Popularna kultura i javna sfera 1980-ih

 koordinate popularne kulture

 nedostaje povijesnih analiza kulturne scene 1980-ih – većinom publicistički tekstovi
ili zapisi memoarsko-autobiografske prirode
 publicistika – faktografske greške
 visoka/niska kultura:
o kulturni spektakt, književnost, film, TV, glazba
 Perković, Ante. Sedma republika.

Traganje za velikim događajima

 kulturna centralizacija na republičkoj razini
 veliki kulturni događaji koncentrirani u Zagrebu
 ljetna kulturna ponuda – Filmski festival u Puli, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto
(kazališni festivali)
 Zagreb 1980-ih ocjenjivan kao europska, socijalna i kulturna periferija
 dijelovi grada definirani kao „spavaonice“
 Novi Zagreb, veći dio zapadnog i istočnog dijela grada imaju malo ili su bez ponude
kulturnih sadržaja
 koncertna dvorana Lisinski – izgrađena 1973.
 Dom sportova 1972. – veliki koncerti
 klupski život u Zagrebu 80-ih bogat, ali ograničen na mali broj prostora (npr. Saloon,
Big Ben, Jabuka, Kulušić, Lapidarij) – svaki od prostora ima svoj „kulturni kod“
 Kulušićem službeno upravljala Socijalistička omladina, ali u praksi je vođenje bilo
liberalizirano
 Ante Topić Mimara – donacija zbirke umjetničkih djela – državni kulturni projekt –
1972. potpisan ugovor
o muzejski prostor (Klovićevi dvori) – dovršeno uređenje Klovićevih dvora 1982.
kao prostora za Mimarinu zbirku
o Mimarina zbirka je 1983. izložena u Vili Zagorje (Pantovčak)
o srednjoškolski centar na Roseveltovom trgu je iseljen i 1987. se otvorio Muzej
Mimara
 Univerzijada 1987. – zagrebačka sportska i prostorna „renesansa“ – popratni kulturni
sadržaji
  dvorana Cibone

Književnost
 smrt Krleže 1981.
 krležijanstvo i antikrležijanstvo
 suton epskog teksta
 80-ih sve manje objavljuju književnici
 era časopisa – tjednik Oko, književni časopisi Forum i Republika, omladinski
književni časopis Quorum, časopis visoke intelektualne kulture Gordogan
 trivijalna književnost – hardboiled krimići:
o Zvonimir Majdak
o Gordan Tribuson
o Pavao Pavličić
 Tribuson i Pavličić su pripadnici post-proljećarske generacije književnika fantastičara
(„borgesovci“)
 80-ih književnost sve manje uvijeno kritički osvrće na stvarnost
 era kratke priče (Večernji list, Polet)
 vrijeme kratke forme – aforizmi – Duško Radović, itd.
 dozvoljeni humor, ispušni ventil koji svojom kratkoćom ne razrađuje društvenu
stvarnost šire od razine dosjetke i brze provokacije
 Benikin i Feral Tribune u Splitu – kraj 80-ih

Izdavaštvo
 izdavaštvo na brisanom prostoru tržišta
 stečaj brojnih izdavačkih kuća: Zora, Likos, itd.
 Znanje (Zagreb) – bibloteka hit, biblioteka itd.
 izdavači u Hrvatskoj manje skloni kontroverznim temama nego srpski izdavači
 pojedinci odstupaju od tog pravila:
o Ivan Aralica (Znanje)
o Dobrica Ćosić (Otokar Keršovani, Rijeka)
o Vladimir Dedijer (Liburnija, Rijeka)
Književnici i politika
 od druge polovice 1980-ih više nisu aktivni sudionici matice partijskog života (npr.
Mihailo Lulić iz Crne Gore)
 SK i dalje književnike percipira kao intelektualce prvog reda – „najopasnije“ među
intelektualcima
 1985. – 9. kongres Saveza književnika Jugoslavije
 rasprave o nacionalizmu među književnicima
 Miodrag Bulatović – rasprava o Bijeloj knjizi na kongresu, okrivljuje hrvatske pisce za
političke progone
 frakcijski obračuni u Društvu književnika Hrvatske
o Pero Kvesić – Marija Peakić-Mikuljan
 publicistika i pokoji memoarist danas u književnostima traže krivce za uspon
nacionalizma i raspad SFRJ
 Ivan Aralica 1985. – Vjesnikova nagrada I. G. Kovačić za roman Duše robova (1984.,
Znanje)
 SUBNOR problematizira njegovu ulogu u Hrvatskom proljeću

