NAVIGACIJA

Home
Sadraj
Osoba tjedna
Kolumne
Teme
Interviewi
Picakandal
International
Feral Tromblon
Greatest Shits
Kultivator
Glazba
Film
Virtual Tribune
Pisma
Arhiva
Tribute
O Feralu
Stranica obnovljena:
21. veljae, 2008.

01 / Kolumne (3)
KAUBOJ (1/3)

Due od svih zaklinjali su se imenom jedne drave i jednog ovjeka, u dugim trajkovima rudara ili studenata,
izvikivali samo Tito i Jugoslavija! Dvadeset godina kasnije na naslovnicama kosovskih novina koi se naslov: "Fuck
you!", a ispod toga upravo slika Josipa Broza...

OIVLJAVANJE MILOEVIA (2/3)

Na osamostaljenje Kosova moda se moe gledati kao na naplatu dugova Srbiji za sve to je skrivila u
godinama pod Miloevievom vlau. Ali, treba se i zapitati zato te dugove mora platiti sadanja vlast, jer
ba ona je sruila Miloevia i otpremila ga u Haag, i ne pothranjuju li se...

LOPOVI I ANDARI (3/3)

Nedavno sam u jednoj beogradskoj knjiari otkrio da pisac moe onde pronai neko novo izdanje vlastite knjige, ali
potpisane tuim imenom. Tome se tamo niko ne udi. Pa kau kako je uvena Antologija srpske poezije Bogdana
Popovia osvanula pod drugim naslovom...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Teme (18)
PROTIV PRIJETNJI (1/18)

Redakcija Feral Tribunea upoznat e Europsku komisiju i sva meunarodna tijela ukljuena u pregovore
Republike Hrvatske s Europskom Unijom s kronikom pritisaka koji su, iz tabora Branimira Glavaa i
njegovih odvjetnika, odailjani prema svjedocima i novinarima...
 ISTRAGA I STRAGA (2/18)
Dravna represivna tijela i dalje u najveoj tajnosti nastoje drati detalje tzv. antimafijake akcije koja je na brzinu
pokrenuta prije nekoliko tjedana, tonije onda kad su iz Bruxellesa poele stizati ozbiljne kritike na raun hrvatske
inertnosti u vezi s borbom protiv korupcije...

SUNDAY NIGHT FEVER (3/18)

U tjednu u kojem je Kosovo 17.2. 2008. postalo nezavisna drava, to bi po patriotskom defaultu na
emocionalnoj skali srbovanja bilo otprilike ravno najrazornijem duevnom zemljotresu prava antika
tragedija dogodila se, u stvari, u Novom Sadu gde je u nedelju ujutru, u dva posle ponoi...

VUKELI JE SVE ZNAO (4/18)

Osim Vukeliu, predsjedniku Nadzornog odbora i ministru, Martinovi je pismo-ekspertizu poslao i
Domagoju Klariu, predsjedniku Uprave Brodosplita. Premda navodima iz pisma, milijun i 700 tisua
dolara "nestalih" u poslovanju "kvera" s njemakim brodarom Wessels tek su mali dio niza tetnih...

DOBAR POSAO S DUEVNIM BOLIMA (5/18)

Damir Finti, tehniar na Vinkovakoj televiziji i vlasnik internetske stranice Vukovarac Net poeo je, treinom
svojih mjesenih primanja, otplaivati presudu za duevne boli Dragici tengl, supruzi nekadanjeg
vukovarskog gradonaelnika i saborskog zastupnika, HDZ-a, Vladimira tengla...

KRIJU-BRIJU (6/18)
Pet godina nakon pokretanja najveeg projekta hrvatskog turizma "Brijuni Rivijera", ne samo da se nisu
razbistrile brojne nedoumice koje ga prate od poetka, nego su nadodane jo neke. Poetkom ove godine s
mjesta predsjednika uprave poduzea "Brijuni Rivijera" otiao je Veljko Ostoji...

HUMAN COPYRIGHTS (7/18)

U ponedjeljak, 18. veljae, Republika je Hrvatska nakon nepunih deset godina blagonaklonosti i
toleriranja zabranila tampanje, distribuiranje i prodaju knjige Adolfa Hitlera "Mein Kampf", te je
istodobno naloila izdavau, zagrebakom poduzeu "Croatiaknjiga", da uniti...

POSLOVNI ZASTOR (8/18)

USKOK-ove ekipe propituju neuobiajenu brzinu i okolnosti pod kojima je poslovni prostor od 96 kvadrata,
vrijedan blizu milijun eura, u irokoj ulici, petnaestak metara od Straduna, vlasniki uknjien na
dubrovaku tvrtku "IN TREND", koja je u veinskom vlasnitvu Mirka Obrvana...

KOMUNALNE UVREDE (9/18)

Predsjednik Udruge gradova, rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel, suoio je premijera Ivu Sanadera sa zahtjevom da
se stopa poreza na dodanu vrijednost na osnovne komunalije smanji sa 22 na pet posto. Vlada dosad nije odgovorila
na taj zahtjev, a ukoliko odgovor bude negativan...

PISTA VELOG MISTA (10/18)

Nategnut odnos splitske gradske uprave i lokalnih graanskih inicijativa nastavlja se odvijati na dva razboja. S jedne
strane, bitke se vode oko "izmjena i dopuna GUP-a", kojima je Poglavarstvo posve neproceduralno i bez javnog uvida
pokualo osigurati komercijalnu gradnju...

DOM ZA SELJENJE (11/18)

Natalija Kovaevi je osamdesetetvorogodinja Zagrepanka, roena u Novoj Gradici, no ve pola
stoljea ivi u stanu na adresi Ilica 11. Tonije, i jednu godinu vie, jer je u nj uselila 1957. godine, kad je
dotadanji stan u Beogradu mijenjala za ovaj zagrebaki...

UKRADENE GENERACIJE (12/18)

Iza dirljive retorike i grandiozne scenografije upriliene povodom tog povijesnog dogaaja i dalje visi
"sjena Howarda", donedavnog australskog premijera koji je svih svojih 11 i pol godina na vlasti odbijao
priznati ak i postojanje "ukradenih generacija". Ta se sjena sastoji...

ORUANO KOLSTVO (13/18)

 Sarkozyju je za sve probleme francuskog drutva kriva osnovna kola, pa bi u nastavu uveo i sate
graanskog odgoja, a namjerava i svakom osnovcu od 10-11 godina povjeriti sjeanje na jedno idovsko
dijete stradalo u Drugom svjetskom ratu...

VJEBANJE ZABORAVA (14/18)

Itinerer ovog mog putovanja zaista je bizaran. Iz Zagreba i Beograda odlazim u Bosnu. Na putu vadim svoje
dokumente tono est puta. Sljedea stanica na mom neobinom putovanju je prelijepi Prijedor. Ili, moda,
prelepi Predor. Jesmo li u Bosni? Da, jesmo. Ali i nismo. Na neki nain jesmo. A opet...

PREPOROD PRAZNE SLAME (15/18)

U Edukacijskom centru u banijskom selu Sjeverovcu predstavljena je knjiga Matka Maruia u sklopu ciklusa
"Razgovori na slami", koje je lani pokrenula udruga graana "Arhe '94", te je tako naeta tema o
mogunostima obnove naih sela, posebno onih najpustijih...

GRADOVI I GMAZOVI (16/18)

Svi derneci su na ulicama i trgovima, a kulturna zbivanja u zatvorenim i polupraznim prostorima za
manjinu. Moda stoga, a moda i sluajno, bila sam sama na odabranoj vrijednoj izlobi retrospektivi
Hrvoja ercara (1936.), koji je gotovo od samog starta pronaao svoj crtaki rukopis...

KRADLJIVCI GRADOVA (17/18)

Uvijek je kod izdavanja dozvola bio potreban pristanak susjeda, suglasnost lokalne zajednice. Meutim, s
tom se "nekonzumiranom tekovinom socijalizma" danas oputeno sprdaju slubenici uprava. Graani i dalje
nemaju pravo veta na donoenje planova bez demokratske procedure...

CASTRIRALO HAJDUKA (18/18)

Sjeate se arulje, eljka Kovaevia, nekadanjeg predsjednika Hajduka i direktora HEP-a. Vratio se s Kube. arulja
je skupa s cilon onon ekipon iz uprave Hajduka svrija u lisice. Znate ve napamet tu postavu ka ono "Beara, Kokeza,
Broketa" ili "Jerkovi, urjak, ungul"...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Interview (3)
POSLJEDICE PIJANSTVA (1/3)
Sra Popovi, poznati beogradski odvjetnik, komentira situaciju u Srbiji nakon proglaenja kosovske
nezavisnosti...

OSI JE IMAO PRAVO (2/3)

Nikola Viskovi, doktor prava i lan HHO-a, o posljedicama odcjepljenj a Kosova...

BUBNJEVI NA PLATNU (3/3)

Toni ari, pokreta i direktor vinkovakog festivala dokumentarnog rock filma...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Osoba tjedna
Osoba tjedna: ZORAN MILANOVI
21. veljae, 2008.
Dok se reformski potencijal Ive Sanadera topi kao sladoled na vruem asfaltu, Zoran Milanovi pokazuje da toga
kod njega jo dovoljno ima. Njegova najnovija inicijativa, koja dodue zasad nee moi biti realizirana, da
lanstvo SDP-a izravno bira vodstvo stranke, naslanja se na bolja iskustva u svijetu gdje se na taj nain eli
odgovoriti na krizu dananjih politikih stranaka.
Ali, kada vidi kako se on nervozno otresa na kritiare u stranci (Pani, Vidovi, Arlovi, Picula, Kalini) neto
tu ne tima. Ispada da bi on htio omoguiti svakom lanu stranke da izrazi svoje miljenje, ali kada to miljenje
doe od ljudi iz vodstva SDP to ga izbaci iz takta. Da se razumijemo, jedva da itko od spomenutih zasluuje
respekt, uglavnom se radi o Bandievim trbuhozborcima, neproduktivnim zamlatama, a ponekad i notornim
tetoinama.
Osim toga, prigovori koje sada daju, ponekad ih slovkajui i na rubu politike pismenosti, toliko su deplasirani da zapravo i ne
mogu posluiti kao osnova za potenu polemiku. Napadaju Milanovia da je kriv za gubitak izbora zbog odbacivanja sadanjeg
naina glasanja "dijaspore" i rezervi prema Crkvi i vjeronauku, iako su oboje upravo zapovjedni oblici profiliranja jedne lijeve
stranke uoi izbora.
Ali, nikome nije palo na pamet zamjeriti mu, i to ak ni sada a kamoli kada je za to bilo vrijeme, ono to je zbilja presudilo na
izborima u korist HDZ-a, a to je odbijanje izborne koalicije SDP-a s HNS-om. Pa ipak, odluka Milanovia da sputenih rogova
doeka ovo nejako drutvance polukvalificiranih zabadala, najvea je greka koju je dosad napravio, jer budi neke vrlo loe
uspomene.
I Raan je startao na elu SDP-a uklanjajui od sebe neistomiljenike, dodue politiki i intelektualno puno potentnije od ovih
dananjih, to je stranku za dugo profiliralo kao tromog taktiara koji samo eka da se promijene vanjske prilike, bez elje da se u
to previe mijea. U tome i jeste tajna Milanovievog meteorskog uspona posljednjih mjeseci, pa ako se to sada uprska i napusti se
kurs neproglaene "deraanizacije" sve bi moglo doi na kocku.
Jer, doda li se ovome besmislenu svau s HNS-om oko podjele beznaajnih funkcija u Saboru, SDP je na rubu da potone u
abokreinu velikih i bunih svaa o niemu, dok bi prave ivotne teme tutnjale sto na sat u suprotnom pravcu. Ali, to jo nije
najgore.
Milanovi se u izbornoj kampanji rugao Sanaderu da golemim posterima preko fasada kua stvara od sebe hrvatskog Kim Il
Sunga. E, sada je najbolji trenutak da razmisli da li zbog svilenih ivaca i krivih prioriteta itko pomae toj faraonskoj promociji
efa HDZ-a kao on.
Marinko ULI

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (1/3)
Heni ERCEG
GLEDE & UNATO
KAUBOJ
21. veljae, 2008.
Due od svih zaklinjali su se imenom jedne drave i jednog ovjeka, u dugim trajkovima rudara ili studenata, izvikivali samo Tito i
Jugoslavija! Dvadeset godina kasnije na naslovnicama kosovskih novina koi se naslov: "Fuck you!", a ispod toga upravo slika
Josipa Broza. Te rijei tako su zorno oznaile konani kraj jedne drave umrle u krvi, zloinu i muklom nacionalizmu od kojega nisu
bili cijepljeni ni kosovski Albanci, a proglaenje njihove nezavisnosti zavrni je in svoenja rauna sa Srbijom. Hitno priznanje
nezavisnosti Kosova od strane najmonijeg svjetskog kauboja radikalan je, meutim, potez kanjavanja Srbije oduzimanjem joj
dijela teritorija, onoga koji je upravo za Srbe bio poetak i kraj itave nostalgine prie o njenoj veliini, hrabrosti, rtvovanju i
ostalim prerogativima na kojima se godinama gradio jedan dvojbeni i kobni mit.
Kada sam u drugoj polovini osamdesetih odlazila na Kosovo, u godinama kada je Slobodan Miloevi zapoinjao svoj smrtonosni
pohod na tu pokrajinu, teko je bilo ne uoiti jad i bijedu u kojoj su ivjeli Kosovari, izloeni hegemoniji i teroru srpske drave i
tada je ve bilo jasno da nema te nacije, ma kako strpljiva bila, koja e moi zauvijek trpjeti svakovrsna ikaniranja svoje vlasti u
Beogradu koja ju je smatrala tek svojim drugorazrednim dijelom, kolektivom skoro pa nie rase, od kojega su umnogome bili
vrjedniji ak i grobovi Srba u pokrajini, njihove crkve i samostani vaniji od bolnica, kola, od ivota kosovske djece.
Bilo je Kosovo tuno mjesto za ivot, pa je i jezgra otpora postojala odavno, ali trebale su stasati nove generacije koje su imale
prilike uiti to znai nacionalizam u smislu zahtjeva za vlastitom dravom, gaenja prava manjina, nepristajanja ni na kakve
minimume, nikakvu autonomiju, i koje su lekciju o maksimalistikim zahtjevima dobro nauile iz dogaaja u ostatku unitene
Jugoslavije. Oi Kosovara bile su uprte najprije u Sloveniju, potom u Hrvatsku, nije im bio mrzak osebujni odnos Franje Tumana
prema hrvatskim Srbima, pa su mnogi od njih stizali s Kosova kako bi dali ruku hrvatskoj vojsci.
Naravno, nitko im zbog tih dugih desetljea ivota u teroru i siromatvu ne moe zamjeriti oslanjanje na vlastitu nacionalistiku
matricu, tim vie jer je s druge strane terora stajao ovjek kojemu nijedan zloin, sve do genocida, nije bio stran i koji je zloinom i
krvlju pokuao realizirati svoj mahniti san o velikoj Srbiji, a ruku na srce, ni Miloevievi nasljednici nisu se pokazali mnogo
vjetijima u odnosu prema toj svojoj pokrajini. Moda bi dodue stvari bile drugaije da Zoran ini nije ubijen, te da je u
Beogradu stasala politika elita sposobna da i svojim Albancima ponudi neto bolje i vie od pukog surogata ivota. Ipak, ostaje
pitanje, je li ovome nesretnom i nesigurnom podruju trebao ba presedan stvaranja nove drave u srcu druge? Je li ba teren bive
Jugoslavije opet imao posluiti za eksperiment velikim silama koje e sada upravo odavde moi keziti zube prema istoku i velikoj,
snanoj Rusiji, pa, ako ustreba, neka u problemima budu oni koji su i inae navikli biti sluge gorih gospodara i njihovih interesa. I
kakva e to uistinu biti drava u kojoj e, ba kao i u Bosni, upravljati namjesnici meunarodne zajednice, a sigurnost stanovnitvu
osiguravati NATO trupe, pa otuda i kontradiktorna sintagma "kontrolirana nezavisnost"?
I konano, je li prava kazna za veliki zloin jedne politike opcije, pa ak i dobrodola kazna za kolektivnu odgovornost jedne
nacije, ba oduzimanje joj dijela teritorija? Koliko je faktor destabilizacije, poput novoga virusa, opet implantiran u itavu jednu
regiju i inae podlonu tekim potresima na svaki zamah krila nekog udaljenog leptira? Kako e odluka, bez presedana, utjecati na
nesretnu Bosnu i Hercegovinu, koja, i nakon vie od deset godina, ima tek obrise drave, ustvari je ona mukli protektorat u kojemu
zajedniki vladaju takozvane velike sile, mafija i lokalni monici? Tko e sutra zaustaviti zahtjeve za osamostaljenjem Karadieve
Republike Srpske, stvorene takoer temeljem potpuno promaenog Daytonskog dogovora?
Najgore je u toj, za kosovski narod radosnoj prii, to to jo dugo, ako ikada, nee biti drava u pravom smislu rijei, upravo kao to
to nije ni Bosna, nego sasvim suprotno, Bosna je dobar primjer kakve zajednice nastaju pod patronatom takozvanih velikih sila,
drave u kojima umjesto tijela vlasti odlino funkcioniraju svi oblici kriminala u kojemu zduno sudjeluju i domai mangupi i strani
namjesnici, imitacije dravnih zajednica, dakle, u kojima nikada nisu razrijeena ona temeljna pitanja pravde i krivde, niti su
zloinci privedeni pravdi. Mnogo je tu namjerne nevoljkosti, a manje nemoi, meunarodnih institucija i Bushovih kauboja u
hapenju kapitalnih ratnih zloinaca, ime bi se srpskom narodu bilo omoguilo vano suoavanje s istinom o zloinu, time otvorio
put jaanju demokracije u Srbiji i stabilizaciji njenih odnosa s drugim dravama regije.
Srbija je kriva do nebesa, nitko pametan to nee negirati, ali nije jedina, i to takoer valja imati na pameti u euforiji stvaranja drave
s "kontroliranom nezavisnou". Jer upravo su "kontrolori", ti novi kosovski namjesnici, najprije godinama uporno sklanjali pogled
od nasrtaja Miloevievih zloinaca na skoro sva podruja bive Jugoslavije, pravili se kako zloina nema, tolerirali genocid
Srebrenice, ubijanje Vukovara, potom davali zeleno svjetlo Tumanu za progon Srba iz Hrvatske, zatim bombardirali Srbiju,
dopustili skoro smrt Sarajeva, da bi onda zajedno s ovdanjim zloincima, Tumanom i Miloeviem, crtali nove granice unutar
Bosne i Hercegovine.
Zato taj neobini vid kanjavanja Srbije, pri kojemu su Albanci tek od drugorazrednog znaaja, ne daje odgovore na bitna pitanja: Je
li se odustalo od hvatanja Mladia i Karadia? Kako zatititi srpsku manjinu na Kosovu, kojoj novoproglaeni kosovski
predsjednik obeava brda i doline, to tako opasno podsjea na Tumanova obeanja hrvatskim Srbima uoi Oluje?
Stoga, ma koliko se na prvu loptu inilo zavodljivim kanjavanje Srbije, oduzimanjem joj vanog dijela njenog teritorija, regija time
nije postala ni stabilnija ni prosperitetnija, tovie, nikakva nova nacionalistika euforija ne moe ovim krajevima donijeti nita
dobroga. I tek e se vidjeti u kakvu je gabulu upala mala Makedonija stijenjena uz Kosovo, s velikim brojem albanskog
stanovnitva na svom teritoriju. Ali svi ti novi mogui sukobi, naruavanje meusobnih odnosa Srbije i Hrvatske u trenutku kada
Hrvatska prizna Kosovo, zatim mogunost nove i totalne dezintegracije Bosne, sva ta otvorena pitanja ne brinu gospodara svijeta i
njegove evropske satelite, jer to vie potencijalnih arita na "divljem" Balkanu, to vie posla i dolara za sve one bjelosvjetske
hahare koji se ovdje, u takozvanim suverenim dravama bive Jugoslavije, to vrijeme vie prolazi, samo umnoavaju. I time
najbolje legitimiraju fakat o totalnoj iluziji nacionalne drave!
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (2/3)

Marinko ULI
ARITMETIKA POLITIKE
OIVLJAVANJE MILOEVIA
20. veljae, 2008.
Moram rei da osjeam neku vrstu satisfakcije. Odavno sam na ovim stranicama pledirao da Hrvatska
mora oprezno postupiti kada Kosovo bude proglasilo neovisnost, ali nije izgledalo da, s jednim ili dva
izuzetka, ikoga to uope zanima, a kamoli da dijeli taj stav. Tako je ispadalo da o tome ima kakvo-takvo miljenje samo slubena
hrvatska politika, koja je objavila da e oko priznanja kosovske neovisnosti slijediti stav Evropske Unije, mada je jasno da je i to
stav da se nema svoj stav.
A onda se nedavno u Globusu pojavila zanimljiva anketa, iz koje se vidjelo da i u prestinijim hrvatskim intelektualnim krugovima
postoji dosta onih koji misle da Hrvatska mora oprezno s kosovskim osamostaljenjem i da u najmanju ruku ne smije biti meu
prvima koji e priznati novu dravu. Tako su se izjasnili arko Puhovski, Krsto Cvii, Ivan Lovrenovi, Damir Grubia, Velimir
Viskovi i Milorad Pupovac (obratno misle Ivo Banac, Adalbert Rebi, uro Degan i Mate Grani).
Jedino se za posljednjeg, Pupovca, moe rei da je "interesno" involviran u ovu temu, jer hrvatski Srbi sasvim razumljivo imaju
pravo na povienu osjetljivost kada je rije o brisanju starih i crtanju novih, umanjenih granica srbijanske drave. Svi ostali reagirali
su iskljuivo po liniji intelektualne savjesti, koja ih je dovela do, slobodno prepriano, sljedeeg zajednikog stava. Jest da je elja
kosovskih Albanaca za svojom dravom legitimna. Ali je elja Srbije da ostane u dosadanjim granicama i legitimna i legalna, a to
bi Hrvatskoj trebalo biti blie, pogotovo to, ako emo otvoreno, Kosovo (i njegovo osamostaljivanje) njoj nikada nee moi biti
toliko vano kao Srbija (i njeno mogue uruavanje).
Najizravnije je to kazao Ivan Lovrenovi, rekavi da ako nas je ita moralo nauiti iskustvo od 1990. naovamo, to je da nitko ne
moe imati koristi od tue tete. On odbacuje kao "pritajeno ovinistike" teze Izetbegovia da je recept mira na Balkanu
"demokratska Hrvatska na zapadu i slaba Srbija na istoku" te Stipe Mesia da je "na Kosovu sve poelo, pa e se tamo sve i
zavriti". Ova druga nas, razumljivo, vie zanima. Za Mesia se ponekad tvrdi da je u dobrim odnosima s Albancima jer su oni
sudjelovali u financiranju njegove prve izborne kampanje, to, tvrdimo, ako i jest tono, nije bitno.
Kljuno je tu neto drugo. Mesi je izdanak jedne od dviju hrvatskih kola miljenja o relaciji Srbija-Kosovo koje su se formirale jo
ranih devedesetih, a bez obzira na potpuno nove okolnosti i danas su djelomino prisutne. Prva kola ponikla je unutar tadanje
opozicije, ali joj je bio sklon i dio HDZ-ovaca oko Mesia. Po njoj su sve ex-jugoslavenske zemlje trebale stvoriti neku vrstu vojno-
politikog saveza protiv Srbije, a unutar njega posebno mjesto imali su kosovski Albanci za koje se vjerovalo da u antisrpskom
raspoloenju odskau i prednjae pred ostalima.
Naravno, to je udovina ideja, koja se pokazala i potpuno promaenom, ne samo zato to Albanci nisu pokazali zanimanje za nju,
nego i zato to se brzo vidjelo da se antagonizmi u ex-Jugoslaviji nimalo ne iscrpljuju na opreci Srbi-ostali (to je pokazao prvi metak
koji su razmijenili Hrvati i Bonjaci u BiH, a dananja trvenja Hrvata i Slovenaca, koji pripadaju istom "civilizacijskom krugu", to
jo dubinskije potvruju). Pa ipak, ideja "velike koalicije" protiv Srbije uspjela se u tragovima odrati do dananjih dana, vjerojatno
i zato to se hranila na velikom kazanu druge kole miljenja.
Nju je utemeljio Franjo Tuman koji je pokazivao veliko razumijevanje za Srbiju kada se koncem devedesetih rat naposlijetku
preselio i na Kosovo i da je on danas iv, gotovo bi sigurno bio protiv kosovskog osamostaljenja. To je, naravno, proizlazilo iz
posebnih odnosa njega i Miloevia, koji su bili toliko planetarno omraeni da je to onoj prvoj koli davalo argumente da se odri
bez obzira to je i sama vegetirala na sasvim dvojbenim, zapravo promaenim polazitima.
No, taj argument mogao je potrajati samo do pada Miloevia i dolaska na vlast demokratske opozicije uvezane u tzv. DOS. Bez
obzira to je u tom opozicijskom bloku Kotunica odmah preuzeo jednu od kljunih uloga, pa je ak bio i puno popularniji od
inia, time su stvari ipak postale sutinski drukije. Jer, ako se kao kljuno u prilog kosovskoj nezavisnosti spominje
Miloeviev ratni obraun s Albancima koncem devedesetih, valjda su se stvari nekog vraga promijenile kada je zatim nova
srbijanska vlast sruila Miloevia i ak ga isporuila u Haag?!
A pogledamo li na sve to iz hrvatskog kuta, trebalo bi otvoreno priznati i sljedee. Ako je Tuman, a njegova je vlast po opem
miljenju bila najblae reeno autokratska, imao legitimno pravo traiti da se Hrvatskoj vrati Krajina, zato isto takvo pravo ne bi
vrijedilo i za postmiloevievsku vlast u kosovskom sluaju, koja je demokratskija, ili barem manje nedemokratska, od one hrvatske
iz devedesetih?! Naravno, nasuprot svemu tome stoji realnost da je Kosovo postalo, stjecajem najprije ogromne etnike prevlasti
Albanaca, nezavisna drava i ne pada nam na pamet to dovoditi u pitanje.
Ali, uvijek postoji bolji i gori nain da se neto napravi, a gori je osporavati legitimno pravo Srbiji da se pravnim sredstvima
suprotstavi otimanju dijela svog teritorija, pogotovo ako se to opravdava tako loim argumentima kakve koristi Mesi. On tvrdi da je
pokrajina Kosovo u socijalistikoj Jugoslaviji imala status konstitutivnog dijela federacije, to, veli, znai da je praktiki bila
izjednaena u svemu s republikama. Da, u svemu, dragi predsjednie, osim u jednome! Republike su na papiru imale i pravo na
odcjepljenja, a pokrajine nisu, pa ako emo se ve igrati socijalistikih ustavoznanaca, Kosovo se ni po toj osnovi ne bi smjelo
odvojiti od Srbije.
Ali, sve i kada bi bilo po Mesievom, emu uope potezati takve argumente? Kakvog smisla ima pozivati
se na ustav drave o kojoj su svi koji su bili u njoj jasno rekli svoj stav tako to su se odcijepili od nje?!
Kakvog, napokon, smisla ima da o tome govori sam Mesi koji se svojedobno hvalio da je ruio dravu
koja je na tom ustavu utemeljena?! Zato, pustimo to. Ovdje ionako nisu u prvome planu ustavna pitanja,
nego postoji neto puno vanije zbog ega bi rastanak Srbije od Kosova trebalo izvesti na to obzirniji
nain.
Srbija svakako jest glavni krivac za ratne poare koji su devedesetih godina opustoili bivu dravu, a kako je svojedobno govorio
ini koji je jedini u srbijanskom politikom vrhu imao petlje to rei, raun za to mora jednom doi na naplatu. To se jednostavno
ne moe izbjei (iako se ak i stranka edomira Jovanovia ogradila od osamostaljenja Kosova, mada je izbjegla glasati o tome u
srbijanskoj skuptini). Ali svi koji budu odreivali visinu tog rauna, a pogotovo zemlje iz sastava ex-yu koje su takoer, svaka u
svojoj mjeri, zidale cijenu krvavog rastanka, moraju voditi rauna da cijena koja se namee Srbiji ne bude previsoka, predrakonska.
O tome je u kolektivnom pamenju Evrope i svijeta ostalo upisano neto vrlo vano, to ni danas ne treba zaboraviti. Kada je poslije
Prvog svjetskog rata Njemakoj nametnut mir pod vie nego tekim, ak poniavajuim uvjetima, ona je vrebala prvu priliku da se
za to osveti, i tako je praktiki dva desetljea unaprijed kovertiran Drugi svjetski rat.
E, ovdje bi se moglo rei neto slino. Nakon to se ex-yu regija jedva rijeila Miloevia, ne bi bilo pametno, naprotiv bilo bi
beskrajno glupo, pothranjivati uvjete da se u budunosti, blioj ili daljoj, u Srbiji opet pojavi neki njegov dvojnik. Valjda se oko
toga moemo sloiti.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (3/3)
Bora OSI
BERLIN APATRIDA
LOPOVI I ANDARI
20. veljae, 2008.
Nedavno sam u jednoj beogradskoj knjiari otkrio da pisac moe onde pronai neko novo izdanje vlastite knjige, ali potpisane tuim
imenom. Tome se tamo niko ne udi. Pa kau kako je uvena Antologija srpske poezije Bogdana Popovia osvanula pod drugim
naslovom, kao delo nekog novog sastavljaa. Tako je ovaj klipan prisvojio knjigu koja je ve osamdeset godina kolsko tivo, samo
to je u nju ubacio i tri-etiri svoje idiotske pesme.
Time se u domenu lirskih dogaaja obznanjuje ono to je sukus drutvenog ponaanja u dobrog dela dananjih Srba. U naem
detinjstvu postojala je igra, moda jo uvek vaea, "lopova i andara". U njoj smo se delili na dva tima, pa su jedni jurili druge, dok
ih ne pohvataju. Sve je proticalo u veselju i u velikoj buci koju su deca dizala, iako se nije tano znalo ta su oni u ulozi "lopova"
poharali.
Setio sam se toga ba ovih dana u Beogradu; u jednoj srpskoj palanci nestao je dvanaest metara dugaak kontejner, teak desetak
tona, parkiran ispred same mesne policijske stanice. Tamonji ef, andarski, kune se da mu se tako neto nije dogodilo u ivotu, a
ipak, neuveno tekom i glomaznom kontejneru nekoliko dana nije bilo ni traga. Odmah se ustanovilo da su za takvu otimainu bile
potrebne bar dve dizalice, koje prave prilinu larmu, trebalo je i neto uesnika u ovom poslu, svejedno, niko nita nije primetio,
kraa kao pojav, u zemlji Srbiji neprimetna je dogodovtina.
Postojao je u Dickensovom romanu onaj kurs za mlade lopove: educirani su kako izvui neprimetno nekome novanik ili asovnik
iz depa. Ali kako izvui ispred nosa policijske postaje kontejner od dvanaest tona, o tome mrani Fegin iz drevne knjige nije znao
nita. Ostaje mi da pomenem Davida Koperfilda, ne onog Dickensovog, ve naeg savremenika, ive legende, maioniarske. Koji
na svoj opsenarski nain odnosi ljudima na oigled itave graevine, tornjeve, katedrale. To se valjda dogaa i u Srbiji. Jer u ovom
poslu samo je potrebno zamajati publikum bilo ime, dok se nekom svetlosno-iluzionistikom igrarijom onaj Eiffelov toranj ne
skloni nekud u stranu. Mislim da je narod serbski veoma podloan ovoj operaciji, dovoljno je da ih neim zamajavate koji as, a ve
bi se u predsednikim dvorima nala protuva koja im moe upropastiti ivot. Nedavno se upravo odigravalo tako neto, jedna
grupica vetaka i vetakinja koja sedi u klupama srpskog parlamenta pokuavala je ovu ujdurmu, opsenarsku i maioniarsku.
Moglo se dogoditi da tim putem nestane i Srbija, u koju se ovi majstori kunu, a da na njenom mestu ostane jad i beda. U isto vreme
veseli narod srpski spremao se za praznike, galamio je po neoienim ulicama, jer Srbija tih dana bee na tekoj poledici, a zapravo
polomljenih glava bilo je zauujue malo.
Onda pomiljam da se sve moe okrenuti na neku stranu artificijelnu, mogue da je ovo drpisanje svega i svaega neka vrsta
dadaistikog pukog teatra koji narodi veinom veoma vole. Cirkus nekakav, a ne neto ozbiljno. Setimo se kako je u najteim
godinama Staljinovog reima, a i kasnije, cirkus bio opteprihvaena zabava u Sovjeta. Onde, gde se nije mogao itati Kafka i
Joyce, gde nije bilo Marcela Duchampa ili Freuda, bilo je cirkusa sa mekom zvanom Mika, toga je bilo. Da igra meka, to je ideal
tolikih regiona, a da se ovo izvede potreban je samo onaj nesreni Rom, koji tog medveda, uvezanog u lance, goni od vaara do
vaara, pa se ovaj, pod batinom, uspravlja na zadnje noge i pocupkuje.
Nai narodi, razbacani po onom irokom prostoru tranzicije, moda su ipak najveseliji narodi uopte, ili samo najlui. Zar nije tamo,
u vreme naeg mekog socijalizma nastao poznati spor: jedan je tuio sustanara to pravi grimase, drugi je odgrizao uvo blagajniku
kunog saveta. Vidim da se i danas ovo ponavlja. U ekoj je jedan traio da mu prolaznik kae koliko je sati. A kako ovaj nije imao
sat pri sebi, ak je zavrnuo i rukav da bi to dokazao, taj ga je ugrizao za ruku.
E, pa eto vam sada takve zabave, cirkuske i iluzionistike, stajao je kontejner na urednom parkingu, a onda je u as nestao. Zar nije
tako neto izveo i na konceptualni umetnik Petercol, po ijoj ideji nestala je jedanput crkva svete Eufemije, u Rovinju. Samo to je
bogomolju umetnik kasnije uredno vratio rovinjeima, kako vernicima, tako i nevernicima.
Sad se seam da je u vreme Titove carevine postojala porodica "potenih lopova", svi su imali moje ime, Bora Jedan, Bora Dva,
Bora Tri. Nastupali su svuda, i svuda su ljudima pokazivali svoju vetinu: nejasno kako, nestajali su ovima satovi, novarke, ak i
delovi intimne enske odee. Tito ih je takoe dozvao da kradu po njegovoj kui, pred gostima, o Novoj godini.
Danas to vie nije nikakva predstava sa predsednike zabave ili iz varijetea, nego gola praksa, kraa je ustanovljena kao nain
miljenja.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (1/18)

PROTIV PRIJETNJI
21. veljae, 2008.
Nakon to je odvjetniki tim Branimira Glavaa, optuenika za teke ratne zloine, najavio tubu protiv tjednika Feral Tribune i
zatraio odtetu od milijun kuna zbog naslovne stranice lista, redakcija Ferala obratit e se Europskoj komisiji, svim meunarodnim
institucijama zaduenim za pregovore Republike Hrvatske s Europskom Unijom, kao i predstavnicima vlada svih zemalja
ukljuenih u taj proces. Redakcija e ta tijela upozoriti na skandalozni tok suenja Branimiru Glavau, kao i na sramotne dogaaje
koji ga prate, za to je odgovorna slubena hrvatska politika. Naime, prijetnje smru novinarima i svjedocima u procesu, javna
diskreditiranja ljudi ukljuenih u istragu, a sada i otvoreno zastraivanje nezavisnih medija, koincidiraju s putanjem Branimira
Glavaa iz pritvora, do ega je dolo nakon to su politikom odlukom suspendirane odluke sudskih tijela.
Jedinstveni je sluaj u europskoj praksi da se optuenik za najtee ratne zloine brani sa slobode, i to bez ikakvih ogranienja
kretanja i javnih istupanja. Takoer je jedinstveno, ali i zastraujue, da se politika vlast na najgrublji nain mijea u rad
pravosudnih tijela i ukida odluke sudskih instanci. Rezultat su prijetnje smru, zastraivanja, javno manifestiranje bahatosti, te
pretvaranje samog sudskog procesa u potpunu lakrdiju.
Redakcija Feral Tribunea upoznat e Europsku komisiju i sva meunarodna tijela ukljuena u pregovore
Republike Hrvatske s Europskom Unijom s kronikom pritisaka koji su, iz tabora Branimira Glavaa i
njegovih odvjetnika, odailjani prema svjedocima i novinarima. U zadnjem broju Ferala pisali smo o
prijetnjama naem uredniku Dragi Hedlu, izmeu ostalog i onima koje mu je uputio Branimir Glava
osobno. Tuba od milijun kuna odtete koju su najavili njegovi branitelji nema pravnoga osnova, nego
predstavlja drsko zastraivanje i poruku hrvatskim medijima da paze kako piu o "sluaju Glava", jer im
se u protivnome sprema financijsko unitenje. S obzirom na iskustva s hrvatskim pravosuem, te
kardinalan utjecaj politike na sudove, redakcija Ferala opravdano vjeruje da bi taj proces mogla izgubiti i
platiti drakonsku kaznu zbog svog pisanja o ratnim zloinima nad srpskim civilima u Osijeku 1991.
godine. Kroz to vrijeme optuenik za masovna ubojstva, voljom vladajue politike, uiva na slobodi i
pojavljuje se na kazalinim premijerama, praen ovacijama svojih sljedbenika.
Redakcija Feral Tribunea takoer e podnijeti prijavu Odvjetnikoj komori RH zbog eklatantnog sukoba interesa Glavaeva
branitelja Veljka Miljevia. Prije preuzimanja obrane, odvjetnik Miljevi bio je potpredsjednik Hrvatskog helsinkog odbora, u
vrijeme kada je ta organizacija prikupljala iskaze svjedoka u "sluaju Glava". Posve je nedvosmisleno da je odvjetnik Miljevi bio
u prilici imati uvid u iskaze svjedoka koji su se obraali nevladinoj udruzi za zatitu ljudskih prava, te ih kasnije zloupotrijebiti u
interesu obrane svoga klijenta. Osim to je nemoralan, takav je postupak bez presedana u europskoj sudskoj praksi, ukazuje na
koruptivnu spregu unutar sustava, a napose diskreditira odvjetniku struku i ugled Hrvatskoga helsinkog odbora.
Zbog zastraivanja i pritisaka na nezavisne medije, zatrait emo potporu svih relevantnih strukovnih organizacija, ukljuujui i
Svjetsku federaciju novinara. Redakcija Feral Tribunea odluila se obratiti meunarodnim institucijama - naroito onima koje su
ukljuene u pregovore Hrvatske s Europskom Unijom - nakon to je iscrpila sve nade da bi domaa politika i dravna tijela u tome
smislu mogla djelovati. Ona, kao to se vidi, djeluju u korist optuenika za najtee ratne zloine.
Redakcija Feral Tribunea
PROTIV PRIJETNJI
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (2/18)
FERAL OTKRIVA: KAKO SE TAJNI POPIS LJUDI IJU IMOVINU I TRANSAKCIJE ISTRAUJU DRAVNA TIJELA
UBRZO NAAO U RUKAMA ISTIH TIH LJUDI?

ISTRAGA I STRAGA
Ivica IKI
21. veljae, 2008.

