NAVIGACIJA

Home
Sadraj

Informbiro
Osoba tjedna
Kolumne
Teme
Interviewi
Picakandal
International
Feral Tromblon
Greatest Shits
Kultivator
Glazba
Film
Virtual Tribune

Arhiva
Tribute
O Feralu

Stranica obnovljena:
17. sijenja, 2008.

01 / Kolumne (4)
SUZDRANI (1/4)
Tako treba majstore! Lai, mai, varaj, obeavaj, sve dok ne dobije izbore, vlast ponovo, a onda se svi
pretvaramo u rune abe i "idemo dalje"! Ali unatrag! U sklopu toga neobinoga plana i programa
retardacije drutva...

ISTI UAS (2/4)

ak i kada bi bila istina da je Sanader dosad najbolji hrvatski premijer, to ne mijenja nita na injenici da je ovo dosad
najgora hrvatska Vlada. Koalicijski partneri nisu promijenili to njeno glavno obiljeje, nego ga samo podcrtali
sastoji se uglavnom od nemoralnih...

JUGOSLAV VUKELI (3/4)

Tako se otprilike zaokruuje graanska opcija. Konflikt postoji, ali nitko ne iskae iz pravila lijepog
nacionalnog ponaanja. Osim stvarnih Jugoslavena, dakako. Kojih u Hrvatskoj vie nema meu ivima, ili
ih barem ne registriraju glasila javnog priopavanja...

SILOVANJE TADIEM (4/4)

Pojaam muziku sa Tadievog sajta i stvarno osetim kako mi Predsednik prodire: jeste silovanje, ali demokratsko, jo
kad ponem da itam njegove "autobiografske beleke", malo se opustim pa se suha bol pretvori u slatku bol, if you
know what I mean. Naroito me seksualno uzbudio...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Teme (16)
 ZLOINI I NEJELA (1/16)
Odvjetnici Branimira Glavaa, a i on sam, uspjeli su nakon dvije godine dokazati neto u to ve dugo pokuavaju
uvjeriti hrvatsku javnost: da je suenje za ratne zloine umirovljenom generalu i saborskom zastupniku politiki
dirigirano. Prolotjedna odluka Hrvatskog sabora...

DIMENZIJE HUMANOSTI (2/16)

Ivo Sanader procjenjuje da je Branimiru Glavau napravio dovoljno tete, a sudski proces moe sad
slobodno i sam po sebi propasti, to je najobiniji politiki kupleraj, miljenje je Jaroslava Pecnika, a Furio
Radin egzaktno zakljuuje da se sudski proces ne moe dovesti do kraja...

BOGATI I BATINA (3/16)

Feralovi itatelji su Ratku Maeku dali najvie glasova u tradicionalnom izboru za Shit Of The Year: "...Tko
e premijeru koji ivi u stanu od 30 kvadratnih metara vjerovati da moe rjeavati probleme graana?".
Prebiranje po javnim i nejavnim imovinskim karticama lanova Vlade...

PARNI PROGON (4/16)

Najvia razina do koje je dola neka USKOK-ova istraga jest ona zamjenika predsjednika Hrvatskog fonda za
privatizaciju u akciji Maestro. Ostale korupcionake afere uglavnom su se bavile "sitnei", manjim svotama
mita, poput sluaja Gruntovec ili su zavravale u pravosudnim slijepim ulicama...

DIONICE SA LAGOM (5/16)

Iz Zagrebake banke u posljednjim je tjednima 2007. stigla obavijest da je direktor Franjo Lukovi prodao
svoje dionice u banci; u pitanju je 1700 dionica vrijednih 22 milijuna kuna. Lukovi je, u najgorem sluaju,
zaradio najmanje 20 milijuna kuna. Da mu je ta svota isplaena kao stimulacija...

GAINA NA TAPU (6/16)

Mislav utalo u svojoj kaznenoj prijavi pred USKOK-om tereti Gapera Gainu da je nakon natjeaja za
treeg mobilnog operatera okonanog u prosincu 2004., omoguio "Tele 2" kupnju koncesije za duplo
manje kanala nego to je bio duan naplatiti i time otetio dravni proraun za 128 milijuna kuna...

VANI JE JO GORA SITUACIJA (7/16)

Oekivali smo da e ovako veliki zatvor imati cijelu jednu malu jedinicu medicinskog i drugog strunog,
socijalnopsiholokog osoblja, obuenog za svakodnevni rad sa zatvorenicima, no bila je to prilino
idealistika predodba...

KAOSOVO I METOHIJA (8/16)

Misija na Kosovu nije samo najvea u povijesti UN-a, ona je i prva u kojoj je meunarodna zajednica preuzela punu
odgovornost za zemlju u kojoj je vie-manje sve u rasulu. UN na Kosovu gradi poredak od nule: donosi zakone,
osposobljava policajce, odluuje o jednosmjernim ulicama...

EHOV ZA SLUTNJU (9/16)

Redatelj Larry Zapia radikalno je skratio komad jer mu nije bilo vano je li Srebrjakov pokvaren ili samo star i pravi
li mlada Jelena Andrejevna moralni faul kada vara mua, nego mu je bilo stalo da od ehova dobijemo ono to je za
nas danas bitno. Najnoviji "Ujak Vanja" u Rijeci nije predstava...

UMUKLA KULTURA (10/16)

Danas se opi smjer kretanja hrvatskog drutva veoma lako moe dijagnosticirati koliinom kulturne utnje. Prvi je
put u kulturi utnja postala zlato, ravnodunost sistemski uinak, a uzaludnost stanje duha. Doli smo, dakle, do toke
u kojoj nam se ini da sve to, zapravo, vie nema smisla...

8372 NISU DOLI (11/16)

Ova izloba pokazuje da je priu o zloinu u Srebrenici mogue ispriati jezikom umjetnosti, i to tako da se
prii ne oduzme ni zrno istine. I da pravo na prianje te prie imaju ljudi koji su svjesni da su srebreniki
pokolj preivjeli pukim sluajem...

MAKOVA OBRATNICA (12/16)

Pri spomenu crvenog maka oni koji su barem svoje osnovno kolovanje zapoeli osamdesetih godina prolog stoljea
 zapjevuit e poneki stih iz radnike budnice Mihovila Pavleka Mikine "Crveni makovi". Teko da je kakav
jugoslavenski praznik mogao proi bez nje...

MUZEJ OD NIEGA (13/16)

Sama injenica da je opatijska turistika sabirnica plakata, fotografija i poneke liice ili alice omoguila
pretenciozan naziv "muzeja", a da su izloci mahom posueni, uvjerava nas kako muzej jo dugo nee
zaivjeti u pravnom i strunom obliku i jaa pretpostavku o predizbornom triku...

GORI LI PARIZ? (14/16)

Beaubourg je sam po sebi jedna neprestana premijera, jer pred neim to lii na svojevrsnu rafineriju nafte u srcu
neoklasicistike jezgre Pariza moete stajati danima, a da vam ne bude dosadno. Izloba moderne umjetnosti
predstavlja mali svemir likovne imaginacije, Giacomettijeva izloba...

JAJCE DOMOVINSKOG BALUNA (15/16)

Ovo mora bit da vie i ne osjeamo da smo totalno u suevoj nadoknadi. Prelo se svaku mjeru, sve rokove, rekorde i
prekoraenja, elementarne granice pristojnosti, dobrog ukusa i pretilosti, zabrinjavajue se brinem i za sebe, jer se
tekstualna revolucija razmnoava tako da zamiljam i sebe...

ZEMLJA ZAUDNIH PARADOKSA (16/16)

Osmansko razdoblje u povijesti Bosne i Hercegovine presudno je odredilo kulturnu i politiku fizionomiju ove
zemlje, a zbivanja i procesi od poetka devedesetih godina Dvadesetog stoljea pokazuju da je historijska i
mentalitetna batina toga razdoblja itekako iva i djelujua i danas...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Interview (2)
SRBIJA JE POSVAANA SAMA SA SOBOM (1/2)
Filip David, beogradski knjievnik, govori o svom novom, "Dvostrukom" romanu "San o ljubavi i smrti",
sudbini jedne knjievne generacije, te o tragici dananje Srbije...

DAM TI KINO (2/2)

Boris T. Mati, direktor "Zagreb Film Festivala", govori o preuzimanju zagrebakog gradskog kina "Europa" i novom
programskom sadraju namijenjenom tome kultnom prostoru...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Informbiro
INFORMBIRO
Predrag LUCI
16. sijenja, 2008.
SAPIENZA
Bog e ga znati koji li je Vrag podgovorio Renata Guarinija, rektora rimskoga sveuilita Sapienza, da na
otvaranje akademske godine pozove papu Benedikta XVI. Tko bio da bio Belzebub, Asmodej ili neki trei
kolega podgovor je rezultirao time da Sveti Otac nee vidjeti Sapienze. Protiv papina posjeta sveuilitu
pobunilo se 67 profesora fizike koji nisu zaboravili da je izvjesni Joseph Ratzinger 15. oujka 1990., odjeven
u kardinalski grimiz, jednako zapurpurena lica u Parmi besjedio kako je "crkveni proces protiv Galilea
Galileija bio razuman i pravedan".
Prosvjedu profesora prikljuili su se i studenti koji su zauzeli dvoranu Sveuilinog senata i rektorov ured, pa je Sveta Stolica
odluila da umjesto pape na univerzu, urbi et orbi poalje priopenje u kojem se kae: "Slijedom poznatih dogaaja proteklih dana
u svezi s posjetom Svetog Oca sveuilitu La Sapienza na poziv rektora, koji je trebao biti 17. sijenja, ocijenilo se oportunim
odgoditi dolazak, a Sveti Otac e uputiti tekst govora koji je mislio odrati."
HARRY
Pomislili ste da je pontifex maximus nauio lekciju i da mu je, zahvaljujui Bojoj Providnosti, dolo do glave to zapravo znai
ono "Sapienti sat!"... Eh, dobri moji i dragi krani, opet ste podcijenili Kneza Tame, jer je ima biti neki otpravnik Njegovih
poslova natantao urednike vatikanskog dnevnika L'Osservatore Romano da svoje itateljstvo podsjete na "duboki sud" Josepha
Ratzingera o amoralnoj dimenziji libara o Harryju Potteru. A kardinal Ratzinger je 2003. dubokomisleno prosudio da reene knjige
gospoe Rowling "lukavo i teko zavode, te kvare due mladih krana koje se jo nisu potpuno oblikovale". Koliko nam je
poznato, Sveti Otac, na svoju sreu, nije pozvan da posjeti neku osnovnu kolu, jer bi klinci "iskvarenih dua" garant zauzeli
zbornicu.

JAGODICA
Opet se oglasio najpoznatiji talijanski egzorcist, padre Gabriele Amorth, kojemu smo u prolom broju posvetili dunu panju. Otac
Gavro se ovaj put osjetio pozvanim da upozori kako je i u samome Vatikanu "zamijeena prisutnost Vraga i sotonskih sekti".
Vragobojaznom itatelju nije teko naslutiti to slijedi: Onaj Koji Ne Spava e podbosti Svetoga Oca da se upusti u dubokoumnu
prosudbu glede moralne izopaenosti Jagodice Bobice, pa e se pred Benediktom esnaestim zatvoriti i vrata djejih vrtia.
WINTER
Nismo uspjeli provjeriti je li to htio drug Sotona ili kamarad ejtan, ali, eto, ispalo je da se na bedem katolianstva Neim izazvana
ovoga tjedna uzverala gospa Susanne Winter, Spitzenkandidatin der FP fr die Grazer GR-Wahlen 2008... Dobro, hajde da se ne
razmeemo ratzingermantinom: drugarica Susie je glavna kandidatkinja ekstremno desne Slobodarske stranke Austrije na
skoranjim opinskim izborima u Grazu, te je kao takva lanula da je prorok Muhamed bio "oskvrnitelj djece" i da je Kur'an asni
"oito nastao za trajanja njegovih epileptikih napadaja". Nova zvijezda tajerske hermeneutike upustila se u ova i ovakva
tumaenja onoga to niti je itala niti razumije gonjena strahom da e "za 20-30 godina polovica austrijskog stanovnitva biti
muslimani". Pa e nam lekcije o ZERP-u umjesto Hannesa drati Enes Swoboda. Ja razlike! Drastine!
SKUPOA
George W. Bush je pohodio i Ramallu, to je tamonje stanovnitvo kotalo kunoga pritvora i zabrane otvaranja prozora. Iz
sigurnosnih razloga, njegovu su poruku o "dubokoj vjeri da e do potpisivanja sporazuma s Izraelom o uspostavi palestinske
drave doi do isteka njegova mandata" mogli uti samo palestinski politiari i njihovi te Njegovi bodyguardi. Ameriki
predsjednik je potom nastavio svoju bliskoistonu turneju, od koje vrijedi zabiljeiti trenutak kada se pred saudijskim kraljem
Abdullahom bacio u kuknjavu zbog ogromnih cijena nafte koje pritiu napaeno ameriko gospodarstvo. Bush je, nakon plakanja
mierje, kralju ponudio zgodan posao: kataloku prodaju projektila Patriot, satelitski navoenog oruja i sofisticirane debane.
Cijena? Prava sitnica: ugavih i dampinkih 20 milijardi dolara. I kako da ga ovjek odbije?!
AMAR
A evo kako je Bushov posjet utjecao na mirovni dijalog Izraelaca i Palestinaca... Dok se ole Mirotvorac na
saudijskom dvoru alio na skupou, izraelska je vojska u Gazi ubila najmanje 17 Palestinaca, uglavnom
pripadnika Hamasa. Da mirotvorni napori ne ostanu samo na tome, u gradiu Qabatiyi, nedaleko Jenina,
ustrijeljen je i Walid Obeidi, elnik Islamskog dihada. Izraelci tvrde da su akciju u Gazi poduzeli u znak
odmazde za ispaljivanje nekoliko Qassama te za ubojstvo snajperom jednoga Ekvadorca koji je volontirao u
oblinjem kibucu. Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas je izjavio: "Danas je nad naim ljudima poinjen
masakr, a mi svijetu poruujemo da na narod nee ostati bez odgovora!" Dodao je da "ova izraelska akcija
predstavlja amar mirovnim naporima predsjednika Busha", nadajui se valjda da se oamareni mirovni
napornik jo sjea to je pred koji dan u Ramallahu rekao o potpisivanju sporazuma i uspostavi Kosovstine ili
koje li ono ve drave.
RASADITE
Dok Bush po Bliskom istoku trguje mirom i orujem, Majku Ameriku brani ministar domovinske sigurnosti Michael Chertoff.
Ministra ne brine ni cijena nafte ni izraelsko-palestinski sukob koliko ta zlosretna Europa koja je, kae, "postala rasadite
terorista". Zgroen kao da je vlast od Dublina do Atene ve preuzela Al-Qa'ida, Chertoff razbija glavu pokuavajui smisliti kako
da Amerikanci napokon ponu kontrolirati te Europljane koji im stalno dolijeu, a od kojih se neki, premda po svemu nalik na
Arape, predstavljaju kao britanski ministri. I jo kau da su doli na meudravni sastanak posveen borbi protiv terorizma, pa se
udom ude i bunom bune kada ih na washingtonskom aerodromu uhapsi. I takvi bi, eto, sastanili na temu borbe protiv
terorizma, a ne doputaju da ta borba zaivi u najobinijoj aerodromskoj praksi!
MARATON
"Ulaznice za NATO nisu jo ovjerene, nikakvo jamstvo jo ne moemo dati, ali NATO-ova su vrata Hrvatskoj otvorena. Kao
iskusan maratonac mogu rei da je Hrvatska ve pretrala 42 km maratona na putu u Sjevernoatlantski savez. Hoe li ostalih 195
metara presprintati ili prehodati, ovisi o njoj", kazao je to glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakon sastanka
Sjevernoatlantskoga vijea s hrvatskom delegacijom koju je predvodio premijer Ivo Sanader. Schefferove dvojbe o sprintu ili
hodanju rasprio je sam Sanader izjavom da u Hrvatskoj nee biti referenduma o pristupu NATO-paktu, to zapravo kako ste
pogodili?! znai da emo posljednjih 195 metara ponosno plaziti.
ROKOVNICI
Hrvatski diplomatski klub je u ast obljetnice meunarodnog priznanja Republike Hrvatske organizirao promociju desetak
rokovnika to ih je bivi hrvatski premijer i predstojnik Ureda predsjednika Tumana Hrvoje arini ispunio svojim biljekama.
Pod nadnevkom 18. srpnja 1991. arini biljei susret Franje Tumana s njemakim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom
vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom. "Kada ga je Kohl upitao to vidi kao izlaz iz teke situacije u Bosni i
Hercegovini, Tuman je moda na najjasniji nain iznio svoj stav. Pod pretpostavkom da su Nijemci nai prijatelji i da nas
podravaju, odgovorio je sljedee: Uz pomo Europske zajednice i SAD-a treba prisiliti Srbiju na pregovore o podjeli BiH, plus
mala muslimanska drava", stoji u arinievu rokovniku prvom.
U rokovniku pak drugom, vjerni i odani Hrvoje biljei kako je 14. sijenja 1992., na sastanku s posljednjim amerikim
ambasadorom u Jugoslaviji Warrenom Zimmermannom Tuman ponovio ono to je rekao Kohlu i Genscheru, e da bi na to dobio
jasan odgovor kako "onaj tko podijeli BiH, ne moe raunati na podrku SAD-a". U rokovnicima naalost ne pie kome je autor
biljeki za to vrijeme kimao glavom: Tumanu ili Zimmermannu, ili obojici?

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Osoba tjedna
Osoba tjedna: IVO SANADER
16. sijenja, 2008.
Poeo je drugi mandat kilavije i neuvjerljivije nego prvi, i to toliko da se, bojimo se, ve postavlja pitanje hoe li Ivo Sanader II
degradirati i pojesti Ivu Sanadera I. Da se razumijemo, ne bi to bilo sasvim lako.
Kada je Sanader 2003. prvi put doao na vlast, toliko je preorao i izdrljao svoju stranku da je do danas ostao najuspjeniji primjer
reformiranog nacionalizma u regiji, pa i ire. Ali, trudi se i ovaj drugi Sanader, a vrag je da on valjda najbolje zna slabe toke onog
prvog, i ako jo malo zapne mogao bi i uspjeti.
Prije svega, putanjem Glavaa na slobodu odlukom Sabora a ne sudskih vlasti, onaj Sanader iz 2003. godine doivio je teki
udarac ravno u glavu, od kojeg mu se sigurno zavrtjelo svih 27 zvijezda iz evropskog sazvijea. Jer, pogledajmo to je i kako
postupao taj bivi Sanader u kritinoj situaciji slinoj ovoj.
Organizirao je superiornu mreu potrage za Gotovinom i na kraju ga i "uhapsio" (iako se time ne voli hvaliti),
a da mu nikada nije palo na pamet da, tragom promaenih Mesievih prkarija, trai za njega da se brani sa
slobode. Ukratko, iskazao je tako veliko, da ne kaemo pobono, potovanje prema Hakom tribunalu da bi
takvo uvaavanje poelio svaki sud na svijetu.
E ali, sada je prema hrvatskom sudstvu pokazao sasvim drukije lice. Inicirajui da Sabor ostavi Glavau
imunitet za pritvor to je puno spornije od samog putanja na slobodu ponizio je nadleni sud u Zagrebu
kao da je ovaj dio neke mrske okupatorske, a ne istokrvne hrvatske vlasti. Usto, neke okolnosti ine to to je
napravio jo gorim, ak zlokobnim.
Neemo nita insinuirati. Ali, gole injenice su gole injenice, a one govore da se Sanaderovo ruenje digniteta hrvatskog sudstva
vraki nezgodno poklopilo s akcijom ruenja vjerodostojnosti svjedoka optube protiv Glavaa (Faber), te s akcijom ruenja
"mjesta zloina" u Dubrovakoj u Osijeku. Slijede li jo neka ruenja i kakva?!
Zato su naulili ui i u Bruxellesu, poruujui da paljivo prate to se dogaa s Glavaem i oko Glavaa, i posebno izrazili
zabrinutost za sigurnost svjedoka. Dakle, svata je tu jo u igri i nisu iskljueni ni najdramatiniji zapleti i raspleti, ali sve se
zapravo svodi na sljedee.
Ivo Sanader II nekontrolirano je nasrnuo na Ivu Sanadera I i sada je klju svega moe li se to nekako zaustaviti, ili e se ovaj
bratoubilaki rat novog i starog premijera nastaviti do kraja.
Marinko ULI
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (1/4)
Heni ERCEG
GLEDE & UNATO
SUZDRANI
16. sijenja, 2008.
Tako treba majstore! Lai, mai, varaj, obeavaj, sve dok ne dobije izbore, vlast ponovo, a onda se svi pretvaramo u
rune abe i "idemo dalje"! Ali unatrag! U sklopu toga neobinoga plana i programa retardacije drutva, trenutani skor domovine
nam izgleda ovako: vlada formirana po kljuu politike podobnosti, svi kojima je premijer neto bio obavezan, a masa ih je, dobro
su naplatili svoje usluge i uvalili se u ministarske stolce; tu sada imamo galeriju neobinih likova bez ikakve strune kompetencije,
onih koji bi pristali biti i vozai svemirskih brodova, mada ne znaju voziti ni biciklu, i nema ih smisla nabrajati, budui da su
njihova neznatna imena istoznanica za njihov program. Ali evo, spomenut emo samo ministra turizma, osobu tu i tu, zato jer ba
on oivljava zaboravljenu anegdotu iz bive Jugoslavije, drave u kojoj su se takoer piramide vlasti gradile iskljuivo po politikoj
podobnosti, odanosti partiji i velikom voi, elem, izabrala je tadanja vlast za ministra turizma provjereni kadar, ali iz nekog sela
blizu Beograda, pa je prirodno njegova prva batuda upuena suradnicima i jedna od mnogih u promicanju vlastita znanja o turizmu
bila: "Jel' bre, a gde je to ostrvo Jelsa?"
Slino, avangardno, poimanje vlasti u Hrvatskoj dovelo je na scenu razbaruenu galeriju likova, ignoranata i onih za kojima se vuku
repovi korupcije, nekih starih i dokazano nesposobnih, e da bi na zavretku predstave zablistala izvjesna Katarina Fuek, najavljena
kao efica Sanaderova kabineta. Pa evala majstore! Jo jednom. Jer gospoa Fuek pamti se kao lik iz HDZove nomenklature, ali i
mnogo bolje kao svojedobna ravnateljica Narodnih novina, dravne ustanove, u kojoj se ona ponaala dosta privatno, pa se tu radilo
o nekim ozbiljnim marapijama, dakako, sve s reda uredno zatakanima. Pa se, promatrajui taj politiki uas - koji e nam svima
dirigirati budunost, onu izvan EU-a, to je ve i najnaivnijima jasno, onu u skupoj, usamljenoj dravi, poludespociji razbucanog
pravosua, otuene vlasti i obespravljenoga plebsa - pita ovjek zato se na nekoj jo vanijoj poziciji od one saborske nije ve
uanio i stanoviti Branimir Glava, inae osoba visokih moralnih kriterija, general koji je toliko dao za obranu Osijeka da je i
osobno poradio na etnikoj istoi toga grada, ovjek raskonih mogunosti, ma to da se laemo, vertikala domovinskog rata i
osjekog poraa.
I nije ovo nikakav moj cinizam, nego sasvim ozbiljan, razuman prijedlog koji se sam namee nakon svih dogaanja oko toga
nepravedno optuenog uznika, pogotovo nakon one saborske sjednice koja je, kao nagovjetaj u kom pravcu plovi ovaj brod, bila
olienje, ekstrakt tovie, istog politikog uasa.
Tu u toj dvorani okupljeni narodni predstavnici, s izuzetkom socijaldemokrata, disali su kao jedan taj teki ustajali zrak zatrovan
opasnim plinovima pa se skoro uguio i rijetki pristojni stvor, onaj umiljati retriver koji je tamo njukao traei bombu koje nije
bilo, e da bi o tome to da se radi s "kolegom Glavaem" kako ga inae, njeno, nazivaju svi s reda, odluili hadezeovci, kazavi da
je kolegi ipak mjesto na slobodi, da vie nema nikakvih razloga da bude u pritvoru, da ti zloini koji mu se stavljaju na teret i nisu
ba toliko vani, ako ih je uope i bilo, pa nema razloga prijeiti ovjeku da se, prvo malo oporavi jer se dugo nije kvalitetno hranio,
a onda zauzme svoje mjesto meu njima, takozvanim narodnim zastupnicima.
Zakljuili su veinom dignutih ruku kako nee valjda o sudbini Glavaevoj odluivati neki sud, te da neemo se valjda brinuti ili jo
i strepiti od neke tamo Evropske Unije koja bi nas mogla odrebatiti na dulji rok, i da, jest, juer smo govorili jedno, tj. hapsili smo
Glavaa, a evo danas govorimo drukije i tko nam to moe, i ba nas briga za EU, i plus toga humani smo zar ne, a ovjek je
izgubio tko zna koliko kilograma, i plus, dobro, to se nije reklo, mogao bi, ako ostane u pritvoru i odlui progovoriti, provaliti neto
i o eksu, svome nadreenome u vrijeme ubojstava osjekih civila, a moda i o kome jo vanijem...
Sva ta racionalna, za stvar hrvatske demokracije i pribliavanja Uniji, sasvim prihvatljiva objanjenja ponukala su onda i efa srpske
manjine da prilikom glasanja o Glavaevoj slobodi nikako ne bude protiv. OK, nije gospodin Pupovac bio ni za, nego je u vezi
oslobaanja optuenika za zloin prvenstveno nad njegovim sunarodnjacima, bio, to? Suzdran!!
Sabor je tako odluio o slobodi optuenika za teki ratni zloin, Dravno odvjetnitvo glasa pustilo nije, njih se to i inae malo tie,
da nije tako ne bi im se pred oima ruila optunica, a ne bi im se, bogami, ruilo ni mjesto zloina, kao to je, samo dan nakon
odluke da Glava ode doma, umjesto u pritvor, temeljito sruena zgrada u Dubrovakoj 30 u Osijeku, poprite brojnih zloina za
koje je optuen Glava i druina mu.
A biografija te kue, to je u rekonstrukciji zloina imala posluiti kao materijalni dokaz, ukratko glasi: u njenom je podrumu
takozvana Uskoka bojna Branimira Glavaa priredila muilite i zatvor za srpske civile koji su potom iz nje odvoeni na obalu
Drave i tamo ubijani. Naravno, kao i u svakom hororu, ne zna se tko je sruio kuu u Dubrovakoj 30, iz koje su, eh, kojeg li
iznenaenja, vlasnici Srbi istjerani 1991., ne zna se ni kako je bilo mogue da tuiteljstvo ne osigura "mjesto zloina", o tome bi se
imalo tota pitati, ali bilo bi uzalud jer Dravno se odvjetnitvo obavezalo na temeljitu utnju, pa se ne glasa ni zbog ovoga
najnovijeg uasa u sluaju Glava.
Sad kad se sve zbroji, ispada da je tu ba sve po slovu zakona, kako u sluaju Glavaevom, tako i u ostalim, malobrojnim
postupcima za ratne zloine. Pa je i red da se Branimir Glava, kao legalno izabrani predstavnik naroda, to prije pojavi u Saboru, na
svom radnom mjestu, kao slobodan i oporavljen "kolega", da tu sjedne uz bok svojih pajdaa iz HDZa, ali i onih koji su po pitanju
svojih sunarodnjaka, stradalih od ruku pripadnika Branimirove bojne, bili vrlo suzdrani.
A suzdranost, kao posebno stanje svijesti ili karaktera, ima kazati da u neto nismo sigurni, da je moglo biti, ali i nije, da su srpski
civili u Osijeku doista ubijeni, ali moda ipak nisu, pa stoga o tome ne elimo donositi sud. Zato Feral na naslovnici donosi imena
nekih od rtava iz optunice protiv Glavaa, tek onako, kao podsjetnik za suzdrane i sve one koji su "kolegi" Glavau benevolentno
podarili slobodu.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (2/4)
Marinko ULI
ARITMETIKA POLITIKE
ISTI UAS
16. sijenja, 2008.
Jest da hrvatski politiki kuloari imaju jeziinu kao krava rep, ali vraki je zanimljivo kroz te kuloarske naoale
pogledati novu Vladu Ive Sanadera. uri Adlei pripalo je potpredsjedniko mjesto s kojeg e nadzirati i
nacionalnu sigurnost, a svojedobno je sumnjiena da je urovala sa SIS-om i bila krtica HDZ-a. Branko Vukeli
posaen je na mjesto ministra obrane, a u novinarskim i vojnim krugovima uka se da je u vrijeme rata eskivirao
Hrvatsku vojsku, kau ak dezertirao. Boidar Pankreti bi na mjestu ministra poljoprivrede trebao presjei spiralu
uvoza hrane, a pogani jezici tvrde da potjee iz obitelji koja se itekako pomogla vercom telia preko granice.
Ponavljamo, rije je o kuloarskom eretanju, dakle nita tu ne mora biti ba istina, poneto je i demantirano, ali ipak
previe je tu aavih podudarnosti, kao da je Vladu sastavljao neki zlobni aljivina po sistemu lud-zbunjenoga. A, pazite, ovo je
samo dio prie, forpan iza kojeg se valja itava bulumenta groznih ministara u, bez ikakve sumnje, najgoroj Vladi koja je dosad
sastavljena na Gornjem gradu (to stoji ak i kada bi bila istinita miljenja da je Sanader dosad najbolji premijer). Zapravo je lake
nabrojiti aicu onih koji tu neto vrijede, pa ajde da to odmah rijeimo. Damir Polanec, Ivan uker, Petar obankovi, moda i
Slobodan Uzelac (tek e se vidjeti kako je kapacitiran) i to je to.
Dobro, moda bi se tu moglo pribrojiti jo poneko ime, ali radi se o moralno suspektnim ljudima, od kojih bi neki po toj osnovi ak
prvi trebali letjeti sa spiska kandidata (prvenstveno Boidar Kalmeta i Darko Milinovi, ali i Marina Matulovi-Dropuli,
Berislav Ronevi, Dragan Primorac). S druge strane, postoji grupa relativno moralnih ali nesposobnih, ili sposobnih jedino po
kriterijima HDZ-a (Jadranka Kosor, ali samo pod uvjetom da zaboravimo kako je dola do stana, Gordan Jandrokovi, Boo
Bikupi).
I onda na sve ovo, a i dovde je dovoljno strano, dolaze, kao kruna, kralj i kraljica nekompetentnosti i zalutalosti u Vladu. To su novi
ministar turizma Damir Bajs, za kojeg je ve duhovito napisano da kao da ga je podmetnula tajna sluba Italije, panjolske ili
nekog drugog turistikog konkurenta Hrvatske, te nova-stara ministrica pravosua Ana Lovrin, kompetentna za to mjesto otprilike
kao trafikantica koja se nekim pijanim sluajem nae na elu nacionalne duhanske industrije.
Idemo dalje. Izbor trafikantice za ministricu pravosua nije se dogodio u nekom politikom tiaku, kada i ovakva udaka
imenovanja mogu proi relativno bezbolno, nego u trenutku kada je, naprotiv, jasno i glasno izvagana nesposobnost Ane Lovrin u
prethodnom mandatu i odgovornost Sanadera to joj je poklonio jo jedan. Kako su izvijestili mediji, a Vlada barem pokuala
odgoditi objavljivanje ako ne i zatajiti, u Bruxellesu su zamrznuti pregovori sa Zagrebom zbog stanja u pravosuu, i to, izgleda,
nimalo privremeno, kako se s Gornjeg grada eli uvjeriti.
Istodobno je, naime, izvjestitelj za Hrvatsku u Evropskom parlamentu Hannes Swoboda izjavio da praktiki vie nema izgleda da
ona bude primljena u Uniju do 2011., to se dosad smatralo krajnjim, najduljim rokom u kojem se to treba dogoditi. I to se zbilo?
Nita. Sanader u predstavljanju nove Vlade u Saboru nije ovo ni spomenuo, to je, hajde, psiholoki razumljivo, jer nitko ne voli
poeti mandat u ovakvom tonu, ali je zato sasvim neshvatljivo da se poslije ovoga pojavi s ovakvom Vladom toliko istom da je
praktiki oduzela sebi i pravo na "sto dana" potede i svoje izlaganje nakrca frazama kako nema stajanja na evropskom putu i sl.
ak i mediji koji mu inae kade i gdje treba i ne treba, shvatili su ovo puno ozbiljnije, podvlaei da je evropska perspektiva zemlje
na dulje odgoena, tj. da je Hrvatska sve blie magareoj klupi u kojoj su Srbija i BiH, a dade se iitati i da se s ovakvom Vladom
nita bolje nije ni moglo oekivati. Sve odreda tone ocjene, ali nedovoljne. Ako je Sanader sastavio Vladu koja ovako oito nije
dorasla evropskim reformama, jedino logino pitanje koje se postavlja jest ele li se te reforme vie uope provesti. Da se
razumijemo, ni sami ne mislimo da je odgovor nedvoznano i tvrdo negativan, bio bi to rikverc koji bi u krajnjoj liniji bio poguban i
za samog Sanadera.
Ali, ovako grozna Vlada, koju kao da je sastavljala poplava, pa nije bilo ak ni toliko inteligencije da se uoi najavljenih socijalnih
prosvjeda osnuje ministarstvo rada i socijalne skrbi iako ga imaju i vlade puno razvijenijih zemalja naprosto trai da se to pitanje
postavi. Uostalom, postavili su ga ve i neki Sanaderovi partneri, istina implicitno. Milorad Pupovac u posljednji je trenutak
iskoio iz Vlade, to Sanaderu sigurno nije pravo, no kako sa SDSS-om nije potpisao koalicijski sporazum kao s HSS-HSLS-om,
ne moe tu puno napraviti, a ni SDSS nije duan puno objanjavati.
Ali, koliko god Pupovcu ni klijetima ne moe izvui razloge odustajanja, jasno je da je do toga dolo i zbog razoaravajueg
sastava Vlade, oko ega se, za razliku od HSS-HSLS-a, on jako upao u pregovorima sa Sanaderom. Zato se nova Sanaderova
vlada moe smatrati i porazom SDSS-a. Ta stranka nije ula u prolu Vladu jer je to bilo jo prerano, a i bila je loa, ali sada kada su
sazreli uvjeti, Vlada je jo loija (rezultat je vidljiva konfuzija u Pupovac-Stanimirovievoj vladi, to se vidjelo u sluaju Glavaa,
gdje je SDSS bio u mandatno-imunitetnoj komisiji rezolutno protiv ukidanja imuniteta na njegov pritvor, a zatim, u saborskom
glasanju mlitavo suzdran).
No, zato se sve dobro poklopilo Milanoviu i njegovoj stranci. SDP je u prolom mandatu stavio pola svog opozicijskog mandata
na led ulaskom u tzv. Savez za Evropu s HDZ-om, od ega se sada sasvim oito odustalo. Socijaldemokrati ve nude elno mjesto u
saborskom odboru za evropske integracije drugima (Pusi), a prvi istup Milanovia i njegove stranke u Saboru bio je neto sasvim
drugo od onog to se dosad gledalo. Novi elnik SDP-a odrao je moda i prvi pravi opozicijski govor u Saboru uope, to ima jo
veu teinu zna li se da su ondje istupali i neki vrlo vjeti filipiari (Nikola Viskovi, Vlado Gotovac, Ante Prkain, Vladimir
Bebi...).
Milanovi je napokon izrekao i estitku Sanaderu, ali ga i optuio da je u najvie izvrno tijelo hrvatske vlasti pripustio ljude koji
bi u svakoj pristojnoj zemlji imali posla sa zakonom. Dodue, vidi se da Raanov nasljednik jo mora utimavati niane na svojoj
verbalnoj artiljeriji, pa je najava u Feralu da e njegova stranka predvoditi proljetne socijalne prosvjede u procjepu s injenicom da
nje u tim stvarima dosad nikada nije bilo, a jo vie s tim da su sadanjem valu poskupljenja ozbiljno kumovali i neki SDP-ovi ljudi
(Bandi).
Osim toga, iako inzistiranje Vesne Pusi na potpredsjednikom mjestu u Saboru ivo podsjea na HSS-HSLS-ovo iznuivanje
poloaja u vlasti kako bi se popravio lo izborni rezultat, svaa u koju je zatim nepotrebno uletio SDP zvui previe "bapski" i
kompromitira njegovu ulogu lidera opozicije. Onu koju je tako uspjeno pokazao na konstituirajuoj sjednici Sabora, kada su SDP-
ovci u odlino pripremljenoj parlamentarnoj predstavi iz svih kutova izreetali novu vladu, a ni trenutak nisu izali s terena korektne
debate.
Tako se odmah kao na dlanu vidjelo i zato Sanaderu na predsjednikom stolcu treba posluni i pouzdani Luka Bebi, plus ona
kreatura od novog tajnika koji je zamijenio otjeranu i uplakanu Jadranku Blaevi.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (3/4)

Viktor IVANI
KLIP SLOBODE
JUGOSLAV VUKELI
16. sijenja, 2008.
ak ni Ivi Sanaderu i njegovoj stranci danas ne smeta to se netko od ministara iz njihove ergele prije
etvrt stoljea izjanjavao kao Jugoslaven, ali smeta hrvatskoj tampi. Nisam siguran da bi takav
podatak vie uspio isprovocirati i tradicionalno osjetljivo hrvatsko puanstvo koje je, dodue, u
osamdesetim godinama prologa stoljea iskazivalo masovnu lojalnost jugoslavenskoj ideji no, poto
iritira hrvatsku tampu, iritirat e i hrvatski puk.
To je ta avangardna uloga ovdanjega novinstva: kada je na stvari nacionalna samosvijest, svom snagom
opauit e po vlasti koja iznevjerava svoje prvobitne zasade. Novinstvo je tu sasvim na liniji hrvatskog puanstva, koje, istinabog,
obino ne zna na kakvoj bi liniji valjalo biti dok mu se to u novinama ne objasni. A poto je svaki ministar na odreeni nain ipak
delegiran iz redova puka, logino je da e nakon novinske optube kako se prije etvrt stoljea izjanjavao kao Jugoslaven od
prozvanoga stii jedini mogui odgovor: To nije istina! To je gnusna la i podmetanje! Bio sam vei Hrvat kada su me upisivali kao
Jugoslavena, nego to sam to danas, kada me opisuju kao Hrvata s jugoslavenskom prolou!
Sve u svemu, jedna zaokruena graanska opcija, koja bez veih tekoa ljaka uz ritualnu razmjenu vrga. Vlast je izloena otroj
kritici, to pokazuje da imamo nepotkupljivo novinstvo, vlast je pritom uzvratila na klevete, to pokazuje da na visokim funkcijama
imamo ljude od integriteta, a hrvatstvo je zajednikim snagama obranjeno od nepostojeih ugroza. Svi tragovi jugoslavenskoga
zagaenja jo jednom su simboliki izgnani iz prostora u kojemu se trebamo igrati politike.
Istina je da ta mentalna ledina zapravo nije niim ugroena, da na njoj ve jako dugo raste samo sona hrvatska trava, pa i stado i
pastiri mogu biti savreno mirni, preputati se radostima preivanja, ali nacionalizam eli li opstati kao slubena drutvena
vjeroispovijest (uz katolianstvo, voajerizam i igre na sreu) svako malo mora ukazati na svoju nunost. Dobro je podsjetiti se da
smo domoljubi, jer onda otklanjamo razmiljanja o tome zbog ega ne uspijevamo biti nita drugo. Domoljublje je najbolja zatita
od vlastite nitavnosti.

