• Osnovni glazbeni pojmovi

1 • Osnove gitare

• Akordi
2 • Glazbene ljestvice

• Vježbe
3
Predgovor
Povod pisanja ove knjige su nastojanja
samoukih gitarista da pronadu sve
informacije potrebne za samostalno
učenje gitare. Prvi problem je da
uglavnom neznaju što zapravo i trebaju
tražiti. Veliki broj ljudi koji žele naučiti
svirati pitaju što zapravo trebaju učiti.
Nailaze na djelomične,a ponekad i
krive odgovore te ponovno dolaze do
pitanja kako dalje.
Drugi problem je što veliki broj istih
ljudi nezna gdje treba tražiti,forumi
su korisni za konkretna i kratka pitanja,
međutim,ima i mnogo nekorisnih i
polovičnih tema koje se na prvi pogled
ne razlikuju od korisnih.
Stručne literature doduše ima na pretek,
međutim ona je beskorisna za samouke
gitariste te postoji potrebe za laičkim
objašnjavanjem gradiva.
Nadam se da će ova knjiga obuhvatiti
većinu vaših pitanja koje se tiču početničkog
sviranja gitare te vam pomoći u savladavanju
osnovnih stvari.
Nadam se da će tijekom nekog vremena
biti i nekih pratećih video lekcija koje će
pokriti ovu knjigu.
Svakako,pridružite nam se u diskusijama i
učenju na www.gitare.info
 1 Osnovni glazbeni pojmovi i osnove gitare

Svi mi koji smo u svijetu glazbe znamo da postoji glazbena "abeceda" koja glasi

Dakle,jedna osnovna ljestvica se sastoji od

7 to jest 8 tonova poredanih po visini na
Do
osnovu nekih pravila.
Ti Re Ta pravila se u svijetu glazbe nazivaju intervali
i određuju visinsku razliku između dva tona.

Svaka glazbena ljestvica se pravi na osnovu

određenih intervala koji je čine specifičnom
La Mi
te drukčijom od ostalih ljestvica,a na osnovu
tih određenih intervala se grade akordi.

So Fa
 INTERVALI

Pošto smo zaključili da se ljestvice tvore prema intervalima reći ćemo malo više o njima

Dakle,kao što smo već rekli interval je visinski razmak između dva tona.

Intervale dijelimo na čiste,male,velike,umanjene i uvećane.

Nazivi intervala su talijanske izvedenice : prima,sekunda,terca,kvarta,kvinta,seksta,septima,oktava.

Intervale ćemo pojasniti na osnovnoj C dur ljestvici koja glasi : C-D-E-F-G-A-H-C

Važno!!! C-C Prima

Interval se određuje od bilo C-D Sekunda
kojeg osnovnog tona,a ne C-E Terca
samo od tona C. C-F Kvarta
Npr. Terca nije samo C-E,već C-G Kvinta
i G-H ili E-G C-A Seksta
C-H Septima
C-C Oktava
Da se dotaknemo podjele intervale,dakle kao što smo rekli imamo čiste,male,velike,umanjene i uvećane.

Čisti intervali Veliki intervali

Prima Dva tona iste visine Sekunda Razmak od 1 stupnja

Kvarta Razmak od 2 polustupnja Terca Razmak od 2 stupnja
Kvinta Razmak od 3 polustupnja Seksta Razmak od 4 polustupnja
Oktava Razmak od 5 polustupnjeva Septima Razmak od 5 polustupnjeva

Mali intervali Umanjeni intervali Uvećani intervali

Ako velike intervale umanjimo
za pola stupnja snizujući gornji
ili povisujući doljnji ton dobiti
ćemo male intervale.
Umanjeni intervali nastaju
kada čistim ili malim intervalima
snizimo gornji ili povisimo doljnji
ton.
Ako čiste ili velike intervale
povećamo za pola stupnja
povisujući gornji ili snizujući
doljnji ton dobiti će mo
uvećane intervale.
 DINAMIKA

Poznato nam je da se svaki ton može izvesti glasnije ili tiše,pritom davajući drugačiju atmosferu,ili pak
samo naglašavajući određeni ton.Pod dinamiku podrazumjevamo jačinu s kojom se izvodi neki ton.

