korkuta:

nije bio idolopoklonik 146)
sra en-Nahl, 120. jet: ''...nije bio od murik'' (Kod Korkuta:
nije druge smatrao Allhu ravnim 147)
sra en-Nahl, 123. jet: nije bio od murik (Kod Korkuta:
nije Allhu druge smatrao ravnim 148)
ta je sr vjere Jsufa, alejhis-selm, i njegovih predaka,

Ibrhma, Ishqa i Jaqba, alejhimus-selm, i ta njima ne prilii?
Kao to je poznato, poslanik Jsuf, alejhis-selm, je u svom velikom

iskuenju baen u tamnicu, gdje su dva zatvorenika koja su bila
zatvorena sa njim primjetili njegovu pobonost, estitost, pravednost i
iskrenost, te su ga zamolili da im pokua protumaiti njihova dva sna.
Jsuf, alejhis-selm, je iskoristio njihovu panju, pa im je prije tumaenja
njihovih snova spomenuo svoj dn (vjeru tewhda) i ono to mu se
suprotstavlja (irk), rekavi:

58
I slijedim millet (vjeru) predaka svojih, Ibrhma, Ishqa i Jaqba;

nama ne prilii da i u emu uinimo irk Allhu (da ita uinimo Allhu
ravnim). To je od Allhove dobrote prema nama i (ostalim) ljudima, ali
veina ljudi ne zahvaljuje. 149
Korkutov prijevod:
Nama ne prilii da ikoga Allhu smatramo ravnim. 150
Na ta je upozoravao Is, alejhis-selm?
Zbog vanosti ostvarenja tewhda i opasnosti upadanja u irk, Isa

ibn Merjem, alejhis-selm, je, kao i ostali poslanici, svome narodu
objanjavao vrijednost tewhda i ibdeta (jedino) Allhu, te kob i
opasnost irka (poistovjeivanja ikoga sa Allhom):
Kufr su uinili (Kfiri su) oni koji su rekli: "Allh je Mesh, sin
Merjemin!" A Mesh je govorio (samo): "O sinovi Isrlovi, inite
ibdet (Kod Korkuta: klanjajte se 151) Allhu, i mome i vaem
Gospodaru! Ko uini irk Allhu (uini Allhu druga), Allh e mu ulazak
149 sra Jsuf, 38. jet.

59
u dennet zabraniti i boravite Njegovo bie (dehennemska) vatra. A

dhulumarima nee biti pomagaa". 152
Korkutov prijevod:
Ko drugog Allhu smatra ravnim, Allh e mu ulazak u dennet zabraniti i
boravite njegovo e dehennem biti. 153
Tako je ovo jo jedna velika Korkutova la na Allha, i to u
najvanijoj stvari vjere. Jer, dok Allh tvrdi da je Is, alejhis-selm (koga
je On, naravno, tome poduio) upozoravao ljude da e onome ko uini
irk Allhu biti zabranjen ulazak u dennet i da e ui u vjenu vatru,
Korkut tvrdi da e ulazak u dennet biti zabranjen i da je boravak u vatri
garantovan samo onome ko bude drugoga Allhu smatrao ravnim.
Od ega je odvraao mudri Luqmn?
Uzvieni Allh je jednu od sr u Svojoj Knjizi nazvao po Mudrom

Luqmnu, koga veina uenjaka smatra dobrim ovjekom, a postoji i
(slabije) miljenje da je on bio vjerovjesnik. U njoj se spominju savjeti
Luqmna svome sinu, a koji, naravno, poinju najvanijim savjetom i
upozorenjem. Rekao je Uzvieni:
Kada Luqmn ree svome sinu, savjetujui ga: "O sinko moj, ne ini
irk Allhu! irk je, zaista, veliki dhulm (nepravda)". 154

154 sra Luqmn, 13. jet.
60
Kod Korkuta stoji da je Luqmn svome sinu o ovome rekao (samo):

ne smatraj druge Allhu ravnim! Mnogobotvo je, zaista, velika
nepravda. 155
Jo udnije je i to to je Korkut ostavio Luqmnove rijei o nepravdi
mnogobotva. Meutim, u njima postoje dva dokaza protiv Korkuta:
Prvi: To da je Korkut upao u kontradiktornost, jer ovdje nije bio
dosljedan, pa da ovaj Luqmnov zakljuak prevede sa: Smatranje
nekoga Allhu ravnim je najvea nepravda.
Drugi: To da nam je ovdje Korkut i doslovce dao do znanja da za
njega mnogobotvo (irk) predstavlja samo smatranje nekoga Allhu
ravnim i nita drugo. Jer, rekao je: ne smatraj druge Allhu ravnim!
Mnogobotvo je, zaista, velika nepravda.
Dakle, to smatranje od koga je Luqmn odvraao svoga sina je,
po njemu to mnogobotvo (irk) koje je najvea nepravda!
A svakako da nije tako, ve da je najvea nepravda irk sa svim
svojim manifestacijama, vjerovanjem i injenjem nekoga Allhu ravnim,
poistovjeivanjem nekoga Allhu upuivanjem njemu nekog od ibdet
na koje niko nema prava, osim Uzvienog Stvoritelja svega.
ta je Allh zapovijedio Svome posljednjem poslaniku

Muhammedu, sallallhu alejhi we sellem?
Uzvieni je Svom Posljednjem Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem,

zapovijedio isto to i svim prijanjim vjerovjesnicima i poslanicima prije
njega, a to je mn u Allha i kufr u tguta, a u kufr u tguta spade i
odricanje od tgta, irka i murik (robov tgta).
61
Rekao je Uzvieni Svom Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem:
I neka te nikako ne odvrate od Allhovih rijei, nakon to su ti

objavljene. Pozivaj Gospodaru svome i nikako ne budi od murik! 156
Korkutov prijevod:
i nikako ne budi od onih koji druge Njemu smatraju ravnim. 157
Takoer:
Usmjeri svoje lice (predaj se) pravoj vjeri i nikako ne budi od murik.
158
Korkutov prijevod:
i nikako ne budi kumirima poklonik. 159
ta je Allh najprije zabranio svim vjerovjesnicima i poslanicima:

svako injenje irka ili samo smatranje nekoga Njemu ravnim?
Uzvieni kae:
156 sra el-Qasas, 87. jet.

158 sra Jnus, 105. jet.
62
A da su oni (tj. vjerovjesnici i poslanici) irk inili propalo bi (sve) ono

(dobra) to su inili. 160
Korkutov prijevod:
A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono to
su inili. 161
Rekao je Uzvieni:
A tebi i onima prije tebe je objavljeno: "Ako bude irk uinio, tvoja
djela e sigurno propasti, a ti e sigurno izgubljen biti". 162
Korkutov prijevod:
Ako bude druge Allhu ravnim smatrao, tvoja djela e sigurno propasti,
a ti e izgubljen biti. 163
U emu se musliman ne smije pokoriti roditeljima, i pored

tolikog njihovog prava nad njim i naredbe poslunosti njima?
Uzvieni Allh je Svome robu naredio da bude posluan svojim

roditeljima. Meutim, iz te poslunosti je izuzeo poslunost u

63
nepokornosti Stvoritelju ili poslunost ako roditelji od njega zatrae da

uini irk Allhu (nekoga Mu uini ravnim). Uzvieni je rekao:
Mi smo svakog ovjeka zaduili da ini dobroinstvo roditeljima

svojim. Ali ako te oni budu nagovarali da Meni ravnim uini (da Mi
pridrui) nekoga o kome ti nita ne zna, onda im se (u tome) ne
pokoravaj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o onome to ste radili
obavijestiti. 164
Korkutov prijevod:
ako te oni budu nagovarali da Meni nekoga ravnim smatra 165
Rekao je Uzvieni takoer:
Ali ako te oni budu nagovarali da Meni ravnim uini (da Mi pridrui)
nekoga o kome ti nita ne zna, onda im se (u tome) ne pokoravaj.
Prema njima se, na ovom svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi put

64
onoga koji se Meni obraa. Meni ete se poslije vratiti i Ja u vas o

onome to ste radili obavijestiti. 166
Korkutov prijevod:
A ako te budu nagovarali da Meni drugog ravnim smatra 167
Kako ovih mjesta (zamjene pojma irk frazom smatranje drugih

Allhu ravnim) u Korkutovom prijevodu Qurna ima mnogo, ovdje
navodimo gdje se nalaze ostala takva mjesta:
sra lu Imrn, 64., 80. i 151. jet
sra en-Nis, 36. jet
sra el-Enm, 14., 19., 64., 23., 80., 81., 94., 100., 107., 148. i 150.
jet
sra et-Tewbe, 31. jet
sra Jnus, 18. i 38. jet
sra Hd, 54. jet
sra Jsuf, 108. jet
sra er-Rad, 33. i 36. jet
sra Ibrhm, 22. jet
sra en-Nahl, 1., 3., 27., 35. i 100. jet
sra el-Isr, 56. jet
sra el-Kehf, 38., 42. i 110. jet
sra el-Hadd, 31. jet
sra el-Muminn, 59. i 92. jet
sra en-Nr, 55. jet
sra en-Neml, 59. i 63. jet
166 sra Luqmn, 15. jet.

65
sra el-Qasas, 62. i 74. jet

sra er-Rm, 31., 33. i 35. jet
sra Sebe, 33. jet
sra el-Ankebt, 65. jet
sra ez-Zumer, 8. i 9. jet
sra el-Mumin, 42. i 84. jet
sra Fussilet, 6. i 47. jet
sra e-ra, 13. jet
sra ez-Zuhruf, 39. jet
sra et-Tr, 43. jet
sra el-Har, 23. jet
sra el-Mumtehine, 12. jet
sra el-Dinn, 20. jet
66
ETVRTO POGLAVLJE:
Korkutovo mijenjanje znaenja pojma urek
Pojam urek je mnoina rijei erk (ortak, partner,
suparnik,), pa bi urek znailo: ortaci, partneri, suparnici, u
znaenju: oni koje su murici uinili ravnim Allhu u vjerovanju ili ibdetu
njima mimo Allha. Istina je da se nekada ovaj termin moe prevesti sa
''bogovi'' ili ''boanstva'', kao to je Besim Korkut to uradio u svom
prijevodu jeta:
Zar oni da imaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije
naredio? 168
Ovakvim prijevodom ovog jeta je Korkut i nenamjerno pomogao

da se danas (u demokratskom sistemu, nakon njegovog
komunizma) lake ukae na Allhovo pravo u zakonodavstvu. Jer,
itanjem ili navoenjem ovakvog prijevoda ovog jeta (u kom su oni koji
propisuju zakone mimo Allha bogovi) lake se uvia kufr onih koji su
oteli Allhu pravo na propisivanje zakona i pripisali ga sebi.
Meutim, u svom prijevodu Qurna, konstantno prevodei termin

urek kao bogovi ili boanstva, Korkut je na desetinu mjesta
uinio sasvim suprotno: on je od Allhovih robova prikrio kufr onih ljudi
koji se slijede i kojima se pokorava u nepokornosti Gospodaru svjetova.
Jer, velika je nepravda prevoditi pojam urek rijeju boanstva, i to
168 sra e-ra, 21. jet.
67
onim itaocima koji pri spomenu (lanog) boanstva zamijaju samo

nekog oholnika koga ljudi smatraju Stvoriteljem ili onoga koji za sebe
govori da je bog mimo Allha, ne shvatajui da je boanstvo sve to se
oboava, sve emu se ibdet ini. tavie, na nekim mjestima je on
termin urek preveo kao ejtni ili oni koje ljudi smatraju Allhu
ravnim. Evo takvih mjesta:
Opisujui strahotu Sudnjeg dana i stajanja pred Njim, Uzvieni veli:

169
A na Dan kada ih sve sakupimo, kaemo onima koji su druge Njemu

ravnim smatrali: 170 "Gdje su vam boanstva vaa koja ste bogovima
drali?" 171
Ovdje emo navesti primjer ovjeka koji povremeno ili redovno
klanja namz, a koji je aktivni lan neke demokratske partije, glasa za
tgte na parlamentarnim, mnogoboakim izborima i smatra
dozvoljenim mnoge od Allhovih zabran koje su tgti dozvolili u
svojim laikim zakonodavstvima. itajui ovakav prijevod ovog jeta (da
e Allh ukoriti ljude zbog njihovih boanstava), ne znajui islmsku
definiciju boanstva, ibdeta, onoga kome se ibdet ini, ljudi
169 U ovom poglavlju emo (nakon originala jeta na arapskom jeziku)

navoditi samo Korkutove prijevode ovih jet na bosanski jezik, da bismo
vidjeli kako izgledaju jeti sa pojmom ''urek'' prevedenim kao
''boanstva'', nakon to smo ukazali na ispravno znaenje te rijei.
170 Doslovan prijevod ovog djela jeta je: Pa kaemo onima koji su inili
irk. O zabludi koja stoji iza prevoenja pojma irk frazom smatranje
nekoga (ili drugih) Allhu ravnim smo podrobno govorili u treem poglavlju.
171 sra el-Enm, 22. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 130. str.
68
poput ovog ovjeka 172 zakljuuju da e Allh ovako pitati i kazniti samo
one koji su smatrali druge Allhu ravnim, tj. vjerovali da su oni uistinu
bogovi, a to su (vjerovatno) oboavaoci kumira (kipova), koje
Korkut (a ne Allh!) onako esto spominje
A na Dan kad ih sve sakupimo, rei emo onima koji su Allhu druge
ravnim smatrali: "Stanite, vi i boanstva vaa!" pa emo ih razdvojiti; a
boanstva njihova e rei: "Niste se vi Nama klanjali 173
U prijevodu ovog jeta je Korkut na malo prostora izveo tri sebi
svojstvena reza (na mjestima koja smo oznaili), secirajui Allhovu
Knjigu, da bi prijetnju iz jeta sveo samo na oboavaoce kipova (kojima
se klanja mimo Allha), iako se ta prijetnja iz jeta odnosi na sve one
koji su uinili irk, 174 a irk se ne ini jedino smatranjem i klanjanjem!
Takav je i prijevod jeta:
172 A koliko ih je danas, Allhu moj...