Dva vodea hrvatska dnevna lista Veernji i Jutarnji prologa su vikenda temeljito rasturali novoga ministra obrane Branka
Vukelia zbog senzacionalnog otkria da mu je u vojnome kartonu iz 1982. godine u rubrici "nacionalnost" pisalo "Jugoslaven".
Bilo je uzbudljivo vidjeti subotnji Jutarnji list, gdje kletva "Izjanjavao se kao Jugoslaven" zauzima vie od pola naslovne stranice,
pa su puani kao na ubod igle mogli zakolutati oima i zakripati zubima, ali svatko tko je to htio mogao je osjetiti i lagani dah
nostalgije: podsjetilo je to na poetke devedesetih godina, na vrijeme kada se u Hrvatskoj konstituiralo graansko novinstvo koje je
tada, kao i danas, sebi voljelo tepati da je u opoziciji spram vlasti. Razvaliti ministra jer je u mladosti patio od pogrenih nacionalnih
osjeaja zar to nije hrabri udarac demokratski izabranoj strahovladi?
Zdravorazumsko pitanje glasilo bi koga to uope treba boljeti neka stvar za podatak da se Branko Vukeli '82. godine izjanjavao
ovako ili onako, a napose koga to treba boljeti neka stvar je li se Branko Vukeli danas izjanjava ovako ili onako, ali pozor!
bazamo po terenu gdje zdrav razum odavno ne stanuje. "Neka stvar" je naa, hrvatska. Tu se, bez suvinih pitanja, natie nacionalni
amblem i nita drugo. Kon dom spremni!
Bivi ministar gospodarstva, logino transferiran u resor obrane, napadnut je jo i zbog nedovoljne borbene gotovosti tokom tzv.
domovinskog rata, ponaao se kao dezerter, ukratko, a i dok je bio izbjeglica razmjenjivao je stanite s nekim sumnjivim Srbinom.
Ovaj je sve to odluno demantirao, a naroito optubu o jugoslavenskom nacionalnom izjanjavanju: on je oduvijek bio Hrvat, a
jugoslavenstvo mu je podmetnuo neki ato u zloinakoj JNA. To to u njegovome vojnom kartonu pie da je bio Jugoslaven
najbolji je dokaz svireposti tadanjeg reima!
Da je reagirao drugaije, da je, primjerice, rekao kako se ne stidi svoga mladalakog jugoslavenstva poto je ono ionako bilo
karijernog tipa, kao uostalom i dananje hrvatstvo ili da je priupitao napadae to ih ima boljeti neka stvar kako je on doivljavao
samoga sebe prije etvrt stoljea, ili kako se doivljava danas, bila bi to potovanja vrijedna samoubilaka gesta. Ovako, samo je
ukazao na trajni tajni dosluh izmeu hrvatskoga kritikog novinstva i hrvatske demokratske strahovlade: oni mogu zastupati razliite
stavove, ili jo ee razliite interese, ali se uvijek pronalaze na crti nacionalistike srodnosti, sasvim civilizirano, sasvim
graanski.
Vukeli je, osim toga, posve nepodoban da se njegovo nekadanje nacionalno opredjeljenje ironizira, jer osim to je zadnjih
godina sluio kao gromobran hohtaplerima i lopovima raznih fela, te vodio domau ekonomiju u slavnu propast nikada se nije
javno razmetao svojim hrvatstvom niti je izricao ovinistike invektive. Naprotiv, ovjek kroz politiku hoda na prstima, poput
balerine, u poslove stranke mahom se ne petlja, tek koliko je nuno da se njome okoristi. Nije to dakle isto kao kad je Tumanu s
nasladom nabijano na nos da je bio direktor "Partizana", ili kada je Hloverki Novak-Srzi glavnoj propagandistici aina
protukomunistikog pokreta iskopano umilno pismo za prijem u Savez komunista.
U Vukelievu sluaju nema podloge za kvalitetnu ironiju, niti je "afera" time motivirana, nego je stvar smrtno ozbiljna: on je
naprosto patriotski nepotpun lik za tako jako mitsko-simboliko vorite kao to je Ministarstvo obrane. Na irem planu, ima tu i
jasnih znakova patologije samoprezira. Jer pribijanje na stup srama "Hrvata s jugoslavenskom prolou" neto je poput pokazne
karte nacije koja u nemogunosti da biuje samu sebe prinosi pojedinane rtve za otkup kolektivnog grijeha.
No, ovdje je rije o novinstvu. Otkrivanje manjka patriotskih svojstava od poetka devedesetih je glavni target hrvatske graanske
tampe, disciplina u kojoj se ona izvjetila do nesluenih razmjera. Do vrtoglavih razmjera, bolje reeno, jer su se u hodu rotirale
uloge, pa uvari nacionalne istoe sebe danas predstavljaju kao cool kvadru domaega urnalizma, multikulturalne tipove
neoptereene dogmama etniciteta. Oni su samo poslovino kritini prema vlasti.
U tom je smislu zgodan primjer Denisa Kuljia, koji je u zadnjem Globusu spjevao kratku ali efektnu odu samome sebi, kao
utemeljitelju nezavisne tampe u Hrvata. "Da nije bilo listova koje sam pokrenuo i ureivao, gdje bi se oglaavali protivnici
Tumana, njegove politike i HDZ-a?" Globus je u njegovo vrijeme, poetkom devedesetih, "bio antireimski list", novinari drugih
listova skrili su se pod aine skute, pa guru dodaje skromno: "Svi su se ivi oko njega vrtjeli, a ja nisam."
Faktografija pak kazuje da je u svojoj utemeljiteljskoj fazi Globus objavio vie velianstvenih hajki na osobe koje je reim proglasio
nacionalnim izdajnicima, nije se tu libilo izrode prinijeti na ereenje nahukanoj svjetini, brojala su se srpska i jugoslavenska krvna
zrnca, bosanski Muslimani otvoreno su vrijeani u svakom drugom uvodniku, a sve to pod stiliziranim maskirnim zaglavljem, kao
prva domaa uniformirana revija, izravno navezana na kompleks tzv. domovinskog rata. Protivnitvo "Tumanu, njegovoj politici i
HDZ-u" moglo se iskazati u svemu osim u nacionalizmu, a nacionalizam je, opet, bio glavno obiljeje "Tumana, njegove politike i
HDZ-a".
Tako se gradila graanska tampa. "U ime istine", za raun koje su mobilizirani anonimni istraiteljski timovi, deurna strategija
svodila se na radikalnu mistifikaciju, pa sadanji revizionistiki odnos prema vlastitom stvaralatvu ne predstavlja nikakav problem,
prije je stvar rutine. Ali mogue da je Kulji u pravu kada tvrdi da se iz ranoga Globusa ispilio "praktiki sav gremij dananjeg
hrvatskog novinarstva".
I evo, gremij se s naslovnica Jutarnjeg i Veernjeg oglasio o novome ministru obrane: "Izjanjavao se kao Jugoslaven"! Stravino!
Bilo bi zanimljivo znati kako su se urednici koji su razapeli Branka Vukelia nacionalno deklarirali famozne '82. godine, a napose
kakve su osjeaje tada uzgajali prema jugoslavenskoj ideji. No, to e ostati nepoznato, poto je proces revizije, rekosmo, u trajnome
tijeku. Vukeli retuira svoju prolost kao i oni to ga zbog nje napadaju, a oni koji ga napadaju, iako znaju da imaju istu ili
sasvim slinu - prolost kao i objekt njihova nasrtaja, vjeruju da je njihov retu bolje prilagoen inerciji kolektivnog zaborava. Isto
kao to jedan od zainjavaca dananje graanske tampe tvrdi da je djelovao kao praktiki jedini antitumanovac tako to je tiskao
ovinistike tjeralice... ivopisno je sve to nadmetanje u vjerodostojnosti, a i pomalo komplicirano, budui da svi akteri raspolau
zamjenskim identitetima.
Tako se otprilike zaokruuje graanska opcija. Konflikt postoji, ali nitko ne iskae iz pravila lijepog nacionalnog ponaanja. Osim
stvarnih Jugoslavena, dakako. Kojih u Hrvatskoj vie nema meu ivima, ili ih barem ne registriraju glasila javnog priopavanja.
to je sasvim razumljivo: hrvatska graanska tampa vie se boji Jugoslavena nego to se, dok je bila jugoslavenska, bojala Hrvata.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (4/4)
Petar LUKOVI
PERO S ONOGA SVETA
SILOVANJE TADIEM
16. sijenja, 2008.
U alkoholnoj migreni zbog proverene injenice da se ve u nedjelju (hrvatski: u nedjelju, 20. 1.) odrava
prvi krug predsednikih izbora zaludno sam vrljao internetom, obavezno preskaui sve to ima veze sa
etvoricom linih kandidata dr. Vojislava Kotunice, bez obzira to se u javnosti predstavljaju pod
navodno razliitim imenima: Tomislav Nikoli, Velimir Ili, Boris Tadi ili Milutin Mrkonji.
Dovoljno mi je bilo to sam prolog tjedna, u etvrtak uvee, ostao zakovan uz televizijski ekran, u
somnabulnom horroru gledajui nabrijane radikale koji kliu Nikoliu, vitlajui slikama Vladimira Vlade
Putina, Ratka Mladia i Rae Karadia; dovoljno mi je bilo to sam desetak sekundi video Velimira
Ilia sa satanskom sekirom u napadu na nevino boino drvo; dovoljno mi je bilo to sam Miloevievog graditelja Milutina
Mrkonjia video na billboardima na kojima pie "Na drug: Milutin Mrkonji" pa da popizdim jer on nije moj drug, nije mi ni
poznanik, nije mi Milutin nita i sveano me zabole njenik (srpski: kurac) za njegovo socijalistiko drugarstvo.
Meutim, jebiga, nikako mi nije dovoljno Borisa Tadia; svaki dan po deset puta u satu sluam njegove snimljene audio-poruke i
uvek se sledim kad ujem da patetikom iz panskih serija kae "nae bake i nae deke" pominjujui nekakve "pedale koje moramo
da okreemo", valjda mu je neko dobacio horogom ovu imbecilnu metaforu o Srbiji kao biciklisti pod dopingom, pa nesreni Tadi
okree metaforu kao to bi okretao pedale, jebale ga pedale a posebno bicikl! Ne umem da objasnim ta me je nateralo da sa
omiljenih download-sexxy-electro glam-rock-alternative sajtova krenem na www.boristadic.org: oigledno je da se nisam dovoljno
samobievao, nisam se enough kaznio, kao mazohista-amater imao sam poriv za slatkom dozom torture, sasvim je mogue da sam
potpuno devijatno prolupao kad me interesuje kako izgleda biciklistika web-strana naeg tekueg predsednika!
Ne oekujui zvuni napad, nisam se pripremio; jeste, imao sam slualice na uima, sluao po redu The World Dominion i The
Singles i The Orders kad je odjednom neto teko, orkestarski mono, iroko kao Kosovo, dramatino kao Metohija, krenulo da
me penetrira poznatim filmskim orgazam-temama kao u onim scenama kad se okona neka bitka pa junak s maem u ruci gleda u
nebo, a ono muzika poinje da plavi i da die i da uzdie, maltene kao dravna himna po stepenu erektivnog patriotizma. Odmah
ukinem The World Dominion, The Singles i The Orders pojaam muziku sa Tadievog sajta i stvarno osetim kako mi Predsednik
prodire: jeste silovanje, ali demokratsko, jo kad ponem da itam njegove "autobiografske beleke" malo se opustim pa se suha bol
pretvori u slatku bol, if you know what I mean.
Naroito me seksualno uzbudio sledei Tadiev pasus, napisan da mu donese glasove biciklista-penzionera zarobljenih u pedalama
prolosti: "iveli smo skromno, jako skromno, kao i svi tada, uostalom. Svi smo jeli istu hranu, hleba i masti. Nismo imali vie od
dva mesna obroka nedeljno, jelo se povre. Danas mladi ljudi to ne znaju. Kad pogledam fotografiju svojih deijih kolica, vidim da
je napravljena u neprijateljstvu prema ljudskom telu. Nije tu bilo na tokovima nikakvih amortizera, ve je sve to bilo od drveta,
tvrdo, bez jastuia, zatite od vetra ili bilo ega drugog."
Ako je ova pria istinita, onda je Boris Tadi ve kao dete bio vien za Sigurnu kuu; ako je stvarno sve vreme jeo hleba i masti,
udeo za mesom i mrljavio povre, onda su danas neke stvari medicinski mnogo jasnije; to se deijih kolica tie, Tadi nije
objasnio ta bi mu to odgovaralo krajem pedesetih prolog stolea: wireless-internet za bebe, vetaka booby-sisa koja svira dravnu
himnu dok malia cucla ili NASA-materijal na kolicima na daljinsko upravljanje?
U nastavku ove tune i pretune autobiografije, naiao sam na perfektnu la: u svom dramskom dramoletu oaja, Tadi na jednom
mestu pie "poto moji roditelji nita nisu imali, kao i veina roditelja tog vremena...", to bi trebalo da stvori sliku da su akademik
Ljubomir Tadi i supruga mu, zajedno sa detetom koje ni onda inteligencija nije naroito podarila, iveli u potpuno praznom stanu,
bez kreveta, stola za ruavanje ili stolica jer "nita nisu imali". Valjda su, pizda mu materina, imali dete ili Tadi sebe rauna u
"nita": ak i da je sve tako kako je napisao, a nije, lae kao kandidat ostaje injenica da je familija Tadi posedovala drvena
deija kolica! Malo li je za ovakvog Predsednika?
Kad sam ugasio web sajt, ukinuo onu horror muziku koja me je guzila uzvienim epic-tonovima, vratio u ui The World Dominion i
smestio se pred ekran pred najlepim puszi-enama u Vodicama koje iz vode izlaze u mikro-kupaim kostimima bez amortizera,
tvrdo, bez jastuia i zatite od lukovievskog su-pomamnog vetra seo sam u stolicu koja lii na drvena kolica da uz novo pivo
sebi objasnim zato ni mrtav neu glasati za Borisa Tadia, ni u prvom, ni u drugom, ni u bilo kom krugu.
U prvom u krugu, kao krajnje objektivni LDP fanatik, glasati za mog prijatelja edomira Jovanovia; u drugom u krugu ako
sluajno nema Jovanovia izai na glasako mesto i pokuati da olovkom na listiu nacrtam deija kolica u koja u paljivo,
drugom bojom, smestiti iscrtani, dinovski polni organ, kako bi se organ slagao sa koliinom masti u pojedenom hlebu jednog od
kandidata. Onda u masnim rukama presaviti listi, zguvati isti, ubaciti u kutiju - i vratiti se pred kompjuter gde me
eljno oekuju The World Dominion s pesmom "Jesus Christ I Feel Alright".
Vaistinu se dobro oseam.
A kako ne bih? Roendan mi je ve 24 asa posle izbora, u ponedeljak 21. 1.: za poklon oekujem pedalu s bicikla,
hleb bez masti, mast bez hleba, moda i drvena deija kolica u koja bih se mogao sakriti u drugom krugu
predsednikih izbora. Odakle u vam drvenim amortizerom, izloen kii i vetru, u neprijateljstvu prema ljudskom telu,
idueg tjedna objaviti kolosalnu vijest da je Kotunica pobedio mada nije ni uestvovao.
Tako je to, prijatelji, kad je mnogo masti a malo kruha!
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (1/16)
IME SU SE SVE SLUILI BRANIMIR GLAVA I NJEGOVA OBRANA U PRITISCIMA NA SUD, PRAVOSUE, POLICIJU,
MEDIJE, SVJEDOKE I HRVATSKU JAVNOST

ZLOINI I NEJELA
Drago HEDL
16. sijenja, 2008.
U pritvoru je Glava proveo oko 10 mjeseci, a ne 14 kako to tvrde njegovi odvjetnici. Kad se izrauna vrijeme koje je u 10 mjeseci
pritvora proveo u bolnici, ispada da je u zatvoru u Remetincu bio svega est dana, a u Osjekom, u tri navrata, ukupno 36 dana. Sve
ostalo vrijeme, dakle oko osam i pol mjeseci, proveo je u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, KBC-u Dubrava ili u Klinikoj bolnici
Osijek, kao pritvorenik u civilnoj zdravstvenoj ustanovi
Odvjetnici Branimira Glavaa, a i on sam, uspjeli su nakon dvije godine dokazati neto u to ve dugo pokuavaju uvjeriti hrvatsku
javnost: da je suenje za ratne zloine umirovljenom generalu i saborskom zastupniku politiki dirigirano. Prolotjedna odluka
Hrvatskog sabora da se ne odobri Glavaevo pritvaranje, to je zorno potvrdila. Samo tjedan dana prije toga, Vrhovni je sud odbio
albu Glavaevih odvjetnika na sudsku odluku o njegovom zadravanju u pritvoru, jasno naznaivi dvije stvari. Prvo, Glavaa se
tereti za zloine koji "predstavljaju posebno teke okolnosti djela, zbog kojih je neophodna primjena mjere pritvora po osnovi l.
102. st. 1. to. 4. ZKP" i, drugo, Glava je sam inzistirao na gladovanju "svjestan da na taj nain znatno pogorava svoje zdravlje"
inei to "iskljuivo zbog pritiska na sud u nastojanju da makar na takav, izuzetno rizian nain, a ne putem pravnih
sredstava, utjee na kazneni postupak".
Manipulacije, neistine, prijetnje
Sabor je, meutim, bio posve drugaijeg miljenja od Vrhovnoga suda pa se Glava naao na slobodi koja e mu
uskoro omoguiti da izravno sa sjednica iz Sabora, na kojima moe raspravljati i o suradnji Hrvatske s Hakim sudom,
ode na trenutak na upanijski sud u Zagrebu, gdje mu se sudi za ratne zloine. Glava takoer, ako to eli, moe se
ukljuiti i u izbornu kampanju za ponovljene lokalne izbore u Osijeku, koji e se odrati u veljai, budui da, kako se
to pourio objasniti Vladimir eks, nema zabranu javnih nastupa. Nije dakle nemogue da Glava uskoro postane i
gradonaelnik Osijeka, jer za to ne postoje nikakve zapreke.
Odluka Sabora o tome da se Glava brani sa slobode, nije nipoto jedini, mada je za sada najvei apsurd u tom krajnje
kontroverznom procesu koji je na koljena bacio hrvatsko pravosue. Manipulacija, neistina, prijetnji svjedocima, zloupotrebe djece,
izigravanja zakona i ismijavanja suda bilo je toliko da ih je sve teko i nabrojati, no na neke ipak valja podsjetiti. Jedna od veih
manipulacija svakako je i preuveliavanje vremena koje je Glava proveo u pritvoru, ime se u javnosti elio stvoriti dojam kako ga
se ondje dri bez ikakva smisla i potrebe.
Glava je u pritvoru proveo oko 10 mjeseci, a ne 14 kako to tvrde njegovi odvjetnici, a na to su nasjeli i mediji. Naime, Glava je
izmeu prvog odreivanja pritvora 26. listopada 2006. i drugog odlaska u pritvor 17. travnja 2007. na slobodi proveo vie od etiri
mjeseca. Kronologija njegovog pritvaranja izgleda ovako: svoju prvu pritvorsku no proveo je 26. listopada 2006. u zagrebakom
Remetincu, no ondje nije ostao dugo. Ve 30. listopada prebaen je u zatvorsku bolnicu u Svetoimunskoj. Ondje ostaje neto vie
od mjesec dana, do 2. prosinca 2006. kada istrani sudac upanijskog suda u Zagrebu, Zdenko Posavec zbog navodne Glavaeve
procesne nesposobnosti, uzrokovane prvim trajkom glau, prekida istrani postupak i puta Glavaa na slobodu.
Od 2. prosinca 2006. Glava je, kao slobodni graanin, na lijeenju u Klinikoj bolnici Osijek, gdje u Jedinici intenzivne njege
ostaje sve do 10. veljae 2007. kada je otputen na kunu skrb. Na slobodi, u svom stanu u osjekoj Preradovievoj ulici, ostaje sve
do 17. travnja 2007. kada ponovno odlazi u pritvor, ovoga puta u Osjeki zatvor. No ondje se zadrava samo do 10. svibnja 2007.
kada je prebaen u zagrebaku Zatvorsku bolnicu u Svetoimunskoj ulici. Ve 19. svibnja vraen je u Osjeki zatvor, ali ondje ne
ostaje dugo. Zbog navodnog novog pogoranja zdravlja prebaen je u Kliniku bolnicu Osijek 30. svibnja 2007. gdje ostaje sve do
pred poetak suenja, 4. listopada 2007.
Tog dana iz Klinike bolnice Osijek prebaen je u Zatvorsku bolnicu u Zagreb, gdje je ekao poetak suenja, 15. listopada 2007. U
Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, ostao je do 11. sijenja ove godine, kada je odlukom Izvanraspravnog vijea upanijskog suda u
Zagrebu, zbog injenice da mu je na snagu stupio novi zastupniki imunitet, privremeno puten iz pritvora. No, kako Sabor nije
donio odluku kojom doputa pritvaranje Glavaa, ta je sloboda za sada trajna. Glava se od 11. sijenja naveer ponovno nalazi na
lijeenju u Klinikoj bolnici u Osijeku, ali kao slobodan ovjek, bez zatvorske strae pred vratima bolesnike sobe.
ovjek i deva
Kad se izrauna vrijeme koje je u 10 mjeseci pritvora Glava proveo u bolnici, ispada da je u zatvoru u Remetincu bio svega est
dana, a u Osjekom, u tri navrata ukupno 36 dana. Sve ostalo vrijeme, dakle oko osam i pol mjeseci, proveo je u Zatvorskoj bolnici
u Zagrebu, KBC-u Dubrava ili u Klinikoj bolnici Osijek, kao pritvorenik u civilnoj bolnici.
Informacije o njegovom drugom trajku glau, koji je navodno trajao 66 dana, vie su nego kontradiktorne. Taj trajk, prema
izjavama njegovih odvjetnika i stranakih kolega, trajao je samo nekoliko dana od njegova dolaska u Zatvorskoj bolnici u
Svetoimunskoj. Glava je prema izjavama odvjetnika Miljevia i Madunia, te Glavaevog stranakog kolege Ivana Drmia,
ponovno poeo jesti ve 9. studenoga.
Nova vijest o njegovu trajku glau pojavila se nekoliko dana iza toga, no ak kad bi se za poetak tog novog trajka uzeo 15.
studenoga prole godine (dan kada je poelo suenje), ni u kom se sluaju ne moe govoriti o 66 dana trajka glau, tim prije to je
Glava u meuvremenu, do putanja na slobodu 11. sijenja ove godine, u klinikoj bolnici Dubrava primao infuzije. I to unato
izjavama njegova odvjetnika Madunia kako su Glavau popucale vene na rukama i nogama pa infuziju ne moe primati te kako
mu je koliina kalija u organizmu "na nuli"!
Koliko se dramatiziralo Glavaevo zdravstveno stanje, svjedoi i nadnaslov iz Jutarnjeg lista od 3.
sijenja: "Optuenik za ratni zloin punih je pedeset pet dana bez hrane i vode". Do tada je bilo poznato da
ovjek bez vode moe ivjeti tek tri dana (deva oko tri tjedna), no Glava je bez vode preivio 55 dana!
Jednako nabrijani naslov imao je i Veernji list za vrijeme prvog Glavaevog trajka glau kada je u
studenom 2006. preko cijele naslovne stranice razvukao ogroman naslov s Glavaevim pitanjem "Je li mi
grobnica spremna?".
Iako su Glavaevi odvjetnici i dio medija i tada tvrdili kako je praktino na umoru, on iz zatvorske bolnice u Zagrebu ne odlazi u
neku od zagrebakih klinika, koje su mu na dohvat ruke, ve ga, po vlastitoj elji, onako navodno polumrtvog, voze u 300
kilometara udaljeni Osijek, ija se bolnica po opremljenosti i kadrovima nikako ne moe mjeriti sa zagrebakim.
Kao to smo rekli, Glava se nakon prvog pritvaranja u Remetincu nalazio tek pet dana. Odmah je poeo trajkati glau i za tih pet
dana stanje mu se navodno u tolikoj mjeri pogoralo da je hitno prebaen u Zatvorsku bolnicu. Tada poinje i raomon o njegovim
bolestima i zdravstvenom stanju kojim e kroz cijelo vrijeme pritvora i kune njege bombardirati javnost, jednako kao i brojem dana
koje je u vie navrata proveo u trajku glau.
Igra s dijabetesom
Manipuliralo se i njegovom kilaom. Njegovi stranaki suradnici tvrdili su kako je prilikom odlaska u pritvor imao 110 kilograma,
da bi sada njegovi odvjetnici govorili da ima samo 65 kilograma, te da je smravio 25. Gdje se u meuvremenu izgubilo jo 20
kilograma, nitko nije objasnio.
Glasnogovornik upanijskog suda u Zagrebu Kreimir Devi, poetkom studenoga 2006., kad je Glava nakon nepunog tjedna u
Remetincu prvi put zavrio u Zatvorskoj bolnici u Svetoimunskoj, tvrdio je da ovaj ima eernu bolest. Rekao je kako je Glava
"na preporuku lijenika prebaen u zatvorsku bolnicu iz preventivnih razloga jer je rije o pritvoreniku koji je dijabetiar, a budui
da trajka glau postoji opasnost za njegovo zdravlje". Kad je potroeno mnogo rijei o opasnostima koje trajk glau moe izazvati
kod dijabetiara, Glavaev odvjetnik Maduni moli medije da to vie ne spominju, jer da njegov branjenik nikada nije imao
eernu bolest.
Prave manipulacije nastaju tek njegovim dolaskom u Kliniku bolnicu Osijek 2. prosinca 2006. Koliko je ta zdravstvena ustanova
ozbiljno shvatila njegovo lijeenje, vidjelo se i iz svakodnevnih biltena o Glavaevu zdravstvenom stanju, objavljivanom na njenim
slubenim internetskim stranicama. Glavaev dijabetes ponovno se poeo spominjati: ef njegova konzilija dr. Aleksandar Vev,
inae osoba koja se na posljednjim redovnim lokalnim izborima u Osijeku nalazila na Glavaevoj izbornoj listi, tvrdio je da Glava
u infuziji prima i inzulin.
Potom su nastale srane, pa neuroloke tegobe, a dijabetes se vie nikada nije spominjao. Zanimljivo je da je Glava cijelo vrijeme
lijeenja u KB-u Osijek, nakon putanja na slobodu 2. prosinca, vie od dva mjeseca proveo na odjelu Jedinice intenzivnog lijeenja,
te da je pravo s tog odjela otputen na kunu njegu. To je nezapamen sluaj s toga se odjela ili ne izlazi, ili se pak pacijenti
upuuju na druge odjele, no na kunu njegu odlasci odatle nisu zabiljeeni.
Prie o Glavaevim sranim tegobama naroito je irio ef njegova lijenikog konzilija dr. Vev. U jednom trenutku govorilo se
kako e Glava, zbog zaepljenja ila, morati na hitan kirurki zahvat, no s obzirom da je silno oslabio i da mu je organizam
iznuren, dvojilo se bi li takvu operaciju izdrao. Kad je 30. svibnja iz osjekog zatvora, opet zbog pogoranja stanja zdravlja
izazvanog trajkom glau, ponovno prebaen u Osjeku bolnicu, primljen je pod dijagnozom "akutni koronorani sindrom". Ta je
dijagnoza kasnije posve iskljuena. No, nakon obavljene koronografije, pokazalo se kako je tvrdnja da je oteenje zahvatilo oko 45
posto njegovih ila posve netona. Radilo se o neem posve drugom koronografijom je utvreno da se kod Glavaa radi tek o
poetku arteroskleroze, no suenje krvnih ila bilo je ispod 25 posto, posve u skladu s Glavaevim godinama i injenicom da je bio
dugogodinji pua, te da se bavio stresnim poslom.
Srebrnjaci i zlatnici
Od tada, mjesecima se lijeio na odjelu neurologije, jer se govorkalo o navodnom modanom udaru, a Glava je poeo nositi tap.
Tokom onog paradiranja osjekim ulicama u generalskoj uniformi, jo nenavikao na rekvizit koji mu je navodno sluio zbog lakeg
kretanja, Glava je tap nosio as u lijevoj, as u desnoj ruci. Da njegovo fiziko stanje ni priblino nije bilo onakvim kako su to
opisivali njegovi suradnici i odvjetnici, pa i dio lijenika koje je odlazei iz Klinike bolnice Osijek nagradio srebrnjacima i
zlatnicima - svjedoi i slika razbijenog vozila Hitne pomoi koju je Glava, opirui se odlasku u zagrebaku Zatvorsku bolnicu,
demolirao onim svojim tapom, 10. svibnja 2007.
Manipulirajui osjeajima javnosti, koja ga je u znaajnom dijelu doivljava kao rtvu, Glava je u cijeli sluaj ukljuio i svog
malodobnog sina Filipa. "Bojim se za tatu jer mi je juer vie puta ponovio, sine to radim zbog tebe, jer ne elim da ivi sa
stigmom da ti je tata ratni zloinac jer to nisam", rekao je pred kamerama krajem listopada 2006. nakon to je Glava prvi put
pritvoren, njegov malodobni sin Filip. Od tada on postaje redovni dekor Glavaevih spektakularnih odlazaka na sud i u pritvor,
ukljuujui i onaj legendarni, ve spomenuti, u generalskoj uniformi, nakon spektakularne etnje osjekim ulicama.
Osim na brojnim naslovnim stranicama novina gdje se slikao s uplakanim sinom, Glava je suze svog malodobnog djeteta (kojeg je,
usput, priznao kad je ovaj imao ve nekoliko godina) iskoristio i na omotnici dokumentarnog filma Zato smo se borili? koji je o
njemu snimio Jakov Sedlar. Taj film dijelio se besplatno uz osjeki Glas Slavonije, a Veernji list, ba zbog neprimjerenog
iskoritavanja djeteta na omotnici, odbio ga je distribuirati.
No, nije to bilo jedino iskoritavanje djece (ali i sporta) u iskazivanju potpore Glavau, koju su
organizirali njegovi istomiljenici. Nogometai pioniri osjekog NK Osijeka, tima iji je Glava
predsjednik, pojavili su se 29. listopada 2006. prije utakmice sa ibenikom dok se Glava nalazio u
Remetincu u majicama s natpisom podrke. Iste su takve majice, kad su istrali na teren, nosili i
nogometai NK Osijeka.
Iako je Glava u svojim istupima, kojih nije manjkalo ni dok je bio u pritvoru, govorio o svom robovanju
u "Sanaderovim kazamatima", pritvorski reim koji se na njega primjenjivao bio je vie nego blag. U posjetu, a pogotovo dok je
kao pritvorenik bio u Klinikoj bolnici u Osijeku, dolazio mu je tko je i kad je htio i ondje ostajao koliko mu se prohtjelo. U
svakodnevnim procesijama Glavaa su posjeivali ne samo lanovi njegove obitelji i stranaki kolege i suradnici, ve i najrazliitiji
profili ljudi od biskupa Marina Srakia, do Jakova Sedlara, Miroslava Tumana, Zdravka Mamia, arka Puhovskog
Sanaderovi kazamati
Glava je iz pritvora vodio politiki ivot Osijeka i Osjeko-baranjske upanije. Imao je laptop i mobitel, a ruenje Ante apia s
mjesta gradonaelnika Osijeka dogovarano je u Glavaevoj bolnikoj sobi ispred koje su, pro forma, stajali zatvorski uvari. Oni su
ga oslovljavali s "generale", posuivali od njega dnevne novine i bili mu na usluzi. Dokle je tako uspostavljena familijarnost ila,
najbolje svjedoi injenica da je Glava, kao pritvorenik pod zatvorskom straom u Klinikoj bolnici Osijek, nesmetano snimao
video-spotove za potrebe izborne kampanje njegove stranke, HDSSB-a, na prolim izborima za Hrvatski sabor. Kad su ti snimci
osvanuli, suspendiran je Ljubo Pribi, naelnik Odjela osiguranja u Zatvoru u Osijeku, a ovoga tjedna upravitelj Osjekog zatvora
Sloven erek takoer se oprostio od svoje dunosti. Mada u Ministarstvu pravosua tvrde kako erekova smjena nije vezana uz
"sluaj Glava", ve da mu je istekao mandat, jasno je da su u pitanju dva povezana dogaaja, koja je nemogue razdvojiti.
Glava je dakle posljednji pritvorenik u Hrvatskoj koji se mogao aliti na "Sanaderove kazamate" jer je u njima uivao gotovo
hotelski tretman. Ipak, nije ga to prijeilo da ismijava i izruguje pravosue. Javno je traio, ponavljajui to vie puta u medijima, a
kada nije mogao izravno, inili su to njegovi odvjetnici, da mu se sudi u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, u Beogradu ili u Den
Haagu, govorei kako je pravosue na tim adresama pravednije i potenije od hrvatskog.
Najpogrdnijim imenima nazivao je glavnog dravnog odvjetnika Mladena Baji, izrugivao se sa Sanaderom, a eksove karikature
koje ga prikazuju u veselom stanju, bile su dekor iza kojih su Glava, a kasnije i njegove stranake kolege, drali tiskovne
konferencije. No, najeu paljbu pretrpio je bivi naelnik osjeke policije Vladimir Faber. Ne samo to je nazivan
"jugoslovenskim milicajcem" i to su njegove slike, u pogrdnom kontekstu, bile lijepljene po Osijeku, ve se blaenje Fabera
mjesecima provlailo u udarnim informativnim emisijama Slavonske televizije, koju kontroliraju Glava i njegovi ljudi.
Iako je Faberova uloga u Domovinskom ratu, naroito ona na bojinici, neusporedivo vea od Glavaeve, Fabera se prikazivalo
kao neprijatelja i izdajnika. Osjeka HVIDRA prednjaila je u njegovu blaenju, nazivajui ga progoniteljem branitelja, samo zbog
toga to je policija, tokom kriminalistike obrade u rasvjetljavanju ratnih zloina u Osijeku, na obavijesni razgovor pozvala i neke
od njih.
Trovanje pasa
Vladimir Faber u ladici svog pisaeg stola u uredu naelnika osjeke policije, imao je podeblji sveanj
prijeteih pisama u kojima mu se prijetilo kako e i njega snai metak te kako e plivati Dravom. Jednom
prigodom, kada mu je i telefonski prijeeno ubojstvom, bio je pod zatitom, to najbolje govori o
prilikama koje su vladale, ali koje jo uvijek vladaju Osijekom.
No, nije se prijetilo samo Faberu. Dva policajca, lana njegove radne skupine koja je istraivala ratne
zloine u Osijeku, zbog prijetnji i pritisaka prema obitelji, napustila su tim. Prijetilo se i novinarima koji
su o tome pisali, a kako su tek prolazili obini svjedoci, govori i sluaj Ivice piranca, koji je u
Jutarnjem listu posvjedoio navode Krunoslava Fehira, nekadanjeg pripadnika Branimirove osjeke
bojne (BOB, jedinica kojom je zapovijedao Glava), o zloinima poinjenim u garaama nadomak
Glavaevog ratnog taba, Sekretarijata za narodnu obranu. piranca su, odmah nakon pojavljivanja njegove prie u novinama,
pokupili nekadanji najodaniji Glavaevi suborci, da bi se sutradan, na tiskovnoj konferenciji, s vidljivim ogrebotinama na licu,
odrekao svega to je rekao novinarima.
Autentinost njegova iskaza, meutim, zabiljeena je na traci novinskog diktafona, no ustraeni piranec sve je porekao, a potom
su ga, nekadanji Glavaevi suborci smjestili na odjel psihijatrije.
Ivica Ferenec koji je svjedoio o zbivanjima u podrumu nekadanje zgrade Sekretarijata za narodnu obranu, gdje je, radei u Centru
za obavjeivanje, vidio Glavaa pored teko premlaenog srpskog civila, takoer je dobivao prijetnje, a dva puta su mu kao vrlo
jasnu poruku otrovali pse. Tekim prijetnjama bio je izloen i Krunoslav Fehir, sada svjedok u "sluaju garae", a na njegov
raun izreena je nevjerojatna koliina lai od toga da je uzrokovao eksploziju u dvoritu osjeke Policijske uprave, do odvratnih
aluzija na njegovu seksualnu orijentaciju.
Anto api, koji je dvije godine obnaao dunost gradonaelnika Osijeka u saveznitvu s Glavaevim HDSSB-om, javno je na
tiskovnoj konferenciji prokazao svjedoke u sluaju Glava. Neki od njih potom su odustali od svjedoenja, a drugi su svoje iskaze
bitno promijenili. Najdramatiniji otklon u tom je smislu nainio nekadanji osjeki gradonaelnik dr. Zlatko Kramari, iji se
iskaz pred policijom u odnosu na onaj (za sluaj jedino vaan) pred istranim sucem razlikovao toliko kao da su ga dale dvije
razliite osobe o dva posve razliita dogaaja.
Tabasco i limunada
Nita bolje nije bilo ni s iskazima generala Karla Gorineka, a pogotovo onog pukovnika Ivana Grujia. Gruji je svoj iskaz pred
policijom, u kojem je teko teretio Glavaa za zloine poinjene u Osijeku, pred istranim sucem Posavcem, pretvorio iz ljutog
tabasco umaka u razrijeenu limunadu. Zato su to inili neki svjedoci, moda najbolje objanjava sluaj dr. Ladislava Bognara
koji je pred istranim sucem govorio o Glavaevoj poziciji u ratnom Osijeku, zbog ega mu je Glava, u prisutnosti suca, otvoreno
prijetio.
Valja podsjetiti i kako je Glava, s poetkom procesa za ratne zloine u ijem se sreditu naao, otvorio svoju web stranicu
www.branimirglavas.com, na kojoj su objavljivani iskazi svjedoka, ali i tekstovi kojima ih se eljelo kompromitirati. Iako su iskazi
svjedoka, u fazi istrage, trebali bili tajni, oni su ipak osvanuli na njegovoj web stranici i tek su na intervenciju suda uklonjeni.
Glava je koristio sve prilike da prkosi sudu i doputao si mnogo toga to bi svakom drugom optueniku bilo nezamislivo. Dolazio
je u sudnicu u tradicionalnoj okakoj reklji, a potom i sa alom, na to je tek jednom, ali bezuspjeno, reagirao sudac eljko
Horvatovi. tap, kojim se pomae u hodu, pomogao mu je da izbjegne lisice, s kojima su svi drugi optuenici uvoeni u sudnicu.
Meu bezbrojne apsurde u "sluaju Glava" valja spomenuti i injenicu kako je u njegov braniteljski tim uskoio i odvjetnik Veljko
Miljevi, koji je zbog toga zamrznuo svoje lanstvo i funkciju zamjenika predsjednika u Hrvatskom helsinkom odboru za ljudska
prava (HHO).
Ta injenica posebno je zanimljiva kada se zna da je HHO itekako bio ukljuen u "sluaj Glava", te da je u fazi istrage imao
razgovore s nekima od vanijih svjedoka.
Niz neobinosti koje prati "sluaj Glava", meutim, reda se i dalje. Ana-Marija Geto, sestra treeoptuene Gordane Geto-
Magdi iji je iskaz pred istranim sucem kljuan za sluaj ubojstava deset civila na Dravi, vezanih selotejpom i likvidiranim
metkom u potiljak, tajno je snimala nekadanjeg efa osjeke policije Vladimira Fabera.
Svi nevini
Zanimljivost tog sluaja je osobita: nelegalnim nainom, tajnim snimanjem, ona je eljela doi do dokaza
kako je dokaz koji tereti njenu sestru pribavljen nelegalno, pod policijskim pritiskom. Posluila se dakle
onom metodom protiv koje se, u sluaju svoje sestre, navodno borila nelegalnim prikupljanjem dokaza.
No, Ana-Marija Geto nije bilo tko, ve asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dakle upuena u
pravo i pravosue. Ipak, ni to joj nije smetalo da vie puta u medijima tvrdi kako ne samo da je njena
sestra nevina u tzv. sluaju selotejp, ve da je nevino i svih ostalih est optuenika. Ne treba biti asistent
na pravnom fakultetu da bi se znalo kako je jedino sud taj kojem, kad je optunica jednom podignuta,
valja prepustiti takav zakljuak.
Listu posvemanjih apsurda u "sluaju Glava", bar privremeno, zakljuuje ruenje kue u Dubrovakoj
ulici 30 u Osijeku, zgrade koja je u optunici protiv Glavaa i estorice oznaena kao mjesto na koje su,
prije likvidacija na Dravi i vezanja selotejpom, dovoeni srpski civili. Iako je ta zgrada mogla posluiti kao mjesto mogue
rekonstrukcije, sruena je, a intervencija upanijskog suda iz Zagreba, koji je, shvativi to se dogaa, zabranio njeno ruenje,
uslijedila je tek nakon to je kua sravnjena sa zemljom.
ZLOINI I NEJELA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (2/16)
FERALOVA ANKETA O UPLETANJU POLITIKE I IZVRNE VLASTI U SUDSKI PROCES "SLUAJ GLAVA"

DIMENZIJE HUMANOSTI
16. sijenja, 2008.
Ivo Sanader procjenjuje da je Branimiru Glavau napravio dovoljno tete, a sudski proces moe sad slobodno i sam po sebi
propasti, to je najobiniji politiki kupleraj, miljenje je Jaroslava Pecnika, a Furio Radin egzaktno zakljuuje da se sudski proces
ne moe dovesti do kraja ako optuenik umre uslijed trajka glau. Ratko Gajica pretpostavlja da je rije o dogovoru vladajue
stranke s Branimirom Glavaem i nekim tko je njega predstavljao. Zoran Pusi odbacuje svaku diskusiju jer je Glava optuen za
djelo koje apsolutno iskljuuje bilo kakav saborski imunitet, te dodaje da politika, meutim, obezvrjeuje posao struke jer nema
petlje istjerati sluaj Glavaa do kraja: Pustit e ga da utjee na svjedoke ako to eli, a onemoguavanje toga bio je glavni razlog
pritvaranja, tvrdi Pusi
JAROSLAV PECNIK, VODITELJ UREDA HRVATSKOG HELSINKOG ODBORA U OSIJEKU
SANADEROV STRAH ZA GLAVAA
To to se dogodilo u Hrvatskom saboru oko pritvora za Branimira Glavaa apsolutno je nedopustivo. To je, meu ostalim, jako
dobar pokazatelj kako je nae sudstvo ustvari pod izravnim uplivom izvrne vlasti... Jer, ako emo biti iskreni, niti najava premijera
Ive Sanadera da e Branimir Glava prisustvovati konstituirajuoj sjednici Sabora nije nita drugo doli pokuaj
takvog upliva. A nakon to Glavau nije produljen pritvor dobili smo i packu od Europske komisije, no Ivo
Sanader oigledno misli da je to samo jedan blagi ukor, i tako se prema tome odnosi. Njemu je od svega daleko
vanije da se zdravstveno stanje Branimira Glavaa dodatno ne zakomplicira i da netko njega ni sluajno ne
optui kao krivca za Glavaevu smrt. Tako objanjavam i ovo malo primirja izmeu HDZ-a i HDSSB-a. Ivo
Sanader procjenjuje da je Branimiru Glavau napravio dovoljno tete, a sudski proces moe sad slobodno i sam
po sebi propasti... To je najobiniji politiki kupleraj.
VESNA KARE-OBOLT, PREDSJEDNICA DC-a I BIVA MINISTRICA PRAVOSUA
KUA RASPLINUTOG PROCESA
Od samog poetka sudskog procesa nad Branimirom Glavaem govorila sam da se politika openito previe
mijea u taj sluaj. Dok sam jo bila ministrica pravosua, dakle, rekla sam da svaku politiku treba drati to
dalje od toga, jer taj sluaj treba to bre i kvalitetnije rjeavati. Dala sam i miljenje da svi akteri u tom
postupku nisu jednako tretirani, kako bi prema zakonu trebali biti. Ali, sve mi se skupa ini, s ovim to se do
danas poslagalo, naposljetku i sa sruenom kuom u Osijeku u kojoj je poinjen zloin, kao dio scenarija za
rasplinjavanje procesa... Zbog toga i danas mogu jednako ponoviti da bi za sve nas i za ovu zemlju bilo bolje da
se sudski postupak nesmetano ubrza i efikasno okona umjesto da se kompletna pria razvodnjava preko mandata u saboru, jer joj
tamo nije mjesto. Meutim, kakvo god na kraju bila odluka suda, bojim se da je taj proces ve definitivno raskliman i da ga vie
nitko nee moi sastaviti bez loih posljedica svega to je ve uinjeno mimo pravosua.
FURIO RADIN, SABORSKI ZASTUPNIK TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE
STAV NEOVISAN O HDZ-u
Prilikom saborskog odluivanja o nepritvaranju Branimira Glavaa glasao sam suzdrano, jer bi se glas "za" sukobio sa svim
razlozima koje je iznio dio saborske oporbe, a koji se tiu upletanja Sabora u pravosudne ingerencije. Glasanje protiv nepritvaranja,
meutim, bilo bi po mome miljenju nehumano, s obzirom na zdravstveno stanje u kojem se Glava trenutno nalazi. Osim toga, to
je takoer vano, sudski proces se ne moe dovesti do kraja ako optuenik umre uslijed trajka glau.
Uostalom, ja sam i prilikom saborskog prvog glasanja o Branimiru Glavau, nakon kojeg je prvi put pritvoren,
bio suzdran. Jednostavno mislim da bi samo sudovi trebali imati kompetencije da odluuju o tome, dok smo
mi zastupnici ovlateni samo da skidamo ili ne skidamo imunitet. Nisam siguran je li SDP dobro procijenio kad
je glasao protiv nepritvaranja, jer i oni se petljaju u pravosudnu domenu ako nisu suzdrani. Taj moj stav nema
nikakve veze s mojim koalicijskim dogovorom s HDZ-om. U mojem ugovoru s njima piu ovlasti za koje u
glasati, a na ostalo se nisam obavezao, pa tako niti za sluaj Branimira Glavaa. Sve ostalo, prema tome, imam
pravo odluivati sam po sebi.
DAMIR KAJIN, SABORSKI ZASTUPNIK IDS-a
ZLOIN I OBRANA SA SLOBODE
Trebalo bi provjeriti fonogram saborske rasprave o Branimiru Glavau, mislim da bi javnosti bilo veoma
zanimljivo uti kako sam tada govorio ja, kako je govorio Josipovi, kako Vesna Pusi, itd. Mislim da je, to se
tie te odluke, naprosto tragino da se neki ljudi koji su optueni za ratni zloin, imaju mogunost braniti sa
slobode. Takvih ima i meu Hrvatima i meu Srbima. Najgore je to je Glava svojim trajkom glau cijelu
Hrvatsku pretvorio u zemlju svoje u Saboru sam rekao "zafrkancije", a za Feral kaem - zajebancije. Molim
vas, pa tko njega tjera da gladuje? To je njegov izbor, a zbog saborske reakcije bi to moglo postati praksa raznih
optuenika. Ali, nijedna vlast se ne smije dati ucjenjivati na takav nain. Istina je, on robuje, a oni koji su sve
znali o tome to je radio, danas vladaju Hrvatskom. I to je jedina razlika. No, to je i Hrvatska. Ne smiju meu
njima biti primjenjivani dvostruki kriteriji, kao to se ne moe jednog kompromitiranog lovca razrijeiti funkcije, a drugog ne... Bit
je sljedea: kako bi rekao Tito za Tumana, kad mu nije dao pakirati, tako ne treba pakirati niti Glavau. Ali, niti on ne smije pakirati
dravi.
MILORAD PUPOVAC, POTPREDSJEDNIK SDSS-a, SABORSKI ZASTUPNIK
HUMANA SUZDRANOST
Molim vas, nazovite Ratka Gajicu, on je lan Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Svojim miljenjem koje je
iznio u tome tijelu povodom sluaja Branimira Glavaa, svakako je izrazio i stav nae stranke. A to se tie nae
suzdranosti u samom glasanju, ona je prije svega posljedica toga to nismo htjeli komplicirati stvar dojmom
kako ne vodimo rauna o humanitarnoj strani toga sluaja, tj. o zdravlju optuenoga.
RATKO GAJICA, SABORSKI ZASTUPNIK SDSS-a
DOGOVORENA POLITIKA POZADINA
Stav SDSS-a iskazan je u potpunosti mojim istupom u saborskome Mandatno-imunitetnom povjerenstvu. Niti sada,
jasno, ne mislimo drukije. Nakon sjednice MIP-a procijenili smo da u pozadini itavog sluaja postoji nekakav
politiki dogovor. Pretpostavljam da je rije o dogovoru vladajue stranke s Branimirom Glavaem i nekim tko je
njega predstavljao. Ali, to je dogovor s kojim ne moemo biti suglasni. Onda je uslijedilo saborsko glasanje u kojem
smo bili suzdrani, jer smo htjeli pokazati da hoemo biti izvan takvih pogodbi. Uostalom, nai glasovi u ovom
konkretnom glasanju imali su iskljuivo simboliku vrijednost, i mi ih suzdravanjem od svrstavanja upotrebili
upravo na taj nain, a k tome vodei rauna o humanitarnoj dimenziji problema... Oito ne mogu efikasno negirati
vae tumaenje da smo zapravo bili popustljivi zbog koalicije SDSS-a i HDZ-a, ali ostajem pri svom objanjenju. Da dodam i da
tada, kao i sada, cijenimo tetnim to se u tako osjetljivom pitanju rade kompromisi na tetu slobodnog sudskog odluivanja o
postupku protiv optuenika. Naravno, mogli smo dii ruku protiv odluke saborske veine, ali to ne bi promijenilo konani rezultat
glasanja, a niti znaenje naeg stava, osim dojma koji spominjete.
ZORAN PUSI, PREDSJEDNIK GRAANSKOG ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA
UGROENI SVJEDOCI
Prvo je pitanje kako moe netko tako teko optuen za ratni zloin izai kao nositelj liste na parlamentarne izbore. I da Vrhovni sud,
koji nadgleda regularnost izbora, na to uope ne reagira. Tu je po meni trebalo biti nekakve reakcije. Velik je problem presumpcije
nevinosti, znam, spore se pravnici oko toga, ali trebalo se o tome raspravljati. Ono to pak uope nije za diskusiju, injenica je da je
Glava optuen za djelo koje apsolutno iskljuuje bilo kakav saborski imunitet, jer je maksimalna predviena kazna za nj 40, a ne 5
godina, dok je samo potonji prag pokriven imunitetom. Glava pritom nije novi saborski zastupnik, o tome se ve odluivalo u
Mandatno-imunitetnom povjerenstvu. Smatram da odluka nije sveta krava, ali ovdje nije bilo argumenata da ju se poniti. Nadalje,
Glava je sam sebe doveo u loe zdravstveno stanje, a svjedoke je dezavuirao u medijima, prijetio im, neki su bili i pretueni. Onaj
tko ima mo prijetiti efu policije u Osijeku, objavljivati fabricirane izjave i lanke kao to je ovaj zadnji u Nacionalu, o ljudima koji
su prilino visoko postavljeni u hijerarhiji dravnog aparata, kao npr. Faber i Baji, taj pogotovo strano djeluje na anonimnog
svjedoka.
Tko je odgovoran za ruenje kue u kojoj su se zloini dogodili? Za ruenje usred procesa... To je toliko bahati bezobrazluk da oito
misle kako mogu raditi sve kako im se hoe. A upravo uzmicanje pravosua u sluaju Glava dalo im poticaj za to. Ovo je,
meutim, najvaniji sudski proces u Hrvatskoj, koji ovisi samo o snazi hrvatskog pravosua, i glavni je njegov test. No, politika
obezvrjeuje posao struke jer nema petlje istjerati sluaj Glavaa do kraja. Pustit e ga da utjee na svjedoke ako to eli, a
onemoguavanje toga bio je glavni razlog pritvaranja.
IVO JOSIPOVI, SABORSKI ZASTUPNIK SDP-a
SABOR NIJE SUD
Hrvatski sabor ne smije i ne moe meritorno odluivati je li itko, pa i gospodin Glava kriv ili nije i treba li ga
pritvoriti ili ne. O tome moe odluivati samo sud. Imunitet je pravno-politika kategorija koja parlamentu daje
ovlast da uskrati kazneni progon ili pritvaranje najee ako je rije o postupku kojim se ikanira zastupnik ili
ometa rad parlamenta. Pri tome, naravno da se vodi rauna o razmjernosti teine i znaaja kaznenog djela i
interesa parlamenta da se ne ometa njegov rad. Odlukom o imunitetu Sabor samo omoguava ili ne omoguava
pravosuu da obavlja poslove iz svoje nadlenosti u odnosu na zastupnika. Argumenti za imunitet su, dakle,
primarno politike naravi. U konkretnom sluaju, upanijski je sud smatrao da odluka prethodnog saziva
Sabora o imunitetu nije opstojna te da je Glava konstituiranjem novog saziva stekao novi imunitet o kojemu
treba odluiti novi saziv. Osobno, mislim da postoje brojni argumenti i za suprotnu tezu, onu kako je odlukom prolog saziva Sabora
pitanje imuniteta konzumirano i da o njemu vie ne treba raspravljati. Oito, alei se, slinog je stava i Dravno odvjetnitvo.
Meutim, sud je odluio kako je odluio i Sabor je, ne znam zato ne ekajui odluku Vrhovnog suda o albi Dravnog odvjetnitva
na odluku upanijskog suda, ponovo odluivao o imunitetu. I tu se dogodio najvei problem. Odbijajui skinuti imunitet za
pritvaranje, Sabor je ustvrdio da "treba omoguiti optueniku obranu sa slobode jer to ne moe utjecati na ishod postupka". Rije je
o pravnoj argumentaciji i odluivanju o meritumu pritvora s pravnog gledita, to nije stvar Sabora ve samo suda, pa je time Sabor
s ustavnopravnog aspekta preao okvire svojih ovlasti.
Igor LASI
DIMENZIJE HUMANOSTI
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (3/16)
FERALOVA INVENTURA: KAKVOM IMOVINOM RASPOLAU LANOVI NOVE/STARE SANADEROVE VLADE?

