SVEUĈILIŠTE U RIJECI

GRAĐEVINSKI FAKULTET

Sveuĉilišni diplomski studij

GEOTEHNIĈKE KONSTRUKCIJE

seminarski rad

Tema: GEOTEHNIČKA SIDRA

Izradili: Karlo Šimić

Danijel Vuk

DATUM: siječanj 2012.

Nastavnik:

Prof. dr.sc. Ţeljko Arbanas

GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Sadržaj

1. Uvod ...............................................................................................................................3
2. Upotreba geotehničkih sidara ..........................................................................................4
3. Vrste i dijelovi sidara.......................................................................................................8
3.1. Injektirana sidra ...........................................................................................................8
3.2. Sidra s mehaničkim usidrenjem .................................................................................. 10
3.3. Samobušeća injektirana sidra ..................................................................................... 10
3.4. Sidra koja nose na trenje (frikcijska sidra) ..................................................................11
3.5. Popustljiva sidra......................................................................................................... 12
4. Materijali i proizvodi .....................................................................................................14
5. Projektiranje geotehničkih sidara ................................................................................... 16
5.1. Općenito .................................................................................................................... 16
5.2 Granično stanje nosivosti............................................................................................ 17
5.3 Granično stanje uporabljivosti.................................................................................... 19
6. Zaštita čeličnih natega i napregnutih čeličnih komponenti od korozije ........................... 21
6.1 Općenito ..................................................................................................................... 21
6.2 Uobičajeni sustavi i materijali za korozijsku zaštitu .................................................... 22
6.3 Primjena korozijske zaštite .......................................................................................... 25
7. Izvedba .......................................................................................................................... 28
7.1 Bušenje ....................................................................................................................... 28
7.2. Proizvodnja, transport, rukovanje i instalacija natega ................................................. 30
7.3. Napinjanje ................................................................................................................. 33
8. Ispitivanje, nadzor i monitoring ..................................................................................... 34
9. Dokumentiranje ............................................................................................................. 38
10. Zaključak ...................................................................................................................... 39
11. Literatura ....................................................................................................................... 40

2
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

1. Uvod
Značajniji razvoj tehnologije sidrenja u geotehnici tijekom vremena doveo je do razvoja
mnogih sustava sidrenja, vrsti sidara i tehnologija izvedbe čija kvaliteta i primjenjivost ovisi o
više čimbenika. U slučaju da je pred geotehničara postavljen zahtijev odabira vrste sidrenja
vaţno je da ima osnovu iz koje moţe dobiti povratnu informaciju za rješavanje konkretnog
problema s kojim se susreće. Cilj seminara je prikazati tipove sidara koja se najviše
primjenjuju, vrste materijala koji su optimalni osobito u odnosu na injekcijske smjese i zaštite
od korozije, način skladištenja, transporta, instaliranja i napinjanja sidara te pristup
projektiranju injektiranih sidara prema EC7. Svrha je osigurati korisniku saţeti uvid na
temelju kojega je moguće odlučiti gdje, kada i koje sidro koristiti te kako projektirati.

3
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

2. Upotreba geotehničkih sidara

Armiranje tla sidrima najefikasniji je i najekonomičniji način za podgraĎivanje iskopa u

rudarstvu i graĎevinarstvu. Koristi se za kontrolu svih tipova nestabilnosti izuzev u ekstremno
slabom i mekanom tlu. Sidra se jednostavno i brzo ugraĎuju te su relativno jeftina, a mogu se
i jednostavno kombinirati s drugim načinima podgraĎivanja (mlazni beton, čelična pletiva,
betonske obloge). Raspored i duljina sidara se mogu tijekom ugradnje mijenjati ovisno o
lokalnim uvjetima.

Kod potpornih konstrukcija sastavljenih od betonskih elemenata i geotehničkih sidara,

sidra preuzimaju cjelokupnu ili samo dio sile za osigurava stabilnost u svim fazama graĎenja i
u fazi upotrebe. Betonski dio (blokovi, grede, roštilj, zid) sluţi da se sila iz sidara prenese u tla
i lokalno osigurava padinu.

Neke od potpornih konstukcija s geotehničkim sidrima:

a) sidreni blokovi

Slika 2.1 – sidreni blokovi (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

b) sidrene vertikalne grede

Slika 2.2 – sidrene vertikalne grede (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

4
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

c) sidrene horizontane grede

Slika 2.3 – sidrene horizontalne grede (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

d) sidreni roštilj

Slika 2.4 – sidreni roštilj (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

e) sidreni zid

Slika 2.5 – sidreni zid (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

f) sidreni zid graĎen od gore prema dolje

5
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Slika 2.6 – sidreni zid graĊen od gore prema dolje (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

g) sidreni zid od bušenih pilota

Slika 2.7 – zid od bušenih pilota sa sidrenjem na vrhu (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

Sidra se takoĎer koriste i za stabilizaciju pokosa u kombinaciji s varenim čeličnim

mreţama ili ţičanim pletivom.

Slika 2.8 – varena ţica i ţiĉano pletivo (Vrkljan, 2002.)

6
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Sidra se koriste i kao primarna podgrada u tunelima i podzemnim graĎevinama, u

kojima dominiraju od početka primjene tzv. Nove austrijske tunelske metode.

Slika 2.9 – analogija sidrenja i podupiranja s kotaĉem bicikla i drvenim kotaĉem (Vrkljan, 2002.)

Sidra se primjenjuju i kod hidrotehničkih konstrukcija kod kojih treba osigurati opću
stabilnost objekta na utjecaj uzgona ili klizanja. Koriste se i kod sidrenih blokova visećih
mostova.

Slika 2.10 – sidrenje za preuzimanje sila uzgona i sidreni blok visećeg mosta (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

7
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

3. Vrste i dijelovi sidara

Ovisno o tome da li se sidro tijekom ugradnje prednapinje ili ne, razlikuju se aktivno sidro
(prednapeto) i pasivno sidro (neprednapeto).

Slika 3.1 – aktivno i pasivno sidro (Vrkljan, 2002.)

3.1. Injektirana sidra

Sidra se injektiraju smjesom na bazi cementa ili ljepilima na bazi epoksija.

Prednost injekcijske smjese na bazi cementa je ta da je efikasna u vrlo tvrdoj stijenskoj masi,
a nedostaci su:

 punu nosivost postiţe nakon nekoliko dana

 teško je kontrolirati i zadrţati kvalitetu injekcijske smjese
 ne mogu se koristit u bušotinama u koje dotiče voda

Prednosti injekcijske smjese na bazi epoksija:

 efikasna su u vrlo tvrdoj stijenskoj masi

 djeluju odmah nakon ugradnje
 jednostavniji postupak prednapinjanja u odnosu na cementnu injekcijsku
smjesu

Nedostaci injekcijske smjese na bazi epoksija:

8
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

 bušotina mora biti točnih dimenzija kako bi miješanje komponenti bilo

uspješno i kako bi se postigla dobra popunjenost prostora izmeĎu šipke i
stijene
 ograničeno vrijeme uporabe ljepila
 uvjeti u podzemlju mogu loše djelovati na postojanost ljepila

Slika 3.2 – dijelovi prednapetog injektiranog sidra prema Eurokodu 7 (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

Slika 3.3 – injektirani šipka i kabel (Vrkljan, 2002.)

9
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

3.2. Sidra s mehaničkim usidrenjem

Rotacijom sidrene šipke konusni dio na kraju sidra se širi pritiskajući zid bušotine.
Konusni dio je nazubljen i, ako tvrdoća stijene dopusti izbočeni dijelovi se utiskuju u stijenu.
Na taj se način mobilizira posmična čvrstoća kontakta sidra i stijene. Ovaj tip sidra ne
preporučuje se u vrlo tvrdoj stijenskoj masi, a ako se koriste kao trajni sistem armiranja nakon
ugradnje moraju biti injektirana radi zaštite od korozije.