Dinamičke oznake

Piano ( Tiho ) p
Pianissimo ( Vrlo tiho ) pp
Forte ( Jako ) f
Fortissimo ( Vrlo jako ) ff
Mezzopiano ( Srednje polako) mp
Mezzoforte ( Srednje jako ) mf

Jačinu tona možemo postupno pojačavati ili smanjivati i za to koristimo sljedeće oznake.

Decrescedno ( Sve tiše ) >

Crescendo ( Sve glasnije ) <
Akcent ( Notu potrebno naglasiti ) ^
 TEMPO

Tempo određuje brzinu izvođenja nekog glazbenog dijela.

Razlikujemo tri osnovna tempa,a to su polagani ,umjereni i brzi tempo.

Najčešće oznake za tempo

Presto Vrlo brzo

Allegro Brzo
Vivo Živo
Moderato Umjereno
Andante Sporo
Adagio Vrlo sporo
Tehnike sviranja
U ovom dijelu ćemo obraditi tehnike koje se koriste kod sviranja gitare,a ovo su dvije najvažnije.
Fingerpicking tehnika
O ovoj tehnici sviranja govori
i njezin naziv.Dakle,radi se o
tehnici okidanja žica prstima.
Njom se služe uglavnom svi
gitaristi koji gitaru uzimaju kao
ozbiljan instrument ili laički
rečeno koji sviraju klasičnu
glazbu. Logično je da su
konbinacije tonova kod ove
tehnike puno veće nego kod
sviranja trzalicom pošto prstiju
imamo 5,a trzalicu samo jednu.
Alternate picking tehnika
Alternate picking ili u prijevodu
izmjenično trzanje, je način trzanja
u kojemu svaki sljedeći ton trzamo
suprotno od prethodnog. Ova će
tehnika znatno povećati brzinu vašeg
sviranja.Kod ove tehnike ima par stvari
koje je bitno navesti.
Pazite da ni u jednom trenutku
ne ponavljate isti smjer trzanja.
Sve trzaje izvodite iz zgloba,a ne
iz lakta pošto je iz zgloba moguće
puno brže trzati. Što su trzaji kraći
moći ćete puno brže svirati a i
isključiti ćete mogućnost doticanja
susjedne žice.
 Osnove gitare

Pošto ima gitara sa različitim brojem žica te gitarista sa različitim preferiranim štimovima
napomenuti ću da ćemo se baviti isključivo 6-žičanom gitarom u standardnom štimu.

1
2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D
A
E

3
4

1 Žice se označavaju od najtanje prema najdebljoj.Dakle,standardni štim je E-B-G-D-A-E

2 Ove tri žice se nazivaju melodijske žice,dakle,radi se o tri tanje žice.
3 Ove tri žice se nazivaju bas žice i radi se o tri deblje žice.
4 Sa gornje strane vrata gitare imamo točkaste oznake za 3. , 5. , 7. , 9. i 12. polje radi lakše
orijentacije po vratu gitare.
2 Akordi i glazbene ljestvice

Uvod

Gitara je instrument s kojim se u većini slučajeva izvodi pratnja neke pjesme.

Da bi ste naučili svirati,odsnosno pratiti neku pjesmu potrebno je poznavati akorde.
Akorde ćemo učiti u dvije skupine,prvo ćemo obraditi "open shape" akorde,a nakon toga
"barre" akorde.

Poslije ćemo se detaljnije upoznati sa tonovima na vratu gitare te najčešćim glazbenim

ljestvicama,njihovim tvorbama i harmonizacijom.

Ovu drugu cijelinu "Akordi i glazbene ljestvice" ćemo odraditi pomoću tablaturnog načina
zapisivanja tonova koji je početnicima jednostavan za razumit.
Tablaturni način zapisivanja tonova.

Tablaturni način zapisivanja tonova je rješenje za zapisivanje visinskih vrijednosti tonova,

ali nije rješenje za zapisivanje dužine trajanja nota pa se potrebno osloniti na sluh te
poznavanje skladbe.

U većini slučajeva ćete naići na sljedeće.