BOGATI I BATINA
Ivica IKI
16. sijenja, 2008.
Feralovi itatelji su Ratku Maeku dali najvie glasova u tradicionalnom izboru za Shit Of The Year: "...Tko e premijeru koji ivi u
stanu od 30 kvadratnih metara vjerovati da moe rjeavati probleme graana?". Prebiranje po javnim i nejavnim imovinskim
karticama lanova Vlade rezultiralo je zakljukom da se, uz sitna pojedinana odstupanja, svi oni skladno uklapaju u tzv. Maekove
kriterije. Ako je suditi prema broju stambenih kvadrata kojima raspolae i predsjednik Vlade Ivo Sanader uistinu zasluuje ogromno
graansko povjerenje
Izuzmemo li stranaku pripadnost, te poeljnost politikog sivila i odsustvo autoriteta, to se
nameu temeljnim kriterijima za ministarsko participiranje i u ovoj Vladi Ive Sanadera, potraga
za uvjetima koje je valjalo zadovoljiti da bi se zakitilo ministarskom titulom dovela nas je do
prologodinje izjave (sad ve biveg) Vladina glasnogovornika Ratka Maeka, izjave kojoj su
Feralovi itatelji dali najvie glasova u tradicionalnom izboru za Shit Of The Year: "Mislim da se
visokom politikom ne bi smio baviti nitko tko nema kuu, dva auta i barem 50 tisua eura
uteevine. Tko e premijeru koji ivi u stanu od 30 kvadratnih metara vjerovati da moe
rjeavati probleme graana"?
Prebiranje po javnim i nejavnim imovinskim karticama lanova Vlade rezultiralo je zakljukom da se, uz sitna pojedinana
odstupanja, svi oni skladno uklapaju u tzv. Maekove kriterije: neki od njih, tovie, viestruko premauju minimalne imovinske
gabarite koje je postavio donedavni glasnogovornik.
Ako je suditi prema broju stambenih kvadrata kojima raspolae, predsjednik Vlade Ivo Sanader uistinu zasluuje ogromno
graansko povjerenje: ima stan od stotinu kvadrata u splitskoj Rijekoj ulici, dok u Zagrebu obitava u palai u Kozarevoj ulici,
koja se prostire na oko dvjesto i pedeset etvornih metara i koja je formalno u vlasnitvu premijerove supruge Mirjane. Sanader
posjedovanje splitskog stana kao i impozantne kolekcije skupocjenih runih satova, koju je osobno procijenio na milijun i pol
kuna, dok je upueniji procjenjuju na oko milijun eura objanjava vlastitim poduzetnikim pothvatima u Austriji, pothvatima kojih
pouzdano nije bilo ili su bili krajnje skromni.
Skupa runa ura
Otkud, pak, gospoi Mirjani Sanader, profesorici na zagrebakom Filozofskom fakultetu, palaa na Pantovaku i jo tri tisue i
dvjesto kvadrata vinograda u Zapreiu? Premijer to ne kazuje, ali se od javnosti oekuje da vjeruje u kuloarsku i netonu
informaciju o bogatstvu njezina oca Ive aria.
Prije bi valjalo povjerovati da se imovinsko stanje Ive Sanadera znaajno popravilo tokom devedesetih godina, i da njegov prelazak
iz "pobjede u blagostanje" nije bio posve nevezan uz injenicu da je tada obavljao visoke dravne i stranake funkcije: uostalom,
upravo zahvaljujui Sanaderovoj politikoj moi, i pritiscima kojima je on dirigirao, u drugoj polovici devedesetih iz Kozareve 21
iseljene su dvije obitelji kako bi Sanaderovi zaokruili posjed.
Ovladavanje cjelokupnim pantovakim dvorcem zgodno koincidira i s honorarom koji mu je 1995. i 1996. godine, prema origi-
nalnoj evidenciji i slubenom iskazu poslovne tajnice Milene enator, u gotovini isplatio Miroslav Kutle: isplaeno je 800 tisua
njemakih maraka, a razlog su bile Sanaderove posrednike aktivnosti u kreditu koji je Kutle dobio od austrijske Hypo banke.
Manje sporna lokacija
Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polanec, takoer, raspolae ozbiljnim bogatstvom. Zajedno sa suprugom, u
Virovitici ima kuu od 150 kvadrata, dok u Zagrebu samostalno posjeduje stan od etrdeset etvornih metara koji je kupljen mimo
kredita. Za kuu i dalje otplauje manji kredit. No, prave vrijednosti tek slijede: na temelju menaderskog ugovora s "Podravkom",
korisnik je opcijskih dionica te tvrtke, a financijska teina tih dionica procjenjuje se na etiri milijuna kuna; usto, raspolae i s vie
od dvije tisue redovnih "Podravkinih" dionica iju je vrijednost procijenio na blizu sedamsto hiljada kuna. Ima i ruevnu kuu od
pedesetak kvadrata u elekovcu, police ivotnog i menaderskog osiguranja, mercedes iz 2004., te "ostale pokretnine" (uteevina?)
u vrijednosti od pola milijuna kuna. Supruga mu vozi opel astru staru pet-est godina.
Potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja, obitelji i meugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor i dalje ivi u stanu od
devedeset etvornih metara u zagrebakoj eferovljevoj ulici: stana se domogla mimo propisa i zahvaljujui velikodunosti biveg
ministra obrane Gojka uka, a prethodno je iz tog prostora iseljena obitelj umirovljenog pukovnika JNA. Kosorova sad planira
prodaju reenog stana i preseljenje na neku manje spornu lokaciju.
Ova potpredsjednica Vlade posjeduje jo i golf proizveden 1999., te pokretnine u vrijednosti od dvjesto tisua kuna. Majka joj u
Pakracu ima obnovljenu kuu. Potpredsjednica Vlade i HSLS-ova efica ura Adlei, zajedno sa suprugom, u Bjelovaru ima
kuu od osamdesetak kvadrata, u Zagrebu stan od trideset kvadrata, a u Novom Vinodolskom apartman od trideset i etiri etvorna
metra: sve ove kvadrate procijenila je na 130 tisua eura koje je ovaj brani par, uglavnom, stekao marljivo tedei.
Imaju i hondu accord iz 2003., te oko 150 tisua kuna u pokretninama. Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a, u
Zagrebu ima stan od 56 etvornih metara, koji je procijenio na smijenih pedeset tisua eura, zatim hektar poljoprivrednog zemljita
(200 tisua kuna) i polovicu obiteljske kue, najvjerojatnije, u zadarskom zaleu. Ostale pokretnine vrijede mu desetak tisua eura.
Ako je vjerovati njegovoj imovinskoj kartici, Uzelac spada meu vrlo rijetke lanove Vlade koji pleu po rubu Maekovih kriterija,
no s obzirom na deklarativnu reimsku naklonost prema manjinama, to e mu se zasad tolerirati.
Isto se ne moe kazati za ministra mora, prometa i infrastrukture Boidara Kalmetu kojemu je iz nadlenosti ispao turizam. On i
supruga mu raspolau s najmanje etiri kue i dva stana u Zadru: dvije kue (170 i 120 kvadrata) i jedan stan (118 kvadrata) ima
ministar, dok supruga posjeduje jednu kuu (60 etvornih metara) i stan od 37 kvadrata. Kalmeta, takoer, ima i tisue kvadrata
zemljita, opel corsu iz 1999., motorkota yamaha iz 2002. i oko 60 hiljada eura ostalih pokretnina. Supruga mu, pak, vozi audi star
pet godina. Ministar navodi da je najvei dio ove imovinske raskoi stekao nasljedstvom, kao i brana mu druica, a tek je manji dio
kupljen kreditima i uteevinom.
Nema nita posebno
"Od imovine nemam nita posebno", kazao je ministar financija Ivan uker za Feral prije ravno etiri godine, "ivim u roditeljskoj
kui u Velikoj Gorici, nemam vikendicu, nemam firmu, nemam stan. Vozim sedam godina stari mitsubishi galant." U meuvremenu
se poneto promijenilo. Iako i dalje ivi u stanu od 140 kvadrata koji je vlasnitvo njegovih roditelja, priskrbio je pokretnine ija
vrijednost dostie 450 tisua kuna, a njegova je supruga postala vlasnicom hyundai getza iz 2004. godine. Pokretnine se, vjerojatno,
odnose na uteeni novac.
"Imam neto malo dionica u 'Krau', te odreeni broj dionica u Institutu graevinarstva Hrvatske, gdje sam godinama radila", rekla
je novinarima ovoga lista prije etiri godine Marina Matulovi-Dropuli, ministrica zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva. Onda se nedavno saznalo da "odreeni broj dionica" u IGH iznosi tono 1497 dionica koje trenutano vrijede izmeu
15 i 20 milijuna kuna.
U "Krau" ministrica posjeduje dvjesto dionica ija je dananja vrijednost oko 150 hiljada kuna. Ima dva stana u Zagrebu: jedan je
povrine 130, a drugi etrdesetak etvornih metara. U ostalim pokretninama ima 250 tisua kuna. Njezin suprug Duko vozi
peugeot 206 iz 2002. godine, a usto je i vlasnik tvrtke za projektiranje "Arbid" koja je tokom devedesetih godina dobivala znaajne
poslove u glavnom gradu.
Novi ministar unutarnjih poslova i bivi ministar obrane Berislav Ronevi ima prostranu kuu s okunicom u Naicama, njegova
supruga takoer u Naicama ima stan od 110 kvadrata u roditeljskoj kui, a u odnosu na stanje od prije etiri godine
Ronevieva se imovinska bilanca poveala za pola milijuna kuna u pokretninama koje nisu specificirane, ali se, vrlo vjerojatno,
tiu uteevine.
Meu najbogatije lanove ove Vlade mirno moemo ubrojiti ministra zdravstva i socijalne skrbi Darka Milinovia, gospodara Like
i donedavnog saborskog potpredsjednika: teko je, meutim, dokuiti kako je Milinovieva obitelj uspjela doi do svega ime danas
raspolae. Ima, naime, stan od devedeset kvadrata u Gospiu, 450 kvadrata graevinskog zemljita na otoku Viru, polovicu od
gotovo tri tisue etvornih metara graevinskog zemljita u Gospiu, audi iz 2006. vrijedan vie od pedeset tisua eura, te jo oko
osamsto tisua kuna u uteevini i dionicama.
Milinovieva supruga, koja ima plau od oko etiri tisue kuna, posjeduje, pak, pet tisua kvadrata zemljita u Jadovnu, apartman
od etrdeset kvadrata na Viru, vrijedan 280 tisua kuna, te oko osamsto tisua kuna u dionicama "Lavevia" i T-HT-a: navodno je
veinu ovih dobara stekla kreditnim zaduivanjem, no malo je nejasno kako joj je to uspjelo s plaom od petstotinjak eura.
Milinoviev otac Drago, osim toga, posjeduje nekoliko apartmana na Viru, koji su, naravno, podignuti ilegalno. Za ministrom
zdravstva ne zaostaje ni novi vanjskopolitiki ministar Gordan Jandrokovi. ivi u kui od dvjesto etvornih metara u Bjelovaru,
koju je procijenio na neuvjerljivih sto tisua eura, vozi nissan iz 2003., ima najmanje pedeset tisua eura u dionicama, te jo oko
sedamsto tisua kuna u ostalim pokretninama. Supruga mu vozi nissan iz 2005. i, zajedno s maloljetnom djecom, posjeduje vie od
dvjesto tisua kuna pokretne imovine.
"Ja sam se lepo prienil", to je mantra kojom ministar kulture Boo Bikupi voli objanjavati porijeklo svoje enormno vrijedne
imovine. Ima kuu od 550 kvadrata i veliko imanje u zagrebakom naselju Gornje Vrape, tonije na Debanievu bregu kojim
dominira njegov privatni park s kamenim skulpturama i zgrada umjetnike galerije. U Maloj Mlaki kod Zagreba ima trinaest tisua
kvadrata zemljita, a isto toliko zemljita ima i njegova supruga u Zagrebu.
Nekretnine, pokretnine
Bikupi na Brau posjeduje kuu od 115 kvadrata i zemljite od 780 kvadrata, a tu je i ministrova kolekcija umjetnikih slika:
vrijednost joj, kau znalci, nikako nije manja od desetak milijuna kuna. Vozi BMW iz 1996., te je prijavio i pola milijuna kuna u
pokretninama. Ni Dragan Primorac, ministar znanosti i obrazovanja, ne moe se poaliti na imovinsku situaciju koja se poneto i
popravila otkako je uao u Vladu. ivi u stanu od 156 etvornih metara na Pantovaku, koji nominalno vrijedi dva milijuna i esto
tisua kuna, ima vie od tristo tisua kuna u "ostalim pokretninama" i manji dioniki udjel u jednoj amerikoj firmi. Njegova
supruga vozi polo iz 2003., naslijedila je vrijedan poslovni prostor u Jastrebarskom i ima oko dvjesto tisua kuna ostale pokretne
imovine.
Imovina ministrice pravosua Ane Lovrin i njezina mua nalazi se u Zadru, Zagrebu i na Silbi. Zadar: stanovi od 82, 41 i 67
etvornih metara. Zagreb: stan od 36 kvadrata i jo jedan darovani stan nepoznate kvadrature. Silba: kua od 70 kvadrata i
pripadajue zemljite od 935 etvornih metara. Ministrica Lovrin ima i raznih pokretnina u vrijednosti od 125 hiljada kuna, koliko
ima i njezin suprug koji, pored toga, ima i renault iz 1997., te jedrilicu i amac.
Novi ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, HSS-ovac Boidar Pankreti, ima kuu od dvjesto kvadrata u Vrbovcu, u
istom mjestu posjeduje jo jednu kuu s poveom okunicom, a u okolici ima podosta hektara oranica, te neto manje ume i
vinograda. Upravlja nissanom iz 1997. i gliserom iz 1985., a uspio je utedjeti oko dvadeset tisua eura. Njegova supruga vozi
toyotu staru pet godina. Pankretiev partijski kolega Damir Bajs, novi ministar turizma, prijavio je posjedovanje stana od
devedesetak kvadrata u Bjelovaru, suvlasnitvo kue u istome gradu, automobil mazda iz 1997., te etrdeset tisua kuna pokretnina.
Ministar regionalnog razvitka, umarstva i vodnog gospodarstva Petar obankovi, kojemu je donedavno u resoru bila i
poljoprivreda, s brojnom obitelji ivi u kui od 130 etvornih metara u Iloku, a imanje mu obuhvaa i garae, vinske podrume,
poljoprivrednu mehanizaciju i vie od deset hektara vinograda, vonjaka i oranica. Ima mazdu iz 1998. i citroen proizveden 2004.
godine. Ni on ni supruga mu, barem prema javno dostupnim podacima, nemaju uteevine, niti ikakvih drugih pokretnih vrijednosti.
ifra za nain
Branko Vukeli, novi ministar obrane i bivi ministar gospodarstva, u pokretninama ima 50 tisua kuna, a jednako je toliko na
stranu uspjela staviti i njegova supruga. U nedavnoj mu je provali, usto, iz stanita ukraden novac i nakit u vrijednosti od 30 hiljada
kuna. Ima kuu od 120 etvornih metara u Vukmanikom Cerovcu kod Karlovca, a o njoj se pisalo i ovih dana, jer je kua imala
nesreu da bude jedna od rijetkih hrvatskih to su preivjele pod krajinskom vlau. Posjeduje i kuu od 85 kvadrata u Generalskom
Stolu, prostran apartman u Biogradu i renault iz 2004. Supruga mu vozi golf iz 1996. godine. Vukeli je u slubenoj imovinskoj
kartici ovako opisao porijeklo imovine: "sredstvima od plae, sredstvima od dohotka i na neki drugi nain".
Drugi nain: zvui kao ifra, zar ne?
BOGATI I BATINA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (4/16)
FERAL ISTRAUJE: KAKO SE USKOK OD AMBICIOZNO ZAMILJENOG PROGONITELJA KORUPCIJE PRETVORIO U
LOVCA NA SITNE RIBE

PARNI PROGON
Vladimir MATIJANI
16. sijenja, 2008.
Najvia razina do koje je dola neka USKOK-ova istraga jest ona zamjenika predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju u akciji
Maestro. Ostale korupcionake afere uglavnom su se bavile "sitnei", manjim svotama mita, poput sluaja Gruntovec ili su
zavravale u pravosudnim slijepim ulicama, a bolje je dane teko oekivati i u budunosti kada se zna da e se, primjerice, u Splitu
USKOK-ovim predmetima baviti Slavko Lozina, sudac poznat po brojnim ozbiljnim gafovima
Priu o USKOK-u zapoet emo dokazom njegova odnosa prema medijima: na Feralovu molbu da nam Dinko Cvitan, ravnatelj
navedene institucije dostavi statistiku rada, da ocijeni koliko je zadovoljan onim to ine, koje sluajeve smatra najveim uspjesima,
te da prokomentira podatak da e Slavko Lozina, istrani sudac splitskog upanijskog suda, ubudue biti u sudakoj ekipi
zaduenoj za USKOK-ove predmete, dobili smo odgovor od Ire Maglice, iz "Odjela za suzbijanje korupcije i za odnose s
javnou", koji glasi ovako: "Povodom Vaeg upita, obavjetavamo Vas da je izrada izvjea o radu USKOK-a za 2007. godinu u
tijeku, tako da Vam te podatke nismo u mogunosti dostaviti. Napominjemo da smo Vam podatke za razdoblje od poetka rada
Ureda do 2006. ranije dostavili. U odnosu na ostala pitanja koja su koncipirana u formi intervjua, obavjetavamo Vas da ravnatelj
Ureda ne daje intervjue", odgovara nam Maglica na neto to uope nismo pitali.
Potpisnika ovih redaka i ovu redakciju ne zanima daje li ravnatelj Ureda Dinko Cvitan intervjue ili ne, gleda li televiziju, slua li
radio, ita li novine ili knjige. eljeli smo od Cvitana tek saznati kako komentira injenicu da e njegovi suradnici ubudue morati
raditi s Lozinom, poznatim po tome to mu je dok je radio kao raspravni sudac na splitskom upanijskom sudu Vrhovni sud mahom
ukidao presude, po oslobaajuoj presudi optuenima za ratne zloine u Lori, te po kazni manjoj od zakonskog minimuma
dosuenoj policajcu koji je u Splitu ubio momka srpske nacionalnosti; zanimalo nas je kako ocjenjuje rad ustanove koju vodi i je li
zadovoljan njezinim proraunom, no Cvitan nema ni minimum kulture u odnosu prema medijima da odgovori na relativno
jednostavna pitanja onima koji ga plaaju.
Ravnateljeva utnja
Istina je da smo u oujku 2006. godine dobili podatke da je "USKOK od 2001. do 2006. godine podnio
istrane zahtjeve protiv 1047 osoba, nakon provedenih istraga je podignuo optunice protiv 636 osoba,
neposredno je optuio 114 osoba (ukupno je optueno 750 osoba). Donesena je presuda u odnosu na 192
osobe, a u odnosu na 101 osobu presude su postale pravomone." Pored toga, Ured je u radu do danas
imao oko 2500 predmeta u kojima su provjeravane informacije graana i drugih institucija o sumnjama bilo na korupciju, bilo na
organizirani kriminal. to se od tada dogaalo, ini se, slubena je tajna, barem kada Feral pita.
A moda je ravnateljeva utnja jednostavno uzrokovana injenicom da o USKOK-u misli to i dobar dio strune i neovisne javnosti:
otkako je poeo raditi, a bilo je to 3. prosinca 2001. godine, USKOK ima solidan niz postupaka iza sebe, no, niti jednom mu se nije
dogodilo da u svojemu eprkanju po hrvatskoj korupcionakoj stvarnosti ozbiljnije dohvati nekog dravnog dunosnika,
gradonaelnika, ministra ili, recimo, premijera.
Zatieni Bandi
Munir Podumljak, predsjednik udruge Partnerstvo za drutveni razvoj, prije nekoliko godina USKOK-u je podnio prijave protiv
niza odgovornih osoba iz zagrebake gradske vlasti na elu s Milanom Bandiem, gradonaelnikom. U prijavama je nabrojan itav
niz neloginosti u postupanju s gradskom imovinom u reiji zagrebakih vlasti.
"U tim sluajevima uope nije dolo do pravorijeka pravosua, ak nismo ni dobili odgovore osim u jednom predmetu koji se ticao
sumnji na korupciju u niim razinama gradske vlasti. I u tom sluaju nam je usmeno priopeno da nam je prijava odbaena", kae
Podumljak.
Glavnim USKOK-ovim nedostatkom vidi injenicu da se on "ne moe smatrati neovisnim tijelom".
"USKOK je dravnoodvjetniko tijelo, ono je u sustavu dravnog odvjetnitva, a na vrhu te piramide je glavni dravni odvjetnik
kojega bira politika, stranka na vlasti u Saboru glasa o njegovim izvjetajima i moemo postaviti pitanje njihova meusobnog
odnosa", smatra Podumljak.
U pravosudnim se krugovima moe uti kako su Cvitan kao prvi ovjek USKOK-a, te Mladen Baji kao glavni dravni odvjetnik
dobra rjeenja za te funkcije. Obojica se smatraju iskusnim i "dobro potkovanim" dravnim odvjetnicima, no injenica je da ni oni
nisu uspjeli dohvatiti korupcijsku elitu, jer je nekako teko povjerovati da su osobe obuhvaene dosadanjim istragama ba
najkorumpiranija bia u dravi.
O uplivu politike na rad USKOK-a govorio nam je i Ivo Josipovi, SDP-ov nesueni ministar pravosua. On postojanje USKOK-a
kao "visokoprofesionalne institucije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala" smatra nunou, ali i napominje da se
ostvario tek dio oekivanja koja su pratila osnivanje dotine institucije.
Neostvarena oekivanja
"Postoje odreeni uspjesi, primarno u borbi protiv narko-trita. S druge strane, oekivanja u pogledu otkrivanja i sankcioniranja
gospodarskog kriminala i korupcije jo nisu ostvarena. Ali, za to osobno manje krivim USKOK, a vie vladajuu politiku koja je
jasno manifestirala nevoljkost da raisti teke sluajeve gospodarskog kriminala, posebno onog iz pretvorbe i privatizacije, te
kriminalnog ratnog profiterstva", navodi Josipovi.
Povijest USKOK-ovih propusta nije preduga, jer ni on ne postoji naroito dugo, ali je dojmljiva: u vrijeme dok je navedenom
institucijom ravnao Cvitanov prethodnik eljko ganjer dogodio se danas ve legendarni sluaj Grani-Bago. Postojale su
indicije da Darinko Bago, bivi predsjednik Uprave Konara i Mate Grani, bivi hrvatski ef diplomacije, "mute" s Konarovim
dionicama. Stvar je propala, jer su do Bage i Grania stigle informacije da ih se prati, a u medije je dospio i stenogram razgovora
Mate Grania i Velimira Delonge kojega je USKOK ozvuio.
Nadalje, propao je pokuaj optuivanja Mirka Batarela, zagrebakog odvjetnika i Krunoslava Canjuge, biveg zamjenika
dravnog odvjetnika: u tom su sluaju postojale sumnje da Batarelo podmiuje Canjugu, a da mu on, zauzvrat, daje informacije o
postupcima Dravnoga odvjetnitva prema njegovim klijentima. Dobar dio lanova raznih zagrebakih zloinakih organizacija i
dalje uiva u slobodi. Zbog niza USKOK-ovih propusta iz toga razdoblja, Baji je ishodio ganjerov odlazak s funkcije slubeno,
ganjer je otiao na vlastiti zahtjev.
Manjak propusta
Cvitanova era obiljeena je manjkom katastrofalnih propusta, te, kako ve rekosmo, deficitom "krupnih riba" obuhvaenih
USKOK-ovim istragama. Najvia razina do koje su USKOK i organi gonjenja u Hrvatskoj uope uspjeli dogurati jest funkcija
zamjenika predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju u akciji Maestro. U akciji Gruntovec, u kojoj su uhvaene 22 osobe zbog
ne ba impresivnog mita u zagrebakoj gruntovnici najvea je svota, navodno, bila tri i pol tisue eura - javnosti su, nakon
izvjetavanja o spektakularnom hapenju, naprasno uskraene informacije o postupku.
Ni u sluaju Ognjena imia, rijekog kardiokirurga, optuenog za primanje mita i "pranje novca" USKOK nije daleko dogurao.
USKOK-ova optunica tereti ga da je primanjem mita uprihodio 23 tisue eura, sedam i pol tisua njemakih maraka, te tri i pol
tisue amerikih dolara. USKOK je zatim blokirao lijenikovu imovinu, no dok se ne rijee sve albe na blokadu suenje ne moe
poeti.
I glasoviti sluaj korulanskog narkobossa Jake Cvitanovia Cvika dugo traje, a meu upuenima ima i onih koji smatraju da je
USKOK-ovom neopreznou i grlenou Rue Tomai, bive zastupnice HSP-a, ta pria u javnost izala prerano, prije nego to su
protiv Cvika osigurani nepobitni dokazi. Kako bilo, istraga protiv njega zavrena je negdje pred kraj prole godine, a ime e na
posljetku rezultirati, te hoe li i Cvik u doglednoj budunosti, poput brojnih "osnovano sumnjivih" postati ugledni poduzetnik, u
ovom asu mogu znati tek proroci.
Sitne ribe
S druge strane, vjerojatno bi i nadarenije etverogodinje dijete teko moglo "progutati" priu da je jedan
poluanonimni korulanski diler osoba sa samog vrha narko posla u Hrvatskoj. Dojam da se USKOK obino
hvata onih koje bi mogla goniti i "redovna" istrana tijela dijeli i Josipovi: "Za takvo je stanje primarno
odgovorna politika. Kada bi postojala jasna politika volja da se korupcija sasijee na svim razinama i USKOK
bi odradio svoj dio posla. Podsjeam, brojna rjeenja poput odredbi Kaznenog zakona o gospodarskim
kaznenim djelima, odredbi o oduzimanju imovinske koristi, zastari ili zakonskih odredbi kojima se ureuje
bankovna tajna, odnosi dravnog odvjetnitva i policije, funkcionalnost kaznenog postupka, odnos prema tzv.
zvidaima, i sl., na praktinoj su razini opstruktivni element rada istranih tijela. S druge strane, ustrajanje na
tim zakonskim rjeenjima uz odgovarajue poteze praktine politike jasan su indikator kako borbu protiv korupcije i organiziranog
kriminala vidi dominantna politika", kae Josipovi.
Shodno navedenom i on istie da se Dravno odvjetnitvo, ukljuujui i USKOK, "odluilo za politiku malih (da li i jedino
moguih?) koraka. U Saboru je godinje izvjee glavnog dravnog odvjetnika g. Bajia od svih stranaka prihvaeno uz pohvale, jer
je u takvoj politici prepoznat odreeni realizam, ali i realno poboljanje rada Dravnog odvjetnitva. Meutim, posebno kada je rije
o gospodarskom kriminalu, pretvorbi i privatizaciji, te ratnom profiterstvu, pa i sluajevima 'visoke' korupcije koju javnost
prepoznaje u nekim sluajevima poput Brodosplita ili radu Fonda za privatizaciju, dolazi vrijeme kada e se trebati prepoznati ne
samo napredak, nego i znaajniji rezultati", smatra SDP-ov pravosudni strateg i sveuilini profesor.
Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, neto drugaijom metodom dolazi do slinog zakljuka. U USKOK-ovom radu
vidi tri sasvim razliite faze, prva, pri osnivanju i poetku rada kada su "postojala vrlo visoka oekivanja javnosti od djelovanja
takvog tijela. Tjednici su objavljivali lanke i raspaljivali oekivanja od djelovanja tog tijela. Javnost je bezrezervno dala podrku i
vjerovala u mogunost USKOK-a. Spominjali su se uzori u svijetu, stvarala izvjesna mistifikacija USKOK-a kao svemonog tijela".
Prekretnica u radu
U drugoj fazi, prema Kregaru, podrka javnosti USKOK-u slabi, a nekoliko sluajeva dovodi u ozbiljnu sumnju vjerodostojnost
voenja tog tijela. Dolazak Cvitana na mjesto ravnatelja na sugovornik ocjenjuje prekretnicom. Kregar ga smatra osobom "koja je
odluila osposobiti ured za njegov glavni zadatak", no poetni je zanos i tada splasnuo, a dojam su, smatra Kregar, "najvie kvarile
traljave akcije (korupcija lijenika) ili defanziva u sluaju 'Maestro'".
Na koncu, u treoj su fazi, prema Kregaru, uslijedili novi zahtjevi za odlunijom borbom protiv korupcije, preteno izvana, dok u
zemlji USKOK sve vie postaje osamljen, bez podrke medija i razumijevanja graana. Unato svemu, Kregar smatra da je
USKOK tijelo "koje se ne smije obuzdavati, otvoreno ili prikriveno opstruirati, ve pomoi i podrati".
Na nama je tek da sumnjamo u iskrenost potpore koju moe dati vlast povezana s brojnim korupcionakim aferama. Dolazak
Lozine, suca poznatog po katastrofalnim propustima, u ekipu koja e suditi u USKOK-ovim predmetima, daje nam za pravo.
PARNI PROGON
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (5/16)
FERAL ISTRAUJE: KAKO SE DODJELOM I PRODAJOM POSEBNIH, OPCIJSKIH DIONICA MENADERIMA NAJVEIH
HRVATSKIH KOMPANIJA OSTVARUJU SPECIFINI INTERESI DOMAE POSLOVNE ELITE

DIONICE SA LAGOM
Vedran MARJANOVI
16. sijenja, 2008.
Iz Zagrebake banke u posljednjim je tjednima 2007. stigla obavijest da je direktor Franjo Lukovi prodao svoje dionice u banci; u
pitanju je 1700 dionica vrijednih 22 milijuna kuna. Lukovi je, u najgorem sluaju, zaradio najmanje 20 milijuna kuna. Da mu je ta
svota isplaena kao stimulacija, bonus na plau ili naknada, Lukovi bi platio oko devet milijuna kuna samo poreza na dohodak!
Ovako, Lukovi je isplatio otprilike tri puta manje poreza, budui da porezna stopa na prihod od prodaje opcijskih dionica nije 45
ve - 15 posto
Jedan od nepodijeljenih stavova hrvatske poslovne zajednice jest da je ovdanja radna snaga preskupa, odnosno da su porezi i
doprinosi na plae previsoki. Takav stav, meu ostalim, ogleda se i u pretakanju godinjih primanja menaderima najveih
kompanija iz klasine plae u razliite stimulacije i naknade kojima je cilj da se plati manje poreza i doprinosa. ini se da je zadnjih
godina hit meu basnoslovno plaenim upravljaima veih hrvatski tvrtki koritenje prava na tzv. opcijske dionice, koje prodaju po
viestruko vioj cijeni od one po kojoj su ih kupili ili dobili od poduzea u kojem rade. Kao po nekom nepisanom
pravilu, zakonski propisi drave, koja muku mui sa mirovinskim sustavom i socijalnom pravdom idu na ruku
vlasnicima opcijskih dionica, jer je porez na preprodaju opcijskih dionica 15 posto, a doprinosi na tako stvorene
prihode uope se ne plaaju.
Nagradne dionice mogu pripasti menaderima bez naknade ili uz naknadu (kupovina opcijskih dionica) koja je,
dakako, povoljna za kupca. Varijante ovise o ugovoru kakav menader ima, pa je tako predsjednik Uprave Privredne
banke Zagreb Boo Prka sredinom prole godine na ime poslovnih rezultata banke u 2006. dobio 793 njezine dionice.
U vie navrata koncem prole godine Prka je izvijestio Zagrebaku burzu da je prodao dionice Privredne banke, to znai da je
zaradio istih milijun i pol kuna. Iz Prki konkurentske Zagrebake banke takoer je u posljednjim tjednima 2007. stigla obavijest da
je direktor Franjo Lukovi prodao svoje dionice u banci; u pitanju je 1700 dionica vrijednih 22 milijuna kuna.
Rairenost pojave
Je li Lukovi te dionice dobio bez naknade ili ih je kupio po povlatenoj cijeni, odnosno kakav je omjer poklonjenih i kupljenih
dionica u njegovom paketu, ostalo je nepoznato. No, sudei po praksi u najveim bankama i poduzeima sa sjeditem u Hrvatskoj,
Lukovi je u najgorem sluaju po njega dionice Zabe kupio po nominalnoj cijeni, to znai da nije zaradio manje od 20 milijuna
kuna.
Da mu je gornja svota isplaena kao stimulacija, bonus na plau ili naknada, Lukovi bi platio oko devet milijuna kuna samo poreza
na dohodak! Raunajui, dakako, po stopi poreza na dohodak od 45 posto, a iznos bi vjerojatno prebacio deset milijuna jer je
Lukovi nastanjen u Zagrebu gdje je, za hrvatske prilike, visok prirez te kada bi se na takvu stimulaciju obraunali i doprinosi.
Ovako, Lukovi je isplatio otprilike tri puta manje poreza, budui da je porezna stopa na prihod od prodaje opcijskih dionica 15
posto. Iz primjera dugogodinjeg direktora najvee ovdanje banke razvidni su financijski uinci primjene opcijskih dionica u
nagraivanju upravljake klase, a rairenost takve pojave tee je odrediti jer su mnogi jo manje detalji u opisu svojih transakcija sa
dionicama, nego to su to Lukovi i Zagrebaka banka.
Tako iz zagrebake "Ingre" nisu detaljizirali informaciju iz studenoga prole godine da su lanovi uprave kompanije Igor
Oppenheim i Jasna Ludviger prodali 106, odnosno 495 dionica "Ingre". Oppenheim je tada zaradio pet milijuna i 720 tisua
kuna, a Jasna Ludviger 26 milijuna i 700 tisua kuna. Ako je u pitanju preprodaja opcijskih dionica oboje e
morati platiti porez, dok u sluaju da su dionice stekli na tritu kapitala ili izvan njega, nema oporezivanja za
upravljaki tandem "Ingre". "Kra" je, pak, u srpnju prole godine razglasio da je njegovu direktoru Nadanu
Vidoevi isplaen dio dobiti tog trgovakog drutva za 2006. u vidu 931 dionice. Vidoevi bi preprodajom tog
paketa mogao zaraditi najmanje 700 tisua kuna, no nema naznake da e to uiniti jer je "Kra" kompanija koja se
brani od tzv. neprijateljskog preuzimanja na burzi. Procjenjuje se da je Vidoevi to kupovinom na slobodnom
tritu to uzimanjem dijela dobiti "Kraa" na osnovu menaderskog ugovora stekao oko 16 milijuna kuna
vlasnitva u kapitalu zagrebakog konditora.
Opcijske dionice
Ni Darko Marinac, predsjednik Uprave "Podravke" nije izvijestio burzu o djelominom ili potpunom izlasku iz
vlasnike strukture "Podravke", nakon to je koristio prava na opcijske dionice. Samo u studenome 2004. Marinac je
kupio dvije tisue dionica koprivnike kompanije, za to je izdvojio 432 tisue kuna. Danas mu taj paket vrijedi
milijun kuna, a pametno je vjerovati kako je to samo dio njegova vlasnitva u "Podravci", koja je u studenome 2004.
prebacila osam tisua opcijskih dionica i tada manje poznatom menaderu Damiru Polanecu. Kao tadanji lan
Uprave "Podravke", Polanec je iskoristio svoje pravo i to po povoljnijoj cijeni od Marinca Polanec je opcije
platio 140 kuna, a Marinac 251 kunu po komadu. Meu izdanije povlatene kupce najvrjednijih hrvatskih dionica spada i
direktorica umakog "Istraturista" Gordana Tomii, koju je tvrtka za poslovne podvige u 2006. nagradila sa 1777 dionica, ija je
vrijednost na burzi najmanje 800 tisua kuna.
Pionir dogovaranja kupovine i umjene preprodaje opcijskih dionica u naim prilikama ipak je direktor "Plive" eljko ovi.
Dugogodinjim koritenjem opcija, koje si je praktiki sam odobrio jer je imao odluujuu ulogu i na Skuptinama dioniara
drutva, ovi je prodaju "Plive" amerikom "Barru" doekao sa blizu deset tisua dionica najvee farmaceutske kompanije u
Hrvatskoj. Kad je postalo posve izvjesno da e "Pliva" promijeniti vlasnika, ovi je iskoristio jo neke opcije koje je imao u
ugovoru, kupivi jo 12 tisua dionica "Plive". Dionice je kupovao po cijenama koje su varirale izmeu 280 i 400 kuna, da bi
prihvatio ponudu "Barra" i po cijeni od 820 kuna za dionicu prodao vlasniki paket u "Plivi", zgrnuvi najmanje deset milijuna
kuna.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sastavila je prekrajnu prijavu protiv ovia jer je ustanovila nepravilnosti prilikom
kupovine onih 12 tisua opcijskih dionica "Plive". Ako mu se dokae krivnja ovi bi mogao platiti kaznu do 200 tisua kuna,
nekoliko desetaka puta manje novca od onog koji si je priskrbio rabotama koje su stavljene pod sumnju.
Menaderska vjetina
Menaderi dravnih kompanija uglavnom su stimulirani kroz bonuse na plae, to potvruje da su opcijske dionice elegantan nain
za izbjegavanje dadbina, a to si poduzea u djelominom ili veinskom javnom vlasnitvu ipak ne mogu dopustiti.
Dugogodinji predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrini, primjerice, na osnovnu plau od 135 tisua kuna (brutto
iznos, prema slubenim podacima T-HT-a za 2006.) mjeseno, dobiva bonuse koji ovise o poslovnim rezultatima.
Tako je tokom 2006. stimulacija za Mudrinia iznosila oko trideset tisua kuna mjeseno, u to su uraunati porezi i
doprinosi.
U istome su poloaju, formalno gledano, i ostali lanovi Uprave T-HT-a. Uprava "Croatia osiguranja"
podijelila je milijun i 200 tisua kuna od dobiti tvrtke za 2006., pri emu je predsjednik Uprave Hrvoje
Vojkovi dobio treinu nagradne svote. S druge strane, u najveoj hrvatskoj kompaniji INA-i, prema
njezinim slubenim izvjeima, nema posebnog stimulansa za menadere. Direktor INA-e Tomislav Dragievi
prima mjesenu plau od 60 tisua kuna - podatak za 2006. to mu je prole godine bilo dovoljno da kupi
dvjestotinjak dionice INA-e na slobodnom tritu i po burzovnoj cijeni.
Neko se potez poput Tomislava Dragievia smatrao za dobrodoao akt povjerenja u vlastite i mogunosti poduzea koje
menader vodi. Danas je kupnja dionica vlastite tvrtke vie jedna od menaderskih vjetina za izbjegavanje plaanja poreza.
Kritiarima ovakve prakse moe se lako uzvratiti da neki od donedavno najveih hrvatskih kapitalista nisu u proloj godini platili ni
lipe poreza nakon to su prodali svoja poslovna carstva.
Primjeri su Luka Raji (dvije milijarde kuna prihoda od prodaje "Dukata" francuskom "Lactalisu"), arko Kraljevi (milijardu i
100 milijuna kuna za preputanje kartiarske kue "Diners" Erste banci) i Darko Ostoja, koji se rijeio opatijskih hotela
objedinjenih u "Liburniji" za 165 milijuna kuna. ak ni seriozan podatak kako u Hrvatskoj osim preprodaje obinih dionica nije
oporezovana ni dividenda, pa krupni dioniari uspjenih poduzea sasvim dobro mogu ivjeti od dijela profita koji se dijeli
dioniarima, nije Rajia ili Kraljevia odvratila od namjere da unove svoje vlasnitvo.
DIONICE SA LAGOM
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (6/16)
FERAL ISTRAUJE: ZATO SE URED ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA BAVI
PREDSJEDNIKOM HRVATSKE AGENCIJE ZA TELEKOMUNIKACIJE GAPEROM GAINOM?

