Recenzent of. dr. se, ZVONIMIR ZAGAR prof. dr. 86. STIEPAN TAKAC prof. dr. 86. MEHMED CAUSEVIC Urednik prof. dr. sc. JURE RADIC Lektor i korektor prof. dr. $6. 21VKO BJELANOVIC Likovea oprema DUBRAVKA ZGLAVNIK HORVAT (© HRVATSKA SVEUGILISNA NAKLADA ¢.o.0, Zagreb, 2005 (CP —Kataogizacia u pubic Nacionalna i svevtra trea ~ Zane 1U0K 624.011.1:009(4-87 EU:497 5088.74) 006:624.011.1>(4-67 EU:497.5)(083.74) BJELANOVIC, Adriana Drvene knstutje prema eupsin nomama Adriana Belanow, lates Rat. Zagreb: Hrvatska sveuBlibna nll; Gradevinsk fkutt ‘Seu, 2005 = (Uber Svevlitau Zagreb © Manuaeuriversias ‘stutonum Zagraberi) (Vahent? Svea u Rie) Bbiograta IBN 953-169415.0 1. Raj eta Dene knstutcje~ Zane expat je Nome ssostanta | ga tkana uz poor Mitra manos, craorai porta RH Adriana Bjelanovié Viatka Rajcic DRVENE KONSTRUKCIJE PREMA EUROPSKIM NORMAMA HRVATSKA SVEUCILISNA NAKLADA ‘GRADEVINSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU Zagee, 2006AQUIPIE Sn eSeLINE 97 FAKULTETA, a 2EBO “Cs.44 2 153 Jw bro; - ‘aka Sena Sveuilseu Zagreb br 0215683.204. anesenom na sedi odtang| 12 stopada 204, godine ‘vj ral edtrano ekotenenazva sven uctbenk(Marualauniversta stun Zersbiesis) vse udtbnkodobren eda Poveresta 2a itavatu datos Sve u Rec rad, js orang 1, pesca 2004. gone. cia. SADRZAJ PREGLED POSLAVLIA Luvoo (OZNAKE I KRATICE, 1.1 PREDGOVOR. 7 12 DEFINCWE, 121° Koncept squmost 422 Gradenecrverim materia 123. Gratemimateral: vo. 4124 Grenna sana, 125 Djelvana 1251 KaraKersiéne vednostceovana, 1252 Projekte il poratunske vijednost elvana. 128. ‘Swjsvagradevinskog material. 1281 KaraKerstne wesrost 1262 _Prjkine i proreéunske veecnost 127 ‘Dokaz raninog tara nosis 128 Dokaz graniénog sana vprblvost | DRVO KAO KONSTRUKCUSK( MATERWIAL. 2. DRVO KAO KONSTRUKCUISKI MATERUAL.. 21 OPCENTO 22 FILICKASVOISTVA. 221 Viinost va 222. Gustofadna. 223 _ Shupjane/ bubrerj ava smanjene | povecarj voumena 223.4 Prim prorguna wjecaapromjene vaznost na drvane elemento i spojeve 224 Serj da prouzoéenotpinom 23 ELASTOMEHANICKA SVOJSTVA DRVA 234 Vijednost media elastznost posi, - 232. Vijednost éstca 24 ORVOU GRADITELISTVU 7 244 Vistearva 242 Klsitrarecrvene grade ugadve uonstukce 243. Podiela ilene orate 244 Puno dvo7adrvene kosinicjo 25 WEPLIENO LAMEURANO DRVO. 254 Prozvodra i raspored amet 252 Neji bli konsektn sustai pont ameranh rosa, Drvene Konstrukcle prema europskim normama xa so 10 it 1 1 2 a 4 4 15 6 16 16 7 8 8 18SADRZAJ SADRZAJ UL MATERIJALI NA OSNOVIDRVA 54.1 Leper letra dre — LL. 9 xn 542 Punoéro-PD 0 {4 MATERUALI NA OBNOVI DRVA.... a : 55 _ GRANICNO STANIE UPORABLINVOSTI st ‘31. PODJELA PREMA ISHODISNOM OBLIKU 2 55.1 Defrmace ors elemenaagrederine st 32 VISESLOINE PLOCE, ay 552 _Kizaye soja sestave -medusoni pak element uso. 53 3.3. AWEPLIENE PLOGE OD FURNIRA zooy 56 DOKAZI NOSWOSTIELEMENATA KONSTRUKCUE 4 5 FURNIRSKE PLOCE 2 58.1 Vk para svstancina 4 55. DRVENIELEVENTI OD LUEPLIENOG FURNIA. wo 562 Val okomto a vsanca 4 38. UNEPLIENE LaMELASTE PLOCE 4 563 Tle pardenos vakancina bez dokarasisinest 8 37 PLOGE OO WERICE. ae 584 Tak otamto ra iokanca 5 48 PLOGE SVLaKvina _VLAKNATICE 2 | 565 Tak phoma vakarca 36 | 568 Saviano 6 \v.TRAINOST 567. Posmik 3m : 568 Posmk rast s soni bom 7 7 AO TRAINOST ee a | tes Toh 3 ‘41 OPCENTO a $536.10 Zajednio elven posta toe, 59 42 STETNIUTECAL, a 5.611 Zalenito selva iat paral svikancina saa. 8 421 Sl tec bilson pod a 58 12 Zejedihe eleva dak poralelno svakancina|savani~bezdokazasiabinest 60 4211 Give zi 5.7 DOKAZISTASILNOSTI ELEMENATA KONSTRUKCLE 60 4212 sae 8 57.1. Tlakpazieo svekancinasizvianiem 0 422 Vromens Seneca Boy 57.2. Savane s totam vjoren 2 423 Kemish tt ech. mY 5:73 Savin botnm evarem tak prao sWaancnasviariom cy 4231 Kiseinei nine td | 58 _ RAVNINSKI OKVIRI | LUKOVI 3 43 ORGANZAGUSKA ZASTITA ORVA a 58:1. Potnne peel 64 4.4. PRIRODNA TRAINOST DRVA 2 582 ater orton es 45 GRADEVINSKO —FIZIKALNE ( RONSTRUKTIUNE MERE ZASTITE ORVA. 2 49 POJEDINACNA POPREGNA UKRUCENIA LACM ELEUENATA I SUSTAUI ZA UKRUCENLE. 0 85 46 KEMUSKAZASTITA DRVA, 2 58.1 Pojeinnapopetnaukueeia lath element 5 47 ZASTITADRVENE POVRSINE. ae 592. Stbizacsh veto -swsav 28 popretrovuteie 5 48 ZASTITASPOIEVA OD KOROZUE “| 49 ZASTITADRVAOD POZARA | ‘VL PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA ‘ 4.811 Otpomost na potar dra mate na osnow dea — ved S 6. SPOJEVIU DRVENIM KONSTRUKCLIAMA. oe pecan ' 492 Opéenito, 2 61 OPCENTO. 