Professional Documents
Culture Documents
MilanUzelacFilozofijaObrazovanja I PDF
MilanUzelacFilozofijaObrazovanja I PDF
MILAN UZELAC
FILOZOFIJA
OBRAZOVANJA
I
Filozofske osnove
savremenih pedagoških teorija
Ф2012
www.uzelac.eu 1
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 6
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 8
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 10
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
6 Ovde nije reč o osudi tzv. reformatora obrazovanja, koji sebe nazivaju
bolonjistima; o tome uopšte nije reč. Oni su uradili šta su uradili. Uradili
su to iz dubokog uverenja da čine nešto dobro. I to jeste već problem:
kako ih razumeti? Oni jesu za sud, no ne za sud njihovog sistema, jer taj
sistem u nekoherentnosti izmiče svakoj racionalnoj osudi budući da je bez
temelja, iracionalan.
www.uzelac.eu 11
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 12
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
da prvi filozofski sistem imamo tek u novo doba, u XVII stoleću, kod
Spinoze, a poslednji dva stoleća kasnije, kod Hegela.
www.uzelac.eu 23
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 31
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
2
Obrazovanje i znanje
a. Ideja obrazovanja
21Upravo u tom smislu trebi razumeti reči ap. Pavla o tom kako sve novo
postade (2. Kor. 5. 17).
www.uzelac.eu 34
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 35
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 37
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
22U zemlji Srbiji oni imaju sasvim određena, svima poznata imena i
prezimena (mala je to zemlja) i zato je smešno i groteskno kad u
www.uzelac.eu 38
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 41
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 42
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 43
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 46
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 51
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 52
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
27Ovde bi se kao primer mogla navesti mnoga muzička dela koja što su
starija, sve su slušaocima strana i manje „razumljiva“, odnosno, manje
prihvatljivija.
www.uzelac.eu 56
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
f. Dimenzije obrazovanja
www.uzelac.eu 61
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
Uvod
www.uzelac.eu 62
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
1. Pragmatizam
www.uzelac.eu 74
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
2. Psihoanaliza
3. Epistemologija
www.uzelac.eu 97
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 99
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
4. Strukturalizam
www.uzelac.eu 104
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
5. Postmodernizam
www.uzelac.eu 115
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
36 Zatvorite oči i ponovite ovu čarobnu reč "gurua" danas sve ređih
zagovornika postmodernistčkih strategija. Ovde moram reći da nemam
ništa ni protiv postmodernista ni protiv njihovog zalaganja za
postmoderne principe. Ono što meni smeta to je apologija neodgovornosti,
nekritičnosti i površnosti koja sledi iz postmodernizma. Tek
postmodernistička neodgovornost omogućuje neodgovorno
bombardovanje neke zemlje ili ubijanje nedužnih ljudi koje za sobom ne
povlači nikakve sankcije. Može neko mrzeti metafiziku i voleti
postmodernu – to je emotivni stav. Ono što je bitno, jeste posledica te
ljubavi: da li na njoj počivaju i ostala uverenja.
www.uzelac.eu 116
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 127
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 138
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 144
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 148
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
7. Dijalogizam
www.uzelac.eu 151
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 154
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 161
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
8. Egzistencijalizam i egzistencijalna
psihoanaliza
www.uzelac.eu 163
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 168
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 175
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 177
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
44 Samost, Ichheit.
www.uzelac.eu 180
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 181
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
9. Anarhizam
www.uzelac.eu 190
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 191
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 192
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
a. Pragmatistička pedagogija
www.uzelac.eu 197
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
b. Eksperimentalna pedagogija
c. Ekologija i pedagogija
www.uzelac.eu 206
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
3. Obrazovanje u dijalogu
www.uzelac.eu 214
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 215
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 222
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 226
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 230
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
Uvod
57 Videti:
www.uzelac.eu 233
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
potrebno, budući da dete od samog početka sve zna, a u tom smislu, ono
je ništa drugo do bog sveznajući i nije mu potrebno nikakvo obrazovanje
www.uzelac.eu 234
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 241
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 243
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
a.
Nakon vremena pedagogije kojem su pripadali
Komenski, Pestaloci, Didro, Ruso, pa i ostareli Kant,
nastupilo je vreme anti-pedagogije. Ako su prosvetitelji
otkrili vreme detinjstva, ukazujući na jednu specifičnu,
kvalitativnu fazu u razvoju čoveka, antipedagozi nastoje da
sruše mit o detinjstvu ističući kako je „najbolji put
vaspitanja deteta, ostaviti ga na miru“63 i ne stvarati
predstavu o detinjstvu kao posebnom svetu, a najnanje
detetu nametati neke stavove starijih, jer ono već od svog
rođenja zna šta mu treba a šta ne.
Sedamdesetih godina prošlog stoleća ovakvi stavovi
kod mnogih tradicionalno obrazovanih pedagoga nailazili su
na odbojnost usled još uvek opštevladajućeg shvatanja o
pravu deteta na detinjstvo, a kritike antipedagoga da se
time s decom postupa kao s posebnom rasom, da se gubi
kontakt s decom, nisu bile shvaćene u svoj svojoj
dalekosežnosti.
Uostalom, to je vreme kritike neopravdanog
povećanja masovne potrošnje koju su forsirali mediji i
reklama, vreme kritike narastajućih veštačkih potreba,
vreme definitivnog raskida s idejama potrošnje kakve je
imalo prethodno stoleće64. Predstavnici antipedagogije
pravilno uočavaju da dolazi do pretvaranja deteta u objekt a
ne subjekt.
To postvarenje odvija se stvaranjem čitavih novih
industrijskih grana koje treba da zadovolje navodno
63 Firestone, S.: Nieder mit der Kindheit! In: Kursbuch, 34. Berlin,
Dezember 1973, S. 13.
64 Prethodno stoleće, druga polovina XIX stoleća ne zna za menadžere
b.
Ovde treba imati u vidu još jednu dimenziju
problema: antipedagogija nije usmerena protiv obrazovanja
kao takvog, već protiv vaspitanja i u tom smeru primenjene
pedagogije, protiv vaspitanja uopšte a ne samo protiv
autoritarnog vaspitanja. U samom izrazu „vaspitanje“ krije
se predstava određenog cilja koji dete treba da dostigne, reč
je tu o vrednostima kojima ono treba da ovladala.
Tako nešto bilo je već duže vremena pripremano i
nije nastalo ni u nekom proizvoljnom trenutku a još manje
slučajno. Sama deklaracija o pravima deteta, ponikla na
protestantskoj osnovi (što ne treba prestati nakad
naglašavati), a koja je polazila od neophodnosti poklanjanja
povećane pažnje detetu, uvažavanju njegovih prava,
tolerisanja njegovih osećanja, a s motom da dete najbolje
zna šta je za njega dobro a šta ne, imala je dalekosežne
posledice u preoblikovanju sistema vrednosti novih
generacija.
Antipedagogija svoju negativnu energiju usmerava
na vaspitanje jer je jasno da vaspitanje podrazumeva i
slobodu za racionalnost, slobodu za um, koja nije data već je
usmerenje ka nekom cilju koje podrazumeva proces
obrazovanja.
Danas smo u situaciji rušenja obrazovanja njegovim
relativizovanjem. Na taj način postaje vidno kako je
antipedagogija pripremila tlo rušenja celokupnog sistema
www.uzelac.eu 248
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 254
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
7. Čemu obrazovanje?
71U SFRJ, koja nikom nije odgovarala, bilo je tri u svetu priznata
univerziteta (Beograd, Zagreb, Ljubljana) a tako je i danas; istina, sad ih
navodno, ima na stotine; ne zna im se ni broj ni smisao. U Srbiji postoji
bar sto pravnih fakulteta, o privatnim fakultetima i univerzitetima
nemoguže je više ozbiljno govoriti. Ima univerziteta s desetinama hiljada
studenata koje vikendom obilaze kombijima nastavnici (i teško da će biti
ukinuti zbog suludosti svoje, jer na njima tezgare ministri svakog saziva,
a koji za drugo i nisu); iskreno mi je žao vredne i dobre omladine, željne
znanja, koja se našla u rukama likova kojima bi Ostap Bender samo
pozavideo. Nakon rastočavanja države i podpadanjem njenih institucija
pod nadzor međunarodnih organizacija, pri čemu MMF uzima sebi za
pravo da se bavi organizacijom obrazovanja ili zdravstva u Srbiji (!!!???),
jasno je da tu više ni o kakvom obrazovanju ne može biti reči, ali i ni o
kakvoj samostalnoj državi s pravom odlučivanja njenih institucija o bilo
čemu. Razume se, meni nije namera da se bavim onima koji su
obrazovanje tokom poslednjih deset godina u takvo stanje doveli (zna se
ko njima treba da se bavi i gde im je mesto), već pitanjem kako iz ovakve
www.uzelac.eu 259
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
situacije izaći, ako je to više uopšte moguće. A toliko bih želeo da nisam u
pravu i da neko može opovrgnuti ovo što govorim. No, istina je jedna.
72Takvoj „filozofiji“ je i sholastička formalna logika nedostižni misaoni
uzor.
73
Da bolje nije ni u zemljama u našem okruženju, gde je situacija ista kao i kod
nas, i to u tolikoj meri koliko mi i ne slutimo, svedoči na svom blogu (
http://mrak.org/tag/branko-despot/ )Marko Rakar, nadodeći po sećanju, reči Branka
Despota sa prvog predavanja Uvoda u filozofiju, na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, početkom devedesetih godina prošlog stoleća: “Ako mislite da ste
pametni – niste. Ako mislite da ćete na ovome fakultetu postati pametniji
– nećete, i bolje je da odmah odete kući. Ako mislite da ćete se nakon
završetka ovog fakulteta zaposliti, tada se grdno varate i gubite svoje
www.uzelac.eu 260
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 262
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
www.uzelac.eu 265
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
Pogovor
Autor
Tehnička napomena:
Ova knjiga postoji samo u elektronskoj formi i postavljena
je na sajt www.uzelac.eu 29. oktobra 2012. godine u 18.45.
www.uzelac.eu 266
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
Sadržaj
Uvod
1. Pragmatizam
2. Psihoanaliza
3. Epistemologija
4. Strukturalizam
5. Postmodernizam
6. Fenomenologija
7. Dijalogijam
8. Egzistencijalizam
9. Anarhizam
www.uzelac.eu 267
Milan Uzelac Filozofija obrazovanja I
Izdavač:
Visoka strukovna škola za obrazovanje vaspitača
Vršac
Biblioteka:
Istraživačke studije
55
FILOZOFIJA OBRAZOVANJA I
(Filozofske osnove savremenih pedagoških teorija)
Milan Uzelac
Za izdavača:
Prof. dr Grozdanka Gojkov, direktor
Recenzenti:
Prof. dr Dragan Koković (Univerzitet u Novon Sadu)
Doc. dr Anatolij Samarin (MGIMO, Moskva)
Vršac
2012
(Elektronsko izdanje)
ISBN 978-86-7372-162-0
УЗЕЛАЦ, Милан
Filozofija obrazovanja I. Filozofske osnove savremenih pedagoških
teorija [Elektronski izvor] / Milan Uzelac . – Vršac : Visoka strukovna
škola za obrazovanje vaspitača, 2012 . – str. 268 ; 21 cm. – (Biblioteka
Istraživačke studije / Visoka škola za obrazovanje vaspitača, Vršac ; 55)
Način dostupa (URL) : www.uzelac.eu
ISBN 978-86-7372-162-0
a) Filozofska pedagogija
COBISS.SR-ID 274892807
www.uzelac.eu 268