GAINA NA TAPU
Vedran MARJANOVI
16. sijenja, 2008.
Mislav utalo u svojoj kaznenoj prijavi pred USKOK-om tereti Gapera Gainu da je nakon natjeaja za treeg mobilnog operatera
okonanog u prosincu 2004., omoguio "Tele 2" kupnju koncesije za duplo manje kanala nego to je bio duan naplatiti i time
otetio dravni proraun za 128 milijuna kuna. Ovoga tjedna utalo je prijavu nadopunio optubom da je Gaina 22. prosinca
prole godine ponovo pogodovao "Tele 2", ovaj put za 105 milijuna kuna
Na inicijativu telekomunikacijskog poduzetnika i negdanjeg visokopozicioniranog menadera u "Hrvatskom telekomu" Mislava
utala, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od srpnja prole godine istrauje odluke Hrvatske agencije za
telekomunikacije koje, kako misli utalo ali i dio ukupne telekomunikacijske scene u Hrvatskoj, pogoduju kompaniji "Tele 2",
najmlaem operateru u ovdanjoj mobilnoj telefoniji. Tijekom ovog tjedna Mislav utalo je odluio svoju prijavu protiv HAT-a,
odnosno protiv predsjednika Vijea te agencije Gapera Gaine, proiriti jo jednom odlukom HAT-a, od 22. prosinca prole godine
kojom je "Tele 2" doao u posjed dodatnih frekvencija koje e mu unaprijediti poslovanje. to god USKOK utvrdio o spornim
odlukama Gapera Gaine u vezi s poslovnim interesima reene kompanije, oito je kako HAT meu mobilnim operaterima
ureduje - toboe s ciljem osiguravanja to jeftinijih usluga za potroae iroko interpretirajui vaea pravila.
Budui da mobilni operateri u Hrvatskoj, naplaujui cijene koje bi oevidno mogle biti znaajno nie, ubiru profite na kojima bi im
pozavidjeli i njihovi trini parnjaci u zemljama Europske Unije, zvui nevjerojatno da im se za njihove pothvate (samo u 2007. tri
mobilna operatera uprihodila su devet milijardi kuna) jo prua i pomo od strane neovisnog regulatora u instituciji Hrvatske
agencije za telekomunikacije i osobi Gapera Gaine.
Mislav utalo u svojoj kaznenoj prijavi tereti Gainu da je nakon natjeaja za treeg mobilnog operatera
okonanog u prosincu 2004., omoguio "Tele 2" kupnju koncesije za 60 dupleksnih kanala za mreu
GSM/DCS-1800, umjesto njih 125, koliko je bio duan naplatiti. Time je, navodi utalo, Gaina dravni
proraun otetio za 128 milijuna kuna.
Tele duplex
"Tih 128 milijuna samo je dio propusta i nepravilnosti koji se dogodio u radu HAT-a nakon to je 'Tele 2'
pobijedio na natjeaju, o emu sam detaljno izvijestio policiju, Dravno odvjetnitvo i USKOK. Gapera
Gainu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u nekoliko je navrata upozorilo da izmijeni svoju
odluku o broju kanala koji su prodani 'Tele 2', ali on se na to ogluio. Nije pritom vano tko je Gaini poslao upozorenje, jer je HAT
neovisna agencija pa ne mora provoditi naloge Ministarstva, nego to da je Gaina prekrio pravila u korist 'Tele 2'", poruio nam je
utalo, koji je poetkom 2005. zatraio i upravni nadzor ministarstva kojim upravlja Boidar Kalmeta nad postupkom dodjele
koncesije za treeg mobilnog operatera. utalo je to uinio u svojstvu jednog od ponuaa na natjeaju, to su mnogi protumaili
kao standardnu reakciju onih koji izgube bilo kakav tender. Rezultati natjeaja, meutim, nisu poniteni ni nakon istrage koju je
poduzeo Kalmetin resor.
"Nisu ni mogli biti poniteni jer Ministarstvo nema te ovlasti", komentira utalo, koji je i nalaze upravnog nadzora uvrstio u
kaznenu prijavu protiv Gaine. utalova prijava itavu 2006. i dobar dio prole godine lutala je u trokutu policija-Dravno
odvjetnitvo-USKOK, da bi istraga prve znakove ivota konano poela davati u srpnju 2007., kada je USKOK sasluao Gapera
Gainu. utalo je pak poruio Feralu da je dravnom antikorupcijskom uredu na ijem je elu Dinko Cvitan o prijavi protiv
Gaine dao nekoliko iskaza, meu kojima i onaj o odluci Vijea HAT-a od 22. prosinca prole godine.
Podjela kanala
Hrvatska agencija za telekomunikacije tek je 8. sijenja ove godine objavila odluku o dodjeli dodatnih kanala "Tele 2", iako su se
elnici vedsko-hrvatske kompanije dva tjedna prije toga javno hvalili kako su dobili nove frekvencije. HAT je tom prilikom
podijelio ukupno 49 dodatnih kanala, od ega je 25 pripalo "Tele 2", dok su ostala dva operatera, "VIPnet" i "T-Mobile" podijelili po
12. utalo optuuje HAT da je "Tele 2" dodijelio kanale koji niti su bili predmet natjeaja za treeg mobilnog operatera, niti su
predvieni pravilnicima koji ureuju pitanja dodjele koncesija operaterima.
"'Tele 2', s jedne, i 'VIPnet' i 'T-Mobile', s druge strane, dobili su dvije posve razliite koncesije s razliitim osobinama. Naime, 'Tele
2' je dobio koncesiju za sustav GSM/UTMS 1800 s obavezom da u prve tri godine poslovanja pokrije najmanje 40 posto
stanovnitva ili 50 posto teritorija Hrvatske, dok su druga dva operatera dobila koncesiju za sisteme E-GSM i GSM 900 s obavezom
da u roku dvije godina nakon dobivanja koncesije pokriju najmanje 75 posto stanovnitva ili 60 posto teritorija. Odlukom HAT-a od
22. prosinca 'Tele 2' dobiva najvie frekvencija sistema E-GSM, za koji uope nema koncesiju", upozorava Feralov sugovornik.
Dok je konkurencija "Tele 2" sklona kroz neslubene poruke nekim poslovnim portalima kritizirati sam omjer podjele kanala, "Tele
2" i HAT u svemu ne vide nita sporno. U informaciji koja je iz Odnosa sa javnou Vijea HAT-a Feralu odaslana u utorak 15.
sijenja polazi se od tvrdnje da je dodjela E-GSM kanala "Tele 2" u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.
"Pri odluivanju o dodjeli frekvencijskog podruja 'Tele 2', Vijee je uzelo u obzir potrebu za osiguranjem
ravnopravnog pristupa frekvencijskim resursima ime se osigurava djelotvorno trino natjecanje, kao i
problematiku oko ishoenja potrebnih dozvola za gradnju osnovnih postaja, koje je 'Tele 2' obvezan
graditi dinamikom propisanom sklopljenim ugovorom o koncesiji", naznaili su, meu ostalim, iz HAT-a,
izraavajui odanost razvijanju konkurencije meu mobilnim mreama. Uz to, ni ovom prilikom nisu
propustili najaviti kako e njihova odluka pridonijeti smanjenju cijena za krajnjeg korisnika, proputajui
prirodan dodatak kako e jo vie koristi imati tvrtke kojima e se poveati promet po snienim cijenama.
Odrijeene ruke
U Agenciji se pozivaju na izmjene Pravilnika o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz listopada
prole godine, kojima je otvorena mogunost da se postojeim koncesionarima, navode, "na njihov zahtjev moe dodijeliti dodatni
raspoloivi frekvencijski pojas namijenjen sustavu GSM". To znai da su HAT-u prije nekoliko mjeseci odrijeene ruke da mijenjaju
uvjete pod kojima su dali koncesije "VIPnetu", "T-Mobileu" i "Tele 2". Ako je tako, onda se drava svjesno odrekla dijela prihoda
od koncesija koje je podijelila, pa tako i od onih kanala koje je dodijelila 22. prosinca. Dok Mislav utalo tvrdi da je dravi
potonjim aktom HAT-a nanesena teta od 105 milijuna kuna, podaci Gaininog Vijea koje smo dobili kau da svaki od 45
dodijeljenih kanala kota po 100 tisua kuna, to je zaista minoran iznos u odnosu na buduu zaradu triju mrea. O tome ima li tu
ipak neke tete za dravni proraun i(li) koristi za privatne buelare, konanu rije trebao bi dati USKOK.
GAINA NA TAPU
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (7/16)
OTVORENA REPORTAA IZ ZATVORA U PULI KOJI SE POKUAO PREDSTAVITI U LJEPEM SVJETLU, KAO TO BI
TO UINIO SVATKO

VANI JE JO GORA SITUACIJA

Tatjana GROMAA
16. sijenja, 2008.
Oekivali smo da e ovako veliki zatvor imati cijelu jednu malu jedinicu medicinskog i drugog strunog, socijalnopsiholokog
osoblja, obuenog za svakodnevni rad sa zatvorenicima, no bila je to prilino idealistika predodba. Umjesto toga, saznajemo da
je u zatvoru jedna stalno zaposlena lijenica koja je trenutno na bolovanju, a da su promjene lijenikog osoblja vrlo este, zbog
specifinosti i teine posla, rada s tako zahtjevnom populacijom kao to je zatvorenika
inilo nam se loginim da priu o zatvorima i ovisnicima zakljuimo odlaskom u zatvor. Naravno, nismo oekivali da emo na taj
nain stei uvid u realno stanje ivota zatvorenika u hrvatskom zatvoru. Ulazak svakog "stranog tijela" u
zatvorski krug, zatvorenog, u ovom sluaju pulskog zatvora, situacija je koja iziskuje posebne mjere
opreza, i neka je vrst alarmantnog stanja. Kao da se uobiajen zatvorski ivot na odreeni nain zaustavlja
ili se odvija u malo izmijenjenom tonu, svjestan da ga promatraju "oi javnosti". Osim toga, svaka se
ustanova, pa i zatvor, javnosti eli predstaviti u to je mogue ljepem svjetlu. Istina, za ovdanja
poimanja to je pomalo kontradiktorno zatvor, pa uz idealiziranu predstavku, to ba i ne ide. A opet, kao
da bi se itko elio predstaviti u loem svjetlu?
Ulazak u zatvorske zidine, a u ovom sluaju uistinu se radi o visokim, kamenim bedemima, koje je, skupa s lancem zatvorskih
zgrada, gotovo savreno iskonstruirao pragmatian vojni austrougarski um, posebna je vrst nelagode. Prije nego se otvore teka
eljezna vrata, posjetilac (dobronamjernik?) nema nikakve mogunosti da barem u mikroskopskim razmjerima vidi ono to ga
oekuje unutra. Okrutnost, hladnoa, apsolutna kontrola, stega, to su dojmovi s kojima se ulazi u zatvor. I strah, dakako. Ti se
dojmovi vjerojatno smanjuju tijekom dueg boravka ovdje, no za jednodnevnog boravka, provjereno, ne nestaju.
I upravitelj iza reetaka
Doekao nas je upravitelj zatvora Tihomir Marovi. Tihim, usredotoenim glasom upozorio nas je na stvari koje ovdje smijemo i
koje ne smijemo raditi. elio je znati to nas tono zanima, koja pitanja elimo postavljati. Odgovor da nas zanima ivot u zatvoru
zvuao je poprilino neodreeno, nedovoljno precizno za ustanovu i sustav koji voli vrste, konkretne fakte, izreene u
diplomatskom tonu.
Pa unato tome, na se dijalog, s oprezom i zadrkom, postepeno kretao naprijed.
- Danas ujutro ovdje u zatvoru imamo 203 osobe. Realan broj naih smjetajnih kapaciteta bio bi oko 140 zatvorenika. Pa i ovo je
zapravo dobro, jer smo prije nekoliko dana imali 220 ljudi, od toga 135 zatvorenika, 65 pritvorenika i tri kanjenika. U sobama je od
est do osam ljudi. O prekapacitiranosti vie nitko i ne govori kako su svi zatvori prekapacitirani, na jednom smo se sastanku
dogovorili da se to vie i ne spominje - govori Marovi.
U zatvoru u Puli ima zatvorenika i iz drugih podruja Hrvatske, koji su ovdje zbog sigurnosnih, ili tretmanskih razloga.
Kroz prozorsko staklo i reetke - kojih nije lien niti ured upravitelja zatvora - gledamo zatvorenike na jutarnjoj etnji zatvorskim
krugom. Oni doslovce hodaju u krug, usporenim, ujednaenim ritmom hoda, obino dva uz dva, razgovarajui pritom, puei
cigarete... Posve su oputeni i djeluju kao i svi drugi koje moete susresti u gradu, na ulici, obina ljudska lica, bez agresije, bez
mrnje, eljna komunikacije, humora, ljudske topline. Primjeujemo, osobito je puno mladih mukaraca, ak mlaih od trideset ili tu
negdje oko tridesete.
Ovaj zatvor nema nikakvih radionica, stoga pojedini zatvorenici rade u kuhinji ili pomau u ienju i
pranju, a samo mali broj zatvorenika radi na vanjskim radilitima.
- Imamo sedam ugovora sklopljenih s firmama vani, kojima obino pruamo usluge fizikog rada.
Tijekom prole godine dnevno je 16 zatvorenika bilo vani, ostvarili smo dobit od 220.000 kuna zaradom
pod tim ugovorima i taj novac ide u poboljanje uvjeta ivota zatvorenika.
Zanimalo nas je to je s pravosudnim policajcima koji rade u zatvorima, dobivaju li oni danas odreena
znanja koja ih usmjeravaju na humano intonirani odnos prema zatvorenicima?
- Oni prolaze teaj za pravosudne policajce gdje dobivaju i dio psiholokih znanja. Izvrenje kazne svakako mora protei na humani
nain. Potrebno ga je to vie pribliiti uvjetima ivota na slobodi.
Ili ljudi ili papiri
Oekivali smo da e ovako veliki zatvor imati cijelu jednu malu jedinicu medicinskog i drugog strunog, socijalnopsiholokog
osoblja, obuenog za svakodnevni rad sa zatvorenicima, no bila je to prilino idealistika predodba. Umjesto toga, saznajemo da je
u zatvoru jedna stalno zaposlena lijenica koja je trenutno na bolovanju, a da su promjene lijenikog osoblja vrlo este, zbog
specifinosti i teine posla, rada s tako zahtjevnom populacijom kao to je zatvorenika. Stalno zaposlenog psihologa zatvor u Puli
nema jednom tjedno dolazi psihijatar "izvana" i est je sati na raspolaganju zatvorenicima. Zatvor upravo radi na zapoljavanju
jednog medicinskog tehniara. Na puno radno vrijeme zaposlen je stomatolog.
Napominjemo upravitelju kako smo od nekih bivih zatvorenika uli pritube na rad lijenika, koji, prema njihovim rijeima, ne
pokazuju dovoljno brige ni profesionalnosti u radu sa zatvorenicima, osobito ovisnicima.
- Zatvorenici ovisnici su vrlo zahtjevna populacija odgovara Marovi koja bi uvijek neku tableticu
vie, koja ustvari pokuava preko traenja te tablete ostvariti neku komunikaciju s lijenikom i na taj nain
stei dojam da se netko brine o njima.
- to je s unosom opojnih droga, donedavno je to bio problem ovog zatvora pitamo.
- Jesmo li u potpunosti uspjeli sprijeiti unos opojnih droga u zatvor? Ja mislim da bi bilo naivno rei da
jesmo, jer gram heroina ili neega, uvijek postavljate pitanje na koje se sve naine moe unijeti, s obzirom na matovitost naih
ovisnika No ve due vrijeme, moram se time pohvaliti, uestala testiranja nisu dala pozitivan nalaz.
Privremena naelnica tretmana, koja obavlja i posao vieg strunog suradnika, Mariza egota, kae da je trenutno teko raditi s
ovisnicima u zatvoru, jer se broj zatvorenika poveava, poveava se i broj ovisnika, a broj zaposlenih u tretmanu se smanjuje. Tako
u tretmanu zatvorenika trenutno zapravo rade samo ona i drugi vii struni savjetnik Fred Mileti, koji su golemu brojku od dvjesto
zatvorenika podijelili meu sobom "popola".
- Ne stigne se raditi kvalitetno, tako da ovjek samo popunjava rupe, gasi poar, a preventivno se jako malo radi. Jedan psiholog bi
nam bio neophodan - kae egota. S time se slae i Fred Mileti:
- Ako krenete raditi s papirologijom, a nje je stravino puno, onda zaboravite na ljude. Ako ste puno s njima, onda ne stiete rijeiti
papire. A oni su stalno u nekim zahtjevima, tako da je teko ba svakome, i u svakom trenutku, udovoljiti. Problematika je uvijek
ista, znai, oni su kao mala djeca, sve je okrenuto prema pogodnostima koje ele i nagradama za dobro ponaanje pomou kojih bi
sebi priskrbili raniji izlazak iz zatvora.
Navika na runo
Fred Mileti je i voditelj svih radionica glazbene, novinarske, likovne, dramske
- Pola svoga ivota provodim na poslu, pa mi je itekako bitno da se dobro osjeam i da uivam u tom
poslu, a od zatvorenika rijetko dobivate neki feedback, jer taman kad neto dobro za njih napravite, oni
ve trae neto drugo, tree, tako da nema tog "hvala!". Pa potrai utjehu nekad u zafrkanciji, ali. Jer
znate kako je, liili ste ih slobode. Ja znam da je negativna konotacija prema van, ipak su oni zatvorenici,
ali nitko im nije oduzeo sve ostalo, ako im je ve oduzeta sloboda. A ja niti sam sudac, niti im sudim.
Samo pokuavam ljudski odraditi svoj posao, a da pritom i njima i meni bude dobro. Da uivamo u tome.
Jer ako vam netko na informatikoj ili likovnoj grupi bleji u zid, pa tko moe biti zadovoljan? Znai,
aktivira ih! Ispoetka je bilo teko, ali
U posljednjih godinu dana, Mileti je pokrenuo novinarsku grupu koja sada ve redovito publicira, u zatvoru vrlo omiljen, asopis
"OZ" ("Okruni zatvor"), u kojem ima puno tekstova o zatvorenikom ivotu, savjeta iz prve ruke, autoironinog zatvorenikog
humora, poezije
- Mislim da sam uspio dosta njih potaknuti da se pronau u tom prostoru novine i novinarstva. Moe biti on i ovisnik, moe biti i
lopov, ali moe imati i druge sklonosti i sposobnosti, moe biti itekako kreativan u neem drugom. Znai, na nama je da budimo
neto lijepo u njima, a ne neto runo. Automatski je i meni ugodnije i ljepe. Jer runo je ako se naviknete na runo. Ali znate
otprilike putove i naine kako se moe pomoi, savjetovati. Mojoj profesiji kronino fali nekakvog ozbiljnog punjenja - zakljuuje
sami moramo pronai rjeenje kako se napuniti, jer dananje nam vrijeme nita ne nudi.
Ovom zatvoru zakljuujemo u sebi kronino fali vie ljudi kao to je Fred Mileti.
Zajedno s ravnateljem, obilazimo sve vane "punktove" zatvora kuhinju, brijanicu u koju svaki dan dolazi brico koji ordinira po
zatvorima u Istri i na Kvarneru, praznu, improviziranu kapelicu, prostoriju za posjete i kabinu sa staklenom pregradom i telefonskim
slualicama za razgovore, stomatoloku ordinaciju, prostoriju u kojoj, uz posebno doputenje, od dva do etiri sata mogu provesti
zatvorenici kojima u posjet doe supruga ili zarunica
Uskim, vijugavim stepenitem penjemo se, uz pratnju, na odjele. Svaki je odjel pod kljuem i posebnim
nadzorom pravosudnog policajca. Na je posjet unio ivost odabrana su tri "dobra" zatvorenika s kojima
emo nakratko popriati. Prvi sugovornik jedva je doekao razgovor. Htio nam je rei sve o sebi, elio je i
da ga fotografiramo, meutim, objasnili smo mu, njegovi podaci moraju ostati tajna za javnost. To ga je
pomalo razoaralo zato, ako on eli rei svoje ime, i sve ostalo?
- Ve vie puta sam u zatvoru, uvijek zbog iste stvari, lanak broj taj i taj
- Je li vam tako lijepo u zatvoru, pa se zato stalno vraate, ili?
- Ma nije da mi je lijepo u zatvoru, nego takve su okolnosti, ne znam, vani je situacija nikakva. Ima i drugih rjeenja od ovih to ja
inim, i nadalje mislim, ono, krenuti boljim putem. Definitivno sam to odluio jer to vie nije za mene, imam enu, ak i kerku,
koja e sad navriti pet godina, i to ona vie raste, to me vie to ubija i ne elim da se ponovi.
Kae da u zatvoru nema nikakvih konflikata, ali ga mui, kao i ostale, to to je etnja samo dva sata dnevno, a ostatak dana pod
kljuem.
Karijera Dalmatinca
Jedan je zatvorenik Dalmatinac i to vrlo uspjean:
- Ve sam vie godina po zatvorima, na vie mista u Hrvatskoj Ima sam sukobe u zatvoru, ponaa sam
se ka ta sam se vanka ponaa, znai, nije me bila briga nizato Problemi, tunjave, i to A otkako sam
doa ovdi, prominija sam se, dobija sam ocjene uspjean, poeja sam i u dramsku, poeja sam i u
novinarsku, pisat za novine, turnir u koarci Traim posa, rekli su da bi moga dobit posa tu u zatvoru.
Ba sam neki dan bija na telefonu, sa erkom sam se uja.
Trei je odmah rekao:
- Imao sam neke grijehe iz prolosti. Sad sam O.K., ali taj dug drutvu moram odraditi. Tretman kao tretman je O.K., to se tie
naeg referenta, stvarno osoba koja pokuava na sve mogue naine pomoi. Evo, trudimo se i oko tih novina, da na neto slie.
Hrana je oajna, ali eto Ovdje sam naao jako dobrog prijatelja. Ne bih ga htio izgubiti ni kad izaemo. Netko kae da je zatvor
dobra ivotna kola, ali ja drim da meni u ivotu nije potreban ba svaki vid kolovanja - zakljuuje.
VANI JE JO GORA SITUACIJA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (8/16)
IZVJETAJ IZ UNMIKSTANA (1): REPORTAA VEDSKOG NOVINARA IZ KOSOVA, ZEMLJE KORUPCIJE I
BEZAKONJA U KOJOJ SU UJEDINJENI NARODI POTROILI 22 MILIJARDE EURA (1)

KAOSOVO I METOHIJA
Maciej ZAREMBA / Prevela i priredila: Tena ERCEG
16. sijenja, 2008.
Misija na Kosovu nije samo najvea u povijesti UN-a, ona je i prva u kojoj je meunarodna zajednica preuzela punu odgovornost
za zemlju u kojoj je vie-manje sve u rasulu. UN na Kosovu gradi poredak od nule: donosi zakone, osposobljava policajce, odluuje
o jednosmjernim ulicama, prikuplja poreze. No, prema UN-ovom biltenu "Izvjetaj ranog upozorenja" samo 30 posto Kosovara ima
povjerenja u UN, a prije etiri godine ta je brojka bila dvostruka. Svaka druga osoba spremna je sudjelovati u organiziranim
protestima protiv meunarodne zajednice. Je li to samo zato to im UN nije uspio dati dravu koju toliko ele
Maciej Zaremba je pisac i novinar najutjecajnijeg vedskog dnevnika Dagens Nyheter. Autor je sedam knjiga
na temu rodne Poljske i vedske u kojoj ivi od 1969. godine. Njegovi tekstovi o eugenikoj sterilizaciji ena u
vedskoj u periodu od 1935. do 1975. godine, objavljivani u Dagens Nyheteru 1997. godine, doveli su do
slubene istrage o tom sluaju, te isprike i kompenzacije rtvama. Sa suprugom Agnetom Pleijel napisao je
knjigu o uvenom poljskom pjesniku Zbignewu Herbertu. Dobitnik je vie novinarskih nagrada. ivi i radi u
Stockholmu.

Taksist psuje na njemakom i udara akama o volan, a ljutito vikanje u automobilima oko nas sve je
glasnije. Veliki bijeli nissan patrol blokirao je raskrije. Mravi mukarac s epoletama oajniki upa
mjenja. "Ne opet!", vie moj voza. Zatim neto u njemu pukne i on se poinje gromoglasno smijati:
"Ha, ha, prvo Turci, onda Srbi, a sad? Okupirao nas je Pakistan! Bog nam pomogao! Gdje smo mi uope?
Ovo je Katanga!" To je vikao, ne znam to ga je podsjetilo na Katangu.
Ali gdje smo mi? Policajac koji ne zna mijenjati brzine je iz Pakistana, pie mu na majici. Ali aerodrom na
koji sam sletio je islandski. A dok se vozimo glavnom ulicom nazvanom po Billu Clintonu (njegov
portret mae vam sa zidova kua), oglaava se mobitel sa eljama za ugodnim boravkom u Monaku. Na
sljedeem semaforu opet zvidi, ovog puta eli mi dobrodolicu u Srbiju.
Da kojim sluajem ne znam gdje sam doputovao, da me netko samo iskrcao ovdje, bih li bio u stanju shvatiti gdje sam? Vjerojatno
ne. Instrukcije za sluaj poara u Grand hotelu napisane su na mnogim jezicima, ali ne i na onom kojim govore istaice. I to je
informacija, jer u ovoj zemlji domorocima i nije mjesto u hotelima.
Opkoljavanje suda
Ali ako vas ujutro probudi uasni kretavi zvuk i ako prvo pomislite da je to zahrali tenk gusjeniar, onda ste vjerojatno shvatili
gdje ste. Iza hotelskog prozora crni oblak propada kroz zrak, zaranja, okree se, a onda odjednom nestaje sa strane. To su uvene
pritinske avke. Jednom davno, kosovska pokrajina ime je dobila po svojim kosovima. Sada su ptice zavladale. Kau da je to zbog
leeva.
"Revoluciju", kae Albin Kurti, ispijajui svoj kapuino u jednom gutljaju, "pokrenut emo revoluciju". Kada je to ponovio i trei
put, ljudi u kafiu poeli su se osvrtati. Prepoznali su ga, gledaju ga bezizraajnim oima, ali su zato naulili ui.
On ne izgleda kao revolucionar, vie kao vjeni student s Berkeleya. Debeljukast zbog sati i sati provedenih za kompjutorom,
naoale, blijeda koa, mekane bijele ruke. Ali izgled moe prevariti. Albin Kurti idol je mladih i to mnogo govori o zemlji u kojoj
svaka druga osoba tek treba navriti 25 godina. Prije desetak godina imao je rastafarijansku frizuru i vodio je studentske proteste
protiv Miloevia. Kada su se mirovne akcije ispostavile besmislenima, postao je prevoditelj i ideolog oruanih gerilaca u OVK-u.
Ve ima dovoljno sljedbenika da moe cijelu zemlju prekriti plakatima s rijeju "Vetvendosje" (Samoodreenje, to je ujedno i ime
njegovog pokreta). Malo je onih koji sumnjaju u njegovu sposobnost mobiliziranja masa na ulicama.
Albin Kurti uvjerava me da e revolucija biti mirna. Stotinu tisua ljudi opkolit e stoer, policijsku stanicu i zgradu suda. Ostat e
tamo koliko bude potrebno. Tjedan, moda mjesec dana, i tako istjerati kolonijalnu silu, silu koja komada ovu zemlju, pljaka
njezine ljude i unitava njezine ene. Ako elim vidjeti kamo je otiao novac s Kosova, kae Kurti, neka potraim novoizgraene
luksuzne vile po Londonu ili Amsterdamu. Ako elim uiti o moralu kolonijalne sile, neka izbrojim bordele: "Njih nije bilo ovdje
prije nego to ste vi doli."
Vani prolaze dipovi, dizelski elektrini generatori ree, dok Kurti citira UN-ove deklaracije, Malcoma X i afrike nacionalistike
voe: "Samoodreenje je pravo svih naroda!" Mogao bih biti i u Kongu ezdesetih. Ali, kao to rekoh, mi smo na Kosovu, na korak
od Rima i kolonijalna sila koja e biti izbaena je i vedska, jedna od najposveenijih lanica UN-a koja ve sedam godina upravlja
Kosovom, ili lokalnim slengom "Unmikistanom", prema UNMIKU-u: United Nations Interim Administration Mission for Kosovo.
Kada se UN prije osam godina iskrcao ovdje, pozdravljen je kao osloboditelj. Otad su veani ubijani i ranjavani, vie od osam
milijardi kruna novca poreznih obveznika (najvea pomo po glavi stanovnika ikada zabiljeena) utroena je na osiguranje,
vladavinu prava, pomo izbjeglicama, obrazovanje i ekonomski razvoj. No danas se dogaa da nam ljudi pljuju u lice i unitavaju
nae aute. Lani je netko postavio kantu ispred UNMIK-ova stoera pozivajui nas da se olakamo u nju umjesto na zemlju. "Jedini
nain da se Kosovo oisti jest da se vas izbaci odavde", poruka je Albina Kurtija.
to Albin Kurti eli? Dok razgovara sa mnom, on je pristojan, svestran i sofisticiran. ak i citira francuskog psihoanalitiara
Jacquesa Lacana. No na lecima je brutalniji: nelojalni Srbi, oni su petokolonai. Kau da ele samo da im se ostave na miru
njihove crkve, ali mi znamo da oni spletkare.
Ovakve izjave dobro su primljene u kvartovima gdje "stranac" gotovo uvijek znai "neprijatelj", a mirovne inicijative gotovo nikad
ne vode niemu.
Netko kae da Kurti eli postati kosovski Gustav Vasa. Ili njihov Garibaldi: njegovu bistu treba postaviti na gradskom trgu, a ime
u kolske udbenike. U ljeto 2007. mnogo je onih koji se natjeu za tu ast. Da budu utemeljitelji drave, oni koji e svojom
odlunou, mudrou i nasiljem izboriti slobodu za ponieni narod. "Mi ne elimo UN-ovu misiju na Kosovu, mi elimo kosovsku
misiju u UN-u!", vie Kurti. Avanturist? Moda, ali bijes na ijim krilima on leti nije sam izmislio.
Izbacivanje UN-a
U UN-ovom biltenu otkrivajueg naslova "Izvjetaj ranog upozorenja" itam da samo 30 posto Kosovara ima povjerenja u UN. Prije
etiri godine ta je brojka bila dvostruka. Svaka druga osoba spremna je sudjelovati u organiziranim protestima protiv meunarodne
zajednice. Je li to samo zato to im UN nije uspio dati dravu koju toliko ele?
Kao oprotajni dar Albin Kurti daje mi letak, to su instrukcije za moj vlastiti bijeg. "Deset zapovijedi evakuacije", gorko tivo za
prijatelja UN-a. "Ne zaboravi fotografije glavnog tajnika misije i Kofija Annana... Ne koristi lift, moe doi do redukcije struje...
Ne vodi sa sobom lokalce i ne brini za njihovu sigurnost dok bjei... Pazi samo na sebe, ba kao to si to radio cijelo vrijeme svog
boravka ovdje... I posljednje, ali ne manje vano, nemoj nikada zaboraviti Kosovo jer nikada vie nee sudjelovati u misiji u kojoj
si mogao raditi to god ti je palo na pamet."
Prije rastanka Kurti mi govori: "Sjea li se Alira? Tipovi koji su izbacili Francuze na svojim zastavama
imali su natpis 'sloboda, jednakost, bratstvo'. Tako emo i mi izbaciti UN u ime UN-ovih ideala, ideala
koje ste izdali na Kosovu."
Misija na Kosovu nije samo najvea u povijesti UN-a, ona je i prva u kojoj je meunarodna zajednica
preuzela punu odgovornost za zemlju u kojoj je vie-manje sve u rasulu. Ovog puta nismo ovdje samo da
bismo uvali mir i pumpali istu vodu, ovdje gradimo cijeli poredak od nule: donosimo zakone,
osposobljavamo policajce, odluujemo o jednosmjernim ulicama, radimo po rasporedu, prikupljamo
poreze. Ukratko, prva UN-drava, privremena, ali upotpunjena svim dobrim principima, od jednakosti
pred zakonom preko jednakosti spolova pa do prometnih pravila, sve to mogli bismo isto tako odnijeti kui i postupno prepustiti
lokalnoj demokraciji.
Mnogo je onih koji vjeruju da e humanitarne intervencije stvoriti bolji svjetski poredak jer danas nefunkcionirajue drave, a ne
one despotske, uzrokuju patnju u svijetu. Intervencija u Kongu prije osam godina mogla je spasiti milijune ivota. Ona na Kosovu
bez sumnje je spasila desetke tisua, pa je prema tome opravdana. No, to se dogodilo s drugim zadatkom, stvaranjem UN-ove
drave potenja, pravde i demokracije? Ako emo vjerovati Albinu Kurtiju, sve je to otilo do vraga.
Moda on namjerno eli ocrniti UN? On je ipak revolucionar, trebaju mu neprijatelji. Ali s druge strane, tu je i Maria, vedska
ekspertica za Kosovo, UN entuzijastica koja se kui vratila s depresijom: "Moj pogled na svijet raspao se na komadie, izgubila sam
vjeru. Nisam mogla ni zamisliti da se osoblje UN-a moe tako ponaati."
Pa, kako su se to oni ponaali? Ponimo s uincima. Brojim konobare u kavani Grand hotela. Poput jata melankolinih avki oni
sjede na prozorskim daskama i oko anka. Ima ih dvadeset i jedan. Zato je sasvim prirodno da jedini gost mora priekati da bude
otkriven; gotovo se i ne primjeuje.
Statistike govore da su ti konobari dio polovice stanovnitva koja ima posao. Isto vrijedi i za momke na 660 benzinskih stanica na
koje ljudi rijetko svraaju po benzin. U UN-dravi postoji jedna benzinska stanica na svakih est kilometara, fantastian rekord koji
nam govori da mnoge kompanije ne rade samo s gorivom, ve, poput hotela, peru novac od verca narkoticima, orujem i
seksualnim robljem.
Dumping cijene
Nakon osam godina UN-ove misije, nakon 22 milijarde utroenih eura na podruje s dva milijuna stanovnika, siva ekonomija cvjeta,
dok je ona bijela pred kolapsom. Postoji standardno objanjenje za tu bijedu: dok god se ne potvrdi neovisnost Kosova od Srbije,
nitko se nee usuditi investirati u zemlju. Mogue, no kakve su investicije potrebne da bi se uzgajao krastavac?
eljam trgovine u potrazi za lokalnim proizvodima. Sapun je iz Bugarske, majice s Tajvana, brano je eko, a voda iz Maarske.
Kosovski BDP po glavi stanovnika nii je od onog Ruande, pa se ini nadrealnim uvoziti rajice iz Turske i salatu iz Italije, u
agrarnoj zemlji kojom se prostiru zaputena polja.
Zato uvoze? Zato, objanjava gospodin Bajrami iz Privredne komore, jer se vie isplati prodavati vakae
gume osoblju UN-a nego orati po poljima. Ali isto tako i zbog toga to UN-ovi sudovi ni nakon sedam godina
nisu uspjeli odrediti kome zapravo pripadaju polja. I konano, ono to ga najvie uzrujava jest injenica da UN
Europi dozvoljava dumping cijenu hrane na Kosovu (da, litra mlijeka na putu iz Slovake postaje jeftinija, a
boca coca-cole stoji samo 29 centi).
Kad se toga sjetim, ofer koji je uzviknuo "Katanga!" i nije bio u krivu. Ekonomija Kosova podsjea na
kolonijalna vremena. Ali Afrikanci su barem imali svoje sirovine koje su mogli davati u zamjenu za ivae
maine. Kosovo nema niti to, jer njegovi rudnici (olovo, cink, srebro) lee neiskoriteni. To je simbol situacije
u kojoj Kosovo doslovno preivljava na svojim ruevinama. Glavni izvozni proizvod je staro eljezo, ali to
pokriva samo jedan posto uvoza.
Kako je mogue, pitate se, da drava kojom upravlja UN, koja ima dovoljno lignita da osvijetli cijeli Balkan, koja je uloila 700
milijuna eura u svoje dvije elektrane, ipak ne uspijeva proizvesti dovoljno elektrine energije, ali zato proizvodi zagaenje 70 puta
vee od razine koju dozvoljava EU? Kosovu ne treba puno struje, negdje izmeu 600 i 1000 megavata, slino prosjenoj nuklearnoj
elektrani, no veina ljudi ipak ima struje dovoljno samo za nekoliko sati dnevno, drugi ni toliko.
Neu dalje optereivati itatelje statistikama, no dat u vam nekoliko scenarija iz UN-zemlje koji ocrtavaju prirodu problema: jedna
EU krava subvencionirana je s tri eura dnevno, dok svaki drugi Kosovar ivi s jednom treinom tog iznosa. A on unaprijed zna i da
idua godina nee biti nita bolja. Ako ga netko opljaka, anse da e poinitelj biti pronaen mrave su, unato injenici da Kosovo
ima najvie policajaca po glavi stanovnika u Europi. Ako zatrai pravo na upotrebu zemlje, sud e slegnuti ramenima (trenutno 30
tisua takvih sluajeva eka na kosovskim sudovima). Ako se razboli, bolnica e traiti da donese svoje price i zavoje. Ako je ona
kojim sluajem Romkinja ili Srpkinja, moda joj netko zapali kuu, dok NATO vojnici gledaju sa strane.
Kratko pamenje
Ovakve stvari dogodile su se vie nego jednom. Neoprostivi neuspjeh, ali ipak nimalo neshvatljiv. Proveo sam mjesece prouavajui
to se zapravo dogodilo s misijom da bih na kraju shvatio da je postojao i krai put: pronai elnika neke lokalne opine u vedskoj
ili kotskoj, pokazati mu UN-dravu, njezina pravila, hijerarhiju, platne liste, menadere, sve, i onda ga upitati bi li mogao na taj
nain upravljati svojom opinom. "Nezamislivo", odgovorit e elnik, "osim ukoliko vam nije cilj dovesti bandu huligana da
preuzme kontrolu nad gradom".
Sigurno je da nema jednostavnog objanjenja za ovaj debakl, ali postoji sistem, postoji neka nevidljiva metoda u tom ludilu. Teko
je ocjenjivati zavrene UN-ove misije zato to su one tako hirovite. Meunarodna zajednica ima gigantsko tijelo, ali kratko
pamenje, odgovorne osobe kontinuirano se zamjenjuju novima, zaboravljaju se izvjetaji, u budunost se gleda s prolom godinom
ve zaboravljenom. Kosovo je iznimka iz tog pravila, jer se po prvi put pojavljuje vie informacija o poinjenim grekama nego to
bi se htjelo, a to moemo zahvaliti vedskoj.
U studenom 2003. godine, Inga-Britt Ahlenius postala je previe neovisna po ukusu vlade Grana Perssona, pa je prihvatila
ponudu da uspostavi Glavni revizorski ured na Kosovu. Drugi fenomen zove se ombudsman, institucija koju je vedski parlament
stvorio 1809. godine. Kofi Annan smatrao je da bi takva institucija bila sposobna nadgledati UN, ali nitko nije mogao zamisliti da
e osoba za to zaduena zadatak shvatiti toliko ozbiljno. Meu prvim stvarima koju je Inga-Britt napravila na Kosovu bilo je
objesiti uokvireni natpis s rijeima: "Kurr mos harroni se nj cent...", odnosno: "Nemojmo zaboraviti da je svaki uludo potroeni
cent novca poreznih obveznika ukraden od siromanih", Gustav Mller (1884.-1970.), vedski ministar socijale.
Nakon toga, zajedno s europskom organizacijom za borbu protiv korupcije OLAF, prihvatila se analize kosovskog meunarodnog
aerodroma. Mislili su da e im est mjeseci biti dovoljno, no ispostavilo se da su im trebale dvije godine.
U proljee 2006. godine, Ahlenius (koja trenutno vodi UN-ov odjel za unutarnji nadzor OIOS), objavila je saetak rezultata istrage
o aerodromu koji je rezultirao pomutnjom u UN-u. Izvjetaj je pokazao da je grupa menadera godinama sustavno pljakala
aerodrom. Korupcija i nekompetentnost bili su "sistemski", ali su ipak prolazili nekanjeno budui da UN-ovi elnici na Kosovu
nisu uspostavili kontrolna tijela i nisu reagirali na korupciju i prijevaru: civilni upravitelj Kosova primio je 33 prijave o
nepravilnostima, ali sve su one zavrile u njegovim ladicama.
Inga-Britt Ahlenius upozorila je da je cijela misija ugroena ukoliko UN nastavi ignorirati korupciju: "Nevoljkost viih elnika
misije da se uhvate u kotac s korupcijom imat e razoran utjecaj na njezinu javnu percepciju na Kosovu i izvan njega."
Lokalci na Kosovu u to su ve dugo vremena sumnjali. Gnjile na pritinskom aerodromu bila je dio serijala u lokalnoj tampi: mito
za vize, mito za posao, nestanci novca, nepotizam. Ali sada e to konano raistiti, zar ne?
Slijedi nastavak: civilni upravitelj Soren Jessen-Petersen uzvraa udarac. Na aerodromu nema korupcije vrijedne spomena, tvrdi
on, izvjetaj je neutemeljen, a daljnja rasprava o tome gubljenje vremena. tovie, aerodromom se sasvim dobro upravlja, moglo bi
se ak rei vrlo uspjeno. Jessen-Petersen zadovoljan je ak i injenicom da je provedena samo 21 od 74 preporuke revizorskog
ureda.
Grozniava aktivnost
Pogledajmo to je to to je Jessen-Petersen smatrao nedostojnim sudskog progona, pa ak i razgovora. Volumen prometa na
pritinskom aerodromu usporediv je s onim u vedskom gradu Lulea. No, dok tamonjim aerodromom upravlja stotinjak ljudi, onim
pritinskim upravlja njih 500. Broj zaposlenih narastao je do tog broja upravo u vrijeme Jessena-Petersena. Relativno rano,
dokumentom 377/04, pozvan je da objasni razloge tog poveanja, no to nije i uinio. est mjeseci pokuavao sam se doepati tog
tajnog dokumenta u New Yorku. Iako je krt na rijeima, a sva imena su izbrisana, uz izvjesni napor i pomo ljudi na Kosovu pria
se moe rekonstruirati.
Aerodromu treba menader za ljudske potencijale. Prema pravilima UN-a, radno mjesto mora se javno
oglasiti, no britanski direktor aerodroma Ioan Woollett radije je angairao svog poznanika, nazovimo ga
Smith. Zapoinje grozniava aktivnost. Tijekom ljeta 2004. godine Smith zapoljava prosjeno tri osobe
dnevno. Neki od njih ne znaju engleski ili nemaju nikakvog obrazovanja, ali su "potrebni u odjelu
financija". Nevjerojatno lijepe ene, javljaju svjedoci, neke od njih ak su pobijedile na natjecanjima
ljepote.
Nakon etiri mjeseca broj osoblja je udvostruen, sa 235 na 486. To je otprilike 200 vie nego to je potrebno. Dotad je gospodin
Smith ve napustio Kosovo (da slui meunarodnoj zajednici u Sudanu). Gospodin Woollett takoer je pobjegao iz UN-drave.
Nitko ne zna koliko su tono ova dvojica uspjeli iznuditi, ali ne manje od nekoliko stotina tisua eura. Iznos mita za zapoljavanje
na aerodromu varira izmeu jedne i tri tisue eura. No, atraktivne ene gospodinu Woollettu mogle su platiti i "intimnim uslugama",
kau pritinski izvori. Osim dvojice Britanaca, u ovoj posljednjoj trgovini sudjelovalo je desetak lokalnih zaposlenika.
Pogledajmo sada uloge. Pored etnike mrnje, korupcija je najvei problem Kosova. Ona osiromauje ekonomiju i nagriza pravdu.
No, aica hrabrih pojedinaca odluila je raditi upravo ono to im je UN rekao da rade. Prkositi klanskoj kulturi ("nikad ne cinkaj
svoga") i riskirati pomaganjem istraiteljima (jedno ubojstvo povezano je s ovim sluajem mita, dok o riziku ena koje su sudjelo-
vale u istrazi ne treba posebno ni govoriti). No, kakvog li nesporazuma: ini se da su upravo zlotvori oni koji uivaju zatitu UN-a.
to je jo otkriveno? Jesu li Jessen-Petersen i njegovi ljudi bili ucijenjeni od strane mafije? To bi barem bilo dramatino, no bojim
se da je u pitanju neto mnogo manje. Jessen-Petersen bio je peti civilni upravitelj Kosova u isto toliko godina (nezamislivo, no
ini se da UN vjeruje kako je izgradnju drave bolje povjeriti privremenim dunosnicima). Pa kako razmilja strani guverner koji
unaprijed zna da e ostati godinu, moda godinu i pol, i ve cilja na neke druge, asnije zadatke? Poziva li on ljude na odgovornost
kada je to potrebno, otputa li korumpirane kolege koji imaju utjecajne prijatelje u New Yorku? Riskira li negativne napise u
novinama? Ili je ipak bolje izvjetavati samo o napretku?
U proljee 2005. godine, nakon otprilike est mjeseci na Kosovu, Jessen-Petersen postaje ef UNHCR-a, najuglednije organizacije
za prava izbjeglica. Istog tog ljeta, Jessen-Petersen odbija svih jedanaest prijedloga UN-ove revizorske agencije OIOS da se
obrauna s korupcijom (prijedlog devet, primjerice, govori da se zapoljavanje mora temeljiti na formalnim zaslugama). Njegov
izvjetaj Vijeu sigurnosti UN-a tog istog ljeta nema nikakve veze sa situacijom u provinciji. No, kao promotivni dokument za
samoga gospodina Petersena, on je remek-djelo.
Bajrami i Smith u stvarnosti se zovu drugaije.
U IDUEM NASTAVKU: Kako je menader energetske kompanije lairao svoju biografiju i sedamdesetgodinjoj stanodavki bez
prihoda odbio platiti telefonski raun; kako su "korumpirani" Talijani postali kosovske dobre vile, a poteni Skandinavci "vikinka
mafija"; kako je francuska vlada odluila "ne ponoviti Bosnu" i na Kosovu jednom rukom davati, a drugom uzimati.
KAOSOVO I METOHIJA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (9/16)
KAZALITE: PREMIJERA "UJAKA VANJE" U HKD TEATRU U RIJECI

