PRAPOVIJEST HRVATSKOG PROSTORA

M.M.

1
STARIJI PALEOLIT (2.000.000 – 150.000 g.pr. Kr.)

KULTURE:
1. Iveraške kulture (Klaktonijen)
2. Kultura Ašelejen
3. Kultura levallois (Iz loze iveraških kultura)

- Nalazi u istočnoj Africi ( OLDUVAI GORGE) primitivno pebble tools oruđe

Jedan takav nalaz je pronađen u špilji ŠANDALJA I (najstariji predmet ručno
izrađen u Hrvatskoj)

- U Europi se pojavljuju oruđa izrađena od odbitaka dobivenih okresivanjem (iver)

pa se kulture nazivaju iveraške kulture
Najstarija potpuno oblikovana iveraška kultura naziva se KLAKTONIJEN

- Razdoblje kulturnog kompleksa razvijenih ručnih klinova naziva se AŠELEJEN

Tipičan primjer ove kulture je lokalitet PUNIKVE KOD IVANCA

NALAZIŠTA:

1. Šandalja I
2. Punikve kod Ivanca

2
SREDNJI PALEOLIT (150.000 – 35.000 g.pr.Kr.)

KULTURE:
1. Musterijenska kultura

- Nositelji musterijenske kulture su neandertalci

- Musterijenska kultura rasprostranjena je na području gotovo cijele tada nastanjene

Europe, u Maloj Aziji, Palestini i obalnom području sjeverne Afrike
- Nositelj musterijena pokapao je mrtve
- U sjevernoj Hrvatskoj tipični musterijen, u južnoj musterijen smanjenih dimenzija
- Teorija o kanibalizmu neandertalaca iz Krapine

- Dva osnovna oblika primarnih religioznih načela: vjerovanje u zagrobni život i

začeci magičnih obreda i čaranja posvećenih lovačkim kultovima – nova
dimenzija duhovnog života

- Najstariji pronađeni ostatak izgrađene nastambe – šator od mamutovih kostiju kod

Kamenec - Podolskog

OBILJEŽJA NEANDERTALACA:
- Niži rast
- Izdužena, veća lubanja i veći volumen mozga
- Izražen nadočni luk
- Donja čeljust bez istaknute brade
- Masivne kosti

3
KULT MEDVJEDA:
- Ritualno pokapanje životinjskih glava
- Lokalitet Drachenloch u Švicarskoj je najpoznatije nalazište kulta, kod nas špilja
Veternica

NALAZIŠTA:

1. Krapina --- Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. g.

2. Vilenica --- Stjepan Vuković 1928. g.
3. Vindija --- Stjepan Vuković 1928. g. i Mirko Malez
4. Veternica --- Mirko Malez
5. Vela jama --- V. Mirosavljević
6. Ražanac (Slivnica i Radovin) --- Šime Batović
7. Dugi otok --- Mirko Malez
8. Mujina pećina --- Ivor Karavanić

4
MLAĐI PALEOLIT (35.000 – 8000 g.pr. Kr.)
KULTURE:
1. Gravettien kultura
2. Orinjasijenska kultura

- Dinamičan razvoj i relativno brza smjena kultura

- Zidno slikarstvo i zoomorfna ili antropomorfna skulptura
- Skupni lov i relativno suvremeniji ribolov

NALAZIŠTA:
1. Šandalja II
2. Romualdova pećina
3. Lopar
4. Jama na Sredi
5. Velika pećina

5
MEZOLIT (8000 – 6000 g.pr.Kr.)

KULTURE:
1. Kultura Tardenoazijen
2. Kultura Azilijen
3. Kultura Gravetijen

- Omogućeno stanovanje na otvorenom (borealno razdoblje)

- Najmanje istražen period na području Hrvatske
- mikrolitička industrija

Kultura Tardonoazijen: oskudna zbirka nalaza iz Vindije, mikrolitička oružja

Kasni gravetijen: zastupljen na obali

NEOLIT (6000. – 3500 g.pr.Kr.)

- Goleme promjene u organizaciji gospodarskog i društvenog života
- Gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu (sedentarni život)

- Proizvodnja lončarske, odnosno keramičke robe, tehnika glačanja i poliranja pri izradi
kamenog oruđa i oružja
- Ne pojavljuje se ravnomjerno u svim krajevima svijeta
- Neolitička revolucija – čovjek svjesno sudjeluje u ishrani bez prepuštanja lovu
- Manji kulturni izražaj nego u paleolitiku

DIOBA NEOLITA (JI EUROPA)

 Pretkeramički neolit
 Rani neolit
 Srednji neolit
 Kasni neolit

6
STARIJI NEOLIT- Starčevačka kultura (5500. – 4300.g.pr.Kr.)
- Impresso kultura (6000. – 4500. g.pr.Kr.)

SREDNJI NEOLIT - Danilska kultura (4500. – 3900.g. pr.Kr.)

- Sopotska kultura (4300. – 3400. g.pr.Kr.)

MLAĐI NEOLIT – Sopotska kultura (4300. – 3400. g.pr. Kr.)

- Hvarska kultura (3900. – 3300. g.pr.Kr.)
- Vinčanska kultura (3700. – 3400. g.pr.Kr.)

STARČ EVAČ KA KULTURA (5500. – 4300. g.pr.Kr.)

- Ime je dobila po selu Starčevo kod Pančeva

- Prvi izraziti predstavnik klasičnog poljodjelskog i keramičkog neolita na tlu većeg dijela
današnje kontinentalne Hrvatske

NALAZIŠTA:
1. Sarvaš
2. Vučedol
3. Vinkovci
4. Zadubravlje
5. Igrač
6. Cernička Šagovina
7. Pepelana
8. Ždralovi

NASELJA:
- Najčešće na povišenim riječnim obalama ili prirodnim uzvišenjima pored vode
- Naselja nisu osamljena i obično su grupirana
- Nastambe su isključivo jamske, relativno duboko ukopane u zemlju (zemunice)

7
POKAPANJE:
- Pokojnici ukopavani unutar naselja u neposrednoj blizini nastambi
- Neolitički ritual pokapanja (pokapanje pokojnika u raku na boku u zgrčenom položaju)
- rijetki prilozi u grobovima (nakit od školjke spondilus ili od kosti)

UMJETNOST:
- Keramička proizvodnja, posude i statuete idoli
- Keramika se dijeli na grubo svakodnevno posuđe i na fino oslikanu keramiku
- Posuđe pečeno oksidacijskim postupkom --- oker,ciglasto crvena ili izrazito crvena boja
- Oblici su jednostavne kuglaste ili polukuglaste zdjele i konične zdjele
-Barbotinsko ukrašavanje
Pravi barbotin – na osušenu nepečenu zdjelu nabacuje se polutekuća glinena
masa koja je ostavljena tako amorfna
1. Bubuličasti barbotin – oblikovanje bradavičastih nakupina
2. Kanelirani barbotin – preko mase se povlači prstima pa se stvara niz
paralelnih, grubih žljebova
- Fino posuđe – modelirano od bolje, pročišćene gline, kojoj je površina uglačana do visokog
sjaja
- Plastično oblikovanje žrtvenika i shematiziranih ljudskih figurica (dvije statuete - Vinkovci)
- Žrtvenici – klasičan oblik predstavlja četvrtasto postolje na 4 kratke noge s niskim okruglim
recipijentom razgrinutog oboda u sredini, nisu oslikavani ni ukrašavani

8
FAZE STARČEVAČKE KERAMIKE:
1. Monokromni (najstariji) stupanj – fina, jednobojna, crvena keramika bez ukrasa,
nema oslikane i barbotinske keramike
2. Linear A – pojava slikane keramike isključivo bijelom bojom, motivi su izrazito
linearni i geometrijski
3. Linear B i girlandoidni stupanj – slikanje pravocrtnih motiva vrpci, trokuta,
klinova, nizova liniija, ali isključivo crnom ili tamnosmeđom bojom na prirodnoj oker
ili crvenkastoj podlozi. Girlandoidni stupanj označava pojavu krivocrtnog motiva,
složenijih motiva i ponovnu uporabu bijele boje
4. Spiraloid – klasično razdoblje starčevačke kulture
5. Linear C – prevlast pravocrtnih motiva na slikanoj keramici, grubo se posuđe
ukrašava kaneliranim i bubuličastim barbotinom
6. Spiraloid B – javljaju se novi likovni elementi na oslikanoj keramici, dominantan
motiv spirala, pojava bikoniteta, prisutna je polikromija

KULTURA IMPRESSO KERAMIKE (6000. – 4500. g.pr.Kr.)

- Obuhvaća obalni dio Hrvatske

- Korijeni nastanka kulture AUTOHTONI
- slični ostaci u srednjoj Albaniji, ali je teško odrediti radi li se o istoj kulturi

NAJVAŽNIJA NALAZIŠTA
1. Ižula kod Medulina (Branko Bačić, kružni kompleks kuća)
2. Jama na Sredi (Vladimir Milosavljević, kultura od mlađeg paleolita do kraja neolita)
3. Vorganska peć
4. Smilčić (polukružni oblik promjera 100m, nadzemne, kružne kuće; zaštitni rov)
5. Krković (zemunice)
6. Škarin Samograd
7. Markova špilja na Hvaru (Grga Novak, pronađene naslage srednjeg neolita)
8. Gudnja na Pelješcu

FAZE KULTURE IMPRESSO KERAMIKE:

1. Najstarija faza – nositelji ove kulture često su obitavali u špiljama (stalno ili
sezonski) te su se bavili lovom i ribolovom, sakupljanjem raznih morskih plodova
(nema tragova obrade zemlje ni uzgoja biljaka), prisutan tek pokušaj
pripitomljavanja divljih životinja

9
 2. Razvijenija faza – nositelji ove kulture počinju se okretati poljodjelstvu i obradi
plodnih krških polja pa sjedišta naseljenosti sele u sjevernu Dalmaciju. Grade prva
stalna naselja, pretežno kružnog tlocrta najvjerojatnije izrađeni od zemlje i pruća

I. Crvena stijena (nalazište u Crnoj Gori) – naseljene pećine

II. Smilčić – naselja na otvorenom
III. Gudnja – prijelaz iz starijeg u srednji neolit

KERAMIKA:
- Vrlo primitivna keramika, primarna obilježja
- Jednostavni kuglasti, polukuglasti ili jajoliki oblici , bez posebno izražene noge ili vrata
- IMPRESSO: utiskivanje prsta, nokta ili nekog zašiljenog predmeta u meku glinu. Često se
koriste razne školjke za utiskivanje, šuplje trske, puževe kućice (cardium školjke)
FAZE RAZVOJA KERAMIKE:
1. Najstarija faza – utiskivanje se izvodi po cijeloj površini posude, bez reda i stila
2. Razvijenija faza – otisci školjaka se povezuju i grupiraju ( cik – cak, valoviti i
prepleteni motivi ). Keramika je kvalitetnija, s manjom količinom i sitnijim
primjesama kremena, površina joj je uglačana ili čak presvučena tankim slojem
gline. Keramika je fina i monokromna.
3. Posljednja faza – urezani i udubljeni geometrijski motivi ( krivocrtni i spiralni
motiv). Pojedini dijelovi presvučeni crvenom bojom.

10
VINČ ANSKA KULTURA (3700. – 3400. g.pr.Kr.)
- Nazvana prema prapovijesnom naselju kod Vinče u Srbiji

NALAZIŠTA:
1. Bapska
2. Berendijev vinograd u Vukovaru

KERAMIKA:
- okosnica balkansko-anatolskog horizonta crno polirane keramike
- Redukcijsko pečenje keramike: pečenje uz smanjen dovod kisika što rezultira tamnijim
bojama (crna, siva, tamnosmeđa)
- Visoki sjaj keramike rezultat je intezivnog mehaničkog glačanja i poliranja površine
- Crusted slikanje: boja se nanosi na već gotovu posudu pa je nepostojana i lako se otire
- bikonične posude

- Promjene u ukrašavanju posuđa:

o Kaneliranje i tzv. efekt glačanja stralucido
o Ubodnovrpčasti stil ukrašavanja

NASELJE U BAPSKOJ:
- Najprije ga naseljavaju pripadnici sopotske kulture, a potom pripadnici vinčanske kulture
- Razorila ga je i uništila eneolitska badenska populaciji

SOPOTSKA KULTURA (4300. – 3400. g.pr.Kr.)

- Nazvana po naselju Sopot kod Vinkovaca

- Razvila se na temeljima kasne starčevačke kulture pod snažnim utjecajima iz kruga
vinčanske kulture

LOKALITETI:
1. Bogdanovci 5. Orolik
2. Samatovci 6. Otok
3. Bapska 7. Sopot
4. Hermanov vinograd u Osijeku
11
KERAMIKA
- Preuzimaju redukcijsko pečenje keramike od vinčanske kulture
- Lončarski su siromašni – dominiraju grube posude u obliku amfora i buta, a kod finijeg
posuđa prevladavaju plitke i duboke zdjele te lonci oštre bikoničke profilacije
- U srednjem razvojnom stupnju snažan vinčanski utjecaj pa to rezultira primjenom
kaneliranja i efekta glačanja, pojavljuje se i tipičan vinčanski ubodnovrpčasti stil
ukrašavanja
- Vlastiti prepoznatljivi oblik – zdjela na visokoj, šupljoj, ovalno perforiranoj nozi, u
sljedećoj fazi ta noga poprima trbušast oblik i kao takva postaje najtipičnija

12
NASELJA:
- Živjeli su u nizinskim naseljima blizu vode, naselja opasavali jarkom, ali i palisadama
- Unutar naselja nizale su se u redovima raspoređene pravokutne kuće s jednom ili više
prostorija tipične neolitičke građevinske konstrukcije ( kostur od greda, zidovi od šiblja
oblijepljeni blatom )
- prva nizinska utvrđena naselja u ovom dijelu Europe

KORENOVSKA KULTURA (4600. – 4200. g.pr. Kr.)

- Nastala pod utjecajem starčevačke i Koroš kulture
- Eponimno područje je Malo Korenovo kod Bjelovara
- Kultura linearnotrakastog keramičkog kompleksa

NALAZIŠTA
1. Malo Korenovo
2. Drljanovac
3. Dautan
4. Kaniška Iva
5. Tomašica
6. Gavrinica kod Pakraca
7. Jakšić kod Požege
8. Pepelana kod Virovitice
9. Turopolje (Staro Čiče)
13
 10. Smilčić
KERAMIKA
- Veći dio posuđa pečen oksidacijskim postupkom, a tek u završnoj fazi redukcijskim
- Pretežito lijepo oblikovano posuđe s tankim stijenkama
- Vodeći ukras je urezivanje (jednostavna linijska izvedba i vrpčasta koncepcija)
- Kuglaste ili kalotaste posude s pojačanim dnom ili na niskoj nozi
- S-profilirane zdjele s manje ili jače izvijenim vratnim dijelom
- Kuglaste amfore s niskim cilindričnim vratom

BREZOVLJANSKI TIP SOPOTSKE KULTURE (4200. – 3900. g.pr.Kr.)

- Nastala miješanjem sopotskih elemenata s korenovskim
- Eponim – Gorni Brezovljani kod Križevaca

NALAZIŠTA
1. Gorni Brezovljani
2. Drljanovac
3. Turopolje ( Staro Čiče)
4. Virovitica (Jasenaš, Špišić Bukovica, itd.)

KERAMIKA
- Posuđe pokazuje ovisnost o sopotskoj kulturi, ali su profili mekši i blaži
- Posude su pečene oksidacijskim postupkom, potom je na pojedinim dijelovima posude
primjenjen redukcijski proces čime su na tim mjestima stvorene tamne plavkastosive ili
crne mrlje
- Prisutna je slikana keramika – motivi izvedeni crvenom bojom nakon pečenja, linije
jednostavne i uz rub posude
- Dekorativni motiv krivocrtnog oblika

NASELJA
- Naselja su se smještala na prirodnim uzvišenjima
- Zemunice

14
DANILSKA KULTURA (4500. – 3900. g.pr.Kr.)
- Nastavlja živjeti na prostoru na kojem je živjela Impresso kultura

NASELJA
1. Danilo kod Šibenika
2. Brijuni
3. Smilčić
4. Bribir

KERAMIKA
- Najsiromašnije je grubo keramičko posuđe
- Posuđe bolje kvalitete brojnije, dobro uglačane posude, tamnosmeđe ili crne boje
- Bikonične zdjele zaobljenog dna, zvonaste čaše, visoke zvonolike zdjele, različiti tanjuri
- Ornamenti izvedeni udubljivanjem, urezivanjem, žigosanjem, reljefnim oblikovanjem,
kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom
- Motivi : dominiraju spirale u obliku S i C, inačice trokuta, nizovi linija, cik – cak, mrežaste
kompozicije
- Fino oslikano posuđe je izvrsne kvalitete, nakon pečenja je žućkaste, žute, blijedocrvene ili
ciglastocrvene boje
- Oblik posude (riton) je na 4 zdepaste noge s nakošenim recipijentom i visokom
prstenastom ručkom, vjerojatno specijalne namjene, prisutna je crvena boja u unutrašnjosti
recipijenta

15
NASELJA
- Kružnog ili polukružnog oblika obično branjena opkopom
- Kuće mogu biti kružne ukopane kolibe (Danilo, Brijun), nadzemne kružne kućice
(Smilčić), nadzemne četvrtaste kuće (Bribir)
- Građene su neolitskom tehnikom od drvenih kolaca i isprepletenog pruća oblijepljenog
blatom (tzv. lijep), a pokrivene su slamom i trskom

HVARSKA KULTURA (3900. – 3300. g.pr.Kr.)

- Na istočnoj obali Jadrana djelomično nasljeđuje danilsku kulturu
- moguće štovanje Sunca; igla s ptičjom glavom, kuglice od spondilusa, astralni motivi na
keramici

NALAZIŠTA
1. Markova i Grapčeva špilja na Hvaru (motivi polovice svastike sa zaobljenim
kukama u obliku slova S ili pravocrtnih lukova u obliku slova Z)
2. Smilčić
3. Vela jama na Lošinju
4. Gudnja na Pelješcu
5. Vela špilja na Korčuli (Marinko Gjivuje---Grga Novak---Božidar Čečuk -> faze od
početka hvarske do ranog brončanog doba)
6. Brijuni

NASELJA
- Građena na otvorenome, još se nastanjuju špilje

KERAMIKA
- Klasična hvarska kultura nalazi se na srednjedalmatinskim otocima, smilčićka inačica u
sjevernoj Dalmaciji, lisičićka inačica u Hercegovini i zasebna varijanta u Istri i Hrvatskom
primorju
- Ornamentalna kompozicija nikad ne prekriva cijelu površinu posuda
- Oblici posude su niske, široke, zaobljene zdjele s prstenastim vratom te jajoliki lanac s
koničnim vratom; nema raskoši danilske kulture
- Urezivanje stiliziranih prizora simboličkog ili realnog karaktera

16
ENEOLIT (BAKRENO DOBA) 3500 – 2200 g. pr. Kr.
- prijelazno razdoblje između neolita i brončanog doba
- u ranom eneolitu osjeća se snažna prisutnost neolitskih obilježja, dok je za srednji i kasni
eneolit karakteristično odstupanje od neolitskih tradicija te razvoj metalurgije
- hrvatska obala slabo je istražena
- eneolitske kulture prisutne su u Slavoniji i Baranji

PODJELA:

 rani eneolit
 srednji eneolit
 kasni eneolit
OBILJEŽJA:
1. pojava metalnih predmeta, uglavnom bakrenih i zlatnih
2. prevlast stočarskog gospodarstva nad poljodjelstvom čija je posljedica brže stvaranje
viškova i veća mogućnost razmjene
3. organizacija društva u patrijahalne rodovske i plemenske zajednice koje nastanjuju
određeni prostor, nastanak aristokracije

NALAZI:
- zemljano posuđe s tradicionalnim neolitskim obilježjima, vrčevi s visokom
vrpčastom ručkom, pehari s dvjema visokim ručkama (kantaros), te vretenaste,
izduljene amfore

ISTRAŽIVANJA:
- istraživanja eneolita u Hrvatskoj započela su potkraj 19. st. Brunšmidovim
iskapanjima na Sarvašu i Vučedolu, ali prvi zamah počinje tek 1938. g.
iskapanjima R. R. Schmidta na vučedolskom Gradcu, a potom 1940. i na
Sarvašu
- R. R. Schmidt 1945. objavio je monografiju „Die Burg Vučedol“ – prvi pregled
eneolita u međurječju Dunava, Drave i Save

KERAMIKA:
- tehnika duboreza i rovašenja
- tehnika brazdastog urezivanja

DUHOVNI ŽIVOT:
- tijekom neolita dominantan je ženski princip plodnosti, ali sada zbog promjena u
gospodarstvu dominantan postaje muški princip plodnosti izražen kroz štovanje
sunca

17
INDOEUROPSKE SEOBE
Na razvoj eneolita u Hrvatskoj utjecala su 2 faktora:

a) Migracije novih populacija

b) Autohtoni (domaći) razvoj

- od oko sredine 4. tisućljeća pr. Kr. (eneolitsko doba) traju valovi indoeuropskih
seoba
- oko 2300. (2200.) g. pr. Kr. (kraj eneolita, početak brončanog doba) traju
posljednji valovi velike indoeuropske seobe
- nove populacije (istočno stepski narodi koji se povezuju s Indoeuropljanima) stižu
s područja Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, preko Karpata uz donji tok
Dunava
- brzi, lakopokretni stočari kojima su bili potrebni novi prostori za životinje i koji
su već dobro ovladali metalurgijom
- stranoj populaciji pripadaju nositelji badenske kulture, koja je hitrim prodorom
uništila većinu kasnoneolitskih naselja u istočnoj Slavoniji

„panonsko – balkanske seobe“ – od oko kraja 14. st. pr. Kr. do oko 9. st. pr. Kr. (srednje
brončano doba – kraj brončanog doba / početak željeznog doba); u njima sudjeluju
Indoeuropljani, ali se na njih ne upotrebljava naziv „Indoeuropske seobe“

Autohtoni (domaći) razvoj - na tlu Hrvatske, udaljenijem od ishodišta promjena (u odnosu

na središnje i jugoistočne krajeve Balkana koji su mu bili blliži) nastaje proces
transformacije, odnosno simbioza različitih populacijskih i kulturnih elemenata

Lasinjska kultura 3700. – 3200. g. pr. Kr.

- eponimsko nalazište je Lasinja na rijeci Kupi

- vremenski pripada eneolitu, no u svojoj je osnovi prava kasnoneolitska kultura
- ova kultura ima obilježja kasnog neolita jer nije pronađen nijedan bakreni predmet,
a jedini znak eneolitizacije je veći udio stočarstva u gospodarstvu

RASPROSTRANJENOST:

- cijelo međurječje Save i Drave, od Našica i ušća Orljave u Savu na istoku pa sve
do Velebita na jugozapadu
- najjužniji lokalitet: Čakovac kod Josipdola
- rasprostranjenost izvan Hrvatske: posavski dio s. Bosne, kontinentalna
Slovenija, austrijska Koruška i djelomično Štajerska, te zapadna Mađarska s
najgušćom koncentracijom oko Blatnog jezera

18
LOKALITETI:
1. Lasinja
2. Ozalj
3. Čakovac
4. Beketinec
5. Ždralovi
6. Jakšić
7. Ašikovci
8. Koška
9. Vinkovci

NASTAMBE:
- male zemunice ili poluzemunice, špilje (privremena boravišta), sojenice
- prva sojenička naselja u istočnoalpskom području

KERAMIKA:
- bikonične zdjele, bikonični lonci s prstenastim vratom i parom ručkica na
prijelazu vrata u trbuh s izrazito zaobljenim dijelom, te zaobljene zdjele
- karakterističan je vrč s jednom prstenastom ručkom i zdjele na visokoj
cilindričnoj ili trbušastoj nozi
- pečenje je redukcijsko (siva boja), ali je paralelna i primjena oksidacijskog
pečenja (pronađen je određen broj oker i ciglasto – crvenih posuda)
- ukrasi na posudama: u obliku raznih plastičnih aplikacija, dugmetaskih,
bradavičastih i jezičastih – urezivanjem, žigosanjem i ubadanjem
- keramičke plastika-figure su u posljednjoj fazi ove kulture (najveći broj pronađen
na lokalitetima Požeške kotline, dva u Ašikovcima, 4 u Novoselcu i 4 u Zarilcu)

19
Retz – Gajary kultura
- nastala u vrijeme kasne lasinjske kulture
- eponimski lokaliteti u Austriji i Slovačkoj

Regionalne varijante:
a) Višnjica tip – pretežno u Hrvatskom zagorju (Vindija, Velika pećina kod Višnjice na
Ravnoj gori)
b) Kevderc-Hrnjevac tip – zapadna Slavonija (Hrnjevac-brdo, Pepelana) i istočnije sve
do Đakova
- nalazi oba tipa pronađeni su u okolici Bjelovara do Drljanovca

LOKALITETI:
1. Velika pećina
2. Vindija
3. Drljanovac
4. Pepelana
5. Hrnjevac

NASTAMBE:
- pretežno zemunice, ali ponegdje i trajnije nadzemne kuće (Pepelana)

KERAMIKA:
- kalotaste šalice s vrpčastom ručkom i visoki, lijepo oblikovani vrčevi S-profilacije
- tamnih boja, ukrašena tzv. brazdastim urezivanjem (urezivanje se obavlja trzanjem
zašiljenog instrumenta tako da se dobivaju isprekidane crte poput brazdi)
- pečenje je redukcijsko
- u Kevderc-Hrnjevac tipu ukrašavanje se izvodi rovašenjem, duborezom i običnim
urezivanjem za razliku od Višnjica varijante gdje je prisutno brazdasto urezivanje

- posuđe Retz – Gajary kulture imalo je crno-bijeli kontrast

20
Badenska kultura 3400. – 3100. g. pr. Kr.

- eponim je lokalitet Baden-Königshöhle u Donjoj Austriji

- rasprostranjenost u Hrvatskoj: istočna i srednja Slavonija i Baranja, ali je široko
rasprostranjena u panonsko-podunavskom prostoru (od Moravske i Češke do sjeverne
Srbije)
- nositelji ove kulture razorili su kasna neolitska naselja vinčanske i sopotske kulture
- Badenci su došli u ove krajeve ili s jugoistoka iz maloazijsko-anatolskog prostora ili
s istoka iz pontsko-stepskih područja
- badenska kultura uvodi do tad stran običaj spaljivanja pokojnika, ali i dalje
prevladava skeletno pokapanje

NASELJA I NASTAMBE:
- naselja su smještena na već tradicionalno naseljavanim terasama
- nastambe su zemunice, poluzemunice i nadzemni objekti

KERAMIKA:
- vrčevi i vrčići loptastog ili lukovičastog trbuha s visokim cilindričnim vratom i
vrpčastom ručkom
- ukrašavanje kaneliranjem i rebrenjem
- keramička proizvodnja kao da oponaša metalne uzore

1
Na slici ljubičastom bojom označena je rasprostranjenost badenske kulture u Europi

21
- iskazani su brojni elementi strani staroj tradiciji, a ujedno pripadaju stočarskoj
populaciji
- najkarakterističniji su vrčevi

22
Kostolačka kultura 3100. – 2900. g. pr. Kr.

- matično područje: današnja Šumadija, sjeverna Bosna, Slavonija i Srijem

- razvila se u vrijeme klasične badenske kulture (kao i ostatak kasnoneolitskog
stanovništva koje badenska kultura nije asimilirala)
- potisnula badensku kulturu, a u svom mlađem razvojnom stupnju omogućila je
formiranje vučedolske kulture, ali je pritom sama bila istisnuta iz svog matičnog
područja u Mađarsku i Slovačku
- pokapanje je uglavnom tradicionalni skletni ukop u zgrčenom položaju, ali je
prisutan i običaj spaljivanja, i to tako da se pepeo i ostaci spaljivanja polažu u žaru
pa poklapaju

NASELJA I NASTAMBE:

- naselja smještena u ravničarskim slavonsko-srijemskim predjelima – višeslojna

naselja na izdignutim lesnim gredama uz tokove rijeka i redovito su utvrđena
opkopima ili šancima (kostolačka kultura smješta se na temeljima starijih neolitskih i
enolitskih naselja)
- primjer utvrđenog naselja je Cerić-Plandište kod Vinkovaca

- nastambe – čvrste i trajnije nadzemne nastambe najčešće pravokutnog oblika (tipična

kasnoneolitska tehnika gradnje: pod od nabijene zemlje, zidovi od drvenih stupova i
pletera premazani ilovačom)

KERAMIKA:
Keramičke zdjele možemo podijeliti na 3 vrste:
 zdjele gotovo kalotastog oblika bez izraženog dna, umjesto kojeg ima samo malu
ovalnu udubinu-umbo u sredini
 zdjele na kojima je naglašen i izdvojen vrat i blago zaobljeno rame
 konična ili cilindrična šalica s izuzetno visokom vrpčastom ručkom

- keramika je tamne, sivosmeđe boje, a vrlo rijetko izrazito crne

- pečenje je redukcijsko
- keramika se ukrašava brazdastim urezivanjem i finim žigosanjem
- motivi su trokuti, rombovi, kvadratići, cik-cak crte
- bijela inkrustacija

23
Vučedolska kultura 2900. – 2300. g. pr. Kr.
- ishodišno područje vučedolske kulture je istočna Slavonija i Srijem
- korijeni vučedolske kulture su u tradiciji sopotske kulture, ali je obilježena utjecajima
kostolačke i badenske kulture
- spoj dostignuća s istoka (metalurgija) i starog duha panonsko-podunavskog neolitskog
svijeta
- pojedinačni i grupni ukopi unutar naselja, vrlo često u napuštenim jamama
- ukopi su i skeletni i paljevinski

NASELJA I NASTAMBE:

- nastambe su nadzemne četvrtaste kuće s podom od dobro nabijene ilovače, središte

kuće je kružno, uzdignutno ognjište; jame u kućama su služile kao ostave ili spremišta
za zalihe
- naselja dijelimo na 2 faze:
a) u pretklasičnoj i klasičnoj fazi – uzdignute lesne terase uz rijeke ili obronke
i izdanke bregovitih sklopova
b) u kasnoj fazi – istaknuti, visoki topografski položaji (dominira gradinski tip
naselja)
- naselja su smještena na uzvišenim položajima, često dobro branjenim prirodno strmim
padinama

24
 - Gradac – netipičan lokalitet; akropola; pronađen ukop muškarca i žene s bogatom
grobnom opremom: pedesetak posuda i stotine keramičkih ulomaka – grob predstavnika
višeg društvenog sloja)

KERAMIKA:
- zdjele
- tehnike ukrašavanja: urezivanje, brazdasto urezivanje, duborez i rovašenje
- dekoracije: geometrijske (tzv. arhitektonski stil)
- ljudski lik pojavljuje se i na ulomcima keramike, odnosno na dnu posuda ili na
keramičkim amuletima

KULT:

 žrtvenici sedlastog ili rogolikog tipa različitih dimenzija (povezanost s egejsko-

mediteranskim kultom bovida)
 motiv labrisa
 motiv ptice: vučedolska golubica i glava keramičke figure ptice (možda patke) iz
Vinkovaca
 jelen – žrtveni ukop jelena na vučedolskom Gradcu, a u blizini je pronađena i
keramička figura jelena, kojemu je glava transformirana u posudu

25
 - pripadnici vučedolske kulture bave se stočarstvom, lovom i metalurgijom
- Vučedolci su razvili prvu serijsku proizvodnju metalnih, bakrenih predmeta
zahvaljujući tehnici lijevanja u dvodijelnim kalupima
- proizvodili su isključivo oruđe i oružje: najčešće su bakrene sjekire plosnatog tipa a
trapeznog ili lepezastog oblika te bojne sjekire s cjevastim produžetkom za nasad drška
- nema bakrenog nakita ni ukrasnih predmeta, ali su pronađena šila, dlijeta i listoliki
bodeži

Nakovanska kultura
- eponim: špilja Nakovana na Pelješcu
- formirala se na supstratu kasne hvarske kulture pod utjecajem kasne vinčanske
kulture
- nakovanska je kultura rasprostranjena po cijeloj istočnoj obali Jadrana (iako je češća na
južnom dijelu)

KERAMIKA:
- tamno keramičko posuđe ukrašeno kanelurama, dakle jednim načinom koji nema
tradiciju u neolitskim kultura istočnog Jadrana

26
BRONČANO DOBA 2300. – 1100. / 750. g. pr. Kr.
- uvodi se nova tehnologija (bronca), težište interesa u proizvodnji prešlo je s izrade
keramike na lijevanje bronce
- bronca se sastoji od 90% bakra i 10% kositra
- nastavlja se s poljoprivredno-stočarskim gospodarstvom, pri čemu uglavnom preteže
stočarska komponenta
- sve je izraženija raslojenost društva, tome je uvelike pridonijela metalurgija
- specijalizirani obrtnici i ratnici postaju moćni i ugledni staleži, ratnici formiraju
vladajući sloj (o tome nam svjedoče bogati grobovi)

Podjela:
 starije brončano doba
 srednje brončano doba
 mlađe brončano doba

STARIJE BRONČANO DOBA 2300. – 1600. g. pr. Kr.

- kao oblik naselja sve se češće javljaju gradine (utvrđena naselja na povišenim
položajima), gradine se javljaju već u eneolitu, ali će postati karakterističan oblik
naselja tijekom brončanog i željeznog doba
- karakterističan oblik grobova postaju tumuli (grobni humci) od zemlje, kamena ili
kombinacije zemlje i kamena

Vinkovačka kultura
- rasprostranjenost: jugozapadna Panonija (Srijem, Slavonija i dalje na zapad), moguć
utjecaj čak i na području Istre
- često naseljava mjesta koja su u eneolitu kao svoja središta imali nositelji vučedolske
kulture

KERAMIKA I NAKIT:

- keramika: vrčevi, amforice, zdjele s naglašeno izvučenim obodom)

- tamnosmeđo blistavo ispolirano posuđe
- motivi strogo geometrijski, a dekoracija je slična vučedolskoj
- keramika: vinkovačka zdjela, nakit: ženski nakit iz Orolika

27
 Vinkovačka zdjela Ženski nakit iz Orolika

Cetinska kultura
- rasprostranjenost: srednji Jadran i njegovo neposredno zaleđe, oko rijeke Cetine
- poznata je gotovo isključivo na osnovi nalaza iz kamenih tumula, dok naselja nisu
poznata

28
KERAMIKA:
- keramički oblici su vrlo raznoliki, što ukazuje na više čimbenika u nastajanju ove
kulture

tzv. posude tipa Kostolac

- u gospodarstvu dominira stočarstvo

- grobovi iznenađuju bogatstvom nalaza, osobito oružja, iako na području cetinske
kulture nema rudnih ležišta, pa su se morali uvoziti ili sami predmeti ili sirovine

STARIJE BRONČANO DOBA ISTRE

- rano brončano doba Istre slabo je poznato, no, jasno se uočava povezanost s enolitskim
supstratom
- krajem ranog brončanog doba u Istri se počinju graditi kasteljeri (gradine), a
istovremeno s njima nastaju i tumuli u kojima su pokojnici sahranjeni u zgrčenom
položaju unutar „škrinje“ formirane od nepravilnih kamenih ploča
- uz već poznate vrste nalaza (npr. trijangularne bodeže), u grobovima su pronađene i tzv.
sjekire s ojačanjima i drugi brončani predmeti, kao i keramičke posude
- materijalna i duhovna kultura Istre proteže se i na Kvarnerske otoke i Hrvatsko
primorje
- pronađeni su i tronošci

29
Jadranski tip ljubljanske kulture
- jadranski tip ljubljanske kulture je istovremen s trajanjem cetinske kulture
- ove dvije kulture nalaze se na malom prostoru, no jedna drugoj nisu oduzimale životni
prostor: dok cetinska kultura obuhvaća zaleđe srednjeg Jadrana, dotle ljubljanska
obuhvaća obalni pojas i otoke

KERAMIKA:
- keramika ove kulture je tamna i uglačana, a ukrašena je izvođenjem geometrijskih
motiva pomoću kotačića

SREDNJE BRONČANO DOBA o. 1600. – o. 1300. g. pr. Kr.

- srednje brončano doba je stabilno doba
- i dalje se nastavlja proces društvenog raslojavanja
- tijekom srednjeg brončanog doba panonski dio Hrvatske istovremeno je i otvoren
prema vanjskim utjecajima, ali i sam aktivno sudjeluje u razvojnom tijeku srednjeg
brončanog doba šire regije
- uspostavljanje snažnih veza Slavonije i Baranje s kulturnim grupama iz zapadne
Mađarske
- svugdje se smanjuje broj gradinskih naselja - osim u Istri, ondje gradine i dalje ostaju
dominantan tip naselja

Posuška kultura
- vjerojatni nasljednik cetinske kulture (i jedina je cjelovitija kultura srednjeg brončanog
doba Dalmacije)

30
Vatinska kultura
- vatinska kultura porijeklom je iz srpsko-vojvođanskog Podunavlja
- glavni je predstavnik srednjeg brončanog doba u istočnom dijelu međuriječja Save,
Dunava i Drave i ujedno stvara temelje za oblikovanje kasnog brončanog doba ovih
krajeva

- naseljava se na već postojećim, dugotrajnim i višeslojnim naseljima (telovima)

- gospodarstvo: poljoprivreda i stočarstvo, ali dokazana je i vrlo razvijena metalurgija
- oblicima oružja i nakita pokazuje povezanost s matičnim područjem, a preko njega i
s udaljenijim krajevima (istočnom Mađarskom i važnim sirovinskim i metalurškim
središtima)
- keramika: male amfore i zdjele

Sotin

Licenska kultura
- keramika licenske kulture javlja se u istočnoj Slavoniji i dokaz je povezanosti sa
zapadnim i sjeverozapadnim područjima, osobito s istočnoalpskim područjem

31
PANONSKO TRANSDANUBIJSKA INKRUSTRIRANA KERAMIKA
- oblici: vrčevi, žare, zdjele
- etažno oblikovanje
- tehnike ukrašavanja: urezivanje, žljebljenje, duborez, s gustim i širokim namazima
bijele inkrustacije
- motivi: koncentrični krugovi, stilizirani biljni uzorci

Daljsko-bjelobrdski kulturni tip srednjobrončane inkrustrirane keramike

- posebna varijanta panonske transdanubijske inkrustirane keramike
- karakteristična je za daljnji srednjobrončanodobni razvoj u sjeveroistočnoj Slavoniji,
južnoj Bačkoj i banatsko-srpskom Podunavlju
- eponimi: Dalj i Bijelo Brdo (nekropole s paljevinskim ukopima)
- paljevinski grobovi u žarama – taj je ritual preuzet iz tradicije grupa s inkrustiranom
keramikom mađarskog Podunavlja

KERAMIKA:
- oblici: visoke žare i zdjele-poklopci; “etažni” oblici
- ukrasi: prozračniji, tanko urezivanje i fini nanosi bijele inkrustacije
- kultno značenje prikaza: sunčani kolut–kola : putovanje iz života u smrt i natrag
u život

FIGURALNA ANTROPOMORFNA PLASTIKA:

 specifična je upravo za pripadnike srednjobrončanodobnih kultura s inkrustiranom
keramikom (no, njihovi prethodnici – grupa transdanubijske inkrustirane keramike
iz Mađarske - ih nisu proizvodili!) i zasigurno odražava njihova kultna vjerovanja
 idol iz Dalja i idol iz Kličevca – slični vučedolskoj antropomorfnoj plastici
 naglašen je ktoničan karakter tih idola (pretežno su nađeni kao grobni prilozi, no
ponekad su nađeni i u naseljima) – najvjerojatnije su to prikazi božica plodnosti,
rođenja i smrti

idol iz Dalja

32
Srednje brončano doba Like
- otvorenost prema panonsko-karpatskom, istočnoalpskom i sjevernotalijanskom
području
- Povezanost s panonsko-karpatskim prostorom pokazuju npr. ratnička sjekira i posuda s
okruglim ispupčenjima (nalazi iz tumula kod Ličkog Osika).
- Povezanost s istočnoalpskim prostorom – mač iz uništenog groba iz Gospića.

NEKROPOLA U BEZDANJAČI:
- u završnoj fazi srednjeg brončanog doba, točnije, u prijalaznom razdoblju prema
kasnom brončanom dobu, osnovano je naselje (najvjerojatnije na gradini Vatinovci) kod
Vrhovina i traje kroz kraj srednjeg i početak kasnog brončanog doba
- keramika: gruba keramika na ovoj nekropoli nađena je uz ognjišta i bila je
upotrebljavana u žrtvenim obredima – sličnosti s nalazima iz središnje Bosne,
povezanost s južnopanonskim prostorom

- grobni ritual: organski materijal je jako dobro sačuvan (npr. drveni štapići – jasen,
lijeska i dr. – koji su vjerojatno korišteni u pogrebnim ritualima), o njemu svjedoče
ognjišta uz koja su bili brojni ostaci posuda i životinskih kostiju (žrtvena mjesta i
tragovi ritualnih obreda?), ali i neke drvene konstrukcije = rudimentarna sakralna
arhitektura?

33
Srednje brončano doba Istre
- u Monkodonji pravokutne kuće su pravilno posložene u gustim redovima (sustavna
organizacija prostora

GRADINE:
- Monkodonja (kod Rovinja)
- gradine imaju vrlo kompleksno oblikovane ulazne prostore, često u obliku
propugnakula

SAKRALNA ARHITEKTURA:
- Mali Sveti Anđeo – smatra se da je to primjer prve sakralne arhitekture, tj. da je to kod
nas jedina izgradnja poput tholosa (artefakti svjedoče o pripadnosti brončanomu dobu,
no ne nužno upravo srednjem) – kružna konstrukcija sastavljena od nepovezanih velikih
kamenih blokova
- Maklavun – ugroženi „tholos“ u Maklavunu možda također pripada srednjem
brončanom dobu – ima dromos

34
Kultura polja sa žarama
- pred kraj srednjega brončanog doba (krajem 14. i tijekom ranog 13. st., dakle, oko
1300.g.) nastaje veliki kulturni kompleks koji će dominirati cijelim kasnim brončanim
dobom

MLAĐE BRONČANO DOBA o. 1300. – 1100. / 750. g. pr. Kr.

- smatra se nemirnim razdobljem zbog brojnih previranja
- sve su izraženije razlike u razvoju na kontinentalnom i priobaljnom dijelu Hrvatske
- solarni simbolizam
- paljevinsko pokapanje mrtvih u žari, u jednostavne zemljane rake na većim grobljima
- ostave (skupine predmeta ukopanih odjednom u zemlju) – najvažniji izvori za
poznavanje simbolike, umjetničkog izraza i dostignuća umjetničkog obrta

- mogući razlozi ukopavanja ostava u zemlju:

o stvari su se zakopavale u nesigurnim i nemirnim vremenima
o stvari su se zakopavale u zavjetne, odnosno ritualne svrhe

- snažne promjene u etničkom sastavu stanovništva

- usavršavanje obrade bronce i jačanje veza s udaljenim krajevima
- u ovom razdoblju dolazi do formiranja autohtonih etničkih grupa: Japoda u Lici,
Liburna na prostoru Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije s pripadajućim otocima,
te Histra u Istri

Kultura polja sa žarama

- na širokom području Podunavlja, jugoistočnih Alpa i sjevernog ruba Balkana razvila se
prilično jedinstvena kultura u čijem pogrebnom ritualu dominira paljevinski ukop
pokojnika u žare, u jednostavne zemljane rake na većim grobljima
- takav način ukopa odražava i jedinstvenu sferu ideja i kultne simbolike
- jedinstvo odražava i široko rasprostranjeni kult sunca, ali čak i niz zajedničkih
osnovnih tipova materijalne kulture
- varijacije osnovnih oblika omogućile su izdvajanje većeg broja regionalnih grupa
- krajem 13. i u 12. st. pr. Kr. kultura polja sa žarama jasno je definirana, a sastavljena je
od nekoliko srodnih i bliskih grupa
- kultura polja sa žarama nastala je postupnim približavanjem i spajanjem različitih
supstatskih elemenata
- jedno od žarišta nastanka kulture je međuriječje Save, Drave i Dunava

35
- PERIODIZACIJA KPŽ:
o I. faza (kraj 14./poč. 13. st. - 1230. g. pr. Kr.) – Virovitička kultura
o II. faza (1230.-1100. g.) – najveća koncentracija ostava u Posavini; javlja se
zaštitna oprema ratnika (kacige, knemide i štitovi); materijal ove faze javlja se
u nalazima kasnomikenskog horizonta
o III. faza (1100. - pred kraj 11. st. ) – manji broj ostava i rijetka zaštitna ratnička
oprema
o IV. faza (prijelaz 11./10. st.) – mlađa faza KPŽ-a
o V. faza (9.-8. st.) – mlađa faza KPŽ-a, omogućuje prelazak u starije željezno
doba

- metalurgija bronce u ovom je periodu dosegnula svoj najviši domet u prapovijesti

Europe
- metal je najvažniji predmet trgovine i razmjene
- trgovačke i kulturne veze uspostavljene su i s vrlo udaljenim krajevima
- prisutna je snažna lokalna proizvodnja oruđa, oružja i nakita i na panonsko-
podunavskom i na prostorima južno od Save i Dunava
- import je i dalje važan, a dominira uvoz s karpatsko-podunavskog prostora, dok se
rijetko uvozi s egejskog (ingoti iz Makarske), južnoitalskog ili alpskog prostora
- prisutan je i import na regionalnoj osnovi
- postajanje lokalnih radionica dokazuju nalazi kalupa i drugih dijelova ljevačkog pribora
- jedno od lokalnih radioničkih središta bilo je u Novigradu na Savi – značajno naselje
(13.-10. st. pr. Kr.)
- stilizirani antropomorfni likovi, osim na privjescima i na oružju, rijetko se javljaju
na drugim predmetima (npr. na pitosu iz Novigrada)

- tehnike ukrašavanja predmeta:

o ukrasi se na brončanom limu izvode tehnikama punciranja i iskucavanja s naličja
lima (prednja strana je zato ispupčena)
o rjeđe se koriste urezivanje i ubadanje s lica
o pozamanterijski stil ukrašavanja

36
 Novigrad na Savi

- simbolika je solarna, tipična za podunavske kulture kasnog brončanog doba

- statusni simboli – neki predmeti (npr. bogato ukrašeni brončani pojasevi) pripadali su
nošnji istaknutih pojedinaca

- neki karakteristični predmeti: fibule u obliku violinskog gudala, sjekire, srpovi,

ukrasne igle, narukvice, privjesci, brijači, mačevi

37
Ekspanzija KPŽ i panonsko-balkanske seobe
- ishodište panonsko-balkanskih seoba je u jugozapadnom panonskom prostoru kulture
polja sa žarama
- krajem 13. i u 12. st. pr. Kr. kultura polja sa žarama ekspandira u više pravaca – na
zapad, sjeverozapad, istok i jug
- panonsko-balkanske seobe izazvale su nemire, manja ili veća pomicanja kulturnih
skupina, prijenos kulturnih dobara i utjecaja

Prva panonsko-balkanska seoba (kraj 13. i 12. st. pr. Kr.)

- KPŽ ekspandira u više pravaca – na jugu stiže duboko u Povardarje – u izravnoj vezi s
tzv. prvim valom egejske seobe (egejske seobe – 13.-12. st. pr. Kr.) – početkom 12. st.
napuštena su brojna naselja mikenskog svijeta, a u samoj Mikeni spaljene su zgrade
izvan grada, a nešto kasnije uništena je i citadela (seoba Dorana se smješta pred kraj 12.
st., no oni se ne mogu arheološki posvjedočiti prije 10. st.)

Druga panonsko-balkanska seoba (11. i 10. st. pr. Kr.)

- oko i iza 1000. g. pr. Kr. zabilježen je još jedan izraziti val seobe KPŽ-a; kao
vjerojatna posljedica toga nastupaju prijelomni događaji u Istri, dijelu Slovenije, Lici
i dr., ali i u sjevernoj Italiji i na zapadnoj obali Jadrana (gdje nastupa tzv. ilirska
penetracija, iako ona traje najvjerojatnije već od srednjega brončanog doba)
- 11. i 10. st. (prema nekima i ranije) – traje tzv. dorska seoba

Treća panonsko-balkanska seoba (10. i 9. st. pr. Kr.)

- nastavak prodora s istočne na zapadnu obalu Jadrana
- ovo je na Jadranu već DE FACTO odmaklo starije željezno doba

OSTAVE:
- sigurne ostave zavjetnog karaktera: međimurska ostava Peklenica, ostava iz Gajine
pećine kod Drežnika na Korani, itd.
- zavjetne prirode je i veći broj luksuznih nalaza (uglavnom oružja) nađenih u vodama
(npr. mačevi iz Donje Doline, Doline na Savi ili iz Plitvica)

38
ŽELJEZNO DOBA o. 750 – 1.st. poslije Krista
- tzv. halštatsko razdoblje
- razvoj metalurgije željeza te širenje njegove upotrebe u proizvodnji oružja, oruđa i
nakita
- vrijeme brojnih migracija te sve češćih nemira i ratova

PODJELA:
 Starije
 Mlađe

STARIJE ŽELJEZNO DOBA o.750 – 300. g. pr. Kr.

- nastalo je na kasnobrončanodobnom supstratu (iako ne svugdje!) uz poneke strane
utjecaje (s prostora Grčke, Italije te karpatsko-podunavskog prostora)
- razdoblje obilježeno završetkom procesa etnogeneze i širenjem upotrebe željeza za
izradu oružja, oruđa i nakita
- nova rasa konja s Kavkaza
- pojava novih vrsta oružja dovela je do novog načina ratovanja u kojem veliku ulogu
imaju konjanici
- kultura polja sa žarama nestala je pred naletima Kimerana, koji su na područje
Podunavlja donijeli istočne elemente i time udarili temelje velikim gospodarskim,
društvenim i duhovnim promjenama
- gradine su i dalje dominantne, ali sada postoji jedno središnje naselje koje je glavno
naselje veće teritorijalne zajednice
- razvoj specijaliziranog zanatstva i trgovine pospješuje prelazak s uređenja
zasnovanog na krvnom srodstvu prema protourbanom društvu (teritorijalno
načelo)
- razvitak protourbanog društva unutar kojeg ekonomske i društvene razlike postaju sve
vidljivije
- kneževski grobovi (većinom obiteljski), najčešće se javljaju u tumulima

39
Kulturna grupa Martijanec – Kaptol 750. – 300. g. pr. Kr.
- snažan kontinuitet KPŽ

- prisutan običaj spajivanja pokojnika i njegova pokapanja u žari

- bitna novost, kao i važna osobitost starijega željeznog doba, je sahranjivanje
istaknutih članova društva u grobne humke (grobni prilozi)
- najistaknutije mjesto u društvu je zauzimao ratnik – knez, rodovski ili plemenski vođa

GROBOVI:
- grobovi u grobnim humcima u selu Kaptol u Požeškoj kotlini
- nedaleko od Martijanca, kod sela Jalžabet, nalazi se najveći tumul u nas, visok oko
8, a promjera oko 70 m – kneževski grob
- grobna arhitektura u Kaptolu
- žara s poklopcem iz kneževskog groba u Martijancu, 7. st. pr. Kr.

KERAMIKA I NAKIT:
- motivi meandra i spirala na keramici
- zlatni i srebrni ženski nakit
- brončani astragalni pojasevi
- zoomorfne plastične figurice-privjesci: jelen iz Surduka, konjić iz Dalja i ovan iz
Siska

 poč. 3. st. pr. Kr. istočnom Slavonijom i Srijemom zavladala je posve nova kultura, tzv.
latenska kultura (po lokalitetu La Tene u Švicarskoj), koju su sa sobom donijeli Kelti i
koja je radikalno prekinula s autohtonim tradicijama ovog područja

40
 Etničke grupe na istočnoj obali Jadrana u željeznom dobu

Histri 11. st. pr. Kr. – 177. g. pr. Kr.

LOKALITETI:
- Nezakcij, Picuge kraj Poreča, Pula, Beram i Kaštel kod Bulja

KERAMIKA I NAKIT:
- u 9. st. nastao je umjetnički izraz, koji se posebice očitovao u ukrašavanju keramike, a
najčešći oblik bio je histarski vrč za vodu ukrašen meandrom
- od 9. i tijekom 8. st. Histri su u stalnim vezama s italskim grupama, od njih primaju
neke utjecaje te na njih prenose svoje
- o histarskom uvozu etruščanskih proizvoda svjedoči nam žara iz Picuga, kao i
pronađene brončane lepeze u nezakcijskim grobovima
- jedan od najstarijih etruščanskih predmeta koje su Histri donijeli na svoje prostore je
široka trakasta narukvica od brončanog lima
- uvozila se i slikana geometrijska japigijska, odnosno apulska keramika

2
Na slici je strelicom označen lokalitet Nezakcij

41
LOKALITET NEZAKCIJ:
- najviše arheoloških nalaza o histarskoj grupi pružaju nam arheološki nalazi iskopani u
Nezakciju, unutar kojeg se nalazila nekropola s mnogim bogatim grobovima
- Nezakcij je bio središte histarskog teritorija, a histarski narod se organizirao kao
plemenski savez
- brončani nož iz Nezakcija s motivom kosog meandra – rijedak primjer oružja kao
grobnog priloga (histarski grobni ritual, kao ni liburnski ili japodski, nije predviđao
prilaganje oružja među grobne priloge)
- brončana situla iz Nezakcija s prikazom pomorske bitke, oko 500. g. pr. Kr.
- kamena dvojna glava (vjerojatno iz Nezakcija), starije željezno doba, 6. st. pr. Kr.

42
Japodi
- japodska etnička grupa se formirala u prvim stoljećima 1. tisućljeća pr. Kr. na prostoru
Like, a na njeno oblikovanje velik utjecaj je imala kultura polja sa žarama, što se
posebice odrazilo u izgledu njihove nošnje
- naselja su gradinskog tipa

NAKIT I NOŠNJA:
- najzanimljiviji primjeri japodske nošnje: kožne kape i oglavlja, ukrašeni broncom,
te kape od brončanog lima
- jedna od zanimljivih značajki koja je obilježila japodske ženske nošnje bila je bogato
ukršavanje glave – isticanje društvenog položaja
- o čestoj primjeni brončane žice svjedoče nam brojne pronađene žičane fibule, koje su
oblikovane u obliku naočala
- koristili su se i pleteni lančići na kojima su bili razni privjesci
- pronađeni ostaci bodeža iz Metka i pojasna kopča u Kompolju potvrđuju da su Japodi
primali utjecaje od sjeverozapadnobalkanskog geometrijskog stila
- vrijedno nalazište japodskog nakita nalazi se u Gornjem Kosinju, dok je najvažnija
gradina smještena u Prozoru
- korištenje jantara, koji se vjerojatno uvozio s Baltika, bilo je popularno
- pronađeni su privjesci od bronce u obliku poprsja krilatih sfingi – vjerojatno se radi
o predmetima preuzetim iz italsko-etrurske sfere

3
Na slici je strelicom i krugom označeno područje Japoda

43
- antropomorfni oblici počeli su se primjenjivati u 7. st. pr. Kr., a najbolji primjeri
antropomorfne plastike pronađeni su na lokalitetu Turska kosa kraj Topuskog

44
Liburni 9. – 4. st. pr. Kr.

- nositelji kulture starijega željeznog doba

- nastanili su se na prostoru Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije, odnosno obalnom
području između rijeke Raše u Istri i rijeke Krke te su obuhvaćali i obližnje otoke
- gradinski tip naselja (pronađeno oko 600 gradina)
- najvažnija središta: Nin i Zadar
- važna gradinska naselja: Bribir i Radovin

- pomorski narod – talasokracija

- gradili su brze, lagane i dobro naoružane brodove, a Rimljani su kasnije neke svoje
brodove, po uzoru na liburnske, nazvali liburnum
- prvi literarni spomen liburnskog imena – Strabonova vijest o sukobu Liburna i Grka
734. g. pr. Kr., koji je izbio zbog prevlasti nad otokom Krfom, što svjedoči o liburnskoj
dominaciji nad velikim dijelom istočnog Jadrana

NAKIT I KERAMIKA:
- izrada nakita: ogrlice, fibule, jantarni nakit
- antropomorfne figurice
- u Zadru su pronađeni nalazi grčke keramike – razvijena grčko-liburnska trgovina

 od 4. st. pr. Kr. i početka grčke kolonizacije počinje opadati liburnski utjecaj

45
Delmati
- razvili su se na teritoriju između rijeke Krke i Neretve, a također su bili rasprostranjeni
i u jugozapadnoj Bosni te zapadnoj Hercegovini
- iako teritorijalno nije pripadao delmatskom teritoriju, u ostavi u Cavtatu pronađeno je
mnogo delmatskoga brončanog nakita

- veze između Delmata i Liburna stalno su se održavale, a na njihovu kulturu od 7. st.

velik utjecaj ima glasnička grupa iz Albanije i Crne Gore
- naselja gradinskog tipa (polovica gradina naseljena)
- pogrebni ritual: sahranjivanje pokojnika s grobnim prilozima oružja u kolektivnim
grobnicama
- izgradnja fortifikacijskih sustava sa čvrstim bedemima i kulama

4
Na slici je strelicom i krugom označeno područje na kojem su bili Delmati

46
Keltsko – latenska kultura
- oko polovice 5. st. pr. Kr. u Srednjoj i Zapadnoj Europi je došlo do bitnih promjena u
kulturi, umjetnosti i tehnologiji, zahvaljujući širenju Kelta
- početak keltskog osamostaljenja se najbolje prati u ranolatenskom dekorativnom stilu:
keltski majstori inspiraciju crpe iz grčkog i etrurskog likovnog izražavanja za svoje
motive: biljne vitice, spiralne preplete, ljudske i životinjske maske. Stvorena je
originalna i stilski jedinstvena kontinentalna europska umjetnost.
- oko 400. g. pr. Kr. Kelti krenuli osvajati i kolonizirati veliki dio Europe
- tijekom 4. st. pr. Kr.: prodor u srednje Podunavlje na svom putu prema jugu, pri čemu,
čini se, koloniziraju strateške položaje
- po povratku s neuspješnog pohoda na Delfe (279. g. pr. Kr.) Kelti se trajno naseljavaju
u panonsko-podunavskom prostoru, pri čemu dolazi do jače ili snažnije asimilacije s
domorodačkim življem
- formiraju se plemena Skordiska, Latobika, Tauriska, i dr.
- neki domorodački narodi postaju snažno keltizirani

- inovacije koje Kelti donose na ove prostore:

1. superiorna proizvodnja željeza
2. uporaba lončarskog kola
3. uporaba novca
4. proizvodnja emajla

47
 - važan element keltske kulture je bio novac, koji su bili odraz latenskog umjetničkog
duha. Tipična je bila stilizacija lica, kose i vjenca na aversu, pretjerano istaknut i
zaobljen obraz i stiliziran nos; dok je na reversu bio konjanik s naglašenim
elementom kacige, a najveća je pažnja pripala liku konja

NASELJA:
- intezivna poljoprivredna djelatnost, obrti i nove komunikacije u prostoru su odredili
razmještaj manjih, otvorenih naselja bez utvrda
- na prijelazu iz 2. u 1. st. pr. Kr. prešlo se na novu organizaciju življenja i priređivanja
te se grade prostrana i utvrđena naselja

KERAMIKA:
- lončarsko kolo
- vrlo finog sastava gline, izvrsno pečena, sive boje, bez ukrasa, latenska keramika
predstavlja kvalitetnu serijsku proizvodnju
- osnovni su oblici vaza i lonci

48
HELENIZACIJA PRIOBALNOG DIJELA HRVATSKE
- grčka kolonizacija istočne obale Jadrana započela već u 6. st. pr. Kr.
- grčka kolonizacija na istočnoj obali Jadrana vrhunac postiže tijekom 4.-2. st. pr Kr.
- grčka kolonizacija je ograničena na otoke (poglavito srednjedalmatinske)

49