Matematika u računarstvu Materijal za I kolokvijum

BULOVA ALGEBRA
b g
Uređena šestorka B,∧,∨,− ,0,1 koju čine: neprazan skup B zajedno sa dvije binarne operacije
∧,∨, jedna unarne operacije – i dvije konstante 0 i 1, i kod koje za svako x, y, z ∈ B važe
osobine:

1. x ∧ y = y ∧ x x∨y=y∨x

2. x ∧ ( y ∨ z) = ( x ∧ y ) ∨ (x ∧ z ) x ∨ ( y ∧ z) = ( x ∨ y ) ∧ (x ∧ z )

3. x ∨ 0 = x x∧1 =x

4. x ∧ x = 0 x∨x =1

5. 0 ≠ 1

naziva se Bulova algebra.

Jedan primjer Bulove algebre je algebra skupova, sa operacijama presjek, unija i

komplement, pri čemu su konstante prazan skup i univerzalni skup.

Dvoelementna Bulova algebra

cl q
B2 = 0,1 ,∧,∨,− ,0,1h
Na B = l 0,1 q važe i sledeće osobine:

x ∧ 0 = 0, x ∨ 1 = 1, x ∧ ( x ∨ y ) = x, x∨(x∧y)=x
x ∧ x = x, x ∨ x = x, x∨ y = x∧ y , x∧ y = x∨ y

Dokažimo prvu od navedenih osobina: x ∧ 0 = 0

x ∧ 0 = (x ∧ 0 ) ∨ 0 = (x ∧ 0 ) ∨ (x ∧ x ) = x ∧ (0 ∨ x ) = x ∧ ( x ∨ 0) = x ∧ x = 0
Korišćene su osobine: 3,4,2,1 i 4.

Operacije ∧ , ∨ i komplement možemo predstaviti tabelarno:

∧ 0 1
0 0 0
1 0 1

∨ 0 1
0 0 1
1 1 1

x x
0 1
1 0

12
Matematika u računarstvu Materijal za I kolokvijum

Bulovi izrazi i polinomi

Def: Ako je ( B,∧,∨,− ,0,1) Bulova algebra i neka su x1, x2, …. , xk, promjenljive na skupu
B, tj. promjenljive koje mogu uzeti neku od vrijednosti iz B = {0,1}. Bulov izraz generisan
sa x1, x2, …. , xk je bilo koja validna konbinacija xi i elemenata skupa B sa operacijama ∧, ∨ i
-
Za nas su posebno važni tzv. Bulovi polinomi uvedeni na osnovu sljedećih definicija:

Elementarna konjunkcija je izraz gdje su različite promjenljive xi, sa negacijom ili bez nje,
vezane operacijom ∧.

Npr: x1 ∧ x2 , x1 ∧ x2 ∧ x3 i x1 ∧ x2 su elementarne konjunkcije.

Elementarna disjunkcija je izraz gdje su različite promjenljive xi, sa negacijom ili bez nje,
vezane operacijom ∨.

Npr: x1 ∨ x2 , x1 ∨ x2 ∨ x3 i x1 ∨ x2 su elementarne disjunkcije.

Kanonska elementarna konjunkcija ili minterm je izraz povezan operacijom ∧, u kome

učestvuju sve promjenljive sa negacijom ili bez nje.

Za tri promjenljive: x1 ∧ x2 ∧ x3 , x1 ∧ x2 ∧ x3 su primjeri kanonskih elementarnih konjunkcija.

Za datu vrijednost promjenljivih x1, x2, …. , xk samo jedna kanonska elementarna
konjunkcija (minterm) ima vrijednost 1, sve ostale imaju vrijednost 0.

