Drugo razdoblje (1929. – 1952.

)
Autorica: Katica Pospišil, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i dipl. knjižničarka
Izvori informacija: referalna zbirka
Đurđenovac, 1. 5. 2006.

Miroslav Krleža
Ivo Andrić,
August Cesarec,
Viktor Car Emin,
Tin Ujević,
Mate Balota, Drago Gervais/Žerve/,
M. P. Miškina,
Slavko Kolar,
Dobriša Cesarić,
Dragutin Tadijanović,
Ivan Goran Kovačić,
II. razdoblje (sinteza)

1 18/04/20
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža, Hrvatski bog Mars, zbirka novela
(1893. – 1981.)
Bitka kod Bistrice Lesne
Osnovna tema: put u smrt zagorskih domobrana i strahote rata
Teme: položaj hrvatskog naroda pod Austo-Ugarskom
ekonomska zaostalost
psihologija seljačkog života: fatalizam i kršćanski nazori
birokratska organizacija državne vlasti
______________________________________________
SOCIJALNA TEMATIKA
Lica: Križ Matija, Blažek Franjo, Pecak Imbro, Loborec Štef, Pesek Mato, mrtvozornik Palčić, banski činovnik,
Rucner, domobran Viktor, vrhovni zapovjednik Rikard Weiserheimb, barun von Frederiks
Baraka Pet Be
Slika poljske bolnice kao simbol kolektivnog mučenja i umiranja. Realistički i naturalistički prizori. Dramska
kompozicija novele. Predstavnici Austro-Ugarske. Krležina ironija i sarkazam u portretiranju grofa Axelrodea.
Student Vidović kao glavno lice novele. Sugestivnost slika i detalja utemeljeno na vizualnom i čujnio planu.
Krležina osuda austro-ugarskog nihilizma i nebrige za ljude koji su stradali u ratu.
johaniteri=Ivanovci, duhovni viteški red osnovan u XI. st. u Palestini, sijelo na Malti – malteški red

2 18/04/20
Miroslav Krleža - nastavak
 Miroslav Krleža, Ni med cvetjem ni pravice
 Balade Petrice Kerempuha
 Otkrijte simbolično-alegorijsko značenje
balade NI MED CVETJEM NI PRAVICE!
 Miroslav Krleža, Na mukah
 Lik Petrice Kerempuha. Povijesna reminiscencija na seljačku bunu 1573. Motivi krvi i
mučenja. Slike mučilišta. Odnos seljaka i kmetova prema gospodi. Osnovni sukob u
baladi : suprotstavljanje dviju klasa u neravnopravnoj borb. Svijet tlačitelja.
Karakteristični stilski postupci: atribucija, nabrajanje, ponavljanje, ironija i poredba.
Leksičko bogatstvo. Balada.
 Majstor kipar August Augustinčić: SPOMENIK SELJAČKOJ BUNI I MATIJI GUPCU,
GORNJA STUBICA.

3 18/04/20
Miroslav Krleža - nastavak
 Miroslav Krleža, Jesenja pjesma
 Pjesnik donosi sliku jeseni:
 jesen u prirodi- doživljava se svim osjetilima
 u sobi (“mrtva priroda”) – grožđe, jabuke, kruške, smokve
 Usporedi motive ženina pjevanja i cvrkuta ptica.
 Jesenja pjesma je stihična pjesma.
 Citiraj stihove koji pjesmu obogaćuju pjesničkim slikama vidnim, slušnim,
mirisnim.
 Miroslav Krleža, Snijeg
 Pjesma nije radosna, jer pjesnik ne otkriva čiste i ljupke zimske prizore.
Njegova su zapažanja i razmišljanja usmjerena na ružne pojedinosti.
Pjesnikov osjećaj prolaznosti života. Egzistencijalni pejzaž i motivi.
Intelektualizirani leksik.
 Pronađite Krležine pjesme u prozi. Primjerice Čežnja, Nemir.

