BARAKA PET BE – Miroslav Krleža

- Miroslav Krleža rođen je 1893.g. u Zagrebu gdje je završio nižu gimnaziju, a

zatim se školovao u vojnim zavodima u Pečuhu i Budimpešti
- Bio je pjesnik, romanopisac, novelist, dramatičar i esejist
- Obilježio je veliko razdoblje hrv.književnosti i autor je preko 60 naslova, te se
ogledao u svim književnim vrstama i rodovima
- 1962.g. pokreće časopis „Forum“, daje potporu „Deklaraciji o položaju i nazivu
hrvatskoga književnog jezika 1967., te posve prestaje prestaje sudjelovati u
političkom životu
- 1922. g. objavljuje novelističku zbirku „Hrvatski bog Mars
- Bio je urednik i pokretač časopisa poput: „Plamen, Književna republika,
Danas, Pečat, itd.“
- Do 1936.g. objavio je nekoliko stotina pjesama, među kojima se posebno
ističu Balade Petrice Kerempuha
- Krležin romaneskni ciklus započinje 1. hrvatskim modernim romanom
„Povratak Filipa Latinovicza“
- Bio je i enciklopedist, od 1950.g do svoje smrti bio je direktor leksikografskog
zavoda koji se danas zove „Leksikografski zavod Miroslava Krleže“
- Krleža u nekim svojim djelima ostvaruje ekspresionističke (i naturalističke)
pomake
- Umro je 1981. godine u Zagrebu

- Ekspresionizam je stanje duha, atmosfere koja je onda vladala u svijetu,

iščekivanje u strahu i tjeskobi (početak 20.st.)
- Pojavljuje se u Njemačkoj i u Austriji
- Najčešći elementi ekspresionizma u književnosti su: vječnosti i kozmički
motivi, nihilistički subjektivizam (stanje očaja i totalne besperspektivnosti), rat
(negacija humanosti – bolest, smrt, raspadanje, strah) i pobuna i otpor
(nepomirenost s društvenom situacijom i atmosferom duha; uočavanje izlaza u
nepoštenoj kritici društva)
- Razdoblje ekspresionizma u hrvatskoj književnosti traje između 1914. i 1929.
- Početak tog razdoblja određuje Matoševa smrt

- Hrvatski bog Mars je nastajao od 1922. do 1933.godine, odnosno tijekom i

poslije 1. svjetskog rata
- Novelistička zbirka od 7 novela spada u proturatnu prozu kojom je tada bila
zahvaćena i naša i europska književnost
- Sve priče povezuje snažan osjećaj apsurda zbog ludog traćenja života
hrvatskih domobrana
- Pisac je čitavu zbirku ukomponirao tako što je pratio mučno osviješćivanje hrv.
Naroda koji ratuje pod tuđim zastavama i za tuđe interese, a da ne zna za
koga ni zašto
- Krleža svojim ekspresionističkim izrazom (racionalizacija riječi, odbacivanje
opisa, dojam krika, napetost unutrašnje dinamike i pokreta što se ostvaruje
upotrebom glagola, rečeničnih nizova i eliptičkih rečenica)
- Prevladavaju i naturalističke slike kao izraz vjernog i ružnog opisivanja;
naturalizam je u funkciji ekspresije, posebice u opisima ranjenika, rana i
kupaonice, prikazuje se čovjek u najvulgarnijim i najtamnijim trenucima
- Neizdrživa i krajnje tjeskobna atmosfera prikazuje smrt, rane, krv, kaos i očaj
ranjenika raznih nacionalnosti kojima zapravo ostaje samo vjera u Boga
- Baraka pet be je antiratna novela napisana u trećem licu
- Kao pripovjedačka tehnika pojavljuje se i unutrašnji monolog, a to se najprije
odnosi na dijelove u kojima Krleža isiče svoj antiratni stav kroz misli
domobrana Vidovića, unovačenog studenta
- Grof Maximilijan Axelrode i Vidović stoje u kontrastu koji oslikava cijelu
situaciju (pisac daje ironiju opisujući Vidovićeve jauke i proslavu grofa)
- Vidović je teško ranjen i umire, a grof želi biti pravi vojnik i time predstavlja
oličenje apsurda rata i stavove imerijalističkih sila u naletu osvajačkih pohoda
- Baraka pet be ima mnogo obilježja realističke književnosti: detaljan opis
prostora u funkciji karakterizacije likova, pobunjenog i obespravljenog
pojedinca, socijalnu i psihološku karakterizaciju, itd.