Primjer:
Posmatrajmo tri promjenljive x1, x2, x3. Za vrijednost x1=0, x2=0, x3=1, samo minterm
x1 ∧ x2 ∧ x3 ima vrijednost 1, a svi ostali imaju vrijednost 0

Kanonska elementarna disjunkcija ili maksterm je izraz, povezan operacijom ∨, u kome

učestvuju sve promjenljive sa negacijom ili bez nje.
Za tri promjenljive: x1 ∨ x2 ∨ x3 , x1 ∨ x2 ∨ x3

Disjunktivna normalna forma je izraz oblika: y1 ∨ y2 ∨ y3 gdje su y1, y2 , y3 elementarne

konjunkcije.
Npr. ( x1 ∧ x2 ∧ x3 ) ∨ ( x1 ∧ x2 ) ∨ x3 je dinsjunktivna normalna forma,

Kanonska disjunktivna normalna forma je izraz oblika: y1 ∨ y2 ∨ y3…. ∨ yk, gdje su yi

kanonske elementarne konjunkcije.
Primjer: ( x1 ∧ x2 ∧ x3 ) ∨ ( x1 ∧ x2 ∧ x3 ) ∨ ( x1 ∧ x2 ∧ x3 )

Konjunktivna normalna forma je izraz oblika: y1 ∧ y2 ∧ y3 gdje su y1, y2 , y3 elementarne

disjunkcije.
Primjer: ( x1 ∨ x2 ) ∧ ( x1 ∨ x2 ∨ x3 ) ∧ x1 je dinsjunktivna normalna forma,

Kanonska konjunktivna normalna forma je izraz oblika: y1 ∧ y2 ∧ y3…. ∧ yk, gdje su yi

kanonske elementarne konjunkcije.

13
Matematika u računarstvu Materijal za I kolokvijum

Primjer: ( x1 ∨ x2 ∨ x3 ) ∧ ( x1 ∨ x2 ∨ x3 ) ∧ ( x1 ∨ x2 ∨ x3 )

Navedimo sve mintermove i sve makstermove za tri promjenjive. Za svaku kombinaciju

vrijednosti promjenjivih imamo po jedna minterm i po jedan maksterm.

x y z Minterm Maksterm
0 0 0 x∧ y∧z x∨ y∨z
0 0 1 x∧ y∧z x∨ y∨z
0 1 0 x∧ y∧z x∨ y∨z
0 1 1 x∧ y∧z x∨ y∨z
1 0 0 x∧ y∧z x∨ y∨z
1 0 1 x∧ y∧z x∨ y∨z
1 1 0 x∧ y∧z x∨ y∨z
1 1 1 x∧ y∧z x∨ y∨z

Za slučaj četiri promjenjive mintermovi i makstermovi su:

x y z p Minterm Maksterm
0 0 0 0 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z∨ p
0 0 0 1 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z∨ p
0 0 1 0 x ∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p
0 0 1 1 x ∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p
0 1 0 0 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z∨ p
0 1 0 1 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z∨ p
0 1 1 0 x ∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p
0 1 1 1 x ∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p
1 0 0 0 x∧ y∧z ∧ p x∨ y∨z∨ p
1 0 0 1 x∧ y∧z ∧ p x ∨ y∨z∨ p
1 0 1 0 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z∨ p
1 0 1 1 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p
1 1 0 0 x∧ y∧z ∧ p x∨ y∨z∨ p
1 1 0 1 x∧ y∧z ∧ p x∨ y∨z∨ p
1 1 1 0 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p
1 1 1 1 x∧ y∧z∧ p x∨ y∨z ∨ p

14
Matematika u računarstvu Materijal za I kolokvijum

Funkcije na Bulovoj algebri B 2

U tabelama su posmatrane sve moguće funkcije jedne i dvije promjenjive na Bulovoj algebri:

x g1 g2 g3 g4
0 0 0 1 1
1 0 1 0 1

g1 = 0
g2 = x
g3 = x
g4 = 1

x y f1 f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15 f16

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
0 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
1 0 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1

f2 = x ∧ y
f8 = x ∨ y
f8 = x ⊕ y
f12 = x ← y
f14 = x → y

O PROBLEMU MINIMIZACIJE

Logičku funkciju moguće je zapisati uvidu algebarskog izraza na više načina koji, iako
definišu istu funkciju, nisu podjednako pogodni za realizaciju. Određivanje najjednostavnijeg
mogućeg izraza koji odgovara nekoj Bulovoj funkciji naziva se minimizacija odgovarajućeg
izraza.

Ako je F Bulov izraz u DNF i ako ima broj elementarnih konjunkcija kf, i ukupan broj
elemenata pf, onda je izraz F1 jednostavniji od F2 ako je: k f 1 ≤ k f 2 i p f 1 ≤ p f 2
i bar jedna nejednakost je striktna.