4 18/04/20
Miroslav Krleža - nastavak
 Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
 (Gospoda Glembajevi, 1928.; U agoniji, 1928.; Leda, 1931.)
 Glembajevski ciklus i legende
 Lica: Naci (Ignjat) Glembaj, barunica Castelli-Glembaj, Leone
Glembaj, sestra Angelika-Glembaj, Silberbrandt,
 I. čin Leon – Angelika,
 II. čin sukob Ignjat – Leon
 III. čin očeva posmrtna maska
 Drama u tri čina jedne noći, kasnog ljeta, godinu dana prije rata
(1914.-18.).

5 18/04/20
Miroslav Krleža - nastavak
 Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
 Stilska i strukturna obilježja romana. Psihološka studija života umjetnika.
Nova tehnika u stvaralačkom postupku: unutarnji monolog, solilokvij, ich-
forma. Glavno lice romana. Usporedba s Proustovskim junakom. Moralno
posrnuli ljudi iz njegove okoline. Lik fatalne žene u romanu. Lik
Balloczanskog. Haluciniranje i slikorskokoloristička doživljavanja senzibilnog
umjetnika. Lirski, dramski i esejistički elementi u romanu. Simultanost
događanja (prožimanje prošlosti i sadašnjosti). Roman toka svijesti.
 Likovi: Filip Latinovicz, majka Regina, Liepah, Kyrijales, Ksenija Radajeva
Bobočka, Balloczanski /Baločanski/, Joža Podravec (najzdraviji lik
kočijaš/foringaš) i dr.
 Miroslav Krleža, PREDGOVOR PODRAVSKIM MOTIVIMA KRSTE HEGEDUŠIĆA, esej
Krešimir Abičić, 2. št i Matija Ivančok, 2. št, učenici u šk. 1999./2000. g.
napisali literarne izričaje “O djelu Miroslava Krleže” za natječaj DHK, a
povodom Krležine obljetnice.

6 18/04/20
Ivo Andrić
 Ivo Andrić
(1892. – 1975.)
Rodio se 9. 10. 1892. godine u Dolcu kraj Travnika. Osnovnu je školu pohađao u
Višegradu, gimnaziju u Sarajevu. Studirao je filozofiju, slavistiku i povijest na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Beču, Krakovu i Grazu, gdje je i doktorirao. Kao
diplomatski službenik službovao je u konzulatima i poslanstvima u inozemstvu (1920.
– 1941.)
Dobitnik je Nobelove nadrade za književnost (1961.).
Djela
Poezija: ciklus pjesama u Hrvatskoj mladoj lirici 1914., Ex ponto, Nemiri, 1918.
Proza: Put Alije Đerzeleza, Priča o vezirovu slonu, Na Drini ćuprija, Travnička
hronika, Prokleta avlija, Omer-paša Latas (objavljen naknadno)
Prokleta avlija je metafora za despotsku državu u kojoj su krivi i nedužni zajedno, u
kojoj su sanjari i ubojice krivi i jednako stradaju.

7 18/04/20
August Cesarec
 August Cesarec, Tonkina jedina ljubav
(1898. – 1941.)

 novela
 tema: nesretna i neuzvraćena ljubav
 prikaz unutrašnjeg svijeta glavne junakinje
 Cesarec progovara o problemima sirote nagluhe djevojke
u malograđanskoj sredini koja nema razumijevanja za
njezinu manu.
 psihološka karakterizacija glavne junakinje
Ljudi s posebnim potrebama su dio zajednice.

8 18/04/20
Časopisi
 Pronađite naslove časopisa, ima ih, u Drugom razdoblju
(1929. – 1952.) razvijanja hrvatske književnosti!
 Časopisi: Plamen, 1919., Književna republika,
1923.-1927.,Danas, 1834., Pečat, 1939.
Miroslav Krleža zahtijevao da literatura bude
društveno aktivna, ali uvijek na potrebnoj
umjetničkoj visini.