Prednosti sidara s mehaničkim usidrenjem:

 jeftina
 djeluju odmah nakon ugradnje
 koriste se u srednje tvrdo i tvrdoj stijenskoj masi

Nedostaci sidara s mehaničkim usidrenjem:

 ograničena upotreba u vrlo tvrdoj stijeni

 mogu izgubiti efikasnost armiranja uslijed vibracija izazvanih miniranjem

3.3. Samobušeća injektirana sidra

Kod ovih sidara sidrena šipka je ujedno u bušeća šipka. Nakon bušenja se kroz sidrenu
šipku izvrši injektranje prostora izmeĎu šipke i stijenke bušotine. Primjenjuje se u teškim
geološkim uvjetima kada se ne moţe ostvariti stabilnost bušotine.

Slika 3.4 – samobušeće sidra (Vrkljan, 2002.)

10
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

3.4. Sidra koja nose na trenje (frikcijska sidra)

Danas se uglavnom koriste 2 tipa frikcijskih sidara:

 split set sidra

 swellex sidra

Slika 3.5 – split set sidra (Stillobrg, 1994.)

Prednosti split set sidara su:

 jednostavna ugradnja
 djeluju odmah nakon ugradnje
 jednostavna oprema za ugradnju

Nedostaci split set sidara su:

 relativno skupa
 bušotina mora imati točan promjer
 teškoće pri ugradnji duljih sidara
 ne mogu se koristiti kao trajna sidra bez posebne antikorozijske zaštite

11
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Slika 3.6 – swellex sidro (Stillobrg, 1994.)

Prednosti swellex sidara:

 jednostavna ugradnja
 djeluju odmah nakon ugradnje
 mogu se koristiti u različitim stijenskim masama
 jednostavna oprema za ugradnju

Nedostaci swellex sidara:

 relativno skupa
 ne mogu se koristiti kao trajna bez posebne antikorozijske zaštite
 potreba za visokotlačnom pumpom

3.5. Popustljiva sidra

Ako se očekuju veći radijalni pomaci konture tunela ugraĎuje se tzv. popustljiva
podgrada. Sidra se takoĎer mogu izvesti s popustljivom glavom koja dopušta pomake do
20cm. sidro kod graničnog opterećenja popusti i odrţava nosivos tijekom pomaka glave sidra.

12
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Slika 3.7 - popustljiva sidra (Vrkljan, 2002.)

13
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

4. Materijali i proizvodi

U upotrebi su sidra koja su provjerena u praksi te certificirana i s kojima imamo

pozitivna iskustva s obzirom na svojstva i trajnost.

Materijali za izradu sidara moraju biti meĎusobno kompatibilni te nepromjenljivi

tijekom vijeka trajanja, pogotovo u smislu gubitka uporabljivosti.

Natege trebaju biti u skladu s odgovarajućom europskom normom za konstrukcijski

čelik, armaturni čelik ili prednapeti čelik.

Glava sidra treba omogućiti da se natega moţe napeti, izmjeriti ţeljeno naprezanje i
ukotviti nategu. Osim toga, treba omogućiti da se po potrebi natega moţe otpustiti i ponovno
napeti. Glava sidra treba nositi karakteistično vlačno opterećenje u iznosu 100% P tk te biti
konstruirana tako da tolerira kutne devijacije do 3° s 97% Ptk. Glava sidra treba prenesti
opterećenje iz natege na glavnu konstrukciju ili tlo sukladno s projektnom dokumentacijom
graĎevine. Glava sidra s podloţnom pločicom treba omogućiti deformiranje koje se očekuje u
ţivotnom vijeku graĎevine.

Spojevi trebaju biti u skladu s EC 2 te ne smiju smanjiti vlačnu čvrstoću natege.

Natege se ne smiju spajati odnosno nastavljati u veznoj duţini sidra. Spoj ne smije ograničiti
slobodno natezanje natege, a njegova antikorozivna zaštita treba biti u skladu s
antikorozivnom zaštitom same natege.

Kako bi se usidrila natega u veznoj duţini sidra trebaju se koristiti profilirane ili
rebraste natege, sajle ili stlačene cijevi.

Natege u bušotini na sebi trebaju imati najmanje 10 mm injektirane smjese. Kako bi se

ispunio ovaj uvjet koriste se distanceri, koji ne smiju ometati injektiranje. Pri konstruiranju
distancera treba uzeti u obzir oblik rupe, teţinu natege te osjetljivost tla na poremećaje pri
umetanju natege.

Za oblaganje natega koriste se cementne ţbuke za injektiranje, čija se svojstva trebaju

kontrolirati kako bi se spriječilo izlijevanje i skupljanje. Ţbuke za injektirnje trebaju biti u
skladu s EN 445, EN 446, EN 447. Vodocementni omjer za ţbuke za injektiranje trebaju se
odabrati s obzirom na uvjete u tlu. Cementi s visokim udjelom sulfida ne smiju se doći u
kontakt s prednapetim čelikom. Kada se bira vrsta cementa za ţbuku za injektiranje koja će
14
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

biti u dodiru s okolnim tlom, treba paziti na prisutnost agresivnog tvari u tlu. Agresivnost
okoliša se treba definirati prema ENV 206. Aditivi se mogu koristi, ali trebaju biti bez
sastojaka koje mogu oštetiti čelik za prednapinjanje ili samu ţbuku za injektiranje. Kada je
moguće, u ţbuku mogu se ugraditi inertni filteri (npr. pijesak) kako bi se smanjilo curenje
ţbuke za injektiranje iz bušotine. Smjesa za injektiranje se treba provjeriti u labaratoriju
prema odredbama EN 445.

Uporaba smola i ţbuka na bazi smole je dozvoljena kao zamjena za cementnu ţbuku
ako je dokazana prikladnost njezine primjene.

15
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

5. Projektiranje geotehničkih sidara

5.1. Općenito

Minimalni broj graničnih stanja koja se razmatraju u projektiranju geotehničkih sidara dan
je u Eurokodima 1, 2 i 7.

Dodana granična stanja koja treba provjeriti su:

 vlačno otkazivanje sidara

 otkazivanje sidara zbog posmičnih sila, deformacija u glavi sidra ili korozije
 gubitak unesenog predopterećenja zbog prevelikih pomaka glave sidra ili zbog
puzanja i relaksacije
 otkaz ili pretjerana deformacija dijelova graĎevine zbog sile u sidrima

Za projektiranje sidara potrebno je napraviti sljedeće provjere i proračune:

 provjera unutrašnje otpornosti sidra

 provjera vanjske otpornosti sidra
 provjera uporabljivosti i trajnosti sidra
 proračun potrebne slobodne sidrišne duţine
 odreĎivanje predopterećenja u sidru

Vanjska otpornost sidra treba se odrediti na temelju testova prikladnosti, terenskih

istraţivanja ili na temelju iskustva sa sličnim uvjetima u tlu.

Minimalna slobodna sidrišna duţina i sila prednapinjanja dobivaju se iz projekta

graĎevine koja se sidri.