Nakon to su iz Bruxellesa poele stizati ozbiljne kritike na raun hrvatske inertnosti u vezi s borbom protiv korupcije na visokim
razinama i protiv organiziranog kriminala, dravna represivna tijela pokrenula su tzv. antimafijaku akciju. No, prema Feralovim
pouzdanim informacijama, samo koji dan nakon to je nainjena lista s vie od stotinu imena i prezimena hrvatskih graana, iju se
imovinu i poslovanje kani istraivati, ona je, ta lista, dospjela u ruke nekim junacima tajnog popisa. Nai izvori barataju
osnovanom sumnjom da je povjerljivi radni dokument iscurio iz republike Porezne uprave
Dravna represivna tijela i dalje u najveoj tajnosti nastoje drati detalje tzv. antimafijake akcije koja je na brzinu pokrenuta prije
nekoliko tjedana, tonije onda kad su iz Bruxellesa poele stizati ozbiljne kritike na raun hrvatske inertnosti u vezi s borbom protiv
korupcije na visokim razinama i protiv organiziranog kriminala: indirektnim i zamumuljenim odgovorima nastoji se sugerirati da se
neto seriozno i vano radi, ali se radi pojaavanja dojma misteriozno skriva to se, zapravo, poduzima, koji bi se konkretni ljudi
mogli nai na udaru istranih institucija, te koje se stvarne efekte kani poluiti. Problem s tajnovitou, meutim, lei u tome to
detalji ove, ad hoc upriliene, operacije nisu tajna za dobar broj osoba na koje se odnosi. Prema Feralovim pouzdanim
informacijama, samo koji dan nakon to je nainjena lista s vie od stotinu imena i prezimena hrvatskih graana, iju se imovinu i
poslovanje kani istraivati, ona je, ta lista, dospjela u ruke nekim junacima tajnog popisa. Nai izvori
barataju osnovanom sumnjom da je povjerljivi radni dokument iscurio iz republike Porezne uprave kojoj
je logino pripao veliki dio posla to se tie analiziranja prihoda i imovine oznaenih persona.
Propagandna akcija
Tako se ambiciozna i, znaajnim dijelom, propagandno-kamuflana akcija ve na prvom koraku
susrela sa sistemskom opstrukcijom koja je, kao i posvuda u svijetu, najkrupnija zapreka u zatiranju
organiziranog kriminala, pogotovo njegovih sofisticiranijih oblika, jer kriminal koji nije sasvim banalan i koji se ne odvija na ulici
ne moe trajnije egzistirati bez interesne kolaboracije s korumpiranim dravnim inovnicima razmjetenima po svim slojevima
administracije. Umjesto da se opisani skandal iskoristi za hitno provoenje istrage u Poreznoj upravi, ili u svim tijelima koja su
raspolagala dokumentom, stvar e se radije zatakati i nastavit e se kao da nita nije bilo: provjeravat e se imovina sumnjivaca, ali
se nee sumnjati u potenje i u rezultate provjere koju e raditi institucija to, izmeu ostalih, zapoljava pouzdanike istih tih
sumnjivaca. Ovakav pristup, naravno, i ne moe dovesti do ishoda ija bi vanost premaivala aktualnu potrebu da se namrgoenoj
Evropskoj Uniji zamau oi.
ija se imena nalaze na popisu? Prema naim neslubenim informacijama, rije je o osobama koje se tokom
proteklih godina s pravomonim presudama ili bez njih povezivalo s podzemnim miljeom i ilegalnim
poslovima: Josip Anti Zefo, Bla Petrovi, Hrvoje Gaparinac, Miroslav Kutle, Nikica Jelavi, Hrvoje
Petra, Vjeko uljak, Goran Obradovi, Zoran Pripuz, Vlado Raji, Sinia oo, Tino Bralo, Miljenko
aja Krojf, Vinko uljevi Klica, Dragan Jurilj, Miki Jakovljevi, Vlado Brki... Plan je da se temeljitoj
provjeri podvrgne i imovina kojom raspolau lanovi obitelji onih to su pobrojani u dokumentu, kao i imovinsko stanje ljudi koji
su, po rodbinskoj liniji, naslijedili blago tipova to su ubijeni u zagrebakim obraunima gangsterskih skupina. Jo vaniji dio plana
jest ispitivanje transakcija to su se odvijale preko bankovnih rauna ljudi koji se spominju na tajnom spisku, no do zakljuenja
ovog broja Ferala nismo uspjeli saznati je li za eprkanje po privatnim bankovnim raunima dobiveno sudsko doputenje ili se ono
jo eka.
Ameriki model
Ovaj model borbe protiv krupnog kriminala hrvatskim su vlastima savjetovali strunjaci iz amerikog represivnog aparata, ali nije
rije ni o kakvoj genijalnoj domiljatosti i inovativnosti: smisao je da se uoe disproporcije izmeu legalnih novanih primanja i
ukupne imovinske slike, te da se detektiraju putevi i djelatnosti kojima se novac zaraen reketom, kamatarenjem i vercanjem
ilegalnih tvari pretae u legalne poslove koji donose sigurnu, visoku i relativno brzu dobit. "U Hrvatskoj se, prema naim
saznanjima, najvea koliina ilegalnog novca legalizirala, ili pokuala legalizirati, kroz kupnju graevinskog zemljita i kroz
graevinske investicije", procjenjuje na sugovornik iz istraiteljskih krugova, te dodaje da su "prljave pare" plasirane i u kupovinu
udjela u nekim tvrtkama, u nekretnine, u zatitarski sektor, u nogometni biznis... "Sa sigurnou se moe kazati da su mnogi ljudi u
proteklih etiri-pet godina uspjeli oprati onu koliinu novca koju su pustili u optjecaj, te su ostvarili ili e
ostvariti znaajnu dobit koja se temelji na poetnoj 'prljavoj investiciji'."
Pod uvjetom da se niim izazvani ne pojave mafijaki pokajnici spremni da svjedoe o krivinim djelima
svojih dojueranjih kompanjona ili efova, dravi, zapravo, i ne preostaje nita doli da borbu protiv
kriminalaca, koji su se odmaknuli od asfalta i izravnog uea u zlodjelima, vodi tako to e pratiti novane
putanje i pokuaje da se nezakonito steen kapital ugradi u poslovne aktivnosti koje nisu zabranjene. No, da bi
ova tehnika dovela do rezultata potreban je dugotrajan, strpljiv i uporan rad nemalog broja visokokvalificiranih
i nekorumpiranih ljudi u policiji, Dravnome odvjetnitvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, Poreznoj upravi,
obavjetajnoj slubi, Uredu za sprjeavanje pranja novca... Ova potonja ustanova, koja djeluje u okviru Ministarstva financija,
poznata je, inae, po tome to se trudi da se ne bavi onim to joj je istaknuto u nazivu. Potrebna je, usto, i koordiniranost svih
pobrojanih tijela, a u Hrvatskoj se tek sad i to iz oaja i nemoi pred Unijom poinje razmiljati o formiranju policijskih i
sudskih odjela koji bi se u potpunosti posvetili ovom poslu.
ak i u idealnim kadrovskim i infrastrukturnim okolnostima, ovakve istrage nisu jednostavne i nerijetko zavravaju izostankom
dokaza koji bi bili dovoljni za osuujuu presudu. U ovoj zemlji ta je stvar jo puno neizvjesnija, i to ponajvie stoga to je drava u
golemom zaostatku za pripadnicima onog kriminalnog sloja to se, barem na prvi pogled, vinuo u nadzemlje i meu ugledan
poslovni svijet. Dok dravni organi, pod pozitivnim meunarodnim pritiskom, tek smiljaju akcijske planove i razmiljaju o
osnivanju posebnih antimafijakih mehanizama s velikim ovlastima, ljudi koji su se devedesetih godina obogatili na kriminalu nisu
gubili vrijeme: okruili su se najvjetijim advokatima koji su ih nesumnjivo dobro savjetovali kako da to je mogue vie
prikriju tokove novca ije porijeklo ne mogu obrazloiti legalnim aktivnostima, a usput su stekli mone saveznike u stranim
bankama to posluju u Hrvatskoj, te su kupili najamnu radnu snagu po lokalnim tijelima vlasti i po svim vrstama sudovima. "Bit e
uasno teko razmrsiti kako je i zato novac putovao i nee biti nimalo lako u nekoj investiciji dokazati postojanje prljavog novca,
ali jednostavno nema drugog puta. Treba biti strpljiv i marljivo tragati za slabom karikom koja mora biti u svakom lancu", kae
Feralov sugovornik i dodaje da nije mudro oekivati brze rezultate.
vrst okvir
Ozbiljnijih rezultata, to god otkrili istraitelji, ne moe ni biti dok se ne definira vrst i nedvosmislen zakonodavni okvir koji bi
omoguavao efikasnije oduzimanje imovine za koju se utvrdi da je steena kriminalnim poslovima: opeprihvaeno je da je to
najdjelotvorniji model za borbu protiv organiziranog kriminala, ali oduzimanje imovine podrazumijeva pravomonu sudsku presudu
iz koje bi proizlazilo da je imovina steena kriminalom. Kako dokazati da je neki dananji bogata i graevinski investitor/pekulant
devedesetih godina poetni kapital zaradio na mafijaki nain?
I to nije jedino pitanje: to poduzeti ak i ako se utvrdi da je netko od onih s popisa tokom svih proteklih godina
bio nezaposlen ili je primao legalnu plau od nekoliko tisua kuna, a sad raspolae (ne)prikrivenom imovinom
to tei desetke milijuna eura? Ne moe se nita, jer koliko god bila golema, ta disproporcija ne predstavlja
automatski dokaz o kriminalnoj pozadini bogatstva. Zakoni su takvi da ostavljaju iroki prostor za bezbrinost
tvrdih momaka koji danas ubiru masne dividende od mudro investiranog crnog novca to se u meuvremenu
oistio.
Zakoni su takvi zato to se nijedna ovdanja vlast nije usudila pozabaviti enormnim bogatstvima koja se ne mogu objasniti niim
doli kriminalom to se odvijao uz dravnu toleranciju i uz aktivno asistiranje pojedinaca s razliitih razina vlasti, pojedinaca ija bi
se imena morala nai meu onima koja smo naveli pri poetku ovoga teksta: dok se to ne dogodi i dok se ne pone otkrivati
mafijake suradnike u Poreznoj upravi, tajnim slubama ili policiji svaku emo antikriminalnu i antikorupcijsku akciju hrvatskih
istranih tijela hladno moi proglasiti paradom bez pokria, koja ni najmanje ne uznemirava one protiv kojih je deklarativno
uperena. Oni najbolje znaju s kim imaju posla.
ISTRAGA I STRAGA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (3/18)
FERALOV BEOGRADSKI REPORTER IZVJETAVA O ZBIVANJIMA U SRBIJI PRIJE I POSLIJE PROGLAENJA
KOSOVSKE NEZAVISNOSTI, KOJA SU OBILJEENA RITUALNIM STRAHOM I OSVETNIKIM RADIKALIZMOM

SUNDAY NIGHT FEVER

Petar LUKOVI
21. veljae, 2008.
Kristalna beogradska no u kojoj je srpska policija imala patriotski zadatak da pokae simpatije prema kolektivnim izlivima Kosova
u mozak, i koja je trajala i traje nekoliko dana, bez namere da se okona, postavlja nove standarde politike akcije: ta li e se tek
desiti kad Hrvatska prizna Kosovo? I tko je rekao "Idea"? Poslednjih 24 asa, nasilje iz Beograda i ostalih
srpskih gradova fokusiralo se na severni deo Kosova: eksplozije, bombe, dizanje u vazduh graninih prelaza
integralni su deo srpske strategije da se ni po koju cenu ne dozvoli da "lano Kosovo" ostvari plan jedinstvene
drave
U tjednu u kojem je Kosovo 17.2. 2008. postalo nezavisna drava, to bi po patriotskom defaultu na
emocionalnoj skali srbovanja bilo otprilike ravno najrazornijem duevnom zemljotresu prava antika
tragedija dogodila se, u stvari, u Novom Sadu gde je u nedelju ujutru, u dva posle ponoi, u kafiu "Lounge", u
samom centru grada, u namerno izazvanom poaru, izgorelo osam mladih ljudi. Besan to su ga iz kafia
izbacili zbog pijanstva i nasilnikog ponaanja, ubica je upaljaem zapalio jamboliju kojom su obloeni zidovi
kafia: za samo nekoliko minuta "Lounge" se pretvorio u Danteov Inferno: pokojnike su identifikovali preko
DNK jer su, naprosto, sagoreli.
Pitanje: kakav je to mozak spreman da ubije, zapali, uniti, poniti ili likvidira osam ivota mladih ljudi (koji su bizarnom ironijom
bili ili najbolji studenti ili deca kojima bi se svako ponosio), odjednom vie nije lokalna anamneza, ve slika Drave u kojoj su
ovakvi debili odrasli. U poreenju sa novosadskim ludakom (koji po vrlo strogim srpskim zakonima moe biti osuen najvie na 12
godina robije zbog ugroavanja javne bezbednosti ili ve neke takve romantine definicije), ono to se iste veeri deavalo u
Beogradu gde se palilo, arilo, razbijalo, unitavalo u navodno spontanim, ali savreno organizovanim profaistikim protestima u
kojima je svaki nacistiki odred s hitlerovskim pozdravom odradio svoj zadatak izgledalo je kao veselo kombinovana Srpska Slika
gde se uinak pojedinca upaljaem sukladno, ali vatreno slae sa kolektivnom traumom u kojoj je sve dozvoljeno, svejedno da li je
osam mrtvih u novosadskom kafiu ili stotine povreenih na ulicama drave, koja Nasilje uvek vidi kao jedini izlaz, veito alibi-
objanjavajui da su u pitanju frustracija, zavera, vaskoliki neprijatelji, mrnja prema pravoslavlju ili sankcije ta slika izgorelog
novosadskog kafia koji nikakve veze s politikom nije imao, ideoloka je freeze-frame fotografija reima koji nema vremena da se
bavi banalnim detaljima oko osam mrtvih dok u istom trenutku Kosovo proglaava nezavisnost.
Jer, ako vest o smrti nesrenih Novosaana stigne u 26. minut u dravni RTS "Dnevnik", a da prethodno vidimo i ujemo svaku
dravotvorno-ministarsku budalu koja lamentira nad Kosovom, odbijajui da prizna da se u Pritini desilo ono to se desilo onda
smo gospodo, rekao bi Winston Churchill, u "velikom problemu". A je li Vojislav Kotunica uputio sauee porodicama
nastradalih u Novom Sadu? A je li Boris Tadi uputio sauee porodicama nastradalih u Novom Sadu? A je li Tomislav Nikoli
uputio sauee porodicama nastradalih u Novom Sadu? Naravno da niko od njih nije ni pomislio da je osam mrtvih u kafiu neto
bitno to bi nas u danu kad je Kosovo postalo nezavisno skrenulo s puta vano je samo da nekako, bilo kako, ak i nikako
zadrimo Kosovo u okviru Srbije, ostalo su trice i kuine, This Is Serbia!
01. FRIDAY ON MY MIND: DAN DRAVNOSTI ILI KOTUNICA NA KONSULTACIJAMA SA KARAOREM:
"Doli smo u Oraac da se posavetujemo sa Karaorem", rekao je premijer Kotunica na proslavi Dana dravnosti Srbije, ne
objanjavajui tehnike detalje konsultacija; hoe li Kotunica Vojislav lino iskopati mrtvog Karaora i s kosturom u komadima
voditi sadrajan i konstruktivan razgovor, ili e dead Karaore lino ustati iz groba, otresti prainu, i sa sekirom u ruci pristupiti
pregovorima glede Kosova, jer, o emu bi se sa srpskim premijerom moglo razgovarati 48 sati uoi kosovske nezavisnosti?
Budui da su razgovori izmeu dva mrtvaca, Kotunice & Karaora, ostali nedostupni javnosti, jedino
smo uli dr. Voju koji se vratio sa briefinga sa kotunjavim ostacima Karaora; odmah nam je
ustaniki poruio da "Srbija brani pravni poredak i budunost sveta". Ovo sa budunou sveta ve smo
1999. uli od Mirjane Markovi: ili je Karaore bio drogiran ljivovicom dok je ovako neto
savetovao Kotunicu ili se Kotunica nudistiki predao Matiji Bekoviu koji mu je za ovu priliku pisao
budalatine tipa da je "u naoj istoriji, ovo prvi put da otimai od nas trae da se sloimo, da odobrimo i prihvatimo, da ropski
pozdravimo otimanje Kosova.
Da potpiemo da nije nae - ono to vekovima jeste nae. Da priznamo kako nismo sa Kosova, odakle jesmo". Bekovievo-
mirjanamarkovievski-pastii koji lirski ponitavaju razliku izmeu Matije & Mire, dosegli su Kotuniin erotski ego u reenicama
tipa: "Svet nas pita - koliko kota to to vi Srbi jeste? Koliko kota vae seanje? Poto je vaa istorija? Koliko kvadratnih metara
imaju vai manastiri, pa da vas obetetimo. Bolje je da vam platimo da budete neto drugo. Isplati vam se da budete neto drugo, a
ne ono to jeste. I jo vie, da potpiemo kako na sve to pristajemo. Da kaznimo i sami sebe.
Da sednemo za sto evropske porodice kao jedina drava koja je stolicu za evropskim stolom dobila nedostojnom trgovinom,
samoodricanjem od seanja i identiteta. Ima glasova i meu nama da je tako lake. Da nam se vie isplati. Takvu raunicu ne umem
da izvedem." Kad nam je Karaore na ruralni srpski preveo Kotunicu, shvatili smo da smo najebali: ivot mora da stane sve dok
se Kosovo ne vrati pod skute Srbije!
03. SATURDAY: PARANOIA IS SKILL: Najava da e Parlament Kosova (itaj: nelegitimni, vetaki, nepriznati, teroristiki,
secesionistiki) ve u nedelju u tri popodne proglasiti nezavisnost oblikovala se kroz udarnu poruku ("Sutra otimaju!") sa naslovne
strane Veernjih novosti. Uteha da je Vlada Srbije jo u etvrtak, unapred, ponitila sve odluke koje e separatistiko iptarsko pleme
doneti tek u nedelju to jeste pravni fenomen: da se ponitava ono to jo nije obelodanjeno bila je tek uvod u suoenje sa
grubom stvarnou.
Do pre 24 asa, Kotunica Vojislav & Comp. uveravali su nas da je Ahtisarijev plan mrtav i duboko zakopan, potpuno zaboravljen
i poniten; kad su iz Pritine stigle vesti o nadiruoj nezavisnosti uz pomo misije Europske Unije a po Ahtisarijevom planu
ispostavilo se da Ahtisari nikad nije bio ivahniji! Toliko o srpskoj diplomatiji i uverenju da Kosovo
nikad, never, taman posla nee proglasiti nezavisnost jer, objanjavano nam je, ne smeju pike, ne
usuuju se, Rusija je na naoj strani, pravda je na naoj strani, ri Lanka je uz nas, moni Kipar zapretie
svima koji se usude da Kosovo odvoje od majke Srbije! A tek Subotica!
04. SUNDAY FUN: DEAD FLOWERS FOREVER: Tono 60 minuta nakon to je Kosovo postalo
nezavisno, pred novinare u Vladi Srbije izaao je dr. Kotunica Vojislav, paljivo isfeniran, sa legalno stepenastim, ali celovitim
ikama na itavoj teritoriji svoje kosovske frizure, da nam, budalama, objasni o emu se, zapravo, radi. "Nikada se kao danas nije
jasnije pokazala istina zato je Srbija divljaki razarana pod NATO bombama. Pravi temelj lane drave Kosovo ine bombe kojima
je NATO ruio Srbiju", rekao je dr. Voja i u laganom speedu ukazao na glavne srpske neprijatelje: "Amerika je prisilila Evropu da je
sledi u neuvenom nasilju koje demonstrira nad Srbima. Evropa je danas pognula glavu i zbog toga e ona biti odgovorna za sve
dalekosene posledice koje e ovo nasilje imati po evropski i svetski poredak."
A onda poentirao: "Dok politika sile misli da je danas trijumfovala pravei lanu dravu, milioni Srba ve misle o danu slobode koji
mora doi. Niko jo nije uspeo da sprei srpski narod da ostvari svoju slobodu." Kotunica se za ovaj govor verovatno konsultovao
sa mrtvim Miloeviem, jer sve to smo od feniranog Voje uli jeste falsifikovani re-make Miloevievih najveih hitova iz 1999,
s precizno targetiranim neprijateljima kojima pod hitno, to pre, koliko veeras, treba jebati majku, da osete srpsku crnu ruku.
05. BURN, BABY, BURN: Vodei srpski hamburger-neprijatelj, nesreni "McDonalds", oboren na kolena jo 1999., uz uvenu
parolu "Vi imate Mek, mi imao Tvrd", opet je bio na udaru "patriotskih organizacija i predstavnika nevladinog sektora" kako je dan
kasnije somnabulna Politika pokuala da opie horde huligana, klerofaista, nacista, rasistikih navijaa i ostalih pomahnitalih
pojedinaca koji su odmah po Kotuniinom tipovanju ukapirali da sve to ima veze sa odvratnom Amerikom i pikastom EU
valja pretvoriti u sveti kosovski prah.
Kako je srpska policija imala patriotski zadatak da pokae simpatije prema kolektivnim izlivima Kosova u mozak, na meti su se
nale amerika i slovenaka ambasada, svaki kafi i svaki automobil na putu do kosovskog cilja, svaka podla ardinjera ili kontejner
za ubre, a posebice nesreni "Mercator" kojeg su u aku blokirale kamiondije, a u Beogradu, klasino, maltretirali lanim
dojavama za bombu koja samo to nije eksplodirala.
Sve se, razume se, nastavilo i narednih dana irom Srbije: na meti su bili LDP-odbori, poslastiarnice iji vlasnici nisu imali "i" u
prezimenu, sve to smrdi na slovenaku robu, albanska ambasada, vozilo ambasadora Brazila, sluajni koleteralno tetni kafii, opet
"McDonald's", opet "Mercator", ponovo "McDonald's" kojem nije pomoglo ni to je svojevremeno ajkau stavio na svoj ameriki
znak tek da pokae koliko je ovo, u stvari, srpsko preduzee nacionalno osveeno! Ova kristalna no koja je trajala i traje
nekoliko dana, bez namere da se okona, postavlja nove standarde politike akcije: ta li e se tek desiti kad Hrvatska prizna
Kosovo? I tko je rekao "Idea"?
06. SUNDAY NIGHT FEVER: DAN KAD JE MILOEVI REHABILITOVAN: Moda izgleda hrvatski zabavno, ali je
bolesno srpski istinito: doekali smo da nam Ivica Dai, ef Miloevievih socijalista (SPS) otkriva toplu vodu ovdanje politike;
predsednik SPS ocenio je kako su reakcije predsednika i premijera Srbije, povodom kosovskog problema, Borisa Tadia i Vojislava
Kotunice, "naalost, potpuna moralna i politika satisfakcija" za politiku koju je SPS vodio prethodne decenije. "Nema nikakve
razlike izmeu jueranjih izlaganja Kotunice i Tadia i politike SPS iz 90-tih godina. Zahvalan sam Kotunici na dirljivim
reima o NATO bombardovanju 1999. godine", rekao je Dai. Kako li se posle ovakvih komplimenata, pitam se, oseaju glasai
Borisa Tadia, koji su u prostodunoj naivnosti poverovali da glasajui za Kena glasaju za nekakve europske integracije i neto
civilizovaniji ivot?
07. "POTVRIVANJE ODLUKE O PONITENJU ODLUKE": Pod ovakvim raskonim naslovom teme o kojoj se raspravljalo
Skuptina Srbije je veinom od 225 glasova (bez LDP) aklamacijom odbacila nezavisnost Kosova, uveravajui nas da se nita nije
promenilo; Kosovo nije nezavisno; tko prizna taj je pizda; Srbija funkcionie na itavom Kosovu (hi-hi-hi); Kosovo e zauvek biti
deo celovite Srbije. Sjajni govori edomira Jovanovia i Nenada anka koji su do detalja objasnili i razgolitili ulogu Kotunice u
ovom najnovijem srpskom porazu naili su na prezrivi smeh premijera i njegovih saradnika; kao da su se zapanjili pred injenicom
da ima Srba koji su ve odavno znali da e se sve ovo dogoditi, na to upozoravali, ali ih je Kotunica, uvek u pravu, uveravao da to
nije mogue i da Kosovo nikad nee postati nezavisno, a posebice da kad je postalo nezavisno to nita ne znai i da je pravi trenutak
da se "pregovori nastave" to je realno koliko da se plan Z4 na Hrvatsku primeni od sutra!
08. KOSOVO IS BURNING: Poslednjih 24 asa, nasilje iz Beograda i ostalih srpskih gradova fokusiralo se na severni deo
Kosova: eksplozije, bombe, dizanje u vazduh graninih prelaza integralni su deo srpske strategije da se ni po koju cenu ne dozvoli
da "lano Kosovo" ostvari plan jedinstvene drave. Slobodan Samardi, mrana figura Kotuniinog Nacionalnog Fronta, tzv.
ministar za "Kosovo i Metohiju", to je titula koja mu je faktiki prestala u nedelju popodne jer je Kosovo postalo nezavisno
izjavio je da moda nije lepo to se "sve ovo" deava, ali da je potpuno "legitimno" i u skladu sa planovima i idejama Vlade Srbije
da se nikako ne dozvoli da "lano Kosovo" stigne na granice Srbije.
Hoe se rei da je ovo tek poetak oruanog sukoba niskog intenziteta i da nema nikakve anse da se itav problem zatvori
nekakvim kompromisom, jer u srpskom jeziku kad je ta fucking word u pitanju nema tog pojma. Jo kad se zna da severnim
Kosovom rukovode pomahnitali DSS kadrovi koji imaju strogo lini/finansijski interes da itavo ludilo pretvore u vrstu rata, onda je
sasvim logino da prisustvujemo palestinskom scenariju, uz nacionalno nadahnue onog tipa kad su SAO elije bile u modi. SAO
Hrvatska, recimo!
09. SERBIA: LITTLE MISS APOCALYPSE: Naslovi u srpskim dnevnim novinama ("Bombe na
srpsku decu", "Stop teroru", "Odbrana Kosmeta", "Na ivici", "Prekid kontakta sa zemljama koje priznaju
Kosovo", "Srbi zapalili kontrolne punktove u Jarinju i Brnjaku", "Ko da mi otme iz moje due Kosovo")
emocionalna je hrana za ovdanju javnost uplaenu da pita za budalatine tipa Europska Unija ili ukidanje
viza; ritualni strah pomean sa osvetnikim radikalizmom prava je mera ovdanje atmosfere u kojoj ona
vrsta politike koja zagovora izolaciju, kurenje i pravednu borbu protiv srpskih neprijatelja ne samo da indoktrinira nego i trijumfuje
apokaliptinim slikama budunosti, prieljkujui raspad Amerike, raspad Evropske Unije, raspad bilo ega - jer bi tek neija najvea
nesrea bila prava mera ovdanje najvee srpske sree.
Osetilo se to u izjavi Slobodana Samardia, onog hipotetikog ministra za Kosovo, koji je na pitanje kako reaguje na napade na
ambasade, na vandalsko ponaanje faista i huligana odgovorio da je to smeno porediti sa "onim to su ONI nama uinili",
otvarajui prostor za svaku vrstu paljevine, jer je u ovakvim okolnostima, tako smo ga sasvim ispravno razumeli, ama ba sve
dozvoljeno, naroito kad se obraunavamo sa Evropom i Amerikom, seremo se na puszi Evropu i puszi Ameriku!
10. DRAVOTVORNI MITING: WE WRITE OUR OWN ANTHEMS: U etvrtak e se, ispred nekadanje SFRJ Skuptine,
odrati spektakularni miting, u zajednikoj organizaciji Vojislava Kotunice, Borisa Tadia i Tomislava Nikolia. Sama
pornografska injenica da e Boris Tadi govoriti u tandemu sa Kotunicom i Nikoliem, poslednji je ekser u mrtvaki koveg
moderne Srbije; isti taj Tadi koji je izbore dobio na navodno europskoj destinaciji, optuujui radikale za sva zla devedesetih
govorie pred radikalskom publikom, izgovarajui iste kosovske zavete kao Kotunica i Nikoli. Deca tog dana nee ii u kolu;
studenti nee ii na predavanja; vozovi e besplatno dovoziti graane u Beograd; sve je spremno da ova dirljiva DS&DSS&SRS
koalicija Srbiju povede putevima Slobodana Miloevia i Mirjane Markovi. Kosovsko ludilo traje i trajae: jo kad se setimo
SAO Krajine... gde e nam biti kraj ako kraja uope ima!
*Za naslove u tekstu obilato koristio pesme sa albuma "Everybody Makes Some Noise" grupe The A.K.A.S (Are Everywhere)
SUNDAY NIGHT FEVER
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (4/18)
FERAL OTKRIVA: ILJO MARTINOVI, LAN NADZORNOG ODBORA BRODOSPLITA, PRIJE SEDAM MJESECI U
PISMU BRANKU VUKELIU DETALJNO NAVODI NIZ TETNIH POSLOVA KOJE SU SKLOPILE UPRAVE KVERA

VUKELI JE SVE ZNAO

Vladimir MATIJANI
21. veljae, 2008.
Osim Vukeliu, predsjedniku Nadzornog odbora i ministru, Martinovi je pismo-ekspertizu poslao i Domagoju Klariu,
predsjedniku Uprave Brodosplita. Premda navodima iz pisma, milijun i 700 tisua dolara "nestalih" u poslovanju "kvera" s
njemakim brodarom Wessels tek su mali dio niza tetnih ugovora sklopljenih u Brodosplitu, ugovora od kojih najvie koristi imaju
inozemni brodari i, vjerojatno, oni "kverani" koji ih sklapaju. Zamoljen da prokomentira svoje pismo, te injenicu da, prema
Vladinu prijedlogu, vie nee biti lan Nadzornog odbora, Martinovi nam je rekao: "Radio sam zajedno s Brankom Vukeliem,
predsjednikom Nadzornog odbora, on sve zna, njemu se obratite"
U srpnju prole godine Iljo Martinovi, trenutano jedini lan Nadzornog odbora Brodosplita sa zavrenim Fakultetom strojarstva i
brodogradnje, poslao je Branku Vukeliu, predsjedniku Nadzornog odbora i aktualnom ministru obrane, tada ministru
gospodarstva, te Domagoju Klariu, predsjedniku Uprave Brodosplita, pismo, neku vrstu ekspertize, u kojemu detaljno navodi to
je sve bilo tetno po Brodosplit u ugovorima to su ih s inozemnim naruiteljima sklapale uprave predvoene Predragom udinom
i Goranom Vukasoviem. U dobro elaboriranom dopisu Martinovi pie kako je u nizu poslova ugovorenih s brodovlasnikom
Karnessisom, u udininu mandatu, te s tvrtkom Wessels, za Vukasovieve vladavine, Brodosplit na vlastitu tetu, izravno
pogodovao kupcima, ugraujui u brodove prodavane po uobiajenim cijenama, preskupu opremu kakvu nema niti jedan istovrsni
brod na svijetu. Prema podacima dobivenim iz Dravnoga odvjetnitva, Martinovievo pismo "nalazi se u istranom spisu i koristi
se u istranom postupku koji se vodi pred upanijskim sudom u Splitu, a u kojem je Ilje Martinovi ve i ispitan kao svjedok".
Sveznajui Vukeli
Zamoljen da za Feral prokomentira ono to je napisao Martinovi je samo kratko rekao da ne eli davati
nikakve komentare o "kveru": "Radio sam zajedno s Brankom Vukeliem, predsjednikom Nadzornog
odbora, on sve zna, njemu se obratite", bio je kratak i jasan Martinovi. Vukelia smo potraili u
Ministarstvu obrane na ijem je elu odnedavno, no do zakljuenja ovoga broja nije stigao odgovor. Na
isti se nain prema naem upitu odnosio i Domagoj Klari, predsjednik Uprave Brodosplita. Proslijedili smo mu mail s pitanjem na
emu je temeljio svoj navod pred istranim sucem da u poslovima s Wesselsom nije poinjena teta, te s molbom da prokomentira
pismo koje ovdje citiramo. Umjesto odgovora, od Josipa Juriia, Brodosplitova glasnogovornika, dobili smo informaciju da je kod
Klaria "ludnica, stalno neki sastanci".
Jedina konkretna reakcija koju je mogue zapaziti od srpnja, kada je Martinovi poslao svoju ekspertizu, stigla je ovih dana iz
Vlade: Ivo Sanader i njegovi suradnici predlau da u novom sazivu Nadzornog odbora Brodosplita umjesto Vukelia, Grge
Ivezia, biveg efa Hrvatskog fonda za privatizaciju i Martinovia budu Vedran Duvnjak, novi predsjednik HFP-a, Jozo Sara,
gradonaelnik Trilja i Zvonimir Pulji, bivi splitski gradonaelnik. U Nadzornom odboru ostaju Branko Bai, dravni tajnik,
Miljenko Boban, iz Hrvatske stranke umirovljenika i Marijo Lovrinevi iz Hrvatskih autocesta. Martinovievim odlaskom,
zatvorit e se arobni krug nekompetencije kverskog Nadzornog odbora od novih lanova NO-a, najvie dodirnih toaka s ovom
djelatnou ima Pulji jer je diplomirao elektrotehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
tetna praksa
Iz Martinovieva pisma proizlazi da su po Brodosplit tetnu praksu ugovaranja novih brodova imale i Uprava predvoena
udinom, a koja je stolovala u vrijeme SDP-a i ona HDZ-ovska, na elu s Vukasoviem, koja je dola kasnije, u travnju 2005.
godine i smijenjena je u veljai prole godine zbog sumnji za zloupotrebu poloaja i ovlasti. Podsjetimo, Vukasovi i njegov prvi
suradnik Ante Lueti smijenjeni su Vladinom odlukom zbog sumnje da su pri ugovaranju brodova s tvrtkom Wessels iz jo uvijek
nedovoljno jasnih razloga, naruitelju vratili oko milijun i 700 tisua dolara. Tada je pokrenuta istraga protiv Vukasovia, Luetia i
Drage Maeka, brokera ukljuenog u transakciju, te Matea Tramontane, direktora Brodotrogira, istraga to se vue i danas
pretvarajui se u jednu od vjeitih pravosudnih farsi. Zanimljivo je da je trei lan Uprave bio Domagoj Klari i da on ne samo da
nije smijenjen, nego je, kako vidimo, promaknut, te je ve neko vrijeme, kao generalni direktor, jedini lan Brodosplitove Uprave.
etvrti lan bive Uprave Sran Kova otiao je zbog neslaganja s ugovorima s Wesselsom.
Na temelju Martinovieva pisma moe se zakljuiti da je poznati dio "afere Brodosplit" samo vrh sante planine kriminala koja se
natkrilila nad splitskim brodogradilitem, te da je teta koja je nastala transakcijom izmeu Vukasovieve Uprave i Wesselsa gotovo
pa beznaajna u odnosu na niz drugi kverskih promaaja. Ve na poetku njegove ekspertize, pod naslovom "Primjedbe na
organizaciju, kontrolu i rad prodaje i nabave", stoji sljedea reenica:
"Brodosplit ugovara brodove za cca. dvadeset milijuna dolara niu cijenu po brodu (20 milijuna USD po brodu) od trine cijene. U
vrijeme eksplozije cijena brodova (porast od etiri milijuna dolara na mjesec), sklapaju se ugovori po fiksnim cijenama i to po
nekoliko godina unaprijed. Potpuno je nejasno zato se u ovakvim izuzetno nepovoljnim uvjetima na tritu vlasniku daju jo i
viemjesene opcije za ugovaranje dodatnih brodova po istoj cijeni".
Silni propusti
Na prvoj stranici, nadalje, kae da je detaljnom obradom ugovora sklopljenih od 1999. godine za 43 broda utvrdio silne propuste, pa
kae da je samo na 13 brodova koji su ugovoreni kao products, a isporueni kao chemical tankeri poinjena teta od 65 milijuna
dolara!?
Martinovi, dakle, pie da Brodosplit vodi tetnu poslovnu politiku ugovarajui brodove po cijeni nioj od one koja bi se mogla
ostvariti na tritu. Naruitelji brodova vjerojatno znaju primjereno honorirati takvu susretljivost, jer su sigurni da raskono
opremljen brod kakav im nudi splitski "kver" nee moi kupiti ni u jednom svjetskom brodogradilitu, barem ne po tako povoljnoj
cijeni. S druge strane, "kverske" dugove ionako godinama krpa drava, sanacijski programi se piu i bacaju u ladice, a zaklinjanje u
brodograevnu industriju kao jedan od hrvatskih resursa sve rjee se mogu uti i iz usta vienijih politiara. Gubitke u proizvodnji
brodova prodavanih po nioj cijeni od trine krpa drava, dok na drugoj strani profitiraju brodovlasnici. Procjenjivati koliko i to
kapne ljudima iz Brodosplita koji ugovaraju takve poslove spada u zonu pekulacija, no pouzdano se moe rei da je Wessels ve
preprodao sva etiri tankera od kojih je jedan isporuen, a tri su tek u fazi pripreme ija je gradnja ugovorena u Brodosplitu.
Naravno, po znatno vioj cijeni od one za koju su im prodali "kverani", a u medijima je objavljeno da su preprodajom samo dva
tankera u Wesselsu zaradili 13 milijuna dolara. Drugim rijeima, radei tankere za Wessels, Brodosplit e proizvoditi gubitke, a
korist e imati njemaki brodar i, vjerojatno, njihovi domai pomagai.
Manjkava kalkulacija
U prilog navedenom idu i sljedei Martinovievi navodi: "Brodovi se ne prodaju po trinoj cijeni, ve prema manjkavoj
kalkulaciji, kalkuliraju se samo izravni, a ne posredni trokovi, manje detaljan pristup dovodi do automatski nie cijene broda... ak
i tako jadan sustav odreivanja ugovorne vrijednosti broda se ne potuje", pie Martinovi, "tako je etiri broda za Stenu,
novogradnje 441/444 gospodin udina ugovorio bez definicije snage diesel generatora i kotlova. Na novogradnjama 437/438
gospodina Karnessisa gospodin udina je poveanje nosivosti za 8000 DWT ugovorio za 800 000 USD, tj. za 100 USD po toni
DWT, u vrijeme kada je trina vrijednost bila od 350 do 400 USD po toni DWT".
Ne treba biti osobito struan da bi se shvatilo kako Martinovi tvrdi i dokazuje da su cijene koje dogovaraju uprave splitskog
brodogradilita ispod realnih, trinih. Jo je manje znanja potrebno da bi se razumjele njegove naredne reenice u kojima tvrdi da ni
nadlena sluba, ni direktor ni Uprava ne kontroliraju prodaju, da nitko u brodogradilitu ne prati konkurentske brodove, da nitko
"ne radi trine analize ni usporedbe broda s konkurencijom", da u Brodosplitu nema osobe koja radi dijagrame i usporedne tablice.
Martinovi zatim ispisuje dvije stranice o tome kako bi trebala izgledati organizacija rada u Brodosplitu, no najzanimljiviji dio,
barem za ljude koje interesira brodogradnja, ali, valjda, i za istrane organe, slijedi na petoj, estoj i sedmoj stranici pisma. Na njima
autor detaljno nabraja po emu su "kverski" brodovi jedinstveni na svijetu, odnosno, dokazuje da se u Splitu grade izvrsno
opremljeni brodovi ispod cijene. U ovom tekstu, usredotoit emo se na dio ekspertize koji se bavi brodovima graenim za
naruitelja Wesselsa, jer je upravo taj posao bio povod za pokretanje istrage u sluaju Brodosplit.
Milijuni dolara
Strunjaci koje je Feral kontaktirao pripremajui se za ovaj tekst tvrde da bi u normalnim okolnostima, uz dobro poslovanje, sve
ono to Martinovi nabraja zapadalo barem 16 milijuna dolara vie nego to je Brodosplit naplatio. Martinovi tako nabraja: "Niti
jedan Panamax na svijetu nije isporuen niti ugovoren kao chemical tanker i nema IMO Ship Type-3 oznaku. Brodosplit je isporuio
dva od etiri Panamaxa koji mogu prevoziti cca. 300 vrsta kemikalija i dobiti oznaku IMO Ship Type-3. Niti jedan Panamax na
svijetu, ni isporuen, ni ugovoren, nema ETC (effective tank cleaning) oznaku klase Det Norske Veritasa koja trai da svi materijali
u dodiru s teretom moraju biti od nehrajueg elika. Svi Panamaxi izgraeni u Brodosplitu imaju ETC", tvrdi Martinovi, te
nastavlja nabrajati kako samo jedan tanker na svijetu ima cjevovod od nehrajueg elika i to za tri vrste tereta, dok oni koje
Brodosplit radi po Wesselsovoj narudbi imaju cjevovode od nehrajueg elika za sedam vrsta, navodi da je STX Shipbuilding Co.
jedino brodogradilite koje gradi ICE Class-1A Panamax Products tankere, a svi Panamaxi izgraeni u Brodosplitu imaju ICE Class-
1A, to, zapravo, znai, da su napravljeni kao ledolomci.
U pismu-ekspertizi navodi se i da nijedan Panamax na svijetu nema propeler sa zakretnim krilima kakve imaju svi izgraeni u
Brodosplitu, niti jedan nema etiri diesel generatora, a Brodosplitove novogradnje za Wessels ga imaju, niti u jedan na svijetu ne
ugrauje se oprema evropskih proizvoaa osim onih koje proizvodi Brodosplit, samo Brodosplit gradi tankere s ekstra palubom,
samo Brodosplitovi tankeri imaju katel malu elinu nadgradnju na pramcu...
Moglo bi se i dalje nabrajati to je sve Martinovi akribino naveo u svojoj ekspertizi, no nekako se ini da ne bi imalo previe
smisla. Ve i ovo dovoljno je ak i potpunom laiku da shvati kako je poslovna politika Brodosplita daleko od poslovnosti; s druge
strane, upueni u problematiku ovo su dobro znali i prije pisma. Ba kao i istrani organi.
"Martinovi je poten ovjek koji je sjedio u Nadzornom odboru i dizao ruku. Kada je shvatio da je vrag odnio
alu, odluio je detaljnije se zabaviti posljedicama onoga za to je glasao", tvrdi Feralov sugovornik dobro
upuen u stanje u brodogradilitu. On tvrdi i da je itava politika koju dravna vlast vodi prema splitskom
brodogradilitu okrenuta samo prema jednom cilju njegovu gaenju.
"Naoj je zemlji neophodna industrijska proizvodnja, a to kao da nitko ne eli shvatiti. Brodogradilita mogu
opstati i sada je zadnji as da se neto uini. Nai dugovi premauju pola milijuna dolara, u posljednjih 18
godina platili smo desetke milijuna kuna inozemnim tvrtkama za izradu programa restrukturiranja koji sada
trunu u nekoj ladici. itav koncept rada Brodosplita je promaen, on bi trebao biti montano brodogradilite,
dok bi se itav niz drugih poslova i radionica, poput bravarskih i elektriarskih, mogao prebaciti na drugo
mjesto", veli na izvor.
Koncept guranja Brodosplita u propast u prvi mah zvui nevjerojatno, no on itekako ima smisla. Brodosplit se, naime, prostire na
570 tisua metara etvornih, a cijena jednog kvadrata u toj zoni teko da moe pasti ispod 500 eura. Deindustrijalizacija je odavno
postala trend u Hrvatskoj, a nije malo "velikih igraa" kojima smeta "kver" i koji bi na njegovu mjestu rado vidjeli neto to se vie
uklapa u njihovu sliku grada kao idealnog turistikog odmorita. U prilog ovim pretpostavkama ide i tvrdnja naeg sugovornika da
se nije ostvarilo doslovno nita od silnih najava restrukturiranja brodogradilita, najava s kojima gotovo svaka vlada zadnjih godina
ispire usta, a jo vie zabrinjava injenica da se nita ne dogaa ni nakon Martinovieva pisma.
Vladina potpora
Zapravo, nije da se ne dogaa: Klari, koji je zajedno s Vukasoviem i Luetiem bio u Upravi Brodosplita nastavlja voditi tu tvrtku
s oko etiri tisue zaposlenih, ima otvorenu potporu Vlade; nesumnjivu potporu Vlade, na elu s Ivom Sanaderom, premijerom,
ima i Vukeli koji je u novom sazivu samo promijenio resor.
to bismo mogli zakljuiti za kraj? Da ivimo u zemlji u kojoj su svi ravnoduni prema injenici da milijuni kuna odlaze na
saniranje neije nekompetentnosti, a vjerojatno i kriminala. Da ukazivanje na tetno poslovanje uvijek zavri loe po vlasnika. Da u
brodogradilita nije pametno dirati, jer su njihovi putovi novca nepoznati, ba kao to su nepoznati izvori financiranja kampanja
velikih stranaka. Da pripadnost politikoj klasi amnestira od politike odgovornosti. Mogli bismo nizati zakljuke unedogled, ba
kao to bi Martinovi, ini se, mogao danima nabrajati to sve ne valja u Brodosplitu, no ini se da nekako nema smisla. Tko je
htio, shvatio je; oni koji su trebali reagirati ionako odavno znaju.
VUKELI JE SVE ZNAO
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (5/18)
FERAL ISTRAUJE: KAKO SU SUPRUNICI TENGL RAZVILI "OBITELJSKI BIZNIS" I POELI NAPLAIVATI
PSIHIKE PATNJE, ZA TO TRAE VIE OD POLA MILIJUNA KUNA