Film
 „Umorne 80-e“ (Ivo Škrabalo)
 kraj partizanskog spektakla
 Veljko Bulajić, Veliki transport (1983.)
 posljednji „politički velefilm“, nastao po narudžbi pokrajinskog rukovodstva
Vojvodine
 80-ih završavaju karijere više značajnih hrvatskih redatelja
 Fadil Hodžić
o Novinar (1979.)
o Ambasador (1984.)
 Vatroslav Mimica
o Banović Strahinja (1981.)
 film kao zrcalo društvene groteske
 portreti društvene paranoje
 Zoran Tadić (Zg)
 Dušan Kovačević (Bg)
 slaba razmjena filmoskog talenta između republika (u rijetkim slučajevima glumci
glume u tuđim republikama – Boris Dvornik, Zvonimir Lepetić, Bata Živojinović)
 Kriza SK 1982.-1987.
 na republičkom CK su mijenjani statuti SKH kako bi se produžavali mandati – 1985.
produžen mandat Miki Špiljku

Pokušaj reforme
 dugoročni program ekonomske stabilizacije (1981.-1982.)
 kritička analiza funkcioniranja pod sistemom samoupravljanja (zima 1982.-ljeto 1985.)
 općepartijske rasprave unutar SKJ
 opadanje broja članova SK u drugoj polovici 1980-ih
 posebno opada interes za učlanjivanjem u SK u državnim institucijama
 Draža Marković, višegodišnji predsjednik CK SK Srbije – zalaže se za reformu
odnosa Srbije i njezinih pokrajina – kritika unutar SK, koja je htjela reformu unutar
institucija
 Plava knjiga (1977.) – zbirka kritika nelogičnosti Ustava iz 1974.
 podržan izbor Markovića u SKJ-u
 13. sjednica CK SKJ, 1984.
 demokratski centralizam*
 općepartijska rasprava – kritike članstva

Debate o političkom sustavu

 Jovan Mirić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu
o autor knjige Sistem i kriza (1984.)
o Ustav iz 1974. definira kao generator jugoslavenske krize
o smatra da konfederalizacija vodi u raspad
o kritika republičkih ekonomija i republičkih etatizama
o suptilni zahtjevi za recentralizaciju po egidom ekonomske efikasnosti
 Kritička analiza funkcioniranja političkog sistema socijalnog samoupravljanja –
ukazuje se na probleme, ali se ne navode konkretna rješenja
 trajni problem autonomnih pokrajina

Ustavne promjene
 ustavne promjene 1986.-1988. proizlaze iz Kritičke analize
 Draža Marković, Život i politika 1967.-1978.
 dolazak novih kadrova:
o Stanko Stojčević – SKH
o Ivan Stambolić i Slobodan Milošević – SK Srbije
o Milan Kučan – SK Slovenije
 kosovski nemiri 1981. otvaraju kontinuitet kosovske krize
 srpski „mitingaški“ pokret jača od sredine 1980-ih (Miroslav Šolević, lider kosovskih
Srba)
 8. sjednica CK SK Srbije, rujan 1987.