EHOV ZA SLUTNJU
Bojan MUNJIN
16. sijenja, 2008.
Redatelj Larry Zapia radikalno je skratio komad jer mu nije bilo vano je li Srebrjakov pokvaren ili samo star i pravi li mlada
Jelena Andrejevna moralni faul kada vara mua, nego mu je bilo stalo da od ehova dobijemo ono to je za nas danas bitno.
Najnoviji "Ujak Vanja" u Rijeci nije predstava tek za gledanje nego za slutnju, nije toliko bitan dramski sukob nego atmosfera u
kojoj ehovljeve pametne rijei uporno, gorko kaplju kao sudbina, a junaci tek traju jer su pogubili osnovne niti svoga postojanja
Nova premijera ehovljeva komada "Ujak Vanja" u HKD teatru u Rijeci prola je bez velike pompe, ali je domae kazalite dobilo
jednu vrijednu predstavu. U vremenu kada od civilizacije svi oekuju nekakve atrakcije a zapravo nitko ne eli nita, rijeki ehov
u sat i petnaest minuta podsjetio nas je da smo u doba kada je sve postalo isprazno i globalno, zaboravili na male stvari vrijedne
naega ivota. Zato je redatelj Larry Zapia radikalno skratio komad od etiri ina jer mu nije bilo vano je li Srebrjakov pokvaren
ili samo star i pravi li mlada Jelena Andrejevna moralni faul kada vara mua, nego mu je bilo stalo da od ehova dobijemo ono to
je za nas danas bitno.
Psiholoki realizam vie nije klju ni za ehova ni za suvremeni teatar jer gledajui s pozornice na ivot ini se da smo svi
zajedno neto krupno proerdali i utopili se u jednu koloteinu kojoj ne znamo ni okus ni miris, ni kako ni zato. Zato najnoviji
"Ujak Vanja" u Rijeci kao po onom sloganu ako vam je dobro, onda nita - nije predstava tek za gledanje nego za slutnju, nije
toliko bitan dramski sukob nego atmosfera u kojoj ehovljeve pametne rijei uporno, gorko kaplju kao sudbina, a junaci tek traju
jer su pogubili osnovne niti svoga postojanja.
Bez katarze
Prostor za igru na Suaku (scenografija Ljerke Hribar) stoga izgleda kao ritualni krug posut rijetkom piljevinom, s dominantnim
spiralnim stepenicama u sredini koje vertikalno stre u visinu i vode moda u nebo, a moda i nigdje. Oko tog mranog svetilita
sjedi publika, a meu njima i glumci, sasvim neposveenog statusa i sasvim ravnoduni. Oni igraju osmoro ljudi koji su dodue
zaglavili na nekom imanju izgubljenom u ruskoj stepi, ali ono to nije bilo tek transportno pitanje jest jer sve nade su potroene i
sve ljubavi uskraene - ele li se oni uope izvui iz orsokaka ivota u koji su upali?
Nakon izvedbe nema poklona ni aplauza, a glumci, koje kao da uope ne zanima nagrada publike, uvlae se ponovno u gluhu utnju
meu sasvim nekatarzino i zbunjeno gledalite. Nad praznim krugom, u kojem su akteri sami sebi i
drugima rekli to imaju, struji jednostavna dilema: kada se sve zbroji i oduzme, koliko vrijedi ovaj ivot?
Ovo centralno pitanje ehov postavlja u svim svojim komadima na tako mudar, dubok i ironian nain da
mu se u svim vremenima svi vraaju jer znaju da nas nikakva vrsta revolucije ili ekonomske sree nee
spasiti od nas samih. I kada se igrao pod punom ratnom spremom, kao to je to inio Stanislavski, ili bez
dekora i u trapericama, kao to to danas radi Arpad Schilling, ehov se uvijek pomakne za jedan korak
ne doputajui nam da igramo na sigurno: ako je ivot na koncu besmislen, ima li ikakvog izgleda da se za
njega borimo?
Tadi i Broadway
I dok je skromna i vrlo profesionalna rijeka trupa na ovo pitanje odgovorila u mjeri dananje iskrenosti, dijalog s ehovom (u
ovim krajevima) traje dugo. Na sceni HNK u Zagrebu "Ujak Vanja" se prvi put igrao 1902. u reiji Andrije Fijana, veliku ulogu
istog lika ostvario je Ljuba Tadi, uvena je bila i JDP-ova predstava u reiji Bojana Stupice, ali i prava katastrofa na Broadwayu
u reiji Johna Guilguda sa slavnom Vivien Leigh.
Odlian (zadnji) film Louisa Malla nosi naslov "Ujak Vanja u New Yorku" u kojem se o sutinskim pitanjima razgovara za
kuhinjskim stolom, sarajevska verzija istog komada nakon posljednjeg rata igrana je s tezom da je "svatko nekome unitio ivot" i
uz nedavnog splitskog "Ujaka Vanju" na temu mediteranskog ludila - u novije vrijeme za njega se specijalizirao Paolo Magelli s
ironinim pitanjem "kako ubiti smrt u sebi". Kako bilo, ini se da je ehovljeva ingenioznost ba u tome to je svima dopustio da ga
igraju na pravi nain. Zato se nakon rijeke izvedbe i publika i kritika podijelila.
Jedni su mrzovoljno govorili sebi u bradu da se "tako ne igra klasian komad", drugi da nije bilo dovoljno emocija, trei da je
"izgubio ehov", a Feralovom izvjetau se ini da je postignuto ono najvanije: redatelj Larry Zapia dobro je shvatio da je ehov
duboko angairani pisac, a ne samo melankolini kroniar emotivnih lomova, pa rijeki "Ujak Vanja" predstavlja uvjerljivo
opipavanje pulsa dananjeg stanja stvari. Zato ujak Vanja na Suaku za cijelo vrijeme predstave sjedi skvren na vrhu stepenica u
nekoj sartreovskoj pozi ne znajui da li da zatue pokvarenog profesora ili da ubije sebe - jer gore je samo prazno nebo a dolje mu
se ne silazi.
Kompleksni lik
Ova predstava kratka je egzistencijalistika pjesma u prozi u kojoj cijelo vrijeme caruje uzaludnost, ali je vano da na kraju ostaju
rijei Sonje koja se penje umjesto ujaka Vanje u taj spiralni labirint bez kraja: "ivjeti se mora, strpljivo emo podnositi kunje koje
nam sudbina alje i muit emo se za druge, sada i u starosti bez odmora." Ulogu Sonje igra mlada rijeka glumica Tanja Smoje i
njezina uloga posebna je vrijednost ove predstave, a njezina pojava pravo je otkrie na naoj kazalinoj sceni. S puno iskrenosti i
unutarnjeg integriteta ova je glumica iznijela kompleksni lik krhke i hrabre mlade ene najavljujui svoju kandidaturu za iroki
dijapazon heroina domaeg repertoara.
Uz tradicionalno dobro utimani HKD-ov ansambl izvrsnih individualaca, od Edite Karaole i Nenada egvia do Aleksa
akovia, Denisa Briia i Zrinke Kolak Fabijan, istaknuo se i Damir Orli kao ujak Vanja, koji je do sada doivljavan kao
mezime ovog teatra, ali je s ovom ulogom dokazao svoje mogunosti karakternog glumca. Zakljuno, rijekom "Ujaku Vanji"
zaista "nedostaju emocije" jer je on s pravom zamiljen kao trpka analiza svijeta bez emocija kojem preostaje da se vrati sebi s malo
skromnosti da bi uope mogao krenuti dalje.
EHOV ZA SLUTNJU
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (10/16)
U KORIST SVOJE TETE KULTURA DANAS ZDUNO PROIZVODI SVOJU DRUTVENU NEVANOST

UMUKLA KULTURA
Dean DUDA
16. sijenja, 2008.
Danas se opi smjer kretanja hrvatskog drutva veoma lako moe dijagnosticirati koliinom kulturne utnje. Prvi je put u kulturi
utnja postala zlato, ravnodunost sistemski uinak, a uzaludnost stanje duha. Doli smo, dakle, do toke u kojoj nam se ini da sve
to, zapravo, vie nema smisla. Praznina, dovoljno velika i gostoljubiva da svatko u njoj pronae sebi mjesto koje mu zaslueno
pripada, postala je neto s im smo prinueni ivjeti, iako je kao prinudu uope ne doivljavamo
Kako stoje stvari u domaem kulturnom pogonu? ini se loe, i to dosta. Najprije zato to se pitanje kulture u javnom rasporedu
snaga danas ini posve suvinim, naime izaziva poznato uenje, uobiajenu zlovoljnu reakciju tipa kakvo je to uope pitanje i koga
to, na to ono cilja, zapravo zanima. Zatim stvari stoje loe strukturno, to je svakako mnogo vanije. Iako izgleda naoko
komplicirano, zapravo je veoma jednostavno, a znai da je kultura ve neko vrijeme postavljena tako da radi u korist vlastite tete,
da zduno proizvodi svoju drutvenu nevanost.
Tamo u kutu, nikome na putu da se lako naviknuti na takvo stanje uvelike se moglo vidjeti u posljednjem ciklusu politikog
nadmetanja kultura u tiini dokida sebe samu, pretvarajui se u beskonfliktno administrativno polje kojim, posve paradoksalno,
cirkuliraju ravnoduni i relativno zadovoljni sudionici. Njezin je kljuni problem upravo u tome to sebe samu javno prikazuje
takvom kao da nema nikakvih problema. Sistemski dokinuta konfliktnost, takozvana borba oko znaenja, prevedena je u
nekonfliktnu administrativnu kulturu kao udno mjesto raznovrsne participacije bez tenzija. Ako tenzije kojim sluajem povremeno
iskrsnu u pravilu, su dio upravljako-administrativnog, a ne kreativnog kulturnjakog pogona.
Uzaludno stanje duha
Svatko je namiren sa svojim projektiem, svatko sretan sa svojim istraivanjem, svojim novim romanom
ili zbirkom, obnovljenom zgradom, festivalom, zaviajnim klubom i njegovom folklornom sekcijom.
Najnoviji pakt izmeu mone tisuljetne uljudbe i manjinskih smotri folklora, to toboe velikoduno
dizanje rampe kao jo jedna zamorna potvrda kompromisnog modela plemenski organiziranih kultura,
samo je demokratsko nalije stanja u kojemu u tom kulturnom kutu i nikome na putu, doista, ima mjesta
za sve. Liena velikih tema i problema, slobodna od bilo kakve samorefleksije i koncepcijskih prijepora,
kultura jednostavno traje, resorno organizirana tako da se ne vidi i ne uje.
Ako se godinama unatrag takozvana drutvena zbivanja moglo prepoznati i po tome to su iz kulturne sfere na javnu pozornicu
stizali vie ili manje artikulirani kritiki glasovi, kreativna zabrinutost i koncepcijska proturjeja (to je ona priglupa pripovijest o
tome kako je "nekad" kultura bila vana), danas se opi smjer kretanja hrvatskog drutva veoma lako moe dijagnosticirati
koliinom kulturne utnje. Prvi je put u kulturi utnja postala zlato, ravnodunost sistemski uinak, a uzaludnost stanje duha. Doli
smo, dakle, do toke u kojoj nam se ini da sve to, zapravo, vie nema smisla. Praznina, dovoljno velika i gostoljubiva da svatko u
njoj pronae sebi mjesto koje mu zaslueno pripada, postala je neto s im smo prinueni ivjeti, iako je kao prinudu uope ne
doivljavamo.
Vie je nezahtjevna kuna ljubimica, stvar navike ili uspjenog treninga. A kako nam po svemu izgleda odgovara, uglavnom ne
diemo glavu, bezbrino pristajemo na uspostavljene odnose i ako je se u rijetkim trenucima refleksije dohvatimo, u pravilu joj
tepamo kao da ima smisla. Stanje u kulturi stvar je sinergijskog uinka, svaki kotai u pogonu oplemenio je prazninu vlastitim
doprinosom.
I blebetala izvjetrila
Promjena se dogodila bez trunke otpora. Povukao se taj kulturni pogon na relativno ugodan rub, suoen s dubokim uvidom da buka
koju bi mogao proizvoditi nije vie dobrodola, jer se uspjeh po najnovijem mjeri nevidljivou i tihim glasom, odnosno
jednostavnom tehnologijom upravljanja. Zato je sve i postalo tako jednako vano i jednako nevano, sve je jednako pametno i
glupo, jednako potrebno i nepotrebno, sve moe i ne mora.
Ako kojim sluajem iskrsne neto to se mora, onda to ispadne ovako ili onako, uglavnom, zavri ve nekako. Utjeha se pretvara u
kreativnu radost, ravnodunost javnosti uvijek je idealna situacija za upranjavanje moi. Pa novi je muzej u blizini oping centra,
to je strano zgodno i otvara nove mogunosti oplodnje kulturnog i onog drugog kapitala, pa na knjigama je otisnuta cijena i nema
popusta osim u danima karnevala, to je ekoloki prihvatljivo i stimulativno. Pa dogodi se da hrvatski filmovi pokupe koju nagradu
na festivalima ili da kazalina predstava dobije poziv iz bijeloga svijeta, e tada smo na korak do "izvoznog proizvoda" i
"prepoznatljivosti", jer emu ivot ako ne doraste do kategorije "izvoznog proizvoda". emu uope bilo to ako se ne moe
podvrgnuti robno-novanoj logici i opisati kategorijama iz repertoara ekonomskog uma.
Oevidno smo se adaptirali na injenicu da takav generalni pristup, zbog posve razliitih razloga, izaziva niz novih aranmana
nakon kojih u polju kulture, onakvom kakvim smo raspolagali u razdoblju od nekoliko godina unatrag, ostaje samo utnja. Iako je
stvar tek u zaetku, knjievnost se, izgleda, nakon sveope dostupnosti na kioscima i trafikama, odluila eksperimentalno povui u
mir i tiinu korporacijskih knjinih klubova. Knjige e, po svemu sudei, izlaziti u aranmanu u kojemu osim kupnje i eventualno
itanja ne postoje niti se oekuju bilo kakvi, dosad uobiajeni, oblici praenja knjievnosti, neovisno o tome kakva je njihova
suvislost. Jedna je stvar kad je brutalno knjiga preuena, a posve druga kad se objavljuje sistemu koji kao da pretpostavlja utnju.
Nabacivali se mi utnjom ili prazninom, dokidanjem ili nevanou, usmjerili se na uzaludnost ili ravnodunost u kulturi, neemo si
olakati muke gorke spoznaje da u toj konzumaciji mrvica neoliberalne lukavosti izostaje to je posve logino svaki razgovor o
kulturnoj politici ili kulturnim politikama. Takozvana visoka politika, na primjer, vie uope ne spominje kulturnu politiku.
Svi oni silni zanimljivi likovi, sva ona kritika smetala-blebetala koja su godinama raspravu drala ivom jednostavno su izvjetrila.
Ili su upogonjeni u administrativni sustav ili su odustali. ak ni u predizbornom ciklusu, kad se u pokuaju nadmetanja sve stavlja
na stol, kultura nije odigrala nikakvu ulogu. SDP je neto iz arhiva nabrzaka proprtljao o jednoj od javnih politika, HDZ ministarski
pokazivao cifre i cifranja, i to je uglavnom bilo to.
Dokaz potopljenosti
Ta nezainteresiranost nije posljedica snane autonomije kulturne sfere, njezine samoregulacije i neovisnosti, nego, naprotiv, jo
jedan dokaz njezine potopljenosti. Upregnuta u tehnologiju vladanja kultura doivljava novu mladost i uope vie ne slii na sebe.
Na djelu je, oevidno, novi odnos snaga, neko novo stanje. Recimo, postkulturno stanje, tipian hrvatski proizvod. Nije da mu je
ime ba neto kreativno. Pa nije ba ni neko kreativno stanje. I teko je o njemu govoriti kao da je ishod unaprijed poznat jer se u toj
koncepciji kategorija ishoda ne podrazumijeva, ona uope ne postoji. inovnika kultura, kultura bez muda. Bilo kako, ukratko.
UMUKLA KULTURA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (11/16)
GOVOR FERALOVA UREDNIKA PREDRAGA LUCIA NA OTVARANJU IZLOBE RADOVA
BOSANSKOHERCEGOVAKIH UMJETNIKA U SJEANJE NA RTVE SREBRENIKOG POKOLJA, POSTAVLJENOJ U
SPLITSKOJ PALAI MILESI

8372 NISU DOLI

16. sijenja, 2008.
Ova izloba pokazuje da je priu o zloinu u Srebrenici mogue ispriati jezikom umjetnosti, i to tako da se prii ne oduzme ni zrno
istine. I da pravo na prianje te prie imaju ljudi koji su svjesni da su srebreniki pokolj preivjeli pukim sluajem. Ljudi koji su
svjesni da bi u sluaju da su roeni u Bratuncu ili Konjevi Polju svejedno, 1923. ili 1979. svejedno, da su
dobili ime Nermin ili Sead svejedno, bili kanjeni za taj grijeh roenja. A ako umjetnost nee govoriti o smrtnoj
kazni za grijeh roenja, o emu e govoriti? I tko e o tome govoriti, bez zadrke i bez kalkulacije, ako ne
umjetnost?
U travnju 1945. Jorge Semprun sa skupinom preivjelih logoraa u netom osloboenom Buchenwaldu eka
povratak u stvarnost drugaiju od one logorske. eka povratak u ono to se zove ivotom izvan ice koja
okruuje tvornicu smrti.
Semprun i njegovi logorski drugovi strepe od tog povratka. Jer ve na licima saveznikih vojnika koji su
oslobodili Buchenwald itaju nerazumijevanje. Vojnici izbjegavaju poglede logoraa. Semprun shvaa i zato.
Shvaa da on zapravo nije nadivio smrt, da je nije izbjegao, da joj nije umaknuo. Shvaa da je proao kroz smrt, s kraja na kraj, da
je preao njezine staze, izgubio se na njima i da ga ti vojnici gledaju kao da je jo uvijek izgubljen na tim stazama, i da ne vjeruju da
se moe ustati iz mrtvih.
Ispriati smrt
Jorge Semprun i njegovi logorski drugovi pitaju se kako ljudima izvan tog labirinta smrti ispriati to su proivjeli i da li e ih itko
htjeti sluati. Prie, kau, trebaju biti dobro ispriane. to znai to dobro ispriane? To znai ispriati tako da ih se shvati. A to nee
ii bez dovoljno umijea da te prie postanu umjetnost.
Veeras, dvanaest i pol godina nakon masovnog zloina, zloina genocida to ga je srpska vojska poinila nad zarobljenim
Bonjacima u Srebrenici, mi smo ovdje u Splitu suoeni s neim to se - osim krikom srebrenikih majki, kako je to kazala kolegica
Sena Kulenovi - moe nazvati i istinskom umjetnou sjeanja. Sjeanja na 8372 i vie ljudi koji nisu doli, koji su pobijeni na
stratitima oko Srebrenice, a ija pria mora biti ispriana.
Tko ima pravo ispriati tu priu? I je li mogue da je ispria onaj tko nije ustao iz mrtvih? Onaj tko tog 11. srpnja 1995. nije bio u
Potoarima i gledao kako pripadnici meunarodnih mirovnih snaga iz nizozemskog bataljuna preputaju toliko Ahmeta, toliko
Adnana, toliko Faruka, toliko Idriza, toliko toliko toliko ljudi na nemilost ubojicama pod zapovjednitvom Ratka Mladia?
Ovo to veeras vidimo pokazuje da je tu priu mogue ispriati jezikom umjetnosti, i to tako da se prii ne oduzme ni zrno istine. I
da pravo na prianje te prie imaju ljudi koji su svjesni da su srebreniki pokolj preivjeli pukim sluajem. Ljudi koji su svjesni da
bi u sluaju da su roeni u Bratuncu ili Konjevi Polju svejedno, 1923. ili 1979. svejedno, da su dobili ime Nermin ili Sead
svejedno, bili kanjeni za taj grijeh roenja.
A ako umjetnost nee govoriti o smrtnoj kazni za grijeh roenja, o emu e govoriti? I tko e o tome govoriti, bez zadrke i bez
kalkulacije, ako ne umjetnost?
Moda nekoga iritira to sam toliko zapeo za umjetnost, pa umjetnost. Ali ja tu umjetnost pa umjetnost naglaavam pa naglaavam
zato to me nije toliko morilo pitanje kako je mogua poezija nakon Auschwitza koliko ono kako je nakon Auschwitza mogua
Srebrenica.
A i zato to je govor i juristike i politike i loe publicistike, i nakon Auschwitza i nakon Srebrenice, poesto bio
uvredljiv za rtve, svodio ih na puku brojku, po mogunosti okruglu, meu ijim nulama zapravo nije bilo
mjesta ni za Davida ni za Rebeku, ni za Mensura ni za Mehu koji nisu doli, ni za Zejnu ni za Rabiju koje ih
nisu doekale.
Da nije ovakve umjetnosti s kakvom smo suoeni veeras, umjetnosti kojoj nije do artizma nego do ovjeka,
tko bi od nas pomislio na njih 8372 koji nisu doli? Ne mislim, da se razumijemo, da ovdje postoji itko tko se
ponekad ne sjeti Srebrenice, tko ne osjeti suut, tugu i bijes zbog zloina koji je ostao i nekanjen i neshvaen.
Ne mislim da ovdje postoji itko koga moe mimoii pitanje je li uope mogue i na koji nain govoriti o
stradanjima ovih 8372 ljudi. Jer i mi smo, ma koliko daleko od Srebrenice bili tog srpnja 1995., svjedoci
vremena u kojemu se pokolj dogodio. I kao svjedoci elimo svjedoiti o tom vremenu. Ili moda zaboraviti da
smo preivjeli. I da neki nisu preivjeli.
Zaborav ubija
Andrej erkovi nam, meutim, ovdje svojom kutijom bijele "Drine" kae da zaborav ubija. I one ija su imena ovdje ispisana. I
one koji misle da ih to to ne itaju titi od mogunosti da budu proitani. Pa makar za zaboravom eznuli kao za cigaretom. Ako
mislite da to nije umjetnost nego samo nezgodna dosjetka, pokuajte zaboraviti.
Umjetnost nas u svojim zaudnijim oblicima katkad uspijeva izbaciti iz naeg uobiajenog naina vienja ili itanja stvarnosti. To se
u ranijim postavima ove izlobe moglo vidjeti i na erkovievoj listi onih koji nisu doli, ispisanoj veini od nas nerazumljivim
Brailleovim pismom. erkoviev "Missing" naalost nije ovdje, ali da jest, imali biste specifino iskustvo
itanja zatvorenih oiju, ali otvorena srca i uma. Moda bi vas takav pokuaj itanja doveo i do pitanja:
"Kako se ja, ono, zovem? Je li i moje ime sastavljeno od ovih istih, meni nepoznatih slova?"
Ovaj krevet prekriven posteljinom, na kojoj su takoer ispisana imena onih koji nisu doli, Gordana
Aneli-Gali namjenjuje poiniteljima zloina. Svakoga od osuenih za srebreniki pokolj eka njegov
komplet posteljine i autorica mu ga je spremna isporuiti. Ali njih je za sada toliko malo da nas ova pusta
zatvorska postelja upozorava da ni mi ne moemo mirno spavati. Ako se uope elimo probuditi.
Majicu s Kipom slobode u kojoj je ubijena rtva s forenzikom oznakom 125 I-, a koju su plakatirali Anur&Ajna, moemo itati kao
Deklaraciju nezavisnosti. Nezavisnosti simbola od njegova stvarnog znaenja. Jer da se simbol nije pozdravio sa svojim znaenjem,
zar bi bilo slobodno poiniti zloin nad ovjekom u ovoj majici?
Fotografije Tarika Samaraha gledaju nas s ovih zidova onako kako ovjeka znaju gledati slike prodornije od ljudskoga pogleda.
Bile su izloene i u nizozemskom parlamentu, ali odmah po postavljanju i uklonjene, jer tankoutni parlamentarci nisu mogli
izdrati njihov pogled. Te fotografije koje tako neumoljivo gledaju iznijele su srebreniku istinu i na ulice Beograda i ostalih
gradova u Srbiji. Netko bi stoga te ogromne plakate s Tarikovim fotografijama moda nazvao umjetnou provokacije. Ja bih radije
rekao da je to umjetnost vokacije, umjetnost poziva da se zlo prepozna i da se kao takvo i tretira. Na ponekom bi plakatu osvanula
poruka "Bie repriza!", ali nadajmo se da se bar netko, vidjevi te plakate Samarahove fotografije, posramio i zbog zloinaca i zbog
osporavatelja zloina i zbog onih koji na stadione i dandanas dolaze s transparentima "No ica Srebrenica" i s pjesmom "Mirno
spavaj, Fato, sve ti je zaklato, samo Mujo nije, visi kraj kapije".
I za kraj, rije-dvije o umjetnikom inu ejle Kameri koja je pod grafit pronaen u Potoarima, gdje je neki nizozemski vojnik
definirao bosanske djevojke kao neto bezubo, brkato i smrdljivo, stavila svoj portret. To je in beskompromisnog suoavanja s
prostaklukom koji omoguuje da se dogodi zloin ravan srebrenikom, jer zloin je zapravo krajnji izraz estetike prostatva.
Ne znam to e vama znaiti ova izloba iji je postav osmislio Nedad Hrelja, a sve koordinirala Sena Kulenovi, ne znam s
kakvim ete mislima i osjeajima poi kui ili na neko pie, kakvi ete se vratiti u ovaj ivot izvan. Ja bih volio da mogu snagom
ovih ljudi, pred ijim radovima ovdje stojimo, pogledati u zjenicu zla i izdrati taj pogled. I u zjenicu dobra, takoer.
Potreba ljudskosti
Volio bih da neto mogu promijeniti, pa makar po cijenu da ispadnem smijean, dok hodam uokolo i -
nakon svih naih povijesnih da ne nabrajam ega - govorim da u kole treba uvesti predmet "Zatita ratnih
zarobljenika" i djecu uiti da zarobljenog - jer bit e, naalost, jo i ratova i u njima zarobljenih - da
zarobljenog pitaju je li gladan, je li edan, treba li mu to, kako mu mogu pomoi... Volio bih da znam da
zbog nekog tako odgojenog barem jedan ovjek nije zavrio na ovoj listi. Da je barem jedan ovjek doao.
Da e barem jedan ovjek jednom doi.
Oprostite to sam vam oduzeo ovoliko vremena. Znam, nije vam bilo lako sluati me. I znam da uope nije lako biti ovdje, da nije
lako biti ovjek suoen s ovakvom istinom. Ali to da budemo ljudi nije, kao to se to obino kae, naa dunost. Uvjeren sam da je
to naa potreba, potreba koje na ovom mjestu, pred ovim slikama i pred ova 8372 imena 8372 ovjeka, postajemo svjesniji.
Predrag LUCI
8372 NISU DOLI
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (12/16)
IZLOBA SANJE IVEKOVI "POLJE MAKOVA" U GALERIJI MIROSLAV KRALJEVI U ZAGREBU, KOJA JE PRVOTNO
POSTAVLJENA NA UVENOJ "DOCUMENTI" U KASSELU

MAKOVA OBRATNICA
Jasna JAKI
16. sijenja, 2008.
U razdoblju od kada se prva petina izraslih makova raspupala do vremena kada je posljednja petina jo nosila svoje tanahne latice
dva puta dnevno, iz zvunika postavljenih na fasadi Muzeja Fredericianuma u Kasselu zagrmile bi revolucionarne koranice i
budnice od "Crvenih makova" ili "Po umama i gorama" u izvedbi aktivistike lezbijske skupine LeZbor do poziva zbora
afganistanske enske organizacije RAWA na borbu za ensku ravnopravnost i dostojanstvo
Pri spomenu crvenog maka oni koji su barem svoje osnovno kolovanje zapoeli osamdesetih godina prolog stoljea zapjevuit e
poneki stih iz radnike budnice Mihovila Pavleka Mikine "Crveni makovi". Teko da je kakav jugoslavenski praznik mogao proi
bez nje, barem u interpretaciji kolskog zbora. Dostojanstveni i buntovni stihovi o crvenom korovu,
gorkim plodovima izraslima iz krvi pobunjenih seljaka uli su se i na trgu ispred Muzeja Fredericianuma u
Kasselu, sredinjeg izlagakog prostora likovne manifestacije olimpijskih pretenzija, Documente.
Meunarodna izloba koja se svake petoljetke nestrpljivo iekuje u svojem je posljednjem izdanju
izazvala mnoge kontroverze i rasprave. Intervencija u javnom prostoru hrvatske umjetnice Sanje
Ivekovi, "Mohnfeld/Polje makova", zasijana ispred velebnog klasicistikog proelja muzeja, ve i prije
nego to su makovi procvali privlaila je veliku pozornost medija, da bi u jeku ljeta, u punom cvatu,
postala zatitnim znakom Documente. U razdoblju od kada se prva petina izraslih makova raspupala do
vremena kada je posljednja petina jo nosila svoje tanahne latice dva puta dnevno, iz zvunika
postavljenih na fasadi muzeja zagrmile bi revolucionarne koranice i budnice od spomenutih "Crvenih
makova" ili "Po umama i gorama" u izvedbi aktivistike lezbijske skupine LeZbor, do poziva zbora
afganistanske enske organizacije RAWA (The Revolutionary Association of the Women of Afganistan) na
borbu za ensku ravnopravnost i dostojanstvo.
Legendarni performans
Ovo nije bilo prvo sudjelovanje Sanje Ivekovi na Documenti, izlagala je na prethodnoj izlobi odranoj 2002., kao to to nije bilo
niti jedino predstavljanje njezina umjetnikog rada. tovie, izbornici su pokazali i dokumentaciju legendarnog performansa
"Trokut" izvedenog 1977., kada je umjetnica prilikom Titova posjeta Zagrebu za nos povukla uvijek budne snage sigurnosti
simulirajui "dekadentno" ponaanje na vlastitom balkonu kroz etverolist odnosa javnog i privatnog, erosa i politike moi.
Poevi od nestrpljiva iekivanja hoe li crvene glavice uveliati sveanost otvorenja najvee umjetnike izlobe u 2007. godini,
rascvjetano polje cvjetova divljeg i opijumskog maka svojom je fotogeninou osvojilo medije. Dodamo li tome da su posjetitelji
bili pozvani da se fotografiraju meu cvijeem i umjetnici poalju vlastite fotografije, jasno je da interesa nije manjkalo.
Izloba u Galeriji Miroslav Kraljevi pokazuje dio istraivakog procesa vezanog uz kasselsku intervenciju, izbor fotografija koje su
posjetitelji poslali umjetnici, ali i prijedlog umjetnice za spomenik rtvama irakog rata iji je segment srodna intervencija u javnom
prostoru. U preglednoj i nepretencioznoj formi arhiva izloba studiozno pokazuje kontekst i namjeru nastanka oba projekta, od kojih
se jedan zadrao samo u formi prijedloga, i nastoji razluiti znaenjske cjeline koje se preklapaju u oba rada.
Strogi nadzor
Revolucionarno je naslijee, posebno ono iz Drugog svjetskog rata, u nama poznatom kontekstu prisvojilo i crvene makove. Od
simbola vojnika izginulih u ratu (ija tijela prekriva tlo toliko izmueno i raskopano da su iz njegovih dubina izale sjemenke maka),
preko borbenih koranica Prvog svjetskog rata i veteranskih udruga, pa do eleginih napjeva Fabrizija de Andrea o nesretnom
vojaku Pieru nad kojim bdije tisuu crvenih makova, crveni poljski mak esto je prizivao krv i smrt. A smrt i sanak, Hypnos i
Thanatos, braa su blizanci.
Dok se smrt, ali i sjeanje, od davnina u zapadnom svijetu veu uz poljske makove (Papaver Rhoeas), ljubiasti, opijumski mak
(Papaver Somniferum) donosi dubok san i zaborav. Cvjetna intervencija na zelenoj povrini Fridrichplatza, koja je u prolosti
vidjela i vojne parade i spaljivanje knjiga, pomijeala je divlji i opijumski mak. Ljubiasti opijumski mak, jo do prije nekoliko
desetljea uvrijeeni sastojak kunih ljekarni na selu, danas je zabranjena biljka: moe se sijati samo pod strogim nadzorom. Stoga
je prilikom pripreme za izvedbu intervencije u javnom prostoru bilo nuno traiti odobrenje nadlenih vlasti.
Projekt koji je paralelno predstavljen s istraivakim arhivom kasselskog rada prijedlog je spomenika rtvama rata u Iraku: "Polje
bijelih makova koje uvaju ene u crnom". Polje bijelih makova povrine 20 puta 10 metara uvale bi lanice britanskog ogranka
antiratne organizacije "ene u crnom", a o opasnim nasadama skrbila bi se organizacija "White Poppy" (Bijeli mak) koja promie
mirovnu edukaciju i alternativne pristupe rjeavanju sukoba.
Na kolau koji predstavlja idejnu skicu projekta, enski glasovi s poljane ispred Fredericianuma utjelovili su se u figurama
pomodnih, u crno odjevenih vestalki. A uloga i poloaj ene, to Sanja Ivekovi kao jedna od najpriznatijih europskih feministikih
umjetnica vrlo esto preispituje, u opijumskom svijetu nisu jednoznani.
Izvanredno stanje
U Afganistanu, ija ekonomija dobrim dijelom poiva na ilegalnoj proizvodnji opijuma, obitelji esto daju
djevojke kako bi se rijeile opijumskih dugova. Ali, s druge strane, ene su i proizvoaice zabranjene sirovine
zato to im jedino takva vrsta uroda na krtom tlu omoguuje da prehrane obitelj. Tako na izlobi predstavljeni
arhiv o povijesti opijuma i njegove zabrane donosi i neke prividno kontradiktorne tekstove koji kao rjeenje
sugeriraju proizvodnju morfija za siromane.
Kaem prividno, jer su narkotici u svijetu kojim tresu multinacionalne kompanije ve desetljeima izvan
zakona, ali i sredstvo za uvoenje izvanrednog stanja, ili u domaoj, populistikoj izvedbi, bauk zbog kojeg
neki sitni konzument moe zaglaviti u zatvoru, a ilegalna se distribucija ponekad ini temeljito utanaena s
represivnim strukturama. Osim toga, nije li nam svima odnekuda poznata slika vojske, bilo oficijelne ili
paramilitarnih skupina, kako orujem uva nasade opijumskog maka ili koke?
Revolucionarne se zablude stoljea koje je netom zavrilo unatrag gledaju s melankolijom i uz pomo manje koliine morfina kako
bi sjeanju bile prihvatljivije. U komornoj arhivskoj inscenaciji, izloba kroz istraivanje povijesti, simbolike i kontroverze jedne od
najutjecajnijih biljaka u ljudskoj povijesti gledatelja vodi kroz sjeanje, blaeni zaborav, pobunu i nadu. Istraivanju se moete
posvetiti do 26. sijenja.
MAKOVA OBRATNICA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (13/16)
U OPATIJI OTVOREN HRVATSKI MUZEJ TURIZMA, KOJI NEMA VLASTITI FUNDUS, IZLOKE NI STRUNU
KONCEPCIJU
MUZEJ OD NIEGA
Marina BARIEVI
16. sijenja, 2008.
Sama injenica da je opatijska turistika sabirnica plakata, fotografija i poneke liice ili alice omoguila pretenciozan naziv
"muzeja", a da su izloci mahom posueni, uvjerava nas kako muzej jo dugo nee zaivjeti u pravnom i strunom obliku i jaa
pretpostavku o predizbornom triku. Ministar kulture Bikupi nije se dao upecati na snove gradonaelnika Opatije, nekako je u isto
vrijeme osobno poastio dolaskom sveanost otvorenja muzeja u Pregradi. Pametnom dosta
Tono 220 godina poslije najpoznatije svjetske opsjene (1787.), naravno one ministra ruske carice Katarine II. kneza Grigorija
Aleksandrovia Potemkina, okruglu obljetnicu tog dogaaja obiljeila je Opatija otvaranjem Hrvatskog muzeja turizma
(14. studenoga 2007.).
Jasnije, Potemkin je ostao poznat u povijesti jer je radi posjeta carice Krimu dao sagraditi kartonska proelja lanih sela kroz koja je
carica trebala proi. Potemkinova sela primjer su lanog sjaja. Gradonaelnik Opatije dr. Amir Muzur, u praskozorje izbora, po
emu e ostati zapamen u povijesti, otvorio je nacionalni muzej turizma bez vlastitog fundusa, bez izloaka i strune koncepcije.
Muzurova muzeoloka improvizacija primjer je politike manipulacije.
Sama injenica da je opatijska turistika sabirnica plakata, fotografija i poneke liice ili alice omoguila pretenciozan naziv
"muzeja", a da su izloci mahom posueni, uvjerava nas kako muzej jo dugo nee zaivjeti u pravnom i strunom obliku i jaa
pretpostavku o izbornom triku.
Simpatini pandani
Opatijski muzej kakav danas zjapi prazan ima sline, ali simpatine pandane u priobalnim privatnim kolekcijama raznih ruralnih
predmeta sa ufita ili koljkama pomoraca. Zovu ih isto muzejima, a usidreni su u prizemljima kamenih kua, gdje izlagai
obitavaju, u malim kalama. Opatijski muzej bez strune verifikacije i vlastitog fundusa podupire samo politika pa ve poetno
podsjea na jo jednu slinu organizacijskoreimsku tvorbu, koja se morala ukinuti, a zvala se Fundacija Ivana Metrovia. Stalno
uplitanje politike u kulturu bez povijesne svijesti i vrijednosne postupnosti pomalo postaje opasno.
Dodue Muzurov muzej nije znak odanosti carici, ali nekakvim vladarima jest, pa su se oni i u sasvim
iznimnom sastavu okupili na sveanom otvorenju gradonaelnikovih kulisa. Bili su predsjednik drave i
premijer, ministar financija Naravno, mudri Boo Bikupi nije se dao upecati na snove gradonaelnika i
gradnju kula, mada je nekako u isto vrijeme on osobno poastio dolaskom sveanost otvorenja muzeja u
Pregradi. Pametnom dosta.
Elita politiara u ambijentu improviziranog muzeja osjeala se, oito, jednako neobavezno pa je tako
predsjednik drave izrekao, da je Afrodita mogla birati mjesto roenja sigurno bi to bila Opatija, a premijer
predloio da se vrati Opatiji nekadanji tramvaj. Zaigrali su se kao da su navratili u Disneyland. Politika
ravnodunost prema autentinosti i olako uputanje u struku urodili su improvizacijom, koja osim to podsjea
na Potemkina, vrijea napore i ozbiljnost znanosti muzeologije.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o osnivanju Hrvatskog muzeja turizma 7. rujna 2007. godine,
koja u 13 lanaka ne govori nita. Dodue, lanak 4. naglaava da se "Muzej ustrojava i obavlja muzejsku djelatnost sukladno
Zakonu o muzejima i drugim propisima iz podruja muzejske djelatnosti". Ali vie od te reenice pada u oi injenica kako su
ravnopravni suosnivai i financijeri, u omjeru 50 + 50, Republika Hrvatska i Grad Opatija, koji "solidarno i neogranieno
odgovaraju za njegove obaveze". Struka je ostala pred vratima! Da nije, ne bi se otvorio nacionalni muzej turizma bez izloaka.
Bez publike
U stvarnosti to izgleda ovako: u prekrasnoj Vili "Angiolini", sagraenoj sredinom 19. stoljea eljom rijeke obitelji Scarpa, a koja
je obiljeila poetak turistike povijesti Opatije, nalazi se sve ono to zovu Hrvatski muzej turizma. Gotovo na ulazu velika statua
"Madonne del Mar" autora Austrijanca Rathauskog. Pozlaena replika nalazi se pred opatijskom crkvom sv. Jakova. Na katu pisma,
fotografije, plakati, potpisi znamenitih gostiju Opatije, poneka lepeza, liica, alica, tanjuri, mobilijar, tekstilni predmet Na
panoima ugoajni biljni prizori raslinja poput lovora. Legende su najee iz knjiga samoga gradonaelnika Muzura, koji je najbolji
poznavatelj glamurozne opatijske prolosti.
Grau za izlobu ili izloke posudili su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci, Dravni arhiv u Rijeci,
Prirodoslovni muzej Rijeka, Hrvatski dravni arhiv Zagreb, Kabinet grafike HAZU iz Zagreba, Hrvatski prirodoslovni muzej,
Zagreb, Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana Dio sadrajno male i gotovo beznaajne izlobe pomogli su poklonima neki
Opatijci meu kojima je dr. Amir Muzur.
 elja da se opatijska i nacionalna povijest turizma struno obradi i muzejski prezentira i
popularizira pretvorila se u izlobu bez glavnog lica i zato traje bez publike. I pada mi na pamet
misao kako je najbolja povijest ona koja se ve dogodila. Ipak, valja podrati ideju Opatije da
cijeli grad postane muzej. Ali za to treba raditi i biti ozbiljan, treba pozvati struku i samozatajno
oznaavati znamenita zdanja i mjesta, tragati za povijeu. Ovako i opet smo u neem bili
originalni: u obiljeavanju obljetnice Potemkinovih sela.
MUZEJ OD NIEGA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (14/16)
FERAL NA IZLOBAMA MODERNE UMJETNOSTI I ALBERTA GIACOMETTIJA U PARIKOM BEAUBOURGU TE
GUSTAVA COURBETA U GRAND PALAISU
GORI LI PARIZ?
Bojan MUNJIN
16. sijenja, 2008.
Beaubourg je sam po sebi jedna neprestana premijera, jer pred neim to slii na svojevrsnu rafineriju nafte u srcu neoklasicistike
jezgre Pariza moete stajati danima a da vam ne bude dosadno. Izloba moderne umjetnosti predstavlja mali svemir likovne
imaginacije, Giacomettijeva izloba pokazuje da se radi o umjetniku pred ijim ste radovima prinueni stajati skrueno, dok
Courbetovi tamni tonovi, teke, hrapave povrine i pomalo agresivna atmosfera govore da on nije vidio samo ono to je slikao nego
je i slikao ono to drugi nisu eljeli vidjeti
Pariki kulturni centar "Georges Pompidou", popularni Beaubourg, uao je u novu godinu s obnovljenom stalnom zbirkom i novom
izlobom Alberta Giacomettija. Ovo modernistiko udo arhitekture koje su projektirali "zloesti momci" Renzo Piano i
Richard Rogers, samo je po sebi jedna neprestana premijera, jer pred neim to slii na svojevrsnu rafineriju nafte u srcu
neoklasicistike jezgre Pariza moete stajati danima a da vam ne bude dosadno. Stari Pariani s gnuanjem Beaubourg zovu
"oiljkom na licu grada", ali kroz ovo ludo velianstveno zdanje s fundusom od oko ezdeset tisua radova i bibliotekom od
tristosedamdeset tisua (multimedijalnih) naslova prolo je od otvorenja 1977. do danas oko sto osamdeset milijuna ljudi to dnevno
iznosi skromnih etrnaest tisua.
Naravno, u sreditu jednog od dva najopremljenija centra moderne umjetnosti u svijetu, uz onaj u New Yorku (MoMA), u
Beaubourgu, neprestano se neto dogaa pa trenutno uz dvije top izlobe ima jo desetak manjih, da o sijaset radionica na temu
suvremenog slikarstva, filma, pokreta i kazalita uope ne govorimo. Kao u tvornici okrenutoj naopake u koju je, usput reeno,
utroeno dva puta vie elika nego u Eiffelov toranj, posjetioci kuljaju sa svih strana na pet etaa povezanih liftovima i staklenim
tunelima i nasuprot stereotipu o planetarnoj turistikoj invaziji veina ovih ljudi govori francuski.
Reprogramirana postava
Tu su fotografije Davida Claerbouta, ali i Mana Raya i Dore Maar, radovi arhitekta Didiera Faustina,
filmovi (video-pisma) Victora Erice i Abbasa Kiarostamia, murali Silvie Bachli, radovi grupe 9E Koncept, a
tu je i atelijer Brancusi. Stalna postava radova moderne umjetnosti znaajno je reprogramirana u odnosu na
izlobu nekoliko godina ranije (predstavljena je i u Zagrebu 2004.) jer je ideja organizatora bila da dobar broj
radova novijeg perioda predstave prvi put. Gledajui jednu invazivnu zbirku od dvije tisue radova, moe se
zakljuiti da je Beaubourgu oito bilo stalo da predstavi najprestiniju kolekciju moderne umjetnosti u svijetu
danas, odnosno, kako organizatori kau, da se "pokae iroka panorama moderne umjetnosti od poetka XX.
stoljea do najnovijeg vremena artistikih instalacija".
Iako se moe pretpostaviti da se u sekciji "Od 1905. do ranih ezdesetih" nalaze radovi Kandinskog, Matissea, Picassa, Braquea i
Legera, te cijelo drutvo od fovista, dade do kubizma, a da su kat nie meu sedamsto radova Martial Raysse, Joseph Beuys, Niki
de Saint Phalle, te "World art" s Japancima, Amerikancima i Kinezima, fascinacija ove izlobe lei u njenoj nepreglednosti. Cijeli
svemir likovne imaginacije jednog burnog stoljea nalazi se pred naim oima na dva kata ovog umjetnikog carstva i Beaubourg se
oito nije sramio da ova rasko bude dostupna svima. Kada tako pomalo oamueni uete na izlobu Alberta Giacomettija (1901.-
1966.), koja je zamiljena kao putovanje kroz umjetnikov atelje, privatni ivot i estetske faze, eka vas neka potmula tiina,
izduene bronane figure, ranjeni udovi, oi pune zagasite patnje i svijet koji u isto vrijeme svjedoi i optuuje.
Bez anela
Za Giacomettija se najee vezuje razdoblje nadrealizma i to je samo djelomino tono jer se ovaj vicarski kipar i slikar druio s
Bretonom i ostalima tek jedno vrijeme, a kasnije, vrativi se figurativnoj umjetnosti, iz grupe je tiho izbaen. Svoje najbolje radove
Giacometti je napravio za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon njega, pa skulpture kao to su "Pas", "ovjek koji hoda", "Trg" i
drugi jasno govore da je on zapravo bio kipar egzistencijalistike munine... Pred njegovim radovima prinueni ste stajati skrueno
jer kada se zagledate u te figure pune patnikog dostojanstva i autokriticizma, vidite da je Giacometti bio u pravu.
Inae, Pariz u prvim danima 2008. godine izgleda lijep i raspjevan kao uvijek, metropolitanski glamurozan i aristokratski nacifran
pa nam je uz stotine vizualnih atrakcija, zavodljivih kavana i dnevne arolikosti pogled zapeo za izlobu koju Pariani najmanje
vole. Radi se o izlobi Gustava Courbeta (1819.-1877.) u Grand Palaisu u blizini Elizejskih polja, Concorda i Quai d'Orsaya i za
razliku od Louvrea, crkve Notre Dame i Eiffelovog tornja, gdje se na ulazak eka satima, na ovu izlobu moglo se ui odmah.
U prostoru koji pomalo slii na zagrebaki Umjetniki paviljon bili su izloeni svi najvaniji Courbetovi radovi, od "Pogreba u
Ornanu" do "Djevojaka pokraj Seine", ali posjetioce koje je Feralov novinar naknadno intervjuirao, najvie je smetalo to je on
toliko ogoljeno jasan. Tako je bilo i prije sto pedeset godina pa je sam Courbet o svom slikarstvu govorio: "Ja ne slikam anele jer
ih ne vidim." Politiki, Courbetu zamjeraju njegovo ljeviarstvo to god to znailo u 19. stoljeu, ali i danas moete uti da je ba
Courbet bio na elu onih koji su za vrijeme Parike komune sruili Vendome, spomenik saliven od 1200 neprijateljskih topova u
slavu Napoleonove pobjede kod Austerlitza u kojoj je u jedno prijepodne pobijeno 35 tisue ljudi...
Ubijene ivotinje
"Dok god budem morao biti izuzetak opim pravilima u svemu i svugdje, odustajem se brinuti za svoju
sudbinu", govorio je Courbet, a takvo mu je bilo i slikarstvo. Za Courbeta se vjeruje da je bio najvei
predstavnik realizma u slikarstvu, no njegovi tamni tonovi ("Slikarov atelje"), teke, hrapave povrine
("Tucai kamena") i pomalo agresivna atmosfera ("Pastrva") govore da on nije samo vidio ono to je
slikao nego je i slikao ono to drugi nisu eljeli vidjeti. Da budemo sasvim aktualni, uz komplet krajnje
eksponiranih aktova ("Ishodite svijeta") postoji i itava serija njegovih slika posveenih lovu koju
dananji Pariani, koji slove kao veliki ljubitelji ivotinja, ne vole jer se na njima vide ranjene i ubijene
ivotinje u lokvama krvi.
Zamislite to bi se dogodilo da je Courbet naslikao sliku na temelju autentinog prizora lova na veprove koji je ovih dana obiao
naslovnice svih naih medija i nazvao ju nevinim imenom - Boini lov? Sve u svemu, Pariz ovih dana razgaljuje svojim
megalomanskim ikom dok Courbet u jednom zakutku uznemiruje neugodnim istinama, a takva je kombinacija za mentalno
zdravlje - uvijek ljekovita.
GORI LI PARIZ?
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (15/16)
KVADRATURA GLAVUNA
ZATO SE U HRVATSKOJ JO UVIJEK IGRA NOGOMET, I NAKON TO JE ISTEKLA SUEVA NADOKNADA