E 0
B 1
G 0
D 2
A 3
E x

Brojevi u kružićima označavaju broj polja na kojemu moramo stisnuti žicu.

Broj 0 označava da se žica svira prazna,dakle,ne stiska se ni na jednom polju.
Oznaka "X" označava da se ta žica ne svira.
Akordi

Za najjednostavniju pratnju dovoljna su tri akorda.

Ta tri akorda sačinjavaju kadencu dura ili mola.
Kadenca se svira kao uvod u pjesmu,a akordi kadence
se koriste tijekom cijele pjesme.

Proći ćemo kroz osnovne mol i dur akorde u

"open shape" obliku,pojasniti njihove tonove
te preporučeni prstomet.
Nakon toga prelazimo na tonove na vratu gitare
te "barre" akorde.

U dijelu "Open shape akordi" ćemo raditi sljedeće

akorde : C dur,G dur,D dur,A dur,E dur od dureva
te D mol,A mol i E mol od molova.

Prstomet ćemo označavati : Kažiprst (1) , Srednji prst (2) , Prstenjak (3) , Mali prst (4)
 "Open shape" akordi

C dur
E 0
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
1
G 0
D
B 1 C
2
A
D 2 E
3
E
A 3 G
x

G dur
E 3
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
0
G 0
D
E 3 G
0
A
A 1 B
2
E
E 2 D
3
 D Dur
E 2
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
3
G 2
D
E 2 D
0
A
B 3 F#
x
E
G 1 A
x

A dur
E 0
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
2
G 2
D
B 2 A
2
A
G 2 C#
0
E
D 1 E
x

Sa srednjim prstom uhvatite

B i G žicu.
 E dur
E 0
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
0
G 1
D
G 1 E
2
A
D 3 G#
2
E
A 2 B
0

Sa ovim smo završili "open shape" dur akorde.

Sada ćemo početi raditi "open shape" mol akorde

koji se od durskih razlikuju po tome što imaju
sniženu tercu.

Plavom bojom je označena terca koju ćemo pri

tvorbi mol akorada snizit za pola tona.
Obratite pozornost !
 D mol
E 1
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
3
G 2
D
E 1 D
0
A
B 3 F
x
E
G 2 A
x

A mol
E 0
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
1
G 2
D
B 2 A
2
A
G 4 C
0
E
A 3 E
x
 E mol
E 0
B
Preporučeni prstomet je sljedeći. Glavni tonovi su sljedeći.
0
G 0
D
D 4 E
2
A
A 3 G
2
E
B
0

C mol i G mol se sviraju kao "barre" akordi pa ćemo ih objasniti u sljedećem dijelu.

Da se malo vratimo ka razlici molskih i durskih akorada.

Stvar je u tome da se mol od dura razlikuje samo po maloj terci i ničemu drugome.

Polutonska razlika na gitari je jedno polje, dok je razlika od cijelog tona dva polja.
"Barre" akordi

Barre je hvat kod kojega sa kažiprstom prekrivamo cijelo jedno polje.

U ovom dijelu ćemo pojasniti koncept E shape i A shape barre akorada
te ćete na istom principu znati raspoznati i odsvirati druge oblike.

Prvo što ću vas zamolit je da uhvatite E dur sa pretpostavkom da sa

kažiprstom držite prazna polja.
E 0 0
B
Bitno je uhvatit zadanim prstometom
0 0
G
jer inače nećete moći uhvatiti barre.
0 1
D 0 2
A 0 2
E 0 0

Dakle,bitno je pretpostavit da polje 0 postoji i da

ga držimo cijeloga sa kažiprstom.
 Sad,kada smo uhvatili dobijemo sljedeću sliku.

0 1 2
E
B
G
D
A
E

Pogledajmo sada tonove na E žici

E F F# G G# A A# B C C# D D# E
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Prema gornjoj slici vidimo da je na nultom polju E žice ton E.

"E shape" akordi se drže u obliku E open akorada i nazivaju se prema tonu na E žici
Ako isti oblik pomaknemo gore,dakle,da držimo barre na prvom polju dobiti
ćemo akord F dur,ako pomaknemo još jedan gore dobiti ćemo F# dur,još jedan
G dur i tako dalje po vratu.