DOBAR POSAO S DUEVNIM BOLIMA

Drago HEDL
21. veljae, 2008.
Zanimljivo je da ni Vladimir tengl, koji je u vrijeme podizanja tubi obnaao dunost saborskog zastupnika, ni njegova supruga
Dragica, rukovoditeljica u vukovarskoj gradskoj tvrtki Vodovod, unato iznimno snanim duevnim bolima, procijenjenima na
252.000 kuna, ni jedan dan nisu proveli na bolovanju. Iako su, prema tvrdnjama koje su iznijeli psihijatru, te boli bile vrlo snane,
ipak su, bez odlaska na bolovanje, stoiki obavljali svoje odgovorne dunosti
Damir Finti, tehniar na Vinkovakoj televiziji i vlasnik internetske stranice Vukovarac Net poeo je, treinom svojih mjesenih
primanja, otplaivati presudu za duevne boli Dragici tengl, supruzi nekadanjeg vukovarskog gradonaelnika i saborskog
zastupnika, HDZ-a, Vladimira tengla. Finti e, jer tako je pravomono presudio upanijski sud u Vukovaru - a potom isplatu od
50.000 kuna naloio i ovrhom, tj. zapljenom treine Fintieve plae Dragici tengl morati platiti i kamate koje u visini od 15
posto godinje, na spomenuti iznos, teku od 5. lipnja 2006. (godinje 7500 kuna), te 2076 kuna sudskih trokova.
No, to je tek manji dio muka koje ekaju Fintia. Od ukupno est tubi koje su protiv njega podigli brani par Vladimir i Dragica
tengl tri za naknadu duevnih boli i tri za klevetu Finti je u veini ve presuen. Vrlo lako moe mu se dogoditi da e
tenglovima morati platiti jo i 202.000 kuna, takoer za duevne boli, jer je upanijski sud u Vukovaru ponitio presudu
Opinskog suda u istom gradu, koji je takav zahtjev suprunika tengl odbio, te naloio ponovno suenje.
Zamjeranje monicima
Finti uz to mora platiti i kaznu od 20 prosjenih dnevnih dohodaka (ukupno 3052 kune) te jo 200 kuna sudskih trokova,
temeljem presude Opinskog suda u Iloku od 28. veljae 2007. koja je u meuvremenu takoer postala pravomona, a kojom ga je
taj sud proglasio krivim jer je oklevetao Vladimira tengla. No, Finti ima mogunost da tu kaznu zamijeni i s 20 dana zatvora, a u
zatvor e ionako morati i to na etiri mjeseca, jer je tako, dodue uvjetno, dosudio 7. lipnja 2006. godine Opinski sud u Vukovaru i
to temeljem tube supruge Vladimira tengla. Ali, kako je Finti u roku od godine dana kunje ponovio kazneno djelo, pa je nakon
Vladimira tengla oklevetao i njegovu suprugu, ne gine mu i poziv na odsluenje zatvorske kazne u trajanju od etiri mjeseca.
- Tako je to kad se zamjerite moniku i njegovoj obitelji kae Vinkovanin Damir Finti, 43-godinji telekomunikacijski tehniar
i pokreta i vlasnik Vukovarca Net, vrlo posjeene i zanimljive internetske adrese. Po ocjeni suda, Finti je tekstovima objavljenim
na Vukovarcu (bez obzira to ih nije on pisao), ne samo natetio ugledu Vladimira i Dragice tengl, ve
im je izazvao i teke duevne boli, mjerljive, u novanom iznosu, s 252.000 kuna. Dio tog iznosa, ovrhom
je postao pravomoan 23. sijenja ove godine, pa je Finti tenglovima ve poeo plaati onih
spomenutih 50.000 kuna, a sada opravdano strahuje da bi Opinski sud u Vukovaru, nakon to je
upanijski sud u istom gradu ponitio onaj dio prvostupanjske presude koji se odnosi na zahtjev
tenglovih da im Finti plati jo 202.000 kuna, mogao i to usvojiti.
- Sasvim je sigurno da u zbog tenglovih zapasti u duniko ropstvo kae Finti, kome sada jedna
treina prihoda zavrava u depovima obitelji tengl, popunjavajui njihov pozamani obiteljski budet.
Ionako ne znam kako u platiti taj iznos, kamate i sudske trokove, kao i onih 20 dnevnih dohodaka, to je sve zajedno negdje oko
70.000 kuna. Posrei li mi se da i dalje budem zaposlen, tenglovima u treinu svoje plae morati davati gotovo est godina. No,
to ako neko vrijeme ostanem bez posla pa im ne budem bio u stanju plaati glavnicu, a kamate e rasti. Mislim da se iz tog duga
neu izvui do kraja ivota kae Finti.
"Oprotajno pismo"
Dogodi li se da Opinski sud u Vukovaru, nakon to je tamonji upanijski ukinuo raniju presudu kojom je odbaen dio tube
tenglovih s odtetnim zahtjevom od dodatnih 202.000 kuna, u ponovljenom suenju to prihvati, Finti e se zaista nai u
nezavidnoj situaciji. tenglovi su protiv njega podnijeli ukupno est tubi tri za naknadu tete zbog duevnih boli i tri za klevetu.
Prvo su ga, istog dana, 4. srpnja 2005. tuili, svatko posebno, Dragica i Vladimir tengl, traei zbog pretrpljenih duevnih boli po
101.000 kuna, a potom ga je, 1. rujna 2005. Dragica tengl, zbog jo jednog teksta koji se pojavio na Vukovarcu Net, tuila za jo
50.000 kuna.
Nakon toga uslijedile su tube za klevetu, jer su se suprunici Dragica i Vladimir tengl, osim to su trpjeli duevne boli, osjetili i
oklevetanima. Svoje duevne patnje potkrijepili su i dokazima - odlaskom kod psihijatra u nekoliko navrata. Kako je suenje bilo
javno, Finti je smatrao da javnosti moe predoiti i o kakvim se duevnim patnjama radilo, pa je na stranicama Vukovarca Net to
predoio javnosti. No, Dragica tengl ustala je ponovno tubom, smatrajui kako ju je Finti opet oklevetao, iznosei potankosti o
tome kako je proivljavala duevne boli.
Zanimljivo je da ni Vladimir tengl, koji je u to vrijeme obnaao dunost saborskog zastupnika, ni njegova supruga Dragica,
rukovoditeljica u vukovarskoj gradskoj tvrtki Vodovod, unato iznimno snanim duevnim bolima, procijenjenim na 252.000 kuna,
ni jedan dan nisu proveli na bolovanju. Iako su, prema tvrdnjama koje su iznijeli psihijatru, te boli bile vrlo snane, ipak su, bez
odlaska na bolovanje, obavljali svoje odgovorne dunosti.
No, to je izazvalo tako teke patnje obitelji tengl? Sve je poelo kada je na stranicama Fintievog Vukovarca Net 7. lipnja 2005.
osvanuo tekst "Oprotajno pismo najmilijem od svih", potpisan pseudonimom "Specijalni agent". U tubi koju je u povodu tog
teksta sastavio odvjetnik Zvonimir Hodak, traei za tadanjeg saborskog zastupnika odtetu od 101.000 kuna, stoji kako se tim
tekstom, na najgrublji nain, pokualo dovesti u pitanje tenglovu ast i njegov ugled. Predbacivalo mu se, tvrdi Hodak i sve to
navodi u tubi, "ovinizam, nacionalizam, seksizam, rasizam, ksenofobiju, pljuvanje, podcjenjivanje, prokazivanje, otkaze s posla,
izbacivanje iz stanova, proirenje kue na ime mrtvih roditelja, neplaanje obnovljene kue itd.", ime se tengla, ustvrdio je
Hodak, vrijealo i stigmatiziralo kao kriminalca i krajnje nemoralnu osobu.
"Radikaliziranje" uvreda
Komentari koji su uslijedili na Fintievoj web stranici doista nisu bili njeni, no ni po emu se nisu razlikovali od slinih na drugim
internetskim stranicama, kakve primjerice iznose itatelji web izdanja dnevnih novina. Uz to, tengl je javna linost bio je
dugogodinji gradonaelnik Vukovara, visoko eksponirana osoba u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, a u to vrijeme i saborski
zastupnik stranke na vlasti, pa je, smatrao je Finti, morao biti spreman otrpjeti kritiku svojih sugraana.
No, odvjetnik Hodak u tubi koju je, zastupajui tenglove, podnio protiv Fintia, smatra kako se primjedbe iznesene na raun
njegovih klijenata u tekstu "Oprotajno pismo najmilijem od svih", u komentarima dodatno "radikaliziraju", pa se tako tengla
naziva "lopovom, propalicom, ljudskim nusproizvodom, bolesnim perverznjakom i nitkovom, ljudskom mizerijom, itd". Sve to bilo
je dovoljno za tubu i odtetni zahtjev od 101.000 kuna, a kako su se u komentarima poele javljati i prilino nezgodne aoke na
raun njegove supruge, Dragica tengl pridruila se tubi svog mua, traei takoer 101.000 kuna. Kasnije je zbog jo jednog
teksta na Vukovarcu ponovno tuila Fintia, ovaj put procjenjujui razmjere duevnih boli na neto skromnijih 50.000 kuna. Sve tri
tube kasnije su objedinjene u jednu, a za sada je pravomoan onaj dio kojim Finti Dragici tengl mora platiti 50.000 kuna. O
ostalom dijelu zahtjeva, odteti suprunicima tengl od 202.000 kuna, Opinski e sud u Vukovaru, kao to smo rekli, ponovno
odluivati.
est tubi tenglovih protiv Damira Fintia nisu jedine koje su poznati Vukovarani podnijeli protiv medija i novinara kako bi
zatitili svoj ugled i ast, te naplatili duevne boli.
Supruga istaknutog lana HDZ-a, Dragica tengl tuila je i Vinkovaku televiziju i Marina Krizmania, u to vrijeme predsjednika
tamonjeg HNS-a, traei 100.000 kuna zbog objavljivanja priloga u Dnevniku Vinkovake televizije, gdje je Krizmani dao izjavu
o njenoj odgovornosti za incident na borovskom bazenu. Taj je postupak u toku.
tengl, Dokmanovi, Hadi
Nadalje, tenglovi su tuili i novinara Veernjeg lista Branimira Bradaria i ponovno Marina Krizmania, zbog napisa i izjave o
tubama obitelji tengl, traei 70.000 kuna zbog duevnih boli. I ta je tuba u postupku.
Obitelj tengl tuila je i list 24 sata, koji je pisao o svim njihovim tubama, traei od izdavaa 50 tisua kuna za duevne boli.
Predmet se od rujna 2005. vodi na Opinskom sudu u Zagrebu, a kaznena prijava za klevetu protiv novinarke 24 sata Danijele
Mikole, koju su tenglovi takoer podnijeli, odbaena je. tenglovi su tuili i osjeki Glas Slavonije, te Mladena Pavkovia,
predsjednika Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, traei 50.000 kuna za duevne boli zbog jednog
teksta u kojem je, ocijenili su, Pavkovi povrijedio njihov ugled i ast. Kad se sve dakle zbroji, u razdoblju od prve tube protiv
Fintia, podnesene 4. srpnja 2005., do za sada posljednje, 3. studenoga iste godine, dakle u razdoblju od etiri mjeseca, Vladimir i
Dragica tengl prema vlastitoj procjeni, onako kako je ona iskazana u tubama za naknadu nematerijalne tete, duevno su patili
za vie od pola milijuna kuna, ili tonije 522 tisue kuna!
U Vukovaru se, ne bez zluradosti, a naroito meu braniteljskim strukturama koje tenglu zamjeraju injenicu da je
na prvim viestranakim izborima u Hrvatskoj 1990. bio na istoj izbornoj listi s kasnijim hakim optuenicima
Slavkom Dokmanoviem i Goranom Hadiem, kau kako su tenglovi tuei medije i novinare razvili solidni
obiteljski biznis. tengl je u vrijeme podizanja tubi imao saborsku plau u iznosu od, za vukovarske prilike
nezamislivih 16.584 kune, a njegova supruga rukovodeu, takoer iznadprosjenu plau u vukovarskom Vodovodu,
tvrtki u vlasnitvu grada na ijem je elu niz godina bio njen suprug.
Namirivanje obitelji
Dosjetku o obiteljskom biznisu neko prvog vukovarskog para, u Vukovaru dodatno obrazlau podatkom da je sin
Dragice i Vladimira tengla, Krunoslav, po struci pravnik, zastupao svoje roditelje u spomenutim sporovima, prvo kao vjebenik
u odvjetnikom uredu Zvonimira Hodaka, a sada i samostalno, kao odvjetnik s uredom u Zagrebu, u Ulici kralja Zvonimira 49.
Krunoslav tengl tako je samostalno zastupao svoju majku Dragicu u prijedlogu za ovrhu o plaanju onih presuenih 50.000 kuna
za duevne boli. Taj je prijedlog Opinski sud u Vukovaru prihvatio 23. sijeanja ove godine i od tada Finti, treinom svoje plae,
poinje namirivati obitelj tengl u dijelu zahtjeva kojim trae ukupno 252 tisue kuna, a kojim bi im mogli ublaiti izazvane
duevne patnje.
Iako je odvjetniko zastupanje Krunoslava tengla u "obiteljskom biznisu" njegova oca i majke sasvim legitimno, ono
Vukovarcima daje dodatno uvjerenje kako je ta obitelj razradila sistem u kojem, zajednikim radom, moe, uz ionako vie nego
solidna primanja, osigurati dodatne prihode.
TENGL: BRIGA ME ZA FINTIA!
"Uope me nije briga za Fintia i kako e on plaati dosueni iznos za duevne boli moje supruge", kae Vladimir tengl
odgovarajui na nae pitanjem nije li njemu i njegovoj supruzi dovoljna sudska zadovoljtina, kojom je Finti proglaen krivim. Na
pitanje zato pored visoke saborske mirovine koju tengl uiva i iznadprosjenih prihoda njegove supruge Dragice - inzistiraju na
isplati visokih iznosa za duevne boli, te zato trae da im Finti, sa skromnim primanjima kojima izdrava i malodobno dijete,
isplati jo 202.000 kuna, o emu e u ponovljenom suenju odluivati Opinski sud u Vukovaru, tengl ljutito odgovara:
"Dali smo Fintiu priliku da makne uvredljivi sadraj s Interneta, da nam otkrije tko je autor klevetnikog lanka potpisan sa
'Specijalni agent' i da se zbog svega ispria. Ali on je to odbio i nastavio nas dalje vrijeati, sramotei nas pred javnou. Zato
bismo mi sada prema njemu bili obazrivi i blagonakloni? Tko nas je pitao kada ni supruga ni ja nismo noima spavali, osjeajui se
posramljenima i oklevetanima zbog svega to nam se pripisivalo na Vukovarcu Net. Neka se Finti i njemu slini jednom zauvijek
opamete da s nedunim ljudima tako ne mogu postupati", rekao je rezignirani tengl.
DOBAR POSAO S DUEVNIM BOLIMA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (6/18)
FERAL ISTRAUJE: ZATO JE PROMIJENJENO ELNITVO KONTROVERZNOG PROJEKTA "BRIJUNI RIVIJERA"
KOJIM E SE PRIVATIZIRATI NAJATRAKTIVNIJI DIJELOVI ISTARSKE OBALE?

KRIJU-BRIJU
Vedran MARJANOVI
21. veljae, 2008.
Donedavni direktor poduzea koje upravlja projektom "Brijuni Rivijera" Veljko Ostoji otiao je, prema procjeni elnika Istarskog
demokratskog foruma Livija Bolkovia, nakon to je shvatio da projekt previe ovisi o politikim silnicama. Ni Ostojiev odlazak ni
smjena predsjednika Nadzornog odbora reene tvrtke Boidara Kalmete ne znae da je dolo do promjene smjera kojim se razvija
plan IDS-a i HDZ-a - stavljanja u privatne ruke vie od pet milijuna etvornih metara priobalja od Rovinja od Pule
Pet godina nakon pokretanja najveeg projekta hrvatskog turizma "Brijuni Rivijera", ne samo da se nisu razbistrile brojne
nedoumice koje ga prate od poetka, nego su nadodane jo neke. Poetkom ove godine s mjesta predsjednika uprave poduzea
"Brijuni Rivijera" otiao je Veljko Ostoji, u ije su se menaderske kvalitete dojuer kleli pokretai cijele ideje, a prije desetak
dana Vlada je, kao vlasnik 66,5 posto kapitala "Brijuni Rivijere" (ostatak je u vlasnitvu Istarske upanija kojom suvereno upravlja
IDS), smijenila predsjednika Nadzornog odbora, ministra mora, prometa i infrastrukture Boidara Kalmetu i na njegovo mjesto
imenovala potpredsjednika Vlade Damira Polaneca. Tko e naslijediti Veljka Ostojia, jo se ne zna, ali nema sumnje kako e o
tome biti odlueno daleko od oiju javnosti, jer je to uobiajena praksa u osmiljavanju i izvedbi "Brijuni Rivijere", megaplana
pretvaranja najatraktivnijih dijelova istarskog priobalja izmeu Rovinja i Pule u turistike resurse, bez
ikakve strune i javne rasprave.
Niti Vladina odluka o postavljanju Damira Polaneca na elo "Brijuni Rivijere" nigdje nije objavljena, a
nije jo sprovedena ni u registar nadlenog Trgovakog suda. Polanecovo imenovanje obznanio je u
jednim dnevnim novinama istarski upan Ivan Jakovi, takoer lan Nadzornog odbora "Brijuni
Rivijere". Jakovi i Boris Mileti, gradonaelnik Pule i novopeeni saborski zastupnik, zastupaju u NO
interese upanije.
Nepodobni Kalmeta
Za razliku od Kalmete, ministrica zatite okolia i prostornog ureenja Marina Matulovi-Dropuli i ministar kulture Boo
Bikupi zadrali su lanstvo u NO-u "Brijuni Rivijere", to znai da netko nije bio zadovoljan samo sa Kalmetinim radom; taj
moe biti samo premijer Ivo Sanader, ili IDS, odnosno Ivan Jakovi. Kao i Sanaderovi, nepoznati su mogui izvori IDS-ova
nezadovoljstva Kalmetinim ueem u poduhvatu zarad kojeg je Jakovieva partija rtvovala dosta moralnog kredibiliteta i
politike popularnosti.
Pod parolom stavljanja u turistiku funkciju negdanjih vojnih nekretnina na lokalitetima Pineta, Hidrobaza, Otok Sveta Katarina,
Mulimenti i Muzil izmeu Rovinja i Pule, Istarska upanija osmislila je projekt "Brijuni Rivijera", osnovavi zajedno s Vladom
pokojnog Ivice Raana istoimeno poduzee. Samo na Muzilu (treem po veliini lokalitetu unutar projekta "Rivijere" to se protee
na ukupno pet milijuna i 500 tisua etvornih metara) posrijedi je 216 hektara zemljita s pripadajuom obalom od est kilometara i
tri stotine metara koji bi se, prema zamisli vodstva Istarske upanije, trebali ponuditi investitorima za izgradnju hotela, apartmana
i(li) golf-terena. Nemali broj istarskih politikih partija, udruga i pojedinaca tako zamiljenoj raboti odriu dobre namjere, privre-
nost zakonima i boljim obiajima demokratske procedure. Tako se pulski gradski vijenik Istarskog demokratskog foruma Livio
Bolkovi pita zbog ega IDS i Vlada ustraju na tome da osnivaka prava u "Brijunima Rivijeri" imaju iskljuivo upanija i drava.
"Prostori namijenjeni za 'Brijuni Rivijeru' nalaze se na podruju Pule, Vodnjana, Faane i Bala pa je, za poetak, bilo nuno i tim
jedinicama lokalne samouprave dati osnivaka prava u projektu, odnosno u istoimenom poduzeu. Uz to, Grad Pula vlasnik je 70
hektara zemljita koje je stavljeno u prednatjeaj 'Brijuni Rivijere' za odabir investitora, bez ijedne odluke gradskih tijela koja takvo
to odobravaju. S druge strane, vie od treine vlasnitva u reenom poduzeu ima Istarska upanija koja nije vlasnik nijedne estice
na teritoriju koji se nudi investitorima", ispripovijedao je, meu ostalim, za Feral Livio Bolkovi, koji u odlasku Veljka Ostojia i
smjeni Boidara Kalmete ne vidi i naznaku promjene dosadanjeg koncepta ovog projekta.
Pogrean pravac
Ostoji je, procjenjuje Bolkovi, otiao na bolje plaen posao ("Rivijera Pore" u vlasnitvu "Valamar grupe" Darka Ostoje op.
V.M.), nakon to je, veli na sugovornik, shvatio da "Brijuni Rivijera" previe ovise o politikim silnicama.
"to se tie Kalmetine smjene, potpuno je svejedno tko je na elu Nadzornog odbora BR-a sve dok je vrst savez IDS-a i HDZ-a
oko provedbe ovog posla. A nema znakova da taj savez slabi, tovie puno toga ukazuje da on jaa", smatra IDF-ov elnik. Nitko,
kae Bolkovi, nije protiv prenamjene negdanje vojne imovine izmeu Rovinja i Pule, ali su IDS i Vlada, zakljuuje, udarili
potpuno pogrean pravac. Izreenom ide u prilog dosad mrav rezultat poduzea kojim je donedavno upravljao Veljko Ostoji.
Jesenas je dovren prednatjeaj koji je pripreman pune etiri godine - za investitore, na kojem je izabrano njih 27, od ega e
nekolicina biti pozvana na daljnje konzultacije i dogovore. Nakon toga slijedi konani natjeaj za svaku od pet lokaliteta i odabir
investitora.
"ak i ako se odrade najavljeni natjeaji i izaberu ulagai, ostaje pitanje reakcije lokalne samouprave. to ako grad Pula ili opina
Faana donesu prostorne planove u koje se 'Brijuni Rivijera' ne uklapa?", pita se Livio Bolkovi, dok istarski "Zeleni" upozoravaju
kako pulski lokaliteti na kojima bi se trebala nalaziti ova megainvesticija nisu predvieni nijednim prostornim planom. Prema
rijeima predsjednice "Zelene Istre" Duice Radoji, dvjestotinjak hektara na podruju Muzila u prijedlogu pulskog GUP-a
ucrtano je kao zelena povrina, a "Brijuni Rivijera" ponudili su potencijalnim investitorima upravo tu zelenu povrinu s mogunou
gradnje dvije tisue i pet stotina leajeva, golf-terena i ostalih sadraja.
"Pretjerana turistika izgradnja planira se upravo u zatienom obalnom pojasu kakav je Muzil", poruuje
za Feral Duica Radoji, ukazujui i na postojanje dokumenta sredinje vlasti koji, umjesto strune
analize, bukvalno asistira planovima pokretaa "Brijuni Rivijere". Radi se o studiji Zavoda za prostorno
planiranje Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenje "Brijuni rivijera - Prostorno programski
koncept" iz oujka prole godine, u ijem zaglavlju stoji kako e "posluiti provedbi Drutvenog ugovora
o osnivanju Brijuni rivijera d.o.o i ostvarivanju zadataka i ciljeva koji su tim ugovorom definirani", te da
se "tematski, odnosi prvenstveno na razvoj turizma". To znai, konstatirala je Radoji, da autori studije
nisu imali za zadatak izraditi koncept razvoja grada na preostalim dijelovima pulske luke koji gradu
prirodno pripadaju, ve iskljuivo turizma.
"Gdje su tu javne potrebe i javni sadraji?", pita se Feralova sugovornica.
Izborni zastoj
Zastoj u pretakanju "Brijuni Rivijere" s papira u istarsku prirodu tumaio se, barem posljednjih pola godine, ekanjem
parlamentarnih izbora na kojima su bile mogue politike promjene. No, pokazalo se da sve ostaje po starom, a budui da nisu
daleko lokalni izbori (svibanj idue godine) eto povoda za izgovor sline prirode. Idui istarski izbori provjerit e, meu ostalim, i
istinitost teze Livija Bolkovia za sudbinu "Brijuni Rivijere" itekako referentne - kako tamonji birai sve vie postavljaju pitanje
zatite prostora na kojem obitavaju, ne davajui unaprijed za pravo ulagaima u turizam i druge vrste biznisa.
KRIJU-BRIJU
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (7/18)
HRVATSKO IZDANJE HITLEROVA "MEIN KAMPFA" ZABRANJENO ZBOG KRENJA ODREDBI O ZATITI
AUTORSKOG PRAVA
HUMAN COPYRIGHTS
Ivica IKI
21. veljae, 2008.
Ovdanje vlasti tokom svih proteklih godina nisu pokazale ozbiljnu volju da u kazneno zakonodavstvo ugrade propise to bi
zabranjivali javno promoviranje nacistikih i faistikih ideja i simbola: nisu stoga to je usvajanje ove civilizacijske tekovine
redovito bilo minirano desniarskim relativizmom u kojemu je centralno mjesto zauzimao zahtjev da se istovremeno zabrani irenje
komunistike ideologije
U ponedjeljak, 18. veljae, Republika je Hrvatska nakon nepunih deset godina blagonaklonosti i toleriranja
zabranila tampanje, distribuiranje i prodaju knjige Adolfa Hitlera "Mein Kampf", te je istodobno naloila
izdavau, zagrebakom poduzeu "Croatiaknjiga", da uniti sve primjerke tog nedjela, koje ima u skladitima i
na prodajnim mjestima. Izdavau je, takoer, naloeno da plati trokove objave ovih presuenih injenica u
dvjema domaim dnevnim novinama i u Sddeutsche Zeitungu.
Hitlerov ukorieni program masovnog zloina, podsjetimo, u ovoj je zemlji objavljen godine 1999., u izdanju
kue "Croatiaprojekt" iji je vlasnik bio, danas pokojni, Franjo Leti. Dotini izdava potrudio se da svoj
nakladniki pothvat opremi i dolinom koliinom vlastitih revizionistikih komentara. Primjerice: "Od Hitlera
su bili vei zloinci i Lenjin i Staljin, po ijem je nalogu, zbog ostvarenja jedne (k tome tue) ideje poubijano
bar trideset milijuna 'nepoudnih' Rusa i drugih naroda."
Hitler i Capone
"Croatiaprojekt" u meuvremenu je nestao, a naslijedila ga je "Croatiaknjiga" koju sad vodi Mladen Leti, Franjin sin: potonja je
firma 2002. godine objavila "Mein Kampf" na njemakom jeziku, a godinu dana kasnije i drugo izdanje iste knjige na hrvatskome.
Procjenjuje se da je ukupno tiskano, i vie-manje rasprodano, dvije i pol hiljade primjeraka nacionalsocijalistikog kultnog spisa.
Cijena se kretala od 250 do 300 kuna.
To su injenice, a sad slijede apsurdi. Nepravomonu presudu, kojom se Hitlerova knjiga u Hrvatskoj proglaava ilegalnom te se
nareuje unitavanje svih njezinih primjeraka, donijela je zagrebaka sutkinja Mirna Mari koja se, meutim, ne bavi kaznenim
predmetima nego trgovakim parnicama i zaposlena je u Trgovakom sudu. "Osjeam se prilino loe to sam zabranu daljnjeg
objavljivanja i prodaje knjige Adolfa Hitlera prvostupanjski uspio ishoditi pozivajui se na Zakon o autorskom pravu", kae
odvjetnik Eugen Zadravec, pravni zastupnik Slobodne Drave Bavarske koja je zahtijevala povlaenje "Moje borbe" iz javnoga
optjecaja. "Da je netko u Njemakoj objavio 'Mein Kampf' i stavio tu knjigu u promet poinio bi kazneno djelo i bio bi podvrgnut
kaznenom progonu. U Hrvatskoj, meutim, nije kriminalizirano irenje nacionalsocijalistikih ideologije ili rasne i nacionalne
mrnje, pa smo morali tragati za drugim pravnim osnovom u traenju sudske zabrane 'Mein Kampfa'. Pritom su odvjetnici suprotne
strane u svome odgovoru bili napisali da tuitelj, to jest Bavarska, trai zabranu 'iz njemu znanih razloga', kao da ti razlozi nisu
opepoznati i opecivilizacijski."
Hitlerov zloinaki paraknjievni uradak u Hrvatskoj je, dakle, zabranjen na nain koji je naelno usporediv s metodama kojima su
se amerike vlasti svojedobno posluile da osude mafijakog kralja Alphonsa Caponea koji je unato odgovornosti za brojna
ubojstva nastradao zbog utaje poreza. Mladena Letia u daljnjem punjenju depova zaustavilo je, eto, benigno krenje odredbi o
autorskim pravima, a samo zato to ovdanje vlasti tokom svih proteklih godina nisu pokazale ozbiljnu volju da u kazneno
zakonodavstvo ugrade propise to bi zabranjivali javno promoviranje nacistikih i faistikih ideja i simbola: nisu stoga to je
usvajanje ove civilizacijske tekovine redovito bilo minirano desniarskim relativizmom u kojemu je centralno mjesto zauzimao
zahtjev da se istovremeno zabrani irenje komunistike ideologije.
"Kad se pojavio 'Mein Kampf' u Hrvatskoj, Bavarska je diplomatskim kanalima slala poruke da se neto poduzme u vezi sa
sprjeavanjem slobodne i masovne prodaje te knjige, no nitko nije reagirao", kae odvjetnik Zadravec koji se potom morao uhvatiti
Zakona o autorskom pravu. Bavarska je, naime, godine 1949. konfiskacijom postala univerzalnim vlasnikom imovine nacistikog
voe Adolfa Hitlera i minhenske tvrtke "Franz Eher Nachfolger", pa tako i izdavakih prava na zloglasnu knjigu.
Moja borba do 2015.
Sutkinja Mari, koja je postupak dovela do kraja u nekoliko mjeseci, presudila je u korist Bavarske na temelju dviju razliitih
odredbi iz Zakona o autorskom pravu i Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima: nala je da autorska moralna prava, koja dakle
pripadaju spomenutoj njemakoj pokrajini, ne prestaju nikada i da vlasnik dovijeka ima moralno pravo da trai zabranu
objavljivanja djela ako bi to nanijelo tetu njegovu ugledu i asti; utvrdila je da iz duha zakonskih izmjena proizlazi da autorsko
imovinsko pravo traje sedamdeset godina od smrti autora, to znai da u sluaju "Mein Kampfa" ono vrijedi do 2015. godine.
"Moja stranka, Drava Bavarska, na sveope iznenaenje advokata 'Croatiaknjige', nije traila nikakvu materijalnu naknadu za
grubo krenje autorskog prava, premda je krenjem zakona ostvarena ozbiljna financijska dobit", kae Eugen Zadravec. "Na jedini
interes sastojao se u spreavanju daljnje javne dostupnosti Hitlerove knjige. Kao stanovnika ove zemlje alosti me to sam u tom
poslu bio prisiljen voditi parnicu na Trgovakom sudu, jer civilizirane drave takav sluaj rjeavaju samostalnim kaznenim
progonima i bez pravnoga upliva Bavarske."
HUMAN COPYRIGHTS
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (8/18)
FERAL OTKRIVA KAKO SE MIRKO OBRVAN DOMOGAO ATRAKTIVNOG PROSTORA U DUBROVNIKU

POSLOVNI ZASTOR
Luko BRAILO
21. veljae, 2008.
USKOK-ove ekipe propituju neuobiajenu brzinu i okolnosti pod kojima je poslovni prostor od 96 kvadrata, vrijedan blizu milijun
eura, u irokoj ulici, petnaestak metara od Straduna, vlasniki uknjien na dubrovaku tvrtku "IN TREND", koja je u veinskom
vlasnitvu Mirka Obrvana. Naime, samo dva mjeseca i dvanaest dana nakon to je upanijski sud potvrdio zahtjeve obitelji Didovi
i Montagne-Sparavalo za povratom nacionalizirane imovine u irokoj ulici, traei da se ponovi postupak utvrivanja svih
relevantnih injenica, tvrtka "IN TREND" se uspjela uknjiiti kao novi vlasnik!?
Nakon to je USKOK-ova akcija "Pet zvjezdica" zaljuljala mnoge uvaene dubrovake gospodarsko-politike i ine osobe, osobito
one ukljuene u pretvorbu i privatizaciju Hotelskog poduzea "Dubrovako primorje", s naglaskom na sumnjivu preprodaju i
uknjibu 200-injak tisua metara etvornih atraktivnog zemljita u Turistiko-apartmanskom naselju "Vrtovi sunca" u Oracu
slijedi i akcija "Gruntovec" u Zemljinoknjinom odjelu Opinskog suda u Dubrovniku.
USKOK-ove ekipe su se svojim uestalim posjetima gotovo udomaile u tom odjelu, a meu ostalim, propituje se i neuobiajena
brzina i okolnosti pod kojima je iznimno vrijedan poslovni prostor od 96 kvadrata u irokoj ulici, petnaestak metara od Straduna,
vlasniki uknjien na dubrovaku tvrtku "IN TREND" d.o.o. U tom prostoru od prije dvije godine je smjetena drogerija lanca
"Cosmo", dok je tvrtka "IN TREND" u veinskom vlasnitvu dubrovakog tajkuna Mirka Obrvana. On je 90-ih godina stasavao u
okruju glasovitog direktora Dubrovake banke Nevena Baraa, da bi kasnije utemeljio "Mediator" koji je godinama bio gotovo
monopolski trgovaki lanac na jugu Hrvatske. S pojavom konkurencije u Dubrovako-neretvanskoj upaniji ("Getro", "Kerum",
"Tommy", "Mercator"...) Obrvan je "Mediator" prodao "Konzumu" Ivice Todoria. "IN TREND" se,
inae, bavio unutarnjom i vanjskom trgovinom, restoranima, barovima, leasingom, mjenjakim
poslovima, nekretninama...
Novo propitivanje uknjibe spomenutog poslovnog prostora koji se, prema cijenama dubrovakih
nekretnina, procjenjuje na vrijednost od najmanje 500.000 pa do milijun eura, potaknule su obitelji
Didovi i Montagne-Sparavalo koje ve godinama vode pravnu bitku za povratom nacionalizirane im
imovine u koju je spadala i "velika butiga na irokoj". Taj je prostor svojedobno pripadao Trgovakom poduzeu "Dubrovkinja" iji
je jedan od kasnijih sljednika postala i tvrtka "IN TREND". Godine 1996. obavljena je pretvorba "Dubrovkinje", a rjeenjem
Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) rezervirane su i dionice u protuvrijednosti nekretnine za bive vlasnike.
"Velika butiga"
Sve do sijenja 2005. godine reeni je prostor bio knjieno vlasnitvo Grada Dubrovnika, budui da je "Dubrovkinja" temeljem
prava koritenja tu i ostale prodavaonice koristila za svoju prodajnu mreu. "Velike butige na irokoj" stoga nije bilo ni u temeljnom
kapitalu "Dubrovkinje" kada se obavljala pretvorba i privatizacija.
"Unato svim tim okolnostima, kao i injenici da je ve u rujnu 1997. godine sljednicima 'Dubrovkinje' pravomonim rjeenjima
odbijena uknjiba na taj poslovni prostor, te da je i dalje njegov vlasnik bio Grad Dubrovnik, tada su poele udesne igre oko te
butige", kae za Feral Boris Didovi (zastupnik majke Danice Didovi), koji je potkraj prole godine cijeli sluaj prijavio i Dra-
vnom odvjetnitvu RH u Zagrebu, traei da se akcija "Gruntovec" proiri i na Zemljinoknjini odjel dubrovakog Opinskog suda.
Naime, obitelji Didovi i Montagne-Sparavalo su uredno i na vrijeme podnijele zahtjev za povratom
nacionalizirane imovine, ali kako je procedura s tim u vezi "malo zapinjala" odluili su se i za sudske postupke.
Tako je 25. veljae 2002. godine Opinski sud u Dubrovniku (sudac Hrvoje Katui) donio presudu u kojoj se,
meu ostalim, istie da tvrtka "IN TREND" "nije dokazala vlasnitvo" nad spomenutom nekretninom, a takvog
rjeenja nema ni u dokumentaciji ex "Dubrovkinje" i njezinih sljednika.
U travnju 2003. godine Dravni ured za reviziju ralanjuje pretvorbu i privatizaciju "Dubrovkinje" i njezinih
sljednika te ustvruje kako poduzee "Dubrovkinja Trade" kao prednik "IN TRENDA" "nema dokaza o
vlasnitvu ili pravu koritenja navedene nekretnine", da na estici 1662 u irokoj ulici "nisu rijeeni imovinsko
pravni odnosi", a podsjea i da je i Opinski sud u Dubrovniku jo u veljai 2000. godine donio "privremenu
mjeru zabrane otuenja i optereenja" spomenutog prostora.
Sluaj ide dalje, pa 22. listopada 2004. godine upanijski sud u Dubrovniku donosi rjeenje kojim potvruje da su obitelji Didovi i
MontagneSparavalo u pravu. Sudsko vijee (Jozo oleti, Mila Janja Stjepanovi i Josita Begovi) ustvruje da nad
spomenutim poslovnim prostorom postoji zabrana otuenja, da nisu rijeeni imovinsko-pravni odnosi, jer su prijanji vlasnici
podnijeli zahtjeve za povrat nacionalizirane imovine, da je HFP rezervirao dionice za bive vlasnike...
Pravomona zabrana
"Tada je izgledalo da se sluaj blii kraju", napominje Boris Didovi, "ali smo onda doznali kako je tvrtka 'IN TREND' jo u svibnju
iste godine, dakle pet mjeseci prije rjeenja upanijskog suda u Dubrovniku, podnijela zahtjev za uknjibu prava vlasnitva nad
spomenutim prostorom, mada za taj prostor postoji i pravomona i ovrna zabrana raspolaganja, otuenja i optereenja koja je
zabiljeena i u zemljinoj knjizi. No, hrvatska pravna drava priredila nam je iznenaenje potezom kojim je, unato svim
prethodnim rjeenjima, presudama, zabiljebama itd. - tvrtka 'IN TREND' 10. sijenja 2005. godine postala uknjienim vlasnikom
cijelog prostora na irokoj ulici.
Dakle, samo dva mjeseca i dvanaest dana nakon to je upanijski sud potvrdio nae zahtjeve za povratom imovine, pravomone i
ovrne zabrane raspolaganja nad tim prostorom traei da se ponovi postupak utvrivanja svih relevantnih injenica, tvrtka 'IN
TREND' se uspijeva uknjiiti kao novi vlasnik. Pritom se ne mogu nauditi i da se Grad Dubrovnik nije alio na takvu uknjibu,
mada je kao dotadanji vlasnik veine poslovnih prostora ex 'Dubrovkinje' imao na to pravo", istie Didovi. Dodaje, kako mu je
neshvatljivo da je sa svim tim u vezi Zemljinoknjini odjel dubrovakog Suda zaobiao injenicu da prije uknjibe valja provesti
novi parnini postupak.
U iekivanju tog postupka kao i najava da e se "gruntovanske ekipe" USKOK-a baviti i sumnjivim uknjibama na dubrovakom
podruju, teko e se moi zaobii i jedan ogromni previd koji se dogodio u mnotvu okolnosti koje su pratile ekspresnu uknjibu
Obrvanova "IN TRENDA" na irokoj ulici. Naime, tijekom brojnih postupaka obitelji Didovi i Montagne-Sparavalo podnijele
su i kaznene prijave protiv odgovornih osoba u Zemljinoknjinom odjelu dubrovakog Opinskog suda kojim rukovodi Ivo
Besjedica. Tako je, jo u vrijeme kada se vodio postupak pred Opinskim sudom njegov predsjednik Besjedica gu Danicu
Didovi 11. sijenja 2002. godine obavijestio da je "predmet 1150/00" koji se odnosi na poslovni prostor u irokoj, nakon sutkinje
Kate Brajkovi, preuzeo sudac Hrvoje Katui.
Meutim, kada se nakon udesno brze uknjibe "IN TRENDA" na taj prostor Besjedica u oujku 2005. godine oitovao na
podnesenu kaznenu prijavu u pismu tadanjem pomoniku ministrice pravosua Borisu Koketiju, meu ostalim, je istaknuo:
"Zemljinoknjini sud nije znao, a niti je morao znati za parnini predmet P1150/00 jer nije bila izvrena zabiljeba spora. Dakle,
niti u radnjama zemljinoknjinog referenta, a niti z.k. suca, nisu se ostvarila obiljeja niti jednog kaznenog djela, a posebno ne za
ona koja su prijavljeni."
"Valjane" isprave
Ne bi se "teli meati" u to Besjediino oitovanje Koketiju, ali je teko shvatljivo kako on godine 2002. vrlo
dobro zna koji suci vode "parnini predmet P1150/00", a zatim tri godine kasnije s time nije upoznat jer "nije
bila izvrena zabiljeba teenja spora". Budui da je on jedini zemljinoknjini sudac u dubrovakom Sudu u
takvu mogunost se naprosto ne moe vjerovati. Tim vie to je pomoniku ministrice Koketiju potanko opisao
koji referenti rade na "predmetu iroke", a priloio mu je i rjeenje HFP-a o pretvorbi "Dubrovkinje" iz 1996.,
te rjeenje ex Narodnog odbora Opine Dubrovnik iz 1961. godine kojim se spomenuti prostor tadanjem
trgovakom poduzeu "Mineta" daje samo na koritenje.
Valja primijetiti da Besjedica Koketiju nije priloio, recimo, presude i rjeenja Opinskog i upanijskog suda iz 2002. i 2004., te
nalaz Dravne revizije o spornom poslovnom prostoru iz 2003., iako bi tako to bilo logino kad se ve dostavljaju i dokumenti iz
1961. godine. Toliko korektnosti i obzira prema graanima koji su se odluili zatraiti pomo i u Ministarstvu pravosua se
podrazumijeva, dakako, u ureenim dravama.
No, u pravnoj Hrvatskoj nakon puna tri dana ekanja dobijete ovakav odgovor: "Radili smo zakonito i na temelju valjanih tabularnih
isprava, i ne bih elio ita vie komentirati", rekao je za Feral zemljinoknjini sudac i predsjednik Opinskog suda u Dubrovniku
Ivo Besjedica, iji je potpis na rjeenju o vlasnikoj uknjibi "IN TRENDA" na poslovni prostor u irokoj ulici. Besjedica je, inae,
jedini zemljinoknjini sudac u dubrovakom Opinskom sudu i istovremeno je njegov predsjednik. iroj je javnosti poznat i po
nedavnom otkriu o dvojbenoj vlasnikoj uknjibi 200.000 kvadrata dravnog zemljita u Oracu tvrtki "Dubrovako primorje"
biveg dubrovakog dogradonaelnika Pere Viana to se upravo propituje u akciji "Pet zvjezdica".
POSLOVNI ZASTOR
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (9/18)
FERAL ISTRAUJE: HOE LI SANADEROVA VLADA PRISTATI NA ZAHTJEV UDRUGE GRADOVA ZA RADIKALNIM
SMANJENJEM STOPE PDV-a NA KOMUNALNE USLUGE?
KOMUNALNE UVREDE
Vedran MARJANOVI
21. veljae, 2008.
Predsjednik Udruge gradova, rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel, suoio je premijera Ivu Sanadera sa zahtjevom da se stopa
poreza na dodanu vrijednost na osnovne komunalije smanji sa 22 na pet posto. Vlada dosad nije odgovorila na taj zahtjev, a ukoliko
odgovor bude negativan, nee ga biti jednostavno formulirati, posebice to se preporukama Europske unije Hrvatskoj ostavlja
prostor smanjenja stope PDV-a na javni prijevoz, vodoopskrbu, istou, upravljanje otpadom i pogrebne usluge, no ne i uvoenje
nulte stope
Vladino sijeanjsko "akanje meke" o uzronicima rasta inflacije urodilo je razliitim protuoptubama i prijedlozima, meu
kojima se najozbiljnijim zasada ini zahtjev Udruge gradova prema Banskim dvorima da se smanji porezno optereenje na
komunalne usluge. Na jednom od savjetovanja sredinje i lokalne vlasti sa sindikatima i privrednicima o obuzdavanju inflacije,
predsjednik Udruge gradova, rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel, suoio je premijera Ivu Sanadera sa zahtjevom da se stopa
poreza na dodanu vrijednost na osnovne komunalije smanji sa 22 na pet posto. Vlada dosad nije odgovorila na taj zahtjev, a ukoliko
odgovor bude negativan, nee ga biti jednostavno formulirati, ne samo zbog aktualnog socijalnog i ekonomskog trenutka, nego i
zbog argumenata koji su na strani Udruge gradova.
Prema dokumentaciji koja nam je dostavljena iz udruenja koje vodi Vojko Obersnel, cijene gradskih usluga poput isporuke vode i
komunalne naknade prije oporezivanja, podcijenjene su ve godinama. Otuda, veli isti izvor, subvencije gradskim komunalnim
poduzeima iz lokalnih prorauna kako bi gubici poduzea bili podnoljiviji.
Ekonomske cijene
"Paradoksalno je da jedinice lokalne samouprave, s jedne strane, iz svojih skromnih prorauna izdvajaju dio sredstava i cijene
komunalnih usluga subvencijama dre pod kontrolom kako bi one graanima bile jeftinije, a s druge
strane te su komunalne usluge optereene visokim PDV-om koji u cijelosti predstavlja prihod sredinje
drave", dio je zakljuaka Udruge gradova, koja se poziva i na pripadajue preporuke Europske Unije
Hrvatskoj, odnosno svim zemljama koje kane pristupiti Uniji, o PDV-u na komunalne usluge. U tim se
preporukama ostavlja prostor smanjenja stope PDV-a na javni prijevoz, vodoopskrbu, istou, upravljanje
otpadom i pogrebne usluge, no ne i uvoenje nulte stope.
Preporuke EU odbacuju nultu poreznu stopu u potpunosti, pa budui da je u Hrvatskoj takav porez na snazi za vie proizvoda i
usluga (kruh, mlijeko, knjige, dio lijekova), ovdanji porezni sustav morati e ionako doiviti znaajne promjene. Nije teko
izraunati koliko bi komunalije automatski pojeftinile kada bi se gradski prijevoz, odvoz smea, komunalna i naknada vodovodu i
odvodnji oporezivali po etiri puta manjoj stopi PDV-a; u Zagrebu, recimo, to bi bilo prema podacima potroake koarice
Nezavisnih hrvatskih sindikata za etverolanu obitelj otprilike 400 kuna manje mjesenih trokova.
No, budui da same gradske uprave priznaju kako su cijene mnogih usluga koje pruaju nie od tzv. ekonomskih, jasno je da bi
poskupljenja bilo i nakon zaiskanog smanjenja PDV-a, pa bi konane blagodati za graane bile manje. Ali, kao to se vidjelo
prilikom nedavnog vraanja kotanja dijela prehrambenih proizvoda na staro, cijenu ivota u Hrvatskoj gradske uprave ni nisu
znaajnije podigle.
U Udruzi gradova raspolau podatkom da tamo gdje je u posljednje dvije godine bilo poskupljenja komunalnih usluga, opet nije
dolo do kreiranja cijena koje su iznad nacionalnog prosjeka. Tako tvrde kako je od 55 gradova za koje je Udruga analizirala cijenu
komunalne naknade, promjenu cijene u posljednje dvije godine izvrilo samo pet gradova u proloj i jedan u ovoj godini.
"Znaajnije promjene cijene komunalne naknade dogodile su se u Vrbovskom, Slunju, Delnicama i Slatini, no nove cijene komuna-
lne naknade manje su ili jednake cijenama komunalne naknade u veini analiziranih gradova", stoji u studiji Udruge gradova.
Rekordni parking
Cijene vode, tvrdi gornji izvor, u 2007. mijenjane su neto ee. Od 57 analiziranih gradova, 15 ih je diglo kotanja vodoopskrbe i
odvodnje, a u osam sluajeva to je jo uvijek ispod dravnog prosjeka koji, u ovoj godini, iznosi sedam kuna i 72 lipe po metru
kubnom. Iznad nacionalnog prosjeka, za petnaest posto, je i vodoopskrbni namet u glavnom gradu drave, ali to je vie pravilo nego
iznimka, kada su u pitanju komunalni trokovi u Zagrebu. Lani je u metropoli poskupilo doslovce sve i uvijek se radilo o stopi veoj
od 11 posto, a rekord zasad predstavlja parking koji je u roku 48 mjeseci skoio za nevjerojatnih 75 posto. Otuda i upozorenja
ekonomskih analitiara poput eljka Lovrinevia, da bi zagrebaka gradska uprava, ako nastavi zapoetim tempom, mogla
podjariti inflaciju na dravnoj razini.
Administracija kojoj je na elu Milan Bandi ima, pored svega, obiaj da oko poskupljenja ne konzultira zagrebaki Savjet
potroaa, iako takva obaveza postoji prema Zakonu o zatiti potroaa. Sluajevi poput Rovinja, gdje je gradska uprava dobila
"zeleno svjetlo" od lokalnog Savjeta potroaa za poskupljenje vodoopskrbe radi servisiranja 35 milijuna kuna kredita za izgradnju
sustava javne odvodnje, kazuju da graani nisu protiv novih financijskih optereenja ako se oni utemeljeno obrazloe.
Voda je u Zagrebu u 2006. poskupila 39, a lani 16 posto uz obrazloenje da je tako prikupljenim ekstra berivom otplaen dio kredita
za izgradnju gradskog proiivaa voda vrijednog 175 milijuna eura, no prava je istina kako je izbio problem financiranja
Domovinskog mosta (ispod kojeg se nalazi proiiva) jer je most ispao dvjestotinjak metara dulji od planiranog i skuplji stotinjak
milijuna kuna. Zato je bolje zaobii konzultacije sa Savjetom za zatitu potroaa.
Teko je, meutim, odrei upravi glavnog grada da se s pravom poziva na, za lokalne interese, tetne posljednje izmjene naina
podjele poreznih prihoda izmeu dravnog i lokalnih prorauna, kao jedan od uzroka ugroenog financiranja lokalne samouprave.
Na temelju podataka Ministarstva financija o prihodima drave od poreza na dobit i dohodak u 2006., hrvatski gradonaelnici iznose
alopojku kako su od ta dva poreza uprihodili najmanje iznose u posljednjih pet godina, iako su proraunski prihodi od profita
poduzea i poreza na dohodaka u 2006. porasli u odnosu na 2005. za treinu, ili za milijardu i 460 milijuna kuna.
Sredinji proraun uzeo je vie nego ranije i tako lokalnim vlastima nainio neoekivane novarske potekoe, budui su najave bile
upravo oprene govorilo se kako je to poetak decentralizacije poreznih prihoda u korist gradova i opina. Oekivano, Udruga
gradova trai i povratak raspodjele poreznih prihoda na staro, a i tu je Vladi teko parirati naelu da bi se dobit trebala zadravati
tamo gdje se ostvaruje.
Prodaja gubitaa
Sudei prema potonjem posezanju centralne vlasti za poreznim prihodima, smanjenja kljunih davanja u proraun u skorije vrijeme,
pa tako i PDV-a na komunalne usluge, nisu izgledna. Treina dravnog prorauna pritjee iz poreza na dodanu vrijednost i ne treba
se zavaravati sporadinim oslobaanjima od PDV-a nekih proizvoda i usluga ili smanjivanjem stopa u nekim drugim sluajevima,
poput PDV-a na novine.
Iz klina izmeu Vlade, poslodavaca, sindikata i lokalne samouprave oko rasta ivotnih trokova, u
znaajnoj su mjeri ispali oni ije su usluge razmjerno daleko skuplje od komunalnih, bez vidljivog
razloga. To su banke i multinacionalne kompanije koje kontroliraju domae usluge poput telefoniranja i
distribucije naftnih derivata. Oko banaka, odnosno njihove namjere da poskupe posuivanje novca, jo i
postoje neka Vladina okapanja, iako nije jasno kako banke mogu braniti odluku o poveanju kamata na
kredite ako nije dolo do poveanja trokova njihova poslovanja. Inflacija cijena goriva gotovo se dri
neupitnom zbog svjetskih kretanja, no telekomunikacije nitko ne dira, iako je jasno kako su u gotovo
svakom kuanstvu telefonski rauni vea stavka od struje, a o vodi da se i ne govori.
Upravo zarade "T-Coma" i "VIPneta", koji su u preteito ili potpuno stranom vlasnitvu i kotanja njihovih usluga, pokazuju u
kojem e se smjeru neminovno kretati poslovne politike kompanija poput Hrvatske elektroprivrede ili velikih komunalnih poduzea.
I tu dolazimo do paradoksa. Da domaa poduzea, koja isporuuju energiju i komunalne usluge i koja u postojeim odnosima na
tritu gomilaju gubitke, ne bi postala laka meta preuzimanja izvana, morat e se mijenjati cijene kako bi postali skuplja lovina. A
pukom prodajom gubitaa se nee zaustaviti trend poskupljenja.
KOMUNALNE UVREDE
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (10/18)
NASTAVAK SUKOBA SPLITSKE GRADSKE UPRAVE I LOKALNIH GRAANSKIH INICIJATIVA: NOVA RIVA KAO
"NEDODIRLJIVO AUTORSKO REMEK-DJELO" S KOJIM POGLAVARSTVO NEMA NIKAKVE VEZE