Silu prednapinjanja P0 treba uzeti tako da tijekom projektiranog vijeka trajanja graĎevine
ostane u granici:

P ≤ 0.65 Ptk

gdje je

Ptk – karakteristična sila popuštanja natege

16
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Početna sila prednapinjanja treba zadovoljiti:

P0 ≤ 0.60 Ptk

5.2 Granično stanje nosivosti

Kada se razmatra granično stanje statičke ravnoteţe ili ukupnih pomaka konstrukcije kao
krutog tijela (globalna stabilnost), treba provjeriti:

Ed,dst ≤ Ed,stb

gdje je

Ed,dst - projektna vrijednost učinka destabilizirajućeg djelovanja

Ed,stb - projektna vrijednost učinka stabilizirajućeg djelovanja

Kada se razmatra granično stanje sloma ili prekomjernih deformacija presjeka, sidra ili
spoja, treba provjeriti:

Ed ≤ Rd

gdje je:

Ed – projektna vrijednost efekata djelovanja, kao što je sila prednapinjanja

Rd – projektna vrijednost odgovarajuće otpornosti

Projektne vrijednosti efekata stabilizirajućih djelovnja E d,stb i projektne otpornosti

sidrene graĎevine Rd trebaju se proračunati koristeći projektne vrijednosti čvrstoće tla prema
EC 7 i projektne vrijednosti materijala prema EC 2 i EC 3. Treba uzeti u proračun
nepovoljniju vrijednost čvrstoće tla.

Projektna vrijednost otpornosti sidra Rd ovisi o načinu na koji je sidro opterećeno.

Kada je sidro opterećeno samo na vlak:

Rd = Rk/γR

17
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

gdje je

Rk – niţa vrijednost karakteristične unutarnje ili vanjske opornosti sidra

γR – parcijalni faktor za otpornost sidra

Parcijalnim faktorom za otpornost sidra uzeto je u obzir:

 razlike u uvjetima u tlu na pojedinoj lokaciji

 razlike u dimenzijama u svojstvima materijala dijelova sidara
 razlike u izvedbi sidara

Ako je sidro osim na vlak, napregnuto i na posmik i na savijanje:

Rd = γq P0

gdje je

γq – varijacijski faktor za silu prednapinjanja

Varijacijski faktor za silu prednapinjanja uzima u obzir promjene naprezanja u sidru tijekom
vremena zbog:

 relaksacije natege
 puzanja u veznoj duţini sidra
 pomaka graĎevine u razini glave sidra
 pomaka graĎevine kao krutog tijela

Faktor γq obično se nalazi u granicama:

0.8 ≤ γq ≤ 1.1

ali moţe imati i veće vrijednosti.

Za sva sidra parcijalni faktor γR iznosi:

γR ≥ 1.35

Karakteristična unutarnja otpornost sidra Rik:

Rik = Ptk = At ftk

18
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

gdje je

At – površina poprečnog presjeka natege

ftk – karakteristična vlačna čvrstoća natege

Projektriranjem i izvedbom sidara treba osigurati da je otpornost glave sidra i otpornost spoja
smjese za injektiranje i natege veća ili jednaka od Ptk.

Vanjska otpornost sidra Ra je otpornost na spoju injektriane smjese i tla.

Karakteristična vrijednost vanjske otpornost sidra Rak dobije se iz rezultata ispitivanja i
obično se uzima da je jednaka ili veća od unutarnje otpornosti sidra:

Rak ≥ Rik

5.3 Granično stanje uporabljivosti

Provjera graničnih stanja uporabljivosti za graĎevine sa sidrima treba se izvršiti tako

da se provjere odgovarajuće projektne situacije, koristeći karakteristične vrijednosti
djelovanja, parametara tla i geometrijskih karakteristika. Granične vrijednosti dopuštenih
pomaka i deformacija graĎevine i okolnog tla treba uzeti prema EC 7, uzimajući u obzir
tolerancije graĎevina na pomake i deformacije.

Procjene deformacija i pomaka graĎevina sa sidrima treba bazirati na usporedivom

iskustvu. Ako procijenjeni pomaci prijeĎu granične vrijednosti, projekt se treba opravdati
detaljnijim ispitivanjem, uključujući proračun pomaka. Ako procijenjeni pomaci prijeĎu 50%
graničnih vrijednosti, treba napraviti detaljnije ispitivanje uključujući proračun pomaka u
sljedećim situacijama:

 kada su obliţnje graĎevine neobično osjetljive na pomake

 kad su usidrene graĎevine na mekoj glini
 kad nije moguće primjeniti usporedivo iskustvo

Proračun pomaka treba uzeti u obzir krutost tla, sidra i ostalih konstruktivnih elmenata i
dijelova graĎevine.

19
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Za provjeru uporabljivosti graĎevine, silu u sidrima treba uzeti kao djelovanje ili se sidra
trebaju modelirati kao prednapete elastične opruge. Kod razmatranja utjecaja sidrenja kao
djelovanja, treba koristi nepovoljniju vrijednost sile u sidru (promjena sile u vremenu), dok
kod razmatranja sidara kao prednapetih elastičnih opruga treba uzeti najgoru kombinaciju
najmanje i najveće krutosti sidra i najmanje i najveće prednaprezanje.

Slika 5.1 – naĉini otkazivanja izvlaĉenjem sidara

20
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

6. Zaštita čeličnih natega i napregnutih čeličnih komponenti od

korozije

6.1 Općenito

Ne postoji dovoljno precizan i siguran način za odreĎivanje korozijskih uvjeta kako bi se

mogao predvidjeti razmjer korozije čelika u tlu. Sve čelične komponente koje su izloţene
naprezanjima trebale bi tijekom proračunskog vijeka trajanja biti zaštićene protiv korozije.
Standard korozijske zaštite je odreĎen proračunskim vijekom trajanja sidra:

 Privremena sidra u tlu definirana su kao ona koja bi trebala biti u upotrebi ne duţe o
dvije godine

 Trajna sidra u tlu definirana su kao ona čiji proračunski vijek trajanja traje duţe od
dvije godine

PRIVREMENA SIDRA U TLU

Čelične komponente privremenog sidra u tlu trebaju biti opremljene zaštitom koja će
onemogućiti ili spriječiti koroziju tijekom minimalnog projektnog vijeka trajanja od dvije
godine. Ako postoji mogućnost da se projektni vijek produlji ili ako je sidro ugraĎeno u tlu u
kojem postoje agresivni uvjeti za koroziju, tada moraju biti poduzete mjere za zaštitu svih
dijelova sidra od korozije.

TRAJNA SIDRA U TLU

Minimalna korozijska zaštita oko zatege sidra trebala bi biti jednoslojna kontinuirana opna
materijala za zaštitu od korozije, koji se neće degradirati tijekom projektnog vijeka trajanja.
Zatega bi trebala biti opremljena s jednom od sljedećih zaštita:

a) dvije zaštitne ovojnice protiv korozije tako da ukoliko se jedna ošteti tijekom
instalacije ili opterećivanja, druga ostaje netaknuta

b) jedna ovojnica protiv korozije čija cjelovitost se mora dokazati in situ testiranjem
svakog sidra

c) sustav zaštite od korozije tipom sidra sa čeličnom cijevi i manšetom

21
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

d) sustav zaštite od korozije tipom sidra sa naboranom plastičnom cijevi s manšetom

e) sustav zaštite od korozije tipom sidra koje je opremljeno čeličnim kompresijskim

kanalom

6.2 Uobičajeni sustavi i materijali za korozijsku zaštitu

PLASTIĈNE ZAŠTITNE CIJEVI I KANALI

Plastične zaštitne cijevi i kanali moraju biti odabrani po odgovarajućim europskim

standardima a posebno se zahtjeva da budu kontinuirane, vodonepropusne, elastične i otporne
na ultraljubičasto zračenje tijekom skladištenja, transporta i instalacije. Spojevi izmeĎu
plastičnih komponenti moraju biti u potpunosti hermetički zabrtvljeni. Kada se koristi PVC
treba biti otporan na starenje i ne smije oslobaĎati slobodne kloride. Minimalna debljina
cijevi:

 1,0mm za unutarnji promjer <80mm

 1,5mm za unutarnji promjer >80mm ali <120mm

 2,0mm za unutarnji promjer >120mm

Minimalna debljina stjenke uobičajene vanjske opne ili cijevi trebala bi biti 1mm veća nego
ona zahtijevana za naborane cijevi ili bi trebala biti armirana (ojačana). Minimalna debljina
unutarnje opne treba biti 1mm i naborane unutarnje opne 0.8mm. Pri prijenosu opterećenja
plastična cijev će se naborati i deformirati. Amplituda i razmak deformacija ili nabora trebaju
u skladu sa debljinom stjenke omogućiti da cijev bude sposobna za prihvat naprezanja, te
onemogućiti gubitke zbog klizanja. Kada naboranu cijev , koja se koristi za injektiranje pod
pritiskom, promatramo kao zaštitnu barijeru tada bi trebalo pokazati da ulaz za injektiranje ne
dopušta ulaz vodi nakon injektiranja. Cijev ne bi trebala biti tanja od 3mm a amplitude i
razmaci nabora bi trebali biti odgovarajući za prijenos opterećenja a što se mora dokazati
sistemskim ispitivanjem. Integritet zaštitne barijere bi takoĎer trebalo dokazati sistemskim
ispitivanjem. Kada jedna zaštitna cijev formira jedinu zaštitnu barijeru trajnog sidra treba
napraviti jedan in situ test kako bi se provjerio integritet plastične cijevi po duţini sidra.

22
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Prethodna provjera se moţe izvesti pomoću ispitivanja sa električnim otporom poslije bušenja
i nakon opterećivanja kako bi se uspostavila cjelokupna izolacija čelične zatege od tla.

TOPLINSKI SKUPLJAJUĆE OPNE

Toplinski skupljajuće opne se mogu koristiti za zaštitu spojeva za korozijsku zaštitu na

površini čeličnog elementa. Toplina se dovodi tokom skupljanja na način da ostali elementi
korozijskog sustava zaštite ostanu unutar zahtijevanih ograničenja npr. da se ne deformiraju,
zapale ili oštete na štetu uporabljivosti. Omjer skupljanja treba biti takav da spriječi otvaranje
pukotina kroz duţi period. Debljina stjenke nakon skupljanja ne smije biti manja od 1mm

BRTVE

Mehanički spojevi su zabrtvljeni O-prstenima, vezicama ili toplinski skupljajućim

opnama. Brtva ili ekvivalentna naprava treba spriječiti curenje sadrţaja, prodiranje vode
izvana i kakav god relativni pomak izmeĎu prijanjajućih zabrtvljenih dijelova.

CEMENTNA MJEŠAVINA

Dopušteno je da cementna smjesa injektirana u bušotine kao privremena zaštita

osigura da obloga natege bude debela najmanje 10mm po cijeloj duţini. Gusta cementna
smjesa injektiranja pod kontroliranim ili tvorničkim uvjetima moţe biti kao jedna od dvije
trajno zaštitne barijere koja osigurava da sloj izmeĎu natege i vanjske barijere nije manji od
5mm, i da širina pukotina tijekom uporabnog opterećenja ne prelazi 0.1mm. U slučaju sidra
tipa cijevi sa manšetom gdje je čelična ili plastična naborana cijev minimalne debljine 3,0mm,
okruţena s najmanje 20mm injekcijske smjese pod pritiskom ne manjim od 500kPa, širina
pukotina izmeĎu natege i cijevi ne smije prijeći 0,2mm pod uporabnim opterećenjem.
Distribucija pukotina i njihova širina, u odreĎenim uvjetima, moţe biti uvjetovana
rasporedom rebara na šipki natege.

SMOLE

Smolaste smjese injektirane ili na kontrolirani način nanesene s minimalnim slojem od

5mm na nategu. Te smolaste smjese dopuštene su kao trajne zaštite koje osiguravaju izolaciju,
nisu pod naprezanjem i ne pucaju.

23
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

SUSTAV KOROZIJSKE ZAŠTITE

Sustav korozijske zaštite baziran na petrolejskim voskovima i mazivima se često

upotrebljava. Značajke sustava korozijske zaštite trebale bi uključivati stabilnost protiv
oksidacije i otpornost prema bakterijskim i mikrobiološkim napadima. Sustav korozijske
zaštite za trajne antikorozijske barijere mora biti unutar snaţnih paronepropusnih opni, cijevi
ili pokrova koji i sami moraju biti otporni na koroziju. U takvim se uvjetima ovi sustavi
takoĎer ponašaju kao maziva i punjači praznina koji su sposobni neutralizirati vodu i plinove.
Sustav korozijske zaštite bez zaštitne opne se mogu koristiti kao privremena antikorozijska
barijera kada se efektivno nanesu kao premaz. Vrpca impregnirana sustavom antikorozijske
zaštite moţe se koristiti jedino kao privremena antikorozijska zaštita s obzirom da postoji
tendencija da se pokvari tokom izloţenosti zraku i vodi.

OSTALA ZAŠTITA ĈELIĈNIH DIJELOVA

Epoksi bitumen, bitumenski poliuretan i taljenjem vezana epoksi zaštita se mogu

nanijeti na čelične površine koje su prethodno ispjeskarene i očišćene. One mogu biti
korištene kao korozijska zaštita nategama privremenih sidara ako su kontrolirano postavljene.
One su prihvatljive kao antikorozijska zaštita trajnih sidara je sloj nanesen tvornički a debljina
nije manja od 0.3mm i ako su pogreške kao npr. rupice isključene tvorničkom kontrolom.
Presvlačenja su dopuštena jedino na duţini sidrenja ako je veza i integritet antikorozijske
zaštite osiguran ispitivanjem.

ĈELIĈNE CIJEVI I KAPE

Čelični dijelovi mogu osigurati trajne antikorozijske barijere kada su i sami izvana
antikorozijski zaštićeni. Takva zaštita moţe biti osigurana gustom cementnom smjesom ili
betonom, pocinčavanjem ili višestrukim presvlačenjem dozvoljenim materijalima. Čelični
dijelovi sa presvlakama koje tijekom naprezanja sidra dolaze u stanje naprezanja dopušteni su
jedino ako su veza i integritet antikorozijske zaštite provjereni ispitivanjem. Tamo gdje se
cijev korištena za injektiranje injekcijskom smjesom smatra kao zaštitna barijera mora biti,
ispitivanjem, dokazano da ulaz za injektiranje nakon injektiranja neće dozvoliti ulazak vode.
Cijev treba biti najmanje 3mm debela okruţena s najmanje 20mm injekcijskog omotača a
kapacitet veze i integritet antikorozijske zaštite mora biti dokazan sistemskim ispitivanjem.

24
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Svaka potencijalna opasnost degradacije čelične presvlake treba biti uzeta u obzir pri
projektiranju debljina i dimenzija elemenata sidra

6.3 Primjena korozijske zaštite

Principi zaštite isti su za sve dijelove sidra, ali sa različitim detaljima izvedbe koji su
neophodni za veznu duţinu natege, slobodnu duţinu natege i glavu sidra. Sustav zaštite ne
smije ograničiti operacije napinjanja i opuštanja niti smije tim operacijama biti oštećen.
Maziva ili nevezani kontakt koristi se kod individualnih i zajedničkih zaštitnih cijevi kako bi
osigurali slobodno klizanje natege tijekom napinjanja. Posebna paţnja mora biti posvećena
brtvljenju prijelaznih dionica od jedne zaštitne komponente do druge te na krajevima.
Rukovanje sidrom i njegovim dijelovima treba biti takvo da se ne ošteti sustav antikorozijske
zaštite.

