?IVOT I ŽKOl^ br. 7/2002.
__________________________________________________________________ ŽIVOT I SKOLA 7/2002
UDK 371.12
Stručni članak
VESNICAMLINAREVIĆ*
UČITELJ I ODREDNICE USPJEŠNOG POUČAVANJA
Izazovi pred kojima se nalazi suvremena škola pretpostavljaju, traže i uvjetuju kvalitetno
nove odnose, stavove i razmišljanja svih subjekata odgojno-obrazovnoga procesa.
Osobnost i profesionalnost učitelja važan je čimbenik kvalitete škole koja se opredjeljuje za
napredak, razvoj i uspješnost u učenje.
Školska praksa traži kreativnog. refleksivnog, emancipacijskog profesionalaca. akcijskog
istraživača koji mijenja i unapređuje svoj rad u školi koja je zabavno i radosno mjesto učenja,
življenja djece i odraslih.
KLJUĆNE RIJEČI: učitelj. suvremena škola.
UVOD
Važnost uloge učitelja kao nositelja promjena u 21. stoljeću, kada
spektakuiaran razvoj svijeta ulazi u učionicu tražeći i od njega oblikovanje
revolucije u učenju, nikad nije bila očitija.
Svaki je učitelj suočen sa svojim odgovornostima i stručnim zadaćama,
nužnošću uvažavanja drugih i timskog rada, potrebom za kvalitativnim
stnjčnim usavršavanjem, senzibilizacijom za ozračjem povjerenja i brigom za
učenike, suvremenim i djelotvornim strategijama učenja i poučavanja,
istraživanjem i samorazvojem.
U vremenu kada škola treba biti najzabavnije mjesto u gradu, zasigurno da
učitelj mora biti svjestan potrebe za promjenom. (Dryden, G. Vos, J., 2002,
str. 338)
Zahtjevi koji se učiteljima postavljaju glede kompetencije i profesionalnosti u
poslu, nameću im golemu odgovornost. S druge pak strane. stabilizacijske
mjere i politika strukturalne prilagodbe lose se odražavaju na prosvjetu i
dignitet učiteljske struke uopće.
Osmišljavanje i provedba promjena treba biti u suglasju s učiteljskim
interesima, ukljućenošću i stalnom stručnom i inom senzibilizacijom za
življenjem promjena.
Snaga učitelja leži u radoznalosti, otvorenosti duha, spremnosti priznavanja
pogrješaka, stalnom željom za učenjem, razvojem kritičkog mišljenja i
predviđanja promjena u cjeloživotnom učenju.
Poboljšanje kvalitete obrazovanja i motivacija nastavnika trebaju biti prioriteti
već kod selekcije upisa na studij, kvalitetni programi stručnog usavršavanja
tijekom rada, ekipirana stručna savjetodavna služba, poboljšanje radnih
uvjeta i plaća, kvalitetni udžbenici, računala i učiteljski materijali.
Osobita ravnoteža postiže se povezanošću Hi suglasjem (između) kompetencije u
poučavanom predmetu i kompetencije o poučavanju. Učiteljima valja omogućiti da
uče kroz grupni, timski rad i seminare koji će pridonijeti poboljšanju umijeća
poučavanja, komunikacijskih i socijalnih vještina te učiteljeve motivacije.
Izrazito je važna povezanost i uvažavanje između institucija koje obrazuju učitelje,
sveučilišta, zavoda i škola, što jača učiteljevu samorefleksiju i želju za istraživačkim
radom.
Izazovi pred kojima se nalazi škola u suvremenosti pretpostavljaju, traže i uvjetuju
kvalitetno nove odnose, stavove i razmišljanja (Hentig, H., 1997) prema njezinu
cjelokupnom tradicionalnom biću. To pretpostavlja nužnost mijenjanja organizacije
škole. koju mijenjaju i razvijaju učenici , roditelji i učitelji.
ŠKOLSKO OZRAČJE
Za promjenu uloge učitelja, koji od pasivnog realizatora tuđih ideja postaje aktivna
osoba i traži svoj osobni pedagoški put, bitnu ulogu imaju okruženje i zajednica
učenja. (Stoll, L. i Fink D./2000).