Dakle F dur bi izgledao ovako.

1 2 3
E E 1
B B 1
G G 2
D D 3
A A 3
E E 1

Kako mičete isti oblik dalje po vratu dobivate druge akorde,a oni imena dobivaju
po tonu na E žici.
Potpuno ista stvar je sa "E shape" molovima.
Dakle uhvatimo E mol sa 4. i 5. prstom, sa kažiprstom prekrijemo
pretpostavljeno nulto polje i dalje mičemo po vratu u istom obliku.
Akord isto dobiva ime po tonu na E žici i dobiva sufiks "mol"

Dakle, F mol bi izgledao ovako.

1 2 3
E E 1
B B 1
G G 1
D D 3
A A 3
E E 1

Primjetite da je i dalje razlika mola i dura u jednom polju.

 Stvar sa "A shape" akordima je ista osim što hvatamo A mol/dur te akordi dobivaju
naziv po tonovima na A žici.

Dakle,uhvatimo npr. A mol i zamislimo da drzimo barre na nultom polju.

0 1 2
E
B
G
D
A
E

Pogledajmo sada tonove na A žici

A A# B C C# D D# E F F# G G# A
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Prema gornjoj slici vidimo da je ton na nultom polju ton A.

A shape akordi se drže u obliku A open akorada i dobivaju naziv po A žici.

Dakle,sad kada bi htijeli odsvirati naprimjer C mol u "A shape" obliku dobili bi sljedeće.

3 4 5
E E 3
B B 4
G G 5
D D 5
A A 3
E E 3

C dur bi izgledao ovako.

3 4 5
E E 3
B B 5
G G 5
D D 5
A A 3
E E 3
Power chords

Spomenuti ćemo još jednu vrstu akorada,a to su takozvani "Power chordsi" ili
5 akordi.Ova grupa akorada je specifična po tome jer nije određena,dakle nije ni
mol ni dur jer u njihovon tvorbi nema niti terce niti male terce.

5 akordi se grade na sljedeći način.

7 8 9 10
E
B
Za primjer smo uzeli C dur skalu
G
sa root notom na 8. polju.
D 6 7 8
A
5 akordi su sastavljeni od prime,
3 4 5
E
kvinte i oktave.
1 2

Dobili smo C5
Dakle,5 akordi izgledaju ovako.

E
B
G
D
A
E

Ako root notu uzimamo na E žici onda dobivaju ime po tonu na E žici,a
ako root notu uzimamo na A žici onda dobivaju ime po tonu na A žici.

Power chord bi sa rootom na A žici izgledao ovako.

E
B
G
D
A
E
Glazbene ljestvice

Pošto smo završili sa osnovnim akordima, koje ste do sad, ja se nadam naučili
početi ćemo raditi glazbene ljestvice.

Bilo bi dobro da se vratite na dio sa intervalima te ih ponovite jer će vam olakšati

daljnju tvorbu ljestvica.

Početi ćemo sa osnovnom C dur skalom koju većina ljudi uzima kao bazu jer je
najjednostavnija,nema niti povisilica niti snizilica,iz nje ćemo potom izvesti njezin
paralelni prirodni mol,nakon toga iz prirodnog mola izvesti harmonijski i melodijski
mol. Potom ćemo izvesti po meni najkorišteniju skalu, takozvani "minor pentatonic"
te njezine "box pozicije". Nakon toga tvorba "blues" skale. Cijelinu ćemo završiti
sa harmonizacijom.

Dakle,ponavljam, bilo bi dobro da ponovite intervale te da ste upoznati sa rasporedom

tonova na vratu gitare u svrhu lakšeg nalaženja "root" nota. Pokazati ću vam najlakši
način traženja root nota po vratu tako da u svakom trenutku možete svirati skalu
oktavu niže ili visočije.
Ljestvica je niz od osam tonova ili stupnjeva unutar jedne oktave,a prema nizu cijelih
stupnjeva i polustupnjeva razlikujemo dur i mol ljestvice.

Dur ljestvica je niz od osam tonova u kojemu je između III. i IV. Te VII. i VIII. Tona
polustupanj, a između ostalih tonova cijeli stupanj.

