ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKI FAKULTET

Graevinski odsjek

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

10. TRANSPORT I UGRADNJA

ASFALTNE MASE

Predavanja
VIII semestar
TRANSPORT
Dozvoljena duina prevoza, sem ekonomskih razloga, zavisi i od vremenskih uslova. Dovoljena je
svaka razumna transportna duina na kojoj temperatura mjeavine nede pasti na temeraturu niu
od propisane optimalne temperature za ugraivanje, odnosno za 10C od temperature mjeavine
pri izlasku iz mjealice. Prema BiH smjernicama, prevoz asfaltne smjese ogranien je sa najvedom
duinom transporta od 100 km, odnosno na vrijeme 2 sata pod uslovom, da se za prevoz
upotrebljavaju vozila sa termokesonima. U suprotnom sluaju duina prevoza asfaltne mase
ograniena je na 70 km, odnosno maksimalno trajanje prevoza na 1,5 sat.

Postoje tri izrazite faze u prevozu asfaltne mase do gradilita gdje de biti ugraena. To su:
utovar mase u kamion
prevoz do gradilita
istresanje mase u ko finiera
Da bi se minimizirale bilo kakve opasnosti, prevoz mora biti dobro planiran i efikasno odraen.

2
Tokom utovara mase na asfaltnoj bazi u kamion vano je da se minimizira rizik segregacije. Utovar mora
biti izveden brzo da bi se izbjeglo gubljenje toplote. Kamioni bi trebali biti utovarani po cijeloj duini
koa kamiona. Ukoliko su ivice utovarene mase strme, postoji velika opasnost da moye doci do
segregacije tokom transporta. Kamioni moraju biti pokriveni tokom transporta asfaltne mase jer
specijalni termo-zatitni pokrivai speavaju hlaenje mase i njenu segregaciju prilikom istovara u ko
finiera. Pokriva ne smije leati direktno na asfaltnoj masi; najbolje je kada je podignut oko 15 cm
iznad mase.
Osnovni uslovi da bi se kamioni mogli koristiti za prevoz asfaltne mase su:
da zadnji tokovi imaju direktan kontakt sa finierom
da dimenzije koa kamiona odgovaraju dimenzijama koa koa finiera
da ne isputaju ulje ili gorivo
da je ko kamiona od metala, vrst i ravnih povrina
da ima dobar mehanizam otvaranja/zatvaranja koa
Broj kamiona planira se tako da ne dolazi do prekida rada asfaltne baze, odnosno finiera (svaki zaastoj
asfaltne baze veoma utie na kvalitet proizvedene mjeavine, svaki zastoj finiera pogorava kvalitet
ugraenog sloja. Obino dolazi do povedanja neravnosti sloja i smanjuje se nivo zbijenosti.

3
FINIERI
Finier razastire asfaltnu mjeavinu u sloj odreene debljine i poprenog presjeka na
projektovanoj niveleti, koji je zatim spreman za valjanje. Finieri mogu ugraivati slojeve
debljine od 1cm do 30 cm, a irina ugraivanja moe biti od 1 m do 12 m. Radna brzina finiera
je od 0,5 do 16 m u minuti. Kapacitet ugraivanja najede iznosi od 15 do 300 t/h a moe i do
800 t/h. Osnovni dijelovi finiera su traktor i vibraciona ploa.
Traktor je postavljen na gusjenice ili tokove i osim motora ima sljedede dijelove:
ko za prijem mjeavine
dva nezavisna rebrasta transportera na dnu koa
dva mala valjka za guranje kamiona Finieri sa tokovima su laki za
dva poprena puna transportera transport i imaju vedu putnu
brzinu. Povoljniji su radove na
javnim putevima radi svojih
manevarskih sposobnosti.
Finieri sa gusjenicama su
povoljniji u radu na nevezanim
podlogama, na strmijim
dionicama puteva kao i kada je
potrebno izvoditi iroke sekcije.

