Rezime: *1* strana 8

Odgoj je proces formiranja �ovjeka kao ljudskog bi�a, njegovih fizi�kih,

intelektualnih, moralnih, estetskih, i radnih osobina. Bitan je za svakog pojedinca
i za dru�tvo u cjelini. Odgoj je specifi�an proces i posebna dru�tvena djelatnost.
Odgojem kao pedago�kim procesom usmjerava se razvoj svih dispozicija li�nosti. U
okviru odgoja kao djelatnosti odre�uju se odre�ene potrebe koje su gra�anima
zajedni�ke u oblasti odgoja i obrazovanja. Bitne karakteristike odgoja su:
- povijesni karakter, tj. njegova razvojnost i promjenljivost,
- konkretna dru�tvena uvjetovanost,
- klasnost odgoja,
- politi�ki karakter,
- korijeni odgoja su biolo�ke prirode.
Postoji vi�e kriterija za podjelu odgoja na odgojna podru�ja. Ako kao kriterij
uzmemo mjesto i specifi�nosti odgojne djelatnosti, odgoj dijelimo na:
- obiteljski,
- domski,
- specijalni,
- odgoj u proizvodnim uvjetima,
- vjerski odgoj,
J OJ'
- odgoj u slobodno vrijeme.
U op�e faktore odgoja ubrajamo: obitelj, odgojne ustanove, vjerske ustanove,
sredstva javnog informiranja, izdava�ku djelatnost, kulturne ustanove, razli�ita
dru�tva, proizvodna i druga udru�enja. Obitelj kao faktor ima ima svoje biolo�ko i
dru�tveno -utemeljenje. Prednost je obitelji u odgoju zna�ajna i evidentna, pa se i
stavlja na prvo mjesto kao odgojni faktor. Najva�niji uvjeti normalnog razvoja
djeteta su ugodna obiteljska atmosfera naro�ito u potpunoj obitelji.

Rezime: *2* 15

� Brojni su kriterji po kojima se klasificiraju pedago�ke znanosti. U kontekstu

problematike kojom �emo se baviti u daljem elaboriranju u na�em radu za nas je
bitan kriterij podjele pedagogije po mjestu odgojnog rada, gdje se na prvom
mjestu nalazi obiteljska pedagogija. Obiteljski odgoj, odnosno odgoj i obrazovanje
mladih za �ivot u obitelji prou�ava obiteljska pedagogija. Obiteljska
pedagogija prou�ava smisao, uvjete, zakonitosti obiteljskog odgoja, postavlja
ciljeve i zadatke obiteljskog odgoja, istra�uje principe, metode i sredstva
odgojnog rada u obitelji.
� Predmet prou�avanja obiteljske pedagogije je istra�ivanje i
unapre�ivanje odgoja u obitelji od djetetovog ro�enja do perioda utjecaja
obitelji na li�nost mladog �ovjeka.
� Zadaci obiteljske pedagogije su:
- prou�avanje obiteljskog odgoja,
- analiza dostignutih pedago�kih saznanja i razrada teoretske osnove za
unapre�enje obiteljskog odgoja
- znanstveno i kriti�ko procjenjivanje i vrednovanje postignu�a
obiteljskog odgoja,
- istra�ivanje i obja�njavanje uzroka i posljedica razli�itog shva�anja obitelji
kroz povijest,
- da istra�i psihodinamiku obitelji,
- da istra�i odgojne probleme u obitelji,
- da doprinosi unapre�enju metodike odgojnog rada u obitelji
- da poma�e usavr�avanju komunikacije u obitelji,
- da rasvijetli zna�aj, metode i oblike obrazovanja roditelja
- da poti�e uspje�nije planiranje obitelji,
- usavr�avanje metodologije istra�ivanja obiteljskog odgoja.

Rezime: *3* 37

� Obitelj predstavlja posebnu dru�tvenu grupu odnosno dru�tvenu

ustanovu.
Dru�tvene osnove obitelji obja�njavaju odnos obitelji prema dru�tvu kao cjelini i
olak�avaju utvr�ivanje zna�aja nekih faktora koji poma�u odre�ivanju pojma
obitelji. Odnos obitelji prena proizvodnji kao dru�tvenom procesu obja�njavaju
materijalne osnove obitelji. Prirodni (biolo�ki) element odgovara na pitanje kako
biolo�ke veze (krvno srodstvo) utje�u na formiranje i odr�avanje obitelji. Da bi
upoznali prirodu i zadatke obitelji nephodno je upoznati i njene osnovne funkcije,
tj. djelatnost koju ona obavlja. Materijalna proizvodnja dvostruko je utjecala na
obitelj:
a) na oblike obiteljske organizacije i na njene funkcije,
b) na tempo uve�anja broja ljudi na zemlji, tj. na
efikasnost reprodukcije samog �ovjeka u okviru obitelji.
� Pri odre�ivanju pojma obitelji jako je zna�ajna uloga srodstva. Njegov zna�aj
mo�e se promatrati historijski i s aspekta suvremenog civiliziranog
dru�tva. U najstarijim dru�tvima postojalo je kolektivno srodstvo. Individualno
srodstvo bilo je nepoznato. Srodstvo se ra�unalo samo po �enskoj liniji, a zatim i
po mu�koj liniji agnatsko srodstvo. Srodstvo po ro�enju zove se kognatsko ili
bilateralno srodstvo. I danas krvna veza nije jedina osnova za odre�ivanje
srodstva. Postoje tazbinsko, gra�ansko (srodstvo po usvojenju, duhovno
srodstvo, bratimstvo, srodstvo po mlijeku itd) �Pod srodstvom se podrazumijeva skup
odnosa (krvnih, ekonomskih, vjerskih, pravnih i moralnih) koji su utvr�eni i
priznati od odre�enog dru�tva.,, ( R. �ati�, 2005.). Uzimaju�i u obzir broj
srodnika, koji se okupljaju i zadr�avaju u obitelji, postoje dva tipa obiteljske
organizacije i to:
- �velika obitelj",
- �mala obitelj".
�Velika obitelj �okuplja veliki broj srodnika u jednu nepodijeljenu
obiteljsku zajednicu, pa je nazivaju �vi�eganeracijska obitelj,,. �Mala obitelj,,
razlikuje se po broju �lanova koje okuplja i po sadr�aju unutarnjih odnosa koji u
njoj postoje, po njenom odnosu prema dru�tvu, prema proizvodnji, tr�i�tu, potro�nji
itd.

Da bismo upoznali sve elemente obitelji, zna�ajno je upoznati i njene najva�nije

funkcije, odnosno njenu djelatnost. Najva�nije funkcije obitelji su:
- reproduktivna funkcija,
- privredna (ekonomnska) funkcija,
- funkcija pru�anja za�tite,
- funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija,
- odgojna i obrazovna funkcija i
- socijalizatorska funkcija.
Reproduktivna funkcija obitelji je jedna od njenih najva�nijih zadataka. Mijenjala
se kroz povijest, ali je uvijek postojala. �Porodica je osnovni nosilac biolo�ke i
dru�tvene strane prizvodnje ljudi,,. (R. Cati�, 2005.).
Privredna (ekonomska) funkcija mijenjala se obzirom na tip i organizaciju obitelji.
Obitelj je pored biolo�ke i ekonomska grupa, koja obavlja i ekonomske zadatke:
proizvodnju, potro�nju, raspodjelu dobara i dr.
Funkcija pru�anja za�tite njenim �lanovima od �ivotnog rizika je va�na funkcija, a
ogleda se u osposobljavanju za �ivot, izdr�avanju, pru�anju pomo�i bolesnim,
onesposobljenim, starim �lanovima i dr.
Funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija mijenjala se kroz
povijest. Tijesno je povezana s reproduktivnom funkcijom. U ranim stadijima
obiteljske organizacije zadovoljenje spolnog nagona nije bilo odvojeno od
reprodukcije samog �ovjeka. Danas su ova dva nagona odvojena. Reprodukcija se
provodi planski i ograni�ava se, a zadovoljenje spolnog nagona postaje glavni cilj
zasnivanja obitelji i braka.
Odgojno - obrazovna funkcija obitelji ja jako zna�ajna. Odgojna uloga obitelji je
nazamjenjiva. U obitelji se udaraju temelji tjelesnog, intelektualnog, moralnog,
radnog i estetskog odgoja.
Socijalizatorska funkcija obitelji je zna�ajna i obitelj je jedan od najva�nijih
agenasa socijalizacije djeteta. Navike socijalnog pona�anja dijete sti�e u
obitelji. Obitelj predstavlja dru�tvo u malom i u njoj dolaze do izra�aja brojne
dru�tvene pojave kao �to su: ljubav i mr�nja, solidarnost i rivalstvo, humanizam i
egoizam itd.
� Na ulogu obitelji u dru�tvu i shva�anje njene uloge za razvoj li�nosti imali
su
utjecaja dru�tveno-ekonomski odnosi u pojedinim epohama. U pojedinim
dru�tveno-ekonomskim formacijama postojali su razli�iti tipovi obitelji s
razli�itim varijantama obiteljske organizacije. Etape u razvoju obitelji prema
Engelsu i Morganu su:
1. promiskuitet
2. grupni brak
3. sindijazmi�ka obitelj
4. monogamska obitelj.
Promiskuitetne javio na ni�em stupnju divlja�tva i predstavlja uvod u kasnija
oblike obiteljske organizacije.U po�etku su ljudi �ivjeli u �irokim
nediferenciranim dru�tvenim grupama gdje je cijelo dru�tvo sa�injavalo jadan brak i
jednu obitelj.
Grupna obitelj preovla�uje u periodu divlja�tva. Dru�tvo se po�elo dijeliti na
generacije djece, odraslih i starih. Naziva se obitelj generacije jer su dozvoljeni
spolni odnosi jedino me�u pripadnicima iste generacije. Sindijazmi�ka obitelj
nastala je iz grupnog braka. U njoj je prisutna potpuna zabrana spolnog op�enja
me�u njenim �lanovima. Nazvana je rod, klan i gbens. Ona je brak parova. Javljala
se u dvije forme: materinski klan i o�inska obitelj ili patrijarhalni klan.
Monogamska obitelj nastaje iz sindijazmi�ke obitelji na vi�em stupnju barbarstva i
predstavlja uvod u civilizaciju. Grandi�, 2001. godine ih dijeli na:
a) patrij arhalnu monogamsku obitelj,
b) suvremenu obitelj
c) socijalisti�ku obitelj.
� Funkcije patrijarhalne obitelji su:
- reproduktivna,
- privredna,
- za�titna
- funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna
- odgojna i obrazovna i
- religiozno - misti�na funkcija.
� Suvremena obitelj naziva se: radni�ko - slu�beni�ka, �mala",
individualna, prosta, inokosna, biolo�ka, nuklearna, egalitarna,
supru�anska, bra�na, industrijska itd. Funkcije suvremene obitelji su:
- reproduktivna,
- ekonomska,
- funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija,
- funkcija pru�anja za�tite,
- odgojna i obrazovna funkcija,
- funkcija zabave i razonode.
Va�no je kad je u pitanju reproduktivna funkcija pomenuti proces dezintegracije
(raspadanje obitelji na sve manji broj �lanova) i dezorganizacija (patologija
obitelji).
I ostale funkcije obitelji su izmijenjene u skladu s dru�tvenim kretanjima i
promjenama.
Rezime: *4* 65

- Obitelj je prvi i vrlo zna�ajan faktor u odgoju i obrazovanju mladih ljudi.