173 sra Jnus, 28. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 212. str.
174 Tj. uinili nekoga Allhu ravnim u ibdetu, upuujui neki ibdet njemu,
umjesto Allhu, koji je jedini vrijedan svih ibdet.
69
A na Sudnjem danu On e ih osramotiti i upitati: "Gdje su oni koje ste

Meni ravnim smatrali, oni zbog kojih ste se prepirali?" Oni koji su razumni
rei e: "Danas e bruka i muka nevjernike stii 175
Dakle, i ovdje je prijetnja (navodno) ograniena samo na one koji
su se prepirali zbog onih koje su smatrali ravnim Allhu, iako Allh
prijeti onima koji su se prepirali (raspravljali) zbog njihovih erik, tj.
zbog onih koje su uinili ortacima Allhu. Svako ko se samo na moment
prisjeti unih parlamentarnih rasprava tgt, njihovih vatrenih
predizbornih kampanj ili prepirki zajapurenih murik, pristalica ove ili
one mnogoboake politike opcije, uvidjee ogromnu razliku izmeu
ova dva shvatanja jeta. Ovako iskrivljenim prijevodom se (navodno)
prijeti samo onima koji smatraju i koji klanjaju, a izumitelji i
robovi vjer komunizma, sekularizma, ateizma, demokratije ostaju
poteeni, iako znaenje jeta i te kako obuhvata i njih.
Ovako prevedenim jetima su slini i sljedei jeti u Korkutovom

prijevodu Qurna, gdje podvlaimo nakaradno prevedena mjesta:
"Pozovite boanstva vaa!" rei e im se, pa e ih oni pozivati, ali im se

ona nee odazvati, i patnju ce doivjeti, i zaalie to na pravom putu nisu
bili. 176
Dozivae murici Sokrata i Darvina, Ataturka i Sadata, Tita i Staljina,
Bua i Obamu, Tihia i Silajdia,, iako Korkut spominje samo
175 sra en-Nahl, 27. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 270. str.
176 sra el-Qasas, 64. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 393. str.
70
boanstva, i to itaocima koji ne znaju ni ta je bog, ni ta je

boanstvo, a ni ta je ibdet upuen njima.
Tako je i sa jetom:
Boanstva njihova nee im biti zagovornici, a zbog boanstava svojih bili

su nevjernici. 177
Ostali jeti u ijem prevoenju su (kao prijevod pojma urek)

spomenuta boanstva, bogovi, oni koji su smatrani ravnim Allhu i
ejtni su:
sra el-Enm, 136. jet
sra Jnus, 34., 35., 66. i 71. jet
sra er-Rm, 40. jet
sra Sebe, 22. jet
sra Ftir, 40. jet
177 sra er-Rm, 13. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 405. str.
71
72
PETO POGLAVLJE:
Korkutovo iskrivljavanje znaenja pojmova
mn, kufr, riddet, tekfr i njihovih karakteristika
U treem poglavlju smo upozorili na Korkutovo iskrivljavanje
pojma irk i njegovo ograniavanje irka samo na smatranje drugih
Allhu ravnim. Tako (po njemu) sve dok neko ne smatra druge Allhu
ravnim, tim drugima mimo Allha moe initi seddu, dovu, zavjet,
klati u njihovo ime, prihvatati njihovo ohalaljivanje harma i ohalaljivanje
harma, a da ne bude murik! Da Allh sauva ovakvog vjerovanja,
koje se ljudima protura usred prijevoda Njegove Knjige!
Djela su sastavni dio mna
Prema vjerovanju ehlus-sunneta wel-demata, mn (iako se kod

nas prevodi kao vjerovanje) nije samo ono to je u srcu ovjeka, ve se
mn ostvaruje srcem (vjerovanjem), jezikom i tijelom (djelima). Tako
ovjek nee biti musliman sve dok ovako ne ostvari mn. O tome da su
djela sastavni dio mna govori i poznati hadth u kom stoji da je Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, rekao:
mn ima sedamdeset i nekoliko ogranaka (djelova). Najvei od njih je
L ilhe illAllh, a najmanji je ukloniti prepreku sa puta, a i stid je dio
mna. 178
U hadthu je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, jasno
naznaio da je uklanjanje prepreke sa puta (a to je djelo tijela) dio mna.
178 Hadth su zabiljeili el-Buhr i Muslim.
73
Takoer, upitan je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem:

Koja su djela najbolja?, pa je rekao: Vjerovanje u Allha i Njegovog
Poslanika. 179
to se pak tie govora uenjak islama na ovu temu, takvih citat je

uistinu vie nego to bi se moglo pobrojati ili ovdje navesti. 180
Uzvieni Allh je namz opisao mnom kada je rekao:
A Allh nee dati da propadne va mn. 181

Povod objave ovog jeta je poznata promjena qible (pravca
okretanja u namzu). Naime, nakon to su se muslimani okretali prema
179 Hadth je zabiljeio el-Buhr u poglavlju mn pod stavkom Ko kae

da se vjerovanje ubraja u djela, 1:12, te Muslim u poglavlju mn pod
stavkom Vjerovanje u Allha je najbolji posao, 1:62.
180 Eb Bekr el-durr u svom djelu E-erah navodi sljedee predaje:
Muhammed ibn Sulejmn Luajn je rekao: uo sam da je Sufjn ibn Ujejne vie
puta rekao: mn je govor i djelo. Ovo smo nauili od onih prije nas.
Muhammed ibn el-Qsim el-Azd je rekao: uo sam da je Sufjn eth-Thewr
rekao: mn raste i opada. mn je ono to je u srcu i to se potvruje djelima.
AbdurRezq je rekao: uo sam da su Sufjn eth-Thewr, Mlik ibn Enes, Ibn
Durejd i Mamer govorili: mn je govor i djelo. On raste i opada.
Fudajl ibn 'Ijjd, Allh mu se smilovao, je rekao: ''uo sam el-Ewz'ija kako kae:
''mn je govor i djelo, on raste i opada... '' ''
Fudajl ibn 'Ijjd je rekao: ''uo sam kako el-Ewz' kae: Eb Dwd je rekao: uo
sam da je Ahmed ibn Hanbel rekao: ''mn je govor i djelo, on raste i opada.''
(Eb Bekr el-durr, E-erah, 117.-124. str.).
74
Bejtul-Maqdisu, 182 Allh im je naredio da se u namzu okreu prema

Bejtul-Harmu (Kbi u Mekki), pa je nakon toga objavljen ovaj jet u
kome Allh tjei muslimane vijeu da njihov mn (tj. njihovi namzi koje
su obavljali okrenuti prema Qudsu) nee propasti. Tako je ovdje Uzvieni
Allh nazvao namz (a on je djelo tijela) mnom.
Meutim, Besim Korkut se potrudio da u svom prijevodu Qurna
sakrije i ovu istinu muslimanske aqde (o tome da u mn spadaju djela),
kada je ovaj jet preveo na sljedei nain:
Allh nee dopustiti da propadnu molitve vae. 183
Iako mu je kristalno jasno da Allh mnom cilja na namz (a to
se vidi iz injenice da nije ostavio rije mn, ve umjesto nje stavio
molitve), on niti ostavlja rije mn, niti je prevodi sa namz uz
komentar i pojanjenje o ovom aspektu vjerovanja muslimana (da djela
spadaju u mn). Tako prosjean Bonjak esto dolazi u situaciju da u
nekoj (na bosanski jezik prevedenoj) knjizi vidi objanjenje nekog
vjerskog pitanja i qurnski dokaz za to; meutim, italac ostane zbunjen
tekstom (ispravno prevedenog) jeta, pa se dvoumi: da li on to u
dosadanjem itanju Qurna nije naiao na taj jet, ili on ovako
preveden ne postoji u prijevodu koji je on itao (tj. kom prijevodu tog
jeta sad vjerovati?)? A kako se ne bi i udio, kad u jednoj knjizi nae
temu o vanosti kufra u tgta, potkrijepljenu sa par jeta Qurna, ali
on kao da te jete nikada ni video nije? Kao da mushaf nikako nije ni
otvarao? On otvori Korkutov prijevod, kad tamo, umjesto da ga jet
odvraa od tgta, on ga odvraa od ejtana ili kipa!
182 Tj. prema damiji Mesdidul-Aqs u Qudsu (Jerusalimu), Palestna.

75
mn raste i opada
Pripadnici sekte haridij vjeruju da je mn jedna nepromjenljiva i

nedjeljiva cjelina, koja nestaje smim injenjem grijeha, pa ovjek
postaje kfir (nevjernik) injenjem (velikog) grijeha.
Sa druge strane, nasuprot haridijama, pripadnici sekte murdij

vjeruju da mnu ne teti injenje grijeha, te da je mn svih vjernik isti.
Meutim, jedan od princip vjerovanja ehlus-sunneta wel-

demata jeste i vjerovanje da mn (vjerovanje) nije konstantna,
nepromjenljiva, nedjeljiva cjelina, ve da on raste i opada, tj. poveava se
i smanjuje.
Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem:

Kada biste u svakom stanju bili kao u onome u kojem se nalazite kada
ste kod mene, s vama bi se pozdravljali meleki. 184
Islmski uenjaci su ovaj stav potvrdili svojih mnogobrojnim

izjavama, koje su napunile islmske knjinice, do te mjere da je injenica
o rastu i opadanju mna postala optepoznata tema kod pripadnika
ehlus-sunneta wel-demata. 185
184 Hadth biljei imm et-Tirmidh u poglavlju ''Sudnji dan'', pod brojem
2452., stavka 20., i rekao je da je ovaj hadth hasen-garb. Muslim ga prenosi u
drugom obliku, 8:95.
185 ejhul-islm u Medmul-Fetw (7/232.-237. i 7/562.-568.) navodi
osam dokaza za stav da mn raste i opada, a Eb Bekr el-durr u svom

djelu E-erah navodi sljedee predaje:
Abdullh ibn Reba el-Hadrem prenosi da je Eb Hurejre rekao: mn raste i
opada.
76
Meutim, kao sljedbenik aqde (vjerovanja) sekte murdij, Besim

Korkut se potrudio da u svom prijevodu Qurna utre svaki trag
dokazima ispravnog vjerovanja da mn raste i opada. Tako je on na
svakom mjestu gdje se spominje rast mna ili kufra, to prevodio sa
uvrivanje, pojaavanje. Onima koji ne razumiju ovu veliku razliku
izmeu vjerovanja murdij i haridij sa jedne i vjerovanja ehlus-sunneta
sa druge strane, ovo odstupanje u izrazu (pojaavanje umjesto rast)
moe izgledati zanemarljivo, ali se radi o otvorenom nastojanju da se
Zirr ibn Hubej je rekao: Umer ibnul-Hattb bi govorio sljedbenicima: Hajdemo

poveati svoj mn, a zatim bi spominjali Allha.
Abdullh ibn Ukejm je rekao: uo sam Abdullha ibn Mesda kako kae:
Allhu, poveaj moj mn, ubjeenje i razumijevanje.
Muhammed ibn Al je rekao: mn raste i opada. On raste pokornou i opada
nepokornou.
Muhammed ibn Sulejmn Luajn je rekao: uo sam da je Sufjn ibn Ujejne vie
puta rekao: mn je govor i djelo. Ovo smo nauili od onih prije nas. Upitan je:
On raste i opada?, a on ree: A ta drugo?
Muhammed ibn el-Qsim el-Azd je rekao: uo sam da je Sufjn eth-Thewr
rekao: mn raste i opada. mn je ono to je u srcu i to se potvruje djelima.
AbdurRezq je rekao: uo sam da su Sufjn eth-Thewr, Mlik ibn Enes, Ibn
Durejd i Mamer govorili: mn je govor i djelo. On raste i opada.
Fudajl ibn 'Ijjd, Allh mu se smilovao, je rekao: ''uo sam el-Ewz'ija kako kae:
''mn je govor i djelo, on raste i opada. Priuvajte se onoga ko kae da on niti raste
niti opada...'' ''
Fudajl ibn 'Ijjd je rekao: ''uo sam kako el-Ewz' kae: Eb Dwd je rekao: uo
sam da je Ahmed ibn Hanbel rekao: ''mn je govor i djelo, on raste i opada.''
Ahmed je rekao: ''Wek' ke rekao: ''mn raste i opada.'' Ovo je, takoer, miljenje
Sufjna.'' (Eb Bekr el-durr, E-erah, 117.-124. str.).
77
186
prikrije jedan od temelja muslimanske aqde, a da ne govorimo o
posljedicama ovih pogrenih uvjerenja. 187
Evo primjera tih pokuaja utiranja tragova ovog naela

muslimanskog vjerovanja, dokaz da u Korkutovoj vjeri (za razliku od
Allhove) nema mjesta rastu (poveavanju) i opadanju (smanjivanju)
mna: 188
One kojima je, kada su im ljudi rekli: "Neprijatelji se okupljaju zbog vas, pa
ih se priuvajte!" to uvrstilo (a treba: poraslo) vjerovanje, pa su rekli:
"Dovoljan nam je Allh i divan je On Gospodar!" 189
186 Tj. vjerovanje da mn raste i opada.