Primjer:
F1( x,y,z )= x ∧ y ∧z ∨ x ∧ y ∧ z p f 1 = 6, kf1 = 2

F2( x,y,z )= x y ∨z ∨ x y p f 2 = 5, kf2 = 3

F3( x,y,z )= x y ∨ xy p f 3 = 4, kf3 = 2

F3 je jednostavnije od F1 i F2, a F1 i F2 nisu uporedivi.

15
Matematika u računarstvu Materijal za I kolokvijum

KARNOOVE MAPE

Logičke funkcije sa malim brojem promjenljivih pogodno je predstavljati preko Karnoovih

tablica.Karnoova tablica za funkciju sa n promjenljivih sastoji se iz 2n kvadrata koji
predstavljaju elementarne površine. Svakoj elementarnoj površini odgovara jedan potpun
proizvod, ili potpun zbir, tj. jedan indeks. Njegova vrijednost se proračunava na osnovu
binarnih kombinacija, datih lijevo i iznad tabele.

x3,x4
00 01 11 10
x1,x2
00 0 1 3 2
01 4 5 7 6
11 12 13 15 14
10 8 9 11 10
Tablica za četiri promjenljive

Svakom polju odgovara jedna kanonska elementarna konjunkcija.

Prosta implikanta

Elementarna konjukcija je prosta implikanta izraza F ako je f•F=f, tj ako je f ≤ F.

Tvrđenje:
F je implikanta ako i samo ako F ima vrijednost 1 za svaki niz promjenljivih za koji f ima
vrijednost 1.
Obratno F=0 i f=1 ne važI, jer bi bilo 1 ∧ 0 =1, što je nemoguće.
Za f=0 može F biti bilo šta.

Elementarna konjunkcija f je prosta implikanta izraza F ako je f implikanta i ako ni jedna u f

uključena konjunkcija (potkonjunkcija) nije implikanta. Prosta implikanta u stvari odgovara
najvećoj mogućoj površini na Karnoovoj mapi.

Neka je pomoću Karnoove mape zadata logička funkcija f:

00 01 11 10
00 0 0 0 0
01 1 1 0 0
11 0 0 1 1
10 0 0 1 1
Napišimo funkciju f u obliku sume mintermova (operaciju ∨ obilježavaćemo sa + a operaciju
∧ posmatrati kao množenje).
f = xyzp + xyzp + xyzp + xyzp + xyzp + xyzp
grupisanjem prva dva člana i izdvajanjem zajedničkog dijela dobijamo:
f = xyz ( p + p) + xyzp + xyzp + xyzp + xyzp = xyz + xyzp + xyzp + xyzp + xyzp
sada grupišimo poslednja četiri člana:
f = xyz + xz ( yp + yp + yp + yp ) = xyz + xz ( y ( p + p ) + y ( p + p )) = xyz + xz ( y + y ) = xyz + xz
Dobili smo minimalni izraz za funkciju f.

16
Matematika u računarstvu Materijal za I kolokvijum

Način grupisanja članova možemo dobiti posmatrajući Karnoovu mapu. Naime, grupišemo
članove čije su pozicije na Karnoovoj mapi susjedne, odnosno odgovarajući mintermovi se
razlikuju na samo jednom mjestu. Ukoliko imamo površinu od dva susjedna polja tada će se u
procesu minimizacije izgubiti jedna promjenjiva, i to ona koja predstavlaj razliku između ta
dva polja. Ako površina pokriva četiri jedinice, tada se eliminišu dvije promjenjive, a
preostaju one promjenjive koje ne mijenjaju svoju vrijednost u sva četiri minterma.

Procedura minimizacije može se ubrzaci ukoliko odredimo površine i direktno sa Karnoove

mape određujemo implikante za svaku površinu. Na primjer za funkciju čija Karnoova mapa
izgleda:
00 01 11 10
00 1 0 0 0
01 1 0 1 0
11 1 0 1 0
10 1 0 0 0
Dobijamo:
f = zp + yzp
A za slučaj funkcije:
00 01 11 10
00 0 1 1 0
01 0 1 1 1
11 0 1 1 1
10 0 1 1 0
f = p + yz

17