9 18/04/20
Nastavak
 August Cesarec, Hobotnica, 1932.
 Kritika kapitalističkih društvenih odnosa. Direktor banke kao tipičan predstavnik kapitalističkog
svijeta. Lik stolara Vikića koji se suprotstavlja kapitalističkom izrabljivanju. Kompozicija.
Pripovijetka s naglašenom socijalnom tematikom.
 opis gospodina Šmuca
 uložna knjižica
 kćerka lilči – svadbena haljina
 stolar Vikić – otkazni zajam
 Pintar – sivo lice, paučina, tajnik
 dolazak Vikićeve žene
 stara mušterija
 advokat/odvjetnik
 Šmuca nema u banci
 Lilči – njen muž (pronevjeritelj
 stolar Vikić i Šmuc - sukob

10 18/04/20
Nastavak
 August Cesarec, Zlatni mladić i njegove žrtve, 1928. - roman o svijetu na stranputici
 Malograđanski svijet u književnom djelu, tematika sela, naličje života omladine/mladeži između
dva rata. Kompozicija. Likovi.
 Tema: prikazivanje malograđanštine; mračni i zagušljivi odnosi u malograđanskoj obitelji u kojoj
se nižu svađe, sukobi, a život teče tupo, sivo, sitničavo.
 Lica student Pankrac, stari Smuđ, Kralj, kapetan Bratić, Vaso Belobrk, Pepa – Jovanka, Nožica
joško, Cenek, Mica.
 Kompozicija:
 I. dio 9 poglavlja
 II. dio 12 poglavlja
 Varijanta “Zlatnog mladića” 13. poglavlje
 Pankrac=fašist
 1898. g. August Cesarec rođen je u Zagrebu u siromašnoj radničkoj obitelji, a 1941. ustaše su ga
uhapsile/uhitile i mučki likvidirale negdje u Zagrebu.
 Spomenik Augustu Cesarcu podignut je u OsijekuAUGUST CESAREC, “BRONČANI ŠETAČ”,
izrada skulpture Stjepan Gračan, 1974.
 Bista Augustu Cesarcu postavljena je ispred Sš Isidora Kršnjavoga Našice

11 18/04/20
Viktor Car Emin
 Viktor Car Emin, Mali od foguna, novela
(1870. - 1963.)
 rođen u mjestu Kraj u blizini Lovrana, cijeli je svoj život ostao privržen
zavičaju.
 Mali od foguna novela je o starom mornaru Grumu koji se s nostalgijom
prisjeća djetinjstva kada se zbog siromaštva morao zaposliti na brodu.
 novela
 tema: sjećanje na doživljaj iz djetinjstva starog mornara Gruma
 socijalna motivacija: Grum je još kao jedanaestogodišnjak pritisnut
siromaštvom, napušta dom i odlazi na brod
 humor: kao “mali od foguna” prolazi teško iskustvo
 nostalgija: pod stare dane s nostalgijom se sjeća tih događaja iz
djetinjstva

12 18/04/20
Augustin Ujević Tin
 Tin Ujević, Pjesma o biseru, pjesma u prozi
(Vrgorac, 5. 7. 1891. –Zagreb, 12. 11. 1955.)
 Zbirka Lelek sebra- bol, vrenje nemira,
 Zbirka Kolajna-bol se šapuće.
 Pjesma o biseru
“...........................................................................................................
Neće ono blistati izloženo na grudima žene, niti će ikada da resi sjajne
prstenove. Naše ga smrtne oči neće ugledati, ali mi slutimo da postoji.
I radujemo mu se više što ga naslućujemo nego bismo uživali kada
bismo da imali pred sobom. Pa zato, čovječe, koji nisi kao svi drugi, ne
nosi srca na dlanu i ne misli da trebaš pokazati prostoti svih blaga svoje
duše.”
Amira Čajlaković, III. p, O stihovima velikog Tina Ujevića, učenički ostvaraj za natječaj DHK u povodu
Tinove objetnice rođenja, šk. 2000./2001. g.