JAJCE DOMOVINSKOG BALUNA

Mario GARBER
16. sijenja, 2008.
Markovieva mo datira jo iz ranih devedesetih. Ali i tada su mu ga smjestili u naguranciji kod predsjednika i Mladen Vedri (iako
e zbog ekonomske strunosti ubrzo i on otpasti), i Ivi Paali, i Ivi Rei... a guta san kako ih je sve na kraju "i u mar i u piku"
(objanjenje slijedi pod meunaslovom "mar/pika") nategao tko? A tko bi nego Miroslav iro Blaevi. Dasa nit iz Bugojna, nit
iz Jajca, nego direkt iz Travnike kronike. To vam je onaj gut ka u Grka Zorbe, otprilike kao to sad ne uivam toliko na vijest
"bomba u Saboru" nego doslovno svravam na vijest "PONOVNO bomba u Saboru". Znai, ima nade...
Ovo mora bit da vie i ne osjeamo da smo totalno u suevoj nadoknadi. Prelo se svaku mjeru, sve rokove, rekorde i prekoraenja,
elementarne granice pristojnosti, dobrog ukusa i pretilosti, zabrinjavajue se brinem i za sebe, jer se tekstualna revolucija
razmnoava tako da zamiljam i sebe kako bi na nekoj staroj maini za pisanje do ujutro mogao ispisat i potroit cijelu "balu" papira,
tira i remitendu hrvatskog kioska u paketu, a da nigdje ne naem mjesta za dotaknit se i velianstvene
pobjede Dinama nad Ajaxom u Amsterdamu koja mu je omoguila da se sad sramoti u Kupu UEFA kao
nekadanji, onaj jugoslavenski uspjeni Dinamo zapisan u povijesti toga eminentnog natjecanja kao
osvaja Kupa sajamskih gradova a danas ne moe da pobedi ni pod uslovom da ode u amac na vaar.
Neprodani Vukas i Lamza
Zdravko Mami, vlasnik kluba nostalgiara iz Maksimira, nostalgiara poput mog prijatelja Tomislava
idaka koji se rado spominje Lamze kao dananjeg Modria ili jednog drugog, to jest prvog nostalgiara
iz Poljuda, mog nekadanjeg uitelja Zdravka Reia, koji se rado spominje Vukasa, ali isto tako kao i
idak, usporeujui ga s dananjim Modriem - dakle taj Mami, vlasnik svih tih nostalgiara koji ale
to nisu mogli prodati Lamzu i Vukasa pa sad prodaju jednog te istog Modria dakle sve to skupa kad
upumpa u balun - ipak ne odskae. Odskae jedino glavun. Neshvatljivo je kako to, nikako da odskoi i obraz. Iako se istinom
dolo do gola, rezultat je 0:0, kao da nismo ni igrali.
Ako Bush moe bombardirat Auschwitz, Sanader naciji koja je skroz "probila" re da puca od znanja, bogatstva i optimizma, isto
kao da joj je reka "ta sere, kad ti je odlino", a Vlatko Markovi se moe udit Slavenu Biliu da je za Daily Express dao intervju
kako odlazi, onda zato ne bi Glava u lisicama gladovao u Saboru, pogotovo ako mu puste plin i Internet, ili zato ne bi Zdravko
Mami mrtav-hladan ispljucao Branka Ivankovia dok mu Zdravko Rei & comp dre lojtrice objanjavajui javnosti kako je
Mami u pravu dovodei u tv-studio sve mogue argumente - koji od toga imaju koristi.
Zaboravni Markovi
Jo u doba velikog Bilievog trijumfa u Londonu prole godine Feral je podsjetio da bi se i ovom izborniku moglo dogoditi isto to
i prethodnome Zlatku Kranjaru iji krahovi na SP u Njemakoj 2006. nisu bili nita drugo nego posljedica okupljanja "savjetni-
kog jedinstva" leinara oko izbornika koji se primaknuo uspjehu. Svi bi se malo slikali, ogrebali, dali svoj obol i togod prodali.
Bili je trenutno taman u toj fazi. A prije nego to je Bili iznenadio Markovia izjavom o odlasku, Markovi je iznenadio Bilia
izjavom o dolasku svih tih hrvatskih savjetnika iz ista mira i vedra neba niim izazvan da trai po zemlji ljude koji e struno
pomoi nekome tko je ve i egzaktno, kvalifikacijskim rezultatima i plasmanom na EURO 2008. dokazao da mu ne treba pomoi
osim ako se ne misli na ulazak u HDZ.
Zato mu se Markovi nije sjetio pomoi u kvalifikacijama pa da se zna tko je sve kriv ako se ne uspije, nego mu sad okuplja
savjetnike kad ve gotov i na trite plasiran proizvod treba samo prodati i vie ni'!? Markovi je naao paradu kako biti nad
izbornikom izbornik. On e birati reprezentaciju svih izbornika, a jebe ga se kako e oni svi skupa, ta bi reka Bie, stat u jednu
litru. Kad se sve svri, Markovi e zakopat lic, a ujutro kad sie na doruak nee se prepoznat ni sa kim. I zaudit e se:
- Iznenaen sam Bilievim fijaskom! Jo smo mu pokuali pomo s kolektivnom hrvatskom pameti.
Markoviu treba oprostit. Ni on ne osjea da smo ve davno u suevoj nadoknadi.
Ako se ve poziva na posljednja loa hrvatska iskustva u Japanu, Portugalu i Njemakoj, onda mene recimo iznenauje da je
zaboravio kako ih jedino on, i osobno, i kao predsjednik, objedinjuje svojom funkcijom i strunou. Jer je u Francuskoj 98. bio uz
predsjednika Branka Miku potpredsjednik bronanome Miroslavu iri Blaeviu, pa onda predsjednik Mirku Joziu, Ottu
Bariu, Zlatku Kranjaru i Slavenu Biliu. I jedini on dakle zna zato smo posvuda (osim 98.) nakon kvalifikacija kiksali. Ne
trebaju mu savjetnici. Ni njemu, ni Biliu.
Veliko Trgovie Jajce
E, ali to nije sve. Markovia ipak treba razumjeti. Treba mu oprostiti. Kao svima spomenutima poevi od Busha. Jer Markovi je
zbilja vidio kako su propadali svi ti uspjeni izbornici, ali nije vidio ono drugo. Zbog ega mu valjda trebaju savjetnici. A to to nije
vidio jest Pariz 1998. i irinu broncu s Vatrenima, dakle jedini sluaj u kojemu je postignut uspjeh.
I danas je nejasno zato je Markovi bio relativno neprimjeen u Francuskoj, uvrijeen i povuen. Nakon to su mu kao izborniku
uvalili savjetnike Ivia i iru Markovi je nestao sa scene i kao veliki hrvatski pretea iz Bugojna (glavnog grada one njegove
iskonske Hrvatske) Markovi je izgubio Tumanovu blizinu iako je kao trener Dinama 1991. prvi s Dinamom gostovao u Velikom
Trgoviu na Tumanov roendan 14. svibnja i doavi tamo zatekao gle mene kao tadanjeg pronicljivog reportera-zajebanta-i-
zajebanog iz Slobodne. Jer, nakon Vedriovog "razdruivanja" HNS-a od FSJ-a, Veliko Trgovie je i samim imenom, zatim selom i
politikim velom, ukazivalo o kakvoj se pretvorbi iz fudbalskog u nogometni Kup sajamskih vaara radi. Bilo je to Jajce
domovinskog baluna.
Tadanja Markovieva mo e opadati jer su mu ga smjestili u naguranciji kod predsjednika i Mladen Vedri (iako e zbog
ekonomske strunosti ubrzo i on otpasti), i Ivi Paali, i Ivi Rei... a guta san kako ih je sve na kraju "i u mar i u piku"
(objanjenje slijedi pod meunaslovom "mar/pika") nategao tko? A tko bi nego Miroslav iro Blaevi. Dasa nit iz Bugojna,
nit iz Jajca, nego direkt iz Travnike kronike. To vam je onaj gut ka u Grka Zorbe, otprilike kao to sad ne uivam toliko na vijest
"bomba u Saboru" nego doslovno svravam na vijest "PONOVNO bomba u Saboru". Znai, ima nade...
U tom Kupu utiravaa u dupe Tumeku, svaka ast, Markovi je ipak ispao u prvom kolu. Ali zato zaboravit ta "divna vremena",
zato sad ponavljati tuu i tumanovsku istu greku Ipak su druga vremena i na mjestu predsjednika HNS-a nemogue je ostati
doivotno.
Eto razloga zato mu trebaju savjetnici. Ali moda ne bi bio neugodno iznenaen izjavom Slavena Bilia o odlasku da je predloio
ekipu savjetnika kao vlastitu, samome sebi kao predsjedniku. Meutim, iz takvog elitnog drutva teko bi se izvukao bez posljedica,
tako jednostavno da zatvori lic i izae iz hotela za vrijeme doruka na stranja vrata kao da ba ni sa kim nije imao nikakav
mentalni odnos/dodir.
"mar/pika"
U ovaj problem izgleda da je najbolje penetrirao jedan srpski roker jer tamo se ne razgovara u rukavicama, teatralno glembajevski.
Srbi su kao i uvijek, i kao u svemu, otili bez euro-prenemaganja dalje od nas te nas naposlijetku naim orujem "u fino" jo ljepe
odjebali:
Roker se zove Ajs Nigrutin a njegov reperski song eta internetom kojega su sto posto izumili kozmopolite i unitaristi ignorirajui
ZERP na "Niijoj zemlji". Sve je odjebo u refrenu od dva stiha:
"Svi biste hteli da vas jebe Bekam!"
"U mar! I u piku!" x 2
To je ve komentar kojega se moe polivalentno koristit neovisno o tome to je pjesnik-rocker-reper htio rei, jer po Freudu mo'
laprdat da su i ovi ovde nai (igovi su nai?) spremni skinit gae bilo kakvom, makar i "second hand" Beckhamu.
Naa nogometna radnika/djelatnika/dejstvujua klasa pomela je tu izlizanu Gordu Albaniju usred Londona, ali nikako da sazrije
radnika/djelatnika/dejstvujua svijest nego se ve sad svi novinari razveselie po novinicama kako nam Gordi Albion dolazi
sjeseni.
Da su bekamovci nas onako "u mar i u piku" ne bi nas ni spominjali na svom Otoku/Ostrvu nego bi odmahnuli "Magla u Zerpu,
kontinent odsjeen!", bez obzira na to jesmo li izali ili uli u Europu.
Dok na raskalaeni mentalni samojeb viri iz pera gotovo svakog novinara pa u sluaju Markovia i Bilia mo' proitat kako je
Bili svoje rekao Daily Expressu zato to odavno razmilja kako se vratit Otoku. A to bi htio dotini novinari, pa isto sumnjam
da ne bi barem posluao Ajsa Nigrutina koji mu penetrira u duu istinom do gola:
Svi biste vi da vas jebe Bekam! I u mar! I u piku!
Mami Nigrutin
Imponira i Zdravko Mami koji Ajsa Nigrutina slua vjerojatno u zahodu zamiljajui da je David Beckham
i "utvarajui si" kako bi to lijepo rekao njegov stvoritelj iro Blaevi da je Zdravko Mami upravo taj
kojega svi trae da ih odkanta "u mar i u piku". Nije iskljueno da je Ajs Nigrutin u svojoj pjesnikoj
slobodi mislio i na Zdravka Mamia, ali ovako je sigurno razumljivije nego da je pjevajui o Mamiu mislio
na Beckhama.
Malo je menadera u svjetskom nogometu koji su uspjeli popizdit na trenera dok se igra na mali balun pa ga
zato smijenit u velikome balunu. A sve se to dogodilo nakon to je Mami na tribinama prosjedio neko vrijeme
s Igorom timcem gledajui kako mu Hajduk usred Zagreba odnosi titulu. Tek taj podatak potpuno razotkriva
motivaciju Mamia da sam sebi odsjee pimpek i porazom u malom balunu ugrozi i steeno stanje u velikom
balunu.
Sad mi se ini da sam i ja bio malo naivan kad sam u prolom broju Ferala zamjerio Zdravku Reiu to kritizira kolege novinare a
opravdava Mamiev potez da se Modria zadri u Hrvatskoj. Dolaskom Igora timca u Reievu Istinu do gola sklapaju mi se
kockice i vidim da je to zapravo velika urota timca i Reia kontra Mamia, dok preostala boranija novinarska u svemu tome
sudjeluje bez glave kako e naposlijetku zavrit i sam Mami.
Zamislite kako je profinjeni Igor timac, suta suprotnost onog posljednjeg ovjeka u obrani na terenu, zamislite kako je on
Mamiu pio krv na slamku dok su s tribina gledali to se deava na parketu i kako Hajduk sred Zagreba dere Mamieve
Maksisvemirce. Taman kad je Mamia uspio nagovoriti da mu se pridrui (u Udruenju prvoligaa) razoruao ga je unitivi mu
tvravu u Maksimiru. Najprije je Dinamo sruen na terenu, a onda je pao i "gornji dom". Tek sad shvaam zato mu Rei i timac
tepaju "bravo Mami" i laskaju ne bi li konano zablesio i otvorio kljun pa da mu ispadne sir i eura milijun.
Koji su to strpljivi igrai! Mami je prije vie od deset godina iz navijakih redova iarmirao iru da bi ga naposlijetku potjerao iz
zajednikog biznisa pa ak i iz Maksimira, a nekidan, dok su timac i Rei prepriavali na televiziji kako je istinom do gola nogu
dobio Ivankovi, iro je u svom studiju (iroskop) Mamiu dao mikrofon da objavi tko je novi Ivankovi.
Zaee iro-Mamije
Od zaea iro-Mamije, pa nakon raskola s irom do danas, Mami je u drutvu Vlade Kasala vrijeao i napao policajca (1995.),
zatim opinskog proelnika za planiranje Zagreba Miljenka Mesia (2003.), pa direktora Rijeke Marinka Koljanina i efa
Protuobavjetajne slube Nikolu Mandekia (2006.), pa novinare soljenkom (2006.), onda prijetio novinarima likvidacijom
(2007.), izvrijeao Denisa Kuljia uoi HRT-ove emisije "Otvoreno" (2007.), na Plesu se skinuo istinom do gola nakon pobjede nad
Ajaxom (2007.), te amputirao sam sebi Ivankovia (2008.).
Nema davno da su se timac i Rei istinom do gola zgraali kako Mami i njegovi novinari misle da e Dinamo Ajaxa dobit u
Maksimiru. Reprizu te emisije gledao sam nakon to je Dinamo zbilja eliminirao Ajaxa do gola i nemam pojma jesu li se zadnjeg
ponedjeljka timac i Rei osvrnuli na tu svoju emisiju ili je ona ista repriza putena ponovno i ovaj put. Rijetki koji su to gledali,
javljaju mi da nije, da je sve bilo "u ivo" i da je timac objasnio pozadinu Mamievog rastanka s Ivankoviem.
Zerprezentacija
A to je povratak u onu zgradu INE u Zagrebu gdje je Branimir Glava, najvei hrvatski monik, ak tada dok je jo i Tuman bio
iv, nastradao na nogometnoj bojinici gdje su ga falsiciranim glasovanjem izbacili iz utrke za predsjednika HNS-a pa je u glavnom
HRT-ovom dnevniku prijetei Boi Suecu kazao kako hrvatskim nogometom vlada mafija (obratite panju na tandem zadnje dvije
rijei, i Vlada, i Mafija). (...) to je sve gledao Tuman. Kao da se to dogaa u nekoj drugoj zemlji.
Lijepo je kad poslije toliko godina, tako sit, a tako gladan, ovjek-Glava ipak dobije priliku da to kae i u Saboru. I to dok iro
okuplja sinove za svoju novu ulogu funkcija poasnog i doivotnog ire u HNS-u s vatrenom reprezentacijom trenera klubova i
novina. To je tek pravi premreeni ZERP u balunu. Zato Hrvatska sama ne bi imala svoju Champion ligu, prvenstvo Europe i
Svijeta da se ne eka ulazak u Europu. Svaki Sin imat e mjeseno 20.000 eura plau. Bez koje je upravo ostao Ivankovi. Soldo u
NK Dinamu, Jarni u NK Hajduku, Mesi u NK Pantovaku, Sanader u NK Vlada itd irina ZERPprezentacija za Hrvatsku u
balunu.
Eto zato se u Hrvatskoj jo uvijek igra nogomet, i nakon to je ve davno istekla sueva nadoknada.
JAJCE DOMOVINSKOG BALUNA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (16/16)
FERALOV FELJTON: O KULTURNOME IDENTITETU BOSNE I HERCEGOVINE (1)

ZEMLJA ZAUDNIH PARADOKSA

Ivan LOVRENOVI
16. sijenja, 2008.
Uobiajilo se o odnosima konfesionalno-etnikih elemenata misliti manihejski priprosto, u dva meusobno polarizirana stereotipa.
Po jednomu, glavna i konstantna crta tih odnosa jest divergencija, proizala iz unutarnje nemogunosti ivota razliitih vjera-nacija
u organiziranoj politikoj zajednici. Taj ideoloki stereotip bio je razvijen i propagandno podgrijavan u okviru one srpske politike
koja je ila za razbijanjem BiH. Suprotstavljen ovomu, a ne manje ploan i laan od njega, jest povijesni klie to prolost Bosne
crta kao idilu, to je, pak, jedan od temeljnih motiva na kojemu poiva nova bonjaka nacionalna ideologija
Osmansko razdoblje u povijesti Bosne i Hercegovine presudno je odredilo kulturnu i politiku fizionomiju ove zemlje, a zbivanja i
procesi od poetka devedesetih godina Dvadesetog stoljea pokazuju da je historijska i mentalitetna batina toga razdoblja itekako
iva i djelujua i danas, to na svoj nain potvruje tezu da je modernizacija u evropskom smislu (koja je djelomino zapoela u
austrougarskom razdoblju) kod nas historijski zakanjela, odnosno da nikada nije ni bila potpuno provedena. Zato prirodu socijalno-
povijesnoga i kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine nije mogue razumjeti bez razumijevanja strukture i razvoja odnosa
konfesionalno-etnikih elemenata kakvi su uspostavljeni osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine.
Uobiajilo se, osobito nakon krvavoga kraja Dvadesetoga stoljea, o tim odnosima misliti manihejski priprosto, u dva meusobno
polarizirana stereotipa. Po jednomu, glavna i konstantna crta tih odnosa jest divergencija, proizala iz unutarnje nemogunosti ivota
razliitih vjera-nacija u organiziranoj politikoj zajednici. Advokati tog gledita s mnogo tamne strasti tumae cijelu povijest ivota
u Bosni kao povijest vjenoga sukobljavanja, ope mrnje i nesree, unutar koje narod kojemu sami pripadaju, naravno, najvie
stradava i podnosi najtee rtve.
Taj ideoloki stereotip bio je razvijen i propagandno podgrijavan u okviru one srpske politike koja je ila za razbijanjem Bosne i
Hercegovine; potom je bio prihvaen i u odgovarajuem dijelu hrvatske ratne politike. Suprotstavljen ovomu, a ne manje ploan i
laan od njega, jest povijesni klie to prolost Bosne crta kao idilu, u kojoj cvjetaju dobrosusjedski odnosi, tolerancija,
multikulturalizam i opa sloga, a idilu samo povremeno kvare zle namjere i osvajaki planovi iz bliega geografsko-nacionalnog
"okruenja". Ovo je jedan od temeljnih motiva na kojemu poiva nova bonjaka nacionalna ideologija, oslonjena na implicitnu ili
otvorenu idealizaciju Osmanskoga Carstva i naina na koji su u njemu bili ureeni etniko-konfesionalni odnosi.
Ima u dogaajima prolosti mnogo hrane i dokaza i za jedan i za drugi od dva sukobljena stereotipa, ali, kao svi ideologemi, i ovi
funkcioniraju tako to vre nasilnu i sasvim proizvoljnu selekciju materijala apsolutiziraju momente koji im odgovaraju, a
zaobilaze one koji kvare njihovu shemu. A povijesna zbilja naprosto je sve to: onaj ni-bijel-ni-crn totalitet ivotne stvarnosti, u
kojemu istovremeno su-postoje i su-djeluju i snage divergencije i snage konvergencije, za koje moemo s relativnom sigurnou
ustanoviti tek dvije globalne tendencije.
Paralelizam pripadanja
Prva je - da je divergentnost kao odnos izmeu bosanskih vjersko-etnikih skupina uvijek potjecala iz doktrinarne zatvorenosti i
ideoloke iskljuivosti religijskih sistema i konfesionalnih institucija i s njima povezanih ili identificiranih politikih struktura.
Antitetino u odnosu na ovu tendenciju, lociranu u sferi tzv. elitne kulture (religijski i politiki ivot, sakralna umjetnost, rituali,
jezici, respective: arapski u muslimanskom, latinski u katolikom, crkvenoslavenski u pravoslavnom, hebrejski u sefardsko-
idovskom miljeu), djelovala je logika svakodnevnoga ivota i tzv. profane kulture. Njezinim konvergencijskim uincima
pridonosila je injenica da je bosanskohercegovaki svijet uvijek bio i ostao u veoma visokom stupnju jezino kompaktan i
homogen, bez obzira na sve druge izvedene civilizacijsko-religijske razlike.
Tako se bosanski kulturno-komunikacijski kontekst uspostavlja kao scena zaudnoga paradoksa: na svakom koraku, iz svake
komunikacijske situacije ljudi dobivaju sijaset snanih i izravnih potvrda o istovrsnosti i istorodnosti svojega porijekla, jezika, puke
kulture, na osnovi ega se neizostavno formira jedan sloj njihove svijesti o pripadnosti; u isti mah, u toj istoj svakodnevnici, oni
figuriraju i kao pripadnici nekoliko otro diferenciranih civilizacijskih i politikih kolektiviteta, ije prvo lice je lice religije, te na toj
osnovi biva formiran sloj svijesti o pripadnosti druge vrste. Vano je primijetiti da taj paralelizam pripadanja ide i kroz svakog
pojedinca.
Iz povijesne zadanosti da su religijski identiteti prevalentno i u dugom razdoblju ivljeni i prakticirani kao politiki i kolektivistiko-
komunitarni, oblikovalo se i ono drugo lice bosanske povijesne stvarnosti lice antagonizma, fragmentiranosti i razdora. Moglo bi
se, dakle, ustvrditi: ako je oficijelni diskurs religijsko-konfesionalnih zajednica u tradicionalnom ivotu Bosne u neemu imao jaku
ulogu i zasluge, imao ju je u utvrivanju i ojaavanju (upravo: okotavanju!) politikih kolektiviteta, dok je na podruju kultiviranja
humaniteta i drutvene obiajnosti mnogo vea i dalekosenija inicijativa bila na strani trivijalnoga ivota, i njemu svojstvenih
svakodnevnih oblika komunikacije.
Naalost, sistematina znanstvena slika kulturne historije osmanskoga razdoblja nikada nije napisana. Ali, moe se rei da je malo
to mogue razumjeti bez uvida u odnose kakvi su bili postavljeni i zadugo vrijedili u tzv. predmodernom vremenu, praktino do
posljednjih desetljea Devetnaestoga stoljea. Kada netko jedanput bude pristupio tom vanom poslu, morat e u samom polazitu
raunati s podatkom o bitnom dualitetu duhovne i kulturne situacije u cijelome tom razdoblju, koji je nagovijeten u prethodnim
redcima. Evo o kakvoj vrsti dualiteta se radi. Ako se posluimo srednjovjekovnom relacijom visoke i puke kulture, a to nam
omoguuje realna srednjovjekovnost bosanske duhovne i drutvene situacije sve do polovice XIX. stoljea, onda je mogue
shematski rei da se spomenuti dualitet sastoji u ovome: sfera visoke kulture obiljeena je krajnjim stupnjem izolacije izmeu triju
kulturnih entiteta, dok se njihovo proimanje ostvaruje u sferi puke kulture.
Tri kulture
Shematizirajui i dalje, moe se rei: na jednoj strani, u sferi visoke kulture, imamo tri zasebne kulture, a na drugoj, u sferi puke
kulture - zajedniki fond kulturnih modela i stvaralakih zakonitosti. U ovu sliku horizontalnih nivoa valja uvesti i vertikale, to jest
organsku jedinstvenost koja se uspostavlja izmeu svake od pojedinih triju kultura i njenoga dijela puke kulturne sfere. Pri tome je,
opet, vrlo vano ne izgubiti iz vida one oblike u kojima puka kultura djeluje prema "gore", "pozajmljuje" sferama triju odvojenih
kulturnih tokova svoj duh integrativnosti.
Neophodno je naglasiti da su pojmovi visoke i puke kulture ovdje uvedeni uvjetno, kao pomoni, jer tu relaciju (ili, tonije, prvi
lan te relacije visoku kulturu) sva tri bosanska etnokulturna entiteta ne poznaju u jednakoj mjeri, niti se vertikalitet jedinstva u
toj relaciji na jednak nain i u jednakom stupnju uspostavlja u svakom od tri sluaja.
Ne treba zaboraviti da se sve to je reeno uglavnom odnosi na ivot grada i gradskoga stanovnitva. Sve do pred Drugi svjetski rat
Bosna i Hercegovina bila je izrazito ruralna zemlja, s oko 70 posto seoskoga i 30 posto gradskoga stanovnitva, pri emu su te dvije
sredine bile u svojim temeljnim crtama neznatno promijenjene od osmanskih vremena, kao i njihov meusobni odnos. Bio je to u
socijalnom i kulturnom smislu odnos dvaju razliitih, umnogomu autonomnih i meusobno udaljenih, nepoznatih svjetova. U
pitanjima elementarnih ivotnih potreba meu njima je vjekovima razvijan funkcionalan simbiotini odnos razmjene i
komunikacije, ali je u srcu toga odnosa uvijek pulsirao izrazit psiholoki, kulturni i socijalni antagonizam.
Grubo ga ocrtavajui, moe se rei: grad je oholo prezirao selo kao necivilizirano i openito manje vrijedno, selo je gledalo na grad
s nepovjerenjem i strahom, a oba stava bila su proeta jednakim potencijalom mrnje. Bitno je kod prikazivanja ovoga odnosa
naglasiti, da na stupanj antagonizma nije prvenstveno utjecala religijska i nacionalna pripadnost graana i seljaka. Notorno su
poznate, ali znanstveno veoma malo istraene i obraene, forme socijalnoga i kulturalnoga odbijanja na ovoj relaciji unutar svake od
etnokonfesionalnih zajednica. S obzirom na daleko najveu i najdugotrajniju socijalno-ekonomsku i kulturnu stratificiranost
tradicionalnog muslimanskoga drutva, moe se rei da se taj odnos najizrazitije manifestirao ba u toj zajednici.
Do najnovijega doba, naprimjer, izraz balija bio je prvenstveno dio vokabulara muslimanskih graana ili feudalaca, kojim se uz
snanu prijezirno-pogrdnu konotaciju oznaavalo muslimanske seljake. Ne zna balija to je halija samo je jedan od bezbroja
idioma kroz koje je u jeziku izraen i memoriran taj odnos. (Halija, pers. fini rutavi perzijski ilim.) Tu pomalo kastinsku sliku
statinoga drutvenog sustava potcrtava i odnos spram jedne marginalne, ali zanimljive socijalne grupe. U starim bosanskim
gradovima to su bili Cigani, generacijama ve sedentarni, najee kovai. ivjeli su u izdvojenim mahalama, mogli su biti
uvaavani kao dobri majstori, ali u pitanjima bilo kakvoga tjenjeg socijalnog mijeanja, pogotovo oroivanja, praktino je vladala
rigidna segregacija.
Graanski element
Naziv firaun, firaunka, kojim su ih zvali, sadravao je (i zadrao do danas) snaan pogrdni zvuk. Antagonizam selo - grad zadobio
je snaniju politiku i ideoloku dimenziju, i jo vie se produbio, otkako se s devetnaestovjekovnim modernizacijskim procesima
stari, statini osmanski sistem konfesionalno-politikih identiteta poeo raspadati, a na njihovo mjesto poeli stupati moderni
politiki nacionalni identiteti. Tamo, dakle, gdje su se takav novi seljak i novi graanin meusobno poeli prepoznavati jo i kao
nacionalno razliiti, stara odbojnost porijeklom iz socijalne sfere lako je poprimala ideoloki oblik i estinu, utoliko vie to je to
uvijek bilo podgrijavano politikim aspiracijama i manipulacijama iz okolnih nacionalno-dravnih sredita.
Sva metena vremena u Bosni posljednjih stotinutrideset godina pruaju o tomu mnotvo primjera i traginih ilustracija. Veliki
ustanak 1875-78. u poetku sadravao je znaajnu socijalnu intenciju, dok se njegova energija, pod srbijansko-crnogorskim
politikim utjecajima, nije poela okretati u nacionalno-politiki smjer, te je vrlo neizvjesno kako bi se zavrio, da sve zajedno nije
zapeaeno austrougarskom okupacijom.
Drugi primjer nam je blii: nikada kod nas nije istraen s ovoga ruralno-urbanog, socijalnog gledita onaj splet pojava i procesa, u
kojima se Titov partizanski pokret od 1943. ubrzano transformira, te se od avnojevske i zavnobihovske protodemokratske
samolegitimiranosti pretvara u vojsku i reim koji se na kraju rata i poslije njega s ogromnim vikom zle strasti iskaljuje na
graanskom elementu, i gdje se nikad ne moe jasno razlikovati pradavni socijalni od ideoloko-politikoga, a ovaj od nacionalno-
konfesionalnoga motiva.
Napokon, u mnogim tumaenjima vandalskog divljanja u posljednjemu ratu 1992-95., koje je za metu imalo gradove i njihovo
stanovnitvo, pojavljivala se teza o "ratu sela protiv grada". Nitko ju nije fundirano istraio i do kraja uvjerljivo artikulirao, tako da
je, naalost, postala ope mjesto ispodprosjene publicistike, ali ju u svojim blistavim esejima, naprimjer, veoma sugestivno zastupa
Bogdan Bogdanovi, veliki evropski znalac i mudrac urbanologije.
Kada se shemi koju smo ocrtali doda jo i dinamika komponenta povijesnih mijena, biva ukratko naznaena jedna komplicirana
duhovna i historijska situacija, ija interpretacija nije nimalo lagan posao.
(U sljedeem nastavku: O fenomenu neravnomjernoga razvoja triju kultura u njihovom visokom aspektu)
ZEMLJA ZAUDNIH PARADOKSA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Interview (1/2)
FILIP DAVID, BEOGRADSKI KNJIEVNIK, GOVORI O SVOM NOVOM, "DVOSTRUKOM" ROMANU "SAN O LJUBAVI I
SMRTI", SUDBINI JEDNE KNJIEVNE GENERACIJE, TE O TRAGICI DANANJE SRBIJE

SRBIJA JE POSVAANA SAMA SA SOBOM

Mia VUJII
16. sijenja, 2008.
U "Kratkom romanu o umiranju" nita nije izmiljeno. Postojala je tajna nemaka organizacija Anenerbe koja se bavila
istraivanjima koja su izlazila izvan naunih okvira. Njeni istraivai su pokuavali da prodru u paralelne svetove, da u dubinama
mitskog pronau tajna oruja koja e pomoi da se ovlada oveanstvom. Nisam izmislio ni te deije bande koje su imale svoje
maloletne harizmatine voe. Znate, postoje vremena koja su "izala iz zgloba" a onda se dogaaju stvari nezamislive u doba mira
Beogradska izdavaka kua "Laguna" objavila je novi roman Filipa Davida. "San o ljubavi i smrti" zapravo je knjiga sainjena od
dva romana koje poznati knjievnik Filip David (Kragujevac, 1940.) objavljuje nakon dvanaestogodinje "romaneskne" pauze. Pre
ovog romana objavio je kultno delo "Hodoasnici neba i zemlje", zatim tri zbirke pripovedaka: "Bunar u tamnoj umi", "Zapisi o
stvarnom i nestvarnom", "Princ vatre", te knjige eseja "Fragmenti iz mranih vremena", "Jesmo li udovita" i "Svetovi u haosu", a
zajedno sa knjievnikom Mirkom Kovaem objavio je i "Knjigu pisama 19921995".
- Gospodine David, objavili ste novi roman nakon dvanaest godina. "San o ljubavi i smrti" ine dva dela:
"Kratak roman o ljubavi" i "Kratak roman o umiranju". Kritiari su zakljuili da smo ekali dvanaest
godina, ali da se ekanje isplatilo, jer smo dobili dva romana u jednom. Kako vam se nametnula ovakva,
kako pie i na koricama knjige, orginalna forma?
- Dva romana koja se na neki nain proimaju, dopunjuju iako se po mnogo emu i razlikuju, to je od samoga
poetka, ne pisanja, nego uobliavanja prie, predstavljalo celinu moje zamisli. Ove dve prie udaljene u
vremenu, ispriane na razliite naine, za mene su nerazdvojna celina, eros i tanatos, jedno se sa drugim
proima i dopunjava. U knjievnosti najvanija je stvar pronai "ugao gledanja", onu perspektivu iz koje piete,
"snimate" priu. Nekada to pronaete bre, nekada sporije. Dva kratka romana iz "Sna o ljubavi i smrti" pisana
su iz razliitih uglova gledanja, a njihova taka dodira ili proimanja je upravo u izrastanju iz stvarnosti, a potom nadilaenju
stvarnosti.
- U prvom delu pratite put mladia Jakova koji luta svetovima ivih i mrtvih ne bi li pronaao enu koja ga je opinila u snu
 jednom od moguih svetova
- Uvek se naem u problemu kada treba da u nekoliko reenica saoptim sadraj knjige, da tumaim njena znaenja. Zapravo
mislim, kako sam ve negde napisao, da je znaenje u samome pripovedanju. Dakle, vana je magija prie. Sve to mogu rei jeste
da su to u nekom literarnom smislu pikarski romani sa elementima fantastike. Andre Gide je tvrdio da pisac ne treba da se bavi
objanjenjem svojih pria jer one moda imaju i vie znaenja od onih koje on veruje da saoptava. Stvar je kritike, a jo vie
italaca, da ta znaenja otkrivaju. Posebno mi je vaan dobar italac koji svojom imaginacijom nadograuje i dopisuje knjigu. To je
zapravo poseban dar, dar itanja, kao i dar pisanja, a itanje moe esto da prui i vee zadovoljstvo od samog pisanja.
Golema fantazmagorija
- "Kratak roman o umiranju" prati sudbinu Erika Vajsa, deaka koji je obeleen ve po roenju. Raa se u banatskom
gradiu 1933. godine, dolazi rat, on, autista, zavrava kao zamore u udovinim istraivanjima doktora Franca, da bi na
kraju postao deo svojevrsne deije bande koja se odmetnula i ratuje za sebe i protiv svih, izgubljena u vremenu i prostoru
- Ako je prvi roman, "Kratak roman o ljubavi", pisan u duhu jidi knjievne tradicije sa pozivanjem na Anskoga i brau Singer,
utopljen u mistiku hasidskih pria, drugi roman koji spominjete, "Kratak roman o umiranju", blii je savremenosti, istoriji i
paraistoriji. U razbijenom ogledalu sudbine jednog autiste otslikava se itava epoha, od Hitlerovog dolaska na vlast u Nemakoj do
etnikih ratova naih dana. To je pria o strancu u jednom stranom, tuem svetu.
- Ako dozvolite, rekao bih da su obe vae prie as u stvarnom, as u nestvarnom svetu. Ali, ba kao to javu projektujete u
san i obrnuto, vi pripovedajui o autistinom deaku, zapravo, pripovedate o drutvu koje je takvo
- Naravno, sudbinu pojedinca ne moete odvojiti od sudbine drutva, kolektiva. Pripadanje ili nepripadanje obeleavaju svakoga od
nas. U "Kratkom romanu o umiranju" nita nije izmiljeno. Postojala je tajna nemaka organizacija Anenerbe koja se bavila
istraivanjima koja su izlazila izvan naunih okvira. Njeni istraivai su pokuavali da prodru u paralelne svetove, da u dubinama
mitskog pronau tajna oruja koja e pomoi da se ovlada oveanstvom. Nisam izmislio ni te deije bande koje su imale svoje
maloletne harizmatine voe. Znate, postoje vremena koja su "izala iz zgloba", a onda se dogaaju stvari nezamislive u doba mira.
- Vai mali vojnici odbegli iz jezivog doma lutaju po svetu i dolaze do jednog manastira. Tu ih, jedan va sporedni junak,
paroh Filaret, ui kako da se mole, kako da se krste sa tri prsta, savija im prste, ak preruen u avola dolazi do Erika u
toku noi?
- Ni to nisam izmislio. Postojala su takva mesta lovaca na ljudske due. U jedan takav ambijent, u jednu takvu situaciju uklopio sam
doivljaj Erika Vajsa. Svuda gde je traio utoite i spas nailazio je na manipulaciju, nerazumevanje, licemerje. Pretnja nasiljem i
oseanje straha i bespomonosti pretvaraju njegov ivot u golemu fantazmagoriju.
- Pria o Eriku Vajsu zavrava se na "Brodu ludaka" 1993. godine. Duevni bolesnici opet su sami usred ratnog pakla. Tu se
sve zavrava. Devedesetih
- To zavrno poglavlje izraslo je iz filmskog scenarija koji sam pripremao sa Goranom Paskaljeviem. Taj brod ispunjen
izbeglicama, vojskama, stradalnicima raznih vrsta, ali i nasilnicima i vercerima slika je opteg jada, haosa i beznaa. Mislim da je
to bio veoma dobar scenario koji, kako to kod nas esto biva, nije realizovan jer se nije mogao nai finansijer. Pisanju scenarija
prethodilo je ozbiljno istraivanje. Ili smo po mestima gde smo razgovarali sa gubitnicima ovih naih ratova, izbeglicama,
dezerterima, oajnicima. Sretali smo ih u narodnim kuhinjama, po domovima, izbeglikim kampovima. Iz mnotva tih pria nastao
je "brod ludaka" na kojem se na kraju svoga ivotnog puta naao i moj antijunak Erik Vajs.
Opa frustracija
- Da li se za va roman "San o ljubavi i smrti" ve zainteresovao neki od hrvatskih izdavaa?
- Imao sam sreu i zadovoljstvo da posredstvom Mirka Kovaa upoznam Seida Serdarevia, izdavaa kakvih je malo na ovim
naim prostorima. Dogovorili smo se da u prvoj polovini 2008. roman objavi u Hrvatskoj. To me raduje koliko zbog dobrog
izdavaa, toliko i zbog prijatelja u Hrvatskoj.
- Ukoliko su novine dobro prenele, u jednom od intervjua rekli ste da vie ne moete pisati onako kako ste pisali
sedamdesetih. To me je podsetilo na onu poznatu anegdotu sa kongresa pisaca kad Finci kae da se "danas" ne moe pisati
kao pre dvadeset godina jer voz do Zagreba stie tri puta bre. Andri na to odgovara: "Da, ali ena jo uvek dete u stomaku
nosi devet meseci." Finci ili Andri?
- Naravno, i Finci i Andri. Iste su muke prilikom pisanja, ista kolebanja, nedoumice, pobede i porazi. Ali mnogo toga oko nas se
promenilo u nainu miljenja, naem iskustvu. Tragina iskustva bliske prolosti obeleila su nae ivote. Promenio se nain na koji
govorimo, kako mislimo. Proli smo komunizam, nacionalistiku euforiju, militarizaciju, krvavi raspad nekada zajednike
domovine, dogurali do ivice faizma, uplovili u period labilne, nestabilne demokratije optereene takozvanom tranzicijom to u
naem prevodu znai korupcijom i pljakom drutvene imovine.
Danas umesto jedne partijske drave imamo vie partijskih drava u jednoj, novi populizam, veliku optu frustraciju zbog
izgubljenih ratova. Srbija je na pragu novih sukoba sa veim delom sveta, posvaana sama sa sobom. Sve je drugaije, i zemlja u
kojoj ivimo i mi sami. Naravno, tako krupne promene itekako utiu na na nain miljenja, a svakako i na nain pisanja, na jezik
kojim se izraavamo.
- Razgovarajui sa vama primetio sam da vredno pratite aktuelnu savremenu prozu koja se pie na ex-YU prostorima.
Koji su to novi hrvatski, crnogorski, srpski pisci koje rado itate?