187 Tj. pogreno smatranje grijenika nevjernikom (kako vjeruju haridije) ili,
sa druge strane, smatranje poinioca djela velikog irka i kufra muslimanom
sve dok jezikom ne porekne ehdet ije ga je izgovaranje uvelo u islm
(kako vjeruju murdije).
188 I ovdje emo, nakon originala na arapskom, postirati samo Korkutov
prijevod jet.
189 sra lu Imrn, 173. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 72. str.
78
Onima koji su bili vjernici, i zatim postali nevjernici, pa opet postali

vjernici i ponovo postali nevjernici, i pojaali (umjesto: poraslo)
nevjerovanje, Allh doista nee oprostiti i nee ih na pravi put izvesti. 190
A to to ti objavljuje Gospodar tvoj pojaae (umjesto: poveae) kod

mnogih od njih zabludu i nevjerovanje. 191
A to to ti objavljuje Gospodar tvoj pojaae (umjesto: poveae),

uistinu, kod mnogih od njih nepokornost i nevjerovanje. 192
Pravi vjernici su samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allh
spomene, a kad im se rijei njegove kazuju, vjerovanje im uvruju
(umjesto: raste im mn) i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. 193
190 sra en-Nis, 137. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 100. str.
191 sra el-Mide, 64. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 118. str.
192 sra el-Mide, 68. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 119. str.
193 sra el-Enfl, 2. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 177. str.
79
A kad bude objavljena neka sra, ima ih koji govore: "Kome je od vas ova
uvrstila (umjesto: poveala) vjerovanje?" to se tie vjernika, njima je
uvrstila (umjesto: poveala) vjerovanje i oni se raduju. 194
A kad su vjernici saveznike ugledali, rekli su: "Ovo je ono to su nam Allh
i Poslanik Njegov obeali, i Allh i Poslanik Njegov su istinu govorili!" i to
im je samo uvrstilo (umjesto: povealo) vjerovanje i predanost. 195
Mi smo uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao

iskuenje onima koji ne vjeruju, da se oni kojima je Knjiga data uvjere, i da
se onima koji vjeruju vjerovanje uvrsti (umjesto: povea)... 196
194 sra et-Tewbe, 124. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 207. str.
195 sra el-Ahzb, 22. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 420. str.
196 sra el-Muddeththir, 31. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 576.
str.
80
Da li se kufr ini (djelom) ili je on samo prosto nijekanje?
Onako kako se u mn ulazi srcem, jezikom i djelima, tako se iz

njega i izlazi srcem (sumnjom, nijekanjem), jezikom (izgovaranjem rijei
kufra) i tjelom (injenjem djel kufra), da Allh sve ns sauva kufra,
irka i svega to vodi Njegovoj srdbi. mn.
Meutim, sekta murdij (sa svim svojim razliitostima unutar

podsekti) zastupa stav da se iz mna izlazi samo srcem (sumnjom i
nijekanjem).
Korkutovo iskrivljavanje znaenja pojma kufr nalazimo u jetu:
Onoga koji uini kufr Allhu nakon svog mna osim onoga ko je
prisiljen, a srce mu je smirenu na mnu 197
Korkutov prijevod:
Onoga koji zanijee Allha, nakon to je u njega vjerovao 198
Iako ovaj jet islmski uenjaci uzimaju kao dokaz za opravdanje u
prisili onome koji izgovori rije kufra ili uini djelo kufra, iz ovakvog
Korkutovog prijevoda se shvata da se ovo opravdanje odnosi samo na
onoga koji zanijee Allha (zanevjeruje u Njega, porekne da On postoji)!
Zar to Korkut ne opravdava prisilom onoga ko izgovori ili uini kufr? Ne,
ve se u Korkutovoj nevjernikoj aqdi (uvjerenju) kufrom smatra samo
nijekanje Allha! Naime, iako je reeno ko uini kufr Allhu,

81
prevedeno je kao: ko zanijee Allha. Da nas Allh sauva nevjernikih

ubjeenja. mn.
Saborci ashb iz pohoda na Tebk su bili vjernici, pa postali

nevjernici, a ne munfici koji su napokon otkrili svoje nevjerstvo!
U pohodu na Tebk se desio poznat incident, prilikom koga je

nekolicina boraca iz muslimanskih redov je u ali izgovorila rijei kufra.
Naime, sjedei oko vatre, oni su se porugali ashbima, uaima Qurna.
Kada je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, obavjeten o tome,
objavljen mu je jet:
Ne ispriavajte se! Postali ste nevjernici nakon svog mna. 199

Islmski uenjaci ovaj jet uzimaju kao jedan od dokaz da se iz
vjere ne izlazi samo nevjernikim uvjerenjem (koje je u srcu), ve i
izgovorenom rijeju kufra ili uinjenim djelom kufra. Jer, spomenuti
ashbi su, kako i jet govori, postali kfiri (nevjernici) nakon to su bili
vjernici. Meutim, poto pripada murdijskoj sekti, iji sljedbenici ne
prihvataju da se iz vjere moe izai rijeju ili djelom, Korkut je ovaj jet
preveo ovako:
Jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici. 200
Iako Allh tvrdi da su ovi ljudi postal kfiri nakon to su bili vjernici,
Korkutov prijevod namee shvatanje da su ovi ljudi (sve vrijeme) bili
nevjernici, munfici (licemjeri) koji su prikrivali svoj kufr, sve vrijeme
tvrdei da su vjernici (a to, navodno, nisu bili). A istina je sasvim

82
suprotna: Oni su bili muslimani, a ne munfici, ali su tada izgovorili rije

kufra i time postali nevjernici.
Ovakav riddet (tj. otpadnitvo, izlazak iz islma) izgovorenom
rijeju kufra je sastavni dio vjerovanja muslimana, ali ne i vjerovanja
Besima Korkuta, koji je i ovdje pokuao iskriviti vjeru Uzvienog Allha.
Jo dva primjera pretvaranja murtedd (otpadnik)

u munfike (licemjere)
Oni se zaklinju Allhom da nisu rekli, a sigurno su rekli rije kufra

(nevjerstva) i postali su kfiri (nevjernici) nakon svog islma 201
I ovdje se radi o onima koji su bili muslimani (jer Allh kae:
nakon svog islma), pa postali kfiri zbog rijei kufra koju su rekli.
Ovaj jet je, kao i prethodni, jo jedan dokaz da se iz islma izlazi (osim
sumnjom, nevjernikim vjerovanjem) i izgovorenom rjeju kufra (kao i
djelima kufra). Meutim, Korkutova je njegova zabludnika aqda
(vjerovanje da se otpadnitvo ne moe desiti zbog rijei) natjerala na jo
jedno iskrivljavanje poruke Allhove Knjige, pa je spomenuti jet preveo
ovako:
Licemjeri se zaklinju Allhom da nisu govorili, a sigurno su govorili
nevjernike rijei i pokazali da su nevjernici, nakon to su javno islm bili
primili 202

83
Ponovo tri reza u slubi zablude Tri poteza u pokuaju da se

matira dua Qurna, smisao i znaenje pojmova kufr i riddet
(otpadnitvo).
Prvi potez: Da bi stao na put injenici da su ovo ljudi murteddi
nakon islma, iako Allh na poetku jeta nije ni spomenuo ko su oni koji
se zaklinju, Korkut je umetnuo rije licemjeri, koje na arapskom nigdje
nema!
Drugi potez: Umjesto ispravnog izraza postali su kfiri
(zanevjerovali su) Korkut je umetnuo frazu: i pokazali da su
nevjernici.
Trei potez: Umjesto ispravnog izraza nakon svog islma Korkut
je ubacio frazu nakon to su javno islm bili primili.
Dakle, umjesto istine da su to murteddi nakon islma, sve se uinilo
da se stvori dojam da su to licemjeri koji su, nakon lanog primanja
islma, tim djelom pokazali da su kfiri! A sve ovo ne iz brige prema
statusu ovih ljudi, pojedinaca iz vremena 14 stoljea prije nas (jesu li to
bili murteddi ili raskrinkani munfici), ve da bi se utrla istina o riddetu
zbog izgovorene rijei!
Sljedei, dodue malo manje oigledan primjer ovakvog utiranja

traga riddetu zbog izgovorene rijei nalazimo u jetu:
I ree mu drug njegov, dok je s njim razgovarao: "Zar si uznevjerovao

(uinio kufr, postao kfir) u Onoga Koji te je od zemlje stvorio...?" 203
U knjigama tewhda se ovj jet spominje kao dokaz za dvije stvari:
Za potvrdu riddeta zbog izgovorene rijei, 204 kao i za utemeljenje
203 sra el-Kehf, 37. jet.
84
obaveze svakog pojedinca da tekfri kfire i murike, te da taj tekfr nije

samo za velike uenjake, kako neki zabludnici tvrde. 205
Meutim, i pored svega, Korkut je rijei ovog muwehhida
(muslimana) preveo kao:
Zar ne vjeruje u Onoga Koji te je od zemlje stvorio...? 206
Ovako se stie utisak da je ovaj musliman svoga druga pitao: Zar si
ti (sve vrijeme, inae) nevjernik?, a ne da se udi njegovom
obznanjivanju nevjerstva i njegovom riddetu.
Da li se Allh srdi i prijeti onima koji ne vjeruju

ili samo onim nevjernicima koji nee da vjeruju?
Allh prijeti svakome ko nevjeruje i ko na tom nevjerovanju ustraje,

jer ako kao takav umre nikada nee ui u dennet i skonae u
dehennemu:

Oni koji ne vjeruju i koji kao nevjernici umru na njima je, doista,
prokletstvo Allhovo i meleka i svih ljudi. U njemu e vjeno ostati
207
204 Iako je ovog ovjeka na kufr koji je izgovorio svakako natjerao prethodni
kufr sumnje u proivljenje, ipak ga je njegov prijatelj protekfrio (nazvao
kfirom) zbog rijei kufra koju je izgovorio.
205 Jer se u jetu vidi da ga je njegov drug protekfrio im je to uo od njega, a
nije ekao da doe neki veliki uenjak pa da nad njim uspostavlja dokaz.
Uspostava dokaza je potrebna prije njegovog kanjavanja, ali ona nije uslov
za njegovo proglaavanje (ili smatranje) nemuslimanom.
207 sra el-Beqare, 161. i 162. jet.
85
Tako se prijetnja odnosi na svakog kfira, tj. na svakoga ko vjeruje

u kufr i btil (la), svakoga ko sumnja u islm i Istinu, na svakoga ko radi
kufr i irk. jet kojima se prijeti onima koji ne vjeruju ima na desetine.
Meutim, kao zagovara prezrenog vjerovanja ubacivanja u islm
svega i svakoga, a neizbacivanja iz islma skoro nikoga, Korkut je
izvrnuo znaenje veine ovakvih jet, time ne iskrivljavajui samo
znaenje jet, nego i njihovu poruku i pouku. Tako je na svakom (ili
skoro svakom) mjestu na kom se spominju oni koji ne vjeruju Korkut
(leerno, od sebe) dodao dvije rijei: nee da. Tako se u
njegovom prijevodu Allhova prijetnja odnosi samo na one nevjernike
koji nee da vjeruju, Allh je srdit samo na one koji nee da vjeruju,
On obeava da nee uputiti narod koji nee da vjeruje, itd.
Evo takvih mjesta u Qurnu, njihovog ispravnog prijevoda i

Korkutovog nakaradnog prevoenja i umetanja spomenute dvije rijei
(nee da):

Pa Allh je, doista, neprijatelj kfirima (nevjernicima). 208

Korkutov prijevod:
Pa Allah je, doista, neprijatelj onima koji nee da vjeruju. 209
A Mi tebi jasne dokaze objavljujemo i u njih nisu nevjernici (ne poriu

ih) drugi osim fsiq (velikih grijenik, u znaenju: nevjernik). 210

86
Korkutov prijevod:
i jedino nevjernici nee u njih da vjeruju. 211
Allh ne upuuje narod nevjerniki. 212

Korkutov prijevod:
A onima koji nee da vjeruju Allh nee ukazati na Pravi put. 213
A onaj koji ne vjeruje pa, zaista, Allh je neovisan od svjetova. 214

Korkutov prijevod:
A onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. 215
Mi emo uliti uas (strah, paniku) u srca onih koji ne vjeruju zato to su
druge Allhu uinili ravnim, one o kojima On nije objavio nita... 216

87
Korkutov prijevod:
Mi emo uliti strah u srca onih koji nee da vjeruju 217
Oni koji ne vjeruju i odvraaju od Allhovog puta su zaista zalutali u

daleku zabludu. 218
Korkutov prijevod:
Oni koji nee da vjeruju i koji od Allhova puta odvraaju 219
Onima koji ne vjeruju i koji ine nepravdu Allh, doista, nee oprostiti
i nee ih na (pravi) put uputiti. 220
Korkutov prijevod:
Onima koji nee da vjeruju i koji ine nepravdu 221

88
O Poslanie, kazuj ono to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. Ako

tako ne ucini, onda nisi dostavio poslanicu njegovu, a Allh e te od
ljudi tititi. Allh zaista nee uputiti narod nevjerniki. 222
Korkutov prijevod:
Allh zaista nee ukazati na pravi put narodu koji nee da vjeruje. 223
To je zato to vie vole dunjluki ivot nego ivot hiretski. A Allh

nee uputiti narod nevjerniki. 224
Korkutov prijevod:
A Allh nee ukazati na pravi put onima koji nee da vjeruju. 225
A onima koji ne vjeruju u Allhove jete i u susret s Njim, njima nije

stalo do Moje milosti. Njih eka patnja nesnosna. 226
Korkutov prijevod:
A onima koji nee da vjeruju u Allhove dokaze i u susret s Njim... 227

89
A i kad bi im ti doao sa jetom (dokazom, znakom, udom), sigurno bi

oni koji ne vjeruju rekli: "Vi samo iznosite lai!" 228
Korkutov prijevod:
Opet bi rekli oni koji nee da vjeruju: "Vi samo iznosite lai!" 229
Ne, ve e oni koji u hiret ne vjeruju biti u kazni i u zabludi su velikoj.