SLOBODNA DUŢINA NATEGE I VEZNA DUŢINA

Natege bi trebale osobito biti osigurane protiv točkaste korozije kada su presvučene
antikorozijskim sustavom zaštite. Mala površinska oksidacija je dozvoljena uz uvjet da moţe
biti očišćena i da je površina djelomično pokrivena cementnom injekcijskom smjesom. Zaštita
natege na slobodnoj duţini privremenog sidra moţe biti nanijeta in situ ili prije isporuke.
Zaštita natege na veznoj duţini privremenog sidra se u principu nanosi in situ. Kada je
antikorozijska zaštita trajnih sidara osigurana u vidu plastičnih zaštitnih cijevi, trajnih
zaštitnih cijevi natega, smolom ili cementnim smjesama i sustavima antikorozijske zaštite
prije instalacije natege u bušotini, to bi trebalo biti učinjeno ili pod tvorničkim uvjetima ili na
mjestu izvedbe u posebnim radnim prostorima gdje mogu biti osigurani čisti uvjeti i suhi zrak.
Kada je antikorozijska zaštita trajnih sidara nanijeta in situ pomoću plastičnih zaštitnih cijevi,
zaštitne cijevi trajnih natega, smole ili cementne smjese i sustava antikorozijske zaštite trebalo
bi osigurati da se natega i metalna zaštitna cijev odrţavaju čistima od korozijskih materijala
tokom provoĎenja te operacije. Injektiranje cijevi trajnih sidara treba se provoditi od niţeg
kraja zaštitne cijevi i treba biti kontinuirano do kraja. Natega ne smije biti izloţena štetnim
lutajućim strujama.

25
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

GLAVA SIDRA

U agresivnim uvjetima glavu sidra potrebno je rano zaštititi i kod privremenih i kod
trajnih sidara. Smisao unutrašnje zaštite glave je osiguranje efektivnog preklapanja sa
zaštitom slobodne duljine, zaštita kratko izloţene duţine od natege ispod i prolazi kroz nosivu
ploču. U slučaju korištenja injekcijskih tehnika, niţi injekcijski ulaz i viši izlazni odušak
(otvor) treba osigurati kompletno punjenje praznina. Gdje nema pristupa za izvedbu donjeg
ulaza mora se koristiti prethodno instalirani sustav antikorozijske zaštite. Gdje ponovno
napinjanje ili kontrola opterećenja nije potrebna, smole, injektiranja i ostali sustavi brtvljenja
mogu biti korišteni unutar sidrene kape. Kada je ponovno napinjanje ili provjera opterećenja
potrebna, vanjska zaštita glave uključujući kapu glave sidra i njezin sadrţaj moraju biti
zamjenjivi. Treba biti omogućeno ponovno napuniti kapu sustavom antikoroziva.
Odgovarajuća brtva i mehanički spoj trebaju biti osigurani izmeĎu kape i nosive ploče. Kada
se to koristi kod trajnih sidara, podloţna ploča i ostale izloţene čelične komponente na glavi
sidra trebaju biti zaštićeni sukladno odgovarajućoj EN za presvlačenje čeličnih elemenata
prije transporta na lokaciju. Čelične kape za trajna sidra moraju imati minimalnu debljinu
stjenke od 3mm. Armirane (ojačane) plastične kape minimalne debljine 5mm mogu biti
korištene po posebnom odobrenju. Sustav zaštite unutarnje i vanjske glave sidra mora biti
podvrgnut sistemskom ispitivanju.

TESTIRANJE ZAŠTITE OD KOROZIJE ZA TRAJNA SIDRA SISTEMSKIM

ISPITIVANJEM

Svi sustavi antikorozivne zaštite trebaju biti podvrgnuti barem jednom sistemskom
ispitivanju kako bi se provjerila sposobnost sustava. Rezultati ispitivanja moraju biti
dokumentirani. Tip provedenog sistemskog ispitivanja za svaki sustav sidra mora biti
potvrĎen s obzirom na prethodno utvrĎene principe od tehničkog predstavnika klijenta koji će
procijeniti dokumentirane rezultate ispitivanja korozijske zaštite da bi verificirao da je
ponuĎena zaštita svakom od barijera postignuta. Rubni uvjeti kod ispitivanja vezne duţine
trebali bi simulirati one koji se susreću u tlu bilo ono zemljano ili stjenovito. U slučaju
provoĎenja in situ ispitivanja, procedura instalacije treba simulirati proceduru koja se koristi
pri proizvodnji. Nakon opterećivanja sidra za ispitivanje se paţljivo otkopavaju da bi
analizirali efekti naprezanja na sustav antikorozijske zaštite. Inspekcija mora procijeniti
sljedeće karakteristike antikorozijske zaštite:

 Debljinu stjenke i cjelovitost plastičnih zaštitnih cijevi

26
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

 Cjelovitost spojeve i brtvi

 Oblogu injekcijskom smjesom i djelotvornost distancera

 Lokaciju i razmak pukotina u injekcijskoj smjesi u slučaju kada je ona antikorozijska

barijera

 Stupanja punjenja injekcijskom smjesom, smolom i sustavima korozijske zaštite u

zaštitnim cijevima te volumen sadrţaja

 Oštećenje obloga

 Stupanj veze ili gubitak veze po duţini

 Pomicanje komponenti tijekom instalacije i opterećivanja

Treba primijetiti da u odreĎenim sustavima cjelovitost unutrašnje zaštitne barijere ovisi o

odrţavanju cjelovitosti vanjske barijere. U slučaju korištenja plastičnih zaštitnih cijevi kao
barijere na veznoj duţini trajnih sidara, sistemsko ispitivanje treba pokazati cjelovitost
predinjektirane kapsule. Ispitivanje treba simulirati opterećene uvjete predopterećivanjem u
okruţenju koje aproksimira uvjete u tlu. Pregled plastike nakon opterećivanja treba pokazati
da zaštita nije oštećena. U slučaju jedne zaštitne plastične cijevi kojoj je zaštita upotpunjena
kontroliranim injektiranjem sa kontrolom pukotina, sistemsko ispitivanje treba ustanoviti
razmak pukotina unutar injektirane kapsule. Iz elastičnih karakteristika natege i uočenih
razmaka pukotina treba pokazati da širina pukotina ne prelazi 0.1mm pod uporabnim
opterećenjem na ispitivanju. Pregled plastične cijevi nakon opterećivanja treba dokazati da
zaštita nije oštećena. Kada jednoslojna, čelična, 3mm debela zaštitna cijev ili naborana
plastična cijev tipa manšete, napunjena injekcijskom smjesom sa kontrolom pukotina i
minimalnim slojem smjese od 20mm, sistemsko ispitivanje treba ustanoviti razmak pukotina
unutar kapsule. Iz elastičnih karakteristika natege i uočenih razmaka pukotina, trebalo bi
dokazati da širina pukotina ne prelazi 0.2mm pod uporabnim opterećenjem.

27
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

7. Izvedba

7.1 Bušenje

Rupe za sidra buše se unutar dozvoljenih ograničenja. U slučaju nepredviĎenih uvjeta

na mjestu izvedbe, u obzir se mogu uzeti projektne modifikacije ili izvedbene alternative.
Tijekom izvedbe promjer rupe se moţe povećati zbog neophodne upotrebe zaštitne cijevi.
Uobičajeno se horizontalne bušotine izbjegavaju zbog problema ispunjavanja injekcijskom
smjesom.

