KREIRANJE INSTRUMENATA ZA ISTRAŽIVANJE

2 osnovna načina prikupljanja podataka-ekstrospekcijom i introspekcijom:

1)opažanje-manifestno ponašanje (ekstrospekcija)

2)propitivanje ljudi-percepcije, stavovi, uvjerenja, emocije, motivacija, očekivanja, ideje...(introspek.)

ANKETA:tehnika prikupljanja informacija putem pitanja (19.st.,Max Weber, K. Marx)

 Podaci na individualnoj razini (individua=ispitanik), ispitanici pripadaju reprezentativnom

uzorku
 Postavljanje pitanja- standardizirani postupak, sa ciljem dobivanja odnosa među varijablama

Strukturirana pitanja Nestrukturirana pitanja

Strukturirani odgovori Anketa /
Nestrukturirani odgovori Strukturirani intervju Nestrukturirani intervju

STAV:relativno trajno vrednovanje objekata

 Stečen, pozitivan ili negativan (uvijek), može biti prema svemu, sastoji se od 3
sastavnice(dimenzije) :
1.spoznajna/kognitivna dimenzija-mišljenje
2.emocionalna dim. –emocije
3.bihevioristička dim.-spremnost na odr. ponašanje
 Utječe na ljudsko ponašanje i možemo ga mjeriti
 ISTRAŽIVANJE: La Pierre, 1934. Stav i ponašanje Amerikanaca prema Kinezima (>70% djelatnika
uljudno, nakon 6mj. upitnik-70% ljudi ne želi Kineze)
 Metodološki nedostaci: isti ispitanici ponašanja uživo i odgovaranja na upitnik, u 6mjeseci izmjena
osoblja ili stava
 Koliko stav prema Kinezima uopće ima veze sa usluživanjem mladog kineskog para?
 Druga istraživanjaumjerena/visoka povezanost stava i ponašanja (vrlo visoka povezanost-
predsjednički izbori: 85% ispravno)
 Opći stavovi nisu neupotrebljivi-mjere se putem više specifičnih čestica i povezuju s većim br.
mjera ponašanja
 STAV i PONAŠANJE visoka korelacija kao multidimenzionirane varijable

NAČINI FORMULIRANJA PITANJA:

ISTRAŽIVANJE: Rugg, 1941.

Smatrate li da bi SAD trebale zabraniti javni govor protiv demokracije? 75% NE

Smatrate li da bi SAD trebale dopustiti javni govor protiv demokracije? 54% DA

1. Jednostavnost jezika-razumljiv svima

2. Jezgrovita pitanja ili tvrdnje
 3. Broj ponuđenih odgovora 5-9, koristiti kartice
4. Ne koristiti žargon
5. Izbjegavati nejasne/višeznačne pojmove
6. Izbjegavati riječi sa emocionalnom konotacijom (npr. Gdje se vaš otac borio u ratu?)
7. -||- sintaktički složena pitanja
8. -||- višestruka pitanja u jednome
9. -||- nediskriminativna pitanja
10. -||- pristrana pitanja
11. Ponašanja ne treba pretpostaviti- treba postaviti predpitanja
12. Fokusiranje na precizno vremensko razdoblje
13. Konkretizirati apstraktne pojmove- pojednostaviti ih, suziti
14. Izbjegavati socijalno poželjna pitanja
15. Izbjegavati neugodna pitanja
16. Ostaviti mogući odgovor ne znam
17. mjeriti intenzitet odgovora i važnost stava
18. mijenjati smjer pitanja- izbjegavati slaganja
19. poboljšati pamćenje kod pitanja o prošlosti
20. poredak pitanja!  početi s jednostavnim, neosobnim, mijenjati teme, na kraju neugodna i
demografska pitanja (ako odmah počnemo s neugodnim pitanjima, možda otjeramo ispitanika)

UZORKOVANJE I ZAKLJUČIVANJE U DRUŠTVENIM ISTRAŽIVANJIMA

POPULACIJA I UZORAK:

 POPULACIJA: skup jedinica analize koji je predmet istraživanja o kojem izvodimo zaključke
 Populacija populacija=univerzum
 UZORAK: skup jedinica analize manji od populacije, na temelju kojeg zaključujemo o
populaciji (reprezentativnost)
 Zašto istražujemo na uzorku?
 manji troškovi istraživanja
 kraće vrijeme potrebno za prikupljanje i obradu podataka
 organizacijski manje zahtjevno(jednostavnije regrutiranje, trening i nadzor ispitivača)
 dubina i preciznost podataka veća
 kvalitetno uzorkovanje osigurava interpretiranje podataka dobivenih na uzorku (n) na razinu
populacije (N)
 OKVIR UZORKOVANJA: popis svih jedinica analize u populaciji (dobivamo iz popisa
stanovnika, biračkog popisa i sl.) omogućuje nam izradu uzorka u 1 koraku
 jako bitan cjeloviti popis istraživane populacije
 slučaj Literary Digesta 1936. –istraživanje o izborima na velikom uzorku (od 10mil. odgovorilo
2mil.), ali nereprezentativnomna temelju popisa vlasnika telefona i auta (imaju samo
bogatiji-većinom birači republikanaca)
 SLUČAJNA GREŠKA UZORKA (detaljno u Benettovoj knjizi)
 nužno se javlja u ovakvom tipu zaključivanja
  Veličina greške ovisi o: željenoj razini pouzdanosti, varijabilnosti istraživanog
fenomena, veličini uzorka, veličini populacije (samo za n>5% od N)