4
Vibraciona ploa je sa traktorom povezana preko dvije poluge (ruke). Elementi vibracione ploe su:
vibracioni nabijai
ravna (vibraciona) ploa
zavrtanj za regulaciju debljine sloja
zavrtanj za regulaciju poprenog nagiba
ureaj za grijanje ploe.

Vibraciona ploa izravnava i nabija asfalt

do odreene debljine i nagiba sloja.
Ruke su vezane na traktor na obe strane
u blizini sredine traktora i njihovim
manipulisanjem se odreuju debljina i
nagib sloja.

5
Osnovni koncept rada finiera je zasnovan na uglu
izmeu ploe i podloge. Ugao varira u zavisnosti
od teine ploe, kontaktne povrine dna ploe kao
i oblika prednjeg dijela. eljena ravnost povrine
se postie ako su sve sile koje djeluju na
vibracionu plou u stanju ravnotee, samo tada je
vibraciona ploa zauzela potreban ugao napada.
Zato je vano da otvarai za dotok materijala na
pune transportere budu adekvatno otvoreni, da
transportne trake guraju ujednaeno materijal ka
puevima te da se dri konstantna visina
materijala ispred vibracione ploe.
a) Ukoliko imamo viak materijala na punom
transporteru povedava se otpor kretanju i u
namjeri da savlada otpor vibraciona ploa se
podie. Kao rezultat dobijamo neravnu
povrinu.
b) Ukoliko ispod pua imamo malo materijala
vibraciona ploa pada jer nema dovoljno
materijala da je podupire, a rezultat je
neravnost izvedenog sloja
c) Ako je dotok materijala na puni transporter
ispravan, tada vibraciona ploa moe da
odrava zahtjevanu ravnost

6
 Vibraciona ploa djelomino sabija sloj i ravna
njegovu povrinu. ekidi na vibracionoj ploi
vibriraju gore-dole te sabijaju asfaltnu mjeavinu
ispred ploe, te ploa lako klizi preko sloja.
ekidi ploe daju najvedu zbijenost sloja u fazi
razastiranja mjeavine , tzv.pred-sabijanje (1).
Efikasnost zbijanja finierom se krede od 85 do
95% laboratorijske zbijenosti.
Vibracione ploe su opremljene sistemom koji
proizvodi vibracije. Frekvencija vibracija se
odreuje sa ciljem da se dobije najbolja
zbijenost. Grijai ploa spreavaju ljpljenje
asfalta za samu plou (peglu). Veoma je vana
konstantna temperatura mjeavine da se ne bi
mijenjala njena viskoznost.
Asfaltne mjeavine se ugrauju iskljuivo pri povoljnim vremenskim prilikama; temperatura
podloge treba da je via od 5C (habajudi slojevi). Kod gornjih i donjih nosivih slojeva vano je da
podloga na smije biti smrznuta .
Debljina sloja koji razastire finier treba da je do 1,25 puta veda od debljine sloja poslije valjanja.
Ovaj koeficijent se utvruje na probnoj dionici.

Za ugraivanje asfaltne mjeavine potrebno je planirati dovoljan broj finiera, broj i tip valjaka i
broj i nosivost kamiona.

Najvanija aktivnost je da se uskladi odnos proizvodnje, transporta i ugradnje asfalta 7

Kamion koji dovozi asfaltnu masu mora stati
20 do 30 cm ispred finisera. Na ovom
rastojanju finier prilazi kamionu (a ne
obratno) jer udar kamiona u finier izaziva
udar vibracione ploe u ugraeni asfaltni
sloj. Ugraivanje mjeavine mora tedi bez
prekida. Svako zastajanje finieracutie na
ravnost sloja, a kod duih zastoja i na
zbijenost.