Promjer rupe treba osigurati odreĎenu debljinu sloja duţ cijele učvršćene natege. Dopuštenje
za produbljivanje rupe treba biti dozvoljeno kada se otpadni materijal sa dna rupe ne moţe
izvaditi na drugi način. Ukoliko nije drugačije odreĎeno izbor i postavljanje bušaće opreme
treba zadovoljiti sljedeće uvjete:

 Opseg rupe na glavi sidra svojim osima smije radijalno odstupati max. 75mm

 Početno poravnanje pri postavljanu bušaće platforme ne bi smjelo odstupati više od 2°

od odreĎene osi rupe

Odstupanja je potrebno provjeriti nakon izbušene dubine od 2m. tijekom bušenja ukupna
odstupanja su ograničena na 1/30 duţine sidra. U posebnim slučajevima uvjeti u tlu mogu
diktirati potrebu napuštanja ovih tolerancija. Bušeća platforma mora biti čvrsta i stabilna ako
se ţeli postići ţeljena točnost. U slučaju nesigurnosti, poravnanje treba prekontrolirati tijekom
bušenja. UsklaĎenost sa kutnim ograničenjima je vaţno zbog interakcije sa utvrĎenom
duţinom sidra. Duţa sidra mogu zahtijevati manje kutne tolerancije. UsklaĎenost sa
tolerancijama u odstupanjima je vaţna ako je teško osigurati navoĎenje, ako postoji neţeljeno
trenje tijekom naprezanja i interakcija izmeĎu učvršćenih sidara koja se moraju izbjegavati.
Mjerenje odstupanja rupe nije uobičajena praksa ali u posebnim se slučajevima moţe koristiti
inklinometar. Odstupanja kod bušenja je moguće smanjiti upotrebom čvrstih bušaćih šipki
većeg promjera i odgovarajuće zaštitne cijevi. Odstupanja čvrstih sustava uobičajeno
rezultiraju zakošenjima.

28
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

METODE BUŠENJA

Metoda bušenja odabire se u odnosu na uvjete u tlu što uzrokuje ili minimalne
modifikacije u tlu ili najkorisniju modifikaciju kapaciteta sidra kako bi se mobilizirala
nosivost sidra (Rd).

Razlozi za minimalnu modifikaciju tla:

 kako bi se spriječio gubitak nosivosti bušaće stjenke tijekom bušenja i instalacije

natege

 kako bi se minimiziralo opuštanje okolnog tla u kohezivnim tlima

 kako bi se minimizirale promjene nivoa podzemne vode

 kako bi se minimiziralo omekšavanje površine stjenke rupe u kohezivnim tlima i

razgradivim stijenama

Modifikacije tla treba ograničiti kako bi se smanjili negativni efekti kao npr. cijepanje,
prekonsolidacija, postkonsolidacija, povezane sa svakom operacijom. Bušeći fluid i aditivi ne
smiju imati nepovoljan učinak na nategu, zaštitu natege, injekcijsku smjesu ili na stjenke rupe
osobito na na duţini vezanja natege. Specijalni pristup treba koristiti u slučaju da se buši
ispod razine arteškog pritiska vode. Tehnike suzbijanja pritiska vode i sprječavanja erupcije
vode, urušavanja rupe i erozije tokom bušenja, instalacije i injektiranja, moraju se predvidjeti
unaprijed i upotrijebiti u slučaju potrebe. U slučaju visoke razine vode u tlu moţe biti
prikladno koristiti teške fluide za bušenje. Moguće metode zaštite uključuju:

 Korištenje posebne pomoćne opreme za bušenje kao što su brtve

 Sniţavanje razine podzemne vode, nakon procjene rizika generalnog slijeganja

 Predinjektiranje tla

Operacije bušenja treba izvoditi tako da svaka velika varijacija u karakteristikama tla, od onih
na kojima je projektiranje sidra u tlu bazirano, moţe odmah otkriti. Zapis bušenja preko
dijagrama treba omogućiti jednostavno očitavanje podataka koje upravljač bušenja moţe lako
interpretirati. Bilo koji zapis koji upućuje na promjene u odnosu na pretpostavljeno stanje
treba odmah biti priopćen projektantu.

29
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

7.2. Proizvodnja, transport, rukovanje i instalacija natega

PROIZVODNJA

Tijekom proizvodnje i skladištenja, natege i njihove komponente treba čuvati čiste od

korozije i mehaničkih oštećenja. Natege ne smiju biti namotane na radijus manji od
specificiranog od proizvoĎača. Kada se koriste razrjeĎivači za čišćenje mora se uzeti u obzir
da ne budu agresivni prema ostalim dijelovima sidra i da nakon instalacije bude omogućen
prijenos vlačne sile bez proklizavanja. Distanceri sposobni osigurati zahtijevanu zaštitu sidru
moraju biti čvrsto učvršćeni na sidro.

TRANSPORT, RUKOVNAJE I INSTALACIJA

Tijekom opterećivanja, transporta i instalacije natege, treba pripaziti da se natega ne

zapetlja ili prouzroči štetu ostalim komponentama ili elementima antikorozijske zaštite. Prije
ugradnje bušotinu treba očistiti. Instalaciju treba provesti paţljivo kako bi se izbjegli relativni
pomaci komponenti. Kod natega prema gore pod kutom potrebno je pripaziti da natega bude
fiksirana te se spriječi njezino pomicanje tijekom injektiranja. Vremenski razmaci izmeĎu
pojedinih operacija instaliranja sidra trebaju biti što kraći.

UgraĎivanje sidra se moţe izvesti ručno, pomoću različitih dizalica ili pomoću
posebnih strojeva koje se upotrebljavaju za ugraĎivanje sidara.

Slika 7.1 – ugraĊivanje sidara; ruĉno, pomoću krana, pomoću autodizalice (RS-FB&H/3CS – DDC 433/94)

30
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

INJEKTIRANJE

Injektiranje objedinjuje sljedeće funkcije:

 formira vezanu duţina sidra kako bi se opterećenje moglo prenijeti iz natege i okolno
tlo

 štiti nategu od korozije

 ojačati tlo u blizini prethodno ugraĎenog sidra radi povećanja sidrenog kapaciteta tla

 ojačati tlo u blizini prethodno ugraĎenog sidra kako bi se smanjili gubici

deformiranjem

Kako bi se formirala učvršćena duţina sidra bez nekontroliranih gubitaka deformiranjem

izvan ove duţine, u obzir se mogu uzeti slijedeće operacije:

 ispitivanje bušotine

 predinjektiranje

 injektiranje sidra

TESTIRANJE SIDRA

Nakon bušenja ili tijekom injektiranja sidra moraju se poduzeti mjere radi provjere je
li vezna duţina potpuno ispunjena. To se moţe izvesti testiranjem vodom, ispitivanjem
injektiranjem sa padajućom glavom ili injektiranjem pod pritiskom.

PREDINJEKTIRANJE

Predinjektiranje bi trebalo provesti ispunjavanjem bušotine injekcijskom smjesom na

bazi cementa. Često se pjeskovito cementna smjesa upotrebljava kod stijena i vrlo ţilavih do
jako kohezivnih slojeva sa djelomično ispunjenim ili otvorenim pukotinama i u propusnim ne
kohezivnim tlima kako bi se smanjilo upijanje injekcijske smjese.

PREDINJEKTIRANJE STIJENA

U mekanim stijenama, vrijeme ponovnog bušenja i brzina očvršćavanja injektrajuće

smjese ključna je za bušenje. Kemijsko injektiranje nije neophodno u normalnim uvjetima ali

31
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

ako ga trebamo izvesti treba dokazati da kemikalije neće imati štetan učinak na sidro ili
okoliš. Kad ispitivanje vode ukazuje na hidrauličku povezanost sa susjednim nenapetim
sidrom tada se sidro ne smije napeti prije stvrdnjavanja smjese za injektiranje.

PREDINJEKTIRANJE TLA

Kada ispitivanje bušotine pokaţe da je tlo veoma propusno ili da injekcijska smjesa
moţe biti injektirana bez pritisaka tada je potrebno provesti predinjektiranje. To ne mora biti
rutinska procedura, ali se moţe uzeti kao predostroţna mjera ako se sumnja da će uvjeti tla
iznad prevladati. U posebnim slučajevima moţe biti potrebno izvesti specijalno punjenje
pukotina prije ojačanja tla. U tom slučaju takav se posao ne smatra dijelom rutinske instalacije
sidra.

INJEKTIRANJE SIDRA

Injektiranje bi trebalo provesti što prije nakon izvedbe bušenja. Kada se injektira
kontraktor postupkom, kraj cijevi za injektiranje mora ostati uronjen u injekcijsku smjesu
unutar vezne duţine sidra i injektiranje se nastavlja dok konzistencija smjese koja izlazi ne
bude jednaka onoj koja ulazi. Injektiranje treba početi na najniţoj točki bušotine. Za
horizontalne i prema gore zakošene rupe potrebno je postaviti brtvu kako bi se spriječio
gubitak injekcijske smjese iz vezne duţine sidra ili cijele rupe. Mora postojati mogućnost
izbacivanja zraka i vode radi potpunog injektiranja. Kada se postavljaju gotovo horizontalna
sidra, moraju se koristiti specijalne mjere kao višefazno injektiranje pod tlakom kao bi se
spriječio zaostatak neispunjenih pukotina u zoni gdje se to ne smije dogoditi. U posebnim
uvjetima u tlu gdje je stupac za injektiranje adekvatno obrubljen na slobodnoj duţini moţe se
odreĎeno opterećenje prenijeti sa vezne duţine na slobodnu duţinu i na pozadinu
konstrukcije. Tamo gdje je pogodno moţe se upotrijebiti i jedna i više slijedećih opereacija:

 ispuniti bušotinu injektiranjem sa zadnje strane konstrukcije

 zamijeniti slobodnu duţinu injektiranja sa materijalom koji ne prenosi opterećenje

 postaviti brtvu na pribliţan kraj vezne duţine

Višefazno injektiranje pod pritiskom moţe se upotrijebiti za povećanje otpornosti sidra

uvoĎenjem novog injektiranja u tlo i povećanjem normalnih naprezanja na spoju injekcijske
smjese i tla. Ovo se moţe izvesti prije ili nakon instalacije natege.

32
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

7.3. Napinjanje

Naprezanje se zahtijeva kako bi se ispunile sljedeće dvije funkcije:

 kako bi se ustanovilo i registriralo ponašanje nosivosti sidra

 kako bi se napela natega i usidrila u zaključno opterećenje

Naprezanje i praćenje treba provoditi kompetentno osoblje pod kontrolom odgovarajuće

kvalificiranog suprvisor-a.

OPREMA

Oprema za opterećivanje mora biti kalibrirana u intervalima manjim od 6 mjeseci i

potvrda o kalibriranju mora bit dostupna inspekciji. Oprema za opterećivanje šipkastih ili
vlaknastih natega treba napinjati cijelu nategu istodobno. Naprezanje sa opremom koja
napinje pojedinačna vlakna (ţice) ne simultano mora biti opremljena sa ureĎajima koji
ujednačuju ukupno opterećenje u pojedinačnim vlaknima (ţicama) u bilo kojem trenutku
tijekom ispitivanja. Oprema mora biti takva da omogući sigurno naprezanje natege do
specificiranog opterećenja unutar granica hidrauličke preše.

PROCEDURA NAPREZANJA (NAPINJANJA)

Sidrena konstrukcija mora bit projektirana tako da osigura provoĎenje probnog

opterećenja. Metode opterećivanja i registriranja opterećenja, koje će se koristi kod svakog
ispitivanja ili operacije opterećivanja, moraju se prethodno determinirati. Oprema se mora
odabrati prema uputi proizvoĎača. Naprezanje ili ispitivanje ne smije se provoditi dok se ne
dostigne dovoljno očvršćenje injektirane smjese na veznoj duţini, u normalnim uvjetima za to
je potrebno 7 dana. U osjetljivim kohezivnim tlima moţe biti prikladno ustanoviti minimalno
vrijeme oporavka tla nakon dovršetka instalacije sidra prije naprezanja sidra. Tijekom
ispitivanja ili naprezanja sidara ne smiju nastati zarezi ili udubljenja od alata za stezanje na
natezi ispod glave sidra te nikakva oštećenja na antikorozijskoj zaštiti.

33
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

8. Ispitivanje, nadzor i monitoring

EC 7 predviĎa 2 klase ispitivanja sidra, ocjenjujuća ispitivanja i ispitivanja prihvatljivosti.

Ocjenjujuća ispitivanja se dijele na istraţna ispitivanja i ispitivanja prikladnosti.

Istraţna ispitivanja kojim se ispituju ugraĎena sidra:

 otpornost sidra Ra na spoju injektirane smjese i tla

 kritično opterećenje klizanja sidra
 svojstva klizanja sidrenog sustava na opterećenja do otkaza
 gubitak opterećenja P0 na sidrenom sustavu za granično stanje uporabljivosti
 stvarna slobodna duţina natege Lapp

Ispitivanjima prikladnosti se za odreĎenu proračunsku situaciju utvrĎuje:

 sposobnost zadrţavanja pokusnog opterećenja Pp

 klizanje ili gubitak opterećenja sidrenog sustava do pokusnog opterećenja
 stvarna slobodna duţina natege Lapp

Ispitivanje prihvatljivosti potvrĎuje za pojedino sidro:

 mogućnost sidra da odrţi pokusno opterećenje

 klizanje ili gubitak opterećenja u graničnom stanju uporabljivosti kada je to potrebno
 stvarna slobodna duţina natege Lapp

Nadzor i ocjena svih ispitivanja treba provesti inţenjer s iskustvom sa sidrenom

tehnologijom. Opisane metode ispitivanja mogu se koristiti za stalna i privremena sidra.

Kada je u ispitivanje uključeno mjerenje klizanja točnost izmjerenih pomaka mora biti
0.05 mm, a u ostalim slučajevima dovoljana točnost izmjere pomaka je 0.5 mm.

Usvojeno početno referentno opterećenje Pa od kojeg počinje mjerenje obično iznosi

10% pokusnog opterećenja. Veća početna referentna opterećenja su dopuštena u ispitivanjima
s cikličkim opterećenjima gdje se pojavljuju neobično veliki pomaci natege.

Tri primjera metoda ispitivanja koje se primjenjuju :

34
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

 metoda ispitivanja 1: Sidro se opterećuje u koracima od početnog referentnog

opterećenja do pokusnog opterećenja. Mjeri se pomak glave sidra u vremenu.
 metoda ispitivanja 2: Sidro se opterećuje ciklično u koracima od početnog referentnog
opterećenja do pokusnog opterećenja ili do sloma. Mjeri se gubitak opterećenja u glavi
sidra u vremenu za svaki ciklus.
 metoda ispitivanja 3: Sidro se opterećuje u intervalima od početnog referentnog
opterećenja do maksimalnog opterećenja. Mjeri se pomak glave sidra pod optećenjem
u svakom koraku.

Opterećenje se treba nanositi polagano, tako da ne doĎe do udara i dinamičkih opterećenja.

Istraţna ispitivanja moţe traţiti projektant kako bi osigurao da ugraĎena sidra imaju
dostatnu otpornost u skladu s uvjetima u tlu i korištenim materijalima, kako bi se provjerio
izvoĎač ili kako bi se dokazala nova vrsta sidra. Istraţna ispitivanja bi se trebala provoditi
kada se sidra prvi put koriste u nekim uvjetima u tlu ili kada su sidra više opterećena od onih
koja su ispitana u sličnim uvjetima u tlu. Sidra koja se koriste za istraţna ispitivanja više su
opterećena od sidara u ispitivanjima prihvatljivosti, pa moţe biti potrebno povećati površinu
poprečnog presjeka natege. Promjer bušotine i dimenzije ostalih dijelova, osim natege trebaju
ostati iste kao kod ugraĎenih sidara. Kada nije moguće povećati nosivost natege, moţe se
ispitati kraća vezna duţina sidra kako bi se inducirao slom na spoju injekcijske smjese i tla.
Ako se poveća promjer bušotine ponašanje sidara u istraţnom ispitivanju ne moţe se
usporediti s ponašanjem ugraĎenih sidara. Sidro treba opteretiti do sloma (Ra) ili do pokusnog
opterećenja (Pp) koje treba biti ograničeno na manje od 0.80 P tk ili 0.95 Pt0.1k.

Ciljevi ispitivanja prikladnosti su:

 Ako su provedeni istraţna ispitivanja, ispitivanja prikladnosti potvrĎuju prihvatljivo

klizanje ili gubitak opterećenja pri pokusnom i završnom opterećenju, što se koristi u
ispitivanjima prihvatljivosti.
 Ako nisu provedena istraţna ispitivanja i ako nisu dostupna istraţna ispitivanja sa
sličnim sidrima u sličnim uvjetima u tlu, ispitivanja prikladnosti iskazuju prihvatljivo
klizanje ili gubitak opterećenja pri pokusnom i završnom opterećenju i iskazuju
prihvatljivo klizanje ili kriterij gubitka opterećenja pri pokusnom opterećenju pri
ispitivanju prihvatljivosti.
 OdreĎivanje stvarne slobodne duljine natege.

35
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

Treba se izvesti najmanje tri ispitivanja prikladnosti na sidrima identičnim ugraĎenim sidrima.

Svako ugraĎeno sidro treba podvrgnuti ispitivanju prihvatljivosti. Ciljevi ispitivanja

prihvatljivosti su:

 pokazati da sidro moţe izdrţati pokusno opterećenje, koje ovisi o metodi ispitivanja
 odrediti stvarnu slobodnu duljinu natege
 osigurati da je završno opterećenje na projektnoj razini, zanemarujući trenje
 klizanje ili gubitak opterećenja u graničnom stanju uporabljivosti

Maksimalna završno opterećenje P0 treba se ograničiti na 0.60 Ptk, kada klizanje ili
gubitak opterećenja ne prelazi dozvoljenu granicu. Kada to nije slučaj, završno opterećenje
treba smanjiti na razinu pri kojoj će zadovoljiti kriterij klizanja i gubitka opterećenja.

Stvarna slobodna duţina sidra Lapp proračunava se iz izmjera produljenja natege ∆s od

točke pričvršćenja sidra do preše. Ovo mjerenje definira lokaciju fiktivne točke usidrenja koja
se usporeĎuje s krajem slobodne duljine natege na početku vezne duţine sidra.

Za proračun slobodne duljine sidrenja najčešće se koristi sljedeća jednadţba:

Lapp = (At Et ∆s)/ ∆P

gdje je

Lapp – stvarna slobodna duţina natege

At – površina poprečnog presjeka natege

Et – modul elastičnosti sidrene natege

∆s – elastično produljenje natege

∆P – razlika pokusnog opterećenja i referentnog početnog opterećenja

Granice za Lapp su:

- gornja granica (veća vrijednost) Lapp ≤ Ltf + Le + 0.5 Ltb

Lapp ≤ 1.10 Ltf + Le

- donja granica Lapp ≥ 0.80 Ltf + Le

36
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

UgraĎena geotehnička sidra mogu biti povezana sa središtem za monitoring iz kojeg se

prati njihovo ponašanje tijekom projektiranog ţivotnog vijeka. Ovo se posebno preporuča u
slučaju kada je graĎevina osjetljiva na promjenu opterećena ili pomake tla. Treba se odrediti
interval izmeĎu mjerenja. Periodično se treba pregledavati antikorozijska zaštita vidljivih
dijelova glave sidra i po potrebi sanirati oštećenja.

37
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

9. Dokumentiranje

Plan ugradnje sidara sa specifikacijama sidrenog sustava treba biti pripremljen i dostupan
na gradilištu

Plan ugradnje sidara treba sadrţati sljedeće:

 tip sidra s deklaracijom

 broj sidara
 lokaciju i orijentaciju pojedinog sidra i tolerancije
 slobodnu duljinu sidrenja i veznu duljinu sidrenja
 potrebni nosivi kapacitet sidra i njegovo opterećenje
 tehniku ugradnje (bušenje, smještaj, injektiranje i prednapinjanje)
 poznate rizike

Dokumentiranje ugradnje sidara treba biti u skladu s EC 7, što znači da treba obuhvatiti:

 vremena dopreme svih cementnih materijala, smola i injekcijskih smjesa na bazi

cementa i smole
 istraţne radove na lokaciji
 tehniku bušenja
 ugradnju i geometriju sidara
 datum i vrijeme ugradnje svakog sidra
 za injektirana sidra: materijal, pritisak, volumen injektirane smjese , duţinu
injektiranja i vrijeme injektranja
 ugradnju odabrane antikorozijske zaštite
 injektranje
 prednapinjanje
 ispitivanje sidara

Za ugradnju svakog sidra treba imati potpisanu dokumentaciju, koju treba čuvati nakon
završetka radova. Dokumentaciji treba priloţiti i eventuane potrebne certifikate o ugraĎenim
materijalima. Kopije dokumentacije treba arhivirati da budu dostupne u budućnosti.

38
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

10. Zaključak

Kroz seminar donijeli smo prikaz u kojim projektnim uvjetima se najčešće primjenjuje
sidrenje, a seminar moţe posluţiti za odabir vrste sidra, jer su prikazane mane i prednosti
pojedinih sustava sidrenja te sustava antikorozijske zaštite, na koji smo stavili poseban
naglasak zbog osiguranja trajnosti, a time i funkcije geotehničkog sidra u projektnom vijeku
sidra. Posebno je prikazan način projektiranja injektiranih sidara po EC7 te pripadna
ograničenja i pravila primjene. primjetili smo da je potrebno obratiti pozornost na mnoge
detalje prilikom proizvodnje, transporta, ugradnje i napinjanja sidra kako bi se osigurala
optimalna nosivost i uporabivost sidara. Više vrsta sidara, kao, primjerice, frikcijska sidra,
nisu u potpunosti obuhvaćene europskom normom, već su za dokaz njihove pouzdanosti i
uporabljivosti potrebna dokumentirana ispitivanja i certifikacija od strane ovlaštenih tijela.

39
GF Geotehnička sidra Šimić, Vuk

11. Literatura

1. HRN EN 1537:1999: Izvedba posebnih geotehničkih radova – sidra u tlu i stijeni

2. RS-FB&H/3CS – DDC 433/94: Smjernice za projektovanje, graĎenje, odrţavanje i
nadzor na putevima, JP Direkcija cesta Federacije BIH, preuzeto s
http://www.jpdcfbh.ba, siječanj 2012.

40