UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Dženan Mešić
Prvi ciklus studija
Proizvodnja energije
Elektrotehnika i sistemi konverzije energije

MOGUĆNOSTI SKLADIŠTENJA ELEKTRIČNE

ENERGIJE
Seminarski rad

Tuzla, 2016.
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Sadržaj:
Popis oznaka i simbola .............................................................................................................. 3
Popis slika.................................................................................................................................. 3
Popis tabela ............................................................................................................................... 4
Sažetak ...................................................................................................................................... 6
1. UVOD .................................................................................................................................... 7
2. Tehnologije za pohranu električne energije ............................................................................ 8
3. Reverzibilne hidroelektrane ................................................................................................... 8
4. Sistemi za pohranu energije u komprimirani zrak (CAES) ....................................................11
4.1. Načini skladištenja ............................................................................................................11
5. Vodik ....................................................................................................................................12
5.1. Primjena vodika u gorivnim ćelijama ..................................................................................13
6. Tehnologija pohrane u baterije .............................................................................................15
6.1. Olovne akumulatorske baterije ...........................................................................................17
6.2. Baterije bazirane na niklu (Ni-Cd I Ni-MH) .........................................................................18
6.3. Litij-jonske baterije ...........................................................................................................18
6.4. Visoko-temperaturne baterije ..............................................................................................19
6.5. Protočne baterije ...............................................................................................................19
7. Zamašnjaci...........................................................................................................................20
8. Super-kondezatori (Ultrakondezatori) ...................................................................................22
9. Usporedba prema temeljnim karakteristikama......................................................................24
10. Zaključak .............................................................................................................................27
11. Literatura ............................................................................................................................28

2
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Popis oznaka i simbola

Veličina Jedinica Opis

A m2 Efektivna površina izolacijskog sloja ultrakondezatora
Co F Nadomjesni kapacitet baterije
Cu F Nadomjesna kapacitivnost ultrakonezatora
Cuc F Kapacitet ultrakondezatora
DoD % Razina ispražnjenosti baterije/kondezatora
d m Debljina izolacijskog sloja ultrakondezatora
Qbat C(As) Trenutna količina naboja baterije
Qmax C(As) Maximalna količina naboja
Quc C(As) Akumulirani naboj ultrakondezatora
SoC % Stanje napunjenosti baterije/kondezatora

Popis slika

I Slika1. Prikaz reverzibilne hidroelektrane 10str.

II Slika 2. Prikaz proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora energije 13str.

III Slika3. Prikaz gorivne ćelije 14str.

IV Slika4. Šematski prikaz elektrohemijske ćelija i događaja u njoj 16str.

V Slika 5. Šematski prikaz koncepta baterijskih tehnologija NaS i protočne 20str.

baterije
VI Slika6. Šematski prikaz zamašnjaka 21Str.

VII Slika7. Šematski prikaz razlike u strukturi između običnog i 23Str.

superkondezatora

3
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Popis tabela

I Tablica 1. Usporedba sistema prema gustoći energije, gustoći snage, 25str.

učinkovitosti,cijeni

II Tablica 2. Životni ciklusi raznih tipova baterija 26str.

4
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Dženan Mešić
Prvi ciklus studija
Proizvodnja energije
Elektrotehnika i sistemi konverzije energije

MOGUĆNOSTI SKLADIŠTENJA ELEKTRIČNE

ENERGIJE
Seminarski rad

Tuzla, 2016.

5
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Sažetak

U ovom radu opisani su načini pohrane električne energije, potreba za skladištenjem električne
energije, važnost pohrane, kooperacija obnovljivih izvora i pohrane energije, različiti načini
skladištenje električne energije, njihov princip rada te njihovi nedostaci i prednosti. U cilju
poboljšanja pouzdanosti obnovljivih izvora energije i zahtijevane dostupnosti snage, literatura
predlaže različite sisteme za skladištenje energije. Stoga ovaj rad daje generalni pregled i
usporedbu navedenih sistema za skladištenje energije u smislu učinkovitosti, kapitalnih troškova,
kapaciteta energije i snage, te njihove pouzdanosti.

6
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

1. UVOD

Tijekom brojnih stoljeća trebalo je riješiti pitanje čuvanja i opskrbe pitkom vodom u vrijeme
kada je inače nema (sušna i ljetna razdoblja), a u novije vrijeme pitanje čuvanja hrane (ledenice i
hladnjače za čuvanje i zaleđivanje hrane). Savremeni način života suočiti će nas i s protrebom
pohranjivanja energije u vrijeme kada je ima dovoljno za vrijeme kada je ima premalo. Dnevna
potrošnja energije, na primjer, trenutno premašuje noćnu. Kako veliki proizvođači energije u
pravilu iz tehničkih razloga ne mogu tijekom noći prestati proizvoditi električnu energiju, noću
uvijek raspolažemo izvjesnim viškom proizvedene energije dok se danju u vrhovima potrošnje
možemo suočiti i s osjetnim nedostacima energije. Porastom standarda i broja ljudi koji žive u
urbanim sredinama, brzim razvojem nekih zemalja, iscrpljivanje fosilnih zaliha, porastom i
potražnje i cijene energije te ujedno u težnji očuvanja okoliša, posezat ćemo sve češće za
obnovljivim izvorima energije kao što su na primjer vjetar i sunce. Međutim, takvi su izvori
energije nestalni jer uvijek postoje periodi kada vjetar nije dovoljno jak ili uopšte ga nema, a
sunce u punom intenzitetu ipak daje energiju samo tijekom određenog broja sati danju. Zbog
toga se mogu javiti i potpuno suprotne prilike, gdje će, na primjer, zasnivanjem proizvodnje
energije na osnovi sunčeve energije (u nekoj manjoj izoliranoj zajednici, gradu, regiji ili državi)
trebati dio energije dobivene danju sačuvati za potrošnju noću. Energiju u tom smislu općenito
možemo pohranjivati na više načina, a ovisno o specifičnim prilikama i potrebama odabrat će se
onaj način koji najbolje odgovara postojećim zahtjevima.