Ljestvica se može graditi na bilo kojem stupnju, a ime dobiva po prvom tonu,odnosno
po slovu kojega taj ton ima u glazbenoj abecedi.

Mol ljestvicu gradimo na VI. stupnju dur ljestvice. Ne mjenjajući odnos između
stupnjeva i polustupnjeva dobiti ćemo novu ljestvicu,takozvanu prirodnu mol ljestvicu.

Prirodna mol ljestvica ima razmak od polustupnja između II. i III. , te V. i VI. stupnja dok
je razmak između ostalih tonova cijeli stupanj.

Ako prirodnoj mol ljestvici povisimo VII. ton za pola stupnja dobiti ćemo harmonijsku
mol ljestvicu.

Ako prirodnoj mol ljestvici povisimo VI. i VII. ton za pola stupnja dobiti ćemo melodijsku
mol ljestvicu koja je specifična jer se silazno svira kao prirodna mol ljestvica.
Dur ljestvice

Dur ljestvica se sastoji od dva durska tetrakorda.

Tetrakord je niz od četri tona poredana po visini te se svaka ljestvica sastoji od

dva tetrakorda.Razlikujemo durski,molski,harmonijski i melodijski tetrakord.

Svaki durski tetrakord ima polustupanj između III. i IV. Stupnja te na osnovu toga
zaključujemo da svaka dur ljestvica ima polustupnjeve između III. i IV. Te VII. i VIII.
stupnja.

Gore vidite C dur skalu,sada ćemo vidjeti kako bi to izgledalo na vratu gitare.
 C dur skala

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D 6 7 8
A 3 4 5
E 1 2

Kao "root" notu smo uzeli ton C na 8. polju E žice.

Tonovi C dur skale su : C D E F G A B C

Ovo je "pattern" dur skale. Ako istu skalu odsvirate

sa "root" notom na 3. polju E žice naprimjer, dobiti
ćete G dur skalu.
Mol ljestvice

Prirodna mol ljestvica

Prirodna mol ljestvica se sastoji od dva molska tetrakorda na osnovu

čega dolazimo da prirodna mol ljestvica ima polustupnjeve između
II. i III. te V. i VI. stupnja.

Pošto svaka dur skala ima svoju paralelnu mol skalu takvu ćemo izabrati
za objašnjavanje. Paralelna mol skala C dura je A mol. Prisjetimo da se C dur
sastoji od tonova C D E F G A B C. Pošto se prirodna mol skala gradi na VI.
stupnju dur skale ,koji je u ovom slučaju ton A,dobiti ćemo da A mol skala
sadrži tonove A B C D E F G A.

Paralelni prirodni mol dur skale možemo naći i na način da se spustimo stupanj
i pol,to jest,tri polja od "root" note dur skale.
 Dakle zaključili smo da je A mol paralelni prirodni mol C dur skali te da sadrži
tonove A B C D E F G A. Prebacimo te tonove na vrat gitare.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D 7 8
A 4 5 6
E 1 2 3

U ovom smo slučaju kao "root" notu uzeli ton A na 5. polju E žice.

Ovo je "pattern" prirodne mol skale te na isti način možemo odsvirati

i sve druge mjenjajući "root" notu. Dakle,ako želimo na primjer odsvirati
C prirodni mol, isti "pattern" moramo odsvirati počevši od 8. polja E žice.

Kako se prirodni mol u praksi vrlo malo koristi objasniti ćemo dva puno
važnija, harmonijski i melodijski mol.
 Harmonijski mol

Harmonijska mol ljestvica se sastoji od molskog i harmonijskog tetrakorda.

Molski tetrakord se nalazi na početku dok se harmonijski nalazi na kraju
harmonijske mol ljestvice. Gledajući cijelokupno na ljestvicu,potrebno
je prirodnom molu povisiti VII. stupanj da bi dobili harmonijski mol.

Harmonijska mol ljestvica ima polustupnjeve između II. i III,V. i VI. te VII. i VIII.
stupnja, ali i jedan 1 1/2 (jedan i pol stupanj) između Vi. i VII. stupnja.