13 18/04/20
Nastavak
 Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka
 Lirska pjesma iz zbirke Lelek sebra(< sebar=rob)
 Lirska pjesma kao intimna ispovijed razočarana čovjeka.
 Osjećaj nemoći.
 Pjesnikov doživljaj svijeta i ljudi.
 Opis fizičkog i duševnog stanja.
 Otuđenost suvremenog intelektualca.
 Ponavljanje i kontrast kao stilski postupak.
 Svakidašnja jadikovka napisana u Parizu 1916., a objavljena prvi put 1917. U Zabavniku na Krfu.
 Strofa od tri stiha_tercina, osmeračka dužina 63 stiha
 Čovjekova osamljenost, izgubljenost, iluzija o osami života.
 Ekspozicija prve četiri tercine
 1. obraćanje Bogu – ostvarene poruke
a) Čovjekovo djetinjstvo praćeno je iluzijom o ljepoti života i svijetlim perspektivama
b) Život donosi bezbroj obećanja
c) Čovjekova su očekivanja iznevjerena
d) Ne ispunjavaju se očekivanja, obećanja
e) Čovjek je odbačen i sam
f) Umjesto radosti život je ispunjen gorčinom i patnjom, te razočaranjem
osjećaj osamljenosti dat je u gradaciji
2. obraćanje Bogu – završava susdržano
pjesma završava istim motivom kojim je otvorio svijet pjesme
osnovni motiv
1. Obraćanje Bogu
2. Obraćanje Bogu kompozicija
ponovljen motiv
Motiv samoće najviše zastupljen: sam, bez igdje ikog, napušten, samcat, biblijski tekst – i biti sam...
Osjećaj gorčine, poraza, patnje. Samoća kao oblik ljudskog postojanja, a traži ljepotu i ljubav kao smisao ljudskog postojanja.

14 18/04/20
Mate Balota
 Mate Balota, Roženice
 (1898. – 1963.)
 Pravim imenom MIJO MIRKOVIĆ
 Na nadgrobnoj ploči uz nadnevak rođenja , Rakalj, 28. rujna 1898. i
smrti, Zagreb, 17. velječe 1963., piše da ondje počiva: težak, ribar,
mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki napisal 50 knjig. Stoji i to,
vrlo važno za Mirkovićev životopis, da je pokopan uz zvuke dragih
roženic.
 roženice – sopele ili sopile, drven duhački glazbeni instrument od
davnine poznat u Istri, na Krku i u Hrvatskom primorju
 pjesma pisana čakavskim narječjem

15 18/04/20
Drago Gervais /Žerve/
 Drago Gervais /Žerve/, Moja zemja
(Opatija, 18. 4. 1904. – Na putu od Ljubljane prema Opatiji, 1. 7. 1957.)

Moja zemja
Pod Učkon kućice
bele,
miće, kot suzice
vele.

Beli zidići, črljeni krovići,

na keh vrapčići
kantaju.
mići dolčići, još manje lešice
na keh ženice
kopaju.
Cestice bele, tanki putići,
po keh se vozići
pejaju,
i jedna mića, uska rečica,
pul ke se dečica
igraju.

Na sunce se kućice
griju,
na turne urice
biju.

Sliku svog istarskog zavičaja čakavski pjesnik Drago Gervais dao je minijaturno; gledamo je kao u odrazu pjesnikova oka zaljubljena u krajolik, ljude i zavičajnu riječ.

16 18/04/20
Drago Gervais - nastavak
 Drago Gervais /Žerve/
 Tri nonice
 Pjesništvo pisano na nestandardnom
(književnom jeziku) naziva se dijalektalnim
pjesništvom (dijalektalnom poezijom.
 Pjesnik je inspiriran svakodnevnicom.
 Tema: ogovaranje.
 Pjesma je pisana čakavskim narječjem.
 Glazbena orkestracija stihova.

17 18/04/20
Mihovil Pavlek Miškina
 Mihovil Miškina Pavlek
(1887. – 1942.)
 Seljak – samouk. U svojim je knjigama pripovijedaka (Za svojom zvijezdom, 1926., Trakavica,
1935., Krik sa sela, 1937.) naivno-grubim stilskim rekvizitima, realistički na svoj način, uočavao
tokove političkih i ekonomskih odnosa među našim seljacima. Podravcima, prilično jasno
naglašavajući svoju lijevu, socijalnu orijentaciju. Iako njegove pripovijetke nemaju značajnije
literarne vrijednosti, zanimljive su – s obzirom na pisca-seljaka i njegove vidove sagledavanja
stvarnosti – kao jedinstvena pojava u svom vremenu. Ubile su ga ustaše.
 CUZEKU
 lirka pejzažna pjesma
 motiv slobode suprotstavljen je motivu sputanosti, motivi ljeta motivu zime
 pjesnik je pjesmu posvetio ždrebetu u naponu snage čija je sloboda i snaga sputana
 u zadnjoj se strofi pojavljuje motiv nade u slobodu
 stihična pjesma; ritam je brz.