Ozračje u školi čini cjelokupnost svih njezinih aspekata:
FIZIČKO------- ► materijalni i prostorni uvjeti škole
SOCIJALNO—► ljudski i strućni potencijal, odnosni i komunikacijski
potencijali. (Miljak,
A. 1999)
Poticajno školsko ozračje pretpostavlja cjelokupno oblikovanje prostora u kojemu
dijete živi, uči i prima nove spoznaje te važne poruke o sebi i drugima. (Miljević-
Riđički, R., Males, D., Rijavec, M., 2001, str. 28) Važna je kvaliteta odnosa među
učiteljima, s roditeljima i djecom. Kompletan ambijent škole u funkciji je sudjelovanja,
a ne samo mjesto poučavanja, gdje će se sudionicima pedagoškog procesa
omogućavati da ga modificiraju, dograđuju i mijenjaju u funkciji traženja, kreiranja,
inoviranja i emancipiranja. (Hentig, H., 1997, str. 143)
Ono što učitelj namjerno ili nenamjerno radi služi kao model učenicima, tzv. skriveni
kurikulum. Za uspjeh odgojnog djelovanja bitno je da svi djelatnici u školi, zajedno s
učenicima i roditeljima, sudjeluju i ulažu trajne napore u stvaranju toploga,
podržavajućeg i afirmirajućeg školskog/odjeljenskog ozračja. Kada su djeca dio
zajednice koja naglašava pozitivnu sliku o sebi, bolje uče, otvorenija su i spremnija
surađivati, a škola postaje mjesto življenja, a ne samo poučavanja.
To je proces koji traži vrijeme, zalaganje i pažljivo planiranje. Učitelj treba biti
svjestan svoje uloge modela ponašanja. konstiti se vještinama nenasilnog rješavanja
konflikata, koristiti ja poruke, dvosmjerno i iskreno komunicirati, poticati sudjelovanje
djece i roditelja u planiranju i donošenju odluka, biti socijalno osjetljiv i razvijati
kritičko mišljenje uz poštovanje kulturalnih različitosti (Miljević-Riđički, R., Males, D.,
Rijavec. M..
2lV0T I ŽKOLA br. 7/2002. _____________ . ____________________ .__________________________ ,
Djelovanje ozračja je vrlo izraženo, čak se može reći da djeluje jače od namjernog
djelovanja učitelja.
Sve vise do izražaja dolazi paradigma humanističke orijentacije odgoja (Miljak, A.,
1997) i paradigma stvaranja poticajne atmosfere, pedagoškog ozračja,
suradničkog vođenja i ućenja. U kreativnoj školi respektiraju se učenikovo
raspoloženje, osjećaji, prosuđivanja, ali i potiču pouzdanje, hrabrost, inicijativa,
tolerancija i osposobljavanje za suradnju. (Goleman, D., 1997) U takvom ozračju
promiče se osobnost (Giesecke, H. 1993, str. 64) dinamičan proces u kojemu je
učenik suorganizator, nositelj i permanentni inovator školske cjelokupnosti.
Postići dobro pedagoško ozračje u radu prvi je i najvažniji korak u stvaranju
kvalitete, a njezini najvažniji čimbenici su učenici, učitelji i roditelji.
SURADNIČKO UČENJE
Rezultati učenja poboljšavaju se suradničkim učenjem. Ono se javlja kad
učenici rade zajedno, u parovima ili malim grupama, na zajedničkom
problemu, traže zajedničku temu, dograđuju uzajamne spoznaje da bi stvorili
nove ideje, kombinacije i jedinstvene inovacije.
Johnson i Johnson (1989) navode rezultate sudjelovanja u suradnićkom
ućenju:
bolji uspjeh i produljeno pamćenje
češće razmišljanje višeg reda, dublje razumijevanje i kritičko mišljenje
koncentriraniji rad u razredu i manje nediscipline
veća motiviranost za bolje ocjene i učenje
veća sposobnost da se situacije promatra iz tuđe perspektive
pozitivniji, tolerantniji i prijateljskiji odnosi s vršnjacima bez obzira na etničku
ili spolnu pripadnost, prirodne sposobnosti, stalež ili hendikepirajuće razlike
veća socijalna podrška
bolje psihološko zdravlje, prilagodba i boljitak
pozitivniji odnos prema samome sebi na temelju samoprihvaćanja
veće društvene kompetencije
pozitivniji stavovi prema predmetima, učenju i školi
pozitivniji odnos prema nastavnicima, ravnateljima i ostalom školskom
osoblju.