230
Korkutov prijevod:
Nijedno, ve e oni koji u onaj svijet nee da vjeruju na muci biti 231
Rei e: "Ne, nego vi niste vjerovali (bili vjernici)" 232

Korkutov prijevod:
"Nismo" odgovorie -, "nego vi niste htjeli vjerovati" 233

228 sra er-Rm, 58. jet.
230 sra Sebe, 8. jet.
232 sra es-Safft, 29. jet.
90
Reci: "Zar, zaista, ne vjerujete u Onoga koji je u dva vremenska

razdoblja Zemlju stvorio, i inite druge Njemu ravnim?!" 234
Korkutov prijevod:
Zar, zaista, neete da vjerujete u Onoga koji je u dva vremenska razdoblja
Zemlju stvorio?! 235
A oni koji ne vjeruju su u nadmenosti i suprotstavljanju! 236

Korkutov prijevod:
Doista su bahati i inadije oni koji nee da vjeruju! 237
Zato se ne pokoravaj poricateljima! 238

Korkutov prijevod:
Zato ne sluaj one koji nee da vjeruju. 239
234 sra Fussilet, 9. jet.

236 sra Sd, 2. jet.
91
Eto tako Allh peati srca onih koji ne znaju. 240

Korkutov prijevod:
Eto tako Allh peati srca onih koji nee da znaju. 241
Na ovaj nain, umjesto da se ovim jetima vjernik, musliman

obavijesti i obraduje, a da se nevjernik (onaj koji ne vjeruje 242) upozori i
zaplai, itajui Korkutov prijevod skupine kfir i murik su poteeni
svake brige (ali i Istine). Jer, kako svim tim nevjernicima objasniti
opasnost stanja u kome su i Allhovu prijetnju njima, kad su oni ve
proitali da se Allhova srdba i prijetnja odnosi samo na one koji nee da
vjeruju.
Ovdje lei i drugi kufr: negiranje kufra dehla (neznanja) i

neosnovano opravdavanje onih koji ine djela velikog irka i jasnog kufra
neznanjem. Jer, ako e biti kanjeni i ako su nevjernici samo oni koji
240 er-Rm, 59. jet.

242 Naravno, sve vrijeme se govori o eratskom mnu (vjerovanju), koji
ovjek mora ostvariti, a to je vjerovanje srcem, potvrivanje jezikom i rad

(djelima) tijela. Sa druge strane, jeziko znaenje vjerovanja jeste prosto
potvrivanje, tj. spoznaja i prihvatanje. Po tome bi svako ko vjeruje da je
Allh jedini Gospodar bio vjernik, i njegovi ibdeti upueni drugima mimo
Allha ne bi nimalo naudili tom njegovom vjerovanju. Naravno, ovo je
velika zabluda dehmijj, murdij, filozof i ostalih. eratski pojam mna je
ostvarivanje tog vjerovanja srcem, jezikom i djelima, pa ako bilo ta od toga
izostane ovjek nije vjernik. Takoer, mn se naputa srcem, jezikom i
djelima i ako bi ovjek, recimo, zavolio nekoga onako kako se i onoliko
koliko se se Allh voli postao bi nevjernik i nimalo mu ne bi koristilo to to
on i dalje vjeruje da je Allh jedini Gospodar.
92
nee da vjeruju, najprei za opravdavanje su oni koji ne znaju, ta god

od kufra inili. Jer, oni bi htjeli da vjeruju, ali ne znaju!
tavie, ovako nisu poteeni samo oni koji ne znaju osnovu vjere
niti ko im je Bog, ve se ostavljaju na miru ak i oni koji Istinu znaju. Tako
oni, iako znaju, nisu kfiri, jer nisu od onih koji nee da vjeruju. Oni
hoe da vjeruju, ali ih strasti od Istine odvlae u kufr u kome su. Ispada
das u kfiri i da e stradati samo oni koji nee da vjeruju, nee da budu
vjernici, tj. hoe da su kfiri, hoe kufr, iako je rekao ejhul-islm Ibn
Tejmijje, Allh mu se smilovao:
A u sutini, ko god kae ili poini ono to je kufr, time postaje kfir
(nevjernik), ak i ako nije elio da postane nevjernik. Jer, niko ne eli kufr,
osim onoga kome Allh to eli. 243
243 Es-Srim el-Mesll al tim er-Resl, 178. str.
93
94
ESTO POGLAVLJE:
Korkutovo iskrivljavanje i poricanje
Allhovih svojstava
Vaan aspekt vjerovanja muslimana jeste da oni vjeruju u Allha
onako kako je On sm Sebe opisao i kako Ga je opisao Njegov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, jer Allh o Sebi bolje zna nego Njegova
stvorenja, a od ljudi Ga najbolje poznaje Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem. Musliman vjeruje u taj opis Svog Gospodara, bez tahrfa
(izmjene svojstava), ta'tla (njihovog poricanja), tekjfa (zalaenja u
njihovu kakvou) i temthla (njihovih poreenja sa svojstvima stvorenj).
Tako je imm Mlik ibn Enes, rahimehullh, rekao o istiw'u

(Allhovom uzdignuu iznad 'Ara): ''Istiw' je poznat (istina), njegov
nain je nepoznat, vjerovanje u to je wdib (obaveza), a zapitkivanje o
tome je bid'a (novotarija).'' 244
Ovo izreka je obuhvatila to temeljno pravilo vjerovanja musliman

u ovo i sva druga Allhova svojstva.
Govorio je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, u dovi:

''Ne mogu Te pohvaliti kako Tebi dolikuje. Ti si onakav kako si Se
pohvalio.'' 245
244 Predaju su zabiljeili el-Bejheq, El-Esm wes-Sift, 408. str., i Ibn

Hader el-Asqaln Fethul-Br,13/406.
245 Dio hadtha koji je od ''ie, Allh bio zadovoljan njome, zabiljeio Muslim
u svom ''Sahhu'', 496.
95
Gdje je Allh ?
Iako je Svojim sluhom, vidom, znanjem, moi,...Uzvieni Allh sa

Svojim robovima, On je Svojim biem iznad iznad Svog prijestolja koje je
iznad sedam nebesa.
Dokaz za to su rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we

sellem, Sa'du ibn Eb Weqqsu, radijAllhu 'anh, povodom njegove
presude pripadnicima idovskog plemena Benu Qurejdha:
''Uistinu si im presudio po odreenju Vladara Koji je iznad sedam
nebesa.'' 246
Dokaz su i rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, o

smjenjivanju melek:
''Nekon toga se uzdignu oni koji su bili sa vama i On ih upita, a On
najbolje zna sve o njima...'' 247
Od toga je i prvo od dva pitanja koja je postavio Allhov Poslanik,

sallallhu 'alejhi we sellem, robinji da bi provjerio da li je ona vjernica:
''Gdje je Allh'', te njen odgovor: ''Na nebu'' 248 i njegovo potvrivanje
246 Hadth je zabiljeio el-Buhri u poglavlju Megz pod stavkom Izlaz

Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ka Ben Qurejdhi, 5:50, te Muslim u
poglavlju Dihd, pod poglavljem Dozvoljavanje borbe protiv onih koji
prekre ugovor, 5:160, i Ahmed u Musnedu, 3:22.
247 Hadth su zabiljeili el-Buhr poglavlju Tewhd, 8:177. i Muslim u
poglavlju Mesdid, 2:113.

248 Uenjaci su rekli da izraz ''fis-sem'' (''na nebu'') u arapskom jeziku moe
imati i znaenje ''iznad neba''.
96
istinitosti njenog odgovora rijeima: ''Oslobodi je jer je ona, uistinu,

vjernica.'' 249
Tu su i rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Ko udijeli pola hurme sadaqe iz imetka steenog na dozvoljen nain, a
Allhu se ne penje osim ono to je dobro (dozvoljeno)...'' 250
''Kada Allh odredi neku stvar na nebu meleki udare krilima pokoravajui
se Njegovim rijeima...'' 251
''Prijestolje je iznad toga, a Allh je iznad Prijestolja i On zna ono to

radite.'' 252
''Uzvieni Allh se u zadnjoj treini svake noi sputa na zemaljsko (nama

najblie) nebo i govori: ''Ko Me zove odazvau mu se, ko od Mene neto
trai dau mu, ko Me zamoli za oprost oprostiu mu.'' '' 253
''Zar mi neete povjerovati, a povjerenik sam Onoga Koji je na

nebesima?'' 254
249 Hadth je zabiljeio Muslim u poglavlju Mesdid, 2:71.

250 Hadth je zabiljeio Muslim.
251 Hadth je zabiljeio el-Buhr.
252 Hadth su zabiljeili imm Ahmed u Musnedu, 1:206. i 207. i Ibn Mde
u Muqaddimi, pod brojem 181. i 193., te Eb Dwd, 4733., et-Tirmidh,

3320., el-Bejheqi u El-Esm wes-Sift, 399. str. i el-Hkim, 2:500. i 501. Iako
el-Hkim prihvata ovaj hadth, el-lbn je u djelu Tahridul-Ehdth erh
el-Aqdeh et-Tahwijje da je ovaj hadth slabog seneda (lanca prenosilaca), na
ta je ukazao i Ahmed kir.
253 Hadth su zabiljeili el-Buhr, 1145 i Muslim, 758.
254 Hadth su zabiljeili el-Buhr, 3451 i Muslim, 1064.
97
Svakako da za ovu injenicu (da je Allh iznad Svog Prijestolja, koje

je iznad sedam nebesa) postoje i dokazi iz Qur'na i da je bilo prikladnije
najprije njih navesti. Meutim, upravo ti qur'nski jeti su u Korkutovom
prijevodu Qur'na iskrivljeni, pa njih navodimo tek ovdje.
Od toga je jet:
On je za vas sve to postoji na Zemlji stvorio, zatim se iznad nebesa

uzdigao i kao sedam nebesa ga uredio. 255
Korkut je dio jeta koji govori o Allhovom uzdizanju iznad
nebesa preveo kao:
zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio. 256
Ovako izmislivi i na prevaru ubacivi usmjeravanje Allhove
volje, kojoj u jetu ni spomena nema, Korkut je iskrivio znaenje jeta
koji je dokaz za Allhovu uzvienost iznad stvorenja.
Takoer, od tih primjera je i jet:
Jeste li sigurni da vas Onaj Koji je na nebesima nee u Zemlju utjerati,

kad se ona pone iznenada tresti? 257
255 sra el-Beqare, 29. jet..

256 Pogledaj Korkutov prijevod Qurna, 5. str.
257 sra el-Mulk, 16. jet.
98
Korkut je umjesto Onaj Koji je na nebesima taj dio jeta preveo

kao:
Onaj Koji nebesima vlada 258
Naravno da svaki musliman vrsto vjeruje da je Allh Onaj Koji
(jedini) nebesima upravlja i vlada, ali je u spomenutom jetu Allh jasno
spomenuo svoje uzdignue iznad stvorenja (Onaj Koji je na
nebesima), a ne svoju vlast nebesima, koja je istina.
Isto je i sa jetom koji ga prati:
Ili, jeste li sigurni da Onaj Koji je na nebesima na vas nece vjetar s

kamenjem poslati? 259
Kod Korkuta je opet spomenut samo:
Onaj koji nebesima vlada 260
Allh je iznad Ara, koji je istina
Allh iznad nebes ima Svoj 'Ar (Prijestolje), iji izgled i veliinu
zna samo On, Uzvieni. Njegovo uzdignue nad 'Arom je onakvo kako
Njemu dolikuje i mi ga ne moemo pojmiti, niti smijemo opisivati. Dokazi
o postojanju 'Ara i dokazi o Allhovom uzdignuu nad 'Arom su
sljedei:

259 sra el-Mulk, 17. jet.
99
Kada bi se suoio sa problemom, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi

we sellem, je imao obiaj uiti sljedeu dovu:
''Nema boga osim Allha, Slavljenog i Uzvienog. Nema boga osim njega,
Gospodara 'Ara Velianstvenog. Nema boga osim Allha, Gospodara
nebes i zemlje, Gospodara Velianstvenog 'Ara.'' 261
Takoer, rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Kada od Allha traite dennet, molite Ga za el-Firdews. To je najvii dio
i sredinji dio denneta, a iznad njega je 'Ar (Prijestolje) Milostivog.'' 262
''Na Sudnjem danu e svi pasti u nesvest. Ja u biti prvi koji e ustati, pa
u ugledati Msa'a kako se dri za stub 'Ara...'' 263
''Dozvoljeno mi je da vam kaem da je jedan od melek koji dre (nose)

Allhov 'Ar tako veliko stvorenje, da udaljnost izmeu mehkog dijela
njegovog uha i njegovog ramena iznosi sedam stotina godina
putovanja.'' 264
261 Hadith su zabijeili el-Buhr, 6345., 6346., 7426. i 7431., Muslim, 2730. et-
Tirmidh, 3453. i Ahmed, 1:228, 245., 259., 280., 339. i 356.
262 Hadth su zabiljeili el-Buhr, 7433. i Ahmed, 2:335. Postoje i druge dvije
predaje ovog hadtha. U jednoj stoji: a iznad toga je (Allhovo)