68 483 Utec| sista diva na ponataneu pote. a Coes 8 494 Kone fh proce sof a. 4 6.12. Ponaéanje spojeva:nesivost-deformacia, 69 Bra sagorevaia. rau penser 70 £351 mr pein ojos arty meade era re pea 513 Ppt % 'V. PRIMJENA EUROCODE § NORMIZA DRVENE KONSTRUKCIE $122 Spas in eat ” 5. fren eRoco0 oR ROLE RANE OMRON NOBENE DEA | 814 lon abarapenina jen le Sanaa n KONSTRUKGUA... a 615 laneiéos prdzneka she u elements hj spiamo. 73 5.t_ EUROCODE 5 NORME~ OPCE ODREDNICE. A 62 ZASIEK on : 13 S11 Posupak gran stan 2 621 Vistozaeka. 73 152 PROJEKTIRANIE DRVENIH KONSTRUKCUA | NADLE2NI KODOVI ECS NORM! 4“ 622 Previa pikosiura asoka 4 53. GRANCNO STANJE NOSWOSTI “ 623 Dotaz nasil zayjeta 8 531 Keraktersénepeekne vjednost za kontnacedlovana “ | 6231 Coonizascku inet vanjstog ta 18 532 _Keatorsne pjkinewearost mehandkh sista grata i 6232 | Ceo zak pod provin kato q 54 LUEPLIENO LAMELIRANO ORVO |PUNO DRVO - KLASFIKACUA a 8:24 Pir porotune veze zit a wi “alana Bjtanovie/ Via Raise ‘Brvene Konstiokje prema europekin nommama viSADRZAJ SADRZAJ 6.3 Veze STHPASTIMSPOWNM SREDSTYMA a AA Gran spon - pope, 1 31 Opto a 1141 Boao wdt Goan tai ‘st 8:2 deterred oa eo a, % 1142. Pate trate coos fain Gere ‘8 45. Duress dno ol ono nde noon oe % 1143 exsatine te setae toner male ‘sr 834, detrei ito @ 115 baa vpn sgn natn fore 2 838 Dyemnoves el in ao % het bol thea alpen teats gin ac roe ‘s 38. Vow eo fa 182 _boal thse uta osonce ‘eo e281 pnw patina os a % 118 ini prtn send sre knsie te 64_spoueneaviin ® 6.4.1 Optenito. 96 Vl RESETKASTI SUSTAVI GLAVNIH NOSACA DRVENIH KONSTRUKCIJA. 42. Poplin norvasc 4 $42 Pride ctr das ‘ot 8. RESETKASTSUSTAM GLA NOSACAKONSTRUKC atta Raat onccenat ome Ac 8.1 _PROVEKTIRANE | ZVODENJE RESETKASTIN NOSACA. 182 844 Kontrol ‘e 8:11 Olan sabes torn snes lots on ain ts aes iit ain o 212 otarlotah natasha pr i won 8 213. Sivenes ta piste shat la ie : 82." AUALZAIELOVMUAT MODEL RAILERESETHASTOGNOSAEA ‘a 852 News ala onan ors nae " 5 $52. Nonox iota amt 1 21 fra jaa nett eg mt-st po ie Paes Mita as 7 S211” Popa gro grt ie < oenscom ‘o 842 Zane vze Gorn ice ber othe pe aa Fa Ra caer Senna feat 85. SUVRENENE VEZE U CVOROVIMA RESETKASTIH NOSACA ~ CAVLANE VEZE § CELICNIM 63:1 Motiarciposebne ievedbe ‘at Pecaleee 28 G81 apne sete 8 On iin aan hin plana pl ad a $82, Pendant en : ia 252. at an ona (22 ena era ppg pasa a a ee ‘s 253 _ Pate snr wars kin on jelog osiveg sustava prediet su olaniania moguceg kolapsa kanstrukce i onih Daina Shao) tasvanog gthon ramoate a prvaikindefemacana, U ovm Se fone Masa iru urste potrsbnn pojednacnn poprecnn ulruceialaeinelomeneta, opi Se su Radius Stor tabizechan vero | pesipe gcredvaroponzonta (poproénh feet) @_Kontinirano selovare (tereéeni) Gelvana mredemn 9 nove amendentans, neve se doka novos | porabest 3 Razak ‘pr dimencionianiu elemenstastebiizacjskih vezova | prkazije niz fesenia Kerakter'stént 5 a ecg ee ne eT Getafe cvorovima resetkasih honstukcfastabizacishn susiove {Debi desis tna tan pane set XIL PRORACUN SASTAVLIENIM STAPOVA POSTUPKOM GRANIGNIM STANJA Vv Bezina reakcije Sastavjen stapov su nosh element &ii popreéni presiok tre element! manjir dhmeaja ux. Komponente pomaka neke tke (Grede, gredice, poze, daste). 2a raziku od Iiepjeni nosaéa s krto spojenim sastavnim Kut (nag; ocnos; ku izmed pravea sil i pravea Vakanaca diva ‘lemertima siotenog sresiela, vere wlemenata Cavima it rekim arugin mehanikim spain Kut, odnos; faktorpoéetnog zakevjena ocnes duline i2vjana iosne dune elements) Sredstvima smatraju se popusilvine pa su neizje2ni pomaclu spojim ravninama temeliig [sii Eraissa psia pe eaarea oe Saco ovale renoke, Sitthe voile saatirjonkigresjete'W) wvode se u proragun Kut pareja Koeficjentsigunost;Koefcjent umanjenja 5 veduciranim i jelatvori vrjednostima. U ovom se poglaviu navod! podela | prpadest Sarena as " Sastavionin Stapova glamnin grupama (tpovine popreénog presjeka), @ Za svaku od ni Ye zaslalnagelovania(oparecena) ‘iozen je postupak proraéuna delovomin slick vena presieka te provere noswost | Ww zasvostva gradevinskog materiaia {porebiivost avekvih Konstuktiaih elemonata Kao posebni ent Ye 29 ronjeniva