PISTA VELOG MISTA

Mirko PETRI
20. veljae, 2008.
Tko je, u ime Grada, to jest u ime investitora, bio zaduen za komunikaciju ocjenjivakog suda s autorima na natjeaju
prvonagraenog idejnog rjeenja? I je li te komunikacije uope bilo? Tek bi odgovori na ova pitanja mogli pomoi, rasvjetljavanju
pitanja o realizatoru "autorskog djela", ili - ako uobiajena procedura nije potovana - "nedjela" koje je osvanulo na splitskoj Rivi.
Pri emu se ovdje, da ne bude zabune, uope ne misli na arhitektonski dio projekta, nego na neodgovorno i klijentelistiko
poigravanje samom idejom autorstva
Nategnut odnos splitske gradske uprave i lokalnih graanskih inicijativa nastavlja se odvijati na dva
razboja. S jedne strane, bitke se vode oko "izmjena i dopuna GUP-a", kojima je Poglavarstvo posve
neproceduralno i bez javnog uvida pokualo osigurati komercijalnu gradnju na za to neprimjerenim
lokacijama, ne hajui uope za prometni kaos koji bi takva rjeenja izazvala, a usput ostavljajui graane
bez javnog prostora i javnih sadraja.
S druge strane, nisu dovrene rasprave o preureenju splitske Rive, koja je izazvala manje-vie
nepodijeljenu osudu graanstva, a ak i da te osude nije bilo, o neprimjerenosti izvedenog rjeenja govore podaci o masivnom padu
ugostiteljskog prometa (sada je tek na 20 posto od nekadanjega), ali i etakih prolaza tim nekad vrlo popularnim prostorom javnog
okupljanja. Od preureenja, Riva uglavnom zjapi prazna, a graani je obilaze u prilino irokom luku ne samo kad pada kia i kad
postoji opasnost da se na skliskim betonskim ploama padne ili ugane noga.
U posljednje vrijeme, dvije se spomenute rasprave ipak sve vie dodiruju: prema javnim istupima njegovih elnika, stjee se dojam
da Grad nastoji "izai u susret" zahtjevima graana. U tom se smislu, primjerice, gradonaelnik Kuret obratio prosvjednicima pred
Banovinom, kad se spustio meu njih i objavio da su "izmjene i dopune GUP-a" skinute s dnevnog reda sjednice koja je bila u toku,
zaboravivi dodue napomenuti da je to uinjeno prvenstveno zbog izostanka suglasnosti Ministarstva na njihovo neproceduralno
usvajanje.
U meuvremenu je dio planiranih "izmjena i dopuna" vraen na javni uvid, pa Poglavarstvo stvara dojam "izlaska u susret
graanima" na drugom planu. S Rivom je graanstvo oigledno nezadovoljno, interes graanskih inicijativa za tu temu i dalje
neprijeporan, a dodatna je povoljnost da se u tom sluaju moe uiniti sve, a da se na koncu zapravo ne uini gotovo nita.
Zelena akcija
Valja, dodue priekati i vidjeti kakve e odluke i preporuke donijeti radna skupina koju je imenovalo Poglavarstvo, a koja bi se
trebala pozabaviti eventualnim izmjenama postojeeg stanja na Rivi. Rad skupine, koja se dosad sastala jednom, nije otvoren za
javnost, ali izjava njezina lana Lovre Rumore, predstavnika "Zelenih Dalmacije", ukazuje na to da gornja procjena o intenciji
minimiziranja moguih promjena postojeeg projekta u najmanju ruku nije posve pogrena.
Rumora je, naime, jo prije poetka zasjedanja radne skupine, za novine izjavio da e "velik problem" pri pokuaju bilo kakvih
izmjena postojeeg stanja biti "injenica to je Riva autorski rad, pa ne znam koliko se daleko moe ii u mijenjanju njihova
projekta". U sluaju da se pokae da su radikalne izmjene "doista nune", nastavio je Rumora, "treba potegnuti i pitanje
odgovornosti onih koji su takav rad izabrali kao najbolji".
U svega deset redaka u vrlo uskom novinskom stupcu, Rumora je zapravo iznio bit onoga to bi se u skoroj budunosti moglo
kristalizirati kao pozicija Grada u cijeloj raspravi: pokuali smo, odgovorili smo na zahtjeve graana, ali kako potujemo proceduru i
dobre obiaje arhitektonske struke ili bilo kakve kreativne djelatnosti, ne moemo zadirati u neto to je autorsko rjeenje. A budui
da je tako, odgovornost treba potraiti kod onih koji su to rjeenje odabrali: drugim rijeima, kriv je ocjenjivaki sud, a Grad vie-
manje pere ruke od svega. On je, kako i dolikuje, tek omoguio da se obavi procedura odabira arhitektonskog rjeenja i onda
bespogovorno proveo u djelo ono o emu je odluila struka.
Dobro zvui, ali vrlo je daleko od istine. Dapae, ona je upravo suprotna. No, prije nego to objasnimo zato je tako, vratimo se
izjavi Lovre Rumore i najprije konstatirajmo bliskost stavova koje zastupa onome to se uje u krugovima arhitekata bliskih
Poglavarstvu i stranci na vlasti u gradu Splitu (HDZ).
Teza o Rivi kao "autorskom djelu" ondje ispod glasa krui ve neko vrijeme, naravno u novo-kroatiziranom, a ne danas ve
"arhainom" obliku pojma kojim se posluio Rumora. No, ba ju je on, kao nezavisna osoba, pripadnik civilnog drutva i lan
radne skupine, iznio u iru javnost, u spomenutom novinskom lanku, u kojem se najavljuje i "domino efekt" to bi se mogao
pojaviti ako se, primjerice, s Rive uklone tende. U tom sluaju, poruuje nam lanak, problem e nastati u rasvjetnim tijelima, koja
e takoer trebati mijenjati, dopuste li se drugi stolovi na tekatima, propast e zamisao autora o podnoj rasvjeti, "i tako dalje".
Bez sankcija
Poruka je jasna: Rivu valja uzimati u cjelini, a bilo kakve izmjene na njoj bit e nepraktine. Teko bi bilo oekivati da prije poetka
rada skupine takvo miljenje iznese osoba zaposlena u gradskim slubama, ali nezavisni Rumora sreom nam je omoguio
razmiljanje o ovom vrlo vanom aspektu cijelog procesa.
Raspita li se ovjek na meritornim mjestima, pokazuje se meutim da teza o nedodirljivosti autorskog rada u sluajevima poput
onoga o kojem je ovdje rije, ne stoji. Prema povjesniarima umjetnosti, jedini nain da se na postojeoj Rivi onemogue bilo kakve
izmjene, bio bi da se ona konzervatorski zatiti, a to - bar zasad - ne pada nikome na pamet.
U Hrvatskoj se bez ikakvih sankcija rue remek-djela moderne arhitekture kad prijeu u neije privatno vlasnitvo, pa je teko
zamisliti da izmjene, naravno voene strukturirano i u dogovoru s autorom, ne bi bile mogue za neto to se nikako nije pokazalo
remek-djelom, niti je ispunilo ciljeve koje je projekt sam sebi zadao (Riva kao mjesto sastanka i komunikacije).
U krajnoj konzekvenci, inzistiranje na nemogunostima izmjene "autorskog djela", moglo bi se obiti o glavu upravo onima koji na
njemu inzistiraju: ako u spomenutom projektu doista nije mogue nita izmijeniti, onda se kao logina
namee njegova potpuna zamjena drugim autorskim projektom.
Nedvojbeno je da o pravnim aspektima mogueg problema svoje treba izrei pravna struka. No, u
konkretnom sluaju nije mogue ne zamijetiti ironiju koja bi se pojavila kad bi Grad Split, koji je upravo
preuredio ve povijesnu Vitievu koncertnu dvoranu u knjinicu, ne hajui nimalo za izvornu autorsku
intenciju, odjednom odluio biti krajnje skrupulozan prema projektu za koji se nikako ne moe rei da ga
krase obiljeja remek-djela.
Postoje, meutim, i znatno prizemniji razlozi koji ne govore u prilog tezi o nedodirljivosti autorskog djela zagrebakog
arhitektonskog ureda 3LHD. Svima koji su vidjeli radove s natjeaja za ureenje sredinjeg dijela Rive, proitali obrazloenje
ocjenjivakog suda, te na koncu razgovore s autorima prvonagraenog idejnog rjeenja jasno je da realizirani rad u brojnim
elementima bitno odudara od njega.
Zato odudara i tko je vrio pritisak da se predloena rjeenja promijene, o tome najbolje mogu rei arhitekti 3LHD. No, injenica je
da je izvedeni rad umjesto lagane urbane opreme na Rivu smjestio masivne nosae tendi koji smetaju pogledu na Dioklecijanovu
palau. Umjesto najavljenog efekta pikselizirane povrine partera, na Rivu je postavljen niz preteno bijelih betonskih ploa koje
krajnje neugodno reflektiraju svjetlo.
Tko je autor?
Umjesto diskretne podne rasvjete na povrini sive boje, koja se vidi na vizualizacijama uz idejno rjeenje, postavljena je vrna
reflektorska rasvjeta uperena na bijelu povrinu poda, koja - ponovno, sada u nonim satima - onemoguuje prolaznicima pogled na
Dioklecijanovu palau. Odustalo se od skalinade u more, uklanjanja malog mula, poveana je povrina kamena na rubovima Rive.
Postavlja se pitanje: tko je na koncu autor, ili barem suautor projekta? Gradsko poglavarstvo, koje je pokuavalo posredno
odgovoriti na pojedine kritike upuene izvornom projektu, gradski vijenici koji u privatnom ivotu pruaju uslugu pocinavanja
nosaa tendi i postavljanja rasvjete, ili pak netko trei?
Ono to je u svakom sluaju jasno jest da je najmanji utjecaj na realizaciju projekta imao sam ocjenjivaki sud, pa je apsurdno na
njega prevaljivati odgovornost za sadanji izgled Rive. Umjesto toga, Poglavarstvo bi javnosti trebalo odgovoriti na jednostavno
pitanje: tko je, u njegovo ime, tj. u ime investitora, bio zaduen za komunikaciju ocjenjivakog suda s autorima na natjeaju
prvonagraenog idejnog rjeenja? I je li te komunikacije uope bilo?
Tek bi odgovori na ova pitanja mogli pomoi u rasvjetljavanju pitanja o realizatoru "autorskog djela", ili - ako uobiajena procedura
nije potovana - "nedjela" koje je osvanulo na splitskoj Rivi. Pri emu se ovdje, da ne bude zabune, uope ne misli na arhitektonski
dio projekta, nego na neodgovorno i klijentelistiko poigravanje samom idejom autorstva.
DRAMA U PARTERU
U lanku koji je u novinama osvanuo prije prvog sastanka radne skupine za Rivu, pojavila se i informacija da bi Poglavarstvo
eventualno moglo pristati na skidanje sadanjih nosaa tendi i tekata s Rive i ni na to drugo.
Promjena poploanja, u najmanju ruku zbog njegove visoke cijene, oigledno ne dolazi u obzir. Bit e zanimljivo vidjeti kako e na
ovakav stav reagirati predstavnici graanskih inicijativa kojima je najvei trn u oku bilo zaobilaenje njihove elje da se Riva
poploa kamenom.
Idejna bitka "starih" i "modernih" koja se u doba realizacije projekta povela meu pristalicama poploanja Rive kamenom (tzv.
kamenarski lobi) i onih koji su se zalagali za "moderno rjeenje" vjerojatno bi se brzo zaboravila da je preureenje Rive postiglo
eljene uinke.
Naalost, retrospektivno se moe rei da je na postojee rjeenje djelomino utjecao i pritisak onih koji su se zalagali "za kamen" i
pritom zaboravljali na to da splitska Riva nikad ranije nije bila u cijelosti poploana tim materijalom. Parter je, na mjestima na
kojima se prieljkivao kamen, svojedobno bio od nabijene zemlje, javio se zatim i pokuaj ugradnje granitnih kocki, da bi na koncu
prevladali beton i cement.
Kamen, u koliini za koju se zalagao "kamenarski lobi", ne nalazimo uostalom ni na drugim jadranskim i mediteranskim rivama,
nego tek na uem dijelu uz more, uz koji slijedi podni materijal primjeren drugim funkcijama koje su rive tijekom povijesti imale.
Monumentalno okamenjenje velikih povrina krajnje je nepraktino, ve i zbog refleksa koji takav materijal ima na lokaciji s
velikom insolacijom i blizinom mora, a ideoloki u upuenih izaziva i neugodnu asocijaciju na faistiki program "kamenih
gradova" koji je svojedobno zamislio Mussolini.
ak i kad bi grad pristao na zamjenu betonskih ploa, bila bi dakle potrebna pomna rasprava o tome ime ih valja zamijeniti. Dok je
u pogledu nosaa tendi, koji doista neprimjereno konkuriraju pogledu na Dioklecijanovu palau, stav struke i graana jednoduan,
rasprave o poploanju zacijelo se jo zadugo nee smiriti, bez obzira na to bio Grad voljan mijenjati ga ili ne.
PISTA VELOG MISTA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (11/18)
DRUTVO ZA DELOIRANJE LJUDI VRVI OD SLUAJEVA POPUT NATALIJE KOVAEVI KOJA JE U 84. GODINI
IVOTA OSTALA BEZ STANA, NA ADRESI GDJE SE ODVIJA 51 GODINA NJENOG IVOTA

DOM ZA SELJENJE
Igor LASI
21. veljae, 2008.
Ako zakazanog datuma ipak ne zavri na ulici, znait e to za Nataliju Kovaevi samo kratku odgodu izvrenja, ishoenu kao
milostivu gestu vlasnika stana... Sve vie od geste tie se takoer samo volje Ante Vukorepe i stanova s kojima posluje, ali na daljnje
poputanje ipak nije zakonski obavezan. Upuuje to na stari, poznati zakonski problem statusa zatienih najmoprimaca, sluajno
odabrane skupine diskriminiranih graana bez prava na redovni otkup stana
Natalija Kovaevi je osamdesetetvorogodinja Zagrepanka, roena u Novoj Gradici, no ve pola stoljea
ivi u stanu na adresi Ilica 11. Tonije, i jednu godinu vie, jer je u nj uselila 1957. godine, kad je dotadanji
stan u Beogradu mijenjala za ovaj zagrebaki. Ugostila nas je prije nekoliko dana u svom domu, starinski
ureenom i brino odravanom, s lako primjetnom patinom ivota ugraenog u prostor. Razlog posjete bila je
injenica da e u momentu kad ovaj broj Ferala preuzmu kolporteri, jutra 21. veljae, Natalija Kovaevi ve
biti izbaena iz stana, deloirana iz Ilice 11, bez novog prostora u koji bi se mogla preseliti.
Uzaludni najam
Nismo odmah, u razgovoru s gospoom Kovaevi, uspjeli razabrati kako je mogue da netko danas bude deloiran iz stana u
kojem ivi 51 godinu, u kojem je ivio kao tzv. zatieni najmoprimac, stana kojeg nije prokockao niti zaloio, danas kad je
okopnilo i zadnje ledeno sjeanje na tisue deloiranih u neokupiranim dijelovima Hrvatske, onih koji su bili u slubi JNA. Ova
graanka Zagreba je takoer to bila, radei prvo na beogradskoj VMA i zatim u zagrebakoj Vojnoj bolnici, no ostala je sve dosada
u ilikom stanu, nije ga nikad naputala... U razgovoru s tom staricom, krajnje uznemirenom i zastraenom, mogli smo tek shvatiti
da je ona itavo vrijeme plaala mjeseni najam; vidjeli smo ovjerene uplatnice, ba kao i sudski nalog za ovrhu i deloaciju.
Ukratko, iskaz sa vie rupa negoli teksta, otkriva da je nacionalizirana zgrada (ustae su je '41. oduzeli Dragutinu Vasiu, Srbinu)
devedesetih vraena posljednjem privatnom vlasniku, izvjesnom Novaku. Stan u kojem ivi Natalija Kovaevi dospio je u posjed
njegove supruge Marije Mikai-Novak, a potom darovnim ugovorom nominalni je vlasnik postala Ivana Vukorepa, ker
odvjetnika Ante Vukorepe, koji je zastupao Novaka i rijeio proces denacionalizacije u njegovu korist. Natalija Kovaevi
uplaivala je redovnu mjesenu ratu, koja danas iznosi 373 kune, no iskljuivo na ime Marije Mikai-Novak. Njoj je nastavila
slati novac, doznakama na Opinski sud, ak i kad je obavijetena da je Ivana Vukorepa nova vlasnica. Ne zna gdje je zavrio taj
novac, ali shvaa da je neto s njim polo sasvim ukrivo.
Vie od toga teko je doznati od Natalije Kovaevi, dok s naporom pretrauje dokumentaciju iz sudskog postupka o kojem ne
pamti ni kad je poeo, i prisjea se svoje keri, umrle pretprole godine. Bole ju lea, i nikako da se udobno smjesti na kauu, jer je
prije nekoliko godina pala na stubitu Ministarstva graditeljstva, donosei tamo neke papire u vezi sa stanom, i slomila je jedan
kraljeak. Onda nailazi na popise stradalih u konc-logoru Jasenovac, i pokazuje nam imena svog oca, djeda, bake, roaka. Dok jeca,
njezin neak Borislav nosi joj vodu i eer.
Borislava Kovaevia izbacili su iz stana u rodnoj mu Novoj Gradici na poetku devedesetih, minirali su mu kiosk u kojem je
radio i pretukli ga. On ne zna kako je dolo do zakonskog raspleta oko stana njegove tetke, nije bio upoznat s tokom postupka, tek
sad uvia problem s uplatama, i ne zna to na to kae odvjetnik. Jedino sama Natalija Kovaevi nekoliko puta naglaava da njezin
branitelj nije nita kriv, i da je htio sve najbolje.
ore Anelkovi, pravni zastupnik Natalije Kovaevi, kojega smo kasnije nazvali, rekao nam je da mu je jako neugodno to
mora kazati kako je njegova klijentica sama skrivila injenicu da je izgubila status zatienog najmoprimca. Nije mogla prihvatiti
odluku da ne moe otkupiti stan kao veina graana Hrvatske, nije eljela povjerovati da uplate najma starom vlasniku ne znae
nita. Nije eljela ni zamjenski stan u Strojarskoj ulici, kojeg joj je ponudio Vukorepa, budui da vlasnik ima zakonsko pravo
preseliti stanara u drugi stan, ako je broj spavaih soba u prvom vei od broja stalnih ukuana. Anelkovi je est godina uvjeravao
svoju branjenicu da prihvati jedino mogue zakonsko rjeenje, i upozoravao ju to bi se moglo dogoditi u protivnom...
Ona je status zatienog najmoprimca izgubila ve nakon tri pogreno adresirane uplate (ak bi i Anelkovi tek trebao vidjeti gdje
se skrasio taj novac), ujedno ne pristajui na obavezno sklapanje ugovora s vlasnikom, koje u njezinom sluaju povlai i obavezu
prihvaanja zamjenskog stana. Inae poznat kao zastupnik Ivia Paalia i Nevenke Tuman, kronino neugodni i nekorektni
odvjetnik Vukorepa tako ga je nazvao Anelkovi, bivi sudac Upravnog suda RH i zamjenik dravnog odvjetnika u ovom je
predmetu bio veoma susretljiv i strpljiv, saznajemo, dok ore Anelkovi priznaje da je sam inio razliite juristike nepodo-
ptine tokom procesa, da je doslovce maltretirao suprotnu stranu, i da je tako odgodio iseljenje za barem posljednje etiri godine.
ore Anelkovi vjeruje da Natalija Kovaevi nije uspjela pomoi sebi tamo gdje joj nitko vie nije mogao, a inae da se s
nedaama nosila bolje od svih kojima je bila okruena. Kae da mu je bilo teko svjedoiti tome, u brojnim razgovorima koji su joj
nerijetko teko padali, gdje bi priala o svom ivotu, prisjeala se mnogih bolnih dogaaja, nedavno izgubljene keri i obitelji
pobijene u onom ratu, povrh svega i dva ranija progona iz kue, i sve je to, kae Anelkovi, nju onemoguilo da prihvati nove
okolnosti, novi ivot u srednjim osamdesetim godinama ivota starog. Nije mu polo za rukom privoljeti ju na to, osjeala se
ivotno ugroenom, izigranom od svih koji o tome odluuju, nemonom.
Otkup, diskriminacija
Ako zakazanog datuma ipak ne zavri na ulici, znait e to za Nataliju Kovaevi samo kratku odgodu izvrenja, ishoenu kao mi-
lostivu gestu vlasnika stana... Sve vie od geste tie se takoer samo volje Ante Vukorepe i stanova s kojima posluje, ali na daljnje
poputanje ipak nije zakonski obavezan. Upuuje to na stari, poznati zakonski problem statusa zatienih najmoprimaca, sluajno
odabrane skupine diskriminiranih graana bez prava na redovni otkup stana, likova koji su jednostavno ispali smjeniji u brzom
premotavanju polustoljetnog filma unatrag. Opet, nitko ne moe rei da su proli gore od tisua deloiranih s poetka ove prie.
Ako tkogod jo i zavri jednako njima bez iega, poput Natalije Kovaevi koja vjerojatno hoe, takoer e posvjedoiti o
dodatnim vidovima tranzicijske stvarnosti to nas je u meuvremenu stigla. Sad ve biva njezina adresa stanovanja, dio je sjeverne
strane donjogradskog bloka poznatog kao "Horvatiniev", pa je ovaj primjer raritetan u kvartovskoj stambenoj problematici. Ali,
nae iskustvo s graditeljima nove Hrvatske ionako ne biva iscrpljeno praksom velikih privatnih poduzetnika, nego je u cijelosti
uvezano drutvenim sustavom koji potire ojaene i neprilagoene, koji ih i proizvodi i troi, i kojemu su rijei to ih jedna Natalija
K. ima za dometnuti na kraju, ispraajui s praga svog doma goste i sebe samu, tek prepoznatljiva jeka: "Nije ovo pitanje stana,
vlasnitva nad nekretninom, ovo je moj dom."
DOM ZA SELJENJE
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (12/18)
POVODOM JAVNE ISPRIKE KOJU JE NOVI AUSTRALSKI PREMIJER UPUTIO ABORIDINIMA

UKRADENE GENERACIJE
Tena ERCEG
21. veljae, 2008.
Iza dirljive retorike i grandiozne scenografije upriliene povodom tog povijesnog dogaaja i dalje visi "sjena Howarda",
donedavnog australskog premijera koji je svih svojih 11 i pol godina na vlasti odbijao priznati ak i postojanje "ukradenih
generacija". Ta se sjena sastoji u nastavljanju takozvane "intervencije u Sjevernom teritoriju", kao i u nizu ekonomskih reformi koje
nova vlada namjerava provesti u cilju odravanja konkurentnosti domae ekonomije, a koje e se negativno odraziti na
najugroenije slojeve australskog drutva, u kojima dominiraju upravo Aboridini
Javnu ispriku koju je novi australski premijer, laburist Kevin Rudd uputio pripadnicima takozvanih "ukradenih generacija"
aboridinske populacije pozdravile su i domaa i meunarodna javnost, kao i predstavnici Aboridina. No, iza dirljive retorike i
grandiozne scenografije upriliene povodom tog povijesnog dogaaja i dalje visi, kako su je neki analitiari nazvali, "sjena
Howarda", donedavnog australskog premijera koji je svih svojih 11 i pol godina na vlasti odbijao priznati ak i postojanje
"ukradenih generacija". Ta se sjena sastoji u nastavljanju takozvane "intervencije u Sjevernom teritoriju", kao i u nizu ekonomskih
reformi koje nova vlada namjerava provesti u cilju odravanja konkurentnosti domae ekonomije, a koje e se negativno odraziti na
najugroenije slojeve australskog drutva, u kojima dominiraju upravo Aboridini.
Nakon to je Aboridine prvo ubijala, trovala i namjerno zarazila bolestima, od poetka 20. stoljea pa sve do ranih 1970-ih godina,
australska je vlada, u sklopu svoje "politike bijele Australije", desetke tisua djece, uglavnom mijeane rase, otimala od roditelja i
stavljala ih u domove, gdje su bili podvrgnuti kranskom odgoju kako bi se iskorijenila njihova kultura i jezik, ali i fizikom,
psihikom i seksualnom nasilju. Cijela stvar injena je u nadi da e u konanici rezultirati potpunim
nestankom aboridinske rase.
Slubeni podaci o tome to se dogaalo s otetom djecom nisu se vodili, iako je ta politika bila ozakonjena,
praksa je, osim toga, na razliite naine provoena u razliitim australskim dravama, a Aboridini su tek
1967. godine uvrteni u slubeni popis stanovnitva.
Razliite isprike
Prvi slubeni pokuaj ustanovljavanja sudbine "ukradenih generacija" dogodio se tek 1997. godine, kada je vladina Komisija za
ljudska prava i jednake mogunosti objavila izvjetaj pod naslovom "Bringing them Home", u kojemu se preporua i javna isprika
rtvama. U iduih nekoliko mjeseci, osam od devet australskih drava uputilo je razliite vrste isprika, u odnosu na teritorij svoje
odgovornosti, no savezna vlada u Canberri, koju je ve tada vodio Howard, zauzela je stav ignoriranja nalaza komisije i isprika
regionalnih vlada. Cilj tog konzervativnog stava bio je odrati javnu percepciju o australskom drutvu demokracije, produktivnosti,
imigracije i ratnike hrabrosti, u kojoj nije bilo mjesta spominjanju bilo kakvih mrlja koje bi upuivale na moralnu nakaznost
tamonjeg drutva.
Posljedice te, ovdje ukratko ispriane povijesti, nepopravljiva je traumatiziranost otetih i njihovih obitelji, siromatvo,
nezaposlenost, veliko prisustvo alkoholizma, narkomanije i nasilja, Aboridini u prosjeku ive 20-ak godina krae od bijelih
Australaca, njihova djeca umiru tri puta ee, a oni ine i petinu zatvorske populacije, iako samo dva posto ukupnog stanovnitva.
Sve do prije nekoliko dana, stav australske vlade, ali i brojnih bijelih Australaca, bio je da su uklanjanja iz roditeljskih domova bila
dobra za aboridinsku djecu, jer su ih spasila od zlostavljanja roditelja i omoguila im skrb kakvu inae ne bi mogli dobiti. Priznanje
Ruddove vlade da su te otmice bile zloinake i traumatine za otetu djecu stoga se interpretira kao zavretak jednog bolnog
poglavlja australske povijesti, no kontekst u kojemu je slubena isprika objavljena sugerira da ipak nije tako.
Slanje vojske
Prije svega, uporno odbijanje biveg premijera Johna Howarda da prizna grijehe bijelaca prema domorodakoj populaciji, Kevinu
Ruddu u predizbornoj je kampanji posluilo kao retorika prilika koju se nije smjelo propustiti. Rudd je iskoristio Howardovu
konzervativnu, rasistiku poziciju, osjetivi da je javnost zrela za priznavanje bjelakih grijeha, iako je i njegova Laburistika
stranka samo est mjeseci ranije podrala Howardovu vojno-policijsku intervenciju u zabaenom Sjevernom teritoriju, koja za cilj
opet ima izbaviti aboridinsku djecu iz groznih uvjeta u kojima tamo ive, mahom alkoholizma i seksualnog nasilja. Iako ovog puta
metoda nije otimanje djece, mnogi su Aboridini upravo zbog te intervencije Ruddovu ispriku doivjeli kao licemjernu i praznu, jer
ona podrazumijeva i nastavak intervencije koja se u cijelosti sastoji od represivnih mjera.
Neke od tih mjera su slanje vojske i policije u sporna aboridinska naselja, zabrana alkohola, uskraivanje novane socijalne pomoi
za ak 50 posto "problematine" populacije u tim naseljima, te umjesto toga distribucija bonova za hranu, pri emu se vlada nije
pobrinula za poboljanje infrastrukture, primjerice, injenicu da su neka naselja od prodavaonica hrane udaljena miljama daleko.
Intervencija podrazumijeva i vezivanje socijalne pomoi uz pohaanje kole, a u cilju prisiljavanja Aboridina da svoju djecu
koluju, ali i suspenziju Zakona o aboridinskoj zemlji koji je domorocima davao pravo veta na rudarske i druge aktivnosti na
njihovoj zemlji. Problem ovih mjera je i to one nisu donesene u dogovoru s predstavnicima lokalne zajednice, to represija, barem
zasad, nije popraena drugim mjerama, poput zapoljavanja, izgradnje zdravstvenih ustanova, kola i kua, te to se
generaliziranjem stava da su Aboridini mahom alkoholiari i zlostavljai nesposobni voditi brigu o svojoj djeci cijela ta skupina
ljudi ponovno demonizira.
Bez ulaganja
Laburistika stranka tu je, pak, politiku ne samo ranije podrala, ve je i nova ministrica za domorodaku populaciju Jenny
Macklin prije nekoliko dana opovrgnula prigovore opozicije da e nova vlada razvodniti zakon o Sjevernom teritoriju. Rudd je,
naime, prilikom javne isprike Aboridinima opoziciju pozvao da se pridrui vladi u rjeavanju problema tamonjeg stanovnitva, a
budui da opozicija svoju suradnju uvjetuje neodstupanjem od intervencije onakve kakvom ju je zamislio Howard, novom
premijeru nee biti lako udovoljiti kritiarima intervencije, ak i kada bi to htio.
Ruddova isprika, osim toga, nije prihvatila onaj dio preporuka komisije za ljudska prava koji se odnosi na materijalnu
kompenzaciju. Nje, po svemu sudei, nee biti, a nee biti ni dodatnih, Aboridinima prijeko potrebnih ulaganja. Novi je premijer,
naime, izbore dobio i na retorici fiskalne konzervativnosti i rezanja poreza, kako bi se provela reforma s ciljem odravanja
konkurentnosti australske ekonomije, posljednjih godina optereene rastuom inflacijom. U tome ga je podrala poslovna zajednica,
koja sada zauzvrat trai dodatnu liberalizaciju, a Rudd je ve najavio i novi program tednje, kojim se predvia rezanje socijalnih
ulaganja vrijedno 10 milijardi dolara. To rezanje najvie e se, pak, odraziti na socijalno najugroenije slojeve drutva, meu kojima
upravo i na Aboridine, naroito one u ve sada zaputenim i nerazvijenim podrujima Sjevernog teritorija.
UKRADENE GENERACIJE
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (13/18)
INICIJATIVA FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA O INDIVIDUALIZIRANJU SJEANJA UENIKA OSNOVNIH KOLA NA
HOLOKAUST IZAZVALA ESTOKE REAKCIJE U JAVNOSTI

ORUANO KOLSTVO
Igor BEVANDA
21. veljae, 2008.
Sarkozyju je za sve probleme francuskog drutva kriva osnovna kola, pa bi u nastavu uveo i sate graanskog odgoja, a namjerava i
svakom osnovcu od 10-11 godina povjeriti sjeanje na jedno idovsko dijete stradalo u Drugom svjetskom ratu. Tonije, predsjednik
Sarkozy spomenuo je 11 tisua stradalih francuskih idovskih maliana. Simone Weil, poznata feministica i biva ministrica, koja je
i sama kao dijete bila deportirana u logor smrti rekla je kako joj se krv sledila kada je to ula. "To je nezamislivo, dramatino i,
prije svega, nepravedno. Ne moemo traiti od djece da se identificiraju s mrtvom djecom. To sjeanje isuvie je teko breme"
Dok su Francuzi mislili da im je najvea briga sve slabija kupovna mo ili pak zabrana puenja u kavanama i restoranima, vrli
predsjednik objasnio im je da su u zabludi, i da je za sve kriva - osnovna kola. Naime, tamo djeca ne ue dovoljno francuski jezik i
pravopis pa se ne znaju izraavati, a jo manje pisati ivotopis, te nisu u stanju dobiti posao pa je zbog toga visoka stopa
nezaposlenosti i poreza. Tamo se djecu ne ui dovoljno lijepom ponaanju pa tako, im ih netko naljuti, idu redom paliti auta. Tamo
im se ne objanjava dovoljno vrijednost i znaaj ivota.
Predsjednik je jako savjestan ovjek i odluio je pomoi naciji da se uspravi, da pone s toliko puta odlaganim reformama i trzne se
iz inertnosti. Svata je pokuao, ali, avaj, nita ne pomae. Pa dobro, kad ve treba okrenuti po reformama, onda je najbolje poi iz
poetka. Tom logikom doao je i do osnovne kole. Ukratko, iznio je svoja razmiljanja i zakljuke.
Od idue kolske godine djeca u osnovnoj koli ima da se ozbiljno prihvate materinjeg jezika i rade na pravopisu. Ponovno e se u
nastavu uvesti sati graanskog odgoja gdje e osnovcima biti objanjavana pravila lijepog ponaanja i republikanska naela na
kojima poiva suvremeno francusko drutvo. Morat e uiti napamet himnu i dizati se na njene zvuke. Uit e to predstavlja
Marijana, to trobojnica, to Republika i sline stvari koje se i drugdje rade. Sve ovo i nije toliko upitno da predsjednik Sarkozy nije
u trenutku nadahnua na godinjem prijemu krovnog francuskog idovskog drutva CRIF izjavio kako namjerava individualizirati
sjeanje na holokaust. Kako?
Govor nastavnika
Tako to e svakom osnovcu od 10-11 godina povjeriti sjeanje na jedno idovsko dijete stradalo u Drugom
svjetskom ratu. Tonije, predsjednik Sarkozy spomenuo je 11 tisua stradalih francuskih idovskih maliana,
zanemarivi injenicu da je velika veina te djece koju je vichyjevska Francuska deportirala u logore smrti bila
stranog porijekla. Naime, radilo se o djeci koja su se s roditeljima sklonila u Francusku bjeei iz zemalja koje
je faistiki reim ve bio okupirao. No, kako god, svaki ivi osnovac trebat e se bratimiti s jednim ondanjim
koji vie nije iv.
Inicijativa francuskog predsjednika viestruko je problematina i izazvala je estoke reakcije u javnosti. Prva
reakcija mnogih bila je zaprepatenje. Sama Simone Weil - poznata feministica, ministrica krajem 70-ih
godina, a potom i predsjednica Europskog parlamenta, no prije svega kompetentna po ovom pitanju jer je i sama bila deportirana u
logor smrti kada joj je bilo 16 godina - rekla je kako joj se krv sledila kada je to ula. Iako lan Sarkozyjeve stranke, gospoa Weil
jedna je od rijetkih koja se naglas usudi izraziti svoja neslaganja s predsjednikovom politikom, kada ih ima.
Njezin komentar bio je sljedei: "To je nezamislivo, dramatino i, prije svega, nepravedno. Ne moe se nametnuti takvo to
desetogodinjim malianima! Ne moemo traiti od djece da se identificiraju s mrtvom djecom. To sjeanje isuvie je teko breme. I
nama samima koji smo preivjeli deportaciju bilo je jako teko nakon rata govoriti o onome to smo proivjeli, ak i najbliima.
Dapae, i danas nastojimo potedjeti svoju djecu i unuad od toga. Uostalom, brojni nastavnici govore u kolama o tome, i to na
jako dobar nain."
Ova izjava viestruko problematizira Sarkozyjevu inicijativu. Prema procjenama nastavnog kadra i psihologa desetogodinjaci su
suvie mladi da im se nametne takav teret jer nije tu samo rije o uenju i pokuaju razumijevanja najgnusnijih stvari koje je ljudski
um uspio poroditi. To nije sporno i svakako je u nastavnim programima. Ovdje se radi i o poistovjeivanju s vrnjacima pobijenima
na takav nain. Dakle, djeica e trebati znati neije ime i prezime, roditelje, ivotnu priu, to je volio a to nije, gdje i kako je
ivio, neminovno e porediti svoj ivot s njegovim itd.