Prijestolje, a u drugoj: njegov krov (tj. krov dennetul-Firdewsa) je
(Allhovo) Prijestolje.
263 Hadth su zabiljeili el-Buhr i Eb Dwd.
264 Hadth je sahh (vjerodostojan), a zabiljeili su ga Ebu Dwd, 4727. i el-
Bejheq u El-Esm wes-Sift, 398. str. U riwjetu (predaji) koji je zabiljeio

Ibn Eb Htim je reeno da ta udaljenost iznosi koliko sedam stotina godina
leta ptice.
100
Znameniti ashb 'Abdullh ibn Rewha, Allh bio njime zadovoljan,

je u poemi ispjevao:
''Kunem se da je Allhova Rije istina,
da je Vatra boravite kfir (nevjernika),
da 'Ar plovi na vodi,
da je Gospodar svjetova na 'Aru,
kojeg ('Ar) nose moni meleci...'' 265
Postojanje Ara i Allhovo uzdignue iznad Ara je potvrdio svaki

uenjak koji je pisao o tewhdu Uzvienog Allha i Njegovim svojstvima,
a Ibn Eb ejbe ima knjigu koja se zove Sifat el-Ar (Svojstva
(Allhovog) Prijestolja).
Postojanje Ara i (u jo veoj mjeri) Allhovo uzdignue iznad Ara

(kao i mnoga druga Allhova svojstva) poriu samo sljedbenici
sektakog uenja, dehmijje, mutezile, kulbije, earije,
maturdije,koje je ejtn naveo na (lanu) opreznost po pitanju
potvrivanja Allhovih svojstava, koja oni poriu ili iskrivljavaju, u
(navodnom) strahu da ne bi Stvoritelja uporedili sa stvorenjima. Pa, iako
Allh za Sebe eksplicitno govori da ima Ruku, oni tu tvrdnju poriu
iskrivljavanjem (prevodei i tumaei ruku kao vlast, mo), i slino.
Tako je Besim Korkut na sljedeim mjestima porekao postojanje

Allhovog Ara, prevodei rije Ar kao svemir, a injenicu da se
Allh (iznad Ara) uzdigao preveo izrazom da je On (svemirom!)
zagospodario ili zavladao!
265 Ibn 'AbdulBerr, ''El-Isti'ab f Ma'rafat el-Ashb'', 2:287., Ibn 'Askir,

''Trhu Dimaq'', 340. i 342. str., i edh-Dheheb, ''Sijer A'lm en-Nubel'',
1:238.
101
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est vremenskih

razdoblja stvorio, a onda se iznad Ara uzdigao. 266
Korkutov prijevod:
a onda svemirom zagospodario. 267
Allh je nebesa i Zemlju i ono to je izmedu njih u est vremenskih

Korkutov prijevod:
a onda svemirom zagospodario. 269
Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao, a onda se iznad Ara
uzdigao. 270

268 sra es-Sedde, 4. jet.
270 sra er-Rad, 2. jet.
102
Korkutov prijevod:
i onda svemirom zavladao 271
U est vremenskih razdoblja On je nebesa i Zemlju stvorio, a onda se

iznad Ara uzdigao. 272
Korkutov prijevod:
i onda svemirom zavladao 273
Koji je za est vremenskih razdoblja nebesa i Zemlju i ono to je meu

Njima stvorio, a onda se iznad Ara uzdigao. 274
Korkutov prijevod:
a onda cijelim svemirom zavladao. 275
Onome najuzvienijem, koji Arom 276

272 sra el-Hadd, 4. jet.
274 sra el-Furqn, 59. jet.
276 sra el-Mumin / Gfir, 15. jet.
103
Korkutov prijevod:
Koji svemirom vlada 277
Neka je uzvien Gospodar nebesa i Zemlje, Gospodar Ara! 278

Korkutov prijevod:
Onaj koji svemirom vlada 279
Milostivi, koji se iznad Ara uzdigao. 280

Korkutov prijevod:
Milostiv, koji upravlja svemirom svim. 281
Upitaj: "Ko je Gospodar sedam nebesa i Ko je Gospodar Ara

velianstvenog?" 282
Korkutov prijevod:
ko je Gospodar svemira velianstvenog? 283

278 sra ez-Zuhruf, 82. jet.
104
I neka je uzvien Allh, Vladar Istiniti, nema drugog boga osim Njega,
Gospodara Ara velianstvenog! 284
Korkutov prijevod:
nema drugog boga osim Njega, Gospodara svemira velianstvenog. 285
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju za est vremenskih

U prijevodu ovog jeta je Korkut ispao udno, a i smijeno,
nedosljedan. Naime, iako je za njega Ar sve vrijeme svemir, a
uzdignue nad Arom upravljanje ili vlast svemirom, on spomenuti
jet prevodi ovako:
a onda, upravljajui Arom, svemirom zagospodario. 287
Pa ako je Ar svemir, ispada da je Allh, upravljajui svemirom,
svemirom zagospodario. A da ne govorimo da se u originalu jeta, kao i
u prethodnim, samo spomenuo Ar, i to jednom. I, na kraju, italac ovog
prijevoda se odjednom susree sa sebi nepoznatim, neprevedenim
pojmom Ar

286 sra Jnus, 3. jet.
105
Allh je, nema boga osim Njega, Gospodar Ara! 288

Korkutov prijevod:
Gospodar svega to postoji. 289
Tako je za Korkuta ovog puta Ar, ustvari, sve to postoji!
Meutim, kako su u lai kratke noge i kako se prije ili poslije

prevara otkrije, a laov upadne u kontradiktornost, i Korkut se predao
kada je u sljedeem jetu preveo Ar rijeju prijesto:
I on roditelje svoje postavi na prijesto i oni mu se svi poklonie. 290

Ako ve rije Ar znai svemir i sve to postoji, zato Korkut i
ovdje nije bio dosljedan, pa preveo da je Jsuf, alejhis-selm, svoje
roditelje postavio na svemir ili ih postavio na sve to postoji?
Slino je i u jetu:
Vidio sam da jedna ena njima vlada i da joj je svega i svaega dato, a
ima i prijesto velianstveni 291

290 sra Jsuf, 100. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 247. str.
291 sra en-Neml, 23. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 379. str.
106
Zato nije napisao da Belqisa ima velianstveni svemir ili

velianstveno sve to postoji? Ako je Belqisin Ar zapravo prijesto,
zato je Allhov Ar svemir?!
I ako e Allhov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, na Sudnjem

danu vidjeti Msaa, alejhis-selm, kako se dri za stub (nogu) Ara,
hoe li se on drati za stub Prijestolja ili svemira? Za stub Prijestolja ili
stub svega to postoji?
Ar je (ispravno) preveden kao Belqisin prijesto i u sri en-Neml,

u 38., (40.), 41. i 42. jetu. 292
292 Takoer, postoje i tri mjesta na kojima je Korkut bio prinuen da

ispravno prevede pojam Ar, te da ipak time Allhu potvrdi posjedovanje
Prijestolja. To su sljedea mjesta:
I vidjee meleke kako prijesto okruuju, veliajui i hvalei Gospodara
svoga (sra ez-Zumer, 75. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 467.
str.).
Oni koji dre prijesto i oni koji su oko njega veliaju i hvale Gospodara
svoga i vjeruju u Njega (sra el-Mumin, 7. jet. Pogledaj Korkutov
prijevod Qur'na, 467. str.).
A prijesto Gospodara tvoga e Toga dana iznad njih osmorica drati.
(sra el-Hqqa, 17. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 567. str.).
Ipak, ostaje injenica da je svaki spomen Allhovog uzdignua nad Arom
kod Korkuta, ustvari, vladavina svemirom! Slino iskrivljavanje ovog
Allhovog svojstva se, naalost, nalazi i u preostalim prevodima Qurna na
bosanski jezik, kao i u najpoznatijem prijevodu Qurna na albanski jezik,
prijevodu erifa Ahmetija.
107
Allhov Kursijj
Prema rijeima komentatora Tahwijeve aqide, Ibn Ebl-Izz el-

Hanefija, neki kau da je Kursijj isto to i Ar, 293 ali je ispravno da su to
dva razliita pojma.
Od Sed ibn Dubejra se prenosi da je Ibn Abbs rekao: Kursijj je

mjesto Allhovih Stopal. 294
Rekao je Uzvieni Allh u najvrijednijem jetu Knjige, koji se upravo

po Kursijju i zove jetul-Kursijj:
Njegov Kursijj obuhvata nebesa i Zemlju. 295

Meutim, kod Korkuta stoji:
Mo Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju. 296
293 Moda zato to je jeziko znaenje rijei kursijj stolica, a ljudski um

najee prijesto (kralja) zamilja kao ogromnu stolicu. Meutim, Kursijj je
mjesto Allhovih stopala, a Ar je Njegovo Prijestolje, o ijem obliku i
veliini ne znamo nita. Duni smo vjerovati, a zabranjeno nam je poricati i
iskrivljavati, kao i porediti Allhova svojstva sa svojstvima njegovih
stvorenja.
294 Predaju biljee Ibn Eb ejbe u Sifat el-Ar i el-Hkim u Mustedreku,
koji kae da je ona sahh po uslovima koje su postavili el-Buhr i Muslim.

Vidi Tefsr Ibn Kethra.
108
Pa ispade da Kursijj (ije je jeziki prijevod stolica, a eratsko

znaenje mjesto Allhovih Stopal) predstavlja Allhovu Mo!
SubhanAllh
Meutim, Korkut se upecao i pri prijevodu sljedeeg jeta:
Mi smo Sulejmana u iskuenje doveli i njegovo bolesno tijelo na

prijestolju zadrali (prijevod u Tefsru Ibn Kethra: bacili), ali je poslije
ozdravio. 297
Ovo je njegov prijevod, gdje je ispravno preveo rije kursijj, iako
je, rekosmo, njeno jeziko znaenje stolica, jer se zna da je mjesto na
kom sjedi vladar zapravo prijestolje. Ako kursijj, prema Korkutu, znai
mo, zato nije prveo da je Sulejmnovo tijelo zadrano (ili baeno)
na mo?
Lice
Uzvieni Allh je u suri el-Qijme spomenuo da e vjernici na onom

svijetu gledati u svog Gospodara, 298 a Allhov Poslanik, sallallhu alejhi
we sellem, je rekao:
Njegov zastor je svjetlo. Kad bi ga uklonio, velianstveni sjaj Njegovog
Lica bi spalio sva stvorenja na koja padne Njegov pogled. 299
297 sra Sd, 34. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 455. str.
298 Toga Dana e neka lica blistava biti, u Gospodara svoga e gledati.
(sra el-Qijme, 22. i 23. jet).
299 Hadth je zabiljeio imm Muslim poglavlju mn pod stavkom Rijei
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem: Uistinu, Allh ne spava, i u njegovim
109
Otuda je muslimanima dobro poznat izraz gledanje u Allhovo

Lice, koje je u predajama spomenuto kao najvei uitak dennetlij, te
izraz eljenja Allhovog Lica, traenja Allhovog Lica nekim djelom, i sl.
Od toga je i jet:
I ne tjeraj od sebe one koji se ujutro i naveer Gospodaru svome mole

elei Lice Njegovo... 300
Poto ga je njegovo sektatvo otjeralo u orsokak poricanja da
Allh ima Svoje Prijestolje, Lice, Stopala, Ruku, Oi, (koji nisu kao
svojstva njegovih stvorenj), Korkut je ovaj jet preveo kao:
elei naklonost Njegovu... 301
Isti sluaj je i sa jetom:
osim traei Lice Svog Svevinjeg Gospodara. 302

koji je Korkut preveo:
ve jedino da bi naklonost Gospodara svoga Svevinjeg stekao. 303
Tako rije wedh (lice) dobi svoj udni prijevod na bosanski jezik:
naklonost!
rijeima: Njegov prekriva je svjetlo, 1:111, te Ahmed u svom Musnedu,

4:395, kao i Ibn Mde u Muqaddimi, pod brojem 183.
302 sra el-Lejl, 20. jet.
110
Meutim, u momentu nedosljednosti, Korkut je jet:
Sve e, osim Njegovog Lica, propasti! 304

preveo ovako:
Sve e, osim Njega, propasti! 305
Ako je wedh ustvari naklonost, zato nije stavio da e sve,
osim Njegove naklonosti, propasti?
Tako je i sa jetom:
Ostaje Lice Gospodara tvoga, Velianstvenog i Plemenitog. 306

Korkut ga je preveo kao:
Ostaje samo Gospodar tvoj, Velianstveni i Plemeniti. 307
Oi
Svojstvo oka, koje su Allhu potvrdili uenjaci musliman, stoji u

jetima:
I gradi lau pred Naim Oima i po Naem nadahnuu 308
304 sra el-Qasas, 88. jet.