delovanja fopleretenja) A Vos Autos ww ‘ian Bslanovie | Vitra Rae Drvene Konstukaje prema europskim normama 7L.uvoo Luvoo © Potetni kos plata (poten ut impeteke) Dodatne kratice fp Gustoéa sirovog materala © Normaino naprezanje ‘ho Noto presi © Posmisne naprezanie ‘ew Bro prsiok |) Vrjednost pariah koefjenata ze kombinacje djlovana (fimbenicl Kombinacle) | 1” aaleine& vikancima ‘ve. za kombinacske vrecnost | 1. Okomio na pravac vakanace 1G Zautestale wejecrost lng Zatievard moment tromost UsA_zanazovisaine vjednost AC Medi! popustivostspoa (elastigna upetest spojaukututrozglobnog okvira) 3 one fe anne tetas mine harrsnten ee KK Posetri modul dformacespaala Indekane oznake € Cava0 ua Poteban bo spin srodstava A tevanredno (udesno) detovanie max Maksinum Mo Mia F —_Djelovanie (optereéene) ‘ean Sredrja vilednost 4 _Trajane potara _Staino detovanje ‘min Minimum v Brine saporjevania Sees ae Wag Poteboi (eahifevani,razeni) moment otpora MMaterial fn Faktoreslabijnia presjeka;neto 1” Pronjer Stapasiog spojnag sredstva ap Sfeme (apex) het Unupan (prog, determacia) | -<__Pravae vakanace drva jx Usdu2no opterecenie( praveu os) retfin Konaéna vijednost deformacie) 8 Stupan bubrenja/skuplana. brute Bruto © Osiabienie fo Stupanibubrenla/ kupfanja palin s Vakanckna cTak ptisak gjeéero) F Savjane Zakrvjenos) ame fm» Stpan| bubrenja skuplanja-okomito v odnosu na akan (i) Katléna vrjednast;boéno ivan popustvest ye Kutkzanja @ Projekt (proratunska)vrjecost red Redukoja © Relatvno izuzenje det Deformacia te) Relatvna vijednost(usporedna) A Topinska provodvost tds Raspodiela req Zattjevano (potrebro) y Relatvna viatnost aka ot _Djelotvarn, efektino = Povrdina ipke armature (vk) @ Viatnost diva ex Vanisko ser Uporablvost;potetna vilednost {© Boj tora (ema DIN 1052) ee erea Sen tay Urainotezene vasnost 1 Pojas tekvencla sup Supremum (gomja vilecnost) fin Zavebri ran t Viak sweou tes Ukpni horizata proaib tor Tora stabizaciskog vera tot Ukupno Kratice h_Piitsak po ometaturupespaiaa U— Viaéna évestota etka: ptetni Uijeca|vsine prosjka (‘size eflect) tmodul deformanie (spolna sredstva) (CEN Comte Europeen de Normalisation ‘odnosu na usporednu vijednost ¥Posmik (prerez), popreéna sia DIN Deutsches institut for Normalisation in Unutrai adjus) vol Volumensk Ct Eurocode 1 int infimum (dona vednost) Ww Hibat E05 Eurocade 5 inst Potetna vrjednast defermace wei Webullov EN Europske norme traktor vrjcnost; reat YTeterje i popustanje tela: ENV Europske prednorme spojna ravi jepenia plastkacia (spina sredstva) NOP Nacionaln! dokument primjene | Rubno naprezanje od saviania 0 Kutizmodu pravea sili pravea NAD _ Njomaékinacionain’ dokument primjene 20 ECS {u shemenu LL rosata) uta] du Makonaca; Usporedn volume) STEP. Structural Timber Education Programme stablzacistog veza pocetno (neoptereteno) ta Opteratenjeokomito na pravac os! 90, Kutizmedu pravea sie vakanaca 8 Bue spojnog sredsiva fp Rubno normalno naprezanie okorta 88 Bocobin! 1, Povetar vriechost za odredivanie na viakanca (podruéle u sjemenu) BC Serer nosivest elem. sabiizaciskog veza 055% taki ] BA Bor alpskt im Savjanie © Hast cor z “alana BjetanovieTViatra Raye ‘rene Kensuke proma europa nommama A1.uvoo L.uvoo. 4 1. Uvod i Heat jak -vagover Lo Hrast uznjak 14 Predg LA Asi LD Liepliens amelrano drvo USL Laminated stand Lumber LVL Laminated Veneer Lumber M Hrast medunac. NH Crnogorica (088 _OSB-ploéa (Oriented Strand Bord) PSL Parallel Strand Lumber PD Puno dive s Smoke SL_ Hrast sladun IVT Tyrda ploca vaknatca VP Polutvrda plofavisknatica JEDINICE Ne; KN sili detovania (opteredenia) gin? specie mase (gusteée) kN? specie tedine Nimn®=MNim?