18 18/04/20
Slavko Kolar
 Slavko Kolar, Nogometna utakmica
(Palešnik kod Garešnice, 1. 12. 1891. – Zagreb, 15. 9. 1963.)
Tekst je u cjelini humorističan, šaljiv i živ. Npeto i željno očekivanje
najavljuje očekivanu utakmicu. Brojni gledatelji podnose najveću žegu.
Bodre domaće igrače. Mjesto na kojemu se odvija utakmica,
“gmajana” (općinski pašnjak), najavljuje nove neprilike. I doista, malen povod
– obad – uzbuni goveda, koja rastjeraju utakmicu i unište loptu. A k tome i
pas traži zabave u toj zbrci. Otima raspuklu loptu i bježi.
Glavni lik dječak Macan Buzdovan.
Pripovijetku Nogometna utakmica Kolar je najprije napisao za odrasle i
objavio je u svojoj knjizi Perom i drljačom, a kasnije ju je preradio za djecu
prkrstivši i glavnog junaka, koji se u prvoj varijanti zvao Mija Brleković.

19 18/04/20
Nastavak
 Slavko Kolar, Breza, pripovijetka, 1929.
Lica: Janica, Markova mlada žena, lugar Marko
Labudan, Mika Labudan – šef kuće broj 27 na
Labudan-brdu, a u selu Bikovcu - Markov otac,
Kata Labudan, Markova mati, žandari, Žugečići i
dr.
 Janičina tragičnost
 humor i satira u pripovijedanju
 Breza je po mišljenju mnogih kritičara najuspjelija Kolarova novela. To je lirikom natopljena i sjetnim humorom
protkana priča o nježnoj seljačkoj ženi koju je ubila grubost života, priča o buđenju savjesti njezina muža koji je
prekasno uvidio da je ženinu istinsku i bezgraničnu ljubav nagradio bezdušnom sebičnošću.

20 18/04/20
Nastavak
 Slavko Kolar, Mi smo za pravicu, novela
 Lica: doktor Mirko Kotarski, služavka Jalža, Janko Klasnić
iz Bikovskog Vrha i dr.
 novela iz istoimene zbirke
 tema: izborni događaji iz 1935. G.
 glavni je lik Mirko Kotarski
 doktor Kotarski nezadovoljan je samim sobom zato što je
svoju prvobitnu i snažnu odluku o podupiranju opozicije
na kraju zamijenio glasujući protiv nje
 Kolar na humorističan način(govornom karakterizacijom)
prikazuje likove iz seoske sredine

21 18/04/20
Dobriša Cesarić
 Dobriša Cesarić, Slap
(1902. – 1980.)
 Pjesnik u lirskoj pjesmi svečana tona iznosi optimističan
stav prema životu. Jednostavnošću i sažetošću
pjesničkog kazivanja Cesarić otkriva svoje osjećaje, slika
nezametljive sitne ljepote u prirodi.
 Jednostavnim izrazom i slikom pjesnik izražava velike
misli i osjećaje jedinstvene snage
 Osnovna misao: Ljepota i radost izaziva osjećaj
zajedništva.

22 18/04/20
Dobriša Cesarić
 Dobriša Cesarić, Oblak
 Oblak je simbol: ljudske težnje za ljepotom; pjesnika
(stvaratelja) i pjesme (umjetničkog djela); ljubitelja ljepote;
tragične izdvojenosti; gordosti i samoće; otkrivanje novih
svjetova.
 OBLAK: grad-vjetar-visine OBLAK: svjetlost (žari se)
 VISINA : ljudska svakodnevnost
(ljepota) (zemne stvari)
 Motiv> osjećaj prolaznosti ljepote
 Tema> humana poruka – potreba skladnog, nekonfliktnog
toplog života

23 18/04/20
Dobriša Cesarić - nastavak
 Dobriša Cesarić, Povratak
 Doživljaj ljubavi, sna i jave. Slutnja radosti novog susreta i nove sreće. Ljubav kao izvor radosti. Glazbenost i
aforističnost stihova. Ponavljanje. Ljubavna lirska pjesma.
 San : java
 Ljubav kao slutnja je nada i očekivanje.
 Ljubav se očituje kao:
a) čežnja, sanjarenje i razdraganost
b) “polet u visinu”
c) preobražavanje svijeta u ljepotu
d) slatko čekanje
e) poistovjećivanje ljubavi s ljepotoama u prirodi
1. Mala kavana
2. Ljubav
3. Ljubavno predvečerje
4. Mladić na uglu
5. U svjetlosti
Zadatak – pronađite doživljajno- misaono ustrojstvo pjesme u šest natuknica da dođete do sažetka
kolebanje, neodlučnost, dvoumljenje.