Pošto je prirodni A mol imao tonove A B C D E F G A,harmonijski će imati

A B C D E F Gis A
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D 7 8
A 4 5 6
E 1 2 3
 Melodijski mol

Melodijski mol se razlikuje od prethodnih po tome što se ne svira isto

uzlazno i silazno. Uzlazno se svira kao mol tetrakord i melodijski tetrakord,
a silazno kao dva mol tetrakorda to jest kao prirodni mol. Dakle, silaznoj
skali je potrebno dodati razrješilice pošto se povišeni VI. i VII. stupanj moraju
razrješiti.

Pošto prirodni A mol ima tonove A B C D E F G A, melodijski A mol uzlazno ima

tonove A B C D E Fis Gis A,a silazno A G F E D C B A.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D 6 7 8
A 4 5
E 1 2 3
 Minor pentatonic

Minor pentatonic je vjerovatno najkorištenija skala uopće,nazivaju je i

"Rock skalom".

Ime je dobila po tome što sadrži samo 5 tonova,točnije I. III. IV. V. i VII.
stupanj prirodne mol skale.Pošto znamo da A prirodni mol sadrži tonove
A B C D E F G A , da bi dobili A minor pentatonic potrebno je izbaciti II. i VI.
stupanj prirodne mol skale što bi u ovom slučaju bili tonovi B i F.
Dakle,A minor pentatonic sadržava tonove A C D E G A što bi na vratu gitare
izgledalo ovako.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D 5 6
A 3 4
E 1 2
 5 pozicija "box shapea" pentatonic minora

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D
A
E

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D
A
E

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
E
B
G
D
A
E
 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
E
B
G
D
A
E

12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23
E
B
G
D
A
E

Obratite pažnju da je označeni,ajmo reći krajnji dio svakog patterna indetičan

prvom u sljedećem patternu.

Na ovaj smo način A minor pentatonic odsvirali preko cijeloga vrata gitare.
 Blues ljestvica

Blues ljestvica je ništa drugo nego malo modificirana minor pentatonic ljestvica.

Da bi iz minor pentatonic ljestvice dobili blues ljestvicu potrebno je ubaciti

još jednu notu,takozvanu blues notu ili sniženu kvintu (flath fifth)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B
G
D 5 6
A 3 4
E 1 2
Harmonizacija dur i mol skale

Harmonizacija dur skale

U prvom koraku ćemo napisati tonove C dur skale.

Sada tonovima dodavamo njihove terce.

Na kraju dodavamo i njihove kvinte.

Najbitnije je zapamtiti raspored,dakle : dur,mol,mol,dur,dur,mol,dim.

C C-E C-E-G C Dur

D D-F D-F-A D mol
E E-G E-G-B E mol
F F-A F-A-C F dur
G G-B G-B-D G dur
A A-C A-C-E A mol
B B-D B-D-F B dim
Harmonizacija mol skale

Harmonizacija mol skale je potpuno ista s tim da je raspored na kraju durgačiji.

Dakle,prvo ispišemo osnovne tonove A prirodnog mola.

Nakon toga osnovnim tonovima dodajemo njihove terce.

Na kraju dodavamo i njihove kvinte.

Bitno je zapamtiti poredak na kraju : mol,dim,dur,mol,mol,dur,dur.

A A-C A-C-E A mol

B B-D B-D-F B dim
C C-E C-E-G C dur
D D-F D-F-A D mol
E E-G E-G-B E mol
F F-A F-A-C F dur
G G-B G-B-D G dur
 Tonovi na vratu gitare

Prvo što morate,a nadam se da već i znate,naučiti C dur skalu,ona je najlakša

za naučiti pošto nema povisilica i snizilica.

Dakle,imamo : C - D - E - F - G - A - B - C

Sad imamo nešto što se zove kromatska skala koja sadrži 12 tonova.

C - Cis - D - Dis - E - F - Fis - G - Gis - A - Ais - B

Pošto znamo da je 6. žica ton E, napisati ćemo ovu skalu počevši od tona E.

E - F - Fis - G - Gis - A - Ais- B - C - Cis - D - Dis

Potrebno je naučiti gornji raspored tonova,to je zapravo raspored tonova na

6. žici.