=MPa_——_naprezanjaEvestoéo kim moment saviianja PRINJER)) OBJASNJENJA - mehanicka svojstva PO I LLD karakteristiina évstoca saviiania paraleino sviakancima (5% frakt) tne feos arakteristigna viaéna Evratota paralelno s Wakancima (5% trakti) feanx arahterstigna viaéna Gvstota okorrto na Wakanca (5% rakt) eax satohteristena Uatna évrstoéa paraloin s viskancima (5% frakt) fax karakerstina tagna Evstoéa okomito na viskanca (5% frakt) ea arakerstiéna posminatorijska Evstota (5% fakt) Egmaan rede madulelatignost paraelno sviakancima Exsmman sé modulelastinost okomitona vlakanca aos arakecstiéni modul elastiénoat paraelno s vakancima (5% fraktl) Eons arakteristigni modu alastiénost okomito na viakanca (5% raktl) Gomean sede madul posmika paraleino s viakancima Gos arakerisin) modul posmika paraleino s vakancima (5% aki) » arakterstisna specfiéna gustoga — masa (6% taki) (Ova) udzbenik namjenjen je studentima Gragevinekog fakulela i struénjacima u praksi kako bi se ‘upeznal s postupkom proraéuna i dimenzionianja drveni Konstukela prema europko) normi ECS, ‘Tradicionaina gradnja drvenim materjalom prorasla je odavna u modemo podrutje konstuktivnog Indenjerstva. Takav Jo rarveyvidjiv ¢Jodne strane iz bronin isiradivagkh rasova, eadrZaja norm te stuénin kniga | ud2benika za granu drvom, a's drage sane 2 nlza lvedenin cevanin grasevina rastain protektin desetjeca, Pomicanje granica raspona, vsine, valumena it vikos, isu pr tome ‘odlutujuée mjerio napretka. Vio Eesto upravo su nove fehnke povezivanj, uporaba visokowrjodnog {rveneg materjala It pobolsana konstuktvna zasta va, uz preclane postupke lzratuna, te pro: ‘ubjena znanja svojsivima materala, no St Zaisa predstavja stvan napredak grade crvenim ‘materjaima, U stainom i primjetnom razvoj inzenerske discipline gradtestva drvenim materialor vio je vazna Luloga nove europske generacie norm, posebice Eurocode 1 i Euracade 6, Megusobna skonomska povezanost unvtar Europske sajednice zahtjeva za sve zemje éanice jedinstven skup norm, ‘az, oznaka i pravila. Od eekundarne je vaznost hoce ee se buduéa norma zvati EN ii HRN, ii pinay ners vex 2 ace ven hoist ose plan pe mmol VOT sada ‘urocodes not “ranutno se nalazimo u pjelaznom razdobiiu primjene stain, postcjecih normi koje usvajaju Koncept iopustonin naprezanja| prover rovh norm zaenovanih na postupku granienh stan. Sacra} nov ‘o%mi,prkazant i razjanjeni uz prinjonu pripadajucih oznaka, predmet su kage KOju uprave State Distanca prema dosadaénjoj norm pestupku dopustenih naprezanj, al uska povezanost s novorn noemom | postupkom granininstanja, omaguéza je sasvim nove polazigte u projekranju érvanim ‘matetjalom, Takav suvfomeni pristup, v Yeon | praks, sto pre reba usvojt u proraéunu | zvoderjy , Prinjora rac, ov kolinu CO: atmostery ispusta ‘osobni automobll na putu dugaékom 15.000 km. 4124 Graniéna stanja GGranigna su starja ona stanja koja, kad se prekorate, dovode do toga da nosiva konstrukaiia vige ne ispurjava projekne zahtive. Razlikujemo: = graniéna stanjanosivosti = granignaetanja uporabjvosti(podobnost za koristenje) Djelovanie ill operecene F jest: — zravno djelovanje— sla koja dluje na nosivu konstrukcy ~neizravno cjalovanje — npr. uiecs) temperature i skuplianje 1.uvop Podjela prema vremensko] promjenivosti: (vii Tablicu 4) ~ stalnagjsovanja(G) npr asta tena () = promjeniiva detovanja (2) + dugotrajna pe. opterogeria u skaditima () = srednjetraina 19 prometna optereéenia (@) = ieatkotrajna ‘pr. oplerezenievetrom (w) 8 sjegom (s) trenutna pr. horizontal ular potpore i zidove ~ tninnadielovera(A) npr. optreenf atl arm ve oparedonj od ‘slijeganja temelja mercer Podjela prema promjenivost! mjos = stalno djelovanje pe. Matta tena = promjenivo djelovanje npr pokretitret 1.25.1 Karakteristiéne vellednost djlovanja. Za karakterstisno djelovanje Fx usvojena je goenja vijednostfaktla (npr. 95% fraktl Juéa KasatajanjaGjelovanjaodredena jeu rjemackom NAD-~u (vil Tablicu 4). Prpaden B ‘Sika 1.1 Kiva cistribucie vierojatnostdefovania F Roprezestativne vrijednosti promlenjivihdjelovanja: 2, karaktristiona wjadnost vo, kombinrana vrjednos\ iQ, wijednost ubestaost ‘v2, nazovilaina vrjednost i vilednost parcfalnih koeficjenata kombinacle djlovanla Tabica 3) 1.25.2 Projektne il proragunske vrljednost!djelovanja (Ope! raz 2a adredvanj proratunskevilednost djlovanja Fi FeneFi (ay Fritome je vijodnost koefisentay, odredena u Tabi 1. z “Rariana Bjeianovi / Viatka Raje i ‘Divene Konstukcie prema europstin normama 7L.uvop 126 Svojetva gradevinskog materiala 1.28.4 Karakteristiéne viijednostt ce u vetinislajeva niska vijednostfaktla (S%sraktla) sanekeg materia 2a puno dvo,Ijepjeno lamelrano dv, Teknatce) utrdone fu njomazkom NAD. (i Tabice Kao karaiteristéna vijednost Xx ulveduje Karaktrisine vijednast svojstava grade. lobe od Wence | drvene pioce s vaknima 0 10 do 15 u Priogu), % Sika 1.2. Krvulja distnbucie