Boris Cyrulnik, uveni neuropsihijatar, potvruje da je individualiziranje holokausta preteko breme za maliane. Kako bi ilustrirao
stvar, on ovu situaciju usporeuje sa sudbinom djece roene kako bi zamijenila umrlog brata ili sestru (to nije tako rijedak sluaj).
To su tzv. zamjenska djeca. Ta djeca pate od tekoa u afektivnom razvoju. Moraju nositi odjeu, pa ak i ime, mrtvog prethodnika,
obilaziti vlastiti grob.
Doivljavaju da roditelji ne vole njih ve izgubljeno dijete koje u njima oivljava. Nikad nisu dovoljno dobri jer ih se usporeuje s
onim kojeg vie nema i koji je samim tim idealiziran. Na kraju pomiljaju da je jedini nain da budu voljeni taj da si oduzmu ivot i
dosegnu ideal umrlog djeteta!
Nametanje osjeaja
Tu se ve postavlja drugo pitanje: odnos emocije i razuma. Naime, ne moe se pristupati ouvanju sjeanja na najcrnje dogaaje iz
ljudske povijesti putem samih emocija jer one koe racionalni pristup problemu, osobito u ovom uzrastu. Nuno je objasniti
kontekst, sam dogaaj i njegove posljedice Ovakvo to nee se dopasti brojnim francuskim imigrantima s afrikog kontinenta,
mahom iz muslimanskih zemalja. Nametanje sjeanja jako je delikatna stvar.
Ve se moglo uti opaske koje napominju da idovski narod nije jedini preivio grozote, pa ak i genocid, u svojoj povijesti. Iako je
sve drugo teko porediti s holokaustom, ova opaska nije netona. Radi li se o favoritizmu? Zato se ne bismo na isti nain sjeali
djece prodane u roblje, a to je s jermenskom djecom, to s djecom Ruande, to s djecom Magreba i drugim rtvama kolonijalizma?
Ovo je popis bez kraja. Konana posljedica ovakvog postupka moe samo izazvati produbljenje jaza izmeu razliitih zajednica
koje nastoje u Francuskoj ivjeti jedna pokraj druge, ako ve ne uspijevaju uvijek ivjeti jedna s drugom. A najvee rtve svega
toga, u krajnjoj liniji, bili bi upravo idovi.
Predsjednik Sarkozy u zadnje vrijeme bavio se i pitanjem vjere. Za vrijeme slubenog boravka u Saudijskoj Arabiji Boga je u pola
sata spomenuo 24 puta, a rekao je, izmeu ostalog, da je Bog u mislima i srcu svakog ovjeka. U Vatikanu se zalagao za pozitivni
laicizam koji bi trebao predstavljati dekompleksiran odnos spram religija, to podrazumijeva da ih se ne doivljava kao opasnost,
ve kao adut u ivotu. Sarkozy ovim uklanja tabu vjere u diskursu francuskog dravnika, to je donekle pozitivno. No, prema
miljenju brojnih analitiara, a i politiara, otiao je korak predaleko kada je izjavio da nastavnik nikada nee moi zamijeniti
predstavnika vjere kada se radi o tumaenju razlike izmeu dobra i zla. Ovom i slinim izjavama on djelomino gazi osnovno
naelo na kojem poiva Republika, barem francuska, koja je slovom zakona 1905. razdvojila Crkvu od drave.
Mnogi smatraju da je vjera pozitivna jer okuplja ljude. Meutim, kako podsjea filozof Rgis Debray,
ujedno predsjednik Europskog instituta za znanost o vjerama, monoteizmi tee k jednoj Istini i postojanju
jednog Boga koji iskljuuje druge, to za posljedicu moe imati radikalizaciju stavova i sukob. Konano,
dravni laicizam znai apstinenciju, apstinenciju od vjere. Jer vjera je stvar individue, a dravnik
predstavlja sve ljude jedne drave, one koji vjeruju i one druge. Nitko se ne treba osjeati iskljuenim ili
manje vrijednim lanom zajednice. Zato religija i jest osobno, a ne dravniko pitanje.
U zadnje vrijeme postavlja se pitanje da li predsjednik Sarkozy moda jednostavno nastoji ugaati svojim sugovornicima:
roditeljima, svaljujui na dravnu kolu eventualne neuspjehe u odgoju, idovskim udruenjima, dajui holokaustu zasebno mjesto u
odgojno-obrazovnom radu osnovnih kola, vjernicima, razbijajui tabue o vjerama Kako god bilo, u zadnje vrijeme primio se
nekoliko pitanja koja su uznemirila jedan nezanemariv dio francuske javnosti. Reakcije su brojne, a prvi put u isti tabor okupljaju se
linosti svih politikih opredjeljenja.
Odvlaenje pozornosti
Tako je u zadnjem broju tjednika Marianne objavljen Apel za republikansku budnost u kojem potpisnici podsjeaju na neka naela
koja su im zajednika: otpor privatizaciji vlasti, ouvanje laicizma, neovisnost tiska i pravo na pluralizam informiranja, privrenost
naelima koji su u zadnjih 50 godina vodila dostojanstvenu vanjsku politiku zatite prava naroda. Ovo treba znaiti da su navedene
stvari ugroene pod vladavinom Nicolasa Sarkozyja. Potpisnici nisu nepoznati, a neki su i odmetnuti lanovi Sarkozyjeve stranke
UMP.
Deset mjeseci nakon francuskih predsjednikih izbora situacija ni izbliza nije ista. Poetnu euforiju prevladala je tmurna
svakodnevnica graana, a sada na scenu stupaju sumnjiavost i revolt sve veeg broja podanika, ak i onih 53 posto koji su glasali
za Sarkozyja. ovjek koji svakoga dana najavi po jednu reformu, jo niti jednu nije ostvario, a svojom medijskom
preeksponiranou poinje iritirati Francuze. Dodajte na to sporadinu bahatost na meunarodnoj sceni gdje je uspio tek osloboditi
pokojeg taoca, to i nije predsjednika dunost, i potpisati ugovore o prodaji aviona koji su ve odranije bili pripremljeni. Tu je jo
bavljenje obrazovanjem i bogotovljem, a ni drugi resori nisu mu mrski. Oito mu je svaki dan drugaiji i ne stigne se dosaivati.
Meutim, zadnja ispitivanja javnog mnijenja kristalno jasno govore to podanici misle o vladaru: u mjesec dana izgubio je devet
poena i spao na 36 posto pozitivnih miljenja. Skeptici se pitaju hoe li ovom brzinom uope stii do kraja mandata. Ako nita
drugo, mora mu se priznati da je svojom svestranou uspio odvui pozornost s jedine stvari koja s pravom zabrinjava Francuze i
europske partnere, a to je nedovoljan gospodarski rast.
ORUANO KOLSTVO
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (14/18)
RAZGLEDNICE IZ STAROG KRAJA: ZAPISI MIRE FURLAN S PUTOVANJA KROZ POSTRATNU SRBIJU, HRVATSKU I
BOSNU I HERCEGOVINU

VJEBANJE ZABORAVA
Mira FURLAN
20. veljae, 2008.
Itinerer ovog mog putovanja zaista je bizaran. Iz Zagreba i Beograda odlazim u Bosnu. Na putu vadim svoje dokumente tono est
puta. Sljedea stanica na mom neobinom putovanju je prelijepi Prijedor. Ili, moda, prelepi Predor.
Jesmo li u Bosni? Da, jesmo. Ali i nismo. Na neki nain jesmo. A opet na drugi nismo. Ne moe ti to
shvatiti, kau mi ljudi. U gradu nekoliko novih novcatih damija. Problem je samo to vie nema vjernika.
Ali dobro, to su detalji, zato uvijek zanovijeta? Treba kao to smo ve nauili - zaboraviti, baciti
dokumente, unititi fotografije i zbrisati imena iz sjeanja. Onda se lake ivi
Zagreb: usred Novog Zagreba gle uda! - niknula je Amerika. emu putovati preko oceana kad je
Amerika, eto, dola sama? Eskalatori, elevatori, sve blista i ljati, cijene paprene, ljudi po kafiima, ne
moe se nai slobodno mjesto. Nitko od okolnih stanara, dodue, ne moe izgovoriti ime novog trnog centra, ali nema veze, vano
je da se ovjek osjea kao graanin svijeta. Pa to ako prosjena penzija pokriva otprilike jednu kavu i jedne cipele u toj
nepreglednoj zgradurini neizgovorljivog imena! ovjek se nekako osjea bolje kad zna da u svakom asu moe kupiti Bossovo
odijelo i Dieselove tenisice. Vano je imati tu opciju. Odmah se osjea svjetski.
Beograd: usred Novog Beograda gle uda! niknula je Amerika. emu putovati preko oceana kad je Amerika, eto, dola sama?
Eskalatori, elevatori, sve blista i ljati, cene paprene, ljudi po kafiima, ne moe da se nae slobodno mesto. Niko od okolnih
stanara, dodue, ne moe da izgovori ime novog trnog centra, ali nema veze, vano je da se ovek osea kao graanin sveta. Pa ta
ako prosena penzija pokriva otprilike jednu kafu i jedne cipele u toj nepreglednoj zgradurini neizgovorljivog imena! ovek se
nekako osea bolje kad zna da u svakom asu moe da kupi Bossovo odelo i Dieselove patike. Vano je da se ima ta opcija. Odmah
se osea svetski.
U idovskim rukama
Razlike: Mall u Zagrebu se zove Avenue Mall. Mall u Beogradu se zove Delta City. Zagrebaki mall pripada "nekom amerikom
idovu", kako me spremno informira upueni graanin Zagreba, a onaj beogradski lokalnom tajkunu. "Kako zna da je vlasnik
idov?", pitam. "A tko drugi?", odgovara sa zavjerenikim smijekom informirani graanin. Ah da, naravno, zaboravila sam, idovi
dre sve. Ako nisi idov, nema anse, osobito ne u Americi, a kamoli u Hollywoodu. Tamo ba sve dre idovi, uvjerava me,
drugom prilikom, jedan informirani Beograanin. Ako nisi idov, mason ili ne radi za CIA-u, crno ti se pie. Ma da. Kako je naim
ljudima sve jasno. Ne moe im prodati muda pod bubrege. Znaju oni dobro kako stvari stoje. Svaka im ast.
Itinerer ovog mog putovanja zaista je bizaran. Iz Zagreba i Beograda odlazim u Bosnu. Na putu vadim svoje dokumente tono est
puta.
Sljedea stanica na mom neobinom putovanju je prelijepi Prijedor. Ili, moda, prelepi Predor. Jesmo li u Bosni? Da, jesmo. Ali i
nismo. Na neki nain jesmo. A opet na drugi nismo. Ne moe ti to shvatiti, kau mi ljudi. U gradu nekoliko novih novcatih
damija. Problem je samo to vie nema vjernika. Ali dobro, to su detalji, zato uvijek zanovijeta? Treba kao to smo ve nauili -
zaboraviti, baciti dokumente, unititi fotografije i zbrisati imena iz sjeanja. Onda se lake ivi. Pitam nekoga gdje ima dobar
restoran. "U Omarskoj", odgovara mi on bez krzmanja. "Odlino se jede u Omarskoj", kae ljubazno. "A u Auschwitzu? Kako se
tamo jede?", kroz glavu mi proe pitanje, ali ga ne postavljam. Jer znam: treba zaboraviti, baciti dokumente, unititi fotografije,
zbrisati imena iz sjeanja.
Vladari i velikani
U Prijedoru stanujem u hotelu u ulici Srpskih velikana. U ulici istog imena u Beogradu je kazalite u kojem sam nekad igrala. A
moda i nisu Srpski velikani, nego Srpski vladari. Ne mogu se sjetiti, stvari su se zadnjih godina malo pomijeale, ne samo u mojoj
glavi. Uostalom, ovdje kao da i nema drugih velikana osim upravo i jedino vladara. Tako da je zapravo svejedno. U etnji glavnom
ulicom primjeujem tand s ilustriranim kalendarima. Gledam naslovnice: 3 puta Tito, 2 puta Ceca Velikovi, 2 puta Toe, 1 put
Che Guevara. Nita mi nije jasno. Gdje smo? Na kojem prostoru, u kojem vremenu?
U bivem ratnom kupleraju biveg mua sadanje, gorespomenute gospoe Cece promatram punjenog tigra. Pitam se kako je taj
tigar dospio ovamo, u Prijedor. Bit e da ga je netko negdje ukrao, prelijepog, divljeg, opasnog, potom ustrijelio pa ga, punjenog,
stavio da mu krasi sobu za poslovne sastanke. Tako da se zna tko smo. Da ne bi bilo zabune. Tko je ovdje, na ovim konim
naslonjaima, sjedio i o emu je donosio poslovne odluke? Tko bi ga znao... treba zaboraviti, baciti dokumente, unititi fotografije,
zbrisati imena iz sjeanja.
Glavno je da su koncerti lijepe Cece prepuni mladih ljudi koji znaju sve tekstove njenih pjesama napamet. Nema vie rokenrola, on
je zaista umro, negdje poetkom devedesetih godina. Dola je neka druga muzika, muzika uz koju se pucalo, muzika tako zagluu-
jua da se ni najoajniji krici nisu mogli uti. S muzikom se lake zaboravljalo, lake se brisalo, lake se ivjelo, lake se ubijalo.
Kralj novinarstva
U novinama ove republike unutar republike itam izvjetaj o vlastitom porijeklu i uim podatke koje dosad nisam znala. Saznajem
da moj otac zapravo nije bio moj otac niti moja majka moja majka. Saznajem pravu istinu o svom "poreklu". Netko je saznao neto,
a onda oko toga ispleo svoju priu. Priu koja mu je odgovarala. To to pria nema veze s istinom je potpuno nevano. Poluistine,
polulai, traevi, sve to utopljeno u ogromnu koliinu ljateeg kia. I sve uz glasnu muziku. Muziku koja prikriva zloin. Muziku
koja premazuje la. Jesam li u Srbiji? Jesam li u Hrvatskoj? Jesam li u Bosni? Nije vano, u svim novinama ionako itam kolumnu
neunitivog kralja nezavisnog novinarstva, Denisa Kuljia, hvaljenog zbog svoje hrabrosti u svim novim dravama. Glavno je da
prava kvaliteta opstaje. I da objedinjuje. ak i bive neprijatelje. Treba, naime, zaboraviti, baciti
dokumente, unititi fotografije, zbrisati imena iz sjeanja. Pa to onda prozvati pomirenjem, oprostom,
novom budunou. I bivim neprijateljima treba milostivo, kranski, dati ansu.
Da, bivi neprijatelji. Sada prijatelji. Sada suradnici, finansijeri, investitori. Bez obzira na nacionalne
ciljeve, njih spaja elja za sticanjem kapitala. Ide li se, do vraga, u tu Evropu ili ne ide? Ako se ide, daj da
prije toga pokrademo sve to se moe. Na putu od autoputa "Bratstvo i jedinstvo" do Prijedora vidim
potleuice, siromatvo i bijedu. A na svakih nekoliko kilometara velebna kuerina i uz nju privatna benzinska pumpa, izgraena,
pretpostavljam, u znoju lica svoga, ime drugim doli potenim radom. Tako je, eto, zavrio ovaj rat. Sluam iste prie iz usta bivih
neprijatelja koji su se borili jedni protiv drugih. Sad im je konano jasno o emu se radilo. Sad kad su neke majke poginule i neka
djeca osakaena. Sad kad je kasno. Ali treba zaboraviti, baciti dokumente, unititi fotografije. I, po mogunosti, zapjevati. Neku
Cecinu.
Tri Slovenca
Na doruku u hotelu Prijedor za susjednim stolom sjede tri mlada Slovenca. Nakon kratkog meusobnog konsultiranja ("Jel ti zna
kako se zove?", "Ma ekaj, igrala je u onom filmu kako se zove..."), obraaju mi se ljubazno. "to snimate?", pitaju na odlinom
bosanskohrvatskosrpskom jeziku. Pitam se kad su ga nauili, u kojim kolama. Oito je da nisu ili u kole bive drave gdje je taj
jezik bio obavezan. Odgovaram na njihova pitanja o filmu i drugim glumcima. Impresionirani su. Oito, gledali su mnoge filmove
bive drave. Poznavaoci su YU kinematografije. Pitam ih: "A to vi tu radite?" "Mi svaki vikend dolazimo ovamo." "Da? Kako
to?", udim se ja. "Dosta nam je Evrope, dosadno je i skupo. Ovdje je akcija, ovdje je zajebancija. Svaki vikend idemo u drugi
grad." "Idete ba u Republiku Srpsku?" "I u Srbiju, i tamo je super", kau mladii. I onda dodaju: "A vi to snimate ratni film?" "Pa
da, ratni, a zapravo antiratni", kaem ja. "A jel moemo mi doi jedan dan i ispaliti koji metak?", pitaju mladi Slovenci, ozarenih
lica. Ne znam zato, ali odjednom mi nije vie do konverzacije s njima. Nekako mi se potroio interes, splasnuo mi entuzijazam.
Odlazim, poeljevi mladim Evropljanima dobru zabavu na jeftinom Divljem istoku.
U mjestu Odak koje se zove i Vukosavlje, tako da putnik namjernik, da bi pravilno skrenuo s glavne ceste, mora nekako - znati da
je to jedno te isto mjesto, ja i jedan mali Marko pokuavamo spasiti naputenog psa. Svuda nas progone naputeni psi lutalice, od
Beograda do Prijedora. Marko, koji ima 9 godina i ivi u Americi, kae mi: "Ne bih mogao ivjeti ovdje. Ljudi ne potuju djecu i
ivotinje. Na djecu se deru a za ivotinje se ne brinu." Pod stalnim smo stresom ja i Marko. Ne moemo vie izdrati tu navalu pasa
svuda oko nas. Ne moemo gledati kako, nezatieni i preputeni sami sebi, psi prelaze cestu, ne moemo ih gledati kako se stalno
izlau opasnosti od jureih automobila koji voze kao da njih nema. Moda smo mi ludi. Moda se zaista ne treba obazirati.
Zaboravljena krv
Moda se ne treba osvrnuti ni kad neki pas bude pregaen, kad se prolije krv. I to treba zaboraviti i izbrisati iz sjeanja. Ali mi, eto,
mi kao da nismo dosegli taj stupanj zrelosti. Mi s ceste uzimamo malog crnog psa koji laje na svaki prolazei automobil i baca se
pod njega, mi ga nosimo po gradiu Odaku (koji Marko zove "Chimney"), mi idemo od kue do kue i pitamo ljude bi li netko
uzeo izgubljenog psa. Sve to na temperaturi od minus 10 stupnjeva C. Konano nam u hotelu jedan konobar objasni kako stvari
stoje: "Neete, gospoo, nai nikoga da uzme tog psa. Ovdje kod nas nee mjeance. Mi uzimamo samo istokrvne pse. Ja sam dao
neki dan 4000 eura za istokrvnog rotvailera." "Aha, razumijem. Samo istokrvni, dakle", ponavljam, drei prestravljenog psa na
rukama. Nosimo ga u hotel, stavljamo u garderobu filmske ekipe, tamo su prema njemu ljubazni, to je ipak svijet koji nije tako strog
po pitanju rasne istoe. Pas zahvalno mae repiem i, promrzao i izgladnio, smjesta zaspe na hrpi kostiju. Nakon dugotrajne
potrage nalazimo nekoga tko e ga uzeti, barem privremeno. Odlazimo spavati, sretni. Kad se ujutro probudimo, psa vie nema.
Hotelsko osoblje ga je izbacilo na cestu. Bio je ipak samo mjeanac.
VJEBANJE ZABORAVA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (15/18)
PRAVO SELA NA IVOT I SMRT (1)
ZAKONI ODUMIRANJA I OBNOVE HRVATSKOG SELA U ZRCALU KNJIGE "IVJETI U UPI RADOBILJI" I SLINIH
EDUKACIJSKIH ILI POLITIKIH PROJEKATA

PREPOROD PRAZNE SLAME

Karmen LONAREK
20. veljae, 2008.
U Edukacijskom centru u banijskom selu Sjeverovcu predstavljena je knjiga Matka Maruia u sklopu ciklusa "Razgovori na slami",
koje je lani pokrenula udruga graana "Arhe '94", te je tako naeta tema o mogunostima obnove naih sela, posebno onih
najpustijih. Autor je profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a knjigom je ukoriio tekstove objavljene do 2004. u
listu upe Uznesenja Blaene Djevice Marije u omikoj zagori na temu razvitka sedam zaselaka u kru omikog zalea
Prije nekoliko dana je u organizaciji udruge graana "Arhe '94" u Edukacijskom centru u Sjeverovcu
predstavljena knjiga Matka Maruia "ivjeti u upi Radobilji". Time je nastavljen ciklus "Razgovora na
slami" to ih je udruga pokrenula lani. Nakon predstavljanja knjige, meu tridesetak slualaca (od kojih
samo dvoje Sjeverovana) povela se neobino zanimljiva rasprava o temi knjige, to jest mogunostima
obnove naih sela, osobito onih najpustijih. Nakana je ovog teksta prenijeti tu raspravu itaocima. Ipak,
prije same rasprave valja dati nekoliko uvodnih objanjenja.
Sjeverovac je banijsko selo s pedesetak kua od kojih je samo petnaestak nastanjeno, a ostale su naputene, trone, ili im kroz
krovita ikljaju ljivine mladice.
Matko Marui je profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i glavni urednik Croatian Medical Journala, jedinog
domaeg medicinskog asopisa s meunarodnim ugledom, za to gotovo iskljuivu zaslugu ima Marui s krugom suradnika koje
je okupio i odgojio.
Kr i znanstvo
to se tie knjige "ivjeti u upi Radobilji", cijela se dade saeti u jednu reenicu, ba kao u onom znanstvenofantastinom romanu
o kompjuteru-saimau koji moe saeti bilo kakav tekst na mjeru po elji. Nakon viestrukog usavravanja ureaj je podvrgnut
iznimno zahtjevnom, krajnjem testu: da tekst Biblije same u samo jednu reenicu. U saima je uitana Biblija, proces saimanja
teksta je pokrenut, i nakon veoma dugotrajnog zujanja, iskakanja osiguraa i uope svih moguih znakova krajnjeg naprezanja
stroja, izbacio je rezultat, to jest bit Biblije u jednoj reenici: "Tako je zato to ja tako kaem." Eto, isti bi taj rezultat saima
iscijedio i iz Maruieve knjige.
Ipak, znajui da ima zahtjevnijih i radoznalijih italaca, malo u proiriti prikaz.
Knjigu "ivjeti u upi Radobilji" u izdanju Medicinske naklade iz Zagreba ine tekstovi objavljeni od 2000. do 2004. godine u
"Radobilji", listu upe Uznesenja Blaene Djevice Marije u omikoj zagori. Kao cjelina, oni tvore plan razvitka upe Radobilje koju
ini sedam zaselaka u kru omikog zalea.
italac e se odmah zauditi kako jedna te ista osoba moe istovremeno stvarati izvanredan meunarodni znanstveni asopis i cifrati
tekstove za upni list u krkoj zabiti. Kad je prolista, nita mu nee biti jasnije, a pone li je itati, iznenadit e se koliko je nepitka i
teka za praenje misaonog toka autora iako je pisana s nakanom da bude lako razumljiva, kako sam autor veli, i neukima,
siromanima i nenadarenima.
Naime, u istim e reenicama pronai i izvrsne praktine prijedloge mjera za poticanje razvoja upe, kao i
mistino-sentimentalan patos dostojan, recimo, lana biblijsko-molitvene zajednice "Marijina Legija". Kao to
praktini prijedlozi odaju duboko razumijevanje funkcioniranja drutvenog sustava i institucija, patetine
vinjete odaju posvemanje nerazumijevanje stvarne ljudske naravi i osjeajnosti.
Ovdje se, kako tumai Victor Klemperer u LTI (Lingua Tertii Imperii Biljenica filologa), ne radi o
mijeanju heterogenih stilskih elemenata, ve o antitetikom skakanju od uenog do priprostog tona, od hladne
racionalnosti do dirljivosti muki zadranih suza, od razboritosti do patosa Bojeg ratnika. Kritikog itaoca
takav tekst pogaa kao neprestano mijenjanje toplog i hladnog tua, od ega uope ne uspijeva uhvatiti dah i
tekom se mukom probija kroz tivo.
Nekritian italac pratit e tekst neusporedivo lake jer svrha takve prenapregnutosti i toplo-hladnog smjenjivanja osjeaja jest
istisnuti miljenje, ali i potisnuti izvornu osjeajnost, te proizvesti naprosto slijeenje. Tekst se, dakle, ne obraa ni misleem niti
ovjeku koji osjea, ve onome koji slijedi i izvrava. To jest: "Tako je zato to ja tako kaem."
Rat i ratarstvo
Sama knjiga "ivjeti u upi Radobilji" manje je bila tema, a vie povod za daljnji razgovor, toliko heretian u odnosu na vladajue
predodbe o naem selu i seoskom preporodu da zasluuje opsean prikaz.
Ciklus "Razgovora na slami" u organizaciji udruge "Arhe '94" bavi se mogunostima obnove hrvatskog sela, a zapoet je temom
"Umiranje na Baniji". Ve sam taj naslov izazvao bi snano negodovanje svakog lana HSS-a, stranke iji se programski dokument
zove "Preporod hrvatskog sela" (moe se nai na adresi http://www.hss.hr/izbori.php?sub=6). No, tko god doe u Sjeverovac,
dovoljna mu je samo jedna etnja selom da sasvim prihvati osnovnu zamisao "Razgovora na slami", koja bi se najkrae mogla
oznaiti reformom hrvatskog sela.
Javnost se openito slae da je selu, ba kao i zdravstvu, potrebna reforma. Kako je Ministarstvo zdravstva
najavilo jo jednu preinaku u nainu financiranja zdravstva i proglasila to reformskom mjerom, vrijedi jo
jednom objasniti to zapravo znai reforma, ovaj put malo jednostavnije i slikovitije. Reforma doslovce
znai preoblikovanje, dakle korjenitu promjenu. Jednako tako, izgradnja infrastrukture na selu naprosto
nije reformska mjera. Razlika izmeu sustava prije i nakon reforme - kako veli Richard Pascale, autor
"Zena i umjetnosti menadmenta" - jednaka je razlici izmeu gusjenice i leptira: leptir nije poboljana
gusjenica, ve sasvim drugo bie. Gusjenica kojoj je povean broj ekinja i pjega ili bre grize kupusov
list i dalje ostaje gusjenica. Leptir je, dakle, reformirana gusjenica, dok promjena naina financiranja zdravstvenog ili agrarnog
sustava naprosto nije reforma ve, recimo, drugaije financirana gusjenica.
Jedna od heretinih misli koja se u raspravi mogla uti od mjetana jest da opustjelost na Baniji, Lici i jo nekim krajevima nije
toliko uzrokovana ratom, koliko je rat samo ogolio postojee stanje. I u boljim vremenima ljudi u tom kraju uglavnom su se bavili
neim drugim, a ratarstvom i stoarstvom samo iz nude; rat je samo pomeo te poljoprivredne ostatke. Vei su se proizvoai do
danas ve vratili i stali na noge, ili su se tim poslom poeli baviti tamo kamo su dospjeli. Poljoprivreda je teak posao i to je jedan
od glavnih razloga zato se izbjegli vie ne vraaju. Upravo na Baniji zemlje ima mnogo i po niskoj cijeni, to je kakav-takav
preduvjet za bavljenje stoarstvom. Meutim, svako ulaganje u stoarstvo vraa se veoma sporo; primjerice, prihod od junice moe
se ostvariti tek nakon etiri godine.
Proces naputanja sela nije nikakav domai specijalitet, ve prisutan u gotovo svim razvijenim zemljama. Tako je postotak
stanovnitva u ruralnim krajevima SAD-a 1950. godine bio 36 posto, a 2003. samo 21 posto, dok je samo 1 posto ukupnog
stanovnitva ivio na farmama.
Zdrav ili krezub
Kao i kod nas, ruralno stanovnitvo SAD-a je znatno siromanije od urbanoga, pa u pojedinim regijama
ak treina ruralnog stanovnitva ivi ispod granice siromatva. I uzrok je vrlo slian naem: odljev
stanovnika iz sela u grad nije bio jednostavan, mehaniki, ve selektivan, i to negativno. To jest, na selu su
ostali preteno oni nekolovani, i poljoprivredom se bave iz nude, a ne zato to je to njihov slobodan
izbor. Danas, nakon pola stoljea negativno selektivnog iseljavanja seoskog stanovnitva, u naoj zemlji je
manje od 250 tisua poljoprivrednog stanovnitva, od ega je samo dvije treine aktivnog. Sjeverovaki
heretici formulirali su to u tvrdnju da je selo isisano.
Prva tema "Razgovora na slami" bila je, kako je ve reeno, "Umiranje na Baniji". italac e se zapitati: zato umiranje, a ne, ako
ve ne preporod, a ono ivot na Baniji? Heretici kau da je proces odumiranja uzeo previe maha - umiru ljudi, kue, cijela sela, te
da na selu nije preostala kritina masa stanovnika koji bi mogli ikako ponijeti obrnuti proces, to jest revitalizaciju sela kakvo je
nekad bilo. Stoga taj proces odumiranja treba privesti kraju jer je to jedini nain da se napravi mjesta za zdrave procese i strukture.
Tvrdo nastojanje na preporodu sela kakvo je bilo nekad, dok smo tamo ljetovali kod bake i djeda, jednako je uvanju bolesnog zuba:
boli, zaudara, ali radije i to nego biti krezub. Bolje je izvaditi takav zub, jer jedino tako mogu nastati uvjeti za izgradnju nove
strukture. Nadati se da e zub ozdraviti uzaludno je, ba kao i oekivati da e na mjestu izvaenoga sam od sebe izrasti novi.
(U IDUEM BROJU: NE LAJE HSS RADI SELA!)
PREPOROD PRAZNE SLAME
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (16/18)
RETROSPEKTIVNA IZLOBA HRVOJA ERCARA U DOM HDLU-a U ZAGREBU

GRADOVI I GMAZOVI
Marina BARIEVI
20. veljae, 2008.
Svi derneci su na ulicama i trgovima, a kulturna zbivanja u zatvorenim i polupraznim prostorima za manjinu. Moda stoga, a moda
i sluajno, bila sam sama na odabranoj vrijednoj izlobi retrospektivi Hrvoja ercara (1936.), koji je gotovo od samog starta
pronaao svoj crtaki rukopis, koji asocira na medijevalne ilustracije
U ne tako davnoj prolosti jo, teko je bilo nai dovoljno slobodnog vremena za razgledavanje svih dobrih izlobi, a eto danas ima
ak vremena, a nema dobrih izlobi. Trae se kroz povealo jer kultura u hrvatskoj tranziciji nije partnerica vlasti. A kako nevjet u
demokraciji narod, i rezigniran u nemoi, ponajmanje treba istu, to nam je scena sve vie zanatskofolklorna po mjeri gazda, koji su
u nae ivote uvukli svoja sela i obiaje. Najzornija pozornica te slike je sredinji zagrebaki trg u kojem se demonstrira ruralno
pravo zabave, dok kolone nijemih graana prolaze
Svi derneci su na ulicama i trgovima, a kulturna zbivanja u zatvorenim i polupraznim prostorima za manjinu. Moda stoga, a moda
i sluajno bila sam sama na odabranoj vrijednoj izlobi retrospektivi Hrvoja ercara (1936.) u zagrebakoj
Galeriji "Prsten" Doma Hrvatskog drutva likovnih umjetnika.
Pecivo i aica
Naime, ve due vrijeme sveanosti otvorenja takvih izlobi jedina su prilika za vienje, provod, izlazak,
potvrivanje pripadanja, prijateljstva, dobrosusjedskih odnosa. Posebno jo ako je dekor poneko pecivo ili
aica, onda privuku i dobro organizirane gradske homlese, kloare i eljne topline jadnike. Tako izlobe u nae vrijeme, u svojoj
naravi, projiciraju najmanje dvije zbilje onu o kulturi koje ba i ne treba i onu gdje je kultura nasuna mrvica okrepe za beskunike
srcem ojaane Hrvatske. A u ostale dane trajanja izlobe vjeni je mir uz tek ponekog zalutalog posjetitelja u ijoj dui tinja potreba
za umjetnou.
Osobna karta retrospektivne izlobe Hrvoja ercara glasi: 300injak izloenih radova nastalih od umjetnikovih poetaka, 1958.
godine, pa sve do danas. To su crtei, slike, ilustracije, pjesnikografike mape, potanske marke.
A umjetnikov mali ivotopis mogue je saeti na injenicu da je taj vjeni apsolvent prava jo prije pola stoljea odabrao za usud
ivota crte s kojim u radosti i muci traje do danas. Potvrdu pravog odabira dobio je u druenju s profesorom Krstom Hegeduiem
kao vanjski suradnik njegove Majstorske radionice. I vrlo zanimljiv biografski podatak da je ercar od 1959. do umirovljenja, cijeli
svoj radni vijek, bio na dunosti urednika za ilustracije u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krlea" u Zagrebu. Kompliment za
poslodavca i autora. I pojedinost jo, mjerilom vanosti, crtu pod pola stoljea ercarova rada u prosudbenoj ulozi te umjetnosti,
stavio je akademik Tonko Maroevi, autor izlobe.
Puke legende
Gotovo od samog starta pronaao je ercar svoj crtaki rukopis, koji asocira na medijevalne ilustracije. Varira od poetka i
nepromijenjene svoje simbole vlastitog crtakog izvornika. Ponekad su to preobrazbe realnih gradova pa onda
neke snovite slike bliske fantastici. Najee motivi gdje u zajednitvu skladno traju obino i udesno, vieno i
zamiljeno. Sav taj ercarov svijet iskrsava pod perom crtea duhovite emocionalnosti. Njegovi prizori naoko
su naivni, a boljim iitavanjem vidljiva je njihova namjerna promiljenost. To otkrivaju razne natruhe
knjievnog, narativnog iz pukih legendi u svakom crteu.
Inventar koji autor koristi iz prebogate je riznice batine: gradovi asocijativno nalikuju starim gravurama, ivo-
tinje kao da smo ve vidjeli kako vire iz starih cifranih inicijala. Uostalom, zbilja i nije inspiracija crtea. Ma
koliko da su u sreditu crtea gradovi, uglavnom Dalmacije, oni su - s karakteristinim trgom i crkvom - simbol
povijesti iz koje ercar crpi teme. Uz kamene gradove, tu su jo - u nadrealnom panoptikumu gmazovi, ptice,
bokarini, neka udovita u ulozi bliske ivotinje, pa kosturi, kose, babe, pijetlovi vampiri s izraenim dvostrukim falusima
Ni podloge na kojima crta nisu konvencionalne: od koe, papira, vree do drvenog korita Potroena roba s recikliranom porukom
o neprolaznosti. Slinu projekciju namijenio je i gradovima ija povijesna patina osigurava njihovo trajanje. Stoga je i crte kod
ercara vrst, tovie rudimentaran.
Na rubu kia
Od prvog crtea prije pola stoljea, vrlo avangardne likovne scene kasnih pedesetih godina prolog stoljea, ercar bljetavilu mode
okree lea doguravi do danas u svom svijetu i u svom posveenju altamirskom znaku. ercarov urbo-
bestijarium, erotski panoptikum i ples mrtvaca lucidna i ludistika su etnja kroz avanturu ivota. Ne zazirui
od njegove dramatike u svoj je artistiki mikrosvijet ukrcao infantilnu slikovitost, nadrealnu poetiku,
duhovitost i satiru, porugu i grubost, toplinu i nostalginost, erotsku vitalnost i smrt. Stvorio je bedem vlastitih
simbola i znakovlja da zatiti vlastiti mir, slobodu i osebujnost. Mimikrijom je stigao do vremena
autodestrukcije slike.
I na kraju, nekoliko slika iz 2007. godine u tehnici ulja na platnu, koje se doimaju zalutalim uradcima na rubu kia, opomena su
crtakom majstoru Hrvoju ercaru da brzo utekne nazad u svoj originalno zaposjednuti svijet.
GRADOVI I GMAZOVI
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (17/18)
DEURNI URBANISTIKI LALJIVCI TEK SU POETNICI U TRENIRANJU BARBARSKOG OSVAJANJA PROSTORA

KRADLJIVCI GRADOVA
Mladen KREBLIN
21. veljae, 2008.
Uvijek je kod izdavanja dozvola bio potreban pristanak susjeda, suglasnost lokalne zajednice. Meutim, s tom se "nekonzumiranom
tekovinom socijalizma" danas oputeno sprdaju slubenici uprava. Graani i dalje nemaju pravo veta na donoenje planova bez
demokratske procedure. Mogue je, za razliku od nekad, aliti se ministri(ca)ma Lovrin, Dropuli ili Kosor, obankoviu, Kalmeti
ili Bikupiu... Ali odgovora ni pomaka nema. Tako do daljnjega preostaje jedino protestirati na ulici... Konstatirati da su Sanader i
Bandi gori od Tumana...
Urbanistiko planiranje je u SFRJ bilo vana disciplina. Posljednjih godina Jugoslavije sve vie su se
bavili prostorom u skladu s principima medicinske zatite i socijalne skrbi. Sve manje su se pravili vani,
a struku su umjesto ideolokog i umjetnikog napuhavanja sve vie razumijevali kao interdisciplinarnu.
Tako su rasle sve ozbiljnije namjere da se slui dostignutim urbanistikim i graditeljskim vrednotama, te
graanima koji su ih prepoznali. Promiljanje i planiranje prostora u 20. stoljeu, meutim, nije se u tom
smjeru poelo razvijati sve dok sam prostor nije "zazvonio na uzbunu", sve dok se nije poeo "uruavati",
dok nije obolio. Dok vrednote nisu poele propadati...
Na kapitalizam
Prostoru Hrvatske ve je godinama prije prava na samostalno uruavanje bila potrebna drugaija komunikacija uprava, strunjaka i
graana - demokratiziranje procedura razumijevanje prostora i "hijerarhije prostornih planova" i razina odgovornosti u planiranju.
Principi urbanistikog planiranja uvijek su sadravali ekologijsko nagnue. U poveljama svjetskih arhitekata i urbanista 20. stoljea
- osunanje, zrak/provjetravanje, zelenilo gradova, ouvanje vode, mora, planina, rijeka i potoka, predstavljali su "Boje zapovijedi"
dobro planiranog i urbaniziranog prostora.
Sudjelovanje hrvatskih graana bilo je propisano u svim fazama izrade i ozakonjenja svih urbanistikih planova. Socijalistika
praksa je mimoilazila javne rasprave graana kao tekovinu suvremenih europskih drutava u planiranju, zatiti i odranju prostora.
Jesmo li bili demokratinije drutvo prije no to smo ozakonili mogunost slobodnog politikog udruivanja? Nismo, rei e brojni
tada devastirani gradovi, krajolici i uvale. Ondanje urbanistiko promiljanje i planiranje prostora, mada esto "izgubljeno u
deklaraciji", ipak je daleko nadilazilo dananje standarde. Tek smo poetnici u treniranju barbarskog osvajanja prostora zbog profita;
da mnogima stvarni prostor - za razliku od prethodnih vremena poinje predstavljati "dobru investiciju". Problem je, meutim,
kako se danas u Hrvatskoj - u "naem kapitalizmu", koji vie nema ni potrebu igrati se skrivaa s nekakvim humanistikim ili
kulturalistikim deklaracijama - vratiti tezama (zakonima) i praksi koji zastupaju demokratiziranje (urbanistike ) politike,
pravedniji socijalni prostor, razvijaju socijalnu osjetljivost?
Drugovi u pekmezu
Vlast je mogla nekad, a moe i danas amandmanima, nakon provedene propisane demokratske zakonske procedure (javnog uvida i
rasprave) - mijenjati pojedinana "urbana pravila", prenamijenjivati parcele, a time i smisao urbanistikih planova na sjednicama
poglavarstava ili skuptina. Dobro, nekad je bilo tee rei da je to naredio netko od "drugova". Danas je to mogue bez i najmanjeg
problema: Svi znamo da su Bandi i Horvatini dokazani dugogodinji prijatelji i dobroinitelji u kapitalizaciji hrvatskog drutva.
Uhvaeni su sa rukama u pekmezu zloupotrebe urbanistikog planiranja.
Uvijek je kod izdavanja dozvola bio potreban pristanak susjeda, suglasnost lokalne zajednice. Meutim, sa tom se
"nekonzumiranom tekovinom socijalizma", danas oputeno sprdaju slubenici uprava. Graani i dalje nemaju pravo veta na
donoenje planova bez demokratske procedure. Mogue je, za razliku od nekad, aliti se ministri(ca)ma Lovrin, Dropuli ili Kosor,
obankoviu, Kalmeti ili Bikupiu... Ali odgovora ni pomaka nema. Tako do daljnjega preostaje jedino protestirati na ulici...
Konstatirati da su Sanader i Bandi gori od Tumana...
Urbana komasacija bez koje nigdje i nikada nije bilo mogue dobro planirati prostorne odnose - model koji je, u tzv. demokrats-
kom svijetu, gradskim upravama omoguavao "racionalno" planiranje prostora izglasan je tek nekidan, i jo se dugo u ovim pro-
storima nee provoditi konsenzusom vlasnika i graana lokalnih ili irih zajednica. Ali voditelji nadlenih urbanistikih institucija
proglaavaju se i danas kao nekada - ne nakon provedenog javnog natjeaja programa kandidata, uz obvezatan konsenzus strunih,
obrazovnih i upravnih gradskih i dravnih institucija, udruenja civilnih drutava ve na temelju dogovora vladajuih stranaka...
Deurni laljivci
Urbanistike programe i planove za prostore koji su zatieni ili proglaeni javnim dobrom odnosno interesom, nisu "za Tita" mogli
temeljem samo iskazanog privatnog interesa - financirati zainteresirani poduzetnici. To, dakako, nije bila ni tema "socijalizma".
Drutvo je deklarativno bilo sve, i u njegovo ime moglo se i dobro lagati. Drutveno ili dravno korisnu la smijenila je mnogo
uinkovitija - nacionalistika. I danas je obavezna propisana demokratska procedura i javni urb/arh natjeaj, verifikacija javnog
interesa. Ali ako to "nije mogue", nema veze...
Trenutani deurni urbanistiki laljivac, koji u nadlenoj instituciji servisira pljaku prostora za zagrebake holdinke razbojnike,
izvjesni Fanjek, kae - "da investitor moe zatraiti dozvolu za gradnju u zelenoj zoni, to mu se moe ili ne mora odobriti".
Selekcija programa ili planova iriranje - ni danas se ne provodi na nain, da je u ponderiranju rezultata, uz struku, zastupljena i
volja graana i tzv. kompetentne javnosti. Arbitrira se i dalje samo u birtiji ili u stranakom kabinetu...
Suprotstavljajui se s "Pravom na grad" i "Zelenom akcijom" aktualnim profitersko/garanim osvajanjima zagrebakih
Donjogradskih blokova, pokuavali smo dokazivati nemogue: Stav da je "pravo na grad", ustvari pravo na dostignute vrednote
njegove urbanizacije - na zrak, osunanje, pogled, zelenilo i kulturalne sadraje. Da su institucije koje se "nadleno" bave zatitom
prostora finalno odgovorne nadlenim ministarstvima, a ne lokalnim monicima sve dok oni postoje... Da strunjaci koji u njima
rade imaju pravo ne potpisati odluke lokalnih monika, kada oni kre zakon ili kada ga glumataju, jer nije dovoljno jasan i moe biti
razliito interpretiran...
Nadleni zagrebaki Bandiev Institut za promet i veze, informira graane Zagreba - da u sreditu grada imaju etiri puta manje
podzemnih garaa od evropskih gradova i da se mora nai rjeenje za "promet u mirovanju". Ma nije mogue!? O tome da evropska
"prometna praksa" ve godinama zastupa, da je u sreditima gradova potrebno razvijati pjeake i tzv. mjeovite zone, olakati
kretanje vozila javnog i komunalnog prijevoza i koritenje bicikala, da je forsiranje javnih garaa bilo greka, Bandii na vlasti
uope ne zbore... injenicu da je u proglaenoj i zatienoj zagrebakoj historijskoj jezgri bila zabranjena izgradnja javnih garaa, a
da su mnoge novosagraene, poput one na bivem Kvaternikovom trgu, gotovo prazne, da je odavno usvojena politika parkiranja na
obodima gradova i da je princip - "Ostavi auto doma ili ga parkiraj na prvom parkiralitu prometnog vorita, i koristi javni
prijevoz!" - jedino rjeenje da se ne srui ili ne ukine grad; Bandii na vlasti uope ne spominju...
Da zamjenska izgradnja ili nova izgradnja u zatienim historijskim jezgrama gradova ne smije premaivati postojeu gustou,
volumen postojee izgradnje u blokovima, da se u evropskim gradovima ve godinama potiu planovi i programi koji sadrajima -
uz proceduralno definiranu verifikaciju javnog interesa - "parkovnom terapijom" obnavljaju i poboljavaju najdragocjeniji gradske
prostore; Bandii na vlasti nee razumjeti...
Da bi se prioritetni planovi i investicije u prometnu infrastrukturu - svi veliki prometni projekti i objekti u gradskom prostoru
trebali odnositi na poboljanje javnog prijevoza i kretanja graana (kojem automobili samo smetaju, ree davno profesor Rudi
Supek) i da u tom smislu, sve eventualno nune cestovne "denivelacije" - tuneli i vijadukti u gradskom povijesnom prostoru - ne bi
smjeli servisirati osobni automobil koji "nikada nee znati mirovati", ve prvenstveno sluiti poboljanju javnog prijevoza; Bandii
na vlasti nemaju namjeru razumjeti.
U muci malo b
Problem je u tome to vladajuim elitama nije stalo do demokratiziranja drutva, to to uostalom i ne znaju raditi. Demokracija je
jo uvijek na samom dnu i nema naznaka da bi se uskoro neto moglo promijeniti. Pred nama su etiri godine natezanja sa vlau
koja ne zna raditi svoj posao. Sjeate li se Stranke demokratskih promjena? to da se radi? Krajnji je as suprotstaviti se,
protestirati... Gradovi, mjesta u kojima ivimo, sve su razurbaniziranija... Upravo se otima ono najvrednije... Jedini nain na koji su
se Zagrepani suprotstavili Velikom Gradonaelniku Bandiu bilo je proglaenje Trga njegovih rtava. U muci, njegovo su prezime
mnogi pokuavali pisati sa malo b. Nadati se, da e to jednog dana uspjeti: Da e Bandii napokon postati i biti prokazani kao
bandii, da e graani napokon biti Graani, da e gradovi napokon moi biti Gradovi...