7
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

2. Tehnologije za pohranu električne energije

Danas je široka paleta tehnologija i principa, bilo mehaničkih, (elektro)hemijskih ili fizičkih
dostupna za pohranu električne energije, zbog čega imamo i veliki spektar performansi i
kapaciteta za različita područja i količine primjene. Kritični faktor u izgradnji dodatnih
kapaciteta za pohranu je ekonomska izvedba u odnosu na alternative. Ona uveliko ovisi o
lokalnim uslovima i koraka koji se moraju poduzeti da bi se osposobio sistem za skladištenje. U
narednih nekoliko poglavlja prestavljen je pregled trenutno najzanimljivijih primjera pohrane
elektriĉne energije kao što su: reverzibilne hidroelektrane, sistemi za pohranu energije u
komprimirani zrak, protočne baterije, vodik, tehnologija pohrane u baterije, super-kondenzatori
itd.

3. Reverzibilne hidroelektrane

Osim primarne proizvodnje električne energije, svijetla budućnost hidroelektrana mogla bi se

očitovati i kroz potporu akumulacijskih i posebno pumpno-akumulacijskih (reverzibilnih)
hidroelektrana ostalim obnovljivim izvorima energije, najviše energiji vjetra i Sunca.
Akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane imaju mogućnost spremanja energije (pumpanje
vode sa razine nižeg na viši potencijal u trenucima kada u sistemu ima viška električne energije i

8
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

proizvodnja energije iz akumulacijskih jezera kada je ima manjka, uz brzi odziv na potrebe
sistema), te na taj način idealno komplementiraju nestalnu (intermitentnu) proizvodnju energije
iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Trenutno u svijetu postoji oko 127 000 MW reverzibilnih
hidroelektrana, a očekuje se veliki rast tog sektora u sljedećih par godina – do čak 203 000 MW.
Takav nagli rast se predviđa uslijed njihove idealne komplementarnosti s energijom vjetra i
Sunca, te njihovog stabilizacijskog utjecaja na elektroenergetsku mrežu, mogućnosti brzog
odziva na iznenadne promjene u sistemu i sukladno tome mogućnosti pokrivanja vrhova
potrošnje električne energije, tj. najskuplje struje. U razdoblju niske potražnje električne energije
voda se pumpa iz nižeg u viši spremnik vode. U razdoblju više potražnje za električnom
energijom voda se propušta, kroz turbinu natrag u niži rezervoar i pritom se proizvodi električna
struja! Reverzibilna turbina/generator može se ponašati i kao pumpa i kao turbina (obično kao
Francis turbina). Postoje postrojenja koja koriste napuštene rudnike kao niže spremnike, ali u
većini slučajeva su to prirodni spremnici ili čak "umjetni" (iskopani) spremnici. Čiste
reverzibilne hidroelektrane izmjenjuju vodu između dvaju spremnika, a kombinirane reverzibilne
hidroelektrane ujedno proizvode električnu energiju kao konvencionalne hidroelektrane kroz
energiju toka vode! Za elektrane koje ne koriste tzv. sistem napumpanog spremnika (eng.
pumped-storage) možemo reći da su konvencionalne hidroelektrane. Konvencionalne
hidroelektrane koje koriste akumulaciju vode mogu imati sličnu ulogu u električnoj mreži kao
one sa sistemom napumpanog spremnika, tako da odgađaju proizvodnju električne energije sve
dok to nije potrebno. Uzimajući u obzir gubitke uslijed isparavanja akumulirane vode i gubitke
uslijed pretvorbe, približno 70% do 85% električne energije koja se koristi za pumpanje vode u
viši spremnik može biti ponovno dobijeno. Ova tehnologija je trenutno najisplativija u smislu
spremanja velike količine električne energije, ali investicijski troškovi i prisutnost problema
primjerenog geografskog položaja (razlika u visini između spremnika) su kritični faktori pri
odlučivanju o izgradnji.

9
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Slika 1.