vierojtnost vijednost X za neki gradevni material 4.26.2 Projektne il proraéunske vrijednosti Xo = ns a2 7 nu parla Koeficjent sigumost za evesiva gradevinskog materjala (Tabiica2) esa Eimbenik mottkacie kojim se wvadave uijeca) trajanjadjlovanja i viaznost drva 4.2.7 Dokaz graniénog stanja nosivo Sasa as, S4= ¥eSs He (Oey + Evi Qu) aa) Ry-RGsE saa) 05) s R A ‘Sika 1.3. Proklapanje krivulja dstibucjie verjatnost ctpomostR i delovenja S (2 = R-S) 1.uvoo te 7 as Prjetana(proratunska) wjednstsojtvagradevnog materia tn karakteristiéna vijednostsvojtvagradevnog materia (Tabice 10 - 15) Kos oeficjent modiikacie (Tabla 8) me parol koeficjent sigurnost za svojsta gradevnog materials (Tabics 2) Eu: Ge ——_projeltiana valednost & modula, C medula aa ‘geomatrijeka veliina u mjorn|jednad#bi (u nagelu je to nazivn vrijecnost) Proagun naprezanja wazvanih karaktoristinim datovarjam Karaktorist svjsiva grad. matoriala Kiasa wrajania dislovaria, Koofcllentsigurnost ye Kombinadija djelovania Kissa uporablivost 5 parciainim koet. sgumost Yoo [dmbenicima kembinacie We Kew velednast Projekirana vrjednost sielovania Se Projektrana vrjednost tpomosti Re ‘ka 1.4 Diagram dokaze granitnog stana nosivost! 1.28 Dokaz graniénog stanja uporabljivosti Exsty 19) 5 rnjema (uwrdene) vrjednost delovana ili komnbinacj cjlovania EG, + + Dy, an ce nazivna vijednost mjerodavna 2a mjerene (npr. graniéna velednost pomaka leazvanog savlanjer) Proraéun naprezanja zazvanih Karakerst evosiva grad. mateiala kKarakteristiznim detovanjom 1 Kiasa ajar cjstovaria Keticjontsigurnost Kombinadia djelovania s parcjalrim koef. sigumnost yoo imbenicima kombinacie Wr Klasa uporabjvest T kaa vieanost Pa came sumone a8 1 wre pa tote! sens done Tab a = moe tombe ovaj Tac 3 Ss Co een ° ‘Sika 1.5 Dijagram dokaza graniénog stanja uporabljivosti oo, earstn pont omenog selena “aan Sanne RARE Cire erie waa saapsin aaa 3.DRVO KAO KONSTRUKCLISKI MATERIAL 2. Drvo kao konstrukejsk! materi 24 Opéenito vo je pritodni organski materja! Koj se sasol od stania. Sve veste drva velkim svolim dijelom cupasajy na slitan sastav zxdova staniéne supstance. Razike koje su specie za pojedine veste ‘dredene su naCelu materjom od koje su sastaviene, a koja jot na bol, mis. prrocnu tajnost Tvojatva u pogledu Kemjekh roakeja svake pojedine weste drva (27) \Velednosti koje se odnose na svojstva dva rantkuju se ponekad éak | unutar iste botanke vrs, | tou pil sirokom rasponu. Pouzdano razwstavanje gradevinskog drva stoga je znimno vazno 22 legotu uperabu u gospadarstvu, as obzrom na nosiva svlstva mora 6 provest rio edgovorno. Pored racist pokazalea pojednih svolstava prom primjene deva kao konstrukcjskog materials treba prije evege obrall pozommost na to da je: = devo anizotropan gradevineki material, fo znadi da nlegova svojsva u raiétim pravelma isu isla (u gradevinekojpraks azliujy ge pravl Koji sy paralel’s viakrima it su kor ‘odnosu na vakna joni ge odredulus dostalnom preciznaseu) devo higroskopiéan gradevinski materia ko veé prema svor klimaskom okruzenj, prima Wedaje vagy —promjena svojstava drva v usko| ves promjenom via2nost diva ~trajane opteretenja od iravnog uijeaja na nosivost deformacieelemenata iz drva — uporaba diva kag konsirukcjskog materjala ravno povezana s osobinama vezarim UZ jegov rast (npr Sina godova,razgranatost | nag viakanaca) Uvatavanje ovh svostava drva, ako se ono keris kao Konstrukcijski material te nova peimjona cgradevinsko-tehnickom smisly, vidivi su lz podataka navederh u table 21 ‘ablica 2:1 Natinl | postupe! uvazavaria svojstava dra pl njegovoj ugradniu konstrukcle ‘NaGini | postupei Raziél pekezateli | Prijenom karakterisiénhvijednost koa sigumosti_my2a materi Razikovarjom svdjsava sukiacno djelovanj paralelno okomito u Arizottopia Jodnosu na vakra.2-y siaju potrebe | pod kutom a u odhogu na viakna Tzraéunom deformacia nasiaih bubrenjem li skuplanjem kcrsted! Higroskoprost kenet uxt mre " een Sadidal vage ‘Modiikaciskim fattoor Kaas Cmibenikem Geforce Ka Trajania optereborja _| Modiikaciskim fakorom Kes | imberikom deformacie ka Svojstva rasta drveta [Pri rezvretavanju va Za jednostavnje odredianie uecaja viaznest | Yojana djslovanje na Gwstoéu divenih nosivh eiomenala defnane su Kase il razredi tajanja dieiovanja (Tabiica 5) te