VRSTE UZORAKA:

1. PROBABILISTIČKI (SLUČAJNI):
 Svaka jedinica ima neku šansu izbora, vjerojatnost izbora za sve jedinice jednaka, slučajna
procedura
a)jednostavni slučajni uzorak-loto nije metafora za ovaj uzorak jer svaka sljedeća kuglica ima
veću šansu izbora
b)sustavni slučajni uzorak-biramo prema slučajnom rasporedu (svakog 5., svakog 10. ...)
c)stratificirani slučajni uzorak-podjelimo po kategorijama, pa sukladno zastupljenosti u
populaciji odabiremo uzorak iz njih
d)višefazni sluč. uzorak
e)uzorak klastera

2. NEPROBABILISTIČKI :

a)kvotni

b)kumulativni (snowball)- istraž. populacije čiji br. ne znamo (npr.narko kartel). Ispitamo prvo
onog za koga znamo da je u toj populaciji i postavimo pitanje „Kome najviše vjerujete?“ uputi nas na sljedećih
2 itd., zatvara se krug, ne širi se u nedogled

c)uzorkovanje temeljem procjene

DONOŠENJE ZAKLJUČAKA:

 UVIDOM ili UOPĆAVANJEM

 Nakon provedbe istraživanja i analize podataka, kvaliteta ovisi o kvaliteti prethodnih koraka
istraž.
 Središnji CILJ istraživanja
 Na temelju njega dajemo kvalitetne preporuke za primjenu rezultata
 TIPOVI ZAKLJUČAKA (2 dimenzije zaključivanja)
 1. Ovisi o jedinici analize i snazi tehnika za prikupljanje podataka:
 Opservacijski zaključci, korelacijski/kvazikauzalni, kauzalni (dobiveni eksperimentom)
 2. Ovisi u odnosu na što zaključujemo:
 Statističko uopćavanje (sa uzorka na populaciju), analitičko uopć. (u odnosu na neku
teoriju)

1.OPSERVACIJSKI

o Odnose se na 1koncept/fenomen
o kvantitat. ili kvalitativna istraživanja
o Npr. Anketa- 1varijabla (br. teorija zavjere u koje vjeruju građani:statističko uopćavanje, može biti i
analitičko-zaključujemo o nepovjerenju)
-više varijabli (profil/obrazac stavova ili osobina, -pojedinačni rezultat možemo uspoređivati s
poznatim grupama ili cijelom populacijom; statističko uopć.(jer generaliziramo na populaciju) i analit.
(jer provjeravamo teoriju , zaključivanje s populacije na grupu)
 o Etnografija-opažanje (Sa sudjelovanjem) takvo sudjelovanje koje ne nastoji aktivno
promijeniti situaciju, niti primjenjivati ikakve prije stečene predodžbe ili predrasude o
istraživanoj kulturi
-eksplorativne studije, analitički tip uopćavanja
-ograničenost na specif. grupu,društveni milje, i specif.aktivnosti
o Studija slučaja-proučava suvremeni fenomen unutar životnog konteksta
-slaba mogućnost kontrole događaja
-jedan slučaj: Kubanska raketna kriza (Allison, 1971.)
-dva ili više slučaja: sličnost s komparativnom metodom (usporedba 2 studije slučaja)
-tipovi st.slučaja s obzirom na istraživani problem:
1.eksplonatorne:kako i zašto?
2.eksplorativne:što i kako? Kakvo pitanje, takav i zaključak
3.deskriptivne:što i kako?
-tip uopćavanja:analitički
-slučajeve birati logikom replikacije:kao što eksperimentator bira temu eksperimenta

2.KORELACIJSKI/KVAZI-KAUZALNI

o Odnose se na utvrđivanje odnosa između 2 ili više fenomena, koncepata, varijabli

o Kvantitativna istraživanja (anketa....)
o Ne utvrđuju kauzalni (uzorčno-posljedični) odnos, može ga se pretpostaviti teorijski
o Uvijek statističko uopćavanje, nerijetko i analitičko
o Osnova:sustavno mjerenje 2 ili više varijabli na većem broju slučajeva istog statusa
o Osnovni alat za zaključivanje: koeficijent korelacije (Statist. pokazatelj koliko se dobro može
na temelju jedne varijable predviđati vrijednosti u drugoj) razinu značajnosti-p ( koliko je
vjerojatno da je rezultat plod slučaja a ne utvrđenog odnosa)
logika korelacije obrnuta ali kozistentna logici utvrđivanja razlika među grupama
Hi-kvadrat test, T-test, ANOVA