Prema rezutatima velikog intemacionalnog istraživanja (32 zemlje) PISA-e
(Progmme for international Student Assessment), najbolji učenici na svijetu su
Finci. Rezultati su uzdrmali javnost. Zašto je Finska uspjela u školstvu? U njihovim
školama metoda aktivnog. suradničkog učenja je zakon, nema bubanja i ping-pong
odgovora. Učenje je povezano sa zabavom. Ocjene se uvode tek u višim
razredima (od 1 do 10). Nema prisile i straha. Učitelji uživaju ugled, njihovo
školovanje traje 6 godina, a pozornost se daje pedagogiji i komunikaciji, te
kompjutorizaciji. Hrvati nisu sudjelovali u ispitivanju. (http://www.)
klik.hr/naslovnica/kultura/200112110002020. htnil
___________________________________________________ . _____________ŽIVOT I ŠKOLA 7/2002.
ODREDNICE USPJEŠNOG POUČAVANJA I UČENJA
"Vještina poučavanja sve se više pretvara u umijeće pučavanja djece da sama sebe
pučavaju" (Helena H. Wallenberg i Michael S. Bogolea, 2001, str. 338), a kada
učenici postižu svoje ciljeve, motivacija i djelotvornost dosižu neslućene visine.
(Bettie B. Youngs, 2001, str. 288)
Učitelj sve vise postaje voditeljem i suradnikom učenika u ostvarivanju odgojno-
obrazovnih zadaća koje će poticati i poučavati korisna znanja i sposobnosti, razvijati
uzajamno poštivanje prema učenicima i njihovim roditeljima te vise poznavati
mogućnosti, sklonosti i sposobnosti učenika. Zadaća je učitelja osmisliti nastavne
aktivnosti koje djelotvorno motiviraju učenike za postizanje pedagoških rezultata
svakog učenika. Dvije su važne aktivnosti koje pretpostavljaju djelotvorno
poučavanje:
1. kvalitetno pripremanje za nastavu
2. ocjenjivanje i samoocjenjivanje učenićkog napretka tijekom nastave. Ove
aktivnosti trebaju pobuditi i održati pozornost, zanimanje i motivaciju učenika za
uključivanje svih učenika u proces te promicati zadovoljstvo učenja.
Preduvjeti:
želja učitelja da uvažava svakog učenika i potiče njegov cjelokupni rast i
razvoj u skladu s njegovim sposobnostima
poticanje pozitivne klime i općeg ozračja u školi, razrednom odjeljenju,
zbornici
težnja jasnim i važnim ciljevima koje djeca mogu postići
učeća organizacija učionice i suvremenih izvora spoznaje
usavršavanje nastavnika, kontinuirano kako bi poućavanje bilo uspješno
motivacija učenika utječe na efikasnost poučavanja, visokomotivirane
učenike nastava veseli i zanima ih
za svakog je učitelja važno pronaći način kako motivirati učenike da postižu
bolje rezultate.
Učinkovitost:
visoka i pozitivna očekivanja uspjeha te poticanje pozitivne odgovornosti za
rezultate učenja
strategije koje potiču napredovanje učenika (suvremene metode i oblici,
individuals pristup) i razvijaju učenikovo kritičko mišljenje i stvaralaštvo
aktivnosti koje zahtijevaju suradnju i skupne aktivnosti u razredu te jačaju
samopoštovanje učenika (uvažavajući učenikovo iskustvo i predznanje u
interaktivnom pristupu)
odgovarajuća težina zadaće za učenje uz vidljive nagrade i napredak tijekom
nastave
empatija, dobar odnos - dvosmjerna komunikacija uz jasnu poruku učitelja
da mu je stalo do uspjeha učenika (visoka socijalna osjetljivost).

ŽIVOT l ŽKOLA br. 7/2002. _____________________________________________________ . _______,
Djelotvornost:
stalno dijagnosticiranje, vrjednovanje i povratne obavijesti učenicima o
njihovom uspjehu te iznalaženje mogućnosti za individualan rad s djecom s
posebnim potrebama (daroviti i djeca s teškoćama u razvoju)
samorefleksija (samoprocjena) ućitelja o djelotvornosti svoje pripreme,
izvođenja nastave, korištenje metoda i postupaka rada, svoje komunikacije i
socijalnih vještina važnih za daljnje uspješnije planiranje uz korištenje stručne
literature i iskustva kolega.
KONTROLNA LISTA SAMOPROCJENE UČITELJA
Kakav je moj odnos prema učiteljskim obvezama?
Koliko je uspješan moj način praćenja napredovanja djece?
Koliko sudjelujem u službenim i neslužbenim razgovorima s kolegama?
S koliko uspjeha usklađujem svoj rad sa sposobnostima djece?
Koliko sam uspješan kao član učiteljskog tima koji radi na zajedničkim
ciljevima?
Na koji način svoj djeci osiguravam jednake uvjete?
Koje mogućnosti pružam djeci da uće na temelju vlastitih iskustava?
Koliko pozorno slušam one kojima je važno sa mnom razgovarati?
Koliko je ozračje u mom razredu povoljno za učenje?
Koliko cijenim roditeljsku pomoć, mišljenja i gledišta?
Koliko sam u stanju prilagoditi se novim potrebama djece i novim
okolnostima?
Koliko sam odan svojoj školi?
Koliko se dobro pripremam za nastavu? (C. J. Marsh, 1994)
Poboljšanje i unapređivanje poučavanja pretpostavlja obvezu ućitelja da ispituju
svoje trenutačne postupke kako bi uvidjeli jesu li još prikladni za djecu ovoga
vremena.(pomoć u Kontrolnoj listi samoprocjene).
Promjenu valja prihvatiti kao proces. Ona traži od učitelja odvajanje
vremena za senzibilizaciju, ućenje i samorefleksiju. Unaprjeđivanje i promjene
svakako trebaju krenuti od učitelja.
Sveobuhvatnom određenju učenja trebao bi biti cilj omogućiti svakom
učeniku otkriti, izvući na površinu i obogatiti svoj stvaralački potencijal, otkriti blago
koje leži u svakome od nas.
OSOBINE UČITELJA U SUVREMENOJ ORGANIZACIJI NASTAVNOG
PROCESA
Uz navedene odrednice svakako su važne i osobine učitelja, jer je učiteljeva lićnost
ključ uspješnog provođenja nastavnog plana i programa. UČITELJ pomaže
učenicima u radu i potiče učenikov interes; dobrog je raspoloženja, Ijubazan i
pristupačan; prijateljski se odnosi prema učenicima; poštuje učenikovu ličnost,
izbjegava sarkazam i pogrdne riječi; ugodnog je izgleda, opće privlačnosti,
uravnotežen i dosljedan; pošten je, pravedan i nepristran; ima smisao za humor;
širokih je interesa i entuzijast; povjerljiv je, Drivržen dieci i stavlia se u učenikov
onlctfai' nokazuie zanimanie za učenike
ŽIVOT I ŠKOU\ 7/2002.
razumije ih, poštuje učenikovu ličnost, izbjegava sarkazam i pogrdne riječi; prirodan
je; pokazuje empatiju i vjeruje u učenikove sposobnosti; samokritičan je; vlada
svojim osjećajima; održava demokratske odnose i dobarje suradnik. (Strugar, V.,
1995).
Razgovori s učenicima u nekoliko osječkih škola o liku učitelja i uspješnom učenju,
otkrivaju sljedeće:
najboije uče kad su AKTIVNO UKLJUČENI u proces UĆENJA (skupni i
individualni rad);
zalažu se kad je pred njima izazov i kad je ono što uče zanimljivo i kad
shvaćaju da je ono što uče važno;
dobrim ućiteljima smatraju one koji pokazuju da im je STALO do njih, koji su
ljubazni i vole svoj posao, dobro komuniciraju, pravično ocjenjuju i postavljaju
visoke zahtjeva;
primjedbe ućitelja o nekoj zadaći govore učenicima više o kvaliteti njihova
rada, nego ocjene.
Odgovori učenika vrlo su slični znaćajkama kvalitetne škole kako ih je definirao dr.
Glasser (1990, str. 186 - 190) a i putokaz su učitelju za uspješnije podučavanje.
Uz ljudske osobine učitelj treba posjedovati i pedagoške osobine; podastiru
se dva suvremena gledišta:
Organiziranje aktivnog stjecanja znanja u ostvarivanju nastavnog sata (V. Strugar,
1993)
učiteljevo je izlaganje jasno, razumljivo i zanimljivo;
učitelj upoznaje učenike s različitim načinima učenja i organizira učenje tako
da učenike osposobljava za samostalno ućenje. istraživanje, otkrivanje i rješavanje
problema;
učitelj naznačava bitne sadržaje i veze među pojedinim dijelovima
nastavnoga gradiva, skreće pozornost na temeljne podatke i naglašava najvažnije
ideje;
učitelj organizira nastavni rad tako da učenici uče s razumijevanjem. Učenje
se provodi pomoću različitih oblika i metoda;
učitelj organizira proces učenja tako da učeniku omogućava razmišljanje o
nastavnom gradivu. Nastoji da učenik novo znanje povezuje i primjenjuje s već prije
stečenim;
učitelj organizira rad učenika u različitim skupinama i individualiziran rad.
Izvedba nastavnog sata
(C. Kyracou, 1995)
učiteljevo ponašanje je sigurno, opušteno, samouvjereno, smišljeno i
pobuđuje zanimanje za nastavu;
učiteljeve upute i tumačenja su razumljivi i primjereni potrebama učenika;
učiteljeva pitanja su raznolika po tipu i rasponu i zahvaćaju puno
 ŽIVOT I ŠKOLA br. 7/2002._______________________________________________________________.
učenje se potiče raznim primjerenim aktivnostima;
učenici su djelatno uključeni u nastavu i imaju priliku sami organizirati svoj
rad;
učitelj pokazuje poštovanje prema učeničkim zamislima i pomaže njihovoj
razradi;
rad učenika primjeren je njihovim potrebama;
materijali, nastavna sredstva i pomagala dobro su iskorišteni.
UČITELJ - AKCIJSKIISTRAŽIVAČ
Uloga učitelja kao akcijskog istraživača još je nedovoljno cijenjena i poticana
kako u pripremanju studenata visokih učiteljskih škola, tako i u stručnom
usavršavanju zaposlenih ućitelja u našoj školi. Akcijska istraživanja učiteljima
omogućuju da zajedno s drugim sudionicima odgojnog procesa (učenici,
roditelji, sustručnjaci) i znanstvenicima zapoćnu promjene sa svrhom
unaprjeđivanja odgojne prakse, ali i osobne emancipacije.
Za refleksivnog praktičara važna je refleksija u akciji koja se može odrediti
kao spremnost za iznenađenja i promišljanje situacija na nov način.
Umjesto da slijedi gotove metodičke naputke, refleksivni učitelj aktivno
osluškuje dječje misli i osjećaje, promatra aktivnosti, uočava njihove
mogućnosti i nastoji pronaći odgovarajuće postupke koji će pripomoći
njihovom razvoju.
On nastoji zamijeniti hijerarhijski, autoritarni i standardizirani odgojno-
obrazovni model s emancipacijskim, osnažujućim i demokratskim procesom.
Takav učitelj promišlja svoj rad, istražuje, prihvaća rizik, oslobađa spontanost
i usmjerenost na učenike i komunikaciju s njima.
Gotova rješenja više uspavljuju kritičke i stvaralačke mogućnosti učitelja. Za
stvaraiaštvo je važna pedagoška vizija, ona je klica odgojnog događanja koje
iz temelja mijenja.
Učitelju njegova teorijska priprema omogućuje razumijevanje specifičnog
konteksta u kojemu djeluje. Akcija označava djelovanje koje je usmjereno
prema promjenama.
Akcijska istraživanja unapređuju edukaciju kroz promjenu, ohrabrujući učitelja
da postane svjestan svoje vlastite prakse, da bude kritičan prema toj praksi i
da bude pripravan i motiviran mijenjati ju.
ZAKLJUČAK
Učitelj je najvažniji čimbenik kvalitete odgoja i obrazovanja, a kvaliteta je u mijeni.
Stvara se sustavno, strpljivo i mukotrpnim pedagoškim radom. Ona se gradi
pomoću povjerenja, vjere u učenika i njegove mogućnosti, dvosmjernom
komunikacijom, pozitivnim pedagoškim ozračjem, suradnjom i timskim radom.
Kvalitetni se odnosi temelje na empatiji, slušanju, iskrenosti, učenju. vođenju,
disciplini i odgovornosti, a ne na prisili i kaznama. Učitelj mora biti svjestan svoje
uloge i odgovornosti za uspjeh učenika. Nameće mu se zadaća da, za razliku od
prijašnjih društveno-povijesnih etapa svojega djelovanja, u suvremenom
pedagoškom procesu utvrdi potrebe i mogućnosti pojedinca te da zna kako će im
udovoljiti. (Wood, D., 1995)
_________________________________________________________________ ŽIVOT l ŠKOLA 7/2002
U suvremenom društvu od učitelja se očekuje da bude kreativan, refleksivan kritički
orijentiran profesionalac, učitelj - akcijski istraživač, a od škole da bude mjesto
učenja djece i odraslih, tj. zajednica ućenja. (Stoll, L. i Fink, D./2000 Osposobljenost
ućitelja za suvremeni pedagoški proces podrazumijevć permanentni tijek njegova
stručno-znanstvenog izgrađivanja i mijenjanja čime cjelokupnom odgojno-
obrazovnom procesu daje dinamićnu kvaliteti otvarajući nove prostore i uvide te
rješavajući proturječnosti, take karakteristične za svijet intenzivnih promjena. (Pivac,
J., 2000, str, 198) Za poboljšanje su obrazovanja potrebni učitelji koji razumiju,
pripremljeni su i motivirani za predviđena poboljšanja te koji su svim srcem za njih.
Suvremenim stručnim usavršavanjem kroz različite metode i oblike rada učitelje
treba prvotno osposobiti da djelotvorno sudjeluju u promjenama. Bez obzira na
promišljenost rasterečujućih obrazovnih programa, mora se predvidjeti osjetljiva,
središnja uloga učitelja.
Ono što je učitelj, Što bi trebao biti u školi, sadržano je u pedagoškom činu kao
vrijednosnoj stvarnosti. Pedagoška vrijednost šira je od same prakse
institucionalnog odgoja, jer je riječ o pedagoškom činu kao stvaralaćkom zanimanju.
LITERATURA:
Bezić, K., Strugar, V. (1998): Ućitelj za treće tisućljeće, HPKZ. Zagreb.
Cindrić. M. (1995): Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj, Persona, Zagreb
Delors, J.(1998): Ućenje - blago u nama, Educa, Zagreb
Dryden, G., Vos, J. (2001): Revolucija u učenju, Educa, Zagreb
Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb.
Giesecke, H.(1993): Uvod u pedagogiju , Educa.Zagreb.
Gossen, B., Anderson, J.(1996): Stvaranje uvjeta za kvalitetnu školu, Aalinea, Zagreb.
Goleman.D. (1997): Emocionalna inteligencija,Mozaik knjiga. Zagreb.
Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (2001): Odgoj za razvoj. Alinea.Zagreb.
Vrgoč, H. - uredio (2001): (Pre)opterećenost učenika, HPKZ, Zagreb.
Wood.D. (1995): Kako djeca misle i uće, Eduka.Zagreb.
Sachs, J. (1999): Using Teacher Research as a Basis for Professional Renewal. Journal of
In-service Education, Vol.25, No. 1:39-53.
Crebbin, W. (2000) The Critically Reflective Practitioner. (On line):http://www.
ballarat.edu.au/-wcrebbin/TB780/Critreflect.html
SUMMARY
The modern school which is committed to progress and success in learning, is facing
challenges that require a new dimension in the relationships and attitudes of all those
involved in the educational process. The personality and professionalism of the teacher is a
significant factor in the quality of the school.
Teaching in the modem school calls for a creative, reflective, emancipated professional and
active explorer who can make a school a happy place of learning for both children and
adults.
Primljen 10.4.2002.
Prihvaćen 2. 5. 2002.