kiase uporablivest i raed vlaznosti (Taba 6). " LU dokazu nosivost za 2aledniko nastupanie djelovanjarazistog razdobia tralaria u Kombinac) pri Lavrvanis vejednost! Embenika modtikaclé Ky, mjerodavno Je delovanje nakraceg razdobla teajania. Suprotno tome, u dokazu uporablivestipoéetne so urjednost! pomaka odredulu s nemodiferanim svojstvima kruiost) materjala (yy = 1, Keo = 1), a promijenjent vjeth optereéenja | mikrokime Uivazavaju se Eimbenikom deformacie kas Kolm Se, posebno 2a svako aplerecenjeu nizu delovania razlitog trajana, u iratun projekine Al proraéunske vrjednostl Konaéne deformacie, Ue, wodl \Ujeca| puzara (elemenata | spajala)' vadnost, ‘Satet ops etrukture cenogorce i bjetogorice kao | evojsva koje se temelie na rastu drva navedeni su djelu STEP A4 DRVO KAO KONSTRUKCIISKI MATERIAL 22 Flaidka svojetva 22:4 Viainost drva ‘iaanost diva w izretunava siz mase m,,izmjerene uv ru mase my lzmjerene u sulom sanju kako sie ‘Mu amjoreneu laznom sta mase me, iam) ey Odreavanje vaznost drvaprovodi se uz pomeé: = preciznih postupaka mjerenia | vagania uzoraka u Viaznom stanju i nakon sufenja na temperatura 00°C = neizravnog i brz0g postupka mjerenja specténog elaktriénag atpora di vlagomjerom, ‘uz mjemu preciznostod oko + 2% pi rain wage va od 6% do 32% Prema DNs 4074-1 raceme = sete (ere) do 81> 20% (20%, sho ovina presoka > 20 000m) = pout de 820% ujednatens iaznost u punom drwy, oy = 12% Kiasa uporablivosi 2 Temperatura 20°C, relatvna viaznost zraka y samo nekotko ledana u godin prelazi vrjecnost od 85% — vjednacens iaznost u punom dr, uy = 20% ‘asa uporablivost 3 Usjet kof dovode do Waznostidrva vilednostl veée nego u asi uporabijvosti 2 22.2 Gustota diva Gustoéa drva (p) najvatnie je njegovo svojstvo jer se povedanjem gustoce poboléavalu i sve ostale elastomehanigke csabine. To vrjedi | za Ewsiotu prilska po Omotaéu rupe v drvu, a time | 2a ‘osivost mehanies ostvarenih spojeva, No, | svojetva deva koa vise 0 udjlu staniih zidove, Koo 'to su topinska provodvst i bubranje odnosno skuplanie drva,takader ovise 0 gustot ont 22) ECS notma defnira karakterstiénu gusloéu kao vljednost 5% frakila, izvedents iz mais (m) | volumena (¥) v stan jgchatene viaznost pt temperatur od 20°C | relatvno] Vazlzraka od 65%, (Odnos mase i volumena drvaviasnosti w = 0% oznatava gustoéu u suhom slau, eo, Nermalna se ustota, py, odreduje na drvy uravnotezene viage pr temperatut 20°C ireland) viazizraka 65% 0 ‘Raviana Bjlanove Vina Raise ‘Drvene Konstrule prema europakim nommame 7I1_DRVO KAO KONSTRUKCNSKI MATERIAL 2.2.3. Skupljanje /bubrenje drva -smanjenie i poveéanje volumena U higtoskopskom padrutls 8 1 < ace 32% primitsk (uplane) viage doved! de povedania volumena Siva (Gubrenje), a gubilak viage urokuje smanjenje volumena (skupjanje) diva. Dimenale da Imjeniaia se U granicama od 5% do 20% inearno 8 promjenom vlaznost, Sjedetim Se fzrazom U Figroskopskom podrugju mogu vila jednostavno ratunski odredt promjene poéetnih dimen koje rast kao posjedica upravo promjene viage u dru fot @3) 8-8 09 ri tome 8 promjena volumena (bubrenje/skuplanie) u % po 1% pramie ‘Bu razika u viaznost drva eaters u % flo pfomjona volumena (eubrere / skupjanje) paralelno wu odnosu na viakanca s oko 6,01 moze se zanemat $0 pranjene volumens (eubrnje/skipfrje okomio u edncou a aka tbica 22) vatnost drva TTablica 22 _Protatunske vijadnost za promenu volumena (bubrene /skupljan),irazene u % 0 1% promene Wiaznosti ava” POILLO wemogarce | —Bulva da ava Tikovira Riigke wie este ava {H)-~okomito u odnosu | ~okomto w odnesu na | ~okomito uw agnosu na |= okomito v odnosu na a viakanea iakanca ‘lakanca Wakanea 0.24 903 02. 