306 sra er-Rahmn, 27. jet.
308 sra Hd, 37. jet.
111
Korkut je izbjegao rije oi i ovako preveo jet:

I gradi lau pred Nama i po naem nadahnuu 309
A njega smo nosili na onoj od dasaka i klinaca sagraenoj (tj. lai),

koja je plovila pred Naim oima, kao nagrada za onoga kome nisu
povjerovali. 310
Korkutov prijevod:
A njega smo nosili na onoj od dasaka i klinaca sagraenoj, koja je plovila
pod brigom Naom. 311
A ti se strpi na Allhovoj odredbi, jer ti si pred Naim Oima. 312

Korkutov prijevod:
A ti strpljivo ekaj presudu Gospodara svoga, Mi tebe i vidimo i titimo.
313
Ruka

310 sra el-Qamer, 13. i 14. jet.
312 sra et-Tr, 48. jet.
112
Kada je Allh stvorio stvorenja, napisao je Svojom Rukom za Sebe:

Uistinu, Moja milost prevazilazi Moju srdbu. 314
U hadthu u kom se spominje razgovor dema i Msa, alejhimus-

selm, se kae:
Pa e dem rei: O Ms, Allh te je odabrao Svojim govorom i napisao
ti Tewrt Svojom Rukom. 315
Kao i da je Mus, rekao demu, alejhimus-selm:

deme, ti si onaj koga je Allh Svojom Rukom stvorio 316
Dokaz su, takoer, i rijei Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we

sellem:
Allhova desnica je puna, ne smanjuje se ono to je u njoj time to On
neprekidno, danju i nou, daje opskrbu. ta mislite, koliko je dao nafake
od kada je stvorio nebesa i Zemlju? Ali, to nita nije umanjilo ono to
posjeduje Njegova desnica. 317
Uistinu, Allh prua Svoju Ruku u noi kako bi se pokajao onaj koji je
grijeio danju, i prua Svoju Ruku danju kako bi se pokajao onaj koji je
grijeio nou. 318
314 Hadth je zabiljeio el-Buhr u poglavlju ''Tewhd'', 8:171., te Muslim u

poglavlju ''Tewbe'', 8:95., i et-Tirmidh, 5:549, pod brojem 3543.
315 Hadth je zabiljeio Ahmed.
316 Hadth je zabiljeio Ahmed.
317 Hadth je zabiljeio XXX.
318 Hadth je zabiljeio Muslim u poglavlju ''Tewbe'', 8:100., i Ahmed u
svom ''Musnedu'', 4:395.
113
Nikada rob ne udijeli sadaqu iz dobrog (hall) imetka a Allh ne prima

(drugo), osim dobro a da Milostivi to ne uzme (prihvati) Svojom
Desnicom. 319
Ovo Allhovo svojstvo je potvreno i sljedeim jetom:
Oni ne veliaju Allha onako kako ga treba veliati; a itava Zemlja e

na Sudnjem danu u aci Njegovoj biti, a nebesa e u desnici Njegovoj
smotana ostati. 320
Ali, u Korkutovom prijevodu stoji:
itava Zemlja e na Sudnjem danu u vlasti Njegovoj biti, a nebesa e u
moi Njegovoj smotana ostati. 321
Ovako, aka postade vlast, a desnica postade mo!
Korkut u ovom svom iskrivljavanju Allhovih svojstava, naravno,

nije sm. Iako se u desetinu hadtha Allhov Poslanik, sallallhu alejhi
we sellem, zakleo rijeima: Tako mi Onoga u ijoj Ruci je moja dua
(Welledh nefs bi jedih), mi djelove tih hadth i tu zakletvu u njima
nalazimo u mnogobrojnim knjigama (prevedenim na na jezik) ili u
islmskim asopisima prevedene kao: Tako mi Onoga u ijoj je vlasti
(moi) moja dua (ivot).
319 Hadth su zabiljeili el-Buhri i Muslim.

114
Meutim, i ovdje postoji mjesto na kome Korkut nije bio dosljedan,

pa je upao u kontradiktornost:
Uzvien je Onaj u ijoj je Ruci vlast 322

Na ovome mjestu je Korkutu valjda izgledalo prenatrpano da
prevede kao: u ijoj vlasti je vlast, u ijoj moi je mo ili u
ijoj moi je vlast, pa se odluio da ovdje rije jed (ruka) prevede
doslovno.
Slino je i sa jetom:
Pa neka je Hvaljen Onaj u ijoj je Ruci vlast nad svim 323
Kao i sa jetom:
Upitaj: "U ijoj je Ruci vlast nad svim, i Ko uzima u zatitu, i od Koga
niko ne moe zatien biti, znate li?" 324
Meutim, i pored ove kontradiktornosti, te injenice da je na par

mjesta ipak dozvolio da se spomene Ruka, optepoznata je stvar da
Korkut i njegovi istomiljenici ne vjeruju da Allh posjeduje Ruku. Ne, ve
322 sra el-Mulk, 1. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 562. str.
323 sra J-Sn, 83. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 445. str.
324 sra el-Muminn, 88. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 347. str.
115
kada se i desi da rije jed prevedu kao Ruka, oni najee to tumae
svojstvom vlasti, moi,
Svojstvo Noge (Potkoljenice)

Na Sudnjem danu e na Gospodar razotkriti Sq (Nogu), i svaki vjernik i
vjernica e Mu uiniti seddu. Izostae onaj koji je na dunjluku inio
seddu licemjerno i lano 325
Ljudi (i dinni) e neprestano biti bacani u dehennem, a on e govoriti:

Ima li jo?, sve dok Uzvieni u njega (u drugoj predaji: na njega) ne
stavi Svoje Stopalo, pa e se on zbiti i rei: Dosta je, dosta je! 326
Na Dan kad se otkrije Noga (Potkoljenica) i kada budu pozvani da

licem na tle padnu, pa ne budu mogli 327
Meutim, u Korkutovom prijevodu stoji:
Na Dan kada bude nepodnoljivo i kada budu pozvani da licem na tle
padnu, pa ne budu mogli 328
325 Hadth su zabiljeili el-Buhri i Muslim, a ovo je tekst hadtha koji je

zabiljeio el-Buhri od Eb Se'da el-Hudrija, radijAllhu 'anh.
326 Hadth su zabiljeili el-Buhri, 7384 i Muslim, 2848.
116
Ispade da rije sq (noga, potkoljenica) ustvari znai

nepodnoljivo!
Meutim, kada Allh u istom duzu (tridesetini Qurna), u sri el-

Qijme spominje smrtne muke i ljudski sq, za Korkuta je to noga:
i noga se uz nogu savije 329

Zar Korkutova dosljednost i principijelnost nisu nalagale da se
savije nepodnoljivo uz nepodnoljivo?
Dolazak
Poto ljudi poput Korkuta ne vjeruju da je Allh iznad stvorenja,

iznad nebesa i iznad Ara, oni takoer ne vjeruju da e Allh na Sudnjem
danu doi da sudi Svojim stvorenjima.
Uzvieni je rekao:
ekaju li oni da im doe Allh u tminama oblaka, i meleki, i da bude

svemu kraj?! 330
Meutim, Korkut je ovaj jet preveo ovako:
ekaju li oni da im Allhova kazna doe iz vedra neba, i meleki, i da bude
svemu kraj?! 331
329 sra el-Qijme, 29. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 578. str.
117
Iako se spominje Allhov dolazak, Korkut spominje dolazak

Allhove kazne.
Takoer u jetu:
Zar oni ekaju da im meleki dou, ili da doe Gospodar tvoj, ili neki
znaci od Gospodara tvoga? 332
Korkutov prijevod:
Zar oni ekaju da im meleki dou, ili kazna Gospodara tvoga, ili neki
predznaci od Gospodara tvoga? 333
Ponovo Allh spominje Svoj dolazak, a Korkut to preinauje u
dolazak Allhove kazne.
Tako je i sa jetom:
i doe Gospodar tvoj, a meleki budu sve saff do saffa 334

u koji je Korkut ubacio nepostojeu rije nareenje:
i kad doe nareenje Gospodara tvoga, a meleki budu sve red do
reda 335
Umjesto da spomene dolazak Allha, Korkut prekraja prijevod,
da bi doli kazna i nareenje.

334 sra el-Fedr, 22. jet.
118
Susret
Ne vjerujui da je Allh iznad Ara, niti da e On doi da sudi

robovima, Korkut i ekipa ne vjeruju ni da e on sresti Svoje robove.
Uzvieni veli:
Ko se nada susretu sa svojim Gospodarom, neka ini dobra djela i

neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim
nikoga! 336
Korkut je jet preveo na sljedei nain:
Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela
i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!
337
Spletka, varanje
Svaka radnja koju je Uzvieni Allh nazvao Svojom je onakva

kakvom ju je on nazvao i vrijedna je pohvale i predstavlja savrenstvo.
Od tih djel su i radnje koje je Uzvieni Allh pripisao Sebi kao izraz
nagrade (kazne) i uzvraanja istom mjerom, a ona su za Njega pohvala i
potpunost. Tako je Allh opisao Sebe kao Onoga Koji se sveti
spletkaroima tako to plete zamke njima ili kao Onoga Koji uzvraa na
varke varalica, koji misle Njega prevariti.
336 sra el-Kehf, 110. jet.

119
Rekao je Uzvieni:
I pleli su spletke, a i Allh je spletke pleo. A Allh je najbolji od onih

koji to ine.. 338
U svojoj (pogrenoj) opreznosti da ne bi Allha nazvao
spletkaroem, iako Allh nije ni spomenuo otklanjanje spletki, Kokut je
jet preveo kao:
I nevjernici poee smiljati spletke, ali ih je Allah otklonio, jer On to umije
najbolje. 339
Zaista licemjeri varaju Allha, ali e On prevariti njih. 340

Iako kazni nigdje ni spomena nema, Korkut je jet preveo ovako:
Licemjeri misle da e Allha prevariti, i On e ih za varanje njihovo
kazniti. 341
Uzvieni je rekao:
Oni kuju zamke, a i Allh zamke kuje. Allh je najbolji od onih koji to
ine. 342

120
Iako nema spomena ometanju zamki, Korkutov prijevod glasi:

Oni su zamke pleli, a Allh ih je ometao, jer Allh to najbolje umije. 343
On alje gromove i udara Njima koga hoce, - i opet oni raspravljaju O

Allahu, a On posjeduje veliko lukavstvo. 344
Umjesto lukavstva, Korkut spominje svemo:
i opet oni raspravljaju O Allahu, a On sve moe. 345
I smiljali su zamke, a i Allh je zamke smiljao, a oni nisu ni

primjeivali 346
Iako nema pomena kanjavanju, Korkut je preveo:
I smiljali su spletke, ali mi smo ih kaznili onda kad se nisu nadali 347
Oni se slue spletkama, a i Ja se spletkama sluim 348
342 sra el-Enfl, 30. jet.

344 sra er-Rad, 13. jet.
121
Iako nigdje ni rijei o unitavanju, Korkut je jet preveo ovako:

Oni se slue spletkama, a Ja ih unitavam 349
Tako je i sa jetom:
Allh nee dati da zaluta narod koji na pravi put uputio prije nego to
im objasni ega se trebaju uvati. 350
elei da Allha oisti injenice da On dozvoljava da neko zaluta i
da ostavlja u zabludi onoga Koga on hoe, Korkut je jet preveo ovako:
Allh nee nazvati zalutalim narod koji na pravi put uputio prije nego to
uine ono to im je On zabranio. 351
Svakako, nije dozvoljena upotreba ovih opisa za Uzvienog Allha

osim u navedenim jetima, tako da se nee rei da je Uzvieni Allh Onaj
Koji smilja spletke, da je On Taj Koji vara ili Onaj Koji se izruguje, i tome
slino. Uzvieni Allh Sebe nije nazvao spletkaroem niti varalicom, osim
sa aspekta kazne svakom onom koji to bude radio bespravno. Kod
stvorenja je poznato da je dozvoljeno (a ponekad i pohvalno) uzvratiti
istom mjerom. Pa ta je onda sa Stvoriteljem, Onim Koji sve zna, Onim
Koji je Najpravdeniji i Najmudriji?
348 sra et-Triq, 15. i 16. jet.

122
SEDMO POGLAVLJE:
Korkutovo izbjegavanje pojmova namz i sedda
i poturanje ispovijedanja vjere
Vjerovatno iz razloga ivljenja u doba komunikog ateizma, a jo
vjerovatnije kao posljedica jakog zapadnjako-kranskog okruenja, u
Korkutovom prijevodu Qurna se osjea izvjesna doza stida od
islmskih termina. Da bi kranskoj i ateistikoj populaciji te termine to
vie uinio razumljivim, Korkut je neke od njih liio njihovog duha i
promijenio im znaenje. Naime, Korkut te termine i pojmove nije
objanjavao neupuenima, ve ih je, njima za ljubav, nakaradno
preveo.
Molitva umjesto salh (namz)
Islmski uenjaci su rekli da se u Qurnu pojam salh (namz) i

njegovo obavljanje (klanjanje) samo zajedno uz pojam (davanja) zekta
spominje vie od sedamdeset puta, a da se na jo nekoliko desetina
mjesta spominje odvojeno (bez spomena zekta). Jeziki, pojam salh
je istovjetan pojmu dova. Meutim, islmski uenjaci su definisali
namz kao skup tjelesno-duhovnih radnji koje otpoinju poetnim
tekbrom, a zavravaju se predajom selma, to pojanjava da je namz
(ipak) mnogo vie od sme dove (molbe, molitve). 352
352 Kao primjer tetnosti prevoenja rijei salh (namz) prosto kao
molitva naveemo da je jedan klanja upitao jednog od ekstremnih
sfij, sekta koji smatraju da uopte nije potrebno klanjati namz: Ko ste
vi?, na to mu je ovaj rekao da su oni upravo oni koji su spomenuti u prvih
pet jet sre el-Beqare (Elif-lm-mm). Kako je ovaj poricao namz, ovaj
123
To, ipak, Korkuta nije sprijeilo da svaki put kada bi naiao na rije
salh, nju prevede (neadekvatnom) rijei molitva.
Na smom poetku Korkutovog prijevoda itamo:
onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu (a treba:

namz) obavljali i udjeljivali dio od onoga to im mi budemo davali
353
Ostali primjeri toga su jeti:
Molitvu (treba: namz) obavljajte i zekt dajte i zajedno sa onima koji

molitvu obavljaju i vi obavljajte (treba: inite ruk sa onima koji ruk
ine)! 354
klanja mu je rekao da se ba u tim jetima spominje klanjanje namza