KRADLJIVCI GRADOVA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Teme (18/18)
KVADRATURA GLAVUNA
ZATO JE HAJDUK DANAS NAJBOGATIJI KLUB OTKRIVA BIVI PREDSJEDNIK "ARULJA" NAKON POVRATKA S
KUBE

CASTRIRALO HAJDUKA
Mario GARBER
21. veljae, 2008.
Sjeate se arulje, eljka Kovaevia, nekadanjeg predsjednika Hajduka i direktora HEP-a. Vratio se s Kube. arulja je skupa s
cilon onon ekipon iz uprave Hajduka svrija u lisice. Znate ve napamet tu postavu ka ono "Beara, Kokeza, Broketa" ili "Jerkovi,
urjak, ungul", tako je ova "Kovaevi, Letica, Doli" (samo in je Fidel Castro falija), sve sami hadezejci koji su Hajduka
pretvorili (glagol od kojega dolazi rije Pretvorba) u najbogatiji klub na svitu
Idem priko Pjace i mislim se kako e Hajduk u u prvenstvo ka' u kaetu brokava. U Sportske novosti pie da problemi jaaju iz
dana u dan a na prvu stranu koliko je dug i irok eljko Jerkov, isto ka' da je proglaen za najboljeg igraa NBA. Ali nije nego je
on dekoracija za naslov "Veliko lutanje na Poljudu". Znai ni Sportske novosti jo nisu priznale novog predsjednika Hajduka, bit e i
one ekaju da najprije svi priznaju Kosovo.
Slaven Alfirevi u Slobodnu pie da Jerkov zavre pinu jer mora bit da e prodat Cernata, Verpakovskog, ivkovia. A kad bi to
Jugoplastika vridila neto da je prodala Jerkova? Ko zna bi li uspio i Jerkov. Jedino Mate ne more falit.
O malome Maleu govorin. Ia je u Dinamo i sad bi Slobodna mogla uinit jedan lipi feljton s nagradnom
igrom koja bi mogla trajat dva-tri prvenstva a itatelji neka se klade i karaju okolo pitanja oe li Male
postat novi Modri, Doni, Boban ili Zambata, na koga e od tih Hajdukovih dinamovaca najvie sliit.
Ovu ideju san patentira na jedno misto, vidit ete posli a usput san uzeja i kvocijent inteligencije kod
jednoga ovika kojega u na Pjaci srest u iduem retku.
Drava u lisicama
arulja! Ma ne bilo koja nego Kovaevi kojega zovu arulja. Na njega san naletija nasrid Pjace, da se
vratija s Kube, eljko Kovaevi, nekadanji predsjednik Hajduka i direktor HEP-a ta je skupa s cilon onon ekipon svrija u lisice.
Znate ve napamet tu postavu ka ono "Beara, Kokeza, Broketa" ili "Jerkovi, urjak, ungul", tako je ova "Kovaevi, Letica,
Doli" (samo in je Fidel Castro falija), sve sami hadezejci koji su Hajduka pretvorili (glagol od kojega dolazi rije Pretvorba) u
najbogatiji klub na svitu.
Da kako to mislin? Lipo. Sad se dobro koncentrirajte! Oni su svrili u lisice jer nisu plaali dravi ta triba, pa je Hajduk danas
dravi duan cilo bogatstvo i na temelju toga umisto da Hajduk svri u prun, svrili su Kovaevi i njegova uprava. A ko im je da
vlast u Hajduku nego drava, ona ih je i postavila. Je li onda drava samu sebe liila slobode i u lisicama sprovela u zatvor priko
svih naslovnica u domaem tisku? Je! A zato? Zato da bi se danas moglo dokazat tko je vlasnik Hajduka na ime onih dugova ta su
ih arulja i ekipa napravili sami sebi, a sve u korist drave, koja je dugujui sama sebi sada postala vlasnik dugova prema sebi, to
jest vlasnik svog Hajduka u dugovima do grla.
Sad se moete opustit i priskoit par redaka: Tako je Hajduk konano dobija jednoga bogataa za vlasnika a to je cila jedna - kakva
je da je drava, makar bila i u lisicama. Koja je i poslala onu postavu "Kovaevi, Letica, Doli..." u Poljud. Svi govore da je to
sramota koliko su ti klubovi dravi duni pa se na osnovu toga lako moe zakljuit da se radi o velikome imetku.
E da se bilo sitit pa sve te godine Kovaeviu ka direktoru Elektrodalmacije ne plaat struju! Sad bi HEP na ime tih mojih dugova
moga postat moj vlasnik, veinski dioniar, pa bi sa aruljon i ja ia na Kubu, a raune neka plaa moj veinski vlasnik. arulja je
pravi globtroter, na zadnji intervju odvijao se dok je skijao:
- Treniram da me ne nasanjkaju! objasnio mi je tadanji predsjednik Hajduka u mobitelskom razgovoru 1997. arulja je skijao po
Austriji a poeo je deset godina prije s klapom na Jahorini poslije ZOI 84.:
- Bio je to novi hotel, spiza ludilo, a ja uim skijat
- enski ili muki uitelj?
- Moj prijatelj Ljubo Mateljan iz GSS-a.
- Zar vi niste iz HDZ-a?
- GSS je Gorska sluba spaavanja, a Mateljan mi je bio partner u privatnoj firmi.
- Ve onda?! U Jugoslaviji! A kad je dolo doba privatnog vlasnitva, vi ste se lukavo vratili u dravnu firmu. Sva sria da 1987.
niste znali za HDZ?
- Nije ga ni bilo. Inae bi se odmah ulanio. Moja je iskaznica broj 39, jer san se javija HDZ-u na Kman ve 1989. A prvi put san
hadezejce vidija u Lovreu
- Bliski susreti. Sigurno je tamo bija i general Jeli, etvrta brigada?
- Samo ja i jo jedan bili smo gosti u umici hotela Split, a njih 30-tak postrojeno u zbor etvrte
- I di je sad taj HDZ?
- Nemam pojma. Kad su poslije 2001. u HDZ poeli neki novi dolazit na vrh, prepoznali su mene da nisam njihov, pa sam pomisilija
ako tako oni misle, onda mi je tamo di su me svrstali i misto. I bogami su bili u pravu.
- A di to, na Kubu?
- Ne, nego u Hrvatski blok A vi ste, vidim, ve napunili notes.
- O straja! Nego, ispada da se niste ni makli od Paalia? Skupa ste igrali u Hajduka u onoj postavi s Leticom i Doliem. I di je sad
taj Hajduk? Nesta i on ka i HDZ.
Poljudski Frii
To je ve bilo previe za arulju pa se raznjeija:
- Onaj moj Hajduk nesta je u stvari puno prije nego san i doa za predsjednika Hajduka. U poetku ga nisan ni moga vidit jer san i
ka dite bija ovako nizak, opjevanog Vukasa se ne mogu sitit, ali urjaka!!! Koji bi centrira za prvi gol - ungul, pa za drugi gol -
Jerkovi
- Je li Daji bio bolji od urjaka?
- Ma Daji je bio razvikan
- Zbilja ste roeni hadezejac.
- E ali sian se ja Dajia protiv Poljske na SP u Njemakoj 1974. Gurnija je kroz noge jednome, pa drugome, treemu... Nikad to
nisan vidija.
- Sigurno je desni bek bija neki hadezejac.
- Znam ja ta oete re, da politici nije misto u sportu. Ali mi smo u Hajduka stvarno bili sportai. Ta HDZ-ova etvorka, Letica,
Doli i ja, s Kurtoviem iz kvera, njega stalno priskaete, predstavljali smo upaniju u Hajduku, a Slobo Bronzovi, Ivica Boljat,
Jaka Marasovi i Pako Viak predstavljali su Grad. Pa vidite da ta struktura ivi i danas. I stalno nam se smijete da je u tom
omjeru etiri protiv etiri glavni bio Bosna Perkovi kao jeziac na vagi, tvrdite da je on, to jest Torcida, bio odluujui glas u svim
pitanjima.
- On je bio va Frii.
- E a vidite nije. Nego smo mi prvi smanjili udio navijaa u klubu koji su prije toga s predstavnicima Drutva prijatelja, zatim
Veterana i Torcide vladali klubom. Mi smo Bosnu Perkovia imali kao jednog predstavnika za sve spomenute plus sponzori.
- Bravo, 8:1 u korist politike. A poteni Bosna Frii mora van je ka Pale sam na svijetu glasat i za Drutvo prijatelja Hajduka, i za
Veterane, i za Torcidu, i jo za sponzore. Pa normalno da Kerum nije tija dat ni na odgodu za takvu upravu, a Paali je deparija
Tumana.
- Ali postoje zapisnici sa sastanaka. Nikad nije bilo preglasavanja osim u jednom jedinom sluaju kad smo glasali za direktora kluba
pa je oporba bila protiv naega Ivana Maria jer su htjeli Viaka za direktora, ali je na nau stranu stao Bosna.
- Ko, Frii? A ta je drugo moga bidan. Rastizali ste Bosnu ka lazanjuron od pozicije do opozicije ka Isusa na kriu.
- injenice govore suprotno. Uinili smo sve da vratimo znanje, bili smo u stanu Tomislava Ivia. Nagovorili ga da nam se
pridrui. Kao ef struke izabrao je Luku Bonaia. Ali su se brzo posvaali i Iviu smo dali da presudi. Luka je otiao, Ivi je
preuzeo momad, pa se i on posvaao.
- A s kim sad kad je otiao Luka?
- Sam sa sobom.
Oli i Domba
- Aha. Isto ka i drava. Ovim branite politiku, a okrivljujete struku. Kao da danas pita jesu li veliki Rapai i mali Male ispali iz
ruku struci, Jarniju, urjaku i Ercegu, ili politici, Jerkovu? Branili bi Jerkova?
- Evo odgovarajueg primjera. Bili smo oduevljeni tandemom Ivi Bonai, a sve se raspalo. I Frfa, Draen Muini, tom
svaom je bio razoaran. Otkrio je Olia, danas reprezentativca, koji je tada imao 16-17 godina. Trebalo je na samo 20.000
maraka. Nali smo, a Ivi je rekao da ta triba troit, imamo takvih Olia.
- Onda ipak okrivljujete struku i trenere?
- Ja mislim da su danas glavni problem Hajduka menaderi koji su kupili igrae a time onda vladaju i
igrom to je osnovni Hajdukov proizvod. U Hajduk sam doao kao prethodni potpredsjednik u
rukometnom Brodomerkuru. Otkrili smo u 15-16. godini Mirzu Dombu, danas najbolje lijevo krilo na
svitu. Mogli smo ga dovest za 25.000 maraka. Pregovarali smo sluajno ba u Ivievog "Nostradamusa" i
neto je krenulo loe, uglavnom nita od Dombe. Brodomerkur je bio drugi u dravi pa sad zamislite da
se Domba sloio s tada naim Baliem, Metliiem, golmanom Jerkoviem, Anuiem, jo mlaim
Vukoviem. Reprezentacija usred Splita!
- Ve mi je laknulo, dakle, problem je jedino lova!
- Ali ovo i nije bila neka lova. Problem je i pamet.
- Pa zato ste sve to propustili a potpredsjednik ste u udruzi MENSA? Koliki vam je kvocijent inteligencije?
- Ja sam 168.
- A ja 179.
- Je po visini, ali malo ste s godinama uli u se. Meni je 168 i jedno i drugo.
- Bogati! Onda je Jerkov najpametniji sa 208 cm.
Dioniar Torcida
Kad je doa doma arulja je na internetu vidija da ni Fidel Castro vie nije ta je bija, dolo je do preoblikovanja Castra u
njegovoga brata. Iskrcavanje Big Brothera na Kubu. arulja se od guta nasmija:
Kad sad na Kubu doe ameriki turizam i skou sve cijene!!! Mogu re da sam iskoristija zadnju ansu. Na Kubu nee vie mo ni
Hajduk.
Castriralo ga. Osim ako ga kupi Torcida. Sve je ve dogovoreno, uskoro e skuptina, zna se i novi predsjednik, an Ojdani (40),
vlasnik kafia, onaj dugokosi lik s maramom sa svih Torcidinih grafita i zastava, vratio se iz Njemake gdje je radio na bauteli.
Pitam ga je li njegovu kandidaturu za predsjednika Torcide podupiru Sanader i Roin. Skoro se uvridija:
- Ne emo govorit o novoj upravi Hajduka. Javit emo se ako bude slab rezultat. Oni nas ne zovu. Ali zvat e nas kad ponu
problemi. Ne smimo dopustit da samo jedan ovik bude vlasnik Hajduka. Ve skupljamo novac po Australiji i Njemakoj, vrlo
organizirano i ozbiljno elimo kupit jedan paket, barem 25 posto dionica.
Ola koja ideja! Mogla bi drava upast u lovu! Jer ko po svitu ne bi da za Hajduka. Tako da e Torcida skupit masu love i na kraju e
bit najbolji kupac. A na Sjeveru e divljat svi, od arulje (168) do Jerkova (208) i derat se:
DOLI UPRAVA!
CASTRIRALO HAJDUKA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Interview (1/3)
SRA POPOVI, POZNATI BEOGRADSKI ODVJETNIK, KOMENTIRA SITUACIJU U SRBIJI NAKON PROGLAENJA
KOSOVSKE NEZAVISNOSTI
POSLJEDICE PIJANSTVA
Igor LASI
21. veljae, 2008.
To s pitanjem Srbije i Kosova je "fait accompli", ne moete beskrajno da mamuzate mrtvog konja. Ljudi e uskoro poeleti da opet
ive normalnije, Evropa e Srbiji davati ponude kojima nee moi da se odoli, itd. To to u trenutku pijanstva razbijamo bircuz,
nema puno dalekosenih posledica. Iste smo stvari na psiholokom planu ve doivljavali, znamo posledice pijanstava
- Kako se razvija situacija u Srbiji, na ulicama i u institucijama, povodom odcjepljenja Kosova, a uoi velikog beogradskog
mitinga u etvrtak, 21. veljae?
- Juer i danas neredi se na ulicama donekle smanjuju, moda i svesno, zbog upravo zakazanog okupljanja. Meu tim reakcijama,
uostalom, moe da se vidi kako su politiki podstaknute, jer su unapred bile spremne organizacije za njihovu operacionalizaciju na
ulici. Slobodan Samardi, ministar za Kosovo, danas je izjavio da ne odobrava demonstracije, ali da ih potpuno razume, jer je to
jedna prirodna emotivna reakcija... A predsednik Radikalne stranke Toma Nikoli strahovito zamera medijima to uopte belee sve
to, to mlade ljude nazivaju huliganima, i to zapadnim medijima davaju materijal da nas nazivaju divljacima. Te su se organizacije
ve otpre identifikovale, recimo "Obraz" i "Dveri", i bilo je jasno zato se okupljaju. Spreili su tako izlobu jednog albanskog
slikara, dvaput prekidali javno snimanje emisije "Peanik" na Radiju B92, itd. Malo je neprijatno to sve to veoma podsea na
izvesne jurine odrede, ako me razumete...
Upad u stan
- Poseban pritisak itavo vrijeme, a sad pogotovo, trpe javne osobe koje s njima ne dijele stav o
odnosu Srbije i Kosova?
- Da, meu ljudima je zavladao strah. Rulja je pre dva dana polupala prostorije Liberalno-demokratske
partije u nekoliko mesta, ali jo je neverovatnije da su pokuali upasti i u stan ede Jovanovia,
predsednika LDS-a. Policija ih je zaustavila, i sada je Jovanoviev stan pod obezbeenjem. Ali, nisam uo
da je predstavnik ijedne partije u Srbiji osudio taj in, a to je ve jedno vrlo ozbiljno ugroavanje
bezbednosti oveka koji vri javnu funkciju. Meutim, sve je nekako u oekivanju mitinga u Beogradu, na
kojem bi trebalo da se javnosti obrate Vojislav Kotunica, Boris Tadi i Tomislav Nikoli. Ovo je moda
samo predah i priprema za budua velika dogaanja, dakle, a taan dalji tok ovisit e o nainu na koji e se oni obratiti i porukama
koje e poslati.
- Prije godinu dana rekli ste nam da oko gubitka Kosova predviate Srbiji samo "kratak gr". Koliko kratak?
- Moda zato to sam malo ostareo, gledam i merim u duim intervalima... Meni i pola godine moe da se ini kratkim vremenom.
Ali, to s pitanjem Srbije i Kosova je fait accompli, ne moete beskrajno da mamuzate mrtvog konja. Ljudi e uskoro poeleti da opet
ive normalnije, Evropa e Srbiji davati ponude kojima nee moi da se odoli, itd. To to u trenutku pijanstva razbijamo bircuz,
nema puno dalekosenih posledica. Iste smo stvari na psiholokom planu ve doivljavali, znamo posledice pijanstava. Reakcija je
instrumentalizirana odozgo, a kod mladog sveta bez zaposlenja ima puno frustracija. Pa ako ne moe da se ventilira na fudbalskoj
utakmici, moe i ovako. Pribliavaju se parlamentarni izbori na prolee, no ako se nastavi vanredno stanje, ne znam hoe li se
odrati. Bilo bi loe da moramo optrati jo jedan krug.
Stalno odvajanje
- Kako gledate na injenicu da je odcjepljenjem Kosova poinjen pravni presedan u kontekstu ustavnog poretka SFRJ, i
naslijeenih prava bivih republika a Kosovo to nije bilo?
- Pitanje je umesno, no seate se da je Kosovo imalo jedan hibridni status. Ono je bilo autonomna pokrajina u okviru Srbije, ali i
konstitutivni element federacije s ovlaenjima koja su bila vrlo blizu ovlaenja samih republika. Tako moete stvar interpretirati,
zavisno kojem elementu date prednost, na dva naina. Ako gledate sutinu predmeta, ljudi koji godinama vode ovu nacionalistiku
srpsku politiku i stalno optuuju druge za secesiju i srbofobiju, morali bi da se pitaju ta je to zbog ega se drugi stalno odvajaju od
nas. Pitao me jedan sused u Americi, kad sam tamo iveo, ta je to. Rekao sam mu da se prosto u Srbiji pojavio jedan besni ludak, i
da je sve to deo istog procesa, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo... Svi ele da se odcepe. A ja, poto nisam imao ta
da odcepim, otiao sam u Ameriku.
- Zbog mogunosti dvojake pravne interpretacije osamostaljenja Kosova, esto se spominje opasnost daljnjeg atomiziranja
regije, posebno BiH ili Makedonije, pa i ire u Europi...
- Ne pretendujem da sam strunjak za meunarodne odnose. Ali i mediji, elei izneti nove poglede, i analizirajui stvari do
besvesti, esto su nerealni. Moe da bude svata, dakle, ali ne verujem da to moe da predstavlja iru opasnost. Kosovo zaista jeste
"unique case", barem u Evropi. Srpski nacionalisti pozivaju se na primer panije, koja Baskima ne doputa odcepljenje. Ali, u
odnosu na Albance, otkad ja pamtim, u Srbiji je oduvek vladao potpuno jasni nacionalizam, zatim i policijska drava koja je
Albance terorisala bez ikakvih obzira i inhibicija. Pa ste pobili hiljade ljudi, a 800 hiljada poterali preko granice, pa su usred
Beograda otkrivene masovne grobnice, i u Dunavu hladnjae s ubijenim civilima. Opozicija nije imala nita da primeti na sve to:
Kotunica se celo vreme pravi da se nikad nita nije dogodilo, on Miloeviu ima da zameri samo to je bio komunista, iako je to
bio najmanje od svega.
Kotunica se po svom razmiljanju o albanskom pitanju ni po emu ne razlikuje od Miloevia. Kad je onomad donesena
Rezolucija o Kosovu, lepo ih je socijalista Dai pitao zato su ih 5. oktobra smenjivali, ako ve podravaju njihovu politiku... Niko
nikad nije pronaao leeve Baska u nekoj policijskoj stanici u paniji.
Nemogui ivot
- to mislite o tendenciji odcjepljenja veinskih srpskih opina na sjeveru Kosova?
- Njihovo odcepljenje bilo bi nerazumno. to ne znai da se nee dalje ponavljati isti scenario, ali kao farsa, rekao bi Marx...
Nagovaranje da se odcepe je neodgovorno prema ljudima koji moraju tamo da ive, a sve se toboe radi zbog njih, kako se radilo i s
onima u Kninu. Uinili su im ivot tamo nemoguim. Njih je malo ostalo, i nee moi da se uklope u kosovski ivot jer im to
odavde, iz Beograda, ne doputaju.
- Konano, ostaju povodom Kosova jo sloenijima relacije Amerika-Rusija, UN-EU...
- Mnogo je to pitanja, a odnosi su veoma komplikovani. UN je zasnovan na oito nerealnim principima u svetu koji je i nakon
Drugog svetskog rata ostao svet suverenih nacionalnih drava s jasnim interesima, pa nije do danas formirana ni svetska vlada niti
svetska policija. I dok su energenti podigli Rusiju na noge, pa su se oni mogli nakon velikog ponienja oko raspada SSSR-a i Isto-
nog bloka, osetiti ponovo malo monijima, takoe su mogli da osete kako u svetu raste antiameriko raspoloenje, s dosta razloga.
Putinova popularnost dolazi otuda to, kako bi rekao Miloevi, "vraa narodu ast i dostojanstvo". Imamo nesreu da su Rusi
uvideli da nas mogu jako dobro upotrebiti u arkama sa Zapadom, i sad uivaju da stvaraju tekoe, a meu srpskim politiarima
vlada nespremnost da se tome odupru, ini im se da je idealno biti s velikim prijateljem. Oni ne vide da smo iskorieni, jer smo i mi
i Kosovo na dnu stvarnih prioriteta u odnosima sa Zapadom, i svakog trena moemo da nestanemo s agende.
POSLJEDICE PIJANSTVA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Interview (2/3)
NIKOLA VISKOVI, DOKTOR PRAVA I LAN HHO-a, O POSLJEDICAMA ODCJEPLJENJA KOSOVA

OSI JE IMAO PRAVO

Vladimir MATIJANI
20. veljae, 2008.
Jo prije 15 godina napisao sam da je za Srbiju objektivno dobro to se Albanci na Kosovu odcjepljuju, jer u protivnom bi s
njihovim eksplozivnim natalitetom za dvadesetak godina inili polovicu stanovnitva Srbije. Istovremeno smatram da i Srbi u
odcijepljenom Kosovu imaju sada takoer pravo na samoopredjeljenje to znai na dio teritorija, barem na sjeveru oko Kosovske
Mitrovice, po istom principu koji koriste i Albanci. Tu ideju o podjeli Kosova iznio je poetkom osamdesetih godina Dobrica osi i
na veliku tetu i Srba i Albanaca njegov je prijedlog ignoriran
Nikola Viskovi, lan Hrvatskog helsinkog odbora i profesor teorije drave i prava na splitskom Pravnom fakultetu, dobar je
sugovornik za razgovor o posljedicama proglaenja kosovske neovisnosti. Osim to je pravni strunjak, Viskovi je dugogodinji
borac za ljudska prava, ali i pozorni pratitelj politikih zbivanja, a na poetku intervjua tumai kako bi se meunarodna politika
ubudue trebala odnositi prema narodima koji trae izdvajanje iz postojeih drava.
- U ovoj stvari mislim da se treba postaviti posve principijelno. I u tom smislu valja shvatiti da svaki narod koji je brojan i ivi na
kompaktnom teritoriju ima pravo na samoopredjeljenje i konstituiranje u dravu. To danas vrijedi za Albance na Kosovu, ali isto
tako trebalo bi vrijediti po spomenutim uvjetima i za svaki drugi narod koji se nalazi u granicama neke drave jednako, na primjer,
za Kurde u Turskoj i Iranu, kao i za Baske, Korzikance i Flamance koji sutra mogu postaviti demokratski zahtjev na
samoopredjeljenje i odcjepljenje od sadanje panjolske, Francuske i Belgije. Ne vidim zato bi se nova praksa meunarodnog
priznanja odcjepljenja primjenjivala samo na Albance na Kosovu, a ne i na druge brojne i kompaktno naseljene narode u svijetu. Taj
princip bi trebali legitimirati i legalizirati Ujedinjeni narodi, jer je posve suglasan s idealima Povelje UN-a. Povelja UN-a danas prije
svega titi suverenost drava, a to je starinska koncepcija: istina je da suverenost treba tititi, ali je neophodno priznati i konkurentni
princip pravo brojnog i teritorijalno kompaktnog stanovnitva na samoopredjeljenje do odcjepljenja.
Bushova tvrdnja da je Kosovo izuzetak posve je proizvoljna i opravdavajua za njegovu strategiju politiko-vojnog osvajanja
prostora Balkana, jer ako uzmemo njegov argument da je Srbija izgubila moralno pravo na Kosovo zbog pokuaja etnikog ienja,
onda isto treba vrijediti i u Turskoj gdje su Kurdi dulje i ee podvrgnuti teroru reima nego to su bili Albanci na Kosovu. Uz to,
za razliku od albanske, kurdska borba za samostalnost proglaena je meunarodnim terorizmom, premda su Kurdi bili due i tee
maltretirani. To su dvostruka mjerila obiljeena amerikim interesima. Americi je stalo da s osamostaljenjem Kosova dobije novi
prostor na Balkanu, prostor na koji mogu vie raunati nego na Bugarsku i Rumunjsku. U Turskoj se radi o obrnutom sluaju, pa
tamo ne podravaju Kurde, jer je Turska bitna lanica NATO-a. Oito je da se tu ne moe govoriti o principima.
Dobro rjeenje
- Oekujete li eskalaciju nasilja u Srbiji?
- Jo prije 15 godina napisao sam da je za Srbiju objektivno dobro to se Albanci na Kosovu odcjepljuju, jer u
protivnom bi, s njihovim eksplozivnim natalitetom, za dvadesetak godina inili polovicu stanovnitva Srbije.
Vrlo je mala vjerojatnost da e ponovno doi oruanih sukoba i za oekivati je da e se Srbi postupno miriti s
racionalnou i pravednou odvojenih drava. Druga je stvar to na Kosovu zaista nije ostvareno etniko
ienja Albanaca, nego naprotiv, u posljednjih 20 godina, izbjeglitvo preko 200 tisua Srba, a to onda povlai
obvezu meunarodne zajednice da ne samo osigura prava preostale srpske manjine na Kosovu, nego i da se
pobrine za eventualni povratak izbjeglica kao to se brine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istovremeno
smatram da i Srbi u odcijepljenom Kosovu imaju sada takoer pravo na samoopredjeljenje to znai na dio
teritorija, barem na sjeveru oko Kosovske Mitrovice, po istom principu koji koriste i Albanci. Tu ideju o podjeli
Kosova iznio je poetkom osamdesetih godina Dobrica osi i na veliku tetu i Srba i Albanaca njegov je
prijedlog ignoriran.
Dananji dominantni stav prema Srbiji posljedica je i uasne politike koju je vodio Miloevi prema itavom okruju i koji je kod
mnogih ljudi u Evropi uinio da Srbiji opadne ugled, a djelomino su ljudi i omrznuli i Srbe uope zbog Srebrenice, niza ratova,
etnikih ienja, pa i bjeanije Albanaca prema Albaniji 1999. godine. Ljudi na Zapadu danas shvaaju da je dobro da se ta dva
naroda odvoje, jer zaista ne mogu koegzistirati na istom politikom prostoru, a jednog dana e i Srbi shvatiti da je to dobro.
- Tko bi trebao preuzeti nadlenost za kontrolu mira, reda i ljudskih prava?
- Kosovo jest i treba ostati briga Ujedinjenih naroda, jer samo su oni po meunarodnom pravu nadleni za osiguranje kolektivne
sigurnosti i razrjeavanje konflikata ovoga tipa. Najnovije mijeanje Europske Unije, s brojnom mirotvornom misijom koju alje
tamo, nema nikakve osnove ni u meunarodnom pravu, ni u temeljnim aktima Unije. Bojim se da je ovaj upad EU-a na Kosovo jo
jedan korak k njenoj arbitrarnoj funkciji meunarodnog policajca na naem kontinentu koji uzurpira iskljuiva prava UN-a u toj
materiji.
Makedonska kriza
- Kakve bi posljedice mogli ostaviti aktualni kosovski dogaaji na zemlje bive Jugoslavije?
- Kosovski presedan mogao bi se zloupotrijebiti u Makedoniji gdje je znaajan dio teritorija naseljen Albancima koji bi mogli imati
pretenziju na pripajanje Albaniji. No, po mom sudu, oni tamo nisu dovoljno brojno stanovnitvo da bi to pravo mogli traiti prema
gore spomenutom principu. S druge strane, u Bosni i Hercegovini situacija nije jasno analogna s kosovskom, jer je u BiH dolo do
etnikog ienja koje je od isprepletene multietnike drave stvorilo tri etniki dosta ista teritorija. Ne obnovi li se barem donekle
ranija nacionalna izmijeanost, a to bi se moralo postii i prema daytonskom dogovoru, lako bi se moglo dogoditi da za odreeni
broj godina srpski i hrvatski isti entiteti zatrae i postignu ono to danas postiu Albanci na Kosovu.
- Hoe li kosovski dogaaji imati posljedice na Hrvatsku?
- Ovo ne bi trebalo imati nikakve negativne posljedice za Hrvatsku ni za odnose sa Srbijom. Hrvatska se obvezala prihvatiti sve
izbjegle Srbe koji se ele vratiti kao ravnopravne graane s potovanjem njihove imovine i svih drugih prava. Bude li se to ostvarilo,
Srbi u Hrvatskoj mogu imati uz graansku ravnopravnost i stanovite elemente autonomije koji ipak nee moi dovesti do prava na
samoopredjeljenje do odcjepljenja, jer ne ine toliko brojno stanovnitvo na etniki kompaktnom teritoriju. Hrvatska vjerojatno nee
osjeati posljedice, ali BiH i Makedonija bi ih mogle osjetiti.

OSI JE IMAO PRAVO

________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Interview (3/3)
TONI ARI, POKRETA I DIREKTOR VINKOVAKOG FESTIVALA DOKUMENTARNOG ROCK FILMA