24 18/04/20
Dragutin Tadijanović
 Dragutin Tadijanović, Ledeni kurjak
Tko ne zna da sam ja iz Rastušja
Išao u Podvinje u školu?...

Zimsko jutro. Mraz.

Sam idem iz sela.
Prolazeći kraj Glogovice smrznute
Začujem:
Pucketanje, rsak, lom...k meni netko prelazi?

Pomislim odmah na govor sinošnji

O kurjacima koji idu iz Bosne.
Moje noge
Ustrahu
Potrčaše, bez osvrtanja
Do blizu Podvinja,
Gdje sam susreo mljekare, uplakan,
Pitaju me mljekari: Šta ti je?
Ništa, ništa, kažem ja;
i odlazim.

Uzgredice, moja mati priča, uveče,

Kako od zime, na Glogovici , puca led.

I ja sam čuo! Kažem ja:

I smijem se
Zagreb (Runjaninova ulica 4) 31. 7. 1935.

Podvinje, selo kraj Slavonskog Broda; od Rastušja udaljeno oko tri kilometra (do škole)

25 18/04/20
Nastavak
 Dragutin Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
Pjesma napisana u Rastušju, sredinom
kolovoza 1931.
Izraz ljubavi i poštovanja prema majci. Tišina,
bjelina i ljepota u doživljaju patrijarhalnog doma
i atmosfere zimskog ugođaja.
Struktura stihova i ritma.
Pročitajte Tadijinu pjesmu Mojoj majci (na dan kad je
ušla u 75. godinu svog vijeka) Pjesnikova mati umrla je 5. 10 1963. u
Rastušju u 83. godini.)

26 18/04/20
Nastavak
 Dragutin Tadijanović, Visoka žuta žita
(1905.-)
Kada u rumene zore
Ili u jasna jutra
Prolazim
Poljima rosnim,
Gdje mlad vjetar njiše teške klasove
Visokog, žutog žita,
Iznenada stanem:
I gle!
Moje srce, od radosti, glasno kuca
Kao zlata sat.

27 18/04/20
Nastavak
 Jeste li i vi u prirodi kada što slično osjetili?
 Koji vam se pridjevi u stihovima čine osobito izražajni? Potražite lijepu poredbu. Ima li u pjesmi rime? Ima li ritma?
Izbrojte slogove u stihovima. Što ste opazili? Je li pjesma podijeljena u strofe?
 U pjesmi Visoka žuta žita nema svaki stih jednak broj slogova, a nema ni rime na kraju stihova. Od proznoga
pripovijedanja razlikuje se ova pjesma velikom osjećajnošću i vrlo finim ritmom.
 Lijep krajolik (pejzaž) potaknuo je pjesnika da napiše ovu kratku, osjećajnui slikovitu pjesmu. U nekoliko stihova
on izražava svoju radost u prirodi, opisuje nam je ritmom svoga stiha i slikovitom riječju.
 Pjesma u kojoj pjesnik sažeto i slikovito iznosi svoje osjećaje zove se lirska pjesma. Opisuje li se u pjesmi ljepota
pejzaža, pjesma se naziva pejzažna lirska pjesma. I osjećaji ljubavi česta je tema lirske pjesme. Ljubav mladića
prema djevojci i djevojke prema mladiću, ljubav prema domovini i prema društvenoj pravdi plemeniti su osjećaji
pa su ih opjevali mnogi pjesnici.
 Kompozicija:
1. Vanjski doživljj (pejzaž):
a) rumene zore ili jasna jutra
b) rosna polja
c) mlad vjetar njiše teške klasove visokog žutog žita
2. Unutarnji doživljaj:
radosno raspoloženje
 Zadaci
1. Naučite pjesmu napamet. – 2. Slikovito opišite žitno polje. Prikažite ga slikom.
Težak, Stjepko. Književni tekst i gramatika u nastavi materinjeg jezika. str. 183. – 190.