3.KAUZALNI ZAKLJUČCI

o Iz eksperimentalne metode
o utvrđivanje uzročno-posljedičnog odnosa između 2 ili više varijabli
o istraživač kontrolira i manipulira događajimamijenja/varira jedan aspekt situacije
(nezavisna varijabla-NZV) u svrhu određivanja ima li to utjecaj na drugu varijablu (zavisna-ZV)
o različiti eksperimenti-različita mogućnost i doseg zaključivanja:
1.laboratorijski-strogo kontrolirani uvjeti (laboratorijski eksp.poslušnosti-Milgram, elektrošokovi
učitelja na učenika)
2.terenski-svakodnevni društveni uvjeti
3.“prirodni“-proučava društ.procese u njihovom prirodnom toku (npr. učenike u učionici-
učionica nije doslovno prirodna, izgrađena je od ljudske ruke)
o unutarnja valjanost eksperimenta:stupanj sigurnosti da ništa osim NZV nije utjecalo na ZV
-mogu li se rezult.pripisati isključivo utjecaju NZV? Je li nešto dr.moglo utjecati?
-ostvaruje se: eksperimentalnom metodom, slučajnim rasporedom u eksperimentalne
situacije/grupe, mjerenjem statističke značajnosti rezultata
o vanjska valjanost: Stupanj do kojeg se rezultati mogu poopćiti na druge situacije i druge ljude
 -često u sukobu s unutarnjom valj.
-ostvaruje se: sličnošću (tzv. Životnim i psihološkim realizmom), replikacijom istraživanja (drugi
sudionici i okruženje), meta-analizom, međukulturalnim istraživanjima, laboratorijskim i
terenskim eksperimentima

OPAŽANJE I EKSPERIMENTIRANJE

-3 tipa metode istraživanja: opažanje, korelacijski pristup (podvrsta opažanja ili međuoblik),
eksperiment
1.svrha: dobiti empirijske odgovore na pitanja o predmetu istraživanja
2.svrha: provjeriti pretpostavke i pridonjeti znanstvenoj kumulaciji
 1.METODA OPAŽANJA:
 Sistematsko promatranjebilježenje i mjerenje podataka i dojmova o ponašanju
-Različiti oblici:
 Etnografija: opažanje sa sudjelovanjem, problem pouzdanosti opaživača (zato više neovisnih
opaživača-određuje se stupanj slaganja među njima)
-npr. Festinger & co. 1956. –grupe sudnjeg dana
 Kinetička etnografija: Moelker, 2014. Riding with veterans (cilj: kakve ljekovit učinke imaju
vožnje motorima bikerskih grupa vojnih veterana?)
 Analiza arhivske građe: različiti dokumenti (novine, knjige...)analiza sadržaja, sukladno
ciljevima istraživanja
 Ograničenja metode opažanja: određena ponašanja tešo opažati jer su rijetka, samo u
privatnosti ili opasna (obiteljsko nasilje i sl.)
-ograničenje na određeni br.ljudi, grupu, socijalni milje i specifične aktivnosti
-problem poopčivosti na dr. situacije, ljude i ponašanja
 2.KORELACIJSKI PRISTUP:
 Sustavno (samo)opažanje i mjerenje 2 ili više varijabli i određivanje njihovog odnosa (+-0)
 Anketa: skup standardiziranih postupaka putem kojih se pobuđuju, prikupljaju i analiziraju
izjave ljudi, sa svrhom dobivanja uvida u njihove stavove, mišljenja, interese itd.
-veći br. ljudi (reprezentativni uzorak), slučajni odabir ispitanika
o NEDOSTACI ANKETE:
-A)nedostaci same metode: introspektivnost odgovora (nemoguće provjeriti iskrenost i
točnost), nemoguće utvrditi kauzalnost, smjer utjecaja, utjecaj „trećih“ varijabli koje nismo
istraživali
-B)neznalačke pogreške: nereprezentativan uzorak, sugestivna i presložena pitanja, loša
operacionalizacija varijabli, nepoznavanje statističkih metoda obrade
 EKSPERIMENTALNA METODA:
 Istraživač kontrolira i manipulira događajima mijenja 1 ili više aspekata situacije (NZV),
svrha:ima li to utjecaj na neku drugu varijablu (ZV)
 Tipovi eksperimenta: laboratorijski,terenski,“prirodni“
 Problem unutarnje i vanjske valjanosti
 Laboratorijski eksperiment poslušnosti: Milgram
 „prirodni“ eksperiment: Erikson & Stoker, 2011. –učinci lutrijskog izbora vojnika u
Vijetnamskom ratu na njihove političke stavove