BUBNJEVI NA PLATNU
Tatjana GROMAA
20. veljae, 2008.
Ove godine dovodimo u Vinkovce kultnog Dona Lettsa, jednog pravog renesansnog umjetnika, o kojem bi se dala cijela pria
ispriati od njegovih DJ poetaka 1977. u kultnom ROXY klubu u Londonu, kada je u svojim setovima
otkrivao reggae generaciji mladih punk muziara, preko sudjelovanja u raznim bandovima, pa do
filmografije s vie od 300 video-spotova i nagrade Grammy
za "Westway to the world" o grupi The Clash
Od 6. do 9. oujka u Vinkovcima e biti odran, drugi po redu, Festival dokumentarnog rock filma
(DORF). Ovaj festival zanimljive tematike koja privlai irok broj, uglavnom mlae, publike, i ove e
godine ugostiti brojne zanimljive autore, glazbenike, izlobe O koncepciji, nagradama, nagraenima i svemu ostalome
razgovaramo s pokretaem i direktorom DORF-a, Tonijem ariem iz Vinkovaca, inae predsjednikom Udruge ljubitelja filma,
takoer iz Vinkovaca.
- Lani je odran prvi DORF - jeste li zadovoljni odazivom publike, interesom medija? Koliko ovaj festival znai za grad
poput Vinkovaca, koji vjerojatno ne vrvi zanimljivim kulturnim sadrajima?
- Ovo je trenutno jedina urbana pria u Vinkovcima, naalost, u gradu u kojem nema kina, u kojem postoji sjajna tradicija i sjajni
pojedinci, ali... Nesretnim stjecajem okolnosti sve je nekako okrenuto uglavnom starijoj publici. Na sreu, Gradsko poglavarstvo je
imalo razumijevanja i povjerenja, pomogli su nam puno, bez njih se ovo ne bi moglo dogoditi. Sponzori jo uvijek raunaju da je
bolje dati na, ne znam, videostranice, ako se ve ima sitnia za reklamu. Mada, ja vjerujem da e sljedei put biti jo jednostavnije.
Glavni medijski pokrovitelj je Vinkovaka televizija, koja nam je bezrezervno izala u susret i nadamo se da e i ovogodinja
radionica i cijela pria jo produbiti nau suradnju.
Puno su nam pomogli web-portali koji su nas u prvom valu pogurali, kada je bilo najpotrebnije, sad je puno lake, ve se zna za
DORF. Publika je svijetla strana prie. Prole godine su ulaznice bile besplatne i sve su bile razgrabljene za par dana, ovaj put ih
naplaujemo i ve se dosta rezerviralo, mislim da e i ovaj put izlaziti zadovoljni s projekcija, zanimanje postoji. Gosti dolaze i sa
strane, uglavnom iz Slavonije i iz Zagreba, sad oekujemo puno bolju reakciju i ostalih.
Dub favoriti
- Koji e se zanimljivi filmovi, autori, moi vidjeti na ovogodinjem DORF-u? Koje muziare ili bandove tematiziraju?
- Ove godine dovodimo u Vinkovce kultnog Dona Lettsa, jednog pravog renesansnog umjetnika, o kojem bi se dala cijela pria
ispriati od njegovih DJ poetaka 1977. u kultnom ROXY klubu u Londonu, kada je u svojim setovima otkrivao reggae generaciji
mladih punk muziara, preko sudjelovanja u raznim bandovima, pa do filmografije s vie od 300 video-spotova, nagrade Grammy
za "Westway to the world" o grupi The Clash i brojnih festivalskih nagrada za izvrsne dokumentarne glazbene filmove. Mi emo
prikazati 6. 3., na otvorenju, dva njegova filma o legendi funka George Clintonu, i drugi o utjecaju crnake glazbe na britansko
drutvo, "Soul Britannia".
On e biti gost i razgovarati o filmovima i o svemu, a poslije e nas kao DJ u Kildare's Music Pubu rasplesati svojim reggae i dub
favoritima. Dan prije nastupit e i u KSET-u, u Zagrebu. Osim toga, u programu prikazujemo filmove, na primjer, legendarne
glumice Sonje Savi "arlo te gleda", pa novi film mladog Nenada Popovia o Partibrejkersima, tu su filmovi o The Breeders,
garage punk genijalcu Billyju Childishu, moskovskoj underground rock sceni, moslavakoj legendi Lou Profi, Edi Maajki,
vinkovakom reunion koncertu Aveti prolosti, zatim prikazujemo i zanimljive spotove, svaki dan
- DORF je natjecateljskog karaktera. to to znai u irem kontekstu, omoguava li to jai "naknadni ivot" nagraenim
filmovima i autorima, jeste li povezani sa srodnim festivalima drugdje u Evropi, ili ire?
- Objavljivanje u video-distribuciji je superstvar za svakog autora, i ovo to promoviramo filmove po cijeloj zemlji isto znai puno.
Poklopilo se da i na inozemnim festivalima sada taj anr ima svoje mjesto, na HTV-u se prikazuju filmovi o Ramonesima, Bobu
Dylanu, rijekoj sceni, na ZagrebDOX-u emo sad imati promociju, to nam je drago i prirodnu suradnju s njima emo nastaviti.
U Evropi postoji desetak festivala glazbenih dokumentarnih filmova, ukljuujemo se u tu mreu i namjera nam je postati jedna vrsta
izbornika za ovaj dio Evrope, da promoviramo autore i uratke koji su to zasluili svojom kvalitetom. Ove godine film koji odaberu
Velimir Grgi, Aleksandar Draga i Igor Bain bit e objavljen u programu MAXTV plus na tih nekoliko inozemnih festivala s
kojima ostvarujemo kontakte.
Prijevoz eljeznicom
- Tu su i popratni programi radionice glazbenog filma, koncerti, predstavljanja knjiga, izlobe
fotografija
- U sklopu OFF-DORF programa, ove godine imamo izlobu sjajnog vinkovakog Foto-kluba, koji su na
prolom DORF-u oduevili raritetnim crno-bijelim fotografijama s koncerata odranih 80-ih godina u
Vinkovcima. Ove godine oni e, u Galeriji Slavka Kopaa, prirediti izlobu svojih fotografija, kao
nastavak te prie, dakle, 90-te u VK.
- Tri dana u Vinkovcima mogu biti izazov i drugim ljudima iz Hrvatske i okolnih zemalja. Koliko se plaa sudjelovanje u
radionici dokumentarnog filma, koliko projekcije i koncerti, i postoji li neki povoljniji smjetaj u gradu?
- Mogu i moraju biti. Nadam se da e ih ovo sve privui, prole godine je ak jedna grupa studenata s Filozofskog iz Zagreba dola
organizirano, autobusom, u sklopu jednog predmeta, bili su dragi gosti. Sigurno neemo puno kao prole godine reprizirati DORF,
pa je ovo dobra prilika da se pogledaju svi ti filmovi i popratni program na jednom mjestu. Cijena ulaznica je 10 kuna, za projekcije,
posebno za koncerte. Upis u radionicu je 100 kuna. Svi gradski hoteli nude povoljne aranmane, mislim da su cijene vrlo povoljne i
da se moe provesti. Organiziramo i povoljniji prijevoz eljeznicom, vjerujem da je ovo jedan od jeftinijih provoda u nas. Jo
jednom pozivamo sve, nemojte poslije rei da niste znali da je u Vinkovcima bio super Festival
BUBNJEVI NA PLATNU
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Picaskandal
21. veljae, 2008.
REZALITE
KARE U "GLASU SLAVONIJE"
STAREVI CENZURIRAN ZBOG GLAVAA
Da osjeki Glas Slavonije, od vremena kad je u njega sa skupinom naoruanih osoba u srpnju 1991. upao Branimir Glava
itekako pazi da mu se ni na koji nain ne zamjeri, poznato je odavno. No, da u tom snishodljivom stavu moe ii tako nisko, da ak
cenzurira i jednu preuzetu, posve bezazlenu kolumnu, dosad jo nije zabiljeeno.
U sklopu suradnje s rijekim Novim listom, koji je jo uvijek i suvlasnik Glasa Slavonije, dvije redakcije meusobno
razmjenjuju tekstove svojih novinara i suradnika, pa tako Glas Slavonije, meu ostalim, preuzima i tv-kritiku Ivana
Starevia "Vijenci & kaktusi", koja svakog tjedna izlazi u subotnjem broju Novog lista.
Tako je bilo i 16. veljae kada je Glas Slavonije preuzeo Stareviev tekst, u kojem se ovaj tv-kritiar osvrnuo na
televizijski program u proteklom tjednu. I sve bi bilo dobro da u jednom dijelom nije malce zakaio Glavaa, to
revni cenzori u Glasu Slavonije ni u snu ne proputaju.
Inae, naoko identian Stareviev tekst iz Novog lista u Glasu Slavonije skraen je za otprilike
karticu, a izostavljen je dio koji se odnosi na emisiju Vijesti, emitiranu na HRT-u 1, u ponedjeljak 11.
veljae u 23.27 sati.
Evo dijela kojeg itatelji Glasa Slavonije nisu smjeli vidjeti, a koju je redakcija briljivo cenzurirala da ne bi naljutila
uvaenog saborskog zastupnika i optuenika za ratne zloine.
"Kad je bilo noi o pono", pie Starevi u Novom listu, u onom dijelu koji nije promakao budnim cenzorima
Glasa Slavonije, "urednica Slavica Babi (djevojako Matkovi) ita nam neto ega nije bilo dok je no jo bila
mlada. Sada saznajemo ono ega nije bilo etiri sata ranije u Dnevniku: jedan od one 'dvojice Osjeanina' koji su
dobili prijetea pisma zove se Faber i policajac je koji je istraivao Glavaa i ratne zloine u Osijeku. Sutradan se
saznalo ak i to da je drugi primatelj prijeteeg pisma novinar Drago Hedl, no sve su to neodgovorne pretpostavke, a moda smo i
krivo uli, ali ono to je sigurno jest da je sve poelo putanjem optuenog Glavaa iz pritvora. Na sam taj dan sruena je kua u
kojoj su ubijani i mueni civili, poele su anonimne telefonske prijetnje svjedocima, pokualo se Fabera diskreditirati, a sad mu se
prijeti. Sve je to stari prepoznatljiv krasopis optuenikove okoline, uvjeban davno, a prakticiran prigodom svakog putanja
optuenog na slobodu".
Tako kae Starevi u Novom listu, ali ne i u Glasu Slavonije. Dvije redakcije inae imaju dogovor da se, prilikom preuzimanja
tekstova, u stavove kolumnista ne dira, tj. da se njihovi autorski stavovi ne skrauju ili mijenjanju.
F. T.
ANONIMNI GLAVAEV FAN PRIJETIO PUSIU
MRNJA SA ZADARSKIM IGOM
Val prijetnji koji je u posljednje vrijeme zapljusnuo svjedoke u sluaju Glava, Vladimira Fabera,
biveg efa osjeke policije i Dragu Hedla, Feralova urednika, stigao je i do Zorana Pusia,
predsjednika Graanskog odbora za ljudska prava. U kuverti sa zadarskim igom Pusiu je stiglo
prijetee i vulgarno pismo usmjereno kako protiv njega, tako i protiv njegove sestre Vesne, predsjednice
Hrvatske narodne stranke, a sve zainjeno psovkom jebo te Glava.
Prostaki tekst ispisan je na propagandnom materijalu Zvijezda majoneze i tek je jedan u nizu
primitivnih ispada koje je Pusi otrpio zadnjih godina zbog bavljenja ljudskim pravima u tranzicijskoj
dravi pod imenom Hrvatska. Od slinih prijetnji i uvreda ovu, meutim, izdvaja injenica da vremenski
koincidira s prijetnjama koje navodimo u prvom pasusu, a one su se, pak, intenzivirale nakon politike odluke Sabora da se
Branimiru Glavau dopusti da
se brani sa slobode. Pusi je u vie navrata govorio o pravosudnim propustima u sluaju Glava, te o nezakonitosti njegova
putanja iz pritvora.
V. MATIJANI
KAKO JE U OBRAUN S DAVOROM BUTKOVIEM, NACIONAL UGURAO I "FERAL"
NACIONALOV RECEPT ZA USPJEH
Serijski se obraunavajui s novinarom Jutarnjeg lista Davorom Butkoviem, udarni urnalistiki dvojac
zagrebakog gangstersko-propagandnog glasnika Nacional uspio je u svoj nesuvisli sastavak, mimo ikakve
logike, ugurati i Feral Tribune. Evo kako su to uinili: "U hrvatskoj medijskoj povijesti nije neobino i da
cijeli jedan medij, poput splitskog tjednika Feral Tribune, godinama ivi gotovo iskljuivo od pisanja kritika
na raun pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tumana. Tako se nakon Tumanove smrti Feral Tribune
naao u velikom problemu, jer urednitvo ni do danas nije uspjelo redefinirati svoju ureivaku politiku, to je
rezultiralo padom naklade i gubitkom nekadanje kvalitete. Svoju opsesivnu fiksaciju na odreenu negativnu
osobu Feral je tek posljednjih godinu-dvije potpuno usmjerio na Branimira Glavaa, o kojem feralovci piu u
gotovo svakom broju".
Neemo ovdje o unutranjim kontradikcijama to se tuku u citiranim reenicama, neemo o nepismenosti i
neemo o novinarskim lekcijama koje dijele urnalistiki epizodisti s propalim policijskim karijerama iza sebe, ali hoemo
skrueno priznati da je Nacional, za razliku od Ferala, odavno pronaao uspjean ureivaki koncept koji se bazira na sretnom
spoju kriminala i jeftinog patriotizma: s jedne se strane slavi nevinost osuenog otmiara i kriminalnog efa Hrvoja Petraa, s
druge se Antu Gotovinu i Branimira Glavaa oglaava nedunim rtvama antihrvatskih politiko-pijunsko-policijskih zavjera, e
da bi se s tree strane promovirala teza da je Petra reimska rtva upravo stoga to je financijski pomagao patriotima poput
Gotovine. Krug se tako zatvara i koncept skladno funkcionira zato to je Hrvatska zaputeno drutvo u kojemu se svi povlae pred
strahom od agresivnog primitivizma koji je, usto, povezan s ozbiljnim kriminalom i zaogrnut u vritee hrvatstvo. To je, eto, recept
novinarskog uspjeha Ive Pukania i njegovih klonova, ali taj bi nauk trebalo distribuirati u vidu upozorenja, a ne uzora buduim
generacijama.
I. IKI
RATNI ZLOINI HRVATSKE VOJNE POLICIJE
ISTRAGA O KERESTINEKOM LOGORU
Feralove informacije kazuju da se hrvatsko Dravno odvjetnitvo konano odluilo pozabaviti ratnim
zloinima to su se od konca 1991. do rane jeseni 1992. dogaali u vojnom zatvoru, odnosno logoru, u
zagrebakom Kerestincu. Kroz taj zatvor, koji je bio pod vlau 66. bojne Vojne policije, prole su
stotine i stotine graana - uglavnom srpske nacionalnosti - to su bili predvieni za razmjenu sa srpskom stranom, no prije
razmjene, koja je esto znala biti prisilna, proli su teku torturu to je ukljuivala detaljno psihofiziko iivljavanje poslovino
matovitih pripadnika hrvatske Vojne policije.
Dravno se odvjetnitvo, zapravo, napokon odluilo pozabaviti davnom kaznenom prijavom Tomislava Boovia, nekadanjeg
pilota Jugoslavenske narodne armije, koji je proao pakao kerestinekog vojnopolicijskog logora. "Zatvor je bio u jednoj od bivih
vojnih zgrada u Kerestincu i u jednoj je prostoriji znalo biti po trideset ljudi koji su spavali na podu", kazao je Boovi prole
godine za Feral. "Tamo je bilo mukaraca koji su, pored ostalog, dovoeni iz vojnih zatvora u Lori i ibeniku, bilo je dosta starijih
ljudi i ena koji su pokupljeni iz svojih stanova i koje se spremalo za razmjenu. Vojni policajci, meu kojima je bila i jedna
posebno okrutna djevojka, stalno su nas batinali i poniavali, a tamo je bilo ljudi koji su u zatvoru boravili i po tri-etiri mjeseca. Ja
sam u Kerestincu bio desetak dana, ali sam doivio dovoljno uasa koji je vladao u tom logoru."
Meu osumnjienima svakako bi se morali nai umirovljeni general Mate Laui, ratni zapovjednik Vojne policije i dananji
samoproglaeni ekspert za globalni terorizam, te umirovljeni brigadir Dinko Barbari koji je bio jedan od glavnih ljudi 66.
vojnopolicijske bojne. Barbari je, prema naim informacijama, sad zaposlen u Sigurnosno-obavjetajnoj agenciji.
I. IKI
SKANDAL U "UTVRDI HSP-a" U OSIJEKU
ZATAKANO SILOVANJE U UNIKOM-u
U osjekom Unikomu, tvrtki koja brine o gradskoj istoi, zbio se 15. prosinca neugodan dogaaj koji se briljivo skriva od
javnosti. Tog je dana naime, Radna jedinica Higijena u restoranu tvrtke organizirala prigodni domjenak koji je zapoeo u 18 sati i
nastavio se do iza 22 sata, kad je zaposlenik te tvrtke, D.B., na niem rukovodnom mjestu, pozvao sebi podreenu J.P. u svoju
kancelariju pod izgovorom kako joj neto eli darovati.
Prema iskazu J.P. kojeg je 19. prosinca dala zamjeniku upanijskog dravnog odvjetnika u Osijeku, Zvonku Vrbanu, i koji je
zabiljeen pod oznakom K-DO 89/07, stvari su se dalje odvijale ovako:
"Kad su doli u ured D.B. je zatvorio i zakljuao vrata ureda, te podigao svoju majicu i rekao joj da ga
ljubi po tijelu. Ona je to odbila govorei da nee i da e joj doi suprug, nakon ega je D.B. otvorio
patent zatvara na hlaama i izvadio svoj spolni organ te ju uhvatio za kosu i prisilo da klekne i stavi
njegov spolni organ u usta govorei joj 'uti i radi', mislei da mu 'pui skroz'. On je tako drao njezinu
glavu, prisiljavajui je na felatio 15-20 minuta. Ona ga je kroz pla molila da prestane, ali joj je on svaki
puta gurao glavu prema svom spolnom organu, stavljajui joj isti u usta".
Nakon nekog vremena, stoji u spomenutom zapisniku o zaprimanju kaznene prijave, D.B. je uo automobil njenog supruga, koji
radi u istoj tvrtki, brzo se obukao i otiao, a J.P. je iste veeri sve ispriala suprugu.
Osjeki Unikom inae slovi kao utvrda HSP-a, jer je toj stranci, dok je bila na vlasti u koaliciji s HDSSB-om, pripala ta tvrtka.
D.B. je takoer lan HSP-a, a svoju pripadnost manifestira upadljivim zlatnim laniem sa stiliziranim slovom "U" koji je uvijek
vidljiv iznad njegove odjee. Nakon kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea, D.B.-u se nije dogodilo nita. Otiao
je na dvomjeseni godinji odmor (!), a prije neki dan, ponovno se pojavio na svom radnom mjestu. Iako je u toku pravosudni
postupak, odgovorni u Unikomu nisu mu izrekli suspenziju, a kad se J.P. obratila direktoru za pomo i zatitu, on joj je rekao kako
u njenu priu ne vjeruje, jer da je D.B. - oenjen!
D. HEDL
VESNA KARE OBOLT NE MOE U ODVJETNICE
RAMPA ZA BIVU MINISTRICU
Niti u otunom goblenu zvanom hrvatskom pravosue obogaene su ovotjednom injenicom kako donedavna ministrica pravosua
nije dostojna niti odvjetnikog poziva. Hrvatska odvjetnika komora udarila je rampu registriranju Vesne kare-Obolt za
odvjetnike poslove zbog uitaka kojem se lijepi broj odvjetnika svakodnevno odaje iz neskrivenih
materijalnih i samoljubivih probitaka. Biva ministrica, procijenili su u Komori, reklamira svoje odvjetnike
usluge u medijima i prije nego to je za njih dobila potrebne papire, to je, vele, nedostojno poziva za koje
ispunjava formalne uvjete.
I tako, ovjek bi mogao pomisliti kako odvjetniki ceh na Vesni kare-Obolt isprobava strogou i tvrdou
novouspostavljenih ili negdje privremeno zaturenih kriterija primanja u svoje lanstvo. Nema bolje prilike od
elienja discipline meu advokatima od izlaganja javnoj poruzi lakomislene kandidatkinje, koja je ne tako
davno vodila pripadajui resor hrvatske Vlade, pa misli cerekaju se u Komori da e samo tako ui u zvanje u koje se teko
ulazi, ali jo teze izlazi. U potonjem se i ogleda sva udnovatost operacija kojom HOK daje i oduzima licence za odvjetniki
posao.
Ako je kandidatkinji Vesni kare-Obolt nedoputeno javno reklamiranje, doputeno je, emu godinama prisustvujemo, nizu
lanova Komore, poev od branitelja osumnjienika za ratne zloine Branimira Glavaa Veljka Miljevia, Draena Matijevia i
Ante Madunia, preko notornih sudionika medijskih debata o pravnim aspektima nekog skandala tipa Ante Nobila i Ljube
Pavasovia-Viskovia, do samih elnika Komore, poput Ranka Pelicaria. Ali, docirat e fikalski znalci, nabrojena gospoda
nastupaju u medijima kao branitelji svojih klijenata ili nositelji raznih iskustava iz pravosudne znanosti i prakse, a ne radi
reklamiranja svojih usluga. Promidba se, dodali bi cinici, podrazumijeva, budui da nisu poznati sluajevi bankrotiranja
odvjetnikih ureda iji su vlasnici zauzimali ovee komade medijske panje.
Kako se odreuju granice doputene odvjetnike (samo)reklame nije zainteresiranim promatraima jasnije nakon sluaja bive
ministrice pravosua. Jasno je samo da se u svom ministarskom mandatu Vesna kare-Obolt nekome u odvjetnikom pogonu
gadno zamjerila.
V. MARJANOVI
IMOVINSKE KARTICE SABORSKIH ZASTUPNIKA
JAMBO ZABORAVIO NUNCIJATU
Mnogi su bogatiji od mene, ali samo sam ja prijavio ono to imam, ispriao je proteklih dana Jutarnjem listu i drugim medijima
metkovski gradonaelnik i odnedavni saborski zastupnik HSS-a Stipo Gabri Jambo. On je najbogatiji narodni predstavnik u
estom sazivu hrvatskog parlamenta, i prema prijavi imovinske kartice ti papiri doista vrve od desetaka milijuna kuna vrijednih
nekretnina i ostale imovine u Metkoviu, Tuepima, Hvaru, Makarskoj, Dubrovniku... Puki tribun, kako sebe voli predstavljati
Jambo, utedio je i pet milijuna eura u posljednjih nekoliko godina, to je u njegovoj ranijoj imovinskoj kartici bilo upisano na
gu. Grozdanu Gabri koja je time svojedobno stekla titulu najtedljivije hrvatske domaice.
Kao i ostali zastupnici te vladini dunosnici Gabri nije objasnio kako je stekao svu tu silnu imovinu drvei po tko zna koji put o
njegovu vrijednom ocu koji ga je "pogurao" u poduzetnikim poecima, svojim brojnim "gostovanjima" na stonim sajmovima
diljem bive Juge u danima kada je "radila keovina"...
A u metkovskom "Razvitku", nakon ijeg je poratnog raspada u doba hrvatskog pretvorbeno-privatizacijskog
kaosa, Jambo postao nezaobilaznim imbenikom gospodarskog i politikog ivota u Dubrovako-
neretvanskoj i dijelu Splitsko-dalmatinske upanije Gabri je "od 1991. do 1197. godine povremeno imao
znaajniju ulogu". Te su pritom vojsci prodane "beznaajne koliine voa i povra", dakako, po viestruko
veoj cijeni od nabavne, to je Gabriu predstavljao dodatni korak u uvrivanju njegove nezaobilazne
uloge na jugu Hrvatske.
Relativizirajui tako hrvatski model stjecanja i prijavljivanja imovine Jambo je u svojoj medijskoj
blagoglagoljivosti zaboravio unijeti i vrlo atraktivno zemljite na dubrovakom predjelu Nuncijata. Za to je
zemljite, podsjeamo, Gabri zaloio i dio vlastite i oeve imovine, i dobio kredit od 14,5 milijuna eura, dok
je vlasnicima tih parcela, istiu dubrovaki mediji, isplaeno oko 9 milijuna eura.
Spomenuti predjeli na Nuncijati, kau vjetaci, vrijede oko 20 milijuna eura. Nakon to je Grad Dubrovnik tu zonu namijenio za
stambenu izgradnju to se, naravno, nije znalo dok je Jambo trgovao placevima na Nuncijati, o buduoj trinoj vrijednosti tako
kupljenog i "zaboravljenog" zemljita moe se samo nagaati.
L. BRAILO
SLOVENSKI RAT PROTIV GRAEVINSKE MAFIJE
HRVATSKI KOKOARI
Direktori najveih slovenskih graevinskih kompanija polako izlaze iz pritvora koji ih je zadesio u prolotjednoj antikorupcijskoj
akciji tamonje Vlade usmjerenoj na namjetanje natjeaja za najvee javne investicije u graevini. Slijede optunice koje e
osumnjieni menaderi doekati na slobodi, za razliku od, recimo, optuenih u najveoj hrvatskoj antikorupcijskoj akciji Maestro.
No, cilj represivnih organa Slovenije zacijelo je postignut organizatori javnih investicija ubudue e itekako voditi rauna o
legalnosti natjeaja u graevinarstvu, u kojem je najlake namjestiti izbor dogovorene ponude i zamraiti
nemale svote za podmiivanje.
U susjednoj dravi dogaalo se prilikom velikih tendera u graevinarstvu navlas isto to i prema
svjedoenjima ljudi s terena poput Stipe Gabria Jambe - u Hrvatskoj; ogranieni broj velikih
poduzea dogovarao je s investitorima cijene izvoenja radova, a zatim dijelio poslove izmeu sebe. Kada bi se likovima koje je
slovenska policija prolog tjedna vodila pred istrane suce prispodobili njihovi hrvatski parnjaci po poloaju i imetku, morali
bismo, recimo, zamisliti privoenje direktora Instituta za graevinarstvo Hrvatske Jure Radia, vlasnika splitskog Konstruktora
eljka deria, zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia i itavog niza menadera u javnim poduzeima kao to su Hrvatske
autoceste. Takve optunice u nas jo dugo nee biti napisane, pa su i gornji prizori plod iste mate.
Antikorupcijski napori hrvatske Vlade odvijaju se na drugim poljima - Hrvatski fond za privatizaciju, gruntovnica, zdravstvo
(dodjele potvrda o invalidnosti, skupi kirurki zahvati), zagrebaka gradska uprava. Ni to nije za potcijeniti, samo, nije lako shvatiti
kako se razvijenije drave od Hrvatske bave progonom krupnih zvijeri korupcijske zbilje kao to su mafijaki bosovi (Italija) i
visokopoziconirani menaderi uspjenih kompanija (Slovenija), dok se s ove strane Jadrana i Sutle traga za, da se nitko ne uvrijedi,
anerima i kokoarima u ijoj se pljakakoj prtljazi nae najvie 50 tisua eura i pola peke.
V. MARJANOVI

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / International
MIGRACIJE
NAJPOELJNIJE DESTINACIJE
Magazin Foreign Policy sastavio je mini listu pet najboljih zemalja na svijetu za imigrante, u kojima
antiimigrantska histerija jo nije prevladala argumente o dobrobitima otvorenosti granica i u kojima su
doseljenici jo uvijek dobrodoli.
Jedna od njih je Irska, zemlja koja je svojim ekonomskim usponom posljednjih desetak godina ve
privukla toliko imigranata da oni danas ine 14 posto njezinog stanovnitva. Irska je, pie magazin,
jedinstvena po politikim pravima koje prua doseljenicima, ukljuujui i pravo na sudjelovanje na izborima, mogunost
zapoljavanja u policiji i lokalnoj vlasti, pa je tako prolog ljeta Nigerijac Rotimi Adebari postao gradonaelnik dublinskog
predgraa Portlaoise i prvi crni gradonaelnik u Irskoj. Iako se rasno nasilje u Irskoj sporadino dogaa, ova je zemlja jedinstvena i
po tome to u njoj ne postoji nijedna stranka krajnje desnice.
Jo jedna, ujedno i posljednja europska zemlja na ovoj listi je panjolska, u kojoj doseljenici ine 11 posto populacije. Od kasnih
1990-ih godina do danas panjolska je primila tri milijuna doseljenika, a 2005. godine problem ilegalne imigracije rijeila je
masovnom amnestijom za sve "ilegalce". Sektori graevine, poljoprivrede i usluga prepuni su imigrantskih zaposlenika, dodue, uz
ne naroito velika primanja, a kao minus panjolskoj se spoitava tretman afrikih imigranata u imigracijskim centrima na
Kanarskom otoju.
U Kanadi 19 posto stanovnitva takoer ine imigranti, i to mahom iz Azije, a liberalni zakoni posljedica su nedostatka radne
snage, starenja stanovnitva i niske stope nataliteta. U posljednjih 10 godina Kanada je svake godine primala 200 tisua useljenika
godinje, a poznata je i po rekordnom broju odobrenih zahtjeva za status azilanta, koji se kree oko 50 posto.
Jo jedna zemlja koja rado prima useljenike, no ne bilo koje, jest Izrael. Tamonjih 40 posto stanovnitva ine idovski doseljenici
iz sjeverne Amerike i biveg Sovjetskog Saveza. Osim sve vie odlazaka mladih Izraelaca u druge zemlje, jedan od osnovnih
razloga takve politike je i nizak natalitet idovske populacije, odnosno izrazito visok kada je u pitanju palestinska populacija,
naroito u Pojasu Gaze, koji ima jedan od najbre rastuih nataliteta na svijetu. Doseljenicima u Svetu zemlju daju se i novani
poticaji, a dravljanstvo se dobiva potvrdom idovskog porijekla.
I na kraju, Novi Zeland, jedina od spomenutih zemalja u kojoj je kriterij za dobrodolicu takozvana "izvrsnost". Novi Zeland voli
obrazovane i sposobne profesionalce iz drugih zemalja, a takvi ve sada ine 16 posto, mahom iz Azije i pacifikih drava.
Tamonji nacionalisti, meutim, u posljednje vrijeme negoduju zbog priljeva azijskih emigranata, pa vlada postepeno zaotrava
uvjete o poznavanju jezika i kvalifikacijama.
SAD I EU
VOJNICI U AVIONIMA
Iako je Europska komisija prije nekoliko mjeseci uspjela donekle razvodniti listu zahtjeva Sjedinjenih
Drava koji se tiu kontrole na transkontinentalnim letovima, Bushova administracija sada se ponovno
oglasila s novim zahtjevima, ovog puta jo suludijima od onih prethodnih.
Uz ve postojei sustav razmjene osobnih podataka europskih putnika, a u cilju profiliranja potencijalnih
terorista, amerika administracija sada trai i da na letovima iz Europe prema Americi putuju naoruani
ameriki vojnici, te da se kroz nekoliko mjeseci uvede nova procedura dobivanja dozvole za ulazak u
SAD, koja bi se sastojala od on-line apliciranja za ulazak, nakon ega bi europski graani koji u SAD putuju bez vize nekoliko
dana ekali da im se ulazak i odobri. Od europskih se kompanija trai i da amerikim vlastima dostave osobne podatke europskih
graana koji samo prolaze kroz SAD na putu prema nekoj drugoj destinaciji, a ukoliko Europa na to ne pristane, poslovino se
prijete amerike vlasti, to bi moglo ugroziti dosadanji sustav po kojemu veini Europljana ne treba viza za ulazak u SAD.
Unija europskih avioprijevoznika, koja zastupa 31 kompaniju, amerikim je vlastima odgovorila da "ne postoje zakonske osnove"
za njihove zahtjeve, a europska administracija u Bruxellesu na lanice apelira da se ne uputaju u pojedinane pregovore, kako
time ne bi oslabile pregovaraku poziciju EU-a. Neke su od njih, meutim, to ve i uinile, pa su tako mediji izvijestili da su Grka
i eka, procijenivi da imaju vanijih stvari od solidariziranja s europskim partnerima, ve zapoele razgovore s Washingtonom.
Grka i eka vlada obrazloile su, naime, da u Americi imaju velike dijaspore, te da njihovi graani ude za putovanjem u SAD
bez vize, pa makar i u pratnji naoruanih vojnika.
AYAAN HIRSI ALI
U POTRAZI ZA ZATITOM
Kontroverzna somalsko-nizozemska politiarka Ayaan Hirsi Ali ponovno se nala u centru panje kada je, na
poziv francuskih politiara i intelektualaca, posjetila Pariz da bi od francuske vlade zatraila zatitu. Hirsi Ali
je, naime, od 2004. godine pa do prije nekoliko mjeseci ivjela s tjelohraniteljima, koje je za nju plaala
nizozemska vlada, i to nakon ubojstva reisera Thea Van Gogha, autora filma "Podinjavanje" u kojemu se
kritizira tretman ena u islamu i za koji je ona napisala scenarij.
Nekadanja konzervativna parlamentarna zastupnica u nizozemskom parlamentu zemlju je napustila 2006.
godine, nakon to joj je tamonja vlada zaprijetila oduzimanjem dravljanstva jer je otkriveno da je prilikom
aplikacije za azil lagala o svom porijeklu. Otila je raditi u ameriki konzervativni institut Enterprise Institute,
gdje joj je nizozemska vlada takoer financirala osobnu zatitu sve do prolog listopada, kada je najavila da
joj je to postalo preskupo. Ni amerika vlada, meutim, ne eli joj kao stranoj dravljanki financirati osobne
tjelohranitelje, a budui da ne eli ivjeti u Nizozemskoj, Hirsi Ali sada se obratila za pomo francuskoj vladi.
Njezinom govoru u Parizu prisustvovali su mnogi poznati Francuzi, poput socijalistike predsjednike kandidatkinje Sgolne
Royal, pisca Bernadra-Henrija Lvyja i glavnog urednika lista Liberation Laurenata Joffrina, to je neuobiajeno, s obzirom
da s ljevice inae zaziru od pruanja Hirsi Ali javne podrke, smatrajui da njezina kritika islama poziva na netoleranciju.
Francuska vlada ipak joj nije obeala dravljanstvo i zatitu, ali je zato tamonja ministrica za ljudska prava Rama Yade najavila
da e Francuska, za vrijeme svog predsjedanja Europskom Unijom u drugoj polovici godine, pokrenuti inicijativu za osnivanje
europskog fonda iz kojeg bi se financirala zatita za ljude koje se progoni zbog vjerskih ili nekih drugih stavova.
Francuski su uglednici, meutim, kritizirali nizozemsku vladu zbog "sramotne nebrige" za ovu, kako ju je Lvy nazvao,
"nasljednicu Voltairea", dodavi da bi Francuska sada trebala primiti nju kao to je "Nizozemska prije tri stoljea primila Rena
Descartesa, nakon to je prognan iz Francuske". Nizozemska javnost, meutim, ostala je poprilino hladna na ove packe iz
Francuske, smatrajui da je usporedba Hirsi Ali sa spomenutim intelektualcima nategnuta, naroito kada je u pitanju Voltaire, koji
se, kako kau, zalagao za slobodu vjeroispovijesti i slobodu govora, dok se Hirsi Ali bori samo za ovo drugo, i pritom prijeti
polarizacijom nizozemskog drutva generaliziranjem cijele jedne vjerske skupine. Nizozemski mediji uglavnom su odbacili i
prozivke Europske komisije za rasizam i netoleranciju zbog rastue ksenofobije i rasnog nasilja, pripisavi te pojave krizi u koju je,
nakon perioda hibernacije i blagostanja, zapalo nizozemsko drutvo zbog demografskih promjena i ubojstava dvojice tamonjih
graana koji su kritizirali islam.
Francuski politiari organizirali su, pak, i posjet Hirsi Ali Europskom parlamentu, ijih je 100 zastupnika potpisalo deklaraciju u
kojoj od EU-a trae novac za njezinu zatitu. Ukoliko do sredine oujka sakupe vie od polovice od 785 potpisa euro-zastupnika,
oni e od Unije formalno zatraiti dva milijuna eura, iznos na koji je nizozemska vlada procijenila godinje trokove njezine
zatite.
EUROPSKA UNIJA
NERAZUMLJIVI UGOVOR

Politiari i graani upueni u zbivanja oko Europske Unije i njezinog, krajem prole godine dogovorenog
Reformskog ugovora, znaju da je taj tekst u svim vanim stvarima istovjetan onome propalog ustava,
kojeg su graani Francuske i Nizozemske odbili na referendumima, te da su kozmetike promjene
uinjene na tekstu propalog ustava imale za funkciju izbjei ponovnu njegovu propast na nekom novom
referendumu. Najvanija od tih kozmetikih promjena sastoji se upravo u uklanjaju rijei "ustav", a
jedina europska lanica koja je referendum po svom vlastitom ustavu duna provesti, bez obzira na naziv
spornog dokumenta, jest Irska.
No, da graani EU-a doslovno ne znaju na to su njihove vlade, ne pitajui ih za miljenje, pristale, te da ni graani Irske pojma
nee imati o emu se zapravo izjanjavaju, uvjerio se novinar irskog lista The Sunday Business Post.
Novinar se, naime, otputio u ured Europske komisije u Dublinu kako bi sam proitao Reformski ugovor o kojemu e glasati
poetkom ljeta. Nakon desetak stranica itanja fotokopije dokumenta naletio je na lanak u kojemu stoji da e se "Unija temeljiti
na sadanjem Ugovoru kao i na Ugovoru o funkcioniranju Europske Unije". Shvativi da je za potpuno razumijevanje Reformskog
ugovora potreban i onaj drugi dokument, Ugovor o funkcioniranju Europske Unije, novinar je zatraio i njega, no uspio je dobiti
jedino odgovor da ured EK u Dublinu taj dokument nema, te da e ga Vijee EU objaviti negdje u travnju - moda. Saznao je i da
se naslov Ugovor o funkcioniranju Europske Unije zapravo odnosi na kompilaciju svih ugovora od Ugovora iz Rima 1957. godine
pa do danas, te da na uvid moe dobiti "saetak" tih ugovora, kako se ne bi morao zamarati suhoparnim i dugakim tekstovima.
Sad ve poprilino skeptian, novinar je nastavio inzistirati da sam eli sve proitati kako bi bio u stanju donijeti odluku za
referendum, pa se netko od prisutnih sugovornika dosjetio da je organizacija pod imenom Institut za europske poslove objavila
tekst Reformskog ugovora s objanjenjima. Uvjeren da je Institut za europske poslove institucija koja "navija za EU i kao takva
nije u stanju ponuditi objektivnu analizu ugovora", novinar se potom zaputio u arhiv irske vlade po primjerak Ugovora o
funkcioniranju Europske Unije, no ni tamonji slubenici takav dokument nisu pronali ni u kompjutoru, niti igdje drugdje.
Budui da je Reformski ugovor nerazumljiv bez da se, prilikom itanja, uza se ima i otvoren onaj drugi, Ugovor o funkcioniranju
Europske Unije, irski je novinar doao do sljedeeg zakljuka: "Jedini odgovoran, razuman i inteligentan odgovor na referendumu
o Reformskom ugovoru trebao bi biti 'ne'", i to iz vrlo jednostavnog razloga koji nema nikakve veze s euroskepticizmom, ve s
injenicom da "graani Irske niti znaju, niti mogu znati, to taj ugovor zapravo znai".
INTERNET
CENZURA ZBOG BIZNISA
Iako se Internet jo uvijek smatra (jedinim) slobodnim medijem, cenzura se u njega na mala vrata ve uuljala, pa je tako
posljednji hit informacijskog biznisa "ispravljanje" Internet sadraja, metoda kojom se uklanjaju tekstovi, fotografije i drugi
sadraji za koje netko procijeni da mu naruavaju ugled. Upravo zbog toga, ta se procedura i naziva "popravkom Internet
reputacije", a za honorare od vie tisua ili desetaka tisua dolara, svi oni koji smatraju da im se ugled nepravedno blati, taj
problem mogu rijeiti uz pomo sad ve brojnih kompanija koje se time bave. Stvar funkcionira na principu da software uvredljivi
materijal gura to dalje na pretraivaima, dok se linkovi s pozitivnim komentarima multipliciraju i tako jo dalje izguravaju one
negativne. Za klijente iji je ugled jo neokaljan kompanije mogu kreirati "preventivne zidove" kojima se sprjeava dotok
negativnog sadraja.
Jedna od najpoznatijih kompanija koje se ovim bave, Reputation Defender, taj je biznis pokrenula jo
krajem 2006. godine, a posao joj se sastoji u nadziranju pretraivaa, poput Googlea, ili, pak, takozvanih
mrea za druenje, poput MySpacea i Facebooka, sve u potrazi za uvredljivim materijalom. Nakon
pronalaska istoga, Reputation Defender od vlasnika sajta zatrai da sporni sadraj ukloni, a ukoliko
vlasnici odbiju, kompanija e ga ukloniti sama, uz pomo vlastitih mehanizama.
Reputation Defender nudi i druge usluge, poput one "mychild", koja po Internetu trai podatke o djetetu
klijenta i dostavlja mu mjeseni izvjetaj, te "myprivacy", uz pomo kojeg se klijente titi od kompanija
koje putem Interneta neto prodaju i pritom bez ovlatenja koriste osobne podatke. Kako ree vlasnik jedne takve kompanije, "na
pomolu je nova generacija odnosa s javnou", a svi koji smatraju da je Internet oslobodio i na vidjelo iznio nevjerojatne koliine
gluposti i zlobe, no da ga zbog toga ipak ne treba cenzurirati, ostat e razoarani, jer je osnovni argument za prihvatljivost te
cenzure onaj da loa reputacija teti biznisu.
RAT U IRAKU
BLAIR NA SUDU?
Vodei mediji u Velikoj Britaniji uglavnom su preutjeli vijest koja se dogodila ovih dana, a koja se opet tie
"nesretnog" Tonyja Blaira, pretendenta na mjesto predsjednika Europske Unije. Aktivisti organizacije Make
War History i We Are Change UK, kao i britanski parlamentarac John McDonnell, uspjeli su, naime, nakon
viegodinjih pokuaja pokrenuti, kako se nadaju, istragu o bivem premijeru pod sumnjom da je
sudjelovanjem u invaziji i okupaciji Iraka poinio ratne zloine.
Chris Coverdale, pravni ekspert kampanje Make War History, na novinskoj konferenciji sazvanoj povodom
iskaza koji su aktivisti dali Scotland Yardu rekao je da sada postoje "velike anse" da se zaista i pokrene
procedura protiv Blaira, to svakako zvui poprilino nerealno, no injenica je takoer da su aktivisti nakon
ni manje ni vie nego 150 pokuaja, od poetka 2003. godine do danas, sada konano uspjeli dobiti reakciju
od britanske policije.
tovie, na razgovor ih je pozvao ured za ratne zloine odjela za protuterorizam Scotland Yarda, a njihovim agentima aktivisti su
dali estosatni iskaz, u kojemu Blaira i jo nekoliko dunosnika optuuju za 14 razliitih kaznenih djela, pozivajui se na
meunarodno pravo i statut Meunarodnog kaznenog suda (ICC), koji je od kraja 2001. godine inkorporiran u britanski zakon.
Meu navedenim kaznenim djelima su genocid, zloin protiv ovjenosti, te ratni zloini kako ih definira statut ICC-ja, a aktivisti
se pozivaju i na neke druge britanske zakone, te Nrnberke principe.
Odgovarajui na novinarske sumnje oko toga moe li se taj informativni razgovor zaista smatrati i poetkom formalne istrage,
Coverdale tvrdi da je ona, po njegovom miljenju, zaista zapoeta, no da su "iz vrha" londonske policije instruirali osobe zaduene
za odnose s javnou da ne daju izjave novinarima.
Tena ERCEG

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (5)
BILJENICA ROBIJA K.
IMAMO SLASTU!
21. veljae, 2008.
Ja i moj tata smo u nedilju gledali na uru kae vie pet sati. Onda smo mi dva u pet manje kvarat obukli
se damo izgibat iz kue. Mama je isto obukla jaketicu i pitala je: "A di ete vi dva, a?" Tata je njoj
rekao: "Ma bezveze, idemo malo napravit ir do Anifijeve slaste!" Mama je rekla: "A nije to bezveze!
Nego Anifi danas dili daba kolae, zato vi idete!" Tata je njoj rekao: "Pa ta da dili daba kolae? Jel
moda ima ta protiv?" Mama je rekla: "Nemam! Samo komstatiram!" Tata je nju pitao: "Pa ta ne ide
i ti sa nama? Iziemo par krempita bez da platimo!" Mama je rekla: "Ma ne da mi se! Neto mi nije do
slatkoga!" Tata je nju pitao: "Pa di ti onda? Vidim da si obukla jaketu za vanka?" Mama je rekla: "Ma bezveze, idem malo
napravit ir do Bajramijeve zlatarne!" Tata je iskobeijo oi prema njoj i rekao je: "Ma nemoj me jebat?!" Mama je smjehuljila se i
slegnila je ramenima kao da nema blage. Onda sam ja njoj rekao: "Tu si se malo zajebala!" Mama je pogledala u mene i rekla je:
"Molim?" Ja sam rekao: "Kaem, tu si se malo zajebala!" Mama je pitala: "Zato bi se zajebala?" Ja sam rekao: "Nema te drave
koja vridi zlata!" Mama je rekla: "Nego ega vridi? umanjka i praka za pecivo?" Tata je rekao: "Tano! A bojimse da ti ostat i
bez krempita i bez reina!" Mama je rekla: "Moda! Al bila bi glupa da ne probam!" Tata je rekao: "Bila bi glupa i inae!"
U Anifijevoj slasti je bila turbo guva i galama. Anifi je smijao se i dilijo je rulji daba kolae. Rulja su vikali: "ivilo Kosovo!
ivila nezavisnost! ivija Bu! ivija Rugova! Daj jo dvi ampite!" Onaj Teicin dida je Anifiju rekao: "Da si mi samo tri baklave,
a reka san ti da ou pet!" Anifi je njemu rekao: "Dosta su ti tri! Nee mi ostat za druge!" Teicin dida je njemu rekao: "A ako mi ne
da, a jebemi mater ako neu oti u Mekdonaldsa na baklave!" Onaj barba Mario je njemu rekao: "Kurac e u Mekdonaldsa! Ja
sam maloprije izrazbiva Mekdonaldsa bovanima! Sve sam mu izloge skrija u komadie!" Anifi i Teicin dida su zapiljili se u barba
Maria sa udilom. Onda je barba Mario stavijo ruku na usta i rekao je: "Ups! Zajeb! Pomia san frontove! Al ionako san se samo
zajebava..." Samo ve je njega Anifi zdimijo sa baklavom u elo. Teicin dida je Anifiju rekao: "Daj meni jo dvi da ga i ja
zdimim!"
Moj tata je najprije donijo na pjatu etri krempite. Onda ih je stuka. Onda je on donijo na pjatu jo etri krempite. Onda ih je stuka.
Onda je on donijo na pjatu jo etri krempite. Onda je prvu od njih stuka. Onda je duboko uzdahnijo i rutnijo je. Onda je on
navalijo na drugu. Onda sam ja rekao: "Tata, pripazi malo! Dobie proliv!" Tata je mumao i rekao je: "To nije upitno! Al nemoj se
ti nita zbog toga brigat!" Ja sam rekao: "Kako se neu brigat, ovie, pa vi da rulja eka red ispred zahoda!" Tata je okrenijo se
prema zahodu od Anifijeve slaste. Tamo je ispred vrata ekipa stajala u redu i cupkala. Tata je rekao: "Nou frks! Ako bude panike,
obaviemo to iza grmia u parkiu! Kad im ne mogu odolit, jebega!" Samo onda je Anifi potapao mog tatu po leima i rekao je:
"Lake malo, drugar! Vidim da vama Hrvatima dolazi slabo od kosovske samostalnosti!" Anifi je keserijo se i sjeo je do nas za stol.
Onda je on rekao: "Mislim, ne mogu toliko da vas primim u moj klozet! Razume?" Tata je mumao i rekao je: "Nou frks! Evo ba
govorim Robiju, ako bude panike, obaviemo to iza grmia u parkiu!" Anifi je smjehuckao se i rekao je: "To nije zdravo ni za
tebe ni za tvoju domovinu!" Tata je prestao sa mumanjem i pitao je: "Kakvu domovinu?" Anifi je jo lue se nakeserijo i rekao je:
"Pa mislim, ako pojede mnogo krempita, onda e mnogo da sere! A kad mnogo sere, onda e mnogo da zagauje ovu lepu
zemlju! Grmie i parkie, he-he!" Tata je obrisao se oko usta sa salvetom. Onda je on rekao: "A zato ti misli, Anifi, da je mene
briga za ovu lepu zemlju, a?" Anifi je naglo uozbiljijo se i rekao je: "Kako moe tako da govori!" Tata je pitao: "Kako govorim,
jebate?" Anifi je rekao: "Pa tako govori! Kao da vie voli moje krempite nego svoju zemlju!" Tata je nakeserijo se i potapao je
Anifija po ramenu. Onda je on rekao: "E moj Anifi, ekaj, ekaj, ti si sad jo u prvoj fazi..." Anifi je pitao: "Kakvoj prvoj fazi?"
Tata je zabijo perun u krempitu i rekao je: "Prva faza glasi kad dobije dravu, onda daje daba kolae!" Anifi je dignijo ombrvu
i pitao je: "A druga faza?" Tata je rekao: "Druga faza glasi kad dobije kolae, onda daje daba dravu!"
Robi K. (IIIa)
- LAE SELO LAE TEJP
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
 - BOY NA KOSOVU
- DVA LOA UBIE MILOA

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

Tromblon (2/5)
TROMBLON OTKRIVA DA SIVA EMINENCIJA HRVATSKE LJUDSKOPRAVAKE SCENE NEMA
NIKAKVE VEZE SA SLANJEM PRIJETEIH PISAMA