- Pratim koliko to mogu, a to znai ne ba sistematski, tek onoliko koliko mi neko dojavi ili proitam u Feralu, Zarezu, podgorikim
Vijestima, sarajevskim Danima. Ve sam hvalio mladu crnogorsku prozu i mlade srpske pisce okupljene oko kulturnog dodatka
Beton koji izlazi u dnevnom listu Danas. Bosanska literatura kao i film su dosta kvalitetni. Da spomenem samo tako raznorodne
pisce kao to su Ivan Lovrenovi, Mile Stoji, Karahasan, Muharem Bazdulj, Semezdin Mehmedinovi, Velikovi...
Nedovoljno znam o najmlaim piscima. Nedavno sam sa velikim zadovoljstvom proitao "Rutu Tatenbaum" Miljenka Jergovia.
Cenim darovitost Igora tiksa. Upravo itam dokumentarni roman Dae Drndi "Sonneschein". A svakako jedan od najznaajnijih
romana objavljenih poslednjih godina je udesan roman moga dugogodinjeg prijatelja Mirka Kovaa "Grad u zrcalu" kojim bi se
ponosila svaka evropska knjievnost. Veoma potujem osobe koje u sebi objedinjuju raznorodne talente kao to su pisci i izdavai
Jovan Nikolaidis, arko Pai, Nenad Popovi i Ivan olovi. Oni u svojim sredinama ine zadivljujue napore da uspostave i
ojaaju prekinute kulturne veze to je veoma vano za prevazilaenje provincijalizma i za evropsku perspektivu naih kultura.
Sionski mudraci
- Kako vidite svoj poloaj "u svetu" savremene srpske knjievnosti?
- Nije mi lako da odgovorim. Mnoge su se stvari iskomplikovale. Jednom sam razgovarao sa Kiom o pojmu
"jevrejski pisac". Nije mi bilo jasno zato nije pristajao na to odreenje "jevrejski pisac u srpskoj knjievnosti".
On je, zapravo, shvatao da je to pokuaj da ga odreeni krugovi postepeno uklone iz srpske knjievnosti to se
kasnije pokazalo kao sasvim tano. "Jevrejski pisac" zvui sumnjivo u sredini u kojoj se podgrejava
antisemitizam. Tako je na toj podlozi izrasla i monstruozna optuba koja se pre godinu-dve pojavila i u jednoj
knjizi pamfletu, a koja je zapravo bila eho arijskih pria, kako je Ki samo daljinski upravlja preko koga su
neke tajne sile (verovatno "sionski mudraci") upravljali srpskom kulturom, da je evropski i svetski uspeh
postigao zahvaljujui "jevrejskim vezama" itd.
Ne mogu da se oslobodim nelagodnog oseanja da se takva vrsta podzemne kampanje nastavlja. Iako sam za
svoj prethodni roman "Hodoasnici neba i zemlje", kao i za "San o ljubavi i smrti", dobio odline kritike uglavnom mlaih kritiara,
javili su se i glasovi, istina za sada samo usmeni iz onih sredina koje neguju nacionalni duh u knjievnosti, kako moji romani nisu
dovoljno srpski, kako su previe "jevrejski". ta iz toga proizilazi, zakljuite sami. Ima svakako onih koji bi da me uklone iz srpske
knjievnosti, a ja toj knjievnosti ipak najpre pripadam, ako ni po emu drugom onda po jeziku kojim piem, a zatim i po svom
ukupnom ivotnom i knjievnom iskustvu.
- Da li se od 5. oktobra do danas u Srbiji promenilo ono to zovemo kulturnim modelom?
- Tragika srpske situacije upravo jeste u tome to se nije promenio "kulturni model", dakle ukupni nain miljenja. Generalno mi
smo jo uvek tu negde oko devedesetih. Ista ili slina retorika. Uporedite, recimo, ono to je Miloevi govorio o Kosovu sa onim
to danas govore vodei srpski politiari. Jo uvek postoji podela na "patriote" i "izdajnike". Ljudi bliski bivem reimu dre kljune
pozicije u veini medija, u ekonomiji, pa i kulturi. Sve je manje intelektualne opozicije, a javno mnjenje je razbijeno i konfuzno.
Istovremeno, opasno narastaju nacionalistike grupe i grupice zasnovane na rasistikim ideologijama. To je velika opasnost za
unutranju stabilnost Srbije u kojoj jo uvek ivi blizu trideset procenata stanovnitva etnikih i drugih manjina.
- Kako vidite sudbinu vae knjievne generacije?
- U mojoj generaciji su neki od najznaajnijih srpskih modernih pisaca. Ki i Peki su otili prerano, ali su ostavili dubok trag.
Mirko Kova ivi u Istri. Njihov knjievni uticaj je i danas nesumnjiv. No, po svojim proevropskim pogledima mi smo generacija
ije nade nisu ispunjene, koja je doivela poraz na civilizacijskom planu. Jer ono protiv ega smo bili: duhovna palanka, populizam i
primitivizam, ta vrsta malograanskog i patrijarhalnog miljenja, uporno opstaje, dominira. Pisci ija imena spominjem bili su, kako
neko ree, poslednji dinosaurusi istinske vere u snagu rei i mo knjievnosti.
Meni je puno znailo, sa ljudske i sa knjievne strane, to sam pripadao toj neformalnoj knjievnoj grupi, to sam se sa njima druio
i od njih uio. A sa Mirkom Kovaem sam ostao do dana dananjeg prijatelj, nai knjievni, pa ako hoete i ivotni pogledi,
umnogome se poklapaju. Uostalom o tome smo ostavili svedoanstvo u "Knjizi pisama 1992-1995" iji je prvi izdava bio upravo
Feral Tribune.
SRBIJA JE POSVAANA SAMA SA SOBOM
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Interview (2/2)
BORIS T. MATI, DIREKTOR "ZAGREB FILM FESTIVALA", GOVORI O PREUZIMANJU ZAGREBAKOG GRADSKOG
KINA "EUROPA" I NOVOM PROGRAMSKOM SADRAJU NAMIJENJENOM TOME KULTNOM PROSTORU

DAM TI KINO
Igor LASI
16. sijenja, 2008.

Kanalizirali smo stav javnosti i filmaa da kino "Europa" u Zagrebu treba i ostati kino, a ne postati prodajni ili ugostiteljski prostor.
elimo iskoristiti energiju prikupljenu oko "Zagreb Film Festivala" i protegnuti stvar na ostatak godine, s dva-tri termina projekcije
svakog dana. elja nam je da usto na primjeren nain oivimo lokal u prostoru kina, kao i da tamo otvorimo filmsku knjiaru. Da
dobijemo mjesto za okupljanje ljudi koji vole film, koji e rei "Idem vidjeti to je danas u 'Europi'"
- Grad Zagreb otkupio je kino "Europu" od "Kinematografa Zagreb" i zatim odustao od prenamjene toga prostora, te ga
iznajmio vaem "Zagreb Film Festivalu". S projekcijama zapoinjete 25. sijenja... Podsjetite nas, molim vas, kako je dolo
do takvog obrata?
- Jo prije godinu i pol doznali smo iz kuloara da su Kinematografi Zagreb stavili kino "Europu" na bubanj, kao to su otili i
"Tukanac", "Lika" i "Apolo". U jednom momentu uli smo i da bi to trebala postati druga scena drame HNK-a i tome slino.
Hrvatski filmski savez i Zagreb Film Festival tada su a na to smo silno ponosni napravili akciju "Daj mi kino", gdje smo prvi put
u povijesti novije Hrvatske uspjeli ujediniti apsolutno sve filmae. Organizirali smo peticiju, ali zaista ne zbog kritiziranja gradske
vlasti.
injenica je da se Grad Zagreb kroz osam ili devet godina, koliko se bavim ovim poslom, s dva milijuna kuna godinje potpore za
filmsku produkciju i razne filmske manifestacije, popeo na sadanjih preko 12 milijuna. Bez njih ne bi bilo ZFF-a, "Zagreb Docsa" i
slinih stvari koje konzumiraju graani Zagreba, i koji plaaju porez. Meutim, kanalizirali smo stav javnosti i filmaa da to kino
treba i ostati kino, a ne postati prodajni ili ugostiteljski prostor.
- A to e biti sadraj nove "Europe"?
- U tome kinu odravali bi se svi oblici festivala i filmskih revija, prikazivali bi se novi festivalski igrani filmovi za koje nema
mjesta u "Cinestaru". Drugo, hrvatski film, koji je posljednjih godina poeo jaati, postao je veoma znaajan proizvod. I trebao bi
makar u jednoj kino-dvorani u glavnom gradu Hrvatske imati povlaten status, a to e moda potaknuti i druge vee gradove da
postupe slino. Uvijek sam to usporeivao s kazalitem, i nadam se da me nee pogreno razumjeti moji
prijatelji kazalitarci, no danas se na gradska kazalita u Zagrebu izdvaja preko 100 milijuna kuna godinje.
Valjda ni film u 21. stoljeu nije neto to bi trebalo zanemarivati?
Mislim na film koji se ne svodi na obrade stripova. Hrvatski filmski savez dri "Tukanac", ima drukiji
koncept, dok mi kao ZFF mislimo da moemo dobro raditi na svoj nain. Gradsko poglavarstvo je donijelo
odluku da nam prepusti kino na godinu dana, to je malo vremena. Zapravo jo i ne znamo to nas sve
oekuje...
Tko plaa reije
- Na koji e nain Grad Zagreb dalje pratiti to partnerstvo, to se tie financija?
- Ne znam, iskreno govorei. Mi emo plaati mjeseni najam oko devet tisua kuna mjeseno, ali svi trokovi iznosit e u zimskom
periodu do 50 tisua kuna. Grijanje, rasvjeta, sve reije, dakle, i ljudi koji e tamo raditi. To emo sve tek vidjeti. Pa, samo je
spomenika renta oko tri-etiri tisue. Zato i elimo to prije zapoeti, jer je teko unaprijed izraunati definitivne trokove za neto
posve novo. Zato emo i krenuti punom snagom, jer drukije ne moemo ispitati sva optereenja koja nas ekaju. A moramo dosta
toga napraviti da bismo uope zapoeli s programom, od servisa, vatrogasnih aparata, plamenika, nafte, promjene natpisa "Europa".
Moja produkcijska kua "Propeler film" posudila je ZFF-u preko 100 tisua kuna da bismo mogli krenuti s tim.
Loe stanje
- Zapoinjete iz relativno velikog minusa, bez veih sponzora i dotacija. Je li realno oekivati neku zaradu u tome poslu?
- Od ulaznica sigurno ne, a one e valjda kotati 20 kuna. Kad oduzmemo dio za distributere i drugo, nama ostaje pola. Ljudi moraju
vidjeti berlinskog pobjednika, kineski film "Tujino vjenanje". Hoe li doi tisuu gledatelja? To je deset tisua kuna, ako uspijemo.
Moemo prodavati kokice i slino, ali ipak nismo "Cinestar". Rizik je velik, ali nadam se da e nas Grad Zagreb ipak potpomagati,
kao to je i dosad podupirao film. Zgrada kina je u razmjerno loem stanju, to se tie statike i opreme. No, ukoliko bismo se
dogovorili za dui period najma, u tom sluaju ve mogu raunati s nekoliko privatnih sponzora, velikih domaih tvrtki koje
barataju ozbiljnim novcem. To je ipak proces koji mora potrajati barem dvije godine da bi se u potpunosti realizirao.
- Vratimo se filmu, odnosno kino-programu "Europe"...
- Ve u prvih mjesec dana kreemo s festivalskim pobjednicima posljednjeg Berlina, Cannesa, Venecije i Pule, s vanim i
kvalitetnim naslovima koji se u Zagrebu inae ne mogu vidjeti. "ivi i mrtvi" je pobijedio u Puli s osam "Arena", a nije igrao jo
nigdje, nije mogao doi u kino-distribuciju. Poslije nam u goste dolazi "Queer Festival" s filmom o Karlu Lagerfeldu. Ugostit
emo i "Human Rights Festival", jo jedan od vanjskih projekata. Kanimo i sami osmiljavati dodatne manifestacije.
Ove godine sam na ZFF uveo i djeji program, "Vip Bibijadu", kojeg bi 2009. godine mogli izdvojiti u posebnu reviju ili festival
djejeg i teen-filma. U suradnji s diplomatskim predstavnitvima u Zagrebu, europskih drava velikih poput Hrvatske ili neto veih,
na ZFF-u imamo i "Klub 100" s filmovima koji su privukli preko 100 tisua gledatelja. Svojedobno smo radili Reviju filmova EU-a
u "Kinoteci", to je bilo vrlo uspjeno, pa razmiljamo o svim tim stvarima. Postoji puno dobrih filmova, nee nam nedostajati
naslova u programu.
Europski centar
- Zvui kao "ZFF itavu godinu"... A bit e i drugih sadraja.
- Da, na neki nain emo iskoristiti energiju prikupljenu oko ZFF-a i protegnuti stvar na ostatak godine, s dva-tri termina projekcije
svakog dana. elja nam je da usto na primjeren nain oivimo lokal u prostoru kina, kao i da tamo otvorimo filmsku knjiaru. Da
dobijemo mjesto za okupljanje ljudi koji vole film, koji e rei "Idem vidjeti to je danas u 'Europi'". Ako ne ele pogledati film,
mogu prelistati "Screen International" ili "Hollywood Reporter". "Hrvatski filmski ljetopis", uostalom. Nakon godinu dana, kad
podvuemo crtu, znat emo jesmo li uspjeli ili ba i nismo za to.
- Kino ima i simboliki zanimljivo ime, s obzirom na va program i, s druge strane, suparnitvo kulturpolitiko i ire -
amerikog i europskog filma?
- Naravno, treba nam takav europski centar, premda imamo i svoj lokalni problem, zanemaren je sam hrvatski film. Postoji nekoliko
pokojnih velikana domaeg filma, nedavno preminulih, poput Zorana Tadia ili Ante Peterlia, pa smo razmiljali da im
posvetimo neke momente, kao to smo kinu u Motovunu dali ime Branka Bauera. Moda je ba ovaj projekt s kinom "Europa" u
Zagrebu prilika za to. Inae, u vezi s vaim pitanjem prisjetio sam se kako smo imali projekcije po Hrvatskoj s filmom "Novo, novo
vrijeme", i sluajno smo zaredali ba u kinima s imenom "Europa", od Zagreba do Vinkovaca i Splita. A svi do jednoga ranije su se
zvali "Balkan".
DAM TI KINO
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Picaskandal
16. sijenja, 2008.
REZALITE
POLITIKA PROSTITUCIJA
BANDI SA KORPIONOM
Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi gostovao je prije nekoliko dana na 17. hrvatskom balu u Beu, gdje su ga
stotine okupljenih plesaa doekale kao istinsku domovinsku zvijezdu, a njegov su govor popratili ovacijama. Dan
poslije, tokom etnje po austrijskoj metropoli, Bandi je hrvatskim medijima prenio dojmove kakve bi elio regis-
trirati i za "po doma"... Legaliziranje prostitucije u Austriji, naime, Bandi je pozdravio s obrazloenjem da se tako
pod kontrolu stavlja kriminal vezan uz tu djelatnost, osim to se lake suzbijaju i stanovite zdravstvene neprilike.
Jo vie o Bandiu od njega samog je kazao njegov beki domain Miroslav Piplica korpion, predsjednik Austrijsko-hrvatske
zajednice za kulturu i port, bivi nosilac ampionskih titula u kick-boxingu. korpion je izmeu dva valcera izjavio (Jutarnji list):
"Nai ljudi u Austriji znaju da Bandi i ne spada u stranku u koju je ulanjen, a prema priama kolega koji posluju u Zagrebu,
puno je uinio u glavnom gradu Hrvatske", te zatim dodao, za one koji nisu najbolje razumjeli stranaka pitanja: "Zoran
Milanovi na bal ne bi smio doi, jer ne znam kako bi ga ljudi primili."
Okruenje kojemu zagrebaki potetat svjetonazorski pripada kudikamo vie negoli SDP-u, prouili smo na web-stranici
Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i port, gdje su nam se s fotografije nazvane "U Boj U Boj" nasmijeile i djevojke na
koncertu Thompsona u Beu, odjevene u crne majice s velikim slovom U i natpisima "Crna legija" i "Za dom spremni", uz crne
kape s istim onim slovom... Te su parole svakako najpismeniji dio portala s kojega smo jo razabrali da je Bandi na kraju bala
zagrlio i poljubio Piplicu, obeavi za idui godinji bal pokroviteljstvo Grada Zagreba, jer prenijeli su njegove rijei "ovo je
bilo velianstveno".
Nismo saznali je li beki valcer zaplesao i Poasni bleiburki vod, postrojba s kojom je Miroslav Piplica korpion i prije
predsjednikog mandata "bio u vrlo bliskim odnosima" i s kojima je na preuzimanju voenja austrijsko-hrvatske udruge najavio jo
veu povezanost (Imotske novine). to se Milana Bandia i bekog sluaja tie, o legaliziranju prostitucije vjerojatno e jo biti
rijei, kao i o spomenutom pokroviteljstvu, no pouzdano je bar da se zagrebaki gradonaelnik ipak nije politiki prokurvao tek u
Austriji.
I. LASI
GENERALNO RETUIRANJE
MINKANJE BIOGRAFIJE GENERALA BARIA
Domai mediji posljednjih se tjedana doslovno natjeu u sipanju komplimenata na raun general-pukovnika Slavka
Baria, aktualnog zamjenika naelnika Glavnog stoera, kojemu se daju najvei izgledi da trajnije naslijedi
dosadanjeg efa vojske Josipa Lucia: premda je Luci miljenik vrhovnog zapovjednika Stipe Mesia, sva je
prilika da su mu dani u Glavnom stoeru odbrojeni i da se trai adekvatna pozicija na koju bi bio premjeten. Baria
forsira HDZ, ijim je istaknutim lanom bio sve dok nije dokinuta praksa izravnog politikog angairanja pripadnika
Oruanih snaga, pa HDZ-ovi novinski opsluitelji tog generala sad nazivaju najobrazovanijim, najkompetentnijim i
najmilijim NATO-glaveinama.
Moda to i jest istina, kao to je istina da general zbora Luci nema ni dana vojnog kolovanja, ali je sasvim sigurno da biografija
Slavka Baria obiluje mrljama koje bi ga morale diskvalificirati za funkciju koje se arko eli domoi. Ovaj list svojedobno je
objavio golu istinu o tome kako je prilagodljivi general koji je povezan sa zloinima u zoni odgovornosti 132. brigade HV-a
kojom je zapovijedao krajem 1991. i poetkom 1992. - irio svoj ivotni prostor. Dotini se 2002. naao na prvome mjestu liste od
ak 9653 zahtjeva za povlateni stambeni kredit Ministarstva obrane, premda je suvlasnik prostrane obiteljske kue od najmanje
dvjesto etvornih metara u sreditu Valpova, a u tom trijumfu uvelike mu je pomogla potvrda o, krajnje spornoj, pedesetpostotnoj
ratnoj invalidnosti. Bari je invalidom postao u sijenju 1992. godine, a o tom je dogaaju tokom nekoliko godina javno ispriao
tri kontradiktorne verzije ija je jedina zajednika toka njegova tvrdnja da je nastradao na ratnom zadatku.
"General Slavko Bari nije stradao na borbenom zadatku. Prometna nesrea u kojoj je postao invalid dogodila se kad je putovao u
posjet svojoj obitelji. Traio je tri dana slobodno i ja sam mu to dao. Naknadno, na njegovu zamolbu, da bi ostvario status invalida
domovinskog rata, potpisao sam mu da se prometna nesrea dogodila na ratnom zadatku", izjavio je svojedobno Feralu nekadanji
Bariev nadreeni, general Karl Gorinek, no dokumentirana istina u tankoutnog je generala izazvala duevne boli, a one su ga,
pak, navele da ih kao i u sluaju stambenog zbrinjavanja izlijei sudskim putem. Tube protiv ovoga lista podnosio je na
Opinskom sudu u rodnom Valpovu i zasad je, uz asistenciju osjekog upanijskog suda, inkasirao neto vie od sedamdeset tisua
kuna.
Moglo bi se, meutim, dogoditi da odlazak Lucia i dolazak Baria ne bude jedina kadrovska promjena u obrambenom resoru.
Predsjednik Mesi nezadovoljan je radom Vojne obavjetajne agencije iji je ravnatelj general Gordan ai: ef drave misli da
je VOA morala ozbiljnije nadzirati praksu odravanja i personalni sastav tzv. generalskog lova, te je najavio da e zahtijevati
utvrivanje aieve odgovornosti. Prema Feralovim informacijama, Mesi bi na aievu mjestu rado vidio sadanjeg
zamjenika ravnatelja VOA-e brigadira Ognjena Preosta.
I. IKI
NEUSPJENA POLITIKA AVANTURA BIVEG SUCA
SOKOL SE NUDIO MILANOVIU
Donedavni sudac Ustavnog suda i novopeeni gost-suradnik Veernjeg lista, Smiljko Sokol, jo u vrijeme izborne utrke za jednu
od stolica u Saboru, nudio se SDP-u, konkretnije Zoranu Milanoviu, za savjetnika. ovjek koji je ostao upamen po
antologijskoj reenici kako "novac nije imovina", ime je elio obraniti Ankicu Tuman zbog iznosa na deviznom raunu koji je
ostao neprijavljen u imovinskoj kartici njezina supruga, ipak je, suprotno svom uvjerenju, za tu uslugu traio i neto novca.
Indiskrecije s Iblerova trga govore da se radilo o desetak tisua kuna mjeseno.
Milanovi je glatko odbio Sokola, mada je, kako se moe uti, savjetnika usluga podrazumijevala i izbjegavanje
bilo kakvih negativnih tonova na Milanoviev raun koje bi dolazile od biveg ustavnog suca.
No, iako Milanovi nije prihvatio Sokola za savjetnika, savjeti mu ipak stiu. Sokol, rekli smo, novopeeni
kolumnist Veernjeg lista, sada ih Milanoviu alje putem svojih tekstova, a jedan od takvih objavljen je ovog
utorka, pod naslovom: Milanovi protiv Milanovia.
Uz mnoge savjete lideru SDP-a Sokol mu je, preko stranica najtiranijih novina u Hrvatskoj, poslao i ovaj:
"Milanovi se nastoji potvrditi kao neprijeporni voa SDP-a i cijele ljevice, a da bude posve suprotan onome to je bio Raan.
Istodobno, iako prepun shvatljive netrpeljivosti prema velikom suparniku Sanaderu, on bi na neki nain to prije htio postati
unutar itave ljevice karizmatski voa poput Sanadera u HDZ-u. No, to je nemogue i nadam se da e to ubrzo shvatiti."
D. HEDL
ZATO JE VUKELI POSTAO MINISTAR OBRANE?
PARTIJSKA KONTROLA VOJNE NABAVE
Zato je premijer Ivo Sanader Branka Vukelia, donedavnog ministra gospodarstva obiljeenog
korupcijskim aferama, ostavio u lanstvu svoje Vlade i zato mu je povjerio upravljanje ba obrambenim
resorom? Postoji jedan jedini razlog, a to je injenica da Sanader eli imati vrlo povjerljivog i do kraja
lojalnog nadzornika u ministarstvu koje e u iduih nekoliko godina na nabavu vojne opreme i sredstava
potroiti vie od milijardu eura. Oruane snage ve su ule u proces kupovine vie od stotinu borbenih
oklopnih vozila na kotaima, slijedi potom supervrijedna nabavka dvanaest borbenih aviona, pa financiranje
razvoja domaeg modela jurine puke kojom bi se naorualo 16 tisua pripadnika vojske, pa kupovina ili
financiranje domae izgradnje desetak manjih i veih ophodnih brodova za potrebe Obalne strae...
Previe e, dakle, novca protei kroz Ministarstvo obrane, a da bi Sanader propustio da svog pouzdanog ovjeka metne na poloaj
s kojeg se moe znaajno utjecati na izbor najpovoljnijeg ponuaa u postupku (ne)javne nabavke.
I. IKI
TAJNA ODLASKA TANDEMA MAEK-KOVAI IZ BANSKIH DVORA
PRIVATLUK I VOA
Ratko Maek i Miroslav Kovai, dvojica dosad najpovjerljivijih suradnika Ive Sanadera u Banskim dvorima, odlaze u vode
privatnoga biznisa, ali to nikako ne znai da e Sanader i njegova Vlada biti lieni usluga ovog premudrog tandema. Oni, naime,
odlaze iz dravne uprave da bi osnovali vlastitu agenciju za politiki marketing i savjetodavne usluge u politici: dodijalo im je da
marketinke, PR i savjetodavne poslove za Vladu odrauju za petnaestak tisua kuna mjeseno, pa e napraviti privatnu agenciju
koja e samo na zagarantiranim poslovima s hrvatskom Vladom i HDZ-om godinje obrtati milijune kuna.
Vrlo je vjerojatno da e Maek-Kovaieva firma davati skupe savjete u pogledu HDZ-ovih, Vladinih i
Sanaderovih odnosa s javnou, ali se novopeeni poduzetnici zacijelo nadaju i kreiranju dugotrajnijih
marketinkih kampanja koje e ova Vlada nesumnjivo poduzeti u idue etiri godine. Rije je, ponajprije, o
medijskoj kampanji koja e graane pokuati uvjeriti u nesagledive prednosti hrvatskog ulaska u NATO (to
e se dogoditi mimo referenduma), zatim o promociji ideje kojom se zabranjuje puenje na javnim mjestima,
te o marketinkoj pripremi referenduma o pristupanju Evropskoj Uniji, referenduma koji bi se, unato svemu,
ipak mogao zbiti u mandatu ove Vlade. Maek i Kovai shvatili su da e se u reenim aktivnostima zavrtjeti golem novac, pa je
teta da se obogati netko tko nije Sanadera zaduio u mjeri u kojoj su ga zaduila njih dvojica.
I. IKI
KAKO EU TITI DANSKE INVESTITORE U ISTRI
"ROCKWOOL" I POSLJEDNJI DANI
Donedavna izonost funkcionalne politike vlasti na Markovu trgu bila je i nekima izvan Hrvatske povod za
pokuaj izazivanja brzopoteznih odluka "tehnike" Vlade u njihovu korist. Prema informaciji koju je Mini-
starstvo vanjskih poslova RH potvrdilo tjedniku Business.hr, 24. prosinca prole godine iz Europske komisije
pristiglo je slubenom Zagrebu pismo u kojem se propitkuje sudbina ulaganja danske kompanije "Rockwool"
u tvornicu kamene vune u istarskom Potpianu. Podsjetimo, nadlena inspekcija Ministarstva zatite okolia
zatvorila je u studenome prole godine "Rockwoolovu" tvornicu u Potpianu poradi nedovoljnih zatitnih
mjera, odnosno nezakonitog isputanja plinova u atmosferu, to nije bilo prvi put da inspekcija peati taj pogon.
Mada nema slubene potvrde da je Europska komisija u spomenutoj itabi, koju potpisuje v.d. direktora Ope uprave za proirenje
Christian Danielsson, zahtijevala od Zagreba neka posebna prava za "Rockwool", spominju se tu i "pravna sigurnost investitora" i
poloaj Hrvatske u pregovorima sa EU, posebno u odnosu na potrebu "jaanja pravne sigurnosti investitora". Jasno je, dakle, koja
se poruka na ovakav nain alje, a i ono to se nakon toga dogaalo na istom je tragu. Odrani su, kako javlja isti tjednik, neki
trilateralni sastanci (Ministarstvo zatite okolia, Veleposlanstvo Danske i Uprava "Rockwoola") e ne bi li se iznala potrebna
rjeenja.
Kakva jo rjeenja ovdanja dravna administracija treba iznai za "Rockwool" nakon to mu je prodala zemljite u Potpianu za
dva eura po "kvadratu" i izdala razliitih subvencija u vrijednosti 17 milijuna eura pitaju se istarski ekoloki aktivisti, koji su se
jako zaloili da inspekcija Ministarstva okolia ureduje u Potpianu i jednako snano podupiru privoenje "Rockwoolovih" rabota
zakonu.
Tek e se vidjeti kako e se Vlada izvui iz procijepa u koji je zala kad je "Rockwool" dovela u Potpian, procijepa koji oito nije
imala namjeru podijeliti s javnou iako je se, barem njezinog istarskog dijela, itekako tie. A kad je, pak o Danskoj rije, oito je
kako politika elita te Kraljevine ne bira sredstva da stajalita oko proirenja Unije dovede u tijesnu vezu s interesima
multinacionalne korporacije to proizvodnjom i prodajom kamene vune godinje uprihodi milijardu i 500 milijuna eura.
V. MARJANOVI

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / International
ITALIJA
SIMBOLIKA SMEA
Dok se talijanske vlasti ve etvrti tjedan bore s tisuama tona smea koje su preplavile Napulj,
analitiari, strunjaci i komentatori u Italiji i izvan nje postigli su konsenzus u stavu da je napuljsko smee ni manje ni vie nego
oivotvoreni simbol kolapsa talijanske drave i njezinih institucija, pa ak i "smrti Druge republike" uspostavljene prije petnaest
godina opsenom institucionalnom reformom.
Autor teze o smrti Druge republike komentator je dnevnika Corriere della Sera, a hrpe zapaljenog napolitanskog smea za njega,
ali i za mnoge druge, pokazatelj su da je talijanska vlast kapitulirala pred lokalnom mafijom Camorrom, koja posao sa smeem u
Napulju kontrolira ve godinama, a sada od vlasti pokuava iznuditi jo novca. tovie, kriza slina ovoj dogodila se u Napulju i
poetkom prolog ljeta, kada su se smrad i poari irili noeni ljetnom vruinom, a tada poduzete hitne mjere, za koje se osobno
pobrinuo predsjednik, Napolitanac Giorgio Napolitano, kako se danas vidi, nisu dovele do rjeenja problema.
Analitiari se slau da Napulju ne moe pomoi ni recikliranje, ni nova spalionica smea, niti odvoz istog na Siciliju i Sardiniju
sve dok vlasti taj unosan posao ne otmu iz ruku organiziranog kriminala. Taj posao Camorri svake godine donosi 700 milijuna eura
zarade, a da stvar bude gora, mafija ne samo da pljaka stanovnike grada, ve ih i sustavno truje otvaranjem ilegalnih smetlita,
zagaivanjem pokrajine Kampanije nepravilnim odlaganjem toksinog otpada i proizvodnjom fertilizatora u ilegalnim tvornicama.
Sjeme sadanje situacije posijali su krajem prolog stoljea regionalni predsjednik Andrea Losco i njegov nasljednik Antonio
Bassolino osmislivi nov nain za odvajanje smea za Napulj i okolno podruje. Taj sustav, meutim, nikada nije zaivio, a 2400
radnika angairanih za prikupljanje sortiranog smea i kamioni kupljeni bez natjeaja za 65 milijuna eura nikada nisu proradili.
Kamioni su nestali, a radnici od 2000. godine primaju plau iako nisu sakupili ni grama smea, to i sami otvoreno priznaju.
Roberto Saviano, ekspert za organizirani kriminal u Napulju i autor bestselera o lokalnoj mafiji "Gomora", od ijeg je
objavljivanja 2006. pod konstantnom policijskom zatitom, tvrdi da mafijake kompanije, unato svim ovim poznatim detaljima, i
dalje uredno pobjeuju na natjeajima za upravljanje smeem. On je stoga i uvjeren da e se problem smea u Napulju rijeiti tek
kad se cjelokupni sustav promijeni iz temelja, a talijanska vlada konano uhvati u kotac s mafijom i korumpiranom vlau, kao i
injenicom da stanovnici Napulja istoj toj vlasti vie ne vjeruju ni kada im ona kae dobar dan.
BELGIJA
NOVA STARA VLADA
Nakon est mjeseci bez vlade kralj Belgije prije nekoliko dana imenovao je onu privremenu, koja bi
dravnim budetom trebala upravljati dok se ne formira nova vlada. Na elu privremene vlade ponovno
se naao bivi premijer i gubitnik prololjetnih izbora Guy Verhofstadt iz stranke Flamanskih liberala i
demokrata, a on je formiranje nove vlade povjerio izbornom dobitniku Yvesu Letermeu iz
nacionalistike Nove flamanske alijanse. Iako je, meutim, Letermeova stranka pobijedila na izborima
zajedno s jo jednom strankom desnog centra, Flamanskim demokranima, pa su one zajedno osvojile
81 od 150 parlamentarnih fotelja, ta brojka ipak nije bila dovoljna za provoenje ustavnih promjena
kojima bi se zadovoljili zahtjevi za veom autonomijom bogatije i mnogoljudnije Flandrije iji
stanovnici govore nizozemski.
Letermeovi viemjeseni pokuaji da stvori koaliciju koja bi podrala prijedloge o veoj autonomiji u pitanjima pravosua,
oporezivanja, transporta, zdravstva, zapoljavanja i imigracije, pitanja koja se sada reguliraju na federalnoj razini, propali su, pa se
s pravom namee skepsa u sposobnost Letermea da to isto napravi sada.
Ekonomija je zasigurno najvei problem Belgije, s obzirom da je inflacija u Eurozoni dostigla najveu razinu u posljednjih est
godina, a svaka sedma osoba u Belgiji siromana je. Problem dodatno zaotravaju velike regionalne razlike, pa tako nezaposlenost
u Flandriji iznosi devet posto, a u frankofonoj Valoniji 17 posto.
Povijesno gledajui, uzroke krize belgijske ekonomije treba traiti u raskidu s kolonijalnim bogatstvom, na ijim je temeljima ona
cvjetala, i propasti valonske teke industrije koja nije adekvatno nadoknaena, pa pozivi za veom autonomijom, pa i
odcjepljenjem, mahom dolaze iz redova flamanske vladajue elite. Na Flandriju, naime, otpada 60 posto federalnog BDP-a,
otprilike proporcionalno udjelu stanovnitva, ali i 80 posto ukupnog izvoza, a desno orijentirati flamanski politiari miljenja su i
da je 15 posto federalnog poreza - iznos kojim se subvencionira gospodarstvo Valonije previe. Oni joj to ele uskratiti, ba kao i
naknade za nezaposlene, umjesto kojih desniari predviaju prisiljavanje nezaposlenih da prihvate slabo plaene poslove kako bi
Valonija postala privlana stranim investitorima.
Secesionistiki flamanski programi ukljuuju i inkorporaciju veinom frankofonog Bruxellesa, kojemu bi se dao specijalni jezini
status unutar flamanske autonomije.
Verhofstadtova privremena vlada na vlasti bi trebala ostati do kraja oujka, do kada se oekuje da Letermeu poe za rukom ono
to nije uspio od lipnja prole godine, a ukoliko i upravo zapoeta diskusija o ustavnim promjenama, u kojoj sam Verhofstadt nee
sudjelovati, takoer propadne, privremena vlada mogla bi ostati na vlasti sve do regionalnih izbora 2009. godine.
TERORIZAM

EKSPLOZIVNI INENJERI
Da su brojni teroristi radikalne islamistike provenijencije ujedno i inenjeri po struci, poznato je iz primjera koji se sporadino
pojavljuju u javnosti, no sociolozi Diego Gambetta i Steffen Hertog s britanskog Sveuilita Oxford te su se zanimljivosti
prihvatili kako bi znanstvenom metodom pokazali da je dojam istinit.
Osama bin Laden, organizatori napada 11. rujna Mohammed Atta i Khalid Sheik Mohammed, arhitekt napada na World Trade
Center 1993. godine Ramzi Yusef samo su neki od visoko obrazovanih islamistikih terorista, i tu upravo na podruju inenjerstva.
Istraivanje 300 biografija pripadnika nasilnih islamistikih skupina iz 30 zemalja pokazalo je Gambetti
i Hertogu da je ak 69 posto terorista pohaalo ili zavrilo fakultet, a polovica njih upravo inenjerstvo.
Diljem Bliskog istoka i jugoistone Azije udio inenjera u takvim skupinama i desetak je puta vei nego
to bi se to oekivalo s obzirom na udio zaposlenih mukaraca, no oni ne prihvaaju tezu koja se prva
namee kao objanjenje, onu da su inenjeri najpoeljniji regruti jer barataju tehnikim vjetinama.
Sociolozi, naime, tvrde da su razlog tolikog prisustva inenjera meu teroristima njihove neispunjene
profesionalne ambicije. Tvrde, meutim, i da ih terorizmu vodi jedinstveni mentalni sklop osoba koje sebe smatraju sposobnima za
rjeavanje problema, a privlae ih "intelektualno ista, nedvosmislena i sveobuhvatna" rjeenja, kakvima tee i inenjerstvo i
radikalni islam. Ovu posljednju kontroverznu tezu britanski sociolozi potvruju i istraivanjem provedenim u Kanadi, Egiptu i
SAD-u, prema kojemu su inenjeri religiozniji i politiki konzervativniji od profesionalaca u drugim disciplinama. Inenjeri u
islamskim zemljama, tvrde oni, esto diplomiraju u drutvima koja im ne nude dovoljno radnih mjesta, to rezultira eksplozivnom
mjeavinom ambicije i frustracije, a s tim se slae i bivi dunosnik amerike CIA-e i autor knjige "Understanding Terror
Networks" Marc Sageman. On kae da je recept za terorizam "obrazovati ljude i ne dati im posao", a jedan je od prvih strunjaka
kojemu je za oko zapela veza
izmeu terorizma i inenjera.
KENIJA
MRNJA KAO NASLIJEE
Etniko nasilje koje je potreslo Keniju, istonoafriku dravu koja se donedavno spominjala kao model
ekonomskog i demokratskog napretka, ostavilo je za sobom nekoliko stotina mrtvih, vie stotina tisua
izbjeglih, humanitarnu krizu i zaustavljenu proizvodnju i dravne slube. Kriza je, po svemu sudei, tek
zapoela, jer je zemljom zavladala kronina nestaica hrane pred kojom stotine tisua ljudi konstantno
bjee, pa se tim vie ine besmislenima i arogantnima izjave svjetskih elnika u kojima oni od kenijskih
politiara "zahtijevaju da se ponaaju odgovorno".
Pritom su svojom arogancijom naroito upadljive izjave britanskog premijera Gordona Browna i njegovog ministra vanjskih
poslova Davida Millibanda jer korijene ove nagle provale etnike mrnje treba traiti upravo u periodu britanske kolonijalne
vladavine Kenijom. Optube Raile Odinge, voe kenijske opozicije, da je predsjednik Mwai Kibaki lairao predsjednike izbore
u svoju korist, to su potvrdili i EU promatrai, pritom su posluile kao okida za nasilje meu etnikim skupinama, ali i borbu za
mo dvojice voa koji pripadaju politikoj eliti i imaju mnogo vie zajednikog od onoga to dijele s ostalim pripadnicima svojih
etnikih skupina.
Kibaki je pripadnik najjae kenijske etnike skupine Kikuyu, a Odinga neto manje brojne Lou, no njih dvoje ujedno su i tipini
proizvodi kolonijalne i postkolonijalne prolosti svoje zemlje. U tom smislu kenijska novija povijest ne razlikuje se od povijesti
ostalih afrikih drava koje su bile europske kolonije, nastalih po maksimi "podijeli pa vladaj".
Velika Britanija na isti je nain uspostavila kontrolu nad Kenijom, prvo grupiravi fluidne skupine pojedinaca u etnike skupine, a
zatim odabravi onu koja joj je vie ila na ruku i njezinim pripadnicima podijelila funkcije.
Kako u Washington Postu pie ekspertica za Afriku sa Sveuilita Harvard Caroline Elkins, britanski strahovi od ujedinjenja
skupina Kikuyu i Luo, zbog ega su ih desetljeima i hukali jedne protiv drugih, nakratko su se obistinili krajem 1950-ih, to je
ubrzalo britansko povlaenje i iz zatvora oslobodilo Joma Kenyattu, prvog kenijskog predsjednika.
No, fizikim povlaenjem iz zemlje Britanci nisu pristali odrei se i svojih ekonomskih i geopolitikih interesa u Keniji, pa su prije
odlaska uspostavili izborna pravila zamiljena da oslabe za njih potencijalno opasne politike skupine. Koalicija dviju najveih
etnikih skupina raspala se ve nakon tri godine, a uslijedile su prvo jednopartijska vladavina Kenyatte, a potom i 20-godinja
diktatura Daniela arap Moija, pripadnika tree etnike skupine, koji je vladao sve do 2002. Njega je, pak, naslijedio Kibaki,
pripadnik Kikuya, koji je jednako tako favorizirao samo svoju etniku skupinu. Uzevi u obzir nain na koji se konstituirala
kenijska drava, jedinim udnim ispostavlja se stoga injenica da se etniko nasilje nije dogodilo jo i ranije.
GRUZIJA
ZATOMLJENI NEMIR
Gruzijska opozicija ostala je kratkih rukava u svojim pokuajima da iznudi drugi krug predsjednikih izbora na kojima je pobijedio
dosadanji predsjednik Mihail Sakavili. Opozicija je u tom cilju organizirala i prosvjede u glavnom gruzijskom gradu Tbilisiju,
no ti su prosvjedi bili pucanj u prazno, s obzirom da su meunarodni promatrai rekli da su na izborima definitivno primijeene
nepravilnosti, ali ne tolike da bi ugrozile Sakavilijevu natpolovinu veinu. On je, pak, dobio 53,38 posto glasova, a njegov
glavni oponent Levan Gaeiladze 25,66 posto, dok je opozicija inzistirala da je predsjednik zapravo dobio manje od 50 posto
glasova, te je zato nuan i drugi krug izbora.
Presudna rije meunarodnih promatraa, meutim, ipak ne znai da dobar dio gruzijskog stanovnitva
ne vjeruje tvrdnjama opozicije da su izbori ukradeni, a najvei broj protivnika Sakavilija koncentriran
je upravo u Tbilisiju, gdje ive pripadnici srednje klase koji su, tvrde analitiari, siti patroniziranja od
strane vlasti, njezinog odbijanja alternativnih stavova i Sakavilijevog autoritarnog stila.
Veina biraa vladi priznaje postignua kao to su jaanje dravnih institucija, reforma policije i vojske,
te poboljanje infrastrukture, no liberalizacija gospodarstva, unato rastu, nije dovela do boljeg standarda
graana. Na alost protivnika Sakavilija, ni sama opozicija nije se naroito iskazala svojom politikom,
a analitiari tvrde i da Gaeiladze svoju podrku moe zahvaliti gotovo iskljuivo svojoj osobnoj
mrnji, i onoj biraa, prema Sakaviliju. Glavni cilj opozicije upravo je, pak, dokidanje postojeeg predsjednikog sustava i
uvoenje onog parlamentarnog.
Smirivanje nedavnih nemira ne znai, meutim, da je kriza u ovoj bivoj sovjetskoj republici prola, tim vie to su prolotjednim
demonstracijama prethodile one u studenom prole godine, kada je uvedeno i izvanredno stanje. Nakon niza optubi biveg
ministra obrane protiv Sakavilija, ukljuujui i onu da je planirao ubojstvo tajkuna i jo jednog predsjednikog kandidata,
Badrija Patarkatsivilija, opozicija je od predsjednika zatraila brojne ustupke, a kasnije i ostavku. Nestabilnosti i razoaranju u
zemlji koja je 2003. u "revoluciji rua" iznjedrila novi optimizam, kao i samog Sakavilija, pridonosi i rastrganost izmeu utjecaja
Rusije i zapada kojemu je predsjednik okrenut, a naroito sankcije Rusije i podrka te zemlje secesionistikim pokretima Abhazije
i June Osetije.
PAKISTAN
ISTO DO DALJNJEG
Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf u nedavnom intervjuu njemakom tjedniku Spiegel ponovno
je odbacio sve optube na svoj raun, pokuavi uvjeriti javnost da vjerski ekstremisti unutar njegove
vlade i vojske ne postoje, dok su oni izvan nje preslabi da bi destabilizirali zemlju.
Musharraf tako tvrdi da "fanatici" nikada nee biti dovoljno jaki ni politiki niti vojno da pobijede u
Pakistanu, pa stoga i odbacuje najave amerikih predsjednikih kandidata Hillary Clinton i Baracka
Obame da e, ukoliko pobijede na izborima, uspostaviti kontrolu nad pakistanskih nuklearnim
arsenalom, odnosno u zemlju poslati ameriku vojsku. "Nikada neu dozvoliti amerikoj vojsci da ue u zemlju", tvrdi
Musharraf, a uvjeren je i da e budui ameriki predsjednik/ca brzo odustati od takvih namjera, im on ili ona dobije uvid u
informacije kojima raspolau tajne slube. "Zato bi nas Bushov nasljednik elio destabilizirati, nas kao nuklearnu silu" i "ugroziti
svoju nacionalnu sigurnost?", pita se Musharraf rijeima koje bi se lako mogle protumaiti i kao prijetnja.
to se, pak, tie kontrole nad nuklearnim programom, predsjednik uvjerava da ni pripadnici tajnih slubi, niti vojske, koji
eventualno simpatiziraju s vjerskim ekstremistima, nemaju pristupa tom programu, kao i da je, u interesu demokracije, spreman
suraivati s voom opozicije Nawazom Sharifom, istim onim bivim premijerom kojeg je u nenasilnom vojnom udaru svrgnuo
prije osam godina.
Na pitanje o tome zna li tko je ubio Benazir Bhutto, Musharraf tvrdi da ih je istraga dovela do "nekih terorista u Junom
Waziristanu", dok na optube protiv dijelova pakistanskog sigurnosnog aparata, koje je pokojna Bhutto smatrala odgovornima za
prethodni neuspjeli atentat na nju, predsjednik odgovara uenjem, tvrdei da je ona optuila iste one ljude koji su je upozoravali
na napade. Musharraf, tovie, za smrt Bhutto krivi nju samu, jer "nije posluala upozorenja da se ne izlae na trgu u
Rawalpindiju", ve je, umjesto toga, izala iz automobila i tako osiguranju onemoguila da je zatiti.
Pakistanski predsjednik ponovio je i svoj uobiajeni prigovor "opsjednutosti zapada demokracijom, ljudskim pravima i graanskim
slobodama", te zatraio da se isti ne nameu Pakistanu, zemlji u razvoju. Kao rjeenje afganistanske pat-pozicije, Musharraf
predlae suradnju s Talibanima, s obzirom da su veina Afganistanaca pripadnici plemena Patuna, iz kojih dolaze i Talibani i koji,
kae on, "oduvijek vladaju Afganistanom".
Izrazivi aljenje zbog skidanja vojne uniforme, koja mu je bila poput "druge koe", Musharraf je rekao i da e odstupiti s vlasti
onog trenutka kada "bude uvjeren da ga veina stanovnitva vie ne eli".