28 18/04/20
Nastavak
 Dragutin Tadijanović, Žene pod orahom

U predvečerje pred kućom krošnje mirišu

I toplo se mlijeko puši iz muzlica.

Pod orahom sa lišćem širokim

Mlade žene vezu marame.

Ja prolazim pokraj njih, zbunjen i neveseož

I pozdravljam.
Njihove se kose kao žitno klasje zatalasaju
One spuste vez na koljena.

I slatko mi se smiješe, bezbrižno:

i ona s crnim očima, i baršunastim,
I ona s očima zelenim
Kao trava proljetna poslije kiše.

Odlazeći od njih, zanesen,

Mene muče vrele žudnje.

Mene more misli uzaludne

Na te mlade žene pod orahom.
Bileće (Hercegovina), 28. 4. 1929.

29 18/04/20
Nastavak
 Dragutin Tadijanović, Sam
Sjedim sam u dolini, na travi. Tužan.

Znam
Da se ti na ravni zabavljaš... s njim.
Od radosti, smješkaš se besprekidno.

Volim te!
Zar da se uspnem na ravan?
Tebe bih vidio.

Ti?
Okrenula bi svoja zlatnu glavicu
Od mojih pogleda.

Sjedim sam u dolini, na travi. Tužan

Brod, 1. 5. 1923.

30 18/04/20
Nastavak
 Dragutin Tadijanović, Prsten
 stara simbolika
 motiv ruku
 “...koji zovu karneol”
 “jednog dana”
 crveni prsten javorov
 prolaznost
 poanta

31 18/04/20
Nastavak
 Dragutin Tadijanović (Rastušje, 4. 11. 1905.)
 Suvremeni hrvatski pjesnik, napisao je nekoliko zbirki
pjesama: Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani
djetinjstva, Tuga zemlje, Blagdan žetve, Srebrne svirale,...
Lirske su mu teme obilježene kontrastom između sela, u
kojemu je proveo djetinjstvo, i grada koji mu je nametnuo
bolne dvojbe.
 Stih mu je slobodan, gibak i osobito glazben, premda u
njegovim pjesmama u pravilu nema rime. Kao malo koji
naš pisac, Tadijanović poznaje bogatstvo i zvučnost
našega jezika što se ogleda u ljepoti i muzikalnosti njegova
pjesničkoga djela.

32 18/04/20
Ivan Goran Kovačić, Jama
 Ivan Goran Kovačić(1913. –1943.)
 rođen u Lukovdolu, Gorski kotar
 proza: Dani gnjeva, Sveti psovač, Prvi koraci
 poezija: Ognji i rože (zbirka),
 Eseji i ocjene, Prikazi i članci;
 poema Jama
 Zbirka pripovijedaka: Dani gnjeva (1936.) – problemi rodnoga kraja – slika seljaka,
seoske poluinteligencije i inteligencije, prodor kapitalizma u Gorski kotar, glavni
nositelji radnje selo=kolektiv; učitelji, drvosječe, župnici, lugari, zvonari, žandari;
 socijalni trenutak, nevolje, stradanja, gorčine seljačkoga života
 Mrak na svijetlim stazama, pripovijetka iz zbirke pripovijedaka Dani gnjeva, 1936.
 Lica: Jačica Šafran, vo Jakan, župnik, kravica Goluba, ugljenar Franina brdar, Nikola
Lugar i Stopar Mata pandur i starješina.