LAE SELO LAE TEJP

Ne vjeruj im kad priaju
Da ne poznam ljudska prava,
Svaki ovjek ima prava
Plutat kud ga nosi Drava.
Ne vjeruj im kad govore
Ljudska pravda da je slijepa,
Nijema jest, al nije slijepa,
Falilo mi selotejpa.
Ne vjeruj im kad ti kau
Za podrume i garau,
Ljudskih prava vie ima
to su blie temeljima.
Lau prava, lau ljudi,
Lae Drava, sram je budi,
Lae selo, lae tejp,
Riba Risti grize rep.
Lau pisma, lae slanje,
Lau prijetnje i lubanje,
Lae papir i kuverta,
Lae pota i omerta.
- IMAMO SLASTU!
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
- BOY NA KOSOVU
- DVA LOA UBIE MILOA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Tromblon (3/5)
veljaa 2028.
VIJESTI IZ BUDUNOSTI
DALMACIJA PRIJETI
Proglaenje nezavisnosti June Osetije, koje se dogodilo prolog vikenda, ohrabrilo je secesioniste irom zemaljske kugle. Javljaju
se Kurdi, glavu su digli u Sandaku i u Zapadnoj Hercegovini, razbahatili su se Korzikanci, Romi i Dubrovani, nemirno je u
Baskiji i kotskoj... Najdalje su, ipak, otile vlasti na Forskim otocima, koje su smjesta proglasile nezavisnost i od svih lanica
Ujedinjenih nacija zatraile priznanje u najkraem roku. "Nikad neemo priznati nezavisnost Forskih otoka, jer se radi o
jednostranoj odluci grupe secesionista, koja ni na koji nain nije utemeljena u odredbama meunarodnog prava. Isto tako, odmah
emo poduzeti potpunu diplomatsku i ekonomsku blokadu svih drava koje se usude priznati tu samoproglaenu tvorevinu. Nikad
neemo prestati doivljavati AP Forski otoci dijelom svoga teritorija", kae se u otrom saopenju Vlade Republike Dalmacije.
POVRATAK U DRUTVO
Ministar pravosua Veljko Miljevi na jutronjoj je konferenciji za novinare iznio dosadanje rezultate Vladina "Nacionalnog
programa za resocijalizaciju bivih zatvorenika" to se provodi ve dvadesetak godina. Kazao je da je kroz ovaj program prolo vie
od sedam tisua nekadanjih zatvorenika i zatvorenica, a devedeset i dva posto njih uspjeno se vratilo u drutveni ivot Lijepe nae:
danas su oni sasvim obini ministri, dravni tajnici, tajkuni, referenti, predstojnici, direktori, veleposlanici... Miljevi je predstavio i
najpoznatije sluajeve uspjene resocijalizacije: Hrvoja Petraa koji je zaposlen kao Pravobranitelj za djecu, Branimira Glavaa koji
obnaa odgovornu funkciju direktora Hrvatskih voda, zatim predstojnika Vladina Ureda za nacionalne manjine Mirka Norca,
ravnatelja USKOK-a Renu Sinovia, te Vinka Sindiia efa Obavjetajne agencije.
VELIKA KOALICIJA?
Kako izii iz aktualne krize koja je zadesila hrvatske pregovore s Evropskom Unijom i kako se iskobeljati iz ekonomske provalije
koja se otvorila pod Hrvatskom? To su glavna pitanja s kojima se posljednjih mjeseci suoava ovdanja politika i intelektualna eli-
ta, no unato pljuteim spasiteljskim prijedlozima, rjeenje se jo i ne nazire. Iskristalizirao se, meutim, stav koji podupire veina
misleih Hrvata i koji podrazumijeva uspostavu tzv. velike vladajue koalicije koja bi trebala osmisliti program nacionalnog spasa.
Procjenjuje se, naime, da sadanja Vlada koju vode Bad Blue Boysi s partnerima Armadom i Kohortom nema ni kadrovskih ni
intelektualnih potencijala za iskorak, to bi se moglo bitno promijeniti ulaskom u vlast opozicijskih snaga Torcide i Funcuta.
- IMAMO SLASTU!
- LAE SELO LAE TEJP
- BOY NA KOSOVU
- DVA LOA UBIE MILOA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Tromblon (4/5)
SRPSKI PREMIJER VOJISLAV KOTUNICA RAZOARAN TO I SRBIJA POPUT KOSOVA NIJE
DOBILA POSEBAN STATUS U SKLOPU SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA
BOY NA KOSOVU
Grundig gleda Kotunica Voja,
Pospan voa od Srbije Ue,
Vojvodine i Dorola pola,
Grundig gleda, o'ma ne vjeruje
Da mu Grundig pravu sliku alje
Pravu sliku sa Kosova ravna,
Gdje nesrpsko poraa se carstvo,
Ter pomilja Kotunica Voja
Da mu Grundig mali mozak snubi
Spolni ele izazvat uitak.
Al kad Voja porazmisli bolje,
On primijeti da uslova nema
Za optenje Grundiga sa mozgom,
Jer nit Grundig spolovilom mae,
Nit se Vojin nadrauje mozak,
Ter pospani Kotunica Voja
Na po oka mudro rezonuje:
ega nema, bez toga se mora,
Tako i bez spolnoga uitka!
Stoga uze daljinski upravlja,
Pogladi ga, Ge mu taku stisnu,
im ga stisnu, daljinski mu vrisnu,
Ter prestade davati signale
I nestade sa Kosova slike.
Krenu Voja svud po komiluku
Da pronae Srbina potena
Koji prima sliku svijeta pravu
Kakvu znade emitovat samo
Sokoalo domae izrade.
Ide Voja od vrata do vrata,
Sve komijske obio pragove,
Ter kad snuden odustati htjede
Od te svoje potrage zaludne,
Povjedi mu kominica Stevka
Kako ona i njezin Sredoje
Sva zbivanja na ovome svijetu
Prate putem EI Ni ekrana.
Tad unie Kotunica Voja
S obje lijeve u boravak dnevni,
Zavali se u stilsku fotelju,
Stilovanu u vranjanskom Simpu
I kupljenu na kredit povoljan,
Dok se moglo i dok se imalo,
Zagleda se Kotunica Voja,
Pospan voa od Srbije Ue,
Vojvodine i Dorola pola,
Zagleda se u pravcu regala
Gdjeno podno sabranijeh djela
Perl Bakove i M. Kaanina,
Andri Ive u kompletu plavom
I zelenog Ernest Hemingveja,
Kroz katodnu cjevku EI Nia
Zapuca mu pogled na Kosovo.
Rasrdi se Kotunica Voja
Doim mu je signal EI Nia
Iz fotelje do modana stigo,
Jer ni srpska cijev katodna prava
Ne otvara vatru po Kosovu
Da nesrpsko ognjem spri carstvo,
No pasivno emituje sliku
Ve vienu na Grundigu kletom.
Zaputi se Kotunica Voja
S obje lijeve iz boravka dnevnog,
Ne okusi rakiju ni slatko,
Ni Medeno srce Soko tarka,
Nit saeka da uzavre voda
Za kaficu od sudbine crnju
S kapljom mlijeka pasterizovanog.
Ode srdit Kotunica Voja,
Pospan vladar od Srbije Ue,
Vojvodine i Dorola pola,
Pa pozove sluben-koijaa
Da upregne stotinu dorata
U slubeni metalik fijaker
Iz uvene Audi ergele,
Roda osmog, pasmine indekn,
Da ga vozi pravo u kabinet,
Gdje ga eka vjerna mu fotelja
U kojoj mu misao najbre
Od federa putuje do glave.
Sjednu Voja u fotelju vjernu,
Ne ekaju Takovo napitak,
erbe slatko multivitaminsko,
Sa dva klika Vindovse otvori
I razmota kompjuterski tabak,
Ter u guju udre tastaturu
I u miji kabel guslit stade:
Ko je Srbin i srpskoga roda,
A ne doe na veliki miting
Sprou lane drave Kosovo,
Koji e se spontano odrat
Na adresi Trg Pai Nikole
I pred Svetim na Vraaru Savom,
Od ruke mu nita ne rodilo:
Ni u polju bjelica penica,
Ni Bjelica slavna knjievnica,
Ni Bjelica ni Ljilja Ugrica,
Ni u brdu vinova lozica,
Ne imao rakije ni vina,
Vode pio, a mamuran bio,
Tanko srao, gusto povraao,
Kome ruka posegne za vinom
Sa polica Merkator-magaze,
Heimi mu u Urgentnom centru
Sa refokom krvcu ispumpali,
Digera mu izila na usta,
A Solanu privio na ranu,
Ko poeli da mu heim stavi
Prvi zavoj Tosama Domale,
Dabogda ga previjale sestre
Palominom toalet-hartijom,
Socijalnu nek protezu slomi
Ko namae majonezom Tomi
Lebac kupljen kod Ibre pekara,
Jul mu Briner mosta popravljao
Ko zagrize rni biber mleti
Iz debele one mortadele
to u Novu Goricu je pravu
I to ima nacrtanu kravu,
A ko ode u Mekdonalds kleti
Na Slaviju il na Terazije,
Big mil jeo sa sve onu sru
Od izloga svjee polupanih
U pravednom osvetnikom gnjevu
Radikalne srpske omladine,
Savakao Papu u keapu,
Druga Titu u duplom pomfritu,
Ko toenu Koka-Kolu kua,
Smrdila mu i usta i dua
Na piaku Georgija Bua!
To napisa Kotunica Voja,
Pospan vladar od Srbije Ue,
Vojvodine i Dorola pola,
Presaldumi kompjuterski tabak,
Vlastorunim potpisa ga miem,
Ter odasla narodu srpskome
Ovo svoje gromovito slovo,
Hrabro slovo za srpsko Kosovo
Koje Srbin obraniti mora
Na posljednjoj liniji obrane,
Na ukama oko Merkatora.
Neka znaju NATO i U-e-Ka,
ekamo ih kraj Donaldsa Meka!
Tromblon (5/5)
DVA LOA UBIE MILOA
 - IMAMO SLASTU!
- LAE SELO LAE TEJP
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
- BOY NA KOSOVU
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Greatest Shits

GREATEST SHITS
SHIT OF THE WEEK
Prijavio sam se za nekoliko odbora za koje sam ocijenio da bi mogli najrjee zasjedati jer mi je prioritet suenje i neu
imati dovoljno vremena za puni angaman u saborskim odborima. Dodijelili su mi Odbor za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina oito zato jer ga nitko drugi nije htio.
Branimir Glava, optuenik za ratne zloine i saborski zastupnik HDSSB-a, u izjavi za medije
FERALOVO UPUTSTVO ZA RUKOVANJE
Znate li vi to je tu paradoksalno? To nae pravosue! Pa tko je tu lud? Jedan sudac oslobodi Mraovia, a za istu
kvalifikaciju drugi sudac ga osudi na tri godine zatvora. Kao da je ubio tri etnika!
FERALOVO "DRUE MRAO, MI TI SE KUNEMO!"
Osim toga, osuen je jedan pravi patriot i to na iskaz jedne problematine Amerikanke. Poruujem im i sada: neka se srame zbog te
presude!
Miroslav iro Blaevi, trener NK Zagreb i voditelj TV-emisije "iroskop", u Novom listu
FERALOVA LONANA REAKCIJA
Dini na graanin, kao to je nedavno demonstrirao na Cvjetnom trgu u Zagrebu, lupa kuhaom o dno lonca i prosvjeduje protiv
onoga tko se loncem slui za kuhanje a kuhaom za mijeanje. I onda se zaudi kad ostane bez ruka!
Josip Pavii u Veernjem listu
FERALOV MULTITITAMIN
Sanader je veliki voa u svakom pogledu, pomae svim naim lanovima i zato nema nikakvog razloga da neto loe o njemu
govorimo. Teko je nai vou poput Sanadera.
Marko Turi, saborski zastupnik HDZ-a, u Novom listu
FERALOV DISPERVERZIJA
HDZ je najdemokratskija stranka jer je iz nje nastalo najvie stranaka. Svatko tko se neto naljutio, otiao je i osnovao svoju
stranku.
Krunoslav Markovinovi, potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, u Novom listu
FERALOVA DIJAGNOSTIKA EVANELJA
Imam osjeaj, koji je iracionalan, ali u ga izrei: meni je nepojmljivo da je agnostik ovjek koji vue korijene iz tradicionalno
katolikog kraja kao to je Sinj.
Milan Ivkoi u razgovoru s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanoviem, u Veernjem listu
FERALOV DRK BANA JELAIA
Meni bi Severinin kuni videouradak, projiciran na fasadu zgrade Kluba knjievnika, izgledao manje vulgarno od ovog koncerta.
Bilo bi i mnogo zabavnije i umjetniki dojam bio bi mnogo bolji.
Damir Soki, ef upravnog vijea Muzeja suvremene umjetnosti, nakon koncerta Severine Vukovi na zagrebakom Trgu bana
Jelaia, u Jutarnjem listu
FERALOVO "MI SMO DEKI KAJ HOPSAMO PO BEKI!"
Ovih dana smo na Trgu bana Jelaia vidjeli kako se plee kolo! Da je Ban iv odjahao bi s Trga jer je tako neto ak i kad nismo
imali dravu bilo nezamislivo! Ali je u 70 godina raznih Jugoslavija bilo normalno!
Tihomir Dujmovi u Veernjem listu
FERALOVE MOZGOVNARIJE
U Bosni se pametnoj djeci daju za nagradu orasi, a orah je jedina voka koja ima mozak. Zato je baklava onako slatka!
Mirko Vidovi, akademik, u Fokusu
FERALOV VLASTARBAJTER
Zamislite to bi se dogodilo da netko pokua u Njemakoj zatraiti da se njemaka djeca koluju na turskom u naselju u kojem u
veini ive Turci. Rei ete, dragi itatelji, da je to apsurd, da je to nemogue. Meutim, u Hrvatskoj to nije apsurd i to nije nemo-
gue. U Hrvatskoj se upravo to dogodilo, jer je srpski ravnatelj ukinuo pravo hrvatskoj djeci da se koluju na hrvatskom jeziku.
dr. Zdravko Tomac u Fokusu
FERALOVO "KAMO SRLJA NEUSTAKA MLADE?"
Ono to zabrinjava je pojava Udruge mladih antifaista, odnosno motivi osnutka takve udruge.
Lidija Gregorati u Fokusu
MLETAKI KUTAK
Emil i u Fokusu
FERALOV MLETEI CIRKUS MONTYJA PYTHONA
Za nas je zanimljivo da se prastari hrvatski neprijatelj s kojim smo od samoga poetka nastanka Hrvatskoga Kraljevstva ratovali
sve do kraha, a to je Venecija, u razdoblju XVI.-XVIII. stoljea transformirao u Britaniju koja nam je stvorila obje protuhrvatske
Jugoslavije i koja nas je preko Srbalja uvalila u najvee nesree usporedive samo s turskim zulumima, progonima i istrjebljenjima,
te se tako nastavilo vjeito neprijateljstvo venecijanskih pogana protiv hrvatskih katolika. To je bio misterij zbog kojeg je pred
Bogom krvarila Hrvatska: rat protiv pogana da se odri kranstvo.
FERALOV BABILONDON
Mleani nisu Talijani: Venecija je bila predstavnica babilonskog poganstva od kojeg vue rasno podrijetlo svoje oligarhije, svoje
dravne simbole, ideologiju i nain ponaanja (simbol Mletaka stvarno nije Sv. Marko ve je pravi simbol pogansko boanstvo
skriveno iza Sv. Marka evanelista).
FERALOVIH "7000 DANA U GIARDINIMA"
Venecija nije nikada bila dijelom zapadne civilizacije.
FERALOVA "COSA MOSTRA"
Venecija je uvijek ruila Sveto Rimsko Carstvo, sruivi najprije Njemaku kroz protestantizam i tridesetogodinji rat (njihovo
djelo!),a potom je to isto u dva svjetska rata nastavila initi venecijanska nasljednica Britanija - i iz istog razloga: taj razlog jest
unitenje okosnice kranske civilizacije i njegove financijske i kulturne moi, koje se nalazilo u Njemakoj. Prvo su u XX.
stoljeu optuili njemakog cara Wilhelma da je ratni huka, a nakon njegova pada financijskom i promidbenom pomoi
montirali su Hitlera s ciljem da Njemakoj prikae povijesno-ideoloku anatemu trajne krivice i vjeitoga srama. U tome su u
cijelosti uspjeli Njemaka, nasljednica Svetog Rimskog Carstva, koje je trebalo biti tit papinstva, danas je opranoga mozga i ne
pozna prave uzrono posljedine razloge razvoja povijesnih odnosa, koji je se i te kako tiu.
FERALOVA DUDOSLAVIJA

Od XIII. stoljea pa do danas nacionalizam su uvijek sabotirali i progonili imperijalisti i njihovi plaenici, a internacionalizam su
zajedno s njima hvalili bankari, industrijalci i svi oni koji su nikli na venecijansko-britanskom novcu (liberali i komunisti),
ideolokim spletkama i lihvarenju.
FERALOVO SOTONUE VENECIJE
Venecija je bila ne samo neznaboaka ve - sotonistika drava. Mistini sukob Boga i kneza tame - u Europi se odvijao na liniji
Venecija-Vatikan, a zatim na liniji Vatikan-London. Tu filozofija povijesti, ta "esejistika znanost" (kako bi ju nazvao glupan)
nalazi svoje aksiome iz kojih spoznaje prave uzronike i sagledava konane apokaliptine posljedice.
FERALOVO "VENE CIA, AL' NE VENE MI6!"
Britanija je otpala od Pape, sotonistika masonerija, koja ima podrijetlo u Veneciji, osvojila je kraljevstvo Britanije i danas su
britanski vojvoda od Kenta i kraljevska kua u Londonu pokrovitelji svjetske masonerije, koja vlada svijetom i nadalje razara
kranstvo!
FERALOVA CROMINTERNA

Komunizam koji je svoje zaetke imao u venecijanskom ateizmu i materijalizmu i koji se irio Britanijom preko Cromwella i
drugih lanova venecijanske oligarhije u Britaniji, dobio je svoj konaan izdanak u formulaciji ideologije koja je trebala uzdrmati
Europu i cijeli svijet. I uzdrmala ih je: da bi nadzirali mase Venecijanci-Britanci nauili su kako proizvoditi ideologije i kako preko
vlastitih banaka nadzirati njihove voe i cijele narode.
FERALOVA VJEKOVNA BORBA IA KONTRA MLEIA
Knjiga dr. Webstera Tarpleya "Protiv oligarhije - Venecija i Britanci" pruila nam je novi krunski dokaz o glavnim uzronicima
svih krupnih tragedija ovjeanstva u zadnjih pet stotina godina. Povijest hrvatskih neprijatelja k tome je dobila moan argument
da su Hrvati u vjenom ratu s istim mletakim neprijateljem, koji je samo mijenjao nazive, odore i formalne ideologije ali ne i
krajnje ciljeve.

FERALOVO "LEGENDE NE UMIRU!"

Poslovni dnevnik, 18. veljae
FERALOVO UBOJSTVO MUSSOLINIJA U KRAPINI

Hrvatski list, 14. veljae

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
20. veljae, 2008.
* ARHEOLOZI su ispod ruevina drevne tvrave u istonoj indijskoj dravi Orissa iskopali ostatke 2500 godina starog grada za
koji se vjeruje da je bio vei i stariji od drevne Atene. Ispod utvrde Sisupalgarh otkopano je, izmeu ostalog, 18 stupova, pie The
Times of India. Artefakti, lonarije i ukrasi od terakote ukazuju da su stanovnici grada imali napredni ivotni stil. "To je golemi
grad koji je postojao prije 2500 godina. Grad je imao etiri prilaza i u njemu se moglo smjestiti 25.000 ljudi. ak je i stara Atena
imala samo 10.000 ljudi", objasnila je arheologinja Monica L. Smith sa sveuilita Kalifornija, lanica zajednikoga indijsko-
amerikog tima.
U gradu postoje monumentalni prostori za javna okupljanja, a itav je bio opasan ogromnim bedemima.
Arheolozi vjeruju da su stupovi "preivjeli" tolike godine zahvaljujui graditeljskoj vjetini ondanjih
stanovnika. Iako je Sisupalgarh otkriven 1948. godi-
ne, iskapanja na lokalitetu nisu poela sve do prije tri godine. Arheolozi za sada jo ne znaju kako je grad
uniten.
* NEDAVNA vrlo uspjena aukcija uline umjetnosti u londonskom Bohnamsu potaknula je veliku
potranju za takvom vrstom umjetnina. Svi bi htjeli do djela suvremene umjetnosti po galerijskim cijenama.
Aukcija u Londonu, odrana poetkom veljae, privukla je vie od 500 ljubitelja umjetnosti, a nudila su se 74
"predmeta" koja su ukupno uprihodila 1,9 milijuna dolara. Prodani su svi osim jednog i od tada kolekcionari
zasipaju trgovce umjetninama zahtjevima za street artom.
"Prilino je ludo nakon te aukcije", kae D*Face, umjetnik koji je vlasnik galerije StolenSpace u istonom Londonu i iji je kola
Pop Tart na toj aukciji postigao cijenu viu od 15.000 dolara. "Moj njujorki trgovac Jonathan LeVine morao je iskljuiti telefon
jer jako puno ljudi pokuava kupiti moje radove prije aukcija." Malena Seldin, glasnogovornica galerije Jonathan LeVine, kae
da su prodali jo jedan primjerak Pop Tarta za 3000 dolara neposredno nakon londonske aukcije. I Mike Snell iz londonske
galerije Black Rat Press kae da su imali slino iskustvo. "Primili smo vie od stotinjak telefonskih poziva gdje su ljudi traili
radove Nicka Walkera, D*Facea i Bleka Le Rata po predaukcijskim cijenama."
* PO ugledu na Michelangelovo remek-djelo koje na stropu Sikstinske kapele prikazuje stvaranje svijeta, londonski e
Prirodoslovni muzej oslikati strop prizorima iz Darwinove teorije. Muzej je ve pozvao deset suvremenih umjetnika, ukljuujui i
dobitnike Turnerove nagrade Marka Wallingera i Rachel Whiteread, da daju svoje prijedloge za strop
dugaak 15 metara. Umjetnici su proli tjedan proveli dva dana u muzeju sluajui predavanja o ivotu i radu
Charlesa Darwina. Ime umjetnika, iji e rad krasiti strop uvenog muzeja, bit e objavljeno tijekom ljeta, a
rad bi trebao biti gotov do sljedee veljae, kada se obiljeava 200. godinjica Darwinovog roenja.
* DVA vodea britanska izdavaa najavila su da e ovoga proljea objaviti nekoliko bestselera online, to bi
moglo znaiti i slubeni poetak proboja e-knjige na europsko trite. Random House i Hachette, izdavai koji u Britaniji
kontroliraju 30 posto trita, ponudit e izdanja koja e se moi skinuti s interneta, a najavljeni su radovi Delie
Smith, Michaela Parkinsona i, kod nas moda najpoznatijeg, Iana McEwana. I ostali vei izdavai ve se
pripremaju uiniti isto. Ovaj potez britanskih izdavaa velikim je dijelom iniciran i pojavljivanjem dvaju
itaa - Sony Readera i Amazonovog Kindlea - koji e u veoj mjeri uskoro biti dostupni i na europskom
tritu.
Uobiajena knjiga time nee biti unitena, isto kao ni knjiare, no to definitivno donosi veliku promjenu bit
e dostupno mnogo e-knjiga, a tehnologija, odnosno itai postajat e sve bolji, izjavljuju britanski izdavai,
napominjui kako se nadaju da e sve knjige biti itljive na svim dostupnim ureajima te da nee biti
ekskluzivnih prava na formate, to bi nalikovalo borbi izmeu formata VHS i Beta-max iz osamdesetih. Kako
bilo, jo uvijek postoji odreena doza straha meu izdavaima.
Poueni ranijim iskustvima, i sada su oprezni te ne brzaju sa zakljucima o tome koliko e vremena proi dok
e-knjiga potpuno ne zavlada tritem. Podsjetimo, u ne tako dalekoj prolosti, devedesetih, mnogo naslova je
objavljeno na CD-u, no jaanjem interneta drastino se smanjila potranja za njima. Isto tako, Stephen King
se upustio u projekt online izdavanja romana The Plant, objavljujui poglavlje po poglavlje, no ubrzo je, nakon estog, odustao.
Ohrabrujui primjer je uspjeh e-knjiga u Americi. Otkad su u prodaji dva itaa, broj naslova koje je mogue skinuti popeo se na
90 tisua, a do knjige nikad nije bilo lake i bre doi: da bi se skinula s Amazona, potrebno je manje od minute. Prisjetimo se i
prolotjednog spektakularnog uspjeha poslovne knjige Women & Money, koju je preporuila Oprah i potom je stavila na svoje
stranice te ponudila besplatan download. U 33 sata skinuto je vie od milijun primjeraka. Hrvatsko izdavatvo je jo uvijek daleko
od prihvaanja e-knjige, stoga se istie DPKM koji objavljuje po dva naslova mjeseno, bilo da se radi o knjigama na koje vie
nema prava prvotni izdava ili onima koje su prvi put objavljene na stranicama DPKM-a.
* PRVA audiosnimka na kojoj Allen Ginsberg, ameriki pjesnik koji je definirao beat generaciju, ita svoju epsku pjesmu
Urlik, otkrivena je u arhivu Sveuilita u Oregonu, a snimljena je 14. veljae 1956. godine. Otkrie je objavio John Suiter,
akademik koji istrauje biografiju Garyja Snydera. Pretraujui arhiv sveuilita, Suiter je naiao na kutiju na kojoj je stajao
natpis Gary Snyder, 1956, a koja je ostala netaknuta vie od pola stoljea. U njoj se nalazila 35-minutna snimka Ginsbergovog
itanja prvog dijela Urlika te drugih pjesama. Pjesnik nije proitao cijelu pjesmu, kazavi: Ne elim itati dalje. Nekako nemam
energije za to. Studentske novine toga doba zabiljeile su taj dogaaj.
________________________________
LONDON
METRO BEZ VENERE
Poster sa slikom gole rimske boice ljubavi, koju je u 16. stoljeu naslikao Cranach, izbaen je iz londonskog
metroa jer je njegova uprava smatrala da bi slika mogla biti uvredljiva za putnike. Poster Venere slikara
Lucasa Cranacha Starijeg trebao je promovirati predstojeu izlobu Kraljevske akademije.
"Razoarani smo i mislimo da je to prilino smijeno u dananje vrijeme", izjavila je predstavnica Akademije.
Meutim, to nije pokolebalo upravu koja je naredila uklanjanje postera nakon to se pojavila zabrinutost da slika promovira
golotinju i seks.
KLN
KRIVOTVORENI MONET
Muzej Wallraf-Richartz u Klnu otkrio je da je slika za koju se vjerovalo da ju je naslikao slavni francuski impresionist Claude
Monet krivotvorena. Autentinost slike, za koju se vjerovalo da predstavlja Monetovo djelo Na obalama Seine kod Port Villeza,
opovrgnuta je kad su je restauratori klnskog muzeja analizirali kako bi je pripremili za predstojeu izlobu impresionista. U izjavi
gradskih vlasti navodi se da je analiza slike pokazala da autor nije direktno nanosio ulje na platno, ve je prvo napravio skicu, to
nije bila uobiajena Monetova tehnika. Isto tako, otkriveni su tragovi kemikalija kojima se pokuao stvoriti efekt da je slika starija
nego to je to uistinu. Strunjaci su takoer otkrili da je krivotvoritelj dva puta potpisao sliku, razliitim bojama.
SVEMIR
ORGANSKA MOLEKULA
Organska molekula (metana) detektirana je prvi put na nekom planetu izvan naeg Suneva sustava. Rije je o planetu pod
nazivom HD 189733b, koji se, meutim, nalazi preblizu svojoj matinoj zvijezdi da bi na njemu moglo biti
ivota, no detekcija spomenute molekule nudi nadu da e astronomi jednoga skoroga dana biti u mogunosti
da analiziraju atmosfere sline Zemljinoj. Planet HD 189733b koji je neto masivniji no na Jupiter, i koji je
udaljen 63 svjetlosne godine od Zemlje - ovom je prigodom promatran pomou svemirskog teleskopa Hubble,
a nova su promatranja potvrdila ranije pretpostavljeno postojanje vodene pare, kao i plina metana.
Planet HD 189733b je ekstremno vru, na njemu vladaju temperature od oko 700 stupnjeva Celzijusa, a
znanstvenici posebno istiu da tamonja kombinacija vode i organskih molekula moe biti obeavajua za
budue moebitno otkrie ivota na nekom drugom planetu izvan granica naeg Suneva
sustava. U potrazi za ivotom, astronomi posebno nadu polau u manje planete od gore
spomenutog, odnosno u stjenovite planete sline Zemlji, a ova studija predstavlja veliki
korak u tome pravcu.
PROSVJED U AMSTERDAMU
HITLEROV PJEVA
Pred amsterdamskim kazalitem okupili su se u subotu prosvjednici kako bi iskazali protivljenje nastupu Johannesa Heestersa,
104-godinjeg pjevaa koji je nastupao za Adolfa Hitlera. Johannes Heesters nikad nije bio optuen za agitaciju tijekom 2.
svjetskog rata, no uvijek ga je pratila pria da je glumac i pjeva koji je nastupao za naciste, iako je nakon rata mirno nastavio
svoju umjetniku karijeru. Prosvjednici, na elu s Pietom Schoutenom, nezadovoljni su to je u subotu Heesters, inae roen u
Amsterdamu 1903., odrao nastup, a kako kau, bio je vjerni zabavlja nacistikog reima i Wermachta: "To su injenice i smeta
nam to nastup nije sprijeen." Tijekom koncerta u svojim namjerama sprijeeni su tek prosvjednici, njih osam je uhieno.

Heesters danas ivi u Njemakoj i od tridesetih prolog stoljea je poznato ime njemakog kabareta. U subotnjem
nastupu je izveo pjesmu "The Merry Widow", koja ga je proslavila, i nizozemski klasik "There by the Windmill".
Zanimljivo je da je s njim na pozornici bila supruga koja mu je aptala rijei pjesama. Osim prosvjednika, pred
kazalitem se okupila i grupa neonacista, koji su rekli da su doli dati podrku vremenom umjetniku. Svi koji su bili
na koncertu morali su policiji ranije dostaviti brojeve putovnica.
Kako prenosi Reuters, veina Heestersovih kritiara spominje njegov nastup u Dachau 1941. godine. Heesters nikad
nije potvrdio da je uistinu nastupio u tom logoru, ak je zanijekao da je ita znao o nacistikim logorima, no 1978.
godine su objavljene fotografije njega u drutvu nacistikih vojnika. U kasnijoj autobiografiji Heesters je zapisao da se srami svoje
prolosti jer je bio naivan. Ipak, jedan od prosvjednika u Amsterdamu je nosio transparent "Moj djed je takoer bio u Dachauu".

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Glazba
Tamara VISKOVI: GLAZBA
20. veljae, 2008.
BRITISH SEA POWER: "DO YOU LIKE ROCK MUSIC?"

POVIJESNI SPEKTAKL
Okarakterizirati British Sea Power kao ambicioznu grupu, neadekvatno je blaga ocjena. Do You Like
Rock Music? je sniman na vie lokacija nego zadnji nastavak Jamesa Bonda, ukljuujui i eku umu,
navodno. Na njemu su angairana tri producenta - Howard Bilerman (Arcade Fire), Graham Sutton i
Efrim Menuck (Godspeed You Black Emperor!). Njihov ivi nastup ukljuuje dekor od grmlja, stabala,
ivice i prepariranih ivotinja, a javni im je lik konceptualiziran kroz imperijalnu ikonografiju. Nose
arhaine uniforme i predstavljaju se prezimenima, poput starokolskih oficira koji su ivot proveli po
vojnim vjebama, prozivkama i kasarnama.
Materijal odraava visoko obrazovanje autora. Geografske reference, latinski izrazi i opskurni objekti iz pop-kulturne povijesti
iskau iz pjesama ko kokice iz lonca. ak je i ovitak neumjereno ispunjen podacima, kako o procesu nastanka glazbe, tako i stvari-
ma za koje bog dragi na nebesima ne bi dokuio koje su ih mentalne operacije dovele na to mjesto - Hedy Lamarr i hrvanje, priro
doslovni dokumentarci i brazilski nogometni treneri... Sve to bez oite ironije i podsmijeha. U svjetlu reenoga, nije iznenaenje da
je njihova muzika jednako golema u svojim zvunim proporcijama. Svaki je njezin element naglaen do gigantskih dimenzija.
Trijumfantni refreni podstavljeni su zborom bavarskih djevica (ala, ala, nemam nikakve podatke o porijeklu i spolnoj aktivnosti
zboristica, ali tako zvue), bubnjevi ratniki tutnje, a gitare ite poput spreja. Zvuk je komprimiran, s puno reverba, pa se ini kao
da stie iz neke podzemne hale, u kojoj su se, slijedom neobjanjivih dogaaja, nale Valkire, Bowie i field marshall Bernard
Montgomery. esto usporeivani s Arcade Fire, British Sea Power nude slinu koliinu zvune monumentalnosti, ali sasvim
drugaijeg karaktera. Da su film, Arcade Fire bi bili melodrama, a British Sea Power povijesni spektakl.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Film
Dragan JURAK: FILM
20. veljae, 2008.
"BIT E KRVI" P.T. ANDERSONA

ISUS IZ NAFTE
Nafta i vjera - to je uistinu eksplozivna smjesa dvaju snanih struja suvremenog amerikog drutva: naftnog
lobija i fundamentalistike desnice. Nafta je jedan od mitova amerikog kapitalizma, prije stotinu godina ona
je preko noi stvarala milijunae irom Teksasa i Kalifornije originalne amerike eike. Ali nafta je i jedno
od glavnih obiljeja suvremene amerike vanjske politike. Posebice danas, u vrijeme Bushovih ratova za
naftu.
U svom filmu "Bit e krvi", snimljenim prema romanu Uptona Sinclaira iz 1927. godine, P.T. Anderson pria o prvobitnoj
akumulaciji naftnog kapitala, i nastojanju crkve da se s njime povee. Izmeu naftnog kapitala i crkve stvara se nestabilna,
utilitarna veza ista ona koja se nastavlja sve do danas, kada Washingtonom vlada administracija koja je, s jedne strane eksponent
monog naftnog lobija, a s druge strane svoje snano uporite ima u vjerskoj desnici. U svakom sluaju, kako god se okrene, velika
je to pria.
S filmom "Bit e krvi" P.T. Anderson odlazi na njenu nultu toku, u njeno primordijalno stanje. Nafta-pionir Daniel Plainview
(Daniel Day-Lewis) otkriva golema nalazita u kalifornijskoj pustinji. Eksploatacija nafte u siromanoj zajednici prilika je za
financijsko jaanje lokalne sekte Treeg otkrivenja. Crkva je spremna otkupiti sadanje i budue grijehe kapitala za primjerenu
svotu dolara. Plainview nudi zajednici gradnju mjesne kole. Ali ono to mladi propovjednik (Paul Dano) trai prije svega jest
dobar deal za crkvu: poneku donaciju, odreeni postotak, gradnju ceste do crkve...
Paul Thomas Anderson jedan je od vodeih suvremenih amerikih autora ("Kralj pornia", "Magnolija"). To mu danas priznaje i
Akademija. S osam oscarovskih nominacija, "Bit e krvi" uao je u hollywoodski mainstream. Film nije bez mana (pria je u
nekim dijelovima nezgrapna), no takva politika estina i takva razorna dekonstrukcija temelja amerikog drutva ne pojavljuje se
esto na oscarovskoj gala-veeri.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Virtual Tribune
Darko VUKOREPA: VIRTUAL TRIBUNE
20. veljae, 2008.
Video: KRAJ HD DVD-a!
Toshiba, dosad najvei i najvaniji pobornik HD DVD-a, slubeno je odustala od njegove proizvodnje, to
znai da je Blu-ray definitivni pobjednik u utrci za novu generaciju standarda za pohranu podataka. Nakon
duge pat-pozicije, u posljednjih nekoliko mjeseci bilo je sve izvjesnije da HD DVD gubi bitku. Poslije
govorkanja o odustajanju filmskih studija od tog formata, glavni proizvoa HD DVD-a, tvrtka Toshiba,
odluila je prekinuti agoniju i formalno odustati od njega. Za korisnike to znai samo jednu stvar: manje konfuzije. Blu-ray playeri
jo nisu toliko jeftini da bi ih korisnici poeli masovno kupovati, no sigurno e im do kraja ove godine cijene znatno pasti te da e
Blu-ray postati svakodnevica.
Konzole: LAKO KVARLJIVI XBOX 360
Prema tvrdnjama tvrtke koja se bavi analizom garancija na proizvode, Microsoftov Xbox 360 daleko je prvi na listi
igraih konzola koje ne rade kako treba. Izvjetaj je objavila tvrtka SquareTrade, koja je analizirala 1000 igraih
konzola Xbox 360. Rezultati su pokazali da ak svaka esta konzola ne radi. Ista je tvrtka analizirala i konzole Wii te
PlayStation 3, iji se postotak neispravnih konzola zaustavio na granici od oko tri posto. ak 60 posto neispravnih
Xbox 360 konzola pogoene su tzv. "crvenim prstenom smrti", grekom koja uzrokuje da se na prednjoj strani
Xboxa upali crvena svjetlea lampica. Steve Abernathy, izvrni direktor SquareTradea, izvjetava da bi situacija po
Microsoft mogla biti i gora jer e se postotak neispravnih konzola njihovim koritenjem u budunosti poveati s
obzirom na probleme pregrijavanja koji su prisutni kod Xboxa 360.
Komunikacije: MOBITEL GODINE
GSM Association proglasio je Sony Ericssonov W910 Walkman najboljim telefonom na 13. globalnom izboru
mobilnih telefona 2008. (Global Mobile Awards 2008). Predstavljen prole godine, mobitel W910 Walkman
namijenjen je prvenstveno reprodukciji glazbe, a zatim igrama, video-sadrajima i pristupu webu velikom brzinom.
Aplikacije poput kontrole Shake omoguavaju korisnicima da trzajem telefona kontroliraju igre ili prebacuju pjesme,
dok opcija SenseMe prua mogunost pronalaenja glazbe koja odgovara njihovom raspoloenju i ritmu. Od
predstavljanja modela W800 Walkman u kolovozu 2005., irom svijeta je prodano vie od 57 milijuna mobitela iz
serije Walkman.
Foto: OLYMPUSOV ULTRAZOOM
Olympus je najavio model SP-570UZ digitalni fotoaparat s integriranim leama s uveanjem od 20 puta,
CCD senzorom rezolucije 10 megapiksela i dvostrukim stabilizatorom slike, navodi BugOnline. Raspon
fokalnih duljina objektiva iznosi 26 do 520 mm, a maksimalna rezolucija snimljenih fotografija - 3.648 x
2.736 piksela. Fotografije se mogu snimati i u nekomprimiranom RAW formatu, a na fotoaparatu je mogue i
manualno kontrolirati brzinu zatvaraa i otvor blende, kao i fokusiranje. U Japanu e Olympus 570UZ biti
raspoloiv za kupnju poetkom oujka po cijeni od oko 550 dolara.
Foto: SIGMIN KRIANAC
Sigma je objavila kako javlja BugOnline - detalje o cijenama svog krianca izmeu SLR fotoaparata i
kompaktnog digitalca, modela DP1. Fotoaparat e na globalnom tritu postati raspoloiv na proljee, a cijena
e mu na matinom, britanskom, tritu iznositi 550 funti za standardnu verziju, odnosno 600 funti za verziju
s dodatnim digitalnim trailom. Rije je o fotoaparatu dimenzijama malo veem od prosjenog kompaktnog
digitalca, ali sa senzorom Foveon rezolucije od 14 megapiksela, odnosno senzorom veliine koji se ugrauju u
SLR fotoaparate...

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Pisma

DO KOSKE
21. veljae, 2008.
Potovana glavna urednice,
potovana gospoo Erceg,
s gnuanjem odbacujemo i osuujemo govor mrnje u Vaem novom boju Ferlal Tribune. Ovo je jo jedan dokaz kavi ste Vi i Vae
Urednitvo i cijeli Vai suradnici. Vi ste jedan obini pamflet u Hrvatskoj i hrvatskom tisku.

Ovdje neu nabrajati sve lai i lana svjedoanstva koje je napisao i izrekao Va suradnik i kolega gospodin Drago Hedl. Samo bih
Vas podsjetio da za takve lane optube se u demokraciji ide iza reetaka, s obiirom da ti zakoni u RH za neke ne vrijede skandal je
jo vei.
Kakve sve lai i gluposti pie Va Drago Hedl pa to pas maslom ne bi moga pojesti. Izgleda da za Dragu Hedla ne vijede zakoni
koji vrijede na ostale graane Republike Hrvatske. SKANDALOZNO I PARADOKSALNO!! Da n ije alosno bilo bi smijeno.
Gospodin Hedl kae da mu se prijeti? Pa to su prie za malu djecu, pa to svaka ptica na grani zna da je la. Ako bi to i bilo istina,
to nije udo kad Va suradnik mijea se gdje mu je mjesto i gdje mu nije mjesto.
Kae narodna poslovica "Pas koji laje, on ne ujeda", prema tome to su samo lane optube ne samo na generala Glavaa nego
uope na Domovinski rat i hrvatske branitelje! To su injenice cijenjena gospoo Erceg. Va suradnik Hedl kad zine on je ve
slagao. Cijeli Va Tjednik i Vai suradnici vodite rat protiv hrvatskih branitelja, Domovinskog rata i Predsjednika dr. Franje
Tumana.
Ali uzalud Vam trud svirai.......
Predsjednik dr. Franjo Tuman, hrvatski Generali i branitelji, zajedno sa svojim iseljenim i hrvatskim narodom stvorili su
samostalnu, demokratsku i meunarodno priznatu Republiku Hrvatsku. To su injenice koje nitko ne moe pobiti, a sve ostalo su
lai osuene na propast.
Mi hrvatska mladost po nosni smo na Predsjednika dr. Franju Tumana, na hrvatske Generale i Branitelje. Dokazi su to puni
stadioni i dvorane na koncertima domoljuba gospodina Marka Perkovia Thompsona. Nikada se nee zaboraviti to i kako smo
stvorili Hrvatsku i tko je vodio Hrvatsku kad je bilo najtee i doveo nas do pobjede. To ulazi u povijest ZLATNIM SLOVIMA!!
Ui e u povijest ali crnim slovima i srpski zet i Veleizdajnik s Pantovaka. Zbog Judina sina, general Blaki je bio osuen na
etrdeset pet godina zatvora. Dakako i sve ostale optunice koje su poslije slijedile iz lakrdijskog Den Haaga, to upravo moemo
zahvaliti Vaem seronji s Pantovaka. Da o ostalim skandaloznim djelima srpsog zeta i ne govorim, dilanje transkripata Den
Haagu, koje je kazneno djelo propisano u Ustavu RH, kojeg je morao potivati i Veleizdajnik.
I sada Vi i takvi kao Vi, razno razni pijuni, Kosovci i Udbai, pederine i lezbijke stupate na scenu i djelite lekcije o ljudskim p
ravima, demokraciji i ljudskim pravima!! Sjetite se Vae prolosti!!
Zar Vas nije sramota i stid??
Zar Vas nije sramota da Vi ne piete o Krunoslavu Fehiru koji je sam priznao da je likvidirao par nedunih ljudi i jo do dan danas
prima plau hrvatskih poreznih obzvenika? Gospodin Fehir je priznao da je ubojica i jo prima plau MUP-a RH. Za Vas to nije
skandalozno i sramotno?? Zar to nije Paradoksalno?
Zbog takvih kao to ste Vi i cijelo Vae Urednitvo, zbog ovakvih kao to su Fehir i drutvo u pravosuu, zbog razno raznih
zloinako komunistiki zloinaca koji sjede u diplomaciji, pravosuu, itd. upravo zbog takvih kriminalaca Republika Hrvatska
nee moi jo dugo ui u Europsku Uniju! Dok u glavnom gradu Hrvatske imamo trg zloinca Tita i zloinako komunistike
tvorevine, Hrvatskoj nema napretka. Samo bih Vas podsjetio da je Europski Parlament osudio reim komunizma i nihovih
sramotnim djela, progona i masovnih ubojstava, pravdajui to nacistikim zl oinima!
Jo jednom striktno i s gnuanjem osuemo la i govor mrnje kojega Vi u Vaem pamfletu koji se naziva Feral Tribune
propagirate!!
Hrvatska je umorna od takvih idiota i pederina Kosovaca i Udbaa, lezbijkih i razno raznih propovjednika o takozvanim ljudskim
pravima i demokraciji!!
SRAM VAS BILO!!
-- Mladen Kosti

IRINO SILOVANJE ETERA

21. veljae, 2008.
U okviru programa televizije Z1, u ponedjeljak, 11. 02. 2008. u ivo, a potom i reprizno, 12.02.2008. u 12.30, emitirana je
emisija "iroskop" koju ureuje Nenad Ivankovi. Gost u, inae redovitom talk show-u ire Blaevia, ovoga je puta bio Josip
Mraovi, osoba koja je na sudu u Rijeci nedavno nepravomono osuena na tri godine zatvora zbog silovanja amerike koarkaice
Illishe Jarret.
Silovanje se, uz krvne delikte, smatra jednim od najteih zloina protiv osobe i osobnosti, pa je ve zbog toga krajnje neprimjereno
osueniku za takav zloin pruati prostor u neozbiljnim programima zabavnog sadraja jedne gradske televizije. No, uz to, emisija
je obilovala rasnim, rodnim, etnikim i vjerskim vrijeanjem, doputeni su dodatni napadi i obezvrjeivanje rtve zloina ("...a za
tog vraga crnoga, tko bi to j...... Tog gada grdoga, to ne bi ni majmun j..., j... ga Bog..." ), voditelj i gost emisije poticali su i
odobravali govor mrnje i najprimitivnije reakcije gledatelja.
Josip Mraovi dovodio je zloin za koji je (nepravomono) osuen u vezu sa Domovinskim ratom, rabio je nacionalistiku i
seksistiku retoriku i vjersku netrpeljivost ("U Gospiu je za vrijeme rata bilo 50 posto Srba i 20 posto onih najgorih... Jugosloveni,
turski janjiari... oni su jo gori od Srba... Ja sam ponosan na to ime 'liki Tuman'.").
A voditelj emisije, iro Blaevi, dopustio je i sam poticao vrijeanje suda i sudskih vlasti (gledatelj: "novinar Milju je iz Srba,
gdje preteno ive srbi, sutkinja je srpkinja, tuitelj je srbin... a gospodin J. M. je hrvatski branitelj da li to ima neke veze?",
Blaevi: "I ja sam bio frapiran tom injenicom dok sam se pripremao za emisiju ..."), te je pokuavao utjecati na odluke albenog
suda: ("...radi se o vitezu, bojiniku Domovinskog rata... silovati enu je zloinaki akt, ali ovaj ovjek to nije napravio.....". "On je
osuen, zato to se ona sjetila da joj je netko stavio prst u anal...", "...nema anse da Vrhovni sud potvrdi ovakvu presudu...").
Takvim ponaanjem sudionici emisije prekrili su niz zakona RH: Zakon o kaznenom postupku, Zakon o ravnopravnosti spolova,
Zakon o medijima, Zakon o elektronikim medijima. Pozivamo sve nadlene institucije da reagiraju i povedu primjerene postupke
protiv voditelja emisije ire Blaevia, gosta Joze Mraovia i urednika Nenada Ivankovia. Od Uprave Grada Zagreba kao
vlasnika Z1 televizije traimo da preispita ureivaku politiku televizija iji programi ni inae ne udovoljavaju kriterijima koje
Zakon o elektronskim medijima i Zakon o medijima propisuju za sve medije, a napose za one koje plaaju graani i graanke ovog
grada.
Jo jedna lakrdijaka isprika ire Blaevia u vidu nekakve isprike i daljnjeg ismijavanja javnosti u ovom sluaju ne bi smjela biti
dostatna.
Za Povjerenstvo za praenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima
-- Vesna Kesi

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.