Luka Zovko-Hidrodinamika - II

SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
HIDRODINAMIKA PLOVNIH OBJEKATA II

Luka Zovko
Programski zadatak
PRORAČUN OTPORA BRODA,

DIMENZIONIRANJE I
ODABIR BRODSKOG VIJKA
Rijeka, veljača 2018.

Luka Zovko: Proračun brodskog vijka siječanj, 2018.
SADRŽAJ
1. PRORAČUN OTPORA BRODA PO HOLTROP METODI......................................................1

1.1. Froudeov broj, Fr..................................................................................................................2
1.2. Reynoldsov broj, Re.............................................................................................................2
1.3. Koeficijent otpora trenja broda, CF.......................................................................................3
1.4. Otpor trenja broda, RF...........................................................................................................3
1.5. Koeficijent viskoznog otpora, CV.........................................................................................4
1.6. Viskozni otpor broda, RV......................................................................................................5
1.7. Otpor valova, RW..................................................................................................................5
1.8. Otpor privjesaka broda, RAPP................................................................................................7
1.9. Otpor pramčanog bulba broda, RB........................................................................................8
1.10. Otpor krmenog zrcala broda, RTR.........................................................................................8
1.11. Koeficijent korelacijskog otpora, CA....................................................................................9
1.12. Korelacijski otpor model – brod, RA....................................................................................9
1.13. Ukupni otpor broda, RT.........................................................................................................9
1.14. Koeficijent ukupnog otpora, CT............................................................................................9
1.15. Snaga ukupnog otpora broda, PE..........................................................................................9
1.16. Koeficijent Ⓚ.....................................................................................................................10
1.17. Koeficijent Ⓒ.....................................................................................................................10
1.18. Koeficijent admiraliteta, CADM...........................................................................................10
2. ODREĐIVANJE POTREBNE SILE PORIVA..................................................................13
2.1. Osnovni podaci potrebni za proračun ................................................................................13
2.2. Određivanje koeficijenta smanjenja poriva, t.....................................................................13
2.3. Određivanje koeficijenta sustrujanja, w..............................................................................13
2.4. Određivanje stupnja utjecaja trupa ηH................................................................................14
2.5. Određivanje snage poriva, PT.............................................................................................14
2.6. Određivanje poriva T..........................................................................................................14
3. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI BRODSKOG VIJKA PREMA B-SERIJI.........................16
3.1. Određivanje koeficijenta poriva KT....................................................................................16
3.2. Određivanje koeficijenta napredovanja vijka J...................................................................16
3.3. Preliminarni proračun značajki kavitacije..........................................................................18
3.4. Odabir pogonskog motora..................................................................................................20
3.5. Provjera kavitacije..............................................................................................................22
4. PROGNOZNI DIJAGRAM...............................................................................................29
5. PRORAČUN DIMENZIJA BRODSKOG VIJKA.............................................................34
5.1. Proračun promjera osovine.................................................................................................34
6. PRORAČUN ČVRSTOĆE KRILA BRODSKOG VIJKA................................................41
7. PRORAČUN MASE I ZAMAŠNOG MOMENTA VIJKA I GLAVINE.........................45
SADRŽAJ
1. PRORAČUN OTPORA BRODA PO HOLTROP METODI.......................................................1