E F F# G G# A A# B C C# D D# E
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
 Ako ste naučili tonove na 6. žici napravili ste više od pola posla.

Smatram da se pomoću metode oktava najlakše snalaziti po vratu gitare

te ću vam tu metodu i pokazati na primjeru tona F.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
E
B F G
G F G
D F G
A F G
E F G

U gornjem primjeru vidite ton F i G na 5 žica. Ovaj "pattern" je pravilan i

može se prmjeniti na sve tonove. Dakle,ako je ton F na 1. polju E žice,onda je
ton F i na 3. polju D žice, 6. polju B žice, 8. polju A žice te 10. polju G žice,
ista je stvar sa tonom G ili bilo kojim drugim koji uzmemo.

Sada kada znamo gdje se nalazi naprimjer ton F te znamo kromatsku skalu,
znamo da se jedno polje prije tona F nalazi ton E, a jedno polje iza ton Fis te
na tom principu tražimo sve tonove.
3 Vježbe

Došli smo do posljednjega dijela ali vjerovatno i najvažnijega.

Vježbanje treba uvrstiti u dnevnu rutinu svakog glazbenika pošto je glazba puno
bliža matematici nego povijesti,nije bitno nabubati gradivo nego ga znati te ga
svakodnevno obnavljati i usavršavati.

Sve prethodno spomenute stvari je potrebno dugo vježbati da bi postignuli vama

zadovoljavajući rezultat,morate doći do toga da znate što svirate i zašto svirate, a
ne da svirate napamet naučene "patterne" akorada. Doduše, ova je knjiga koncipirana
na pogrešan način, u prvom smislu što akordi prethode ljestvicama,ali trebamo biti i
realni da 90 % vas uopće ne zanima razlika između dura i mola te u slučaju da je ova
knjiga napravljena školski 90% je nebi ni otvorilo. Mogu se jedino nadati da će vam
tijekom vremena ovo postati premalo te da ćete sami željeti naučiti više.

Dakle,vježbajte akorde i ljestvice te ih uvrstite u dnevnu rutinu.

Vježbe zagrijavanja zgloba i prstiju je važan element vašeg sviranja. Nema nekih
posebnih pravila ali ćemo spomenuti par vježbi zagrijavanja i rastezanja prstiju i zgloba.

3 notes per string

1 2 3 4 5 6
E
B
G
D 7 8
A 4 5 6
E 1 2 3

Ovo je ništa drugo nego vam već dobro poznata dur skala,konkretno Fis dur skala
u obliku "3 notes-per-string"

Pošto su tonovi podosta udaljeni trebati ćete dobro rastegnuti prste da bi ih

dobro odsvirali,a usput ćete naučiti i još jedan način sviranja dur skale.
Rastezanje prstiju i zgloba

1 2 3 4 5 6
E 3 2
B 3 2
G 3 2
D 1 4
A 1 4
E 1 4

Dakle, prvo polje svirate sa kažiprstom, a peto sa malim prstom.

Odsvirajte prvo plava polja po zadanom redosljedu,zatim crna pa narančasta
pritom pomičući ruku što manje.

Zadani pattern,naravno, možete i micati po vratu.

Alternate picking vježba

Da se podsjetimo,"Alternate picking" tehnika trzanja je način trzanja kod kojega

svaki sljedeći ton trzamo suprotno od prethodnog. Bitno je trzati iz zgloba,a ne
iz lakta što nam omogućava brže trzanje te manju mogućnost doticanja susjedne
žice.

Za ovu vježbu možete koristiti bilo koji skalu. Za primjer ćemo uzeti minor
pentatonic.

1 2 3 4 5 6
E D G
B D G
G D G
D D G
A D G
E D G

Slovo "D" označava trzanje prema dolje,

dok slovo "G" označava trzanje prema gore.
" Spider vježbe"

Vrlo često korištene vježbe zarijavanja koje su dobile ime po tome što oponašaju
kretanje pauka. Evo par primjera.
Ovaj primjer je u triolama. Dakle,potrebno je svaku treću notu svirati sa
akcentom, tj. Potrebno je naglasiti svaku treću notu.