0.36 Vileda za viainosl Grva-u hgroskopskin podruclu ronyjene valumena ometan,abléne se vijednost out "prema DIN 1052-1 (ablca 4), sukladno NAD, prog D.1 22.3.4. Primjeri proraéuna utjecala promjene viaznasti na drvene Primer: 0100x160 tr Sika 2.1 Cvor réetko ~ tana sal vertalneg elementa pronosi se kontaktom ILDRVO KAO KONSTRUKCW/SKI MATERIJAL Za visinu gomjea tatnog pojasa, h = 200mm, promjens visine (Ah) znosi 3.6mm 80 poveéava ‘moguénost propadania nasaéa sa spojevima takve vst. Praporuka je da se tana la, pienam ‘mehanigkih spoinh stedstava, preusrjer na pojas. ovale ved jeu tom i uta Bt tov uss i'se onda mode skort za p ‘ane djagorse (U ;Pokacanom prieru, prikjueak vine djagonalerjegen je dijema bozrim divenim vezi] ‘Ako Se proces! promjene volumena diva (bubrene | skuplanje) povolrim Konstrukclskim mjerama izbjegnu, tose onda naziva spietenim bubrenjem li skupjanjem. Vilednost sie koja nastale zbog ‘orjeene deformacie moguce je prepolovitl (u odnosu na veléinu ste koja bi nastalaka0 poshediea promiena dimenzija nastaih bubrenjem ii skuplanjem), jer se reolo8kim ponasarjem diva promjene ‘oblika ljelom mogu neuizalzal plasiénim puter Primjer: Elernont i punog diva, pravokutnog poprenag presjeka xh, smjedten je izmedu dvju és plota | [Blo2en wiazenju na nacin da se Vaznost drva poveca 8 = 10% na wa = 5% 1 (Geometrisk’ uve: abs 28 AE 7 m0 = Esa naan 5 2100 ‘Ska 22 Element lozen viaZenju ri sprjeénojdeformacii Pritom su usvojene slledece wriednost Exonnin = 370 Nit? tema Table’ 10 (vid Priog) Bay = 024 prema tabi! 2.2 Iz navedenog je moguée ede proratunsku vijednast normalneg popreérog naprezania (tak ‘okomita ng wikanca} 024 5 eq 370.224, 5— 00 = 37005 22.4. Sitenje drva prouzroéeno to} Sirenje drva prouzroteno topinom u drvenim se konstukclams opéenito ne uzima u proraéun jer se cdo pi zagrjavanj slje2e suprotno od smjera sirena, ‘Tablica 2.3 Utjocsj topline na promjene volumena diva Roetsjenttopinsrog ramen volumana nostdva pritkom iavedbe spoja = 30% tera pravac Vane ptom nwa ee ae Matera izqutera 27] (ubeenje— skuplianje) Ca ee Pune div — parlelno s vakrima 505% 10°K' Diar% / 1%= 10x 10° ish n= Pog PHM. g24. 15.8 _oote.n yRO dR — akomito na loka sex 10K" E = 240% 107%" N= Baa oo uno dive — okomito na va B10" (0.24% 1 196 = 240% 10° % @ “aera Bjeianovie | ata Raj ‘Devens Konwthle prema auropskin norma 8IL DRVO KAO KONSTRUKCLISK! MATERIJAL ‘Ako je relativna vadnost 65%. povetanie temperature od AT = 25K doves do smanjenja vaznost diva za 1%. 12 toga se moze odredit ukupna vjednost deformacie ‘Puno dive = deformacija paralelno s Vakancima: ‘AL= (25x05 x 108 — 10x 104)x1=2,5% 10%x! produtene () za 0,0025 % = 0.0 uno drvo ~ deformecia okomito na viakanca! l= (25x6x 10% 240x104) x1=-90x 10%x1 —_ skrabenle () 200.09 % 23 Elastomehaniéka svojstva drva 231 Vrijednosti modula elastignostii posmika LUobi¢ajeno polaiéte za odredivanje djelovara linea’ je zakon deformecie materia, poznat kao svojtvo elasticnost Prema Hooke-ovu zakonu onEe ea) Gy es) ‘9 normalne naprezare (pod pravim kulom w odnosu na promatranu reznu povrSinv) ‘{_posmino naprezane (smicane tangenialno prema reznoj povtin) rela iadutenje I deformacia modu elastignost G_—_-modul posmika Kvanttatine vejednost © djagrama koje wrjede za uzorak diva bez greSaka izioten delovanju tia (e)Viaka (1) prkazane su na sci 23. Krivulja doformaci i naprezanja drva ialozenog silama via (i take (c),parateno i 2 She ‘okomito u odnosu na viakna — relativno izduzenje pritom je konstantno (iz STEP-a 62) sito 24 predstaviackeperimertalnereztatepokusa s popreénom slom priske uz optereenje po Se ete asa pose © diomienin oleretenfem povsine prkazane Kiva od eo) _DRVO KAO KONSTRUKCSKI MATERIAL a re ‘Sika 24 Naprezenja nestela priiskom ona gomia| trent probnin wzoraka drve $60x150mm pod Pravin Kitom 1 odnosu na vakanea oviena su 0 deformacil dra iz STEP-2 B2), ‘Sve dok zaviéna veraja ECS norm ne bude dostupna, karaktersiéne vilednosti modula easténosti i modula posmika G preuzimaju sei njematkog NAD-a GGraniénostanje uporabljvost Srednie (prosatne) vijednosti Engen, Gren Granizno stanje nosivosti Karaktristéne vrjednosti Eons, Gooe (6% trata) Pijena grada ~ puno drvo (PD) ~ Tabica 10. Eoar Ljepllene tametrano drvo (LLD)~ Tablica 11 Ener Goon! B Game \Vriesnosti qustoée, Estate i module, dane w Tablcama 101 (v Prlogu), vilede 22 razdoblie ‘rajanjaopteredenja od oko 5 minuta | za klasu uporablivosti 1. Utjeca] ajanja delovania i vlaznost {Wima) na vilednost konaéne deformacie uvazava se éimbenikom deformac Kyw 28 poscbne ‘cred, ako Se zahtjova dokaz nosiost prema teoriill eda, vidl ECS, 5.4.4, 23.2 Wrllednosti Evestoga Karakterstiéne vijednosti dvrstoge {4 defnirane su kao ukupne wijadnost! 