(i koji obavljaju namz), na to je ovaj sa tespihom (brojanicom) u ruci
otvorio (Korkutov) prijevod Qurna i pozvao ga da te jete zajedno
proitaju, rekavi: Ne, tu se nigdje ne spominje namz, pa mu proitao: i
molitvu obavljaju, rekavi da su on i njegova skupina (iako ne klanjaju!) u
stalnoj molitvi, vrtei tim svojim brojanicama i, navodno, spominjui
Allha Eto kako i neklanjai sebi nalaze utjehu u ovom nakaradnom
prijevodu Qurna, jer su oni od onih koji se mole!
353 sra el-Beqare, 3. jet. Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 2. str.
124
Pomozite sebi strpljenjem i molitvom (treba: namazom), a to je,

zaista, teko, osim poslunima 355
I molitvu (treba: namz) obavljate i zekt dajte... 356
"Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrhm bude prostor iza koga ete
molitvu obavljati (treba: musall, tj, mjesto za klanjanje namza)!" i
Ibrhmu i Ismlu smo naredili: "Hram Moj oistite za one koji ga budu
obilazili, koju budu tu boravili i koji budu molitvu (treba: ruk i seddu)
obavljali". 357
125
O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obavljanju molitve (treba:

namza)! Allh je doista na strani strpljivih. 358
koji molitvu (treba: namz) obavljaju i zekt daju 359
Redovno molitvu obavljajte, naroito onu krajem dana (treba: uvajte

namze, i srednji namz), i pred Allhom ponizno stojte. 360
one koji vjeruju i ine dobra djela i molitvu (treba: namz) obavljaju i
zekt daju... 361
Ostala mjesta na kojima Korkut itaocima svog prijevoda Qurna

podmee molitvu umjesto salta (namza) su:
sra lu Imrn, 39. i 43. jet
sra en-Nis, 101., 102., 103. i 162. jet
sra el-Mide, 4., 12., 55., 91. i 106. jet
sra el-Enm, 72. i 92. jet
sra el-Erf, 29. i 170. jet
126
sra el-Enfl, 3. jet

sra et-Tewbe, 5., 11., 18., 54., 71., 108. i 112. jet
sra Jnus, 87. jet
sra Hd, 114. jet
sra er-Rad, 22. jet
sra Ibrhm, 31., 37. i 40. jet
sra el-Isr, 78. i 79. jet
sra Merjem, 31., 55. i 59. jet
sra el-Hadd, 26., 35., 41. i 78. jet
sra el-Muminn, 2. i 9. jet
sra en-Nr, 37. jet
sra en-Neml, 3. jet
sra el-Ankebt, 45. jet
sra Luqmn, 4. i 17. jet
sra el-Ahzb, 33. jet
sra Ftir, 18. i 29. jet
sra Qf, 40. jet
sra el-Dumua, 9. i 10. jet
sra el-Merid, 22., 23. i 34. jet
sra el-Muzzemmil, 20. jet
sra el-Muddeththir, 43. jet
sra el-Qijme, 31. jet
sra ed-Dehr / el-Insn, 26. jet
Pokloniti se
Iako izraz poklanjanje (pokloniti se) jeziki prije oznaava

pregibanje (ruk) negoli padanje niice (sputanje lica na tlo)
127
(seddu), Korkut je pri svakom nailasku na rije ruk, taj pojam

prevodio (za to pogrenom) rijeju poklanjanje, pokloniti se.
Mjesta na kojima Korkut ljude podstie na poklanjanje, umjesto

da spomene seddu, sputanje lica pred Uzvienim Stvoriteljem, su:
sra el-Erf, 11. i 12. jet
sra el-Isr, 61. jet
sra el-Kehf, 50. jet
sra Sd, 72., 73. i 75. jet
Poturanje ispovijedanja vjere
Uzvieni Allh od Svojih robova trai ibdet Njemu, robovanje

Njemu, oboavanje Njega, pokornost, predanost, a oni Ga oboavaju,
robuju Mu, ine Mu ibdet, ispoljavaju vjeru, pokoravaju Mu se (robuju
Mu) islmom
Ukratko, muslimanima su uvijek bili strani (i odvratni) kranski

termini, tipa molitva ili vjeroispovjest. Muslimani se ne ispovijedaju
(jadaju), kako to ine krani pred svojim sveenicima (ortodoksi se
samo ispovijedaju, a katolici navodno dobijaju i oprost grijeha!).
Zato je i fraza ispovijedanje vjere u najmanju ruku ofucana.

Meutim, Korkut nije propustio da svoj prijevod Qurna ukrasi ovom
frazom, stavljajui je na ak dvadeset i jedno mjesto. Ta mjesta su:
sra el-Beqare, 139. jet
sra el-Beqare, 193. jet
sra el-Enm, 156. jet
sra el-Erf, 29. jet
sra et-Tewbe, 29. jet
sra Jsuf, 38. jet
128
sra el-Hidr, 94. jet

sra el-Muminn, 53. jet
sra er-Rm, 32. jet
sra Luqmn, 32. jet
sra ez-Zumer, 2. jet
sra el-Mumin / Gfir, 14. jet
sra el-Mumin / Gfir, 65. jet
sra e-ra, 13. jet
sra el-Bejjine, 5. jet
129
130
OSMO POGLAVLJE:
Korkutova iskrivljavanja usljed stida od istine
Da li to Allh mrzi muslimane koji napadnu kfire na njihovoj

teritoriji i muslimane koji zaponu borbu?
Islmski uenjaci su dihd (borbu za uzvisivanje Allhove rijei)

podijelili na dihd ed-daf (borbu za odbranu muslimanske teritorije) i
dihd et-taleb (borbu protiv nevjernika na njihovoj teritoriji). Ova druga
kategorija se ne bi trebala nazivati osvajakom borbom, jer islm nije
donio rat radi teritorija i posjeda, ali je doao da bi Allhov zakon
zavladao Njegovom Zemljom, da Njegova vjera i Rije bude uzviena,
gornja, a da vjera i rije nevjernika bude poniena, donja. Zato muslimani
koriste silu oruja da bi uklonili tiranske, tgtske reime sa vlasti, a da
zavlada Allhov zakon. Meutim, ta sila se ne koristi da bi se ljudi
primorali da postanu muslimani, ve oni kojima je data Knjiga prije nas
mogu odabrati da ostanu u svojoj vjeri, a cijenom dizje koju plaaju (a
koja je u veem dijelu historije islma bila zanemarljivo mala) kupuju
svoju bezbjednost i pravo na ivot, bezbjednost, imetak i ast. Na ovaj
nain se islm iz Medne protegao od granic Francuske do Kineskog
zida. Jesu li se to ashbi i oni nakon njih branili od osvajaa i u toj
odbrani preli Gibraltar i uli u paniju pa, branei se, ostali u paniji
osam vijekova? udne li odbrane
Naravno da nije tako, a dokazi za propisanost dihdut-taleb su

sljedei jeti:
131
A kada prou sveti mjeseci, ubijajte murike gdje god ih naete;

zarobljavajte ih, opsjedajte ih i na svakom prolazu doekujte! Pa ako se
pokaju i budu namz obavljali i zekt davali, ostavite ih na miru 362
Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allha

ni u Sudnji dan, ne smatraju harmom ono to Allh i njegov Poslanik
zabranjuju i ne pokoravaju se istinskom vjerom sve dok ne daju dizju
(glavarinu) iz svoje ruke, a donji (ponieni) su. 363
Takoer, dokaz tome su i sljedei hadthi:

Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe L ilhe
illAllh, Muhammedun Reslullh i dok ne ponu klanjati namz i davati

132
zekt. Pa kada to uine, od mene su sauvali svoju krv (ivote) i svoje

imetke 364
Poslat sam sa sabljom prije Sudnjega dana, da bi se inio ibdet samo

Allhu, Koji sudruga nema. Data mi je opskrba u hladu moga koplja, a
ponienje e stii svakoga ko se mom nareenju suprotstavi 365
Meutim, da li usljed svog neznanja propis Allhove vjere ili

(vjerovatnije) kao plod svoje elje da se umili nevjernicima i prikae islm
miroljubivom religijom, Korkut je jet:
I borite se na Allhovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali ne
pretjerujte (ne prelazite granice)! Allh, doista, ne voli one koji prelaze
granice. 366
preveo na sljedei nain:
ali vi ne otpoinjite borbu! Allh, doista, ne voli one koji zapodijevaju
kavgu. 367
Umjesto da se prevede doslovno i objasni da je pretjerivanje i
prelaenje granic koje Allh ne voli, ustvari, (bespravno)
masakriranje leeva, muenje zarobljenika, ubijanje en, djece, staraca,
364 Hadith su zabiljeili el-Buhr i Muslim od 'Abdullha ibn 'Umera,

radijAllhu 'anhum.
365 Hadth je zabiljeio imm Ahmed u svom Musnedu.
133
paljenje usjeva, ubijanje ivotinja, ispade da je Allh zabranio sve ono

to je dozvolio u preanjim jetima i hadthima (napadanje murik,
njihovo ubijanje i opsjedanje), te da On ne voli ono sa im je poslao Svog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem!
ta je ee (tee) i vee od ubijanja: zlostavljanje ili irk?
Allh u suri el-Beqare kae:
I napadajte ih gdje god ih sretnete i protjerajte ih odande odakle su

oni vas protjerali. A fitna je tea od ubijanja! 368
Postoji idm (konsenzus, saglasnost) svih mufessir
(komentatora) Qurna da je fitna (iskuenje, smutnja), spomenuta u
ovom jetu, fitna koja je tea od ubijanja, zapravo, fitna irka, tj. sm
irk, jer je to najvei grijeh, najvea smutnja i najvea nepravda. I ovjeku
je bolje da bude ubijen nego da (mimo stanja prisile, u kom se moe
opravdati) uradi irk Allhu.
Meutim, Korkut niti je rije fitna preveo doslovce (rijeju
iskuenje ili smutnja), niti ju je preveo pojmom irk, uvaavajui
stav svih tuma Knjige, ve je jet preveo kao:
A zlostavljanje je tee od ubijanja! 369
Tamo gdje je i mogao staviti zlostavljanje i njegovu zabranu (kao
vrstu onoga to Allh ne voli ak ni u borbi), on je izmislio zabranu

134
otpoinjanja borbe i zapodijevanja kavge! A ovdje gdje se govori o

veliini i smutnji najveeg grijeha (irka), on tu podmee da je od ubijanja
vee zlostavljanje!
Isto je i sa jetom:
Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu. Reci: "Ratovanje u

njemu je veliki grijeh; ali je nevjerovanje u Allha, odvraanje (ljudi) od
Njegovog puta i Mesdidul-Harma i izgonjenje njegovih stanovnika iz
njega jo vei (grijeh) kod Allha. A fitna je gora od od ubijanja". 370
I ovdje je Korkut zavapio svojim alom za zlostavljanima:
A zlostavljanje je gore od ubijanja. 371
alosno
ta je svrha borbe na Allhovom putu i njen krajnji cilj:

da se obezbijedi slobodno ispovijedanje Allhove vjere
ili da Allhova rije zavlada dunjlukom i bude gornja?
Cilj zbog kojega je Allh svojim robovima propisao borbu na

Njegovom putu je uzdizanje Njegove rijei, irenje Njegove vjere, jedine

135
Istine, da bi Allhov zakon zavladao na Njegovoj Zemlji. Rekao je

Uzvieni o borbi protiv murik:
I borite se protiv njih sve dok fitne (Kod Korkuta: mnogobotva! 372)
ne nestane i dok vjera ne bude (samo) za Allha. 373
Meutim, Korkut je preveo:
i dok se Allhova vjera slobodno ispovijedati ne mogne. 374
Iz ovako prevedenog jeta se razumije da muslimanima krajnji cilj
njihove borbe treba biti ostvarenje slobode ispoljavanja (ispovijedanja?)
vjere, i im se u nekoj nevjernikoj sredini muslimanima dozvoli da
ispolje vjeru, ostvarila se sva korist i ne treba se protiv takve vlasti
boriti?! Naravno da je ovo btil (la), jer je cilj islma da zavlada svijetom,
da sva vjera (ibdet) bude usmjeravana samo Allhu, da ljudi robuju
jedinom boanstvu vrijednom ibdeta, Allhu, a ne da se islmu samo
dozvoli da se ispovijeda...
Potpuna pokornost i predanost ili ivot u miru?
Uzvieni je rekao:
372 Zanimljivo je da je ovdje Korkut, u duhu razumijevanja spomenutog

konsenzusa svih komentatora, izraz hatt l tekne fitne preveo kao:
sve dok mnogobotva ne nestane, a nije se drao (pogrenog) prevoenja
izraza fitna rijeju zlostavljanje. Da je preveo tako, ispalo bi jo gore, tj.
da se treba boriti protiv murik samo dok prestanu zlostavljati.
136
O vi koji ste povjerovali, uite u islm potpuno i ne slijedite ejtnove

stope. On vam je, zaista, neprijatelj otvoreni. 375
Korkut je ovaj jet preveo ovako:
O vi koji vjerujete, ivite svi u miru 376
Ovime je Allhovu naredbu potpune pokornosti robov Njemu,
Korkut pretvorio u toliko spominjani i eljeni mir, (kako bi to rekla
njegova braa iz (ne)islmske zajednice: najprepoznatljiviji aspekt
ove pacifike religije, i bla-bla).
Jesu li vjernici prijatelji ili braa jedni drugima?
Iako Allh jasno spominje meusobno bratstvo vjernik:
I sjetite se Allhove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima
neprijatelji, pa je On sloio srca vaa, pa ste postali, dobrotom
Njegovom, braa 377

137
Korkut tvrdi da su oni postali (samo) prijatelji:

i vi ste postali, milou Njegovom, prijatelji 378
Da li su krani neispravni vjernici ili su nevjernici?
Uzvieni je jasno rekao da su krani (i idovi) nevjernici:
Nevjernici su oni koji govore: "Allh je Mesh, sin Merjemin!" 379
Nevjernici su oni koji govore: "Allh je jedan od trojice!" 380
Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allha

ni u Sudnji dan, ne smatraju harmom ono to Allh i njegov Poslanik
zabranjuju i ne pokoravaju se istinskom vjerom... 381

379 sra el-M'ide, 72. jet.
380 sra el-M'ide, 73. jet.
138
Nisu se odvojili nevjernici, oni kojima je data Knjiga i murici, sve dok
im nije doao dokaz jasni 382
Zaista e oni koji ne vjeruju, oni kojima je data Knjiga i murici, biti u
vatri dehennemskoj, u njoj e vjeno ostati; oni su najgora stvorenja.
383
I pored svega ovoga, Korkut sljedei jet, koji govori o nevjerstvu

idova i krana:
A kad bi vjerovali oni kojima je data Knjiga, bilo bi bolje za njih. 384
prevodi na sljedei nain:
A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali 385
Pa iako Allh kae da bi za njih bilo bolje kad bi vjerovali (jer
ne vjeruju!), ispada da oni ipak, kako-tako, vjeruju (pa bi za njih bilo bolje
da ispravno vjeruju). A Allh je posvjedoio da oni ne vjeruju ni u
Allha ni u Sudnji dan!
382 sra el-Bejjine, 1. jet.