Kada se ugradnja vri sa dva ili vie finiera, ni

u kom sluaju uzduni razmak izmeu dva
susjedna finiera ne smije da bude vedi od 15
m.
U novije vrijeme za vede irine ugraivanja dva
ili tri finiera se spajaju u jednu liniju ali je
samo jedan operater (voza).
Za pravilan rad finiera, osim vozaa, potrebna
su samo tri radnika: jedan za navoenje
kamiona i dva uz vibracionu plou. Ako se rade
popravke lopatama, neto je nepravilno: ili
mjeavina ili podeavanje finiera.
8
VALJANJE
Ispravna zbijenost asfaltne mjeavine obezbjeuje otpornost na kolotrage, nastajanje i razvoj pukotina.
Obino se valjanje asfalta dijeli na tri faze:
poetno valjanje
glavno valjanje
zavrno valjanje

Kljuni faktor zbijanja asfaltne

mjeavine je njena temperatura. Na
kraju pegle finiera ona je normalno
izmeu 130 i 160C. U ovom
podruju mjeavina ima relativno
nisku internu viskoznost. Ako
temperatura opada, viskozitet
bitumena raste, a to se ogleda u
povedanju otpora asfalta na zbijanje.
Vrijeme hlaenja je definisano kao
interval u kome je mogude zbijanje
asfaltne mase; zauzima vrijeme od
polaganja asfalta finierom do
vremena kada je maetrijal postigao
temperaturu kada dalji napori na
zbijanju ne povedavaju zbijenost
(gustinu) materijala.
9
Za valjanje asfalta upotrebljavaju se sledede vrste valjaka:
statiki, glatki valjak
valjak sa gumenim tokovima
vibracioni, glatki valjak

Statiki valjak ima eline glatke naplatke. Proizvode se masom od 3 do 14 t. Mogu biti sa dva ili tri
toka. Valjak sa tri toka ima veliki povrinski pritisak ali malo dubinsko djelovanje. Sabijanje sloja
nije jednako po cijeloj irini a prednji toak prenosi manje opteredenje od druga dva pogonska toka.
Tandem valjak ima prednji i zadnji todak iste irine i ravnomjerno sabija po cijeloj irini toka. Statiki
valjci se koriste za poetno i zavrno valjanje.
Penumatski valjci imaju sve gumene tokove, istih dimenzija i prenika. Gume su glatke,
neprofilisane a raspored tokova prednje i zadnje osovine je smaknut, tako da je pokrivena cijela
irina valjanja. Tokovi osciliraju gore-dole a opteredenje po toku je od 3 do 5 t., a valjci su mase od
3 pa do 35 t. Pritisak u gumama se krede od 3 do 9 at i mora biti jednak u svim gumama. Brzina
kretanja valjka i pritisak u gumama se postepeno povedavaju. U zavrnom valjanju kredu se se i do
20 km/h.
Vibracioni valjci su po konstrukciji isti kao statiki. Imaju veliko dubinsko djelovanje, potrebno im je
2 do 3 puta manje prelaza od statikog valjka. Meutim, kod njih esto dolazi do pojave podunih
pukotina (nisu podobni za tanke slojeve).

Valjanje poinje odmah iza finiera i za vrijeme valjanja tokovi uvijek moraju biti mokri sa dovoljno
vode u sistemu za kvaenje da ne bi dolo do ljepljenja asfalta na tokove. Valjci se kredu polako i
ujednaenom brzinomk a vunim tokom prema finieru. Brzina valjaka ne treba da prelazi 5 km/h
za statike i vibro valjke, odnosno 8 km/h za pneumatske valjke.
Promjena putanje valjaka ne smije biti nagla da ne bi dolo do zasjecanja i pomjeranja asfalta.
10
11
12
Valjanje vrudeg razastrtog asfaltnog sloja obavlja se po sljededem rasporedu:
valjanje poprenog spoja
valjanje podunog spoja
poetno valjanje koje se obavlja valjkom velike efikasnosti sabijanja pri to je mogude vioj
temperaturi mjeavine
glavno valjanje nakon koga se postie ravnomjerna i traena zbijenost sloja
zavrno valjanje pri kome se ispravljaju neravnine izazvane glavnim valjanjem i dotjeruje konani
izgled povrine.

13
14