33 18/04/20
Ivan Goran Kovačić - nastavak
 PROBLEMI:
 I. izdvojenost iz sredine,
 2. odnos sredine i pojedinca,
 3. nasilje nad ličnošću,
 4. odnos čovjeka i prirode,
 5. čovjekova ljubav prema životinjama,
 6. čovjekova tragična sudbina,
 7. položaj malog čovjeka u nehumanom društvu,
 8. priroda-izvor radosti, ljepote i snage,
 9. revolt povrijeđenih i obespravljenih.
 Jačica Šafran – čoban/pastir u selu, 1. Jačica – selo, 2. motiv ubiranja poreza, motiv
regrutacije/vojačenja – java – san
 novela, opisuje rodni kraj; mjesto radnje: gorski kotar, vrijeme radnje: 20. stoljeće;
mali ljudi iz nižih slojeva su odbačeni, LIRSKO: opisi pejzaža, osjećaji Jačice i
Franine, bezosjećajnost društva

34 18/04/20
Ivan Goran Kovačić - nastavak
 Ivan Goran Kovačić, Sedam zvonara majke
Marije, pripovijetka
 Lica: Juraj Grešnik, Thomas Greshnick, stari
Rok, zvonar župne crkve majke Marije,
svećenik, Jurajeva djeca Branko, Tuga (3),
Branka (10), Zorka, Ankica, Nevenka, Tončica,...
 Juraj je postao zvonar, dječja igra oko crkve,
prigovori seljana, župnik, popušio dinar, nestale
hostije, oluja, Jura se objesio, djeca dobila
zvonarinu.

35 18/04/20
Ivan Goran Kovačić - nastavak
 Ivan Goran Kovačić: Moj grob
 U planini mrkoj nek’ mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum.
 Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.
 Visoko nek’ stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon.
 Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.
 Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.
 Nitko da ne dođe, do prijatelj drag –
I kada se vrati, nek’ poravna trag.

36 18/04/20
Ivan Goran Kovačić - nastavak
 Ivan Goran Kovačić, Beli most
 “:::::::::::::::::::::::::::::::::::
Strese se od sreče
Da ne more jač.
Popevko okreče
Kočijin kotač:
Beli beli beli most
Ko slonova kost!”

37 18/04/20
Ivan Goran Kovačić - nastavak
 Ivan Goran Kovačić,  Koji su pjesnici posvetili
Mračno doba svoje stihove I. G.
 ................................. Kovačiću?
 GORANOVO
Na bistrom slapu oprat ću tijelo,
Nakvasit usta suha od žeđi,
PROLJEĆE,
Studenom vodom otrti čelo. LUKOVDOL, 21. 3.
 40. Goranovo proljeće
I bit ću košto bijahu pređi.
Mračno me doba zagušit neće.
21. 3. 2003. Lukrecija
Srkat ću smolu, jest ću cvijeće! Matijević, 1. p, jedanaest
pjesničkih ostvaraja

38 18/04/20
IVAN GORAN KOVAČIĆ, JAMA
. poema
. deset pjevanja
. sestine i u 10. pjevanju katreni
. ............................
Posljednje svjetlo, prije strašne noći
Bio je bljesak munjevita noža
I vrisak, bijeli još i sad u sljepoći,
I bijela, bijela krvnikova koža;
Jer do pojasa svi su bili goli
I tako nagi oči su nam boli.
...................................................
....................................................
Gdje je mala sreća, bljesak stakla,
Lastavičje gnijezdo, iz vrtića dah;
Gdje je kucaj zipke što se makla,
I na traku sunca zlatni kućni prah?

Gdje je vretena zuj, miris hljeba,

Što domaćim šturkom slavi život blag;
Gdje su okna s komadićkom neba,
Tiha škripa vrata, sveti kućni prag?
.......................................................
. Poema J a m a je savršeno oblikovano djelo, tradicionalno oblikom, ali moderno egzaktnom
asentimentalnom vizijom života kao borbe i okrutnosti. Kritičari su i nakon iscrpne analize ove pjesme obično
ustrajali u tvrdnji, da je Goranova inspiracija izvorna, usprkos utjecajima (Dante) i srodnostima (Nazor)
očitovanim najviše u formalnim značajkama.
. Razmisli o tvrdnji i obrazloži je!

39 18/04/20
II. razdoblje (sinteza)
 društvene i političke prilike
 književnici
 rodovi i vrste

40 18/04/20
Pismena provjera znanja
(književnost)
 Napisati sažetak informacija o izabranom
piscu iz II. razdoblja (1929. – 1952.) uz
svoje stajalište o toj književnoj zajednici.

41 18/04/20
Proizvodnja
Kućna tehnologija
Đurđenovac, 1. svibnja 2006.

42 18/04/20