5%-tnog rakila \Vnjednosti Gvstoéa iz Tablica 10 i 11 vijede 2a tajanje djelovanja od oko § minuta i za klasu Lperabvosti 1. Uijeca) stvarnog trajanja delovanja u zadanim Kimatskim uvjetima na raéunske \ijednost brstoéa (dokaz nosWest), lrazava se moditkaciskim éimbenikom kas Kolm se mnczs Karakteristéne vnjesnost Evsiosa. Kako sve proratunske Kombinacie sadrze djelovanja razistog {tajala, upravo je djelovare rajanja mjerodavno za odredivanje vijednost kre @ ‘Raana Bjelanowie | Vietke Rays Tablica24 Viste djelovania (naprezanja) ‘Vesta opteretenfa ‘Oxnaka Napomena: [Viakparaleno s viakancima Te [Za PD (osim Kase S7) fan = (1750 do T7720) XT ceo rete) fee | 2a LUD: faox (140 do 155) fe lak paaieino sviakancima ‘ca | Za vikost A> 30 mjerodavan je dokaz noshostl = vane Tlak okorio na vakanca Tie | Merodavna velednost favoa = 1500 teow oe ‘Vijednost Gvetoce prema Fankinsor-ovo), tek ne ekaee poses fee _[jednassbi(pogiavo 5.6.5) Savianje te Posmk t Drvene Konstukcle prema europskim nomame 6UL DRVO KAO KONSTRUKCIISK! MATERIAL 24 Drvo u graditejstve 244 Veste drva ‘Na zomiji posto oko 4500 vista dva dij srava gustoéa po anos! izmedu 100 kaj? | 1200 kal Tablce 2.5126, sadr2e uvrjezene europske Weta crva Kakve se koriste u gradialjs, ali ineke wiezene vrste Tablica 2.5 Viste cmogortineg drva ‘inaka [Katey | Batanieknatiy — [Osta nasi [ —Podeoto [a Zmogeréno dive Sree Spica abies Kat Ea 7 ayaa, dela 2 [aties uaa [ISSR [ropa 70 Bor ae Eee oa Dourjase og [Peruse Europe 40 a [doi a Faroe 30 Teuga etrophyia Severna = westom Hemck [Hem [St Scar 0 haraoopare iecoeceee nootkatensis Spach. 00 Posidoiuge reper pne | Savor Dugtaciia DGA | menziesii Franco Douglas fir Amerika S80 erat a | JopsstokT SouhemPine [PIR [Prwepausns _ [<™ eee | | Tabla 26 Viste bpogorénog diva ‘Oenaka——[Rratica | Botanikinaniv [Osta naai’ [_Pourjeve [or Bjatogorieme ave rast ig [cuore abr [orate 375 Suva [Fagus Sates ——[Crvena niva [Eup | reak FTEK | Fecons grandis Tago Aaja —| 620 roontear GRE [Oostea ii Sizer [O00 [Robe tBongoss— [z0—[Lophra ata ik 060 " Mormaina qustota hg fm? 22. Kasfcanjedrvene grade uradiveu Konstukele NaS os uvijok vatet! propis za vizuaina Kasicranje (razwrstavanje) pene grade, MRN.D.AD.101 prouzeti su cjelost 2 Orme DIN 4074 (12/58), Prema vageéoj norm, HRN.D.A0.101,vizuaing Kasiskacia temelj se na sjedeim kriteriima raz- vstavanya: 1. Greske popretneg presieka 2 Kurge 3. Sina godova Il DRVO KAO KONSTRUKCUISKI MATERIAL 4. Nepravinostvakane (ueukanost) 5. Gredke izazvane skuplianem (raspukin, pukotine) 6. Greske bojecva T. Napad insekata 8 Imela 8. Kivjenje grade (izboéenost, vtoporenje) 10. Nepravinost usr va "Na temelju vaualne Kasitkacle pilena cmmogoiéna grada razvstava se u sledace skupine (podjela prema DIN 4070-1) Kiasa $7 ~ pena grada male rosivost Kiasa S10 — pijena gfada standarane nosivost Kiasa $13, = pijena grada natprosjeéne nosivost Postupe klasitkacie navedeni su u programy STEP AB, a odnose se na ~ viualno razvstavanie (hasitkaci) = stroeo razwstavanje (Mastthacju) Vizualnom Klasifkagjom, @ prema standard DIN 4074 (12158), puno dive, ugradivo u Konstrukci, razvistava se po Krall u sledeée skupne kKiasa kvalitte Ill puno devo mate nesivost odgovara klasl S7 kKiase kvalitee Il puno dv standardne nosivost ‘eagovara Klas! S10 Kase kvalitete | — pune drvo izuzeino velke nosivost dgovara kiasi S13 Strojno razwstavanje omoguéava grupranje crnagorine plone grade u sljedeée klace Piljona grada male nosivost! Pijena grada standardne nosivost Piljena grada natprosjetne nosivost Pijena grada tzuzetno velike nosivast Codgovara kasi MS7 odgevara kasi MS10 ‘odgovara Klasi MS13 ‘odgovara Kasi MS17 ‘Vrikcnost karaktersténiy svastava ‘Aonstantelastisnos materjalapridruzere pojacnim Kasams punog diva prkazana su u Tabi 10, 243. Podjela piljene grade Prema DIN 4074-1 razikuju se sjedoée ws pijene grade (pod}ela prema dimenzjama presieka) Lene beBomm d= aomm —b- Brine Daske beeomm ds 4mm — d-deblina Doble daske boas > 40 mm Rarliite grode, Eetvtinaoblce — =h=3> — B240mm —n-visina Potebni prosjeciounose se na prosjeénu viagnostdrva od 30%. Odstupanja prema dolje dopustva ‘sudo 3% jto samo na 10% 04 ukupne koline grade, Prema ECS Klasifiacif, nazivne dimenzie odnose ee na viadnost diva od 20%, Sva odstupan od razivnih cimenaija moraju bil unutar granicatolerancje 1 (prema prEN 936). 6 ‘alana Bjelanovis Vatka Rajie ‘Orvene Kons aka prema europskin normama