Sistem s napumpanim spremnikom (eng.: pumped-storage) prvi je put izveden 1890. godine u
Italiji i Švicarskoj. Reverzibilne turbine su se pojavile tek 1930. godine. Takve turbine mogu
raditi i u režimu turbina/generator i kao pumpa pogonjena elektromotorom. Posljednja
tehnologija na ovom polju su strojevi s varijabilnom (promjenjivom) brzinom vrtnje zbog veće
učinkovitosti. Takvi strojevi proizvode električnu energiju u sinhronizaciji s frekvencijom mreže,
ali djeluju asinhrono kao pumpa. Između 20-tak svjetskh projekata koji su u izgradnji, obnovi ili
su nedavno ušli u pogon izdvajaju se reverzibilna hidroelektrana Avče na rijeci Soči u Sloveniji
ukupne investicije 122 milijuna eura i snage 185 MW, te reverzibilna hidroelektrana Čapljina na
rijeci Trebišnjici, koja se obnavlja, a čija je ukupna snaga 420 MW. U Hrvatskoj je jedina
reverzibilna hidroelektrana RHE Velebit snage 276 MW, koja je u pogonu od 1984. godine. Za
sada nema planova za instaliranjem novih postrojenja reverzibilnih hidroelektrana, iako bi one
bile idelan komplement za iskorištavanje punog potencijala energije vjetra i sunca koji su
posebno prisutni na jadranskoj obali. Istovremeno primjer hidroelektrane Avče pokazuje da uz
pametan odabir lokacije i investiranje cijena tako jedne elektrane po instaliranom megavatu
može biti vrlo prihvatljivo rješenje.

10
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

4. Sistemi za pohranu energije u komprimirani zrak (CAES)

Skladištenje energije komprimiranim zrakom je način spremanja energije koja se generira u

jednom vremenskom periodu, a koristi u drugom. Na uslužnoj razini, energiju generiranu u
periodu niske potrošnje moguće je iskoristiti da zadovolji potrebu u periodu visoke potrošnje.
Komprimirani zrak za energiju spremanja (CAES) postoji već desetljećima, te se uglavnom
koristi u napuštenim rudnicima ili slanim spiljama za spremanje i upotrebu komprimiranog zraka
za proizvodnju električne energije. Pošto nema mnogo takvih lokacija u blizini gradova, tvrtke
pokušavaju razviti tehnologiju koja će se fokusirati na manje i konvencionalnije metode za
spremanje i dohvatanje energije spremljene u komprimiranom zraku.

4.1. Načini skladištenja

Postoje tri načina na koji se sistem može odnositi prema toplini. Pohrana zraka može biti
adijabatska, dijabatska i izotermalna.

Adijabatska pohrana zadržava toplinu dobivenu kompresijom i vraća je zraku kada je potrebno
širenje radi proizvodnje energije. Adijabatski proces je proces kod kojeg nema izmjene topline
između plina i okoliša. Ako je proces još i ravnotežan onda se kaže da je izentropski. Adijabatski
proces pohrane funkcionira bez uporabe međuhladnjaka tokom procesa te time dopušta plinu da
se zagrije tokom kompresije, a ohladi tokom ekspanzije. Ovakav pristup je privlačan jer
izbjegava gubitke vezane za prijenos topline. Jedina mana ovog procesa je da spremnik treba
imati dovoljno dobru izolaciju kako bi se spriječio gubitak topline. Važno je napomenuti da
stvarni kompresori i turbine nisu izentropski, ali im je izentropska iskoristivost približno 85 %. Iz
čega slijedi da je sveukupna iskoristivost pohrane adijabatskih sistema značajno manja od 100 %.

11
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Toplina se može spremiti u krutom tijelu kao npr. betonu ili kamenu ili vjerojatnije u tekućini
kao npr. vrućem ulju (na temp. od 300°C) ili rastaljenim slanim otopinama (na temp. od 600°C).

Diabatska pohrana rasipa višak topline pomoću hladnjaka (na taj se način približava izotermnoj
kompresiji) u okoliš kao otpad. Nakon što se višak topline ukloni iz spremnika, zrak je potrebno
ponovno zagrijati prije širenja u turbini koja pogoni generator. To se može postići pomoću
plamenika na prirodni plin za spremnike komunalne namjene ili pomoću zagrijane metalne mase.
Zbog gubitka topline smanjuje se iskoristivost, ali ovaj pristup je jednostavniji i time jedini takav
sistem koji je doživio komercijalnu upotrebu. Postrojenje McIntosh, smješteno u saveznoj državi
Alabama u SAD-u, koristi takav proces za koji je potrebno 2.5 MJ električne energije i plin donje
ogrjevne vrijednosti 1.2 MJ da proizvede 1 MJ izlazne energije. Postrojenje General Electric
7FA 2x1 s kombinovanim ciklusom, jedno je od najefikasnijih postrojenja na prirodni plin u
funkciji. Postrojenje koristi plin donje ogjevne vrijednost 6.6 MJ po proizvedenom KWh, s
toplinskom iskoritivosti od 54% u usporedbi s McIntoshevih 6.8 MJ s 53% toplinskom
iskoristivosti.

Izotermalna kompresija i ekspanizija približava se pokušaju održavanja radne temperature

pomoću konstantne izmjene topline s okolišem. Ovi procesi praktični su samo pri
niskoenergetskim razinama, bez visoko efektivnih izmjena topline. Teorijska iskoritivost
izotermalnog skladištenja energije teži 100% sa savršenom izmjenom topline s okolišem. U
praksi, nijedan od ovih procesa nije moguć jer se neki gubici topline ne mogu izbjeći.

5. Vodik

Vodik je plin bez boje i mirisa, koji čini 75% ukupne mase svemira. Vodik se na Zemlji nalazi
samo u kombinaciji s drugim elementima kao što su kisik, ugljik i dušik. Da bi se mogao
upotrebljavati kao izvor energije, treba ga odvojiti od tih elemenata. Vodik se može izdvojiti iz
spojeva, koji se nazivaju ugljikovodici, primjenom topline – taj proces naziva se “reformiranje”
vodika. Tako nastaje vodik iz prirodnog plina. Vodik se može dobiti i elektrolizom vode, tj.
razdvajanjem vode na njene sastavne dijelove, vodik i kisik, pomoću elektriĉne energije.
Također neke alge i bakterije mogu uz prisustvo sunčeve svjetlosti u određenim uslovima

12
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

stvarati vodik. Danas se vodik najviše upotrebljava u proizvodnji amonijaka, pročišćavanju nafte
i proizvodnji metanola. Također se koristi kao gorivo za svemirske letjelice i u gorivnim
ćelijama koje astronaute opskrbljuju toplinom, električnom energijom i pitkom vodom.

Slika 2.

5.1. Primjena vodika u gorivnim ćelijama

Gorivne ćelije mogu služiti kao izvor topline i električne energije u zgradama, te kao izvor
električne energije za vozila. Automobilske kompanije razvijaju vozila s gorivnim ćelijama. U
takvom vozilu gorivna ćelija pretvara hemijsku energiju vodika (uskladištenog u vozilu) i kisik
iz zraka u električnu energiju koja pogoni električni motor. Iako gorive ćelije idealno rade na
čisti vodik, u bliskoj budućnosti najvjerojatnije će biti punjene prirodnim plinom, metanolom ili
čak benzinom. Reformiranje tih goriva omogućit će postojeća energetska postrojenja – benzinske
crpke, plinovodi i sl. U budućnosti bi se vodik mogao koristiti i kao nositelj energije, slično kao
električna energija. Pomoću nositelja energije energija se pohranjuje, transportira i dostavlja
potrošačima u upotrebljivom obliku. Na primjer, obnovljivi izvori energije ne mogu stalno
proizvoditi energiju. Sunce ne sija uvijek. Energija Sunca, međutim, može se pohraniti u vodik,

13
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

do trenutka dok ne bude potrebna, te se putem vodika prenijeti na mjesto potrošnje. Neki
stručnjaci smatraju da je vodik gorivo na kojem će se u budućnosti temeljiti cijela gospodarstva,
slično kao što su to fosilna goriva danas.

Prednosti gorivih ćelija: proizvode istosmjernu struju niskog napona i toplinu ( CHP sistemi –
učinak do 80 % ), nemaju pokretnih dijelova (tihi rad – slično bateriji), kontinuirani rad uz stalan
dotok vodika i kisika, raznolikost po vrsti (tehnologiji), veličini, snazi, gorivu, modularni stroj (
broj članaka = napon, aktivna površina = jakost (gustoća) struje. Nekih od nedostataka gorivih
ćelija: trajnost i pouzdanost (stanje, 1.000-3.000 h, željeni broj sati rada od 5.000…40.000),
proizvodnja vodika (fosilne sirovine u usporedbi s obnovljivim izvorima energije), troškovi po
kW (ne samo Pt) predviđanja za visokovolumnu proizvodnju sistema s gorivnim člancima: oko
300 US$ / kW; 60% svežanj članaka, platina 63 US$ / kW (21 % od ukupne cijene); postignuto
1.000 US$ / kW (ICE, benzin: 20-50 US$ / kW)., elektrokatalizator, polimerna membrana,
upravljanje vodom., razgradnja i korozija materijala (niske i visoke temperature, pH).

Treba još svakako napomenuti, da kao prvo, ćelije trebaju trajati godinama, a ne samo
sedmicama koliko traje prosječna svemirska misija. Drugo, kisik koji je potreban ćelijama za rad

14
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

dolazi iz atmosfere koja je mješavina plinova od kojih su svi osim kisika smetnja za rad ćelija. I
treće, ćelije su krajnje skupe. Ćelije koriste platinu kao katalizator i svi pokušaji da se cijena
ćelija spusti ispod oko $7000 po kilowatu ostali su bez rezultata. To znači da za automobil od
100 konjskih snaga trebamo 75 kilovata, a to znači i oko pola milijuna dolara vrijedne gorive
ćelije. Kao rezultat svega toga, automobil s gorivim ćelijama ,jednakih performansi kao vozilo na
običan benzin skuplji je oko 400 puta. Danas postoje diesel motori čija se učinkovitost penje na
nevjerojatnih 55 %. Nasuprot tome, efikasnost gorivih ćelija je dosegla 38%.

6. Tehnologija pohrane u baterije

Baterijski sistemi za skladištenje energije pronalaze široku primjenu u različitim sistemima za

proizvodnju električne energije karakteriziranim izraženim varijacijama u razini proizvodnje, kao
što su hibridna električna vozila i elektroenergetski sistemi sa značajnim udjelom obnovljivih
izvora energije (npr. kod izjednačavanja opterećenja i napona električne mreže i regulacije
frekvencije). Njihove glavne prednosti u odnosu na konkurentne sisteme poput zamašnjaka i
hidropneumatskih sistema za skladištenje energija, leže u relativno malim dimenzijama samog
sistema, izostanku pomičnih dijelova (osim kod protočnih baterija) i najvažnije, „direktnom“
skladištenju električne energije (kroz reverzibilne elektrokemijske reakcije). Presjek tipične
reverzibilne elektrokemijske ćelije prikazuje [Slika 4.], zajedno s tokovima struje (iona) tijekom
punjenja i pražnjenja ćelije. Premda se često koristi termin baterija, osnovni elektrokemijski
element se naziva ćelija. Tri osnovna dijela svake elektrokemijske ćelije su negativno nabijena
elektroda (anoda), pozitivno nabijena elektroda (katoda) i elektrolit koji služi kao medij za
razmjenu iona između elektroda unutar jedne ćelije.

15
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Slika 4.

Prilikom pražnjenja baterije negativna elektroda oksidira, a pozitivna elektroda reducira. U

slučaju punjivih baterija, elektrode zamijene uloge prilikom punjenja. Tada na pozitivnoj
elektrodi dolazi do oksidacije, a na negativnoj do redukcije. Oksidacija je hemijska reakcija u
kojoj dolazi do primanja elektrona, prilikom čega atomi postaju negativno nabijeni ioni (anioni).
Redukcija je suprotna reakcija oksidaciji, kod koje dolazi do otpuštanja elektrona prilikom čega
atomi postaju pozitivno nabijeni ioni (kationi). Oksidacija i redukcija su poznate pod
zajedničkim nazivom redoks-reakcije.

Razina akumuliranog električnog naboja u bateriji obično se izražava bezdimenzijskim

koeficijentom koji se naziva stanje napunjenosti, SoC (State of Charge). Stanje napunjenosti se
može zapisati kao omjer trenutne količine naboja u bateriji (Qbat) i maksimalne količine naboja
(Qmax) koja moţe biti pohranjena u bateriji pri određenom nivou ispražnjenosti (struji
pražnjenja), kako slijedi:

𝑄𝑏𝑎𝑡
SoC= (1)
𝑄𝑚𝑎𝑥

Uz stanje napunjenosti često se koristi i drugi parametar, dubina (razina) ispražnjenosti (DoD;
Depth of Discharge), koji glasi:

DoD= 1- SoC (2)

16
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Prema strukturi elektroda i elektrolita, elektrokemijske baterije dijelimo na nekoliko kategorija:

1. baterije sa tekućim elektrolitom i krutim elektrodama, kao što su olovne (LA), nikalkadmijeve
(Ni-Cd), nikal-metal-hidridne (Ni-MH) i litij-ionske (Li-ion) baterije;

2. baterije sa krutim keramiĉkim elektrolitom i tekućim (rastaljenim) elektrodama (tzv. visoko-

temperaturne baterije), kao što su natrij-sumpor (NaS) i ZEBRA baterije;

3. baterije sa dva međusobno razdvojena elektrolita, koji se kombiniraju unutar takozvane

regenerativne gorivne ćelije za vrijeme punjenja i pražnjenja. U ovu skupinu baterija poznatiju
kao protočne baterije, pripadaju takozvane vanadij-redoks (VRB), natrij-brom (Na-Br) i cink-
brom (Zn-Br) baterije.

6.1. Olovne akumulatorske baterije

Olovne akumulatorske baterije (baterije s olovnim elektrodama i sumpornom kiselinom kao

elektrolitom) predstavljaju najstariju i najrazvijeniju tehnologiju punjivih baterija. Glavna
prednost im leži u malim troškovima proizvodnje, robusnosti, relativno velikoj gustoći snage
prilikom udarnih opterećenja (do 300 W/kg), malom intenzitetu samopražnjenja, te relativno
dugom životnom vijeku i općenito dugom životnom ciklusu pri malim do srednjim iznosima
ispražnjenja (DoD). Glavni nedostatci su im mala gustoća energije (tipično manje od 40 Wh/kg),
prilično smanjen životni ciklus za vrlo velike DoD (tipično od 600 do 1200 ciklusa), štetnost za
okoliš (koriste se toksični materijali: sumporna kiselina kao elektrolit i olovo za elektrode) i
zahtjevi za održavanjem (gubitak vode/vodika u slučaju prepunjenosti). Zahtjevi na održavanje i
sigurnost nisu izraženi ako se koriste ventilima regulirane olovne baterije (VRLA). Ovakve
baterije su dobro zabrtvljene(ventil je sigurnosna mjera za sprečavanje visokih tlakova), tako da
je unutar takve baterije moguća rekombinacija kisika i vodika i smanjen gubitak vode u odnosu
na klasične olovne baterije VRLA baterije su i sigurnije za korištenje jer je kiselina (elektrolit)
najčešće imobilizirana (korištenjem pređe od staklenih vlakana, odnosno elektrolita u obliku
gela).

17
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

6.2. Baterije bazirane na niklu (Ni-Cd I Ni-MH)

Baterije bazirane na niklu (Ni-Cd i Ni-MH) karakterizirane su s približno dvostruko većom

gustoćom energije i snage u odnosu na olovne baterije, a uz značajno veći broj ciklusa sa dubljim
djelovanjem pražnjenja (2000 ciklusa prilikom 80% DoD i preko 10 000 ciklusa uz 20% DoD za
Ni-MH baterije). Ni-MH baterije polako istiskuju Ni-Cd baterije, prvenstveno zbog visoke
štetnosti kadmija na okoliš, pojave memorijskog efekta koji smanjuje životni vijek ćelija i
mogućnosti pojave efekta „termalnog pobjega“ pri niskim temperaturama. Osim toga, Ni-MH
baterije su sigurnije i imaju veću gustoću snage. Glavni nedostatak baterija baziranih na niklu je
njihovo relativno veliko samopražnjenje i potreba za pripadajućom elektronikom koja kontrolira
razinu napunjenosti.

6.3. Litij-jonske baterije

Litij-ionske baterije i njima srodne tehnologije (litijev polimer) karakterizira vrlo kompaktan
dizajn i trajnost, što ih čini pogodnima za primjenu u mobilnim uređajima potrošačke elektronike
i automobilskim primjenama kao što su utični (plug-in) hibridni električni automobili. Također,
imaju vrlo veliku gustoću energije i snage, uz istovremenu otpornost na memorijski efekt, malo
samopražnjenje, najveću gustoću struje u usporedbi sa ostalim baterijama i mogu izdržati
prilično velik broj ciklusa punjenja i pražnjenja (preko 50 000 ciklusa uz niski DoD). Glavni
nedostatak ovih baterija su visoki troškovi proizvodnje, koji uključuju sofisticirane upravljačke
sisteme baterija za zaštitu od prevelike struje i prevenciju otkazivanja zbog prevelikog ili
premalog napona.

18
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

6.4. Visoko-temperaturne baterije

Visoko-temperaturne baterije zahtijevaju visoku radnu temperaturu, između 270 °C i 350 °C,
kako bi se održala reakcija između anode od rastaljenog sumpora i katode na bazi natrija, te
visoka vodljivost iona u „krutom elektrolitu“ načinjenom od aluminijeve keramike, [Slika 2].
Njen glavni nedostatak se krije u potrebi za dodatnim izvorom topline kako bi se reakcija
započela/održala, te u potrebi za regulacijom temperature pojedinih ćelija, što smanjuje ukupnu
efikasnost baterije i zahtjeva učinkovitu toplinsku izolaciju. Njihove prednosti (u odnosu na
ostale baterije) su: vrlo visoka gustoća snage i energije (do 120 W/kg i 150 Wh/kg), visoka
efikasnost punjenja, mali troškovi, izostanak samopražnjenja tijekom skladištenja (hemijske
reakcije se ne mogu odvijati na niskim temperaturama), robusnost i velik broju životnih ciklusa.
Sigurnosni i okolišni zahtjevi su vrlo mali jer je baterija kompletno zabrtvljena (posebice
ZEBRA baterije koje se razvijaju za automobilske primjene).

6.5. Protočne baterije

Protočne baterije su kompleksni elektrohemijski sistemi sa dva cirkulirajuća elektrolita koji se

kombinuju (reaguju) u elektrohemijskim redoks reakcijama unutar tzv. regenerativne gorivne
ćelije (regenerativnog gorivog članka), [Slika 2]. Ako su elektrolitivrazdvojeni dok baterija ne
radi, neće doći do samopražnjenja, što čini ovaj tip baterije idealnim za dugotrajno skladištenje
energije. Ostale prednosti ovakvih baterija su: kapaciteti energije i snage su djelotvorno
razdvojeni (iznos snage je ograničen veličinom gorivog članka); kapacitet skladišta energije ovisi
samo o veličini spremnika za elektrolit; sposobnost brzog dopunjenja (jednostavnom zamjenom
ispražnjenog elektrolita); velik broj životnih ciklusa i dugačak radni vijek (jednostavna zamjena
elektrolita i moguće obnavljanje gorivog članka); te, konačno, u mogućnosti potpunog pražnjenja
(DoD = 100%) bez negativnih učinaka. Glavni nedostatci ove relativno nove baterijske

19
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

tehnologije leže u vrlo velikim dimenzijama (zahtijevaju prostor za spremnike i pomoćne crpke)
i niskoj specifiĉnoj gustoći energije (manje od 50 Wh/kg). Ostali problemi se odnose na rad
hemijskog postrojenja koje uključuje sisteme crpki i spremnika, uz moguć uticaj na okoliš u
slučaju baterija na bazi broma. Izrada ovih baterija za komercijalnu upotrebu trenutno je još
uvijek ograničena.

Slika 5.

7. Zamašnjaci
Kod pohrane energije pomoću zamašnjaka rotacijska energija je pohranjena u ubrzanom rotoru
masivnog rotirajućeg cilindra. Glavne komponente zamašnjaka su rotirajuće tijelo/cilindar
(sastavljen od oboda pričvršćenog na osovinu), ležajevi i uređaj za prijenos (motor/generator
montiran na statoru) što je prikazano na slici 6. Energija u zamašnjaku se održava držeći
rotirajuće tijelo pri konstantnoj brzini. Povećanje brzine rezultira većom pohranom energije. Da
bi se ubrzao zamašnjak dovodi se električna energija pomoću uređaja za prijenos. Prilikom
smanjenja brzine rotacije zamašnjaka, električna energija se odvodi pomoću istog uređaja za
prijenos.

20
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Slika 6. Zamašnjak

Zamašnjaci prve generacije koji su dostupni od otprilike 1970. godine koristili su veliko čelično
rotirajuće tijelo na mehaničkim ležajevima. Napredni sistemi skladištenja energije pomoću
zamašnjaka imaju rotore izrađene od ugljičnih vlakana visoke čvrstoće na magnetskim
ležajevima unutar kućišta u kojemu je vakuum te se vrte brzinom 20000 do preko 50000
okretaja po minuti. Glavne karakteristike zamašnjaka su izvrsna stabilnost ciklusa, dug životni
vijek, malo održavanja, visoka gustoća energije i korištenje ekološki inertnog materijala.
Međutim, zamašnjaci imaju visoku razinu samo-pražnjenja zahvaljujući otporu zraka i gubicima
u ležajevima te imaju nisku učinkovitost.

Današnji zamašnjaci komercijalno su razmješteni za kvalitetu električne energije u industriji te

za neprekidno napajanje električnom energijom, uglavnom u hibridnoj izvedbi. Nastoji se
optimizirati zamašnjake kako bi produžili postupak trajanja (do nekoliko sati) kako bi ih koristili
kao uređaj za pohranu u vozilima i elektranam.

21
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

8. Super-kondezatori (Ultrakondezatori)

Ultrakondenzatori ili kako ih se još naziva superkondenzatori spremaju elektriĉnu energiju na isti
način kao i obični kondenzatori. Akumulacija energije u kondenzatoru, a tako i
ultrakondenzatoru, uključuje nagomilavanje naboja suprotnog polariteta na elektrodama
kondenzatora, čime se stvara razlika potencijala između elektroda. Kako je energija uskladištena
u kondenzatoru proporcionalna površini elektroda, a obrnuto proporcionalna njihovoj
udaljenosti, da bismo povećali količinu uskladištene energije potrebno je povećati površinu
elektroda, a smanjiti njihovu udaljenost. O tome se vodilo računa prilikom konstrukcije
ultrakondenzatora.

Kod ultrakondenzatora površina elektroda mnogostruko je povećana u odnosu na klasične

kondenzatore primjenom poroznih elektroda, koje su uglavnom građene od nanočestica grafita ili
isprepletenih ugljičnih nanocjevčica u međusobnom električnom kontaktu, a koje su presvučene
nanometarskim slojem izolatora i uronjene u elektrolit. Dipolni sloj formira se u vrlo tankom
sloju, između plohe nanočestice i elektrolita. Za razliku od baterije, ultrakondenzatori mogu
razviti veliku snagu i imati gotovo neograničen broj ciklusa punjenja-praţnjenja (tipično se
navodi brojka od preko 500 000 ciklusa punjenja i pražnjenja). Usporedba principa rada
ultrakondenzatora i klasičnog kondenzatora prikazana je putem shematskih prikaza [Slika 7].

22
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Kapacitet ultrakondenzatora prikazuje se jednačinom:

𝐴
𝐶𝑢𝑐= ε 𝑑 (3)

gdje je ε dielektrična konstanta izolacijskog sloja, A je efektivna površina i d je debljina

izolacijskog sloja. Kako se koriste nanoporozni materijali, efektivna površina je jako velika a
debljina izolacijskog sloja jako mala, specifična kapacitivnost ultrakondenzatora može narasti do
650 F/g i 1300 F/cm3. Energija akumulirana u ultrakondenzatoru proporcionalna je
akumuliranom naboju Quc:

𝑄2
Wuc= 2𝐶𝑢𝑐 (4)
𝑢𝑐

Kako stanje napunjenosti ultrakondenzatora izravno ovisi o akumuliranom naboju

ultrakondenzatora Quc, energija pohranjena u ultrakondenzatoru se može zapisati na slijedeći
način:

𝑆𝑜𝐶 2 𝑄𝑚𝑎𝑥
2
Wuc= (5)
2𝐶𝑢𝑐

gdje je Qmax maksimalni nabojni kapacitet ultrakondenzatora, koji je određen maksimalnim

naponom na stezaljkama Umax (Qmax = CucUmax) i iznosom kapaciteta Cuc.

23
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Ultrakondenzatore karakteriziraju sljedeće prednosti u odnosu na baterije:

1. Ograničen kapacitet i nisku gustoću energije (samo oko 5 Wh/kg i 10 kWh/m3) zbog malog
radnog napona ultrakondenzatorskih ćelija (Uuc < 3.6 V), potrebnog kako bi se izbjeglo
razlaganje elektrolita i s time povezano oštećenje ćelije;

2. Visoka cijena uređaja s obzirom na količinu moguće uskladištene energije, koji se kreću od
1800 EUR/kWh do 7500 EUR/kWh;

3. Visoko varirajući napon ultrakondenzatora prilikom njegovog punjenja/pražnjenja

−1
Uuc(t)=𝐶𝑢𝑐 ∫ 𝑖𝑢𝑐 (𝑡)𝑑𝑡.

Ograničenja napona mogu se riješiti spajanjem ultrakondenzatora u seriju, dok se varijacije

napona mogu ublažiti uz kontrolu izlaznog napona ultrakondenzatorskog sistema pomoću
DC/DC pretvarača.

9. Usporedba prema temeljnim karakteristikama

Usporedba gustoće energije, gustoće snage i učinkovitosti različitih tipova baterija prikazuje
[Tablica 1]. Iz priloženih podataka vidljivo je da litij-ionske baterije i njima srodne baterije imaju
najveću gustoću energije i snage. Visoko temperaturne baterije pokazuju dobar omjer dobivene
snage i energije. Olovne baterije i baterije na bazi nikla su prikladne za kratkotrajno
opskrbljivanje energijom (relativno niska specifična gustoća energije). Također je vidljivo da
ultrakondenzator (UC) ima puno veću gustoću snage u odnosu na baterije, ali isto tako i manji
iznos gustoće energije što ga čini nepovoljnim za skladištenje velike količine energije.

Kompaktnost sistema za skladištenje energije, baš kao i energetska učinkovitost su važan faktor
pri konstruiranju sistema za skladištenje energije, naročito za primjenu kod prenosivih uređaja,
izoliranih energetskih sistema i ugradnju u urbanoj okolini. Li-ion i NaS baterije imaju najveći
kapacitet pohrane energije uz zadovoljavajuće dimenzije i učinkovitost. Drugi tipovi baterija
pretežno su veći i teži za istu količinu pohranjene energije, naročito protočne baterije.

24
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Usporedba cijena se temelji na troškovima uloženim pri pohranjivanju energije i životnom

ciklusu. Najmanje troškove po ciklusu imaju NaS baterije i protočne baterije koje imaju i
relativno malu cijenu same baterije što se vidi iz [Tablica 1], dobra ciklička svojstva (mogu
izdržati veliki broj ciklusa punjenja i pražnjenja) i mogućnost produženja vijeka trajanja
(isplativo samo u slučaju protočnih baterija). Olovne, Ni-Cd i litijeve baterije imaju puno veće
troškove po ciklusu punjenja/pražnjenja, uz što se posebno ističu loša ciklička svojstva kod
olovnih baterija i visoka nabavna cijena baterija baziranih na niklu i litiju. Ultrakondenzatore
karakterizira visoka cijena uređaja po jedinici pohranjene energije, ali i niski troškovi po ciklusu
punjenja/pražnjenja. Valja napomenuti da cijena ultrakondenzatora ubrzano opada: cijena
ultrakondenzatora kapaciteta 3000 F 2000. godine bila je oko 2260 EUR, dok je 2011. bila svega
38 EUR.

Životni ciklus baterije definira se kao ukupan broj svih ciklusa punjenja/pražnjenja do određenog
konstantnog nivoa ispražnjenosti (DoD). Za uspoređivanje životnih ciklusa baterija uzeti su
podaci iz dostupne literature, gdje se pod visokom razinom ispražnjenja misli na 75% DoD i
više, a pri niski do srednji na 20-60% DoD. Podaci koje daje [Tablica 2] ukazuju da je ukupan
broj ciklusa punjenja i pražnjenja baterije značajno smanjen ako se baterija prazni do visokog
iznosa DoD, prilikom čega dolazi do ubrzanog starenja (propadanja) elektroda i elektrolita. S
druge strane, životni vijek baterije se može znatno produžiti izbjegavanjem dubokih ispražnjenja
(uz nisku razinu DoD), ali to zahtijeva korištenje predimenzioniranih baterijskih sistema.

25
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

Današnji komercijalni ultrakondenzatori mogu podnijeti milijun ciklusa (iako se navode iznosi i
do 20 milijuna ciklusa), pri čemu se tipično dolazi do pada kapaciteta do maksimalno 20%
tijekom eksploatacije od 10 godina, uz predviđeni vijek trajanja 20 godina.

26
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

10. Zaključak

U ovome radu predstavljeni su sistemi za skladištenje energije temeljeni na reverzibilne

hidroelektrane, sistemi za pohranu energije u komprimirani zrak, vodik, tehnologija pohrane u
baterije, super-kondenzatori. U prvom dijelu rada analizirani su navedeni sistemi za skladištenje
energije s obzirom na temeljne mehanizme za pohranu energije, te su predstavljeni prema
glavnim aspektima njihovog korištenja poput učinkovitosti, kapaciteta energije/snage i
pouzdanosti. Razvoj matematičkih modela baterije i ultrakondenzatora usmjeren je prema
aplikacijama za nadzor regulacije tokova energije, uključujući nadzor stanja napunjenosti (SoC)
sistema za skladištenje energije. Temeljni ciljevi Europske unije, kada govorimo o pohranama u
energetskom sektoru, jesu poticanje ulaganja u svim zemljama članicama u nove i uspješnije
tehnologije u području skladištenja energije dobivene iz obnovljivih izvora, s namjerom
premošćivanja jaza između uspješnih demonstracija inovativnih tehnologija i njihove efektivne
upotrebe na širokom tržištu. Također, naglašeni su i ciljevi promidžbe strateških tehnologija,
jačanja tržišnog iskustva i doprinosa smanjivanju financijskog rizika i drugih opaženih rizika i
barijera koje općenito koče razvoj i ulaganja u nove sisteme pohrane električne energije
dobivene iz obnovljivih izvora.

27
Dženan Mešić
 Seminarski rad: Mogućnosti skladištenja električne energije

11. Literatura

Car, S.: Obnovljivi izvori energije: Tehnologije i razvoj gospodarstva, prezentacija, FER Zagreb,
27. listopada 2009.

J. R. Miller. A. F. Burke: Electrochemical Capacitors: Challenges and Opportunities for Real-

World Applications, The Electrochemical Society's Interface, Vol. 17 (2008.), No. 1, str. 53-58

http://www.energyharvestingjournal.com/articles/supercapacitors-replace-batteries-
00004386.asp?sessionid=1

Pavković, D., Hoić, M., Petrić, J., Herold, Z., Deur, J.: An Overview of Energy Storage Systems
Considering Renewable Energy Applications, interni izvještaj, Zagreb, 2012.

Sarasua, A. E., Molina, M. G., Pontoriero, D. E., Mercado P. E.: Modelling of NAS Energy
Storage System for Power System Applications, 2010 IEEE/PES Transmission and Distribution
Conference and Exposition, str. 555-560, Sao Paolo, Brazil, Studeni 2010.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Skladi%C5%A1tenje_energije_iz_elektri%C4%8Dne_mre%C5%B
Ee#Vodik

28
Dženan Mešić