Odnosi
koji se odvijaju u obitelji predstavljaju za dijete prve dru�tvene odnose. Zna�ajni
odgojni zadaci obitelji mogu se ostvariti u slu�aju odgovaraju�ih �jvjeta. U odgoju
djece posebno je zna�ajna uloga roditelja. Uspje�nost obavljanja uloge roditelja
ovisi od neophodnih dru�tvenih preduvjeta i uvjeta koje trebaju osigurati
roditelji.
- Bez obzira gdje se nalazila obitelj njena bitna uloga je u posredovanju i
preno�enju dru�tvenih, moralnih i drugih vrjednosti dru�tva u kome �ivi. Za razvoj
li�nosti djeteta u najranijoj dobi, a i kasnije jako zna�ajnu ulogu igra obiteljaka
klima. Obitelj je zna�ajna za emocionalni i socijalni razvoj. Uvjeti u obitelji
koji doprinose zdravom mentalnom razvoju djeteta su:
- mentalna i moralna zrelost roditelja,
- emocionalna povezanost djeteta s �lanovima obitelji,
- skladni odnosi i uzajamno po�tovanje i razumijevanje me�u �lanovima
obitelji,.
- U literaturi se navode tipovi roditelja i obitelji koji utje�u na razvoj i
pona�anje djece. Tipovi roditelja su:
- roditelji tipa �prijatelj",
- pretjerano bri�ni i popustljivi tip roditelja,
autoritativni tip roditelja koji svoj autoritet zasniva na vrijednosti svoje
li�nosti,
- izrazito autoritativni i strogi tip roditelja,
roditelji koji nisu u stanju sudjelovati u rje�avanju svih su�tinskih
problema svoje djece i
tip roditelja koji je nedosljedan u postavljanju zahtjeva. Tipovi obitelji su
autoritativni tip, autoritarni tip i permisivni tip. Primjeri la�nog autoriteta su:
- autoritet ugnjetavanja,
- autoritet rastoj anj a,
- autoritet podantizma,
- autoritet rezonerstva,
- autoritet ljubavi,
- autoritet dobrote,
- autoritet podmi�ivanja.
- Obiteljska klima i iskustvo koje dijete sti�e u obitelji jako su zna�ajni za
njegov pravilan razvoj. U obitelji se susre�u pozitivna i negativna obilje�ja
pedago�ke klime. Pozitivna obilje�je pedago�ke klime su:
- ako su roditelji iskreni, pa�ljivi, razumiju dje�ije probleme i dijele ih s
njima,
- ukoliko su emotivno zreli,
- ukoliko su bri�ni, ne pretjerano da gu�e dje�iju slobodu,
- fleksibilni - dopu�taju da dijete iska�e svoje kompetencije. Negativna
obilje�ja pedago�ke klime su:
- izra�avanje pretjerane �slijepe" ljubavi,
- izra�avaju nesigurnost, kolebljivost, nedosljednost roditelja,
- izra�avanje hladnog, autoritarnog odnosa prema djeci,
- neujedna�en odnos prema djeci s obzirom na spol,
- nedostatak topline u me�usobnim odnosima u obitelji,
- neskladni odnosi u obitelji,
- rje�avanje dje�ijih problema, sputavanje samostalnosti,
- briga o djeci svodi se samo na osiguranje egzistencije,
- zanemarivanje djece,
- nadre�en odnos prema djeci,
- reagiranje samo na pozitivne ili negativne rezultate djece,
- nedostatak razumijevanja za dje�ije potrebe,
- poku�aj da se ostvare vlastite ambicije preko djeteta,
- nevo�enje brige o slobodnom vremenu djeteta.
- Istra�ivanja su pokazala da se djeca razli�ito pona�aju s obzirom na polo�aj
koji imaju u obitelji. Nejstarija djeca se naj�e��e favoriziraju, jako su
osjetljiva, nedostaje im samopouzdanja. Drugoro�ena djeca su manje ovisna i rje�e
su sklona poreme�ajima u pona�anju. Djeca jedin�ad predstavljaju dva tipa djece:
- razma�eno, egocentri�no, antisocijalno, u dru�tvu neomiljeno dijete i
- osjetljivo, nervozno te povu�eno dijete.
- Bez obzira na sve razlike, zajedni�ki cilj obitelji je osiguravanje uvjeta za
normalan tjelesni, intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj djece i mladih.
Obitelj ima za cilj formiranje zdrave, stabilne, radne i dobro prilago�ene
li�nosti. Iz op�eg cilja obiteljskog odgoja proizilaze i njegovi zadaci koji se
odnose na bitne komponente razvoja djeteta:
- u oblasti njege i tjelesnog razvoja,
- u oblasti intelektualnog odgoja,
- u oblasti dru�tveno-moralnog odgoja,
odgoj za humane odnose me�u spolovima i odgoj za odgovorno roditelj stvo,
- radni i tehni�ki odgoj.
- Obitelj ostvaruje sadr�aje i zadatke:
- fizi�kog odnosno tjelesnog odgoja,
- intelektualnog odgoja,
- moralnog odgoj a,
- estetskog odgoja,
- radnog i tehni�kog odgoja i
- religijskog odgoja.
- U obiteljskom odgoju naj�e��e se koriste slijede�e metode: metoda
ubje�ivanja,
metoda vje�banja i navikavanja, metoda podsticanja i metoda sprje�avanja.
Sredstva metode uvjeravanja i ubje�ivanja su:
- argumenti, �injenice, znanost,
- zakonomjernost, uo�avanje procesa,
- svijest o sistemu vrijednog i li�noj ulozi u tom sistemu,
- analizu, sintezu,
- interpersonalne odnose,
- analiza emocija, emocionalna identifikacija,
- odgoj demokracijom i za demokraciju,
- optimalizacija slike o sebi,
- svijest o vlastitim karakteristikama.
Metoda vje�banja i navikavanja, pored navika i umijenja u u�em smislu odnosi se na
sve �to li�nost usvaja odgojem i �to �e u praksi primjenjivati (misli, rije�i,
shvatanja, ubje�ivanja, radnje). �ovjek se u svakodnevnom �ivotu koristi velikim
brojem navika. U odgoju su posebno va�ne: higijenske, radne, kulturne i
profesionalne navike.
Vje�banje i navikavanje zahtijevaju sistematski, studiozan i uporan odgojni rad.
Metoda podsticanja izaziva potrebu i �elju za samousavr�avanjem i
usmjerava pa�nju na dostizanje visokog nivoa postignu�a. Za podsticanje se koriste
razli�ita sredstva: pohvala, obe�anje, nagrada, takmi�enje, briga i razumijevanje
za ono �to dijete radi,blago i pravi�no postupanje, podr�ka, humor, sugestija itd.
Metoda sprje�avanja se koristi u trenutcima kada roditelji �ele onemogu�iti dje�ije
negativno pona�anje. U sredstva sprje�avanja ubrajaju se: zahtjev, samokritika,
kritika, kontrola, skretanje, opomena, naredba i kazna.
- Principi predstavljaju osnovne smjernice kojih se roditelji kao
odgajatelji trebaju pridr�avati kada su u pitanju sadr�aj, metode,
organizacija i sredstva obiteljskog odgoja.
Najva�niji principi obiteljskog odgoja su:
- princip po�tovanja li�nosti djeteta,
- princip potpune anga�iranosti,
- princip pozitivne orijentacije,
- princip me�usobnog povjerenja,
- princip jedinstvenosti,
- princip dosljednosti,
- princip individualnog prila�enja.

Rezime: *5* strana 84-86

� Brojna suvremena prava smatraju brak osnovom obitelji. U obiteljskim

organizacijama koje su prethodile suvremenoj obitelji, brak nije imao nikakvog
posebnog zna�aja i utapao se u obitelj.
Zna�aj braka sve je vi�e rastao. Postaje osnov za zasnivanje obitelji.
Identifikacija obiteljske grupe s bra�nom grupom dovela je do dvije vrste obitelji:
a) obitelji u u�em smislu i
b) obitelji u �irem smislu (doma�instvo).
Obitelj u u�em smislu je suvremena �nuklearna obitelj", dok se doma�instvo
pribli�ava �velikoj obitelji" koja se odr�ava prete�no ekonomskim razlozima i na
selima.
� U pravnoj teoriji postoje dva shvatanja koja se razlikuju o pravnoj prirodi
braka.
Prema prvom shvatanju brak je ugovorni odnos, ugovor gra�anskog prava i
mo�e nastati i prestati kao i svaki drugi ugovor.
Prema drugom shvatanju brak je ure�en kao dru�tvena ustanova, trajna
�ivotna zajednica koju ure�uje zakon.
Obje koncepcije potekle su od francuskih teoreti�ara. Prema ovim teorijama
brak je �isti ugovor. Sadr�aj braka je promjenjljiv. Prava i du�nosti bra�nih
drugova sve vi�e postaju stvar dogovora, a sve manje proizvod imperativnih
normi,
� Postoje teorijske i zakonske definicije braka. Najstarije teorijske
definicije dali su rimski pravnici Justinijan i Modestin. Justinijan smatra brak
vezom izme�u mu�karca i �ene koja zna�i �ivotnu zajednicu odnosno formalnu
zajednicu mu�karca i �ene. Modestin smatra brak vezom izme�u mu�karca i �ene
ujedinjenim za cijeli �ivot. Brak je ustanova bo�anskog i ljudskog prava.
Francuski teoreti�ari nagla�avaju ugovorni karakter braka. Planiol smatra brak
sve�anim ugovorom, kojim mu�karac i �ena osnivaju zajednicu, koja je regulirana
zakonom i ne mo�e se raskinuti svojevoljno. Prema Jean Carbonnieru brak nije obi�an
ugovor, pristankom na brak stvara se obitelj, zajednica bra�nih drugova, osigurava
se zakonitost djece. Prema engleskoj pravnoj teoriji, prema Lordu Penzaseu brak je
dobrovoljna, do�ivotna, heteroseksualna i monogamna zajednica. Prema
zakonskoj definiciji braka ure�enoj obiteljskim zakonom BiH brak je zakonom
ure�ena zajedica mu�karca i �ene. Zasnivaju je lica suprotnog spola i predstavlja
�ivotnu zajednicu mu�karca i �ene.
� Razvod braka predstavlja veliki dru�tveni problem. U svijetu je pove�an broj
razvoda. Pravo na razvod braka, iako ima velike posljedice predstavlja ljudsko
pravo. Razvod braka je na�in prestanka punova�nog braka za �ivota bra�nih drugava
iz uzroka i na na�in predvi�en zakonom. Mo�e se provesti samo na zahtjev bra�nih
drugova. Ja�i osnov za prestanak braka je poni�tenje, od samog razvoda
braka. Brak se mo�e razvesti samo za �ivota bra�nih drugova. Pravila parni�nog
postupka i procesna pravila predvi�ena su �lanovima ( 68-81 ) - Obiteljskog zakona.
� Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem. Prirodni put je ra�anje
djeteta i u ovom slu�aju dijete rno�e imati status bra�nog ili vanbra�nog
djeteta. Pravni na�in roditeljskog odnosa je usvojenje i u ovom slu�aju dijete
dobija status usvojenog djeteta.
Zakonodavstvo BiH uva�ava na�elo izjedna�avanja bra�ne i vanbra�ne djece. Odredbe
o bra�noj i vanbra�noj djeci, o utvr�ivanju njihovog statusa nalaze se u jednoj
glavi Zakona pod nazivom �Utvr�ivanje i osporavanje o�instva i materinstva". Prema
�lanu 106/1 Obiteljskog Zakona bra�nim djetetom smatra se dijete:
� ro�eno u braku i
� dijete ro�eno u periodu do 300 dana po prestanku braka.
� Roditeljsko pravo je skup du�nosti i prava koja su majci i ocu zakonom
povjerena, kako bi ih vr�ili u interesu maloljetnog djeteta. Priznavanje
roditeljima ovog prava, unutar kojeg je te�i�te na du�nostima, vezano je za potrebe
za�tite djeteta i upravo se izvodi iz potrebe osiguranja �ivota djeteta i njegovog
uklju�ivanja u dru�tvo. Roditeljsko pravo regulirano je �lanom 18. i 19. Konvencije
o pravima djeteta. Roditeljsko pravo prestaje kada dijete dostigne punoljetstvo i
postane neovisno od roditelja. U izuzetnim slu�ajevima ovo pravo mo�e prestati i
prije .navr�ene 18. godine �ivota djeteta, a ponekad se mo�e produ�iti poslije
punoljetstva.
� Sadr�aj roditeljskog prava reguliran je Obiteljskim Zakonom i to III dijelom
ovog zakona: �Prava i du�nosti roditelja i djece" ( �lan 84-87) i u VII dijelu.
� Imovinski odnosi roditelja i djece" ( �lan 279-281). �lanovi 8. i 9. Obiteljskog
Zakona nagla�avaju obavezu roditelja i djece o me�usobnom staranju, pomo�i i
po�tovanju.

Du�nosti i prava koja se ti�u li�nosti djeteta, a proizilaze iz roditeljskog prava

su: �uvanje, odgoj, obrazovanje, zastupanje i izdr�avanje djeteta. Najzna�ajniju
obvezu i pravo roditelja predstavlja �uvanje i odgoj djeteta.
Du�nosti roditelja da �tite svoju maloljetnu djecu regulirane su Obiteljskom
Zakonom i konvencijom o pravima djeteta. Roditelji su du�ni brinuti se o odgoju i
obrazovanju svoje djece. Brigu o �ivotu, zdravlju i odgoju djece vode oba
roditelja. Pravo na obrazovanje djece normirano je Ustavom BiH i Ustavom F BiH i
Konvencijom o pravima djeteta �lan 28. i 29. Obaveza obrazovanja ne prestaje s
punoljetstvom djeteta i redovno �kolovanje djeteta je razlog za produ�enje obaveze
izdr�avanja djeteta. Ukoliko su roditelji onemogu�eni omogu�iti djetetu
obrazovanje, a dijete za to ima sposobnosti i �elju du�ni su zatra�iti pomo� od
dru�tva.

Rezime: *6* 100-102

� U historijsko-institucionalnom pristupu prou�avanja obitelji pojavljuju se

evoluciona teorija i institucionalni pristup.
Evoluciona teorija imala je za cilj prona�i �pra�elijski" oblik obiteljskog �ivota
i u odnosu na njega konstruirati stupnjeve historijskog razvoja obitelji do njenih
suvremenih oblika. Te�i odgovoriti na pitanje porijekla suvremenih oblika obitelji,
o liniji razvoja historijskih tipova i o zajedni�kim elementima raznih oblika
obiteljskog �ivota. Institucionalni pristup odbacuje evolucionisti�ku teoriju i ide
za tim da dobije horizontalni presjek na osnovu izu�avanja razli�itih postoje�ih
kultura.
� Strukturalno-funkcionalnu teoriju o srodni�kim odnosima
u �primitivnim dru�tvima" razvija je Levi Straus, a druga grupa
sociologa ovu analizu primjenjuje na obitelj shva�enu kao �u�i sistem" u okviru
dru�tvenog sustava i njegovih pod-sustava u suvremenim dru�tvima. Predstavnici su
Straus i Parsons.
� Interakcijsko-simboli�ka teorija orijentirama je na
prou�avanje komunikacije unutar obitelji, posebno me�u
supru�nicima. Predstavnici ove teorija smatraju primarne grupe odgajateljima
ljudske prirode jer se u njima odvija neposredna interakcija koja poma�e �lanovima
da se u�e primarnom iskustvu. Predstavnici su Burges i Hil.
� Teorijom dru�tvene razmjene te�i se objasniti pona�anje osobe u
socijalnoj strukturi pri �emu se na njih gleda kao �na sudionike ne tr�i�tu koji
�ele ostvariti izbor bez rizika. Predstavlja simbiozu interakcijsko-
simboli�ke teorije i teorije socijalne mre�e.
� Teorija sukoba nagla�ava da su pojedinci i skupine koje �ine dru�tva u
stalnom sukobu - odnosno �ivot je nesklad. Bez obzira na ljubav, bliskost i
okolnosti me�u bra�nim partnerima i u obitelji pobje�uje uvijek onaj tko je
mo�niji. Izvore mo�i mogu predstavljati: ispravnost, novac i materijalna dobra,
tjelesna snaga, um, intelekt, pamet, ljubav. Prema shvatanju pristalica ove teorije
konflikt je dio ljudskog �ivljenja koji se u obitelji kre�e od sitnih nesuglasica
do nasilnosti.
� Predstavnici teorije spolova su feministi�ki pokreti. Te�e promijeniti
odnose u obitelji i dru�tvu zasnovane na mo�i u odnosu ravnopravnosti me�u
spolovima. Polazna osnova ove teorije je tradicionalno shvatanje odnosa mu�karca i
�ene, supruga i supruge (gdje su �ene dru�tveno progla�ene za njegu djece).
Prema feministkinjama odnos mo�i ureduje i podjela polova na mu�ke
i �enske a interakcija me�u osobama suprotnog spola svodi se na
teoriju sukoba.
Teorija socijalne podr�ke razmatra socijalnu podr�ku i socijalno
me�udjelovanje.
Socijalna podr�ka omogu�ava povezivanje resursa u cilju postizanja
bolje dru�tvene interakcije. Predstavnici su: Caplan, Burges, Cobb,
Jons i dr.
Nedostaci su subjektivno validiranje dru�tvenih odnosa.
Teorija socijalne mre�e ozna�ava kontinuiranu i trajniju komunikaciju
me�u odre�enim me�usobno povezanim subjektima. Pod socijalnom
mre�om podrazumijeva se dinami�ni interaktivni proces koji nema
formalni karakter. �lanovi socijalne mre�e su �lanovi raznih skupina
unutar mre�e koji razmjenom resursa prevladavaju postavljene granice
od strane raznih dru�tvenih fenomena. Ovisno o broju i frekvenciji
interakcija me�u akterima u mre�i, socijalna mre�a mo�e biti
jednostruka i vi�estruka, s razli�itim stupnjem gusto�e.
Biolo�ko-analiti�ka teorija obja�njava obitelj s biolo�kog aspekta.
Poznata je kod Schcksal analiza, njema�kih sudbina, udes, a temelji se
na dubinskoj psihologiji.
Scondi je naziva �humanom genetikom nesvjesnog'4.
Prema ovoj teoriji obiteljsko nesvjesno diktira va�ne odluke ljudskog
socijalnog funkcioniranja kao npr: interesi, prijatelji, zanimanje,bra�ni
partneri i dr. Vrijednost joj je �to pored biolo�kog ukazuje i na zna�aj
obiteljskog nesvjesnog na razvoj pojedinca.
Godelijer je formulirao masksisti�ki pristup problemima obitelji. On
smatra da se obitelj ne mo�e tretirati kao �elija dru�tva, jer ne mo�e
opstati neovisno od drugih obitelji ve� je to srodni�ki sustav jedinica
koja propisuje sva dru�tvena pravila i odnose.
Kroz fuknkiju socijalizacije pojedinci se u dru�tvu pripremaju za
odre�ene uloge: ekonomske, dru�tvene, politi�ke, uloge u kulturnom
�ivotu.
Frojdova teorija dala je inspiraciju za istra�ivanje i provjeravanje ideja
o ljudskom pona�anju.
Frojdov teorijski sustav pokazuje kako �ovjek prima i falsificira svoju
predstavu o obitelji, a ne obja�njava kako �ovjek asimilira i
upotrebljava iskustva stvarnosti obiteljskog �ivota. Govore�i o ulozi
obitelji u oblikovanju li�nosti i mentalnom zdravlju djeteta Frojd daje
prednost uro�enim instinktima. Njegova predstava o ljubavi u
obiteljskim odnosima i gledi�te o sukobu starih i novih iskustava nije
potpuna.
Frojd je poku�ao izgraditi stereotipne koncepcije obiteljskh uloga oca,
majke, i djeteta. Psihoanaliti�ari su te�ili napraviti rascjep izme�u
biolo�kog i socijalnog, svjesnog i nesvjesnog iskustva, zadovoljstva i
bola i izme�u stvarnosti i ma�te.
Psihoanaliza je specifi�an vid terapije neuroza. Uzroci neuroze su
naj�e��e dru�tevni, tj. obiteljski. Putem obiteljske zaraze ja�aju se
neuroze �lanova obitelji. Jedna individua se mo�e izlije�iti ako se
mijenja istovremeno njen obiteljski sustav.
Rezime: *7* 126-129

� Komunikacija je sve �to se �ovjeku de�ava u toku dana. Komunikacija i u�enje

su tijesno povezani. �ovjek se u�i komunikaciji.
Ljudsku komunikaciju karakterizira me�uljudski odnos, upotreba simbola i pojmova u
neverbanom ili pisanom govoru. Uspje�nost komunikacije je najva�niji aspekt
komunikacije. Su�tinu ljudske komunikacije �ine me�uljudski odnosi. Uvjet za
odgojno djelovanje me�u sudionicima je bar minimalna interakcija. Pod pojmom
interakcija podrazumijeva se me�usobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugome
zauzimaju stavove i koji sebi obostrano odre�uju pona�anje. Bez interakcije nema
odgoja. Razumijevanje i zadovoljstvo osoba koje komuniciraju ovisi o kvaliteti
komunikacije. Za komunikaciju su va�ni sadr�ajni aspekti i aspekt odnosa. Za
uspje�nost odnosa u komunikaciji jako je va�no me�usobno povjerenje.
� U obitelji se ovisno o tipu obitelji odvija komunikacija me�u njenim
�lanovima. Postoji tip obitelji orijentiran na polo�aj, a karakterizira je
zatvorena ili ograni�ena komunikacija i tip obitelji orijentiran na li�nost
karakterizira je otvorena, slobodna komunikacija. Za dje�iji pravilan razvoj jako
su va�ni podsticaji, strpljivost, roditeljska ljubav i skladni obiteljski odnosi.
Zna�ajna je obiteljska klima, razumijevanje, strpljivost, upornost i suosje�anje,
odricanje i podr�ka mladima.
� Razumijevanje vanjskog svijeta od strane djeteta po�inje jo� u ranim
mjesecima njegovog �ivota. Za dje�iji razvoj jako je bitno
uspostavljenje govorne komunikacije s okolinom. Za pravilan razvoj li�nosti djeteta
i osposobljavanje za pravilnu komunikaciju veoma je zna�ajan proces socijalizacije
koji zapo�inje u obiteljskoj sredini. Socijalizacija je proces koji traje
cijeli �ivot. Jedna od periodizacija socijalizacije je na: primarnu,
sekundarnu i tercijarnu. Primarna socijalizacija po�inje u ranom djetinjstvu a
obuhvata i ranu mladost. Sposobnost komunikacije govora i sporazumijevanja su
sposobnosti na kojima se temelje karakteristike �ovjeka kao dru�tvenog bi�a.
Povoljna obiteljska klima, skladni odnosi, ljubav, povjerenje i razumijevanje su
pretpostavka uspje�nog osposobljavanja mladih za ove sposobnosti. Za uspje�nu
komunikaciju s okolinom jako je zna�ajan razvoj govora kod djece. Komunikacija
se mo�e vr�iti na dva na�ina: verbalno i neverbalno.

Govor je uvjet za pravilno poimanje i razumijevanje �ivota i svjeta, te

gaje vrlo zna�ajno razvijati i njegovati kod djece.
Za govorni razvoj djeteta jako je zna�ajna interakcija u obitelji od prvih
dana �ivota, posebno s majkom. Dijete u�i govor opona�anjem pa je
zna�ajno da govor u okolini djeteta bude jasan i ta�an, pravilan i
izra�ajan.
U razvijanju govora djeteta roditelji trebaju nastojati pro�irivati fond
rije�i koje dijete razumije i kojima se koristi. Dijete treba osposobiti da
razumije smisao rje�i, da ih zna povezati u re�enicu kako bi moglo
izraziti misli, osje�anja, potrebe i �elje koje ima.
Uloga obitelji zna�ajna je i u ospsobljavanju djece za zajedni�ki �ivot s
drugim ljudima. Navike socijalnog �ivota dijete sti�e u obitelji. Obitelj
je �kola u kojoj se u�i dru�tveni �ivot. Kao jedna od posljedica
interakcija u dru�tvenoj zajednici javlja se kultura. Uvo�enje djece u
kulturu pribli�avanjem kulturnih dobara, vrijednosti i postignu�a u
obitelji, povoljno djeluje na razvoj sklonosti kod djece prema
kulturnim i duhovnim vrijednostima. Jako je zna�ajno djelovanje
obitelji na zbli�avanje i pro�imanje kultura razli�itih naroda.
�U komunikaciji s djetetom jako je bitno: biti djetetu razumljiv,
objasniti mu �ta se od njega o�ekuje komunikacijom, nau�iti ih
komunikaciji i odgovoriti na postavljena pitanja.
Jako je va�no pri komunikaciji s djetetom:
- spustiti se na visinu djeteta
- koristiti obi�ne rije�i
- govoriti konkretno i
- ne vikati.
Pravila kojih se roditelji trebaju pridr�avati da bi djecu osposobili za
komunikaciju su:
- govoriti pravilno,
- gledati djeci u o�i,
- govoriti polako i jasno,
- dopustiti djeci da se izraze,
- biti pozitivan primjer u komunikaciji,
- dopustiti druga�ije mi�ljenje i
- pa�ljivo slu�ati.
Najbolji na�in da se dijete nau�i uspje�noj komunikaciji je pozitivan primjer
roditelja.
� Odnosi u obitelji odvijaju se izme�u supru�nika (intrageneracijski) i izme�u
�lanova obitelji razli�itih doba (intergeneracijski). Intrageneracijski odnosi
su odnosi izme�u odraslih i relativno formiranih li�nosti koji na temelju
sopstvene odluke izbora zasnivaju obiteljsku zajednicu kao �to je brak. Ovaj odnos
je intimni odnos izme�u dvije osobe razli�itog spola i trebalo bi da nastaje iz
uzajamnih osje�anja i afiniteta. Odnosi u obitelji izme�u suru�nika mogu biti
autoritarni od strane mu�a ili materijalnom dominacijom supruge. U demokratskom
modelu odnosa statusi supru�nika su jednako definirani i supru�nici se tretiraju
kao li�nosti koje se ostvaruju u uzajamnom odnosu. Obiteljski odnosi mogu biti i
formalizirani. Me�usobni odnosi supru�nika, roditelja, za djecu su model za
u�enje i prihvatanje obiteljskog pona�anja i odnosa prema djeci. Socijalizacija
za obiteljski �ivot sti�e se mnogo vi�e spontano u kontekstu me�usobnih odnosa
roditelja nego �to se u�i formalno.
Intergeneracijski odnosi predstavljaju odnose izme�u �lanova obitelji razli�itih
doba, gdje se radi o odnosu odraslih s djecom ili o odnosu dvije generacije
odraslih. Varijante u kojima se mogu promatrati intergeneracijski odnosi su:
roditelji-djeca, majka-k�erka, majka-sin, otac-sin, otac-k�erka. Ovdje su razlike
generacijske i spolne. Na slo�enost odnosa roditelji djeca utje�u: roditeljska
uloga koja zahtijeva kombinaciju autoriteta i intimnosti, me�usobni odnosi izme�u
supru�nika, stupanj obrazovanja roditelja, sociolo�ke razlike koje poja�avaju
autoritarnost roditeljskog autoriteta i si. R.Cati� govori o obiteljskim odnosima-
trouglovima. Trouglovi-obrasci odnosa u porodici mogu da budu �zatvoreni",
�sjedinjeni"- �umre�eni" (sna�no emocionalno ovisni), �neprijateljski",
�konfliktni", �distancirani" ili �prekinuti".
Obiteljski odnosi su zamr�eni, beskona�no promjenljivi. Stvaranje trouglova u
obitelji obuhvata dvije osobe koje dovode (utrougljavaju) tre�u osobu u svoj odnos.
U trouglu se zdru�uju dvije osobe u odnosu na tre�u.
Trouglovi mogu postojati izme�u: roditelja-djeteta, trouglovi parova, trouglovi u
razvedenim i novovjen�anim obiteljima, vi�egeneracijski trouglovi u obiteljima s
usvojenom djecom.
� Konflikt se definira kao �sukob nespojivih tendencije i djelovanja u
pojedincu, skupini, narodu ili izme�u pojedinaca skupine i naroda unutar
konkurentskih ili kooperativnih situacija.
Razlikuju se intrapersonalni (unutar pojedinca) i interpersonalni
(izme�u pojedinaca) konflikti unutar skupine i me�uskupine,
intranacionalni i internacionalni.
Unutarnji konflikti su oni koje osoba ima sama sa sobom, bilo na
kognativnom, emocionalnom ili fizi�ko-akcionom planu. Osoba nije
naj�e��e svjesna ovih konflikata.
Dr. Nenad Suzi� u naj�e��e konflikte u obitelji ubraja:
- kontrolu, dominaciju, sukob me�u roditeljima, aspiracije prema
djetetu, slaba interakcija, alkoholizam, ovisnost, siroma�tvo,
malogra�an�tina, impulzivnost-ka�njavanje, moraliziranje.
Rezime: *8* 293

Broj ni razlozi subj ektivne prirode mogu dovesti do poreme�aj a psihodinamike,

odnosno do poreme�aja u odnosima me�u �lanovima obitelji.
Ovi uzroci se dijele na: uzroke subjektivne prirode, uzroke ekonomske prirode,
uzroke koji le�e u asocijalnim navikama i asocijalnom pona�anju �lanova obitelji i
uzroke koji le�e u poreme�aju fizi�ke i mentalne (psihi�ke) strukture li�nosti.
Obitelji s poreme�enom kohezijom (strukturom), nepotpune obitelji su one u kojima
nedostaju jedan ili oba roditelja, ili djeca. Vidovi nepotpune obitelji su:
a) obitelji koje sa�injava jedan roditelj s djetetom ili s djecom,
b) obitelji koje su sastavljene od djece bez oba roditelja i
c) obitelji koje sa�injavaju bra�ni parovi bez djece.
Konfliktni brakovi se naj�e��e razvode �to izaziva te�ke poreme�aje u
dje�ijoj psihi i ostavlja posljedice po njihov razvoj.
U praksi se susre�u �etiri mogu�nosti polo�aja djeteta u obitelji nakon
razvoda:
1. roditelji odr�avaju korektne odnose i nakon razvoda i obostrano se po�tuju,
2. odnosi me�u roditeljima su lo�i, u konfliktu su i neprijateljski raspolo�eni
jedan prema drugome,
3. roditelji me�usobno ne sura�uju, nisu u otvorenom sukobu, odnosi me�u njima su
ni dobri ni lo�i,
4. roditelji se me�usobno otimaju oko dje�ije naklonosti, obasipaju dijete
pretjeranom pa�njom kako bi ga �to ja�e vezali za sebe.
Djeca bez oca su ona djeca koja su usljed smrti ostala bez oca,
vanbra�na djeca i djeca �iji je otac na izdr�avanju kazne, ili ukoliko ne
�eli priznati dijete ro�eno u vanbra�noj vezi.
Polo�aj djece u ovim obiteljima razlikuje se od polo�aja djece u
obiteljima u kojima su djeca ostala bez oca zbog razvoda braka.
�esto se �uju mi�ljenja da majka preuzima ulogu oba roditelja �to je
mogu�e samo s ekonomskog stanovi�ta. Psiholo�ki nije mogu�e da
majka preuzme obje uloge jer dijete u svojoj blizini treba imati i mu�ki
i �enski objekt identifikacije.
Gubitak majke mo�e biti privremen i trajan. Posljedice gubitka majke u
oba slu�aja su kompliciranije i te�e od gubitka oca. Majka predstavlja
centralnu li�nost u �ivotu djeteta. U slu�aju gubitka majke usljed njene smrti, iii
te�kog oboljenja kao �to je �izofrenija dijete �e te�ko psihi�ki podnijeti taj
gubitak i sve te�e ukoliko ja mla�e dobi i ako je bilo u prisnijoj vezi a majkom.
*Uloge �ene i mu�karca u obitelji �esto su nejasne �to izaziva konfuzije oko
pitanja suradnje i podjele odgovornosti, rada i razgrani�enja autoriteta. Zbog
dinami�nosti suvremenog �ivota javljaju se brojni problemi u obiteljskom odgoju.
Brojni problemi prate obitelj i i reflektiraju se na odgoj djece: nezaposlenost,
prezaposlenost, razvodi, konflikti i si. Sve ovo su razlozi za poreme�eje ravnote�e
u obitelji. Rehabilitacija mentalnog zdravlja poreme�enog bra�nog odnosa zahtijeva
da se uzmu u obzir patolo�ki elementi pona�anja, njihova preostala snaga,
sposobnost za realizam, za stjecanje novih znanja i za emocionalnu integraciju.
Poreme�ene bra�ne odnose karakteriziraju:
- nedostatak reciprociteta zadovoljenja i
- konflikt.
*Identitet je jedinstveni psihi�ki lik koji ima svaka ljudska cjelina-individua,
par osoba koje su povezane ili grupa. Psiholo�ki identitet zna�i shvatanje
sopstvene li�nosti koje je izra�eno u te�njama, ciljevima i gledi�tima osobe ili
grupe osoba. Psiholo�ki identitet predstavlja psiholo�ko te�i�te bilo individue,
obiteljskog para ili da se radi o grupi. Psiholo�ki identitet obiteljskog para i
psiholo�ki identitet obitelji kao integralne jedinice odre�uje vrijednosti i oblik
ideala obitelji, odre�uje autoritet, seksualnu diferencijaciju, podjelu rada i
stavove prema podizanju djece. Zna�ajnu dimenziju za stabilnost odnosa izme�u
individue i obitelji predstavlja kontrola konflikta. Obiteljski konflikt mo�e
utjecati na ishod individualnih konflikata. U obiteljskim odnosima jevljaju se
dobro�udni i maligni konflikti. Problem dinami�ne uzajamne povezanosti individue u
obitelji mo�e se razmatrati kroz tri faze:
- faza djetinjstva,
- faza puberteta i
- zrelo doba.
Podlo�nost slomu pove�ana je naro�ito u doba puberteta.
*Roditeljstvo je prirodan zavr�atek povezivanja mu�karca i �ene u
ljubavnom aktu poslije kojeg �ena postaje majka, a mu�karac otac.
� Razlozi poreme�aja materinstva mogu biti razli�iti. To mo�e biti u motivaciji
�ene za brak kao �to su: neutralizacija anksioznosti u pogledu sterilnosti ili
frigidnosti da bi zadovoljila ili kaznila mu�a, da bi u�inile brak sigurnim, da
steknu odobravanje drugih osoba koje su im bliske, da ispune konvencionalni ideal
obiteljskog �ivota, da se pojave u ulozi roditelja, da predstave dijete kao simbol
patnje �ene, da �ive kroz dijete, da dijete pretvore u produ�etek sebe i da djetetu
pru�e sve ono �to one nisu imale u djetinjstvu ili kasnije u �ivotu. Cesto majke
odbacuju dijete, na �to uti�u brojni faktori kao �to su:
- emocionalna interakcija s djetetom,
- motiviranost �ene za brak,
- utjecaj obiteljske uloge,
- utjecaj li�nosti �ene,
- utjecaj konstitucionalnih faktora
- utjecaj kulturnih faktora.
Majka igra veliku ulogu u odgoju djeteta. Presijecanje pup�ane vrpce je simbol
vezivanja djeteta za majku, dok presijecanje psiholo�ke pup�ane vrpce je simbol
udaljavenja djeteta od majke. Poseban je na�in pona�anja majki u neuspjelom braku,
samohranih majki. Pogre�an odgoj od strane majke ogleda se u:
- zanemarivanju djeteta,
- krutosti prema djetetu, agresivnost i zlostavljanju,
- ma�enju, poslu�ivanju, vezivanju uza se i onemogu�avanju
samostalnosti.
Majka ponekad mo�e imati i:
- negativan stav prema spolnosti,
- vlasni�ki stav prema djetetu.
Posljedice ovakvog stava majke prema djeci po dje�iji razvoj su negativne. Uzroci
odbijanja materinstva su razli�iti: obiteljski uzori, sustav vrijednosti u
obitelji, strah da �e biti neuspje�na majka, strah da ne�e biti voljena,
emocionalne te�ko�e, vezanost djevojke za oca itd. Brojni faktori mogu ometati
o�instvo. Svi oni se mogu razmatrati kao pro�li i sada�nji utjecaji. Poreme�aji
o�instva vezani su s poreme�ajima materinstva i poreme�ejima obitelji. Zbog
poistovje�ivanja s vlastitim ocem o�evi su ponekad slabije osje�ajno usmjereni ka
djeci od majke, �to ne mora biti karakteristika njihove li�nosti. Patrijarhalna
sredina smatra odgoj djece �enskim poslom a vlada i predrasuda daje malom djetetu
potrebna maj�ina ljubav, a kada odraste trebat �e mu o�evo
vodstvo. Otac je neophodan djetetu i zbog njegovog razvoja spola. Motivacija za
o�instvo kod nezrelih mu�karaca mo�e biti razli�ita. Emocionalno zreo mu�karac �eli
dijete zbog ljubavi prema svojoj supruzi. O�evi u neuspjelom braku �esto se
neadekvatno odnose prema svojoj djeci. Sli�no je s razvedenim i vanbra�nim ocem.
Brojni o�evi nemaju pedago�ko obrazovanje ni druge nau�ne spoznaje o odgoju djece.
Oni su nezrele i slabo aktivne li�nosti. Njihovi kontakti s djecom svode se na
zapovijedanje, zabrane, opomene, prijetnje i ka�njavanje. Brak roditelja je
najmo�niji faktor spolnog odgoja. Neki o�evi daju sinu negativnu sliku o odnosu
spolova. Ponekad otac usmjerava nezadovoljenje spolne �elje makar nesvjesno, na
k�erku u ma�ti. Naj�e��i poreme�aji djetinjstva se manifestiraju u vidu lo�ih
navika, poreme�aja u pona�anju i u vidu neurotskih tendencija kod djece.
� Brojni poreme�aji mogu se zbog specifi�nosti razvoja pojaviti i u doba
adolescencije i mladosti.
� Nasilje je upotreba fizi�ke sile da bi se iznudilo odre�eno pona�anje.
Zlostavljanje je jedan od najte�ih oblika kr�enja ljudskih prava.
� Obiteljsko nasilje izbija me�u �lanovima obitelji ili doma�instva. Javlja se
u slu�aju kad jedna osoba ostvaruje nadmo� i kontrolu nad drugom kori�tenjem
fizi�ke ili emotivne prisile. Obiteljsko nasilje mo�e se odvijati izme�u
supru�nika, biv�ih supru�nika, ljubavnika, djece i njihovih roditelja, me�u
roditeljima, starateljima, usvajateljima i djecom o kojoj se staraju ili su
usvojena. Nasilje nad �enama je najizra�eniji oblik nasilja unutar svih dru�tvenih
sustava. �ene obi�no trpe nasilje i ne napu�taju bra�nu zajednicu. �ene su skoro 10
puta �e��e zlostavljane u obitelji od mu�karaca. Odvija se u predbra�nim,
izvanbra�nim vezama i nakon rastave braka. Vidovi nasilja nad �enama su: fizi�ko,
tjelesno nasilje, psihi�ko, emocionalno nasilje, seksualno nasilje, i dr. kao �to
je zloupotreba na radnom mjestu, maltretiranje usamljenih �ena seksualno
ucjenjivanje. Sve je �e��a pojava i zlostavljanje djece u obitelji. Oblici
nasilja nad djecom su: verbalno ili emocionalno zlostavljanje; fizi�ko
zlostavljanje; ekonomska manipulacija, socijalno zlostavljanje,
seksualno zlostavljanje i zanemarivanje djece. U literaturi se navodi
nekoliko modela za obja�njenje zlostavljanja: psihopatolo�ki, socio-
kulturni, socio-psiholo�ki model, integracijski model, ekolo�ki,
transakcijski i tranzicijski model. Do zlostavljanja djece naj�e��e
dolazi u: zapu�tenim obiteljima, nepotpunim obiteljima, obiteljima s neskladnim
odnosima i si. Posljedice zlostavljanja se odra�avaju na nedovoljan intelektualni
razvoj, �kolski uspjeh i �kolska o�ekivanja, socio-emocionalni razvoj, �ivotna
o�ekivanja i na mentalno zdravlje. Preventivno djelovanje protiv nasilja odvija se
na tri nivoa: primarnom, sekundarnom i tercijarnom. Djeca se nastoje za�titi od
zlostavljanja putem pravnog sustava a tu su i zna�ajni dokumenti: Konvencija o
pravima djeteta, Obiteljski zakon i Zakon o za�titi od nasilja u obitelji. Uzroci
te�ko�a u razvoju su; genetski, organski, i socio-kulturni. Vidovi te�ko�a u
razvoju su: smetnje vida, smetnje sluha, smetnje glasa, smetnje motorike, smetnje
inteligencije, smetnje pona�anja i vi�estruke smetnje.
Dvije su kategorije smetnji vida: sljepo�a i slabovidnost. S pedago�kog aspekta
slijepom se smatra svaka osoba koja na boljem oku s korekcijom ima ostatak vida do
5% (0.05) ili koja, bez obzira na o�trinu vida, ne mo�e �itati slova ili znakove
veli�ine jager 8 na blizinu.
O�te�enja sluha svode se na poreme�aje perifernog i sredi�njeg dijela slu�nog
organa. Prema gubicima sluha postoje slijede�a o�te�enja:
- od 30 do 60 dB = srednja nagluhost
- od 60 do 90 dB = visoka nahluhost
- od 90 do 120 dB = gluho�a.
Za o�te�enje motorike �esto se koristi izraz tjelesna invalidnost, S obzirom na
uzroke razlikujemo tjelesno o�te�enje kao posljedicu:
- o�te�enja lokomotornog aparata,
- o�te�enja �iv�anog sustava,
- o�te�enja centralnog �iv�anog sustava i
- kroni�nih bolesti ostalih organskih sustava.
Poreme�aji govora obilje�avaju se i kao poreme�aj glasovno-govorne
komunikacije.
Govor je poreme�en s pojavne strane:
- kada nije razgovijetan,
- kada nije lako razumljiv,
- kada je glas neugodan,
- kada sadr�i nespecifi�ne i nestandardne zvukovne pogre�ke,
- kada je naporan ili nema normalan tijek i ritam,
- kada je lingvisti�ki deficijentan,
- kada nije u skladu s dobi, spolom i fizi�kim zna�ajkama govornika,
- kada je vizualno upadljiv.
Uloga sredine i njeni adekvatni odnosi prema djetetu s govornim poreme�ajima jako
su bitni za njegov pravilan razvoj. Mentalna retardacija odnosi se na intelektualno
funkcioniranje zna�ajno ispod nivoa prosje�ne populacije, egzistiraju�i paralelno s
nedostacima u adaptivnom pona�anju i manifestiraju�i se za vrijeme razvojnog
perioda. Pojedini stupnjevi mentalne retardacije prema Pravilniku o otkrivanju,
ocjenjivanju sposobnosti, razvrstavanju i evidenciji djece i omladine ometene u
fizi�kom ili psihi�kom razvoju su:
- lako mentalno retardirana lica IQ od 50-60,
- umjereno mentalno retardirana lica IQ od 35-49,
- te�e mentalno retardirana lica IQ od 21-34 i
- te�ko mentalno retardirana lica IQ od 0-20.
Poreme�aji u pona�anju predstavljaju skupni naziv za sve one pojave biolo�ke,
psiholo�ke i socijalne geneza koje poga�aju pojedinca, a utje�u �tetno i opasno i
na druge pojedince i dru�tvene organizacije. Ukoliko osobe imaju dvije ili vi�e
smetnji smatramo ih osobama s vi�estrukim smetnjama. Jako je bitno u rehabilitaciju
djeteta s hendikepom uklju�iti i njihove roditelje, odnosno obitelj. Ponekad i same
obitelji djece s te�ko�ama u razvoju pate od izolacije, frustracija i drugih
mentalnih stresova. Za nepredak i razvoj tokom odgojno-obrazovnog rada i
rehabilitacije djece s te�ko�ama u razvoju jako je bitna suradnja roditelja i
stu�njaka.
Osnovni simptomi kod djece s poreme�ajima u pona�anju su: anksioznost, hostilna
agresija i povu�enost u sebe. Uzroci za pravilan razvoj djeteta su: biolo�ki i
odgojni faktori. Brojni autori navode da do poreme�aja u pona�anju dovode naru�eni
obiteljski odnosi. U poreme�aje u pona�anju ubrajaju su: lo�i obi�aji i lo�e
navike, dje�iji otpor, negativizam, dje�ija nedisciplina, akolektivnost, la�, kra�e
i plja�ke, bje�anja i izostajanja s nastave, agresivnost, seksualne mane i
poreme�aji i neurotke tendencije. Najva�niju ulogu u razvoju djeteta igra obitelj,
pa je njena uloga jako zna�ajna i u prevenciji i otklanjanju poreme�aja u
pona�anju. Obitelji je neophodno pru�iti pomo� (dru�tvene institucije) kako bi
uspje�no obavljala ovu svoju ulogu. Na pojavu porema�aja u pona�anju posebno
djeluju sljede�i tipovi odgajatelja:
- smeteni odgajatelji
- neuroti�ni odgajatelji
- pedantni odgajatelji
- rigidni odgajatelji
- psihopati�ni odgajatelji
- psihoti�ni odgajatelji i
- epilepti�ni odgajatelji.
Ovisnost je stanje periodi�ne ili kroni�ne intoksikacije (trovanja), izazvane
ponavljanim uzimanjem prirodne ili sinteti�ke droge, odnosno sredstava koja
mijenjaju stanje svijsti, a posljedica su toga zdravstvene, psihi�ke i socijalne
pote�ko�e za pojedinca i dru�tvo. Postoje seksualne ovisnosti, ovisnosti o hrani, o
igrama na sre�u itd. Obiteljske prilike imaju va�an utjecaj u nastanku lo�ih
navika i ovisnosti kod djece i mladih. Razlozi pu�enja mladih su:
- �to im veliki broj prijatelja pu�i i
- �injenica da se pu�a�i �osje�aju kao odrasli".
Rizi�nu grupu djece za pu�enje �ine: nesigurna, neprihva�ena i nevoljena djeca u
roditeljskom domu.
Alkoholizam i pretjerano pijenje alkoholnih pi�a je dru�tvena devijacija, koja u
ve�ini suvremenih dru�tava predstavlja jedan od najozbiljnijih socijalnih problema.
Alkoholi�ar je osoba koja ekscesivno pije i �ija je ovisnost o alkoholu tolika da
pokazuje vidljive du�evne poreme�aje ili takve pojave koje ukazuju na o�te�enja
fizi�kog i psihi�kog zdravlja, poreme�aje odnosa s drugim ljudima i pogor�anje
njenog socijalnog i ekonomskog stanja ili pokazuje samo znake takvog razvoja. Uloga
obitelji je zna�ajna, posebno njene strukturne promjene, neadekvatnost obiteljskih
uvjeta u djetinjstvu, ekonomske prilike, mnogo�lanost obitelji, sklonost za pijenje
i sklonost ka alkoholizmu kod mladih.
Droga je svaka supstanca koja unesena u organizam mo�e da modificirati jednu ili
vi�e funkcija. Istra�ivanja su pokazala da na pojavu narkomanije imaju utjecaja
sljede�i faktori rizika u obitelji:
- lo�i odnosi u obitelji,
- upotreba depresanata od strane roditelja,
- prekomjerno pu�enje roditelja,
- ekscesivna upotreba alkohola od strane roditelja.
Ovisnost o internetu naziva se internetomanija. Postoji i ovisnost o televiziji i
videoigricama, telefonima, ra�unarima itd.
Delinkvencija je pogre�no pona�anje koje navodi dijete ili adolescenta u konflikte
s javnim redom i zakonima. Jedan od faktora u nastanku delinkventnog pona�anja
jeste obitelj. To su naj�e��e obitelji s te�kim materijalnim uvjetima, u kojima je
prisutan alkoholizam, prostitucija, obiteljske sva�e i neslaganja, napu�tanja i si.
Jako je va�na op�a atmosfera u obitelji.
Obiteljski stres je stanje tenzije koje izrasta iz nakog aktuelnog ili opa�enog
zahtjeva koji tra�i prilago�avanje i adaptivno pona�anje. Izvori stresa mogu biti:
- stres vezan za prelazne, razvojne faze obitelji,
- stres kao proizvod unutar obiteljskih problema,
- stresni kontakt jednog �lana obitelji s izvan obiteljskim silama.
- stresni kontakt �itave obitelhi s izvanobiteljskim silama.
Postoje dvije vrste obiteljskog prevladavanja stresa, da obitelj pru�a otpor
promjenama koje su nastale i neutralizacija ili izbjegavanje njihovog dejstva ili
da se adaptira na novonastale okolnosti. Reakcije djeteta koje je do�ivjelo
traumatske iskustvo mogu biti razli�ite. Traumatiziranom djetetu treba pomo�i.
Ukoliko s nekim podijele svoja osje�anja djeca �e osjetiti olak�anje. Posebno je
zna�ajna uloga roditelja, ali i stru�njaka u radu s njima.

Rezime: *9* 327

*Suradnja obitelji i pred�kolske ustanove je jako zna�ajna radi ostvarenja

jedinstva odgojnih utjecaja. Odgojna uloga obitelji ne prestaje ni u vrijeme
obuhvata djeteta pred�kolskim odgojno-obrazovnim tretmanom. Divergentnost
obiteljskog odgoja u odnosu na odgoj u pred�kolskoj ustanovi mo�e ometati pravilan
dje�iji razvoj i uspje�no postizanje dru�tveno postavljenih ciljeva odgoja. Samo
koordiniranim radom obitelji i pred�kolskih ustanova mogu se dosljedno ostvariti
ciljevi i zadaci suvremenog pred�kolskog odgoja.
*Problematika reafirmacije obitelji u odgoju djece bila je predmet Ministarske
konferencije evropskih zemalja u Bonu, 1977.godine. Predlo�eno je da se
konkurentski odnos izme�u obitelji i pred�kolske ustanove konvergiraju, da se
dopunjuju i pro�imaju. Odnos izme�u ustanove i roditelja treba da je suradni�ki
komplementaran, bez potiskivanja i zamjenjivanja nekoga od njih. Institucionalni
pred�kolski odgoj treba biti dopuna roditeljskih odgojnih utjecaja i da je s njime
povezan. Jako je va�na osposobljenost odgajatelja da pridobije roditelje na
suradnju, da pridobije njihovo povjerenje kao preduvjet obostranog razumijevanja.
Vidovi suradnje obitelji i odgajatelja su:
- individualno informiranje,
- razgovori u vrti�u,
- razgovori u dje�ijem domu,
- pismeno informiranje,
- grupni razgovori,
- roditeljski sastanci,
- izlo�be,
- priredbe i proslave i
- prikazivanje usmjerenih aktivnosti.
*Principi u suradnji s roditeljima su poznati andrago�ko-didakti�ki principi
prilago�eni specifi�nim uvjetima u kojima odgajatelji u obitelji i pred�kolskim
ustanovama podi�u i odgajaju djecu. Ti principi su:
- princip po�tovanja li�nosti roditelja,
- princip efikasnog kori�tenja vremena,
- princip korisnosti,
- princip kori�tenja iskustva roditelja,
- princip takti�nosti i
- princip uzrasne i obrazovne usmjerenosti. Metode u suradnji s roditeljima su:
- verbalna metoda,
- tekstualna metoda,
- metoda ilustracije i
- metoda demonstracije.
� Najve�u odgovornost za suradnju pred�kolske ustanove i roditelja imaju
odgajatelji. Uspje�nost suradnje ovisi od mogu�nosti odgajatelja da prilagode svoje
ciljeve i na�ine rada novim ulogama koje se name�u njima i roditeljima. Uspje�noj
suradnji roditelja i odgajatelja doprinose ljudske kvalitete koje bi trebao
posjedovati svaki odgajatelj: sposobnost dubljeg uvi�anja stvari,
empatija, tolerancija i imaginativnost.
� Brojni su razlozi koji name�u potrebu suradnje obitelji i �kole. To su:
brojni zadaci odgoja koji se mogu samo zajedni�ki ostvariti,
koordinacija svih odgojnih faktora, pojave sve ve�eg broja poreme�aja u pona�anju.
� Obitelj i �kola su jako zna�ajni faktori u odgoju mladih generacija, pa
cjelokupan uspjeh u odgojno-obrazovnom radu ovisi od jedinstvenosti utjecaja ovih
dvaju faktora. Njihov rad mo�e poja�ati pozitivno dejstvo ostalih odgojnih
faktora, a nedostaci u njihovom radu mogu predstavljati pogodno tlo
za negativno djelovanje brojnih drugih odgojnih faktora. Roditeljima je
neophodna pomo� �kole u odgoju djece. Inicijatori suradnje obi�no su nastavnici i
drugi stru�najci. Jako je va�no privoliti roditelje na suradnju sa �kolom i
usmjeriti ih da se slobodno i bez ustru�avanja obra�aju za pomo� stru�njacima u
�koli zbog raznih problema koji prate odgoj njihovog djeteta.
� Faktori od kojih ovisi uspje�nost suradnje obitelji i �kole su:
- odre�ivanje adekvatnog mjesta obitelji u dru�tvu ,
- podsta�i provo�enje i aktivnosti dje�ije za�tite,
- pru�iti roditelj ima pedago�ko-psiholo�ko obrazovanje,
- raditi na organiziranju permanentne, sadr�ajne, prisne i bogate suradnje
izme�u roditelja i nastavnika.
Uspje�an rad s roditeljima �kola mo�e ostvariti ukoliko se:
- napravi �vrst, realan i prihvatljiv plan suradnje s roditeljima,
- osiguraju materijalni uvjeti za rad s roditeljima,
- predvidi materijalni stimulans za nastavnike,
- pru�a pomo� �koli od prosvjetno-pedago�ke slu�be i drugih
institucija,
- suradnju organizirati na bazi po�tovanja, razumijevanja, povjerenja,
- preraspodjele na po�etku �kolske godine poslovi koje �e odre�eni stru�njaci
obavljati s roditeljima,
- formira zajednica doma i �kole,
- sa�ini program pedago�ko-psiholo�kog obrazovanja roditelja, Vidovi suradnje �kole
s roditeljima su:
- li�ni kontakti s roditeljima,
- roditeljski sastanci i
- op�e pedago�ko-psiholo�ko obrazovanje i usavr�avanje.
Li�ni kontakti mogu biti: posjete obiteljskom domu, posjete roditelja �koli i
dopisivanje.
Roditeljski sastanci mogu biti: op�i, razredni, odjeljenski i grupni. Oblici
pedago�ko-psiholo�kog obrazovanja roditelja su: �kola za roditelje, kursevi,
seminari, tribine, predavanja i diskusije. Va�ne oblike suradnje predstavljaju i
savjetovali�ta, organizacija zna�ajnih akcija �kole (sve�enost, priredbe, izlo�be i
si.), u�e��e roditelja u radu upravnog odbora, komisija, udru�enja, savjeta
roditelja i si. zatim dan kada roditelji posje�uju �kolu. Veliki zna�aj za
organizaciju suradnje �kole s roditeljima predstavlja oboga�ivanje �kolske
biblioteke namijenjene roditeljima.
Glavni inicijator suradnje s roditeljima ja nastavnik. Roditelji najradije sura�uju
s nastavnikom koji ima smisla za ljudsku komunikaciju, o kome u�enici imaju
pozitivno mi�ljenje, koji je neposredan, dobronamjeran u koga se mo�e imati
povjerenje. Jako je va�no da nastavnik s djecom i roditeljima demokratski
komunicira, da bude takti�ari, mudar, dosljedan i visoko human.

Rezime: *10* 342

� Dojenje (laktacija) predstavlja jedini fiziolo�ki na�in ishrane odoj�eta. Na
�alost, socijalni i dru�tveni zahtjevi modernog na�ina �ivota sve �e��e
onemogu�avaju takav na�in hranjenja. Maj�ino mlijeko je jedina zdrava hrana od
samog po�etka �ivota. Idealan je izvor hranjivih i za�titnih materija, emocionalne
topline i sigurnosti. Maj�ino mlijeko je prirodna prehrana novoro�en�eta i
dojen�eta.
Stavovi Svjetske zdavstvene organizacije i UNICEFA o dojelju doneseni su 1989.
godine uobli�eni su u �10 koraka do uspje�nog dojenja.":
1. Imati napisana pravila i upute o dojenju
2. Zdravstveno osoblje dobro educirati o teorijskim i prakti�nim aspektima
dojenja
3. Informirati sve �ene o prednostima dojenja
4. Zapo�eti dojenje u u prvom satu nakon poroda
5. Pokazati majci tehniku dojenja
6. Ne davati novoro�en�etu drugu hranu ili te�nost osim maj�inog mlijeka, ako to
nije medicinski indicirano
7. Prakticirati ,,rooming-in" dijete zajedno s majkom 24 sata
8. Podsticati dojenje na zahtjev
9. Ne davati dudu varalicu
10. Majke se pri otpustu ku�i upu�uju na mjesta izvan bolnica gdje mogu dobiti
savjet i pomo� u vezi s dojenjem.
� Prehrana djeteta u prvim mjesecima �ivota ja temelj da se dijete razvije u
zdravog �ovjeka. � Dojenjem se uspostavlja biolo�ka i psiholo�ka veza izme�u majke
i djeteta koja je razlog njegovom kasnijem emocionalnom zdravlju i adaptiranosti u
�iroj ljudskoj zajednici." (R.�ati�, 2005.). Dojenje je ekonomi�niji na�in
hranjenja, a zna�i i u�tedu za obiteljski bud�et. Djeca koja su dojena zdravija su
i manje izlo�ena alergijama i gojaznosti. Dojenje �titi bebu od proliva, infekcija
organa za disanje, infekcija mokra�nih puteva, infekciju srednjeg uha, �e�erne
bolesti, astme, alergije i ekcema. Dojenje predstavlja djetetovo prirodno pravo, a
svaka majka se slobodno odlu�uje ho�e li dojiti svoju bebu ili ne.
� Koli�ina i sastav mlijeka mijenjaju se s mijenjanjem djetetovih potreba u
prvom mjesecu �ivota. Mlijeko koje se stvara u prva dva do tri dana
poslije poroda naziva se kolostrum. U prve tri sedmice je prelazno
mlijeko. U periodu od 4 do 6 mjeseca je zrelo mlijeko. Sve svoje potrebe
u ishrani dojen�e u prvih �est mjeseci podmiruje maj�inim mlijekom.
Nakon �estog mjeseca u ishranu djeteta se uvodi druga hrana., ali je
preporu�ljivo nastaviti s dojenjem 2-3 puta dnevno do druge godine
�ivota.
Postoji 76 razloga za dojenje.
Dojenje ima veliki zna�aj za kognitivni razvoj djeteta. Smatra se da
dojenje pospje�uje kognitivni razvoj djelovanjem nekoliko
mehamizama:
- utjecajem pojedinih sastojaka maj�inog mlijeka na razvoj mozga, a nema ih u
drugim vrstama mlijeka
- povezanosti majke s djetetom tokom dojenja
- pretpostavlja se da majke koje doje imaju druga�iji obrazac pona�anja.
Paralelno s procesom dojenja razvija se i emocionalni odnos majke i djeteta. Faze
kroz koje prolazi ovaj emocionalni odnos su:
- homeostaze (0-2 mjeseca) gdje se nastoji zadr�ati raniji intrauterini odnos
majke i djeteta
- povezivanja (2-6 mjeseci), tj. prihva�anja i reciprociteta odnosu majke i
djeteta
- separacija i individualizacija (6 mjeseci do 3 godine). Rano povezivanje i
ljubav majke prema djetetu treba stimulirati i podu�avati, te�iti da se majka i
dijete ne odvajaju.
Prednosti dojenja u odnosu na vje�ta�ku ishranu su vi�estruke. Posebno ja va�an
povoljan utjecaj dojenja na zdravlje majke i djeteta, ali i na zajednicu u cjelini.
Prednosti dojenja su:
- specifi�an biohemijski sastav
- oprimalna probavljivost
- za�tita od infekcije
- prevencija alergija -jeftino�a.
- Igra djeci pru�a mogu�nost da zadovolje �elju za socijalnim kontaktima
koje nije u mogu�nosti zadovoljiti u obitelji.

Rezime: *11* 362

Pojam igra ima razli�ita zna�enja. Korijen rije�i �igra" poti�e iz gr�ke rije�i i
ozna�ava posebne radnje koje odgovaraju djeci. �Dje�ija igra tretira se kao na�in
postojanja djeteta i kao osnovni oblik dje�ije aktivnosti, kojom dijete
najprirodnije i najslobodnije zadovoljava svoje potrebe za kretanjem i
djelatno��u." (D. Mitrovi�) �Igra je aktivan produkt jedne ili vi�e osoba ogani�ena
pravilima date igre, vremenom i manje ili vi�e jasnim ciljem ili ishodom igranja.
Za razliku od igranja, igrovne aktivnosti nisu ograni�ene strogim pravilima,
stabilno��u i strogom tematskom vezano��u za cilj, to su aktivnosti jedne ili vi�e
osoba tematski orijentirane u okviru nestabilnih pravila i ishoda, koordinirane
tematskom usmjereno��u ka cilju koji nije precizno odre�en".
Igra je prvenstveno razonoda i po tome se razlikuje od rada. Pomo�u igre djeca
upoznaju svijet u kome �ive. Karakteristike igre su:
- �Igra je slobodan �in koji se nalazi izvan procesa zadovoljavanja nu�de i
prohtjeva;
- Sredstva u njoj dominiraju nad ciljevima odnosno-igra je sama sebi cilj;
- Neproduktivna je-ne proizvodi dobra ni bogatstva kao rad ili umjetnost;
- Iako se odvija po pravilima (koja su dovoljno prihva�ena, ali strogo po�tovana)
neponovljiva je i neizvjesna po toku i ishodu, zbog �ega je napeta;
- Istovremeno u njoj izostaje frustracija, izbjegavanje prepreka i straha od
neuspjeha, jer je manji rizik;
- Fiktivna je u odnosu na teku�i �ivot i ograni�ena u prostoru i vremenu;
- Unutra�nje je motivirana, spontana i povezana s pozitivnim emocijama.
Neke vrijednosti dje�ije igre ogledaju se u slijede�em:
- Igrom dijete zadovoljava potrebe za aktivno��u, u�estvuje osje�ajno, a nastoji
savladati sve prepreke kako bi postiglo �eljeni cilj.
- Zna�aj igre je veliki za fizi�ki, moralni, intelektualni razvoj djece.
Promatranjem djeteta i igri saznajemo njegove probleme i napetosti. Igra se smatra
idealnim na�inom u�enja. Unapre�uje emocionalnu stabilnost djece i emocionalni stav
prema sebi i okolini.
*Postoje brojne podjele dje�ijih igara. Prema uzrastu se dijele na:
- slobodne - spontane igre, ili igre bez pravila, u kojima se dijete naj�e��e igra
samo,
- imitativne igre ili igre �kaobajagi".
- konstruktivne igre.
Prema sadr�aju - tematici E.A. Arkin dijeli igre na:
a) igre putem kojih se vje�baju razli�ite psihofizi�ke osobine li�nosti:
(senzorske, motorne, intelektualne, i dr),
b) igre proizvodnje,
c) igre iz dru�tveno - politi�kog �ivota,
d) igre dramatizacije.
Nik�a Nikola Soljan dje�ije igre dijeli na:
- igre sposobnosti
- igre �anse
- igre realnosti i
- igre ma�te.
*Igra kao metoda i sredstvo u�enja posebno je zna�ajna u radu s
pred�kolskom djecom. Igra se smatra idealnim na�inom u�enja. Igra je
dominantna aktivnost djece pred�kolske i mla�e �kolske dobi. Kod
djece pred�kolske dobi u�enje se odvija putem igre i vlastite aktivnosti.
Dijete u�estvuje aktivno u igri s konkretnim iskustvima iz stvarnog
�ivota �to ga motivira na u�enje u pred�kolskim ustanovama i u ni�im
razredima osnovne �kole. Pravo dijeteta na igru nagla�eno je 31.
�lanom Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989.
godine.
Program step by step koji se realizira u na�im pred�kolskim
ustanovama stavlja dijete u centar aktivnosti i gdje se maksimalno
po�tuju dje�ije potrebe za igrom, kretanjem, aktivno��u, slobodnim
istra�ivanjem koje prati radost.
U podsticanju djece na igru jako ja va�na uloga odgajatelja.
*Igra�ke su materijalni �inilac igre koji svojim svojstvima uti�u na njen
tok i sadr�aje, javile su se s pojavom �ovjeka. Neke igra�ke prisutne su
u svim epohama kao �to su: zve�ke, klikeri, lutke, dok se druge javljaju
kao moda: hula-hop, jo-jo, klik-klak i dr. Danas igra�ke kreiraju
stru�njaci i one zadovoljavaju: pedago�ko- psiholo�ke, estetske,
zdarvstveno-higijenske, tehnolo�ke i druge uvjete. Dje�ije igra�ke dr. Refik �ati�
dijeli na:
- igra�ke za igru uloga,
- pokretno sportske igra�ke
- igra�ke za gra�enje
- didakti�ke igra�ke
- igra�ke koje slu�e za zabavu i
- igra�ke koje prave sama djeca. T. Popovi� igra�ke dijeli na:
- Igra�ke za razgibavanja
- Igra�ke za milovanje
- Igra�ke koje bude ma�tu i kreativnost kod djece
- Razne dru�tvene igre. Psihopedago�ka klasifikacija igra�aka je na:
- Igra�ke za najmla�e ili senzomotorne igra�ke
- Igra�ke putem kojih se stje�u znanja i razvijaju mentalne sposobnosti
- Igra�ke kojima se utje�e na razvoj li�nost djeteta
- Igra�ke kojima se unapre�uje kreativnost
- Sportske ili pokretne igra�ke i
- Dru�tvene igra�ke
Igra�ke trebaju biti primjerene dje�ijem uzrastu i njegovim psihofizi�kim
sposobnostima. Dje�ije igre treba stru�no planirati usmjeravati, koordinirati,
ponekad u njima i sudjelovati. Sudjeluju�i u dje�ijoj igri roditelji im trebaju
demonstrirati odre�enu igru, predlagati dodatno rje�enje, nove ideje, a ne
ugo�avati dje�iju slobodu u igri. Igra je u su�tini komunikacija i socijalna
interakcija. Roditelji djetetu trebaju obezbjediti mjesto (kutak) za igru i
igra�ke. U tom prostoru treba da se nalaze sve igra�ke. Taj prostor treba
obezbijediti i u dvori�tu, na igrali�tu, u parku, u naselju.

Rezime: *12* 372

� Pod sposobno��u za �kolu podrazumijeva se takvo stanje mladog �ovjeka gdje se

on mo�e podvr�i procesu odgoja i obrazovanja u kolekivu na na�in koji odgovara
organizaciji rada u nekoj �koli.
Pod zrelo��u za �kolu podrazumijeva se takvo stanje mladog �ovjeka
koje njemu dopu�ta da na osnovu razvojnog stupnja svojih fizi�kih i
psihi�kih sposobnosti uspje�no sudjeluje u organizoranom odgojno-
obrazovnom radu odre�ene �kole.
Psihofizi�ka spremnost djeteta za sistematsko u�enje ovisi od biolo�kih i
socijalnih faktora, ustvari, sazrijevanje, u�enje i aktivnost me�usobno su
uvjetovani i prepleteni faktori zrelosti djeteta za polazak u �kolu i ne
mogu se promatrati odvojeno.
Prema B.�or�evi�, (1968), Kamenov, (1999.);
Komponente zrelosti djeteta za polazak u �kolu su:
- �Fizi�ko zdravlje i fizi�ka zrelost,
- Emocionalna stabilnost,
- Socijalna zrelost,
- Intelektualna zrelost,
- Ranija iskustva u u�enju (prethodno znanje) i
- Zainteresiranost za u�enje"
� Smatra se da zrelost djeteta za polazak u osnovnu �kolu ovisi od godina
njegovog �ivota. Obavezan uzrast za polazak u �kolu reguliraju zakonski propisi.
Pri utvr�ivanju zrelosti djeteta za polazak u �kolu javljaju se brojne
te�ko�e. �esto se �ivotni uzrast i stupanj razvoja ili razvojni uzrast ne
podudaraju.
Preduvjeti koji su neophodni da bi dijete prihvatilo �kolu su:
- fizi�ka zrelost
- intelektualna zrelost
- socijalna zrelost
- emocionalna zrelost
- motivacija za u�enje
- iskustvo- realne informacije o �koli.
� Mi�ljenje je da dijete treba pripremiti za �kolu. Istra�ivanja su pokazala da
pripremanje djeteta za �kolu ima pozitivan efekat po razvoj djeteta i njegov odnos
prema �koli i u�enju i postizanju rezultata u u�enju.
Va�nu ulogu u pripremanju djeteta za �kolu imaju roditelji. Pored ljubavi i volje
za pomo� djeci, roditelji trebaju poznavati osnovne pedago�ke zahtjeve i prid�avati
ih se:
- Po�tovati li�nost djeteta,
- Osigurati uvjete za pravilan fizi�ki razvoj,
- Imati razumijevanja za dje�ije potrebe,
- Podsticati razvoj motori�kih, senzornih, govornih i drugih aktivosti,
- Upu�ivati djecu na pojave i zbivanja u svojoj okolini,
- Osigurati uvjete za igru i dru�enje s vr�njacima;
- Pozitivno usmjeravati dijete prema vrijednostima,
- Stvarati vedru �ivotnu atmosferu.