383 sra el-Bejjine, 6. jet.
139
Korak prvenac ka emancipaciji en
Nakon komunistike epohe prisilnog uskidanja nikba (ferede) sa

lica en i njihovog oslobaanja steg, iz dana u dan uviamo koliko je
onih koji se pripisuju islmu i islmskom znanju, a koji zagovaraju
emancipaciju en, njihovoj ravnopravnosti sa mukarcima u svemu, pa
ak i u izboru radnog mjesta, i sl., dok nismo doivjeli stanje u kom ene
voze tramvaje po Sarajevu i rade u rudnicima, policiji, a o zlu i nemoralu
treih smjena po bosanskim, sandakim, kosovskim bolnicama da i
ne govorimo.
Usred te kampanje za ensko oslobaanje od (nekakvih) steg

kvazi-hodama nije lahko izai u taj svijet sa jetom:
Mukarci su nadreeni enama zato to je Allh odlikovao jedne nad

drugima i zato to oni troe imetke svoje. 386
Rekao je Ibn Kethr u svom komentaru ovog jeta:
Tj. ovjek je predvodnik ene, njen pretpostavljeni i nadreeni, te njen
odgajatelj ako skrene.. 387
Allhovom Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem, je dola jedna od
en ensrij i poalila mu se da ju je njen mu udario, to je ostavilo
traga na njenom licu, pa je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem,
rekao: On nema prava na to, nakon ega je Uzvieni objavio jet:

387 Pogledaj ''Tefsr Ibn Kethra'', prijevod na bosanski jezik, 274. str.
140
Mukarci su nadreeni enama, pa je Allhov Poslanik, sallallhu

alejhi we sellem, rekao: Ja sam htio neto, ali je Allh htio neto drugo.
388
tavie, u produetku istog, 34. jeta sre en-Nis, Uzvieni Allh

objanjava korake koje bi mukarac, musliman trebao preduzeti na putu
odgoja svoje supruge koja mu ispolji neposlunost u dobru, a ti koraci
su: njeno savjetovanje, potom odvajanje od nje u postelji, a potom i
udaranje. U narednom jetu se spominje i etvrto, a to je pokuaj
pomirenja suprunik od strane dva pregovaraa sa obje strane, a peto
je, svakako, razvod braka.
Onome ko zna za ulogu vrijednih hod u uklanjanju nikaba sa
lica ena u doba komunizma i njihov kasniji marljivi rad na propagiranju
zapoljavanja ena svugdje i njihovom mijeanju sa mukarcima i irenju
nereda putem toga, njemu je jasno zato je Korkut ovu nadreenost
mukaraca nad enama prikrio kada je jet preveo:
Mukarci vode brigu o enama 389
Treba pitati sve one koji pod ahmedijama zagovaraju
ravnopravnost mukaraca i ena, da li je to i eni muslimanki dozvoljeno
da mua posavjetuje, odvoji se od njega u postelji, najzad ga i udari, jer
su, eto, ravnopravni, a on to samo vodi brigu o njoj, jer je muko?
388 Predaju je zabiljeio Ibn Merdewejh od Alije, radijAllhu anh, a spominje

je Ibn Kethr u svom komentaru jeta: Mukarci su nadreeni enama.
Pogledaj ''Tefsr Ibn Kethra'', prijevod na bosanski jezik, 274. str.
141
142
Z a k lj u a k
Iz dosada prikazanog vidjesmo da u Korkutovoj vjeri, a i u

njegovom prijevodu Qurna:
ibdet je samo klanjanje,
tgt je samo ejtn i kumir (kip),
irk je samo smatranje drugih Allhu ravnim,
kufr je samo nijekanje Allha,
Allh se ne srdi na sve kfire, ve samo na one kfire koji nee
da vjeruju,
ne postoji izlazak iz vjere (otpadnitvo) zbog izgovorene rijei,
namz je samo molitva,
fitna koja je ea i vea od ubijanja je zlostavljanje, a ne irk,
zabranjeno je otpoinjati borbu, jer Allh ne voli one koji
zapodijevaju kavgu,
borba traje samo do postizanja slobodnog ispovijedanja
Allhove vjere,
Na kraju, ovo pisanje moemo zavriti zakljukom da Korkutov

prijevod Allhove Knjige predstavlja svojevrsnu la na Allhovu vjeru i
moe biti izvor velike zabune i zablude, osim onome kome se Allh
smiluje, pa ne nasjedne na poturene lai.
Nadam se da smo kratkim objanjenjima nekih islmskih nael, te

poreenjem njih sa onime to stoji u Korkutovom prijevodu, uspjeli da
itaocu prikaemo opasnost (posebno aqidetskih) greaka u ovom
prijevodu Qurna.
143
Molimo Uzvienog Allha da muslimane sauva svakog zla i

zablude, a da zalutale uputi na put pokornosti samo Njemu.
Naa posljednja dova je: Hvala Allhu, Gospodaru svjetova.
Eb Ahmed,
Plav, Sandak,
abn 1431. hidretske
juli 2010. godine po Isu, alejhis-selm
144
DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':
Dokazi za obaveznost pokrivanja lica

(Ebu Ahmed)
Dokazi da je isbl harm

(Ebu Ahmed)
Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti

('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)
Bolest ird'a
(grupa autora)
ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?

(Hamid 'Al Khn)
Kome se to priviaju tekfirovci u Sandaku i Bosni?

(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega)
(Kelimetul-Haqq)
Zalutale sekte sfija i i'ja

(Kelimetul-Haqq)
Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika

(Eb Muhammed el-Maqdis)
145
ubhe vezane za propis demokratije u islmu

(grupa autora)
'Aqda potpomognute skupine

('AbdulMedd el-Mun')
Tewhd el-hkimijje
(grupa autora)
Allhova pomo je, zaista, blizu

(Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn)
Demokratija je vjera
Obaveze koje je duan spoznati

svaki muslmn i muslmnka
(ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb)
Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao

(Reagovanje na incident u Novom Pazaru 3. nov. 2006. god.)
(Kelimetul-Haqq)
Poduavanje najvanijim pitanjima

(Ahmed el-Hlid)
Moe li se opravdavati neznanjem

u djelima velikog irka i jasnog kufra?
(Ebu Muhammed)
146
Millet Ibrhm
'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata

(Metn/tekst sedam velikih djela 'aqde muslmna na jednom mjestu, u
jednoj knjizi:
''Wasitijjska 'aqda'', ''Tahwijeva aqda'', ''Kitbut-tewhd'',
''Tri naela'', ''Otklanjanje sumnji'',
''Djela koja izvode iz vjere'' i ''est naela'')
er'atski hidb
(Kelimetul-Haqq)
Istina o Turcima Osmanlijama

(Eb Ahmed)
Muslmn ili murik

(Eb Hamza el-Afgn)
Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima

(ejh Sulejmn bin 'Abdullh bin Muhammed bin 'AbdulWehhb)
Biografija imma Ahmeda, rahimehullh
Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje

(imm el-Bezzr)
147
Osnove sunneta (Uslus-Sunne)

(imm Ahmed ibn Hanbel)
Islm savreno potpuna vjera

(Muhammed el-Emn e-enqt)
Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

(Ibnul-Dewz)
Nije musliman onaj ko ne tekfri zakonodavca

mimo Gospodara svjetova
(Eb Hamza el-Afgn)
La na vjeru er-Rahmna u Korkutovom prijevodu Qurna

(Eb Ahmed)
148

Laz Na Vjeru Er-Rahmana U Korkutovom Prijevodu Qurana PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Laz Na Vjeru Er-Rahmana U Korkutovom Prijevodu Qurana PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LA NA VJERU ER-RAHMNA u Korkutovom prijevodu Qur'na

Prelom i lektura teksta:

Rekao je Allhov Poslanik

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepravednom

1 hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima''

3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija.

U ime Allha, Milostivog, Samilosnog

Hvala Allhu, Gospodaru svjetova i neka su salawt i selm na

A to su jeti jasni, u prsima (srcima) su onih kojima je dato znanje. 4

A mi smo Qurn uinili dostupnim za pouku. Pa ima li ikoga ko bi

4 sra el-'Ankebt, 49. jet.

Najbolji od vas je onaj koji naui Qurn, a potom druge njemu

Ko za njega (Qurn) ne bude mario, na Sudnjem danu e doista teko

A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti, a

6 Hadth je od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, prenio

sunnetu, koji je, takoer, Objava.

9 sra T-H, 124.-126. jet.

Kada je rije o Njegovoj Knjizi, Uzvieni Allh je veu kaznu od ove

Takoer, Uzvieni je rekao:

Oni koji kriju ono to je Allh u Knjizi objavio i to zamjenjuju za neto

10 sra el-Beqare, 159. jet.

A kada je Allh od onih kojima je data Knjiga uzeo obavezu da e je

Pa, teko onima koji budu od onih kojima je Allh ovako

12sra lu 'Imrn, 187. jet.

smatra stilski i jeziki najljepim tefsrom Qurna. Meutim, kao i Korkutov

ustanovama Rijaseta (ne)islamske zajednice (medresama i fakultetima)

nekih, te iskrivljavanjem i pogrenim tumaenjem drugih Allhovih

zapravo predstavlja negiranje idma (konsenzusa) uleme (uenjak) i

16 Dihda traenja neprijatelja na njihovoj teritoriji, tj. ofanzivnog,

svako ko zna prepoznavati harfove, na greke koje je autor prijevoda,

17 Ovoj garnituri ljudi pripadali su i: Demaludin auevi, Husein ozo,

Dakle, jasno je da pojam ibdet predstavlja islmske obrede koji su

Meutim, i pored spomenute saglasnosti islmskih uenjaka o

Ovim suavanjem tako irokog pojma kao to je ibdet i njegovim

vea nepravda prema Allhovoj Knjizi od ove nepravde i koja je vea la

Korkut se nije, kao neki zabludjeli komentatori Allhovog Govora,

Iako Allh od nas trai robovanje Njemu svim vrstama ibdeta,

Evo nekih od takvih mnogobrojnih mjest u Korkutovom prijevodu

Najprije, (prema Korkutovom prijevodu) ispada da nas u majci

19 Moda se sa ovim moe porediti samo Korkutovo iskrivljavanje pojma

desetinu puta dnevno i od ijeg uenja mu zavisi ispravnost rekta i namza.

I jedini ispravan prijevod moe biti:

Dalje, iitavajui Qurn redosljedom kojim su sre uvrtene u

21 sra el-Ftiha, 5. jet.

24 Korkutov prijevod Qur'na, 4. str.

ljepe upute od Allhove? Mi se samo Njemu klanjamo", umjesto: ''Mi samo

Iako Allh spominje injenje 'ibdeta (samo) Njemu, prema

ta je svrha stvaranja ljudi i dinn?

Allh je stvorio ovjeka kao Svog namjesnika na Zemlji, 27 kao

Radi ega je poslat Nh, 'alejhis-selm?

Svakako da je Uzvieni Allh poslao Nha, 'alejhis-selm, sa

postaviti!"...'' (sra el-Beqare, 30. jet).

29 Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 523. str.

robovanje samo Njemu, oboavanje samo Njega), te u naputanje svih

Rekao je Uzvieni Allh:

Mi smo poslali Nha narodu njegovom. "O narode moj" govorio je

Takoer, Allh je rekao da je Nh, alejhis-selm, govorio:

da ne inite ibdet (nikom drugom), osim Allhu. 32

Takoer, Uzvieni Allh je rekao:

30 sra el-Erf, 59. jet.

33 Pogledaj Korkutov prijevod Qur'na, 224. str.

Mi smo poslali Nha narodu njegovom i on je govorio: "O narode moj,

Nakon toga, Allh je rekao da je Nh pozivao: