Ivan Duns Skot Biografski podaci Ivan Duns Skot rođen je u Dunsu, gradiću nedaleko Edinburga

u Škotskoj. Rodni mu je grad podario ime Duns, a domovina prezime Skot. Rođen je potkraj
1265. ili početkom 1266.1 Neizvjesnost godine rođenja proizlazi iz činjenice što ju je na temelju
dvaju poznatih datuma, tj. ulaska u franjevački red i svećeničkog re- đenja teško odrediti. Ivanov
stric franjevac Ilija Duns doveo je Ivana u franjevački samostan u Dumfriesu 1278. ili 1279, gdje
je bio primljen u franjevački red, a za svećenika je bio zaređen 17 ožujka 1291. Budući da su
konstitucije franjevačkog reda zahtijevale da kandida t prije stupanj a u red mor a imati najmanj e
navršenih petnaest godina, a druge konstitucije iz istoga vremen a propisivale da nitko ne može biti
zaređen za svećenika ako nije navršio 25 godina života, s pravom valja zaključiti da je Skot ro- đen 1265.
ili početkom 1266. godine. Ivan Duns Skot započeo je studije najvjerojatnije u Haddmg - ton u a nako n
završenog novicijata nastavio ih u Northhampto - n u Oxfordu i Parizu. Profesorsku je službu počeo n a
franjevač- kom učilištu u Cambridgeu. Kasnije je bio profesor u Oxfordu i Pariz u gdje je postigao prvi
akademski stupanj „magister theologiae" Dogodilo se to prije Uskrs a 1305. godine. Krajem 1307. godine
napušt a Pariz i odlazi u Köln za profesora n a generalnom franjevačkom učilištu. Čini se daj e politički
razlo g u pozadini njegova odlaska iz Pariz a u Njemačku. Već je, naime, 1303. godine Skot morao
napustiti Pariz, budući da nije htio podržati protupapinsku politiku Filipa Lijepog. Godine 1307. po nalogu
francuskog kralj a Nogare t je pripremao glasoviti sudski postupak protiv francuskih templar a u kojemu
su opet bili sučeljeni papa i francuski kralj U takvim su političkim prilikama redovnički poglavari izabrali
najbolje rješenje i premjestili Skota iz Pariz a u Köln. No Skotov je boravak u Njemačkoj bio prilično
kratak. Naime, b. studenoga 1308. Skot je u Kölnu umro. Pokopan je u crkvi svetog Franje , koja je
općenito poznat a pod imenom Minoritenkirche. Na njegovu su grobu uklesane riječi koje predivno ističu
sadržaj njegova života: Scotia me genuit, Anglia me suscepit; Gallia me docuit, Colonia me tenet. Škotska
me rodila, Engleska prihvatila; Francusk a mi naobrazbu dala, Koln me drži.

Suvremenici su ga nazivali „Doctor Subtilis" (Oštroumni naučitelj). Ta j naziv bjelodano izriče

najistaknutiji vid Skotove filozofije što je sva usmjeren a n a to da razluči i raščlani sve bor e i slojeve
zbiljnosti. Samo će n a ta j način čovjek doći do potpun e spoznaje njezine složenosti i duboke njezine
jedinstvenosti. Bla- ženim je proglašen 20. ožujka 1993.

Rasprava o Prvom Počelu Rasprava o Prvom Počelu usmjeren a je n a pitanj e bitka, bića i Boga, pa je o
njezinoj izvornosti, ustrojstvu, sadržaju i vrijednosti uputn o nešto reći. 1. Rasprava o Prvom Počelu i
ostali Skotovi spisi Već smo istaknuli da Rasprava o Prvom Počelu pripada Skotovim spisima što ih
znanstvena kritika priznaj e izvornima i skotističkima. Mnogi kodeksi to djelo postojano pripisuju Ivanu
Duns u Skotu. Istu misao naglašavaju i mnogi pisci XIV. stoljeća, kao što su Francesco de Meyronne s
(1288-1328), Peta r Tommaso (tl350), Antu n Andrija (U320), Ivan Baconthorpe (11348) i ostali. Nadalje,
izvornost Rasprave o Prvom Počelu kao skotističkog spisa takođe r potvrđuj e istovjetni tekst što se
nalazi u Ordinaciji, najopsežnijem i najzrelijem Skotovu djelu. Gotovo polovica tekst a te rasprave nalazi
se u prvoj knjizi Ordinacije6 . Osim što dokazuje izvornost toga djela, t a činjenica također pokreće pitanj
e odnosa te rasprave i ostalih Skotovih djela, posebice Ordinacije. Zavisi li Ordinacija od Rasprave o
Prvom Počelu ili t a rasprava proizlazi iz Ordinacije? Znanstvenici nisu suglasni u rje- šavanju tog pitanja.
No znanstveni rezultati Skotističke komisije dokazuju da Rasprava o Prvom Počelu proizlazi iz Ordinacije,
a ne obratno. Razlozi su za t u tvrdnj u nepobitni. Stoga prihva- ćamo mišljenje Skotističke komisije o
tom pitanju. Premd a takav zaključak, s jedne strane, oduzima Raspravi o Prvom Počelu kronološku
prvenstvenost u odnosu n a Ordinaciju te joj pomalo umanjuj e izvornost, s druge joj strane povećava
važnost, je r u tom slučaju t a rasprava pripada posljednjim spisima što ih je Skot napisao. Stoga smijemo
zaključiti da je rasprava napisan a između 1304. i 1308, godine Skotove smrti. Budući da nam t a
rasprava omogućava da sagledamo najznačajniju skotističku misao o biću i razumskoj spoznaji Boga, ona
je ujedno posljednji izri- čaj znanstvene misli koja je zaokupljala Oštroumno g Naučitelja. Riječ je, dakle,
o sažetoj raspravi, ne toliko opsežnoj, no u kojoj je iznesena najbolja filozofska misao Ivana Krstitelja Dun
s Skota.