Kriza SK 1987.-1990.
 1986. – predzadnji kongres SKJ
 sve veći politički utjecaj dobivaju republička rukovodstva
 rotacija unutar predsjedništva SFRJ i SKJ
 prijenos ovlasti sa savezne na republičku razinu (Ustav iz 1974., utjecaj Titove smrti
na politiku)
 Stanko Stojčević – Srbin na čelu SKH – nastavak politike ekonomske stabilizacije –
daljnja stagnacija – „hrvatska šutnja“
 Ante Marković
 Milan Kučan (SK Slovenije) – težnja za ubrzanim reformama, izlazak na tržište, itd.
 do jeseni 1988. i u Vojvodini jake autonomaške tendencije – problem su podjele
unutar vojvođanskog rukovodstva – dio za što veću autonomiju, dio sklon beogradskoj
unitarističkoj politici
 BiH potresaju dvije afere: afera Agrokomerc i afera Neum
o afera Agrokomerc 1987. – Fikret Abdić, direktor Agrokomerca, bio je povezan
s braćom Pozderac, koja je bila dio bosansko-hercegovačke vlasti – Abdić
optužen za izdavanje mjenica bez pokrića – njegovo procesuiranje kao zaštita
državnih gospodarskih interesa, ustvari uklanjanje nepodobnih članova
rukovodstva
o putem beogradskih medija se dosta pisalo o tim aferama – utjecaj beogradskih
medija na području čitave Jugoslavije, posebice u krajevima naseljenim
Srbima
 Kosovo i Makedonija – velika imigracija Albanaca s Kosova u zapadnu Makedoniju
 Azem Vlasi postaje predsjednik pokrajinske uprave Kosova
 Vasil Tupurkovski dolazi na rukovodeću poziciju u Makedoniji
 Stanko Stojčević – oslanjao se dosta na policiju i sigurnosne službe, političari iz
policijskog sektora – dijelom kontinuitet Špiljakove politike, no i djelovanje na svoju
ruku – zaštita srpskih gospodarskih interesa na području Gline
 Stojčević povezan s Grupom 21 – 1988. članovi Grupe 21 osvajaju vlast u Glini, tada
ne provode nacionalističku velikosrpsku politiku, nego jače ekonomsko povezivanje
sa srpskim krajevima – iskorištavanje položaja i ovlasti za jačanje srpskih interesa u
SR Hrvatskoj (nemogućnost policijskog istraživanja i sudskog procesuiranja osoba na
čelnim partijskim i republičkim pozicijama)
 nakon 1990. – transformacija glinskih rukovodioca iz komunističkih aparatčika u
velikosrpske
 rujan 1987. – 8. sjednica CK SK Srbije – reakcije na događaje na Kosovu iz travnja
1987. („Niko ne sme da vas bije.“ – Miloševićev politički nastup na Kosovu kao
faktor dodatne destabilizacije – agresivna zaštita srpskih interesa na Kosovu).
 Dragiša Pavlović – glavni u SK Beograda – otklon od Miloševićevog pristupa
rješavanju kosovskog pitanja
 na 8. sjednici CK SK Srbije Milošević dobio većinu i uspio istisnuti Pavlovića –
naposljetku Dragiša Pavović daje ostavku
 Stamboliću nije odgovarala dalnje zaoštravanja na Kosovu, pa se priklonio Pavloviću
– Milošević ga kasnije maknuo
 staljinistički način obračuna
 Milošević na čelne funkcije u medijima stavio prijatelje – utjecaj beogradskih medija
na njegov politički uspon
 osnovne organizacij SK-a u poduzećima jačaju lojalnost Miloševiću; neka poduzeća u
potpunosti u rukama Miloševićevih kadrova (npr. Industrija mašinskih vozila
Kragujevac)
 Srbija i Makedonija – unitaristička linija – traže ustavne promjene na štetu pokrajina,
nedemokratski pristup rješavanju problema
 listopada 1988. – razvoj mitingaštva – rušenje pokrajinskog rukovodstva SAP
Vojvodine – u sklopu velikih prosvjeda u Novom Sadu – tzv. antibirokratska
revolucija – borba protiv birokratizma prihvaćena od nekih ljudi čak i u Hrvatskoj (npr.
Miljenko Smoje, Jakov Blažević, itd.)
 intelektualna povezanost između starih komunista (revolucionarni prevrat) i
Miloševića (antibirokratska revolucija)
 6. listopada 1988. – Jogurt revolucija – rušenje vojvođanskog rukovodstva
 istovremeno prosvjedi u Crnoj Gori – prvi pokušaj rušenja crnogorskog rukovodstva
nije uspio – rukovodstvo je bilo kompaktnije od vojvođanskog – prosvjedi traju
nekoliko mjeseci
 siječanj 1989. – rušenje crnogorskog rukovodstva
 zalaganje za centralizam kao sredstva koje omogućuje jedinstveno jugoslavensko
tržište i zaštitu jugoslavenskih ekonomskih interesa – unatoč tome, spontane javne
manifestacije velikosrpstva i planirani razvoj Miloševićevog kulta ličnosti
 „Godine raspleta“ – sabrani Miloševićevi govori 1980-ih
 kraj listopada 1988. – 17. sjednica CK SKJ – nastojanje za prevladavanjem sukoba;
Stipe Šuvar – trenutak formiranja općejugoslavenske platforme kojom se pokušalo
stati na kraj Miloševiću – glasalo se o povjerenju članova CK SKJ – Čarebiću
izglasano nepovjerenje i dao je ostavku
 obračun u CK SKJ – prenošenje rasprava preko TV-a – jedanput mjesečno sjednice
CK SKJ
 Šuvar – „hrvatska šutnja“, da ostane sve kako jest (Ustav iz 1974., nema odstupanja od
avonojevske Jugoslavije, dalnja provedba ekonomske reforme) – „Popu pop, a bobu
bob.“
 siječanj 1989. – Momir Bulatović novi šef CK CG, a potom i predsjednik CG
 Univerzitetski komitet SK u Beogradu uz Miloševića – tamo je njegova žena – utjecaj
na republički komitet SK
 slična stvar u CG – Bulatović kao asistent na ekonomskom fakultetu imao utjecaj na
Univerzitetski komitet i preko njega rušio CK CG