Tena ERCEG

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (1/4)
BILJENICA ROBIJA K.
NEU VAKCIMU!
17. sijenja, 2008.

Ja sam u ambulanti bijo skinut u sokolsku majicu. Ja sam dernjao se tuta forca i itao sam glavom livo
desno. Mama i tata su mene drali svaki za jednu ruku. Ja sam arlaukao: "Neu vakcimu! Neu vakcimu!
Rae u umrit, ali neu vakcimu!!!" Mama i tata su mene drali da im se ne iupam. Ona sestra Mirela
je drala u ruci ogromnu inekciju. Ja sam dreao: "Neu vakcimu! Neu vakcimu! Rae u izdahnit u
mukama nego da mi zadije tu vakcimu!!!" Tata je mene drao i rekao je: "Ali mora se cjepit, klipsone!
Pa svi ivi se cjepe protiv gripe!" Mama je drala me i rekla je: "Smiri se, sinak! Kad primi cjepivo
onda bit miran! A nita ne boli, majkemi!" Ja sam viknijo: "Kurac ne boli! Aj nek je tebi zdime kad ne
boli! Neu vakcimu! Neu vakcimu!" Ja sam trzao se i itao sam glavom livo desno. Sestra Mirela je
drala u ruci ogromnu inekciju i ekala je da mama i tata meni savladaju otpor. Onda je ona rekla:
"Deko, mora primit cjepivo, inae ne imat imunitet!" Ja sam dreknijo: "Kakvi imunitet, jebate jarac?!
ta ti je to imunitet?!" Sestra Mirela je zamahnila sa inekcijom i rekla je: "Kad ima imunitet onda ti se nita ne moe dogodit!
Onda nema ansi da najebe od bilo ega!" Ja sam nju pitao: "Pa jel mogu dobit imunitet i bez vakcime?" Sestra Mirela je rekla:
"E, to ne moe!" Ja sam urliknijo: "Aaaaaaa!!! Neu vakcimu! Neu vakcimu! Rae u umrit, ali neu vakcimu!!!" Onda sam ja
itao se po ambulanti i lamatao sam glavom livo desno. Mama i tata su mene jedva jedvice drali svaki za svoju ruku. Onda je u
sobu od sestre Mirele uletila ona doktorka Livija. Ona je sa vrata zaviknila: "Mali, ta se ti dere koji kurac?!" Samo ja sam jo
lue skriknijo: "Neu vakcimu! Neu vakcimu! Rae u na robiju, ali neu vakcimu!!!" Doktorka Livija je rekla: "Mora primit
vakcimu, debilu jedan! Kako inae imat imunitet?" Ja sam viknijo: "Jebe me se za imunitet! Neu vakcimu! Bolje smrt, nego
vakcima!" Samo onda je doktorka Livija arlauknila: "Ma nemoj mi se vie tu dreat, pizdaliti materina bolesna!!! Mene si doa
zajebavat, jebati pas sve ivo i neivo!!! Mirela, krkni ga sa tom iglom bez milosti!!! Dosta je meni tog dijeg sranja u mojoj
ambulanti!!!" Onda je doktorka Livija izgibala iz sobe od sestre Mirele i svom forcom je zalupnila sa vratima. Ja sam sa zinutim
ustima gledao u vrata. Tata je sa zinutim ustima gledao u vrata. Mama je sa zinutim ustima gledala u vrata. Onda je sestra Mirela
meni iz zasjede zdimila vakcimu u rame. Ja sam urliknijo: "Aaaaaajmemeniiii!!!" Sestra Mirela je izvadila inekciju i cijuknila je:
"Gotovo!" Ja sam sa okom i oamutom gledao u nju. Tata je sa okom i oamutom gledao u nju. Mama je sa okom i oamutom
gledala u nju. Sestra Mirela je keserila se i rekla je: "Gotovo! Nema vie!" Onda sam ja nju pitao: "Jel sad imam imunitet?" Sestra
Mirela je rekla: "Ima!" Ja sam pitao: "Stoposto?" Sestra Mirela je rekla: "Stoposto!" Ja sam rekao: "Okej, odma se vraam..."
Onda sam ja u roku munja zalaufao se i izjurijo sam kroz vrata. Tata je trgnijo se i zatrao se za menom. Samo ve sam ja
prodimijo kroz hodnik i uletijo sam u sobu od doktorke Livije. Onda je mama stigla do tate i rekla je: "Ma di on ide, jebate?
Zaustavi ga!" Tata je njoj rekao: "Ma pusti ga, nema veze! Ima djete imunitet!" Mami je uletila tupaja. Ona je pitala: "Pa ta da ima
imunitet?" Tata je napravijo facu i apnijo je: "Pa uletijo je u sobu od doktorke Livije! ta sad, jebemu mia..." Mami je uletila
tupaja na kvadrat. Ona je troloo gledala u tatu i apnila je: "Ne berem kurca tebe! Ima imunitet i uletijo je u doktorkinu sobu? Pa
ta to ima veze?" Tata je slegnijo ramenima i apnijo je: "A valjda nita! Samo, imao je u ruci kolut selotejpa!"
Robi K. (IIIa)
- SABORSKI KAFI UZDRAVLJE
- GLAVAEV URBANISTIKI PLAN
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (2/4)

NAPITNICA IVE SANADERA U AST BRANIMIRA GLAVAA

SABORSKI KAFI UZDRAVLJE

Govori se da me Glava...
Postavio, emu kriti?!
On zna dobro da sam voljan
Sve mu grijehe oprostiti.
Znam da vie prava nema,
Da ga nikad biti nee,
Slai makar da me shvaa,
Ne daj da me savjest pee.
Ti e opet i u Sabor,
Zamirit e promatrai,
Pivat emo pisme stare,
Pratit e nas i birai.
A Saborom kad se ee,
ukat e na tebi sila,
Samo nemoj zaboravit
Da je pravda slijepa bila.
Ne dirajmo rane stare,
Strpimo se do zastare.
Zna li to je pravda slijepa?
Ne vidi od selotejpa!
- NEU VAKCIMU!
- GLAVAEV URBANISTIKI PLAN
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (3/4)

U OSIJEKU NA ADRESI DUBROVAKA 30 ZAPOELA PROVEDBA NOVOGA GUP-a

GLAVAEV URBANISTIKI PLAN

Da bez glasa Srbin krepa.
Broji Brane cigle, kupe,
Za mrtve ga boli dupe.
Zato kua lako pada,
Sve to znade naa Vlada.
Broji Brane dane, noi,
Kad e kuu nosit doi,
Dokaz slavnog ratnog puta
Sad je smrvljen crijep i uta.
Broji Brane nove punte
U ast svoje vojne hunte,
Kue nema, Srba nema,
Brane se u Sabor sprema.
Broji Brane cigle, kupe,
Za mrtve ga boli dupe.
Zato kua lako pada,
Sve to znade naa Vlada.
- NEU VAKCIMU!
- SABORSKI KAFI UZDRAVLJE
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (4/4)

sijeanj 2028.
VIJESTI IZ BUDUNOSTI
ODGOENO DVOSTRUKO GLASANJE
Parlamentarni zastupnici nacionalnih manjina pristali su danas na Vladin prijedlog da se donoenje definitivne odluke o uvoenju
dvostrukog prava glasa za pripadnike manjinskih etnikih zajednica naime, mogunosti da se bira i na manjinskoj i na opoj listi
odgodi za dvije godine. "U idue dvije godine intenzivno emo razgovarati o mogunostima za dopunsko pravo glasa manjina i
nadamo se da emo postii rjeenje to e zadovoljiti i manjine i veinu", stoji u Vladinu saopenju, te se dodaje kako se ve sad
moe konstatirati da nee biti zapreka u dvostrukom glasanju pripadnika onih manjina koje ne premauju jedan posto u ukupnom
stanovnitvu Republike Dalmacije. Ovo pravo, dakle, razmatrat e se samo u odnosu na brojnije nacionalne manjine, kao to su
hrvatska i ruska.
OBNOVA OSIJEKA
Od prvog sijenja ove godine zapoeli su neto ozbiljniji radovi na obnovi poruenoga Osijeka: ubrzano se obnavlja zgrada bolnice,
zgrade gradske i policijske uprave, gradi se najnunija prometna i energetska infrastruktura, te dvije osnovne kole. Podsjetimo,
Osijek je temeljito poruen prije dvadeset godina kad je skupina, zasad neidentificiranih, graana s lica zemlje uklonila lokalitete
koji su povezani sa zloinima nad srpskim civilima krajem 1991. i poetkom 1992. godine. "Financije smo osigurali i radovi
napreduju prema planu", zadovoljan je osjeki gradonaelnik Branimir Glava koji ve razmilja i o krupnim buduim zahvatima:
"Ako nam Svjetska banka odobri kredit, upustit emo se i u na najvaniji projekt, naime, otkopavanje rijeke Drave koja je
svojedobno zatrpana naslagama zemlje i ljunka. Obeavam da e Osijek opet biti grad na Dravi".
REKORDNE ZAPLJENE DUHANA
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, policijski su slubenici tokom prole godine zaplijenili rekordna 23.545 kilograma
duhana, te su podnesene ukupno 9734 kaznene prijave zbog zloupotrebe duhana i duhanskih preraevina: od toga se oko tri postotka
odnose na krijumare duhana, 38 posto na ilegalne distributere ove smrtonosne biljke, a 59 posto na konzumente koji su zateeni pri
pogubnom uivanju duhana. Istovremeno, iz Dravnog je inspektorata saopeno da se obavljaju intenzivne pripreme za primjenu
Zakona o zabrani mrkanja kokaina na javnim mjestima, koji bi trebao stupiti na snagu za neto manje od godine dana.

- NEU VAKCIMU!
- SABORSKI KAFI UZDRAVLJE
- GLAVAEV URBANISTIKI PLAN
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Greatest Shits
GREATEST SHITS
SHIT OF THE WEEK
Branimir Glava je vrlo zadovoljan injenicom to e mu biti omoguena obrana sa slobode, no razoaran je
rezultatom glasovanja u Saboru, jer je normalno bilo oekivati da odluka bude jednoglasna jer je ovdje rije o
civilizacijskom pitanju. Ipak je oekivao, kao i mi, da e ljudi nekakve vrijednosti poredati onako kako bi trebalo
biti.
Draen Matijevi, odvjetnik optuenika za ratne zloine i saborskog zastupnika Branimira Glavaa, u Jutarnjem
listu
FERALOVO MAMOSLOVLJE
Ma jebem ja mater u usta Ivankoviu i Magiu, jer oni igraju s osam stopera i Mandukiem, a na tribini sjede
"gospoda" Modri, Balaban, okota, Vukojevi! A meni nakon poraza od Hajduka navijai viu da sam Cigan i da se "gonim iz
svetinje"! Moji treneri su pike! Nabijem ih na kurac!
Zdravko Mami, izvrni dopredsjednik NK Dinamo, nakon poraza od Hajduka u polufinalu Dvoranskog prvenstva Hrvatske, u
Jutarnjem listu
FERALOVO "KLUPANA NA KLUPU!"
Branko Ivankovi je najbolji trener, u Hrvatskoj nema boljeg. Meutim, ja bih s takvih 25 igraa s Dinamom na proljee igrao u
Europi!
Zdravko Mami u emisiji "iroskop" na Z1
FERALOVO "BRISEOSKA SAM LOLA, TO VE SVAKO ZNA..."

Ako mi ak i moemo, u trenutku nekoga prkosnog ponosa, rei da moemo bez Europe, pitam se kako Europa moe bez nas!?
FERALOVA EUROPSKA KURIJA
Ako su u Europskoj Uniji i Vatikan, i Poljska, i Irska, i Italija, i Njemaka, i Slovenija - pitam vas zar i nama nije prirodno tamo
mjesto?
Mile Peorda u interviewu Hrvatskom listu
FERALOVE DRINSKE MUICE
U Moskvi se uurbano razrauju planovi, saznaje "Slobodna Dalmacija" iz dobro upuenih diplomatskih izvora, da se tik uz
granice Hrvatske, na teritoriju Srbije i Republike Srpske, du rijeke Drine, izgrade ruske raketne baze.
Mladen Plee u Slobodnoj Dalmaciji
FERALOV VLADIKA LUKIJAN
Ipak ima i poneto dobro u ovoj nesretnoj dravi koja bezduno kanjava sve one koji ju vole, a neprimjereno nagrauje sve svoje
ruitelje i mrzitelje. Dobro je, naime, to je, istina za sada samo jedan, ali ipak bitan Jugosloven otiao u Beograd. Naime, Boris,
Boro, Borivoje Deulovi odselio je iz Hrvatske i otiao svojoj ljubavi. U Beograd. Boe, daj da ga slijede i ostali istomiljenici iz
naega od njih usmrenoga javnoga prostora. Lake se die...
Luka Podrug u Hrvatskom listu
FERALOV IZBOR BEKIH DJEAKA
Nai ljudi u Austriji znaju da Bandi i ne spada u stranku u koju je ulanjen, a prema priama kolega koji posluju u Zagrebu, puno
je uinio u glavnom gradu Hrvatske, to Hrvati u Beu znaju. Zoran Milanovi na bal ne bi smio doi, jer ne znam kako bi ga ljudi
primili.
Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i sport te organizator 17. hrvatskog bala u Beu, u
Jutarnjem listu
FERALOV PROSTITUTAK
Legalizacija prostitucije je dobar potez Austrijanaca jer su tako pod kontrolu stavili taj dio kriminala, a i u zdravstvenom su dijelu
napravili iskorak. Mislim da takav zakon nije lo i tu je Be u prednosti pred Zagrebom.
Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba, u Jutarnjem listu
FERALOVA CRKVENA KRONIKA
Hollywood (film i televizija: zimi Big Brother, a ljeti avanture na Zru...), modna industrija, izbori za Miss&Mistera, pop-rock
scena (tj. nesveto trojstvo sex-drugs-r'n'r), zapravo kompletna tzv. kultura slobodnog vremena odnosno industrija zabave... sve se
to moe svesti pod zajedniki nazivnik - KULTURA SMRTI. Drugim rijeima, malo mranije, moe se rei da se u ta podruja
ljudske djelatnosti prilino uvukao "Sotonin dim"! A to je oito po novom fenomenu: zloinima u neko istim katolikim
sredinama, koje su njegovale brojne obitelji i bile izvor duhovnih zvanja, a danas to sve polako presuuje! avao najprije zamuti
isti izvor!
don Anelko Kaunko, kancelar Vojnog ordinarijata, u komentaru ubojstva Kristine unjare, na blogu i u Areni
FERALOVA SANITARNA INTROSPEKCIJA
Bregovi je za Novu godinu svirao u Napulju pred 100.000 ljudi (moda je i zato tamo ostalo jako puno smea).
Mustafa Topagi u Areni
FERALOVA KOMPARTIBILNOST
Svaki ministar ne mora biti strunjak. Vano je da provodi politiku volju Vlade RH, a to je u mojem sluaju - razvoj turizma.
Damir Bajs, ministar turizma, u Veernjem listu
FERALOVIH DESET S JAJVAROM
Vlada nestaica jaja, zbog ega je skoila i njihova cijena, to je dodatno utjecalo na odluku da poskupe evapi.
Anita Lozo, vlasnica splitskog fast-fooda, u Slobodnoj Dalmaciji
FERALOV HAPLOTUP
Ako se naziv daje po haplotipu kao biolokoj znaajci i po narodu kojem je taj haplotip najvea znaajka, uzimajui u obzir s kojeg
podruja se taj haplotip irio, onda se Eu7 moe nazvati samo hrvatskim imenom. Ako se primijeni kriterij da se ime daje po
narodu unutar kojega je najvei broj pojedinaca s nekim haplotipom, onda je najvei broj onih koji nose Eu7 meu Nijemcima i
Rusima. Ali taj kriterij nije bioloki prihvatljiv, jer recimo kada bi Kinezi imali Eu7 (3%), onda bi se po tim kriterijima trebao zvati
kineskim, iako taj haplotip ne bi bio vana znaajka Kineza. Ukratko, postalo je oito da je Eu7 najvea bioloka znaajka Hrvata i
nema podataka koji bi dokazali da postoji neki drugi narod kojemu je taj haplotip toliko velika bioloka znaajka. Osobno mislim
da je dobro to sam Eu7 nazvao hrvatskim imenom, a to ponetko takvo ime ne podnosi - to je njegov problem.
dr. Ivan Juri, profesor populacijske genetike, u interviewu Hrvatskom slovu
FERALOV KRIARSKI BRAT
Ateizam je iznjedrio mnoge totalitarne reime i kao ideologija negiranja Boga prolio je rijeke ljudske krvi. Svaki protuargument o
kriarskim ratovima samo je salonski sofizam jer dok ovo piemo, u svijetu je progonjeno na milijune krana a ne ateista. Do
juer su krani krvavo bili proganjani u sovjetskom komunistikom reimu, a jo uvijek ih se proganja u Kini. I kako u takvom
kontekstu doivjeti Dawkinsa, Harrisa i sline? Negiraju li oni slobodu vjerovanja?
Zoran Vukman u Hrvatskom slovu
FERALOVO "SUDIMO NARODU ZA VELEIZDAJU!"
Zato u Hrvatskoj politiar domoljub ne moe dobiti niti jedan posto glasova? Brani nacionalne interese, protiv je droge, kriminala,
ali glasa za njega nema. Zato to izdajica daje glas izdajici!
Mirko epulo u Hrvatskom listu
FERALOV ZAVJERONAUK (653)
injenica je da do godine 2000. nitko iz Hrvatske nije bio od Haakog tuiteljstva optuen, pa se moe sa sigurnou kazati da je
optunica zbog provedbe unutarnjih ideolokih i politikih istki i smiljenoga Raanova stranakog stratekog plana bila iznutra
potaknuta i naruena. U sastavljanju optunice zasigurno su u alosnoj ulozi ozloglaavanja i s mranim maglutinama
konfidentskih insinuacija sudjelovali i Hrvatski helsinki odbor, i Otvoreno drutvo, i Gong, i druge petokolonake obavjetajne
slube. Jednoga dana e se historiografski pouzdano otkriti sprega Raanova obavjetajnog aparata i Haakog tuiteljstva.
dr. Nedjeljko Mihanovi na tribini Hrvatskoga kulturnog vijea i u Hrvatskom slovu
FERALOVO IRAKO TIJELO
Apsurdno je da su uvjerljivu pobjedu na izborima iznijele dvije stranke koje su vladale posljednjih osam godina, u vremenu koje e
ostati obiljeeno srozavanjem nacionalnoga ponosa i suverenosti. Ako je prosjean bira bio povrijeen progonom Gotovine,
Glavaa i ostalih te poniavajuim odnosom s Haagom, ako je bio nezadovoljan zaduivanjem zemlje, nezaposlenou, niskim
mirovinama i rasprodajom nacionalne imovine, ako je bio razoaran patolokim razmjerima korupcije i lopovluka i to na najvioj
razini, kako je onda taj bira mogao dati svoj glas strankama i ljudima koji su najodgovorniji za takvo stanje u zemlji? Svi oni
politiki pretendenti koji su raunali na potenje i zdrav razum birakoga tijela izgleda da su bili na krivom putu.
Josip Mili u Hrvatskom listu
DODINI KUTAK
Mate Kovaevi u Hrvatskom slovu
FERALOVO "MILE KUDA SI NAM DODIK..."
Ako se izuzme odmjerena i razborita politika predsjednika HDZ BiH Dragana ovia, trenutano je najsnaniji
zatitnik hercegbosanskih Hrvata predsjednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i u svom
novogodinjem obraanju, upozorio kako je stvaranje hrvatskoga entiteta ili federalne jedinice gotovo jedini nain da
se sauva Bosna i Hercegovina. U manipuliranju hrvatskom javnou, mnogi su s cinizmom odbacivali Dodikove
prijedloge, vjerujui valjda da bi Milorad Dodik trebao zastupati politiku kojom oni tite hrvatske probitke. Takvi
naalost nisu u stanju zatititi ni probitke vlastite drave, koju su od nekadanje regionalne sile pretvorili u kolonijalnu pokrajinu
bruxelleskih inovnika. Zalaui se za entitetsko, odnosno federalno naelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda, ukljuivo i
Hrvata, Dodik, to je i razumljivo, na najbolji nain brani naelo vlastite teritorijalnosti.
FERALOVA ULICA MILE DODIKA
Odustavi od naela teritorijalne federalizacije, kao skupine otoia u muslimanskom moru, Hrvati e biti izloeni postupnom
pobonjavanju, islamizaciji i konanom preseljenju. Zato je Milorad Dodik u pravu kad se zalae i za uspostavu federalne jedinice
hercegbosanskih Hrvata.
FERALOVA INDOAMNEZIJA
Za razliku od zapadnih naroda, muslimanski svijet ne poznaje nacije.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
16. sijenja, 2008.
* DRUTVO za promicanje knjievnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrenim stranicama projekta "Besplatne
elektronike knjige" (www.elektronickeknjige.com) tijekom 2007. godine 20 novih naslova, to je rekordan broj objavljenih
naslova od pokretanja projekta 2001. godine, te je sada itateljima dostupno ukupno 70 naslova. Tu rekordnu produkciju pratila je i
iznimna posjeenost: besplatne elektronike knjige italo je 114 tisua posjetitelja, to u prosjeku iznosi gotovo 10 tisua itatelja
mjeseno.
Krajem 2007. godine u suradnji s DAF-om osnovana je nova biblioteka "ElektroDAF" u kojoj e biti elektroniki reizdani klasici
anarhistike misli. Prva knjiga u biblioteci je "Povijest anarhizma" Maxa Nettlaua. Osim tog naslova, DPKM
je u 2007. godini objavio zbirke kratkih proza Roberta Mlinarca "Sve o vjetrenjaama", Irene Luki
"Krvavi mjesec nad Pompejima", Kreimira Pintaria "Rebeka mrzi kada kokoi tre bez glave", Sanje Pili
"Ah, ludnica" i Marka Hena "Poslije kuge", romane Dae Drndi "Canzone di guerra", Jurice Paviia
"Nedjeljni prijatelj", Aleksandre Kardum "Ono to sam preutjela" i Magde Kraus "Tko je ubio Djeda
Mraza?", izabrane pjesme Ane Ahmatove "Tri jeseni", zbirke poezije Milka Valenta "Jazz, afrika vuna",
Ivice Prtenjae "Pisanje oslobaa", Kreimira Bagia "Kronja", Luke Milasa "Uho duha", Jurice Stareinia "Krist, vino i
voda" i Stjepana Balenta "Voda", knjigu kolumni Melite Pavlek "picom po pici", te zbornik tekstova "Primitivistika kritika
civilizacije".
DPKM planira u 2008. godini objaviti 20 novih naslova, a meu njima i knjige Emme Goldman, Roberta Paula Wolffa,
Draena imlee, Darka Poleka, Miroslava Mianovia, Ivane Bodroi Simi, Blaise Cendrarsa, Jurice Paviia, Marija
Brkljaia, Franje Nagulova, Matije Brstila i drugih.
* BEKI izlobeni prostor "Albertina" zabiljeio je 2007. preko 550.000 posjetitelja. Izloba "Picasso Slikanje
protiv vremena" privukla je 348.000 posjetitelja, postavi tako, nakon izlobe "Albrecht Drer", druga najuspjenija
izloba u tom prostoru svih vremena. Hvaljenu izlobu "Biedermeier Otkrie jednostavnosti" posjetilo je 134.000
ljudi. Otvorena svega etiri mjeseca, izloba "Od Moneta do Picassa. Zbirka Batliner", koja se moe razgledati do 6.
travnja, zabiljeila je ve preko 300.000 posjetitelja.
"Posjeenost Zbirke Batliner dokazuje velik interes publike za jedno od najzanimljivijih poglavlja u povijesti
umjetnosti", istie direktor "Albertine" Albrecht Schrder. Za ovu godinu najavljene su velike meunarodne
izlobe "Max Ernst, Une semaine de bont Nadrealistiki roman", "Oskar Kokoschka, Egzil i nova domovina 1934.1980.",
"Paul Klee" i "Vincent van Gogh, nacrtane slike".
Do 26. svibnja, pak, u bekom Prirodoslovnom muzeju otvorena je izloba "Djeca ledenog doba". Uz izlobu, sveuilina
profesorica Maria Teschler-Nicola objavila je ovih dana knjigu "Early Modern Humans at the Moravian Gate: The Mlade caves
and their remains". Knjiga se bavi iskopinama iz spilje Mlade, nedaleko istoimena sela u junoj ekoj. Relikti pronaeni
1881./82. u toj spilji spadaju meu najvrednije eksponate Antropolokog odjela Muzeja. U diskusiji o nestanku neandertalaca i
irenju ranog homo sapiensa Europom ti nalazi, u koje spadaju dijelovi lubanja, vilice i zubi najmanje petero individua, meu
kojima ima i odraslih osoba i djece, takoer igraju kljunu ulogu.
Uz ljudske ostatke pronaeni su i vrijedni arheoloki artefakti. Nedavno obavljeno apsolutno datiranje ljudskih ostataka, ija
starost iznosi 31.000 godina, pokazalo je da je posrijedi drugi najstariji nalaz homo sapiensa u Europi. Uz njih, na
izlobi "Djeca ledenog doba" mogu se razgledati i druga paleoantropoloka blaga. Tako su prvi put predstavljeni i
novi nalazi iz ledenog doba s brda Wachtberg u Kremsu, otkriveni 2005. i 2007. Prikazana je i kopija takozvana
"blizanakog ukopa". Ti grobovi dojenadi, stari oko 27.000 godina, jedini su sauvani grobovi iz ledenog doba u
Austriji, a pruaju i dubok uvid u socijalno ponaanje naih predaka u starije kameno doba. U sklopu izlobe
prikazuje se i 15-minutni dokumentarni film o radu arheologa i antropolga na iskopavanju i prouavanju tih
highlightova austrijskog istraivanja paleolita. (B. Peri)
* VATIKANSKI dnevni list L'Osservatore Romano objavio je kontroverzu o knjievnoj sagi za djecu o Harryju Potteru, o kojemu
je kardinal Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI., rekao sve najgore prije nekoliko godina. L'Osservatore Romano je pod
Naslovom "Dvolinost Harryja Pottera" objavio dva oprena miljenja o moralnoj dimenziji te uspjenice koju je
njezina autorica, Britanka J.K. Rowling, nedavno privela kraju objavljivanjem sedmog sveska.
Edoardo Rialti, koji na sveuilitu u Firenci istrauje englesku knjievnost, potvrdio je "duboki sud" kardinala
Ratzingera iz 2003., prema kojemu to djelo "lukavo i teko zavodi" i "kvari due mladih krana koje se jo nisu
potpuno oblikovale". Drugi strunjak, Paolo Gulisano, katoliki pisac i esejist, ocijenio je pak da se "iza izvanrednih
pustolovina razliitih likova moe nazrijeti antropoloka vizija autora" koji u "postmodernom i individualistikom"
svijetu "eli mladom itatelju dati do znanja da je dobro 'initi dobro'".
* PARIKI Louvre je i u 2007. bio najposjeeniji na svijetu sa 8,3 milijuna posjetilaca, objavila je uprava muzeja. Prema
podacima uprave, broj posjetitelja kultnog muzeja porastao je od 2001. za vie od 60 posto. Premda je broj
ljudi koji su uli u muzej u proloj godini bio gotovo isti kao i godinu dana ranije, porastao je broj posjetitelja
stalnog postava muzeja sa 7,6 na 7,9 milijuna ljudi. Louvre se prostire na 160 tisua kvadratnih metara i
posjeduje oko 300 tisua umjetnikih djela, od kojih je oko 35 tisua na stalnom postavu. Inae, uveni
pariki hram umjetnosti otvoren je za javnost jo davne 1793., tonije 8. studenoga. Louvre je utemeljen u
doba kralja Francoisa I. koji je poeo prikupljati umjetnine i odljeve antikih skulptura. Po opsegu i
vrijednosti u zbirkama Louvrea prvo mjesto zauzima slikarstvo. Najvrednija umjetnina koja se uva u tom muzeju glasovita je
Leonardova Mona Lisa iliti Gioconda.
________________________________
LONDON
IVE SKULPTURE NA TRAFALGARU?
Britanski umjetnik Antony Gormley otkrio je svoj radikalni plan za prazan etvrti stup koji se nalazi na trgu
Trafalgar u Londonu: ive skulpture graana, koji e se na njemu izmjenjivati svakih sat vremena, i to 24 sata
na dan, punih 12 mjeseci, to znai da bi u konanici u projektu sudjelovalo ukupno 8760 ljudi. Stup, koji se
nalazi na sjeverozapadnom kraju tog trga, izgraen je 1841. za kip konjanika, ali zbog nedostatka sredstava
zamisao nije bila provedena do kraja te je stup ostao prazan. Posljednjih godina, na stupu se izlau skulpture
umjetnika suvremene umjetnosti, i to po godinu dana. "Stup na staromodan nain predstavlja odvajanje ivota
od umjetnosti i elio sam toj injenici oponirati novu - neka ivot okupira umjetnost", kazao je Gormley.
Gormleyjev koncept, koji nosi naziv Angel of the North, za sada se razmatra zajedno s jo est prijedloga za
narudbu za stup. Uz Gormleyja, natjeu se i Anish Kapoor koji predlae pet konkavnih ogledala koja bi reflektirala nebo, zatim
Tracey Emin koja planira izraditi statue od tkanina, Jeremy Deller koji eli izloiti ostatke izgorjelog automobila koji je stradao u
napadu civila u Iraku, Yinka Shonibare koja eli izgraditi repliku Nelsonova broda "HMS Victory" u gigantskoj staklenoj boci, te
Bob i Roberta Smith, koji planiraju izloiti veliki znak mira. Pobjedniki rad proglasit e gradonaelnik Londona u proljee...
GLOBALNO ZATOPLJENJE
SVE MANJE PINGVINA
Globalno zatopljenje prijeti pingvinima na Antarktici gdje se broj etiriju vrsta smanjio za 66 posto u
posljednjih 25 godina, objavila je udruga Svjetski fond za zatitu prirode. U izvjetaju Pingvini na
Antarktici i klimatske promjene navodi se kako zbog globalnog zatopljenja nestaje dragocjeno kopno na
kojem neke vrste pingvina podiu svoje mladunce, dok su druge vrste ostale bez izvora hrane zbog
pretjeranog izlova povezanog s pomicanjem ledene povrine. "Pingvini na Antarktici imaju 'puno utrka u
nogama', no sada su ti simboli Antarktika suoeni sa izuzetno tekom bitkom, a to je prilagodba do sada
nevienim razmjerima klimatskih promjena", rekla je zamjenica direktora WWF-a Anna Reynolds.
Antarktika se zagrijava pet puta bre od ostatka Zemlje, a temperatura najveeg dijela Junog oceana raste sve do dubine od 3000
metara, istiu u toj udruzi. Led pokriva 40 posto manje povrine Zapadnog antarktikog poluotoka u odnosu na razdoblje prije 26
godina, to je dovelo do smanjenja broja kozica, glavne hrane ogrliastih pingvina. Broj te vrste pingvina smanjio se u nekim
kolonijama za 30 do 66 posto, a slina sudbina zadesila je i utonoge pingvine. Neke kolonije carskih pingvina prepolovile su se u
posljednjih pola stoljea, kau u WWF-u i istiu da zbog viih zimskih temperatura i snanijih vjetrova pingvini moraju podizati
mlade na puno tanjem ledu.
SUNEV SUSTAV
ASTEROID E PROMAITI MARS
Vjerojatnost da e se Mars uskoro sudariti s asteroidom gotovo je nikakva, rezultati su najnovije
procjene znanstvenika koji promatraju svemirski grumen koji se pribliava crvenom planetu. Naime,
opservatorijska mjerenja kretanja asteroida s nazivom 2007 WD5 pokazala su da je mogunost sudara
tek 1:10.000, objavljeno je na web stranici NASA-inog laboratorija u Pasadeni. Znanstvenici procjenjuju
da e asteroid proi pokraj Marsa na udaljenosti veoj od 25.750 kilometara, a u najgoroj varijanti
mogao bi mu se pribliiti na najvie 3990 kilometara. Asteroid je otkriven u studenomu i u poetku je postojala bojazan da bi na
svojoj putanji mogao udariti u Mars.
SVEMIR
DIVOVSKA CRNA RUPA
Finski astronomi na elu s Maurijem Valtonenenom s opservatorija Tuorla otkrili su, po svemu sudei,
najglomazniju do sada poznatu crnu rupu u svemiru, koja "tei" poput 18 milijardi naih sunaca! Naime,
pokazalo se da znani, ekstremno sjajni kvazar pod nazivom OJ287 koji je od nas udaljen oko 3,5
milijardi svjetlosnih godina u svome "srcu" ne udomljuje samo jednu crnu rupu, ve dvije. No, neki su
astronomi poput Toda Strohmayera iz NASA-ina centra Goddard Space Flight u Marylandu - izrazili
skepsu glede rezultata nekih mjerenja finske ekipe, smatrajui da masa velike crne rupe nije izmjerena
precizno

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Glazba
Tamara VISKOVI: GLAZBA
16. sijenja, 2008.
SUNSET RUBDOWN: "RANDOM SPIRIT LOVER"

MANINI KREENDO
Spencer Krug je neto poput Alije Sirotanovia rock-scene. Ostavi ga u sobi s papirom, olovkom i par glazbala, i izai e s
cjeloveernjim repertoarom za etiri rock-skupine, unutar vremenskog roka u kojem prosjeno produktivan autor eventualno
posnimi A i B stranu singlice. Sunset Rubdown je njegov solo projekt, kojemu se posveuje nakon to odradi obaveze u grupama
Wolf Parade, Frog Eyes i Swan Lake. Dakle, ovaj je hiperaktivni Kanaanin u dvije godine autorski i izvoaki pokrio etiri
razliita albuma za etiri razliita benda.
Random Spirit Lover spaja lo-fi folk s pretjeranou i teatralnou glam rocka, na nain veoma slian ranom
opusu Davida Bowiea. Potovatelji Ziggyja Stardusta i albuma koji su mu neposredno prethodili prepoznat e
pomalo neurednu kompoziciju pjesme, koja ponekad ima vie glazbenih ideja i vie opskurne poezije nego to
se moe komodno smjestiti u etiri-pet minuta. Prepoznat e i jednostavne, akustine motive koji, kako
skladba napreduje, metamorfoziraju u manini, esto disonantni kreendo. Ta kombinacija gotovo djeje
zaudnosti s golemim glazbenim iskustvom je najvei adut ove muzike, no u njoj su i korijeni njezinih mana.
Naime, ba kao to je na poetku spomenuti rekorder u iskopavanju rude, drugu Titu, na pitanje to bi elio,
odgovorio - "veu lopatu", tako je i Krugu, izgleda, najvea elja - vie instrumenata. Materijal koji je vrlo
labave strukture, s obiljem glazbenih detalja i ivopisnim imaginarijem (pastuha, kurtizana, zmija, izdaje,
smrti i junaka ima ko u zemlji Narniji) nakon pola sata gubi "zalet" i postaje teak za sluanje.
Dojam je kao da Krug, poput viteza oboruanog glazbalima dostatnim za opremanje orkestra i kategorinim glasom koji svaku
rije tretira kao da je jedina na svijetu, krenuo u bitku sa svijetom, a sluatelj je tek omanja vjetrenjaa koja mu se isprijeila na
putu. Tvrdoglava, teturava, ali zanimljiva muzika.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Film
Dragan JURAK: FILM
16. sijenja, 2008.
"DUHOVI SARAJEVA" DEJANA RADONIA

SMRT POPULIZMA
Gledajui "Duhove Sarajeva" jasno se moe vidjeti kako su autori i producenti, redatelj Dejan Radoni i njegovi koproducenti,
glumci Enis Belagi i Severina Vukovi, zamislili idealan uspjeh filma. Prvo Severina na
premijeri dupkom napuni Zetru.
Otuda se uspjeh filma koncentrino iri Zagreb, Beograd, Ljubljana svugdje do kuda see
podruje medijske vladavine televizijskog portira emse i video-starlete Seve. Nakon toga
slijedi povratni val. Film se opet vraa kui. Po uzoru na priu filma, o dvojici sarajevskih
drugova koji ele obnoviti trebeviku iaru, u Sarajevu se organizira prikupljanje sredstava za
ponovno pokretanje iare... U posvemanjem happyendu, dok Seve razbija bocu ampanjca o
bok gondole, marketing se preklapa s komunalnim aktivizmom, a angairanje hrvatske estradne
primadone s novim uzletom bosanskog filma.
No stvari su se dogaale poneto drugaije. Odmah po zavretku premijere u Zetri Sarajlije su se razili brzinom svjetlosti.
Reakcije na internetskim forumima bile su porazne: "Najgori bosanski film nakon Nafake", "Nigdje veze nisim" "Odron od
filma", "Film kojim se objanjava sarajevski duh za trite bive Juge"... Najgore su proli scenarij Envera Puke (koscenarist "Go
West"), i montaa filma. Nije bilo niti puno razumijevanja za redateljskog debitanta Dejana Radonia, a po prstima je dobio ak i
sam Enis Belagi (Sarajlije tvrde da on nema pojma o sarajevskom izgovoru).
Na sve to, na kraju je i stigla i vijest o kvaru iare na Jahorini, i estosatnoj drami ljudi koji su se spaavali skaui s nje.
Uglavnom katastrofa. Umjesto pokretanja trebevike, stala je i ona jahorinska. S filmom i bez njega, raji je bilo dosta iare. No
jesu li "Duhovi Sarajeva" uistinu toliko problematini? Zapravo i ne. Oni moda predstavljaju kraj bosanskog filmskog populizma
pojaanog ovdje s glamurom hrvatske estrade! Ali u odnosu na "Nafaku" i "Go West" rije je ipak o benignom, "sekundarnom"
promaaju.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Virtual Tribune
Darko VUKOREPA: VIRTUAL TRIBUNE
16. sijenja, 2008.
Apple: ULTRATANKI MACBOOK AIR
Nakon to je nedavno predstavio najbru radnu stanicu na svijetu, ujedno i najbri Mac u povijesti Mac Pro s dva Intelova 4-
jezgrena Xeon "Harpertown" procesora na 3.2 GHz, Apple, odnosno njegov CEO, Steve Jobs u utorak naveer je na MacWorld
Expou u San Franciscu premijerno lansirao cijelu paletu novih hardversko-softverskih stvarica Time
Capsule, softver updates za iPhone i iPod Touch, Movie Rentals za iTunese, Apple TV softver updates, te ono
najvanije aluminijski MacBook Air, "najtanji prijenosnik na svijetu" (tanak je 0.4-1.94 cm, a teak samo
1.3 kg).
Novi prijenosnik u Apple obitelji krasi 13,3-inni ekran, multi-touch trackpad, micro-DVI out i audio out,
802.11n + Bluetooth 2.1/EDR, 1.8-inni hard drive (standardni od 80 GB ili 64 GB SSD kao opcija koja kota
999 dolara), a sve to pogoni minijaturni Intelov procesor 1,6 ili 1,8 Ghz Core 2 Duo. "Airova" bi baterija trebala trajati 5 sati,
fiksnog optikog drive nema, ali je tu opcionalni, odnosno eksterni SuperDrive s cijenom od 99 dolara, a "Air" dolazi i s 2 GB
RAM-a te s poetnom cijenom od 1799 dolara.
Instrumenti: ROBOTIZIRANI GIBSON
Gibson je objavio, kako prenosi BugOnline, kako je njihova robotizirana gitara dobila priznanje "Best of
Show" na ovogodinjem sajmu Consumer Electronics Show (CES). Gitara slubenog naziva Gibson Robot Guitar odlikuje se
robotiziranim sustavom za automatsko podeavanje ica prema standardu A440. Korisnicima se takoer daje mogunost
automatskog podeavanja gitare prema est iroko koritenih alternativnih postavki. U kompaniji istiu kako je cijeli sustav vrlo
lagan i ne utjee na instrument na bilo koji drugi nain. Cijena gitare na amerikom tritu je oko 2500 dolara.
TV: PIONEEROV "KURO"
Pioneerov "Extreme Contrast Concept" je prvi plazma-televizor koji moe prikazati apsolutnu crnu bez
prisutnosti mjerljive svjetlosti koja se emitira istovremeno s crnom bojom. U svijetu televizora, crna je sve, a
mogunost reprodukcije najtamnije crne boje znai mogunost stvaranja najivljih boja. Pioneeru je uspjelo
reproducirati apsolutnu crnu time to su postigli nultu svjetlinu kod vie od est milijuna elija. Koncept
ekstremnog kontrasta KURO ima omjer kontrasta koji je doslovno nemjerljiv, inei sve rasprave oko ove
inae vrlo vane kategorije nevanima. Pedeseti inni KURO zaslon debeo je samo 9 milimetara, to ga ini
najtanjim 50-innim zaslonom na svijetu.

Formati: HD-DVD UZVRAA UDARAC

Konzorcij tvrtki okupljenih oko HD DVD video-formata, odnosno standarda za pohranu podataka sljedee
generacije, ne planira prepustiti trite Blu-rayu bez borbe. Playstation 3 ipak je doveo do prekretnice u trinom
nadmetanju video "formata", Sony je zamirio na jedno oko pornografskoj industriji, Blu-rayu se priklonio i veliki
studio Warner, to namjerava, izgleda, uskoro uiniti i Paramount, no konzorcij HD DVD se odluio za napad - niom
cijenom, pa sada bazni model HD-A3 u SAD-u kota 150 dolara, a top model HD-A35 svega 300 dolara. Druga
akcija HD DVD-ova tabora odnosi se na cijene samih filmova koji se ovih dana prodaju na Amazonu uz 50 posto
popusta
Velika Britanija: IP ZA ZATVORENIKE
Zabrinuta zbog sigurnosti trenutnog sustava praenja kriminalaca i guve u zatvoru, britanska vlada planira
ugraditi RFID ipove pod kou tisua prijestupnika u cilju oslobaanja prostora u britanskim zatvorima.
Ugraeni ip veliine je nekoliko zrna rie i sadravao bi informacije o osobi i njihov dosje. Osim za
kriminalce na uvjetnoj slobodi, sustav bi se koristio i u zatvorima za odravanje reda meu zatvorenicima.
Vie od 17.000 ljudi je u Britaniji podlono elektronskom praenju, no slubena izvjea kau da je 2000 njih
unitilo narukvice s elektronskim ipom ili onesposobilo ipove. Predloeni plan izazvao je, dakako, bijes
boraca za ljudska prava.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.