1.1. Froudeov broj, Fr......................................................................................................................2
1.2. Reynoldsov broj, Re.................................................................................................................2
1.3. Koeficijent otpora trenja broda, CF...........................................................................................3
1.4. Otpor trenja broda, RF...............................................................................................................3
1.5. Koeficijent viskoznog otpora, CV.............................................................................................4
1.6. Viskozni otpor broda, RV..........................................................................................................5
1.7. Otpor valova, RW.......................................................................................................................5
1.8. Otpor privjesaka broda, RAPP.....................................................................................................7
1.9. Otpor pramčanog bulba broda, RB............................................................................................8
1.10. Otpor krmenog zrcala broda, RTR..............................................................................................8
1.11. Koeficijent korelacijskog otpora, CA........................................................................................9
1.12. Korelacijski otpor model – brod, RA.........................................................................................9
1.13. Ukupni otpor broda, RT.............................................................................................................9
1.14. Koeficijent ukupnog otpora, CT................................................................................................9
1.15. Snaga ukupnog otpora broda, PE..............................................................................................9
1.16. Koeficijent Ⓚ.........................................................................................................................10
1.17. Koeficijent Ⓒ.........................................................................................................................10
1.18. Koeficijent admiraliteta, CADM................................................................................................10
2. ODREĐIVANJE POTREBNE SILE PORIVA......................................................................13
2.1. Osnovni podaci potrebni za proračun.....................................................................................13
2.2. Određivanje koeficijenta smanjenja poriva, t.........................................................................13
2.3. Određivanje koeficijenta sustrujanja, w..................................................................................13
2.4. Određivanje stupnja utjecaja trupa ηH.....................................................................................14
2.5. Određivanje snage poriva, PT.................................................................................................14
2.6. Određivanje poriva T..............................................................................................................14
3. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI BRODSKOG VIJKA PREMA B-SERIJI..............................16
3.1. Određivanje koeficijenta poriva KT........................................................................................16
3.2. Određivanje koeficijenta napredovanja vijka J......................................................................16
3.3. Preliminarni proračun značajki kavitacije..............................................................................18
3.4. Odabir pogonskog motora......................................................................................................20
3.5. Provjera kavitacije..................................................................................................................22
4. PROGNOZNI DIJAGRAM...................................................................................................29
5. PRORAČUN DIMENZIJA BRODSKOG VIJKA.................................................................34
5.1. Proračun promjera osovine.....................................................................................................34
6. PRORAČUN ČVRSTOĆE KRILA BRODSKOG VIJKA....................................................41
7. PRORAČUN MASE I ZAMAŠNOG MOMENTA VIJKA I GLAVINE..............................45
1. PRORAČUN OTPORA BRODA PO HOLTROP METODI
Ime broda za koji će biti napravljen proračun brodskog vijka je Ocean Lady. U ovom dijelu je
proračunat otpor za zadano područje brzina od 11 do 18 čvorova. Pretpostavljeni raspon broja
okretaja kreće se između 80 i 130 min-1.Očekivana brzina na pokusnoj plovidbi je 16 čvorova.
Otpor se računa po metodi koju je razvio J. Holtrop i koja se bazira na osnovi statističke analize
većeg broj ispitanih podataka. Metoda se temelji na procjeni otpora prema regresijskoj analizi
odabranih podataka dobivenih mjerenjima na modelima i brodovima. Ukupno je provedeno 1707
mjerenja otpora te 1287 mjerenja propulzije.
Podaci o brodu
GLAVNE DIMENZIJE
Lpp 229,0 m Dužina između perpendikulara
Loa 239,0 m Dužina preko svega
Lwl 234,0 m Dužina na vodnoj liniji
B 42,0 m Širina broda
T 12,20 m Gaz
LCB 2,5 % Uzdužni položaj težišta istisnine
∇ 98439,21 m3 Istisnina
Δ 100899 t Nosivost broda
KOEFICIJENTI FORME BRODA
CB 0,821 - Koeficijent punoće istisnine
CM 0,982 - Koeficijent punoće glavnog rebra
CWP 0,889 - Koeficijent punoće površine vodne linije
Cp 0,836 - Prizmatični koeficijent
Tablica 1.1. Podaci o brodu
g 9,80665 m/s2 Ubrzanje zemljine sile teže

SVOJSTVA VODE
ρ 1025,9 kg/m3 Gustoća morske vode pri 15 ˚C
ν 1,18831∙10-6 m²/s Kinematička viskoznost vode pri 15 ˚C
Tablica 1.2. Tablica potrebnih vrijednosti
1
1.1. Froudeov broj, Fr

Froudeov broj predstavlja odnos gravitacijske i inercijske sile;
V
Fr =
g�L
gdje su: V – brzina broda, m/s
L – dužina broda na vodnoj liniji, m (L = LWL = 234 m)
V
Fr
čv m/s
11 5,659 0,118
11,5 5,916 0,123
12 6,173 0,128
12,5 6,431 0,134
13 6,688 0,139
13,5 6,945 0,144
14 7,202 0,15
14,5 7,459 0,155
15 7,717 0,161
15,5 7,974 0,166
16 8,231 0,171
16,5 8,488 0,177
17 8,746 0,182
17,5 9,003 0,187
18 9,260 0,193
Tablica 1.3. Vrijednosti brzine i Froudeovog broja
1.2. Reynoldsov broj, Re

Reynoldsov broj predstavlja odnos između inercijske sile i sile trenja i definiran je izrazom;
V� L
Re =
n
V
Re∙10-9
čv m/s
11 5,659 1,114
11,5 5,916 1,164
12 6,173 1,215
12,5 6,431 1,266
13 6,688 1,316
13,5 6,945 1,367
14 7,202 1,418
14,5 7,459 1,468
15 7,717 1,519
15,5 7,974 1,57
16 8,231 1,62
16,5 8,488 1,671
17 8,746 1,722
17,5 9,003 1,772
18 9,260 1,823
Tablica 1.4. Vrijednosti brzine i Reynoldsovog broja
2
3
1.3. Koeficijent otpora trenja broda, CF

0, 075
CF =
( log Re- 2 )
2
gdje je: Re – Reynoldsov broj
Re∙10-9 CF∙103
1,114 1,51
1,164 1,502
1,215 1,494
1,266 1,486
1,316 1,479
1,367 1,472
1,418 1,466
1,468 1,46
1,519 1,454
1,57 1,448
1,62 1,442
1,671 1,437
1,722 1,432
1,772 1,427
1,823 1,422
Tablica 1.5. Vrijednosti Reynoldsovog broja i koeficijenta otpora trenja
1.4. Otpor trenja broda, RF

Otpor trenja broda je komponenta otpora dobivena integracijom tangencijalnih naprezanja po
oplakanoj površini broda u smjeru gibanja broda.
1
RF = � r� V2�
CF � S
2
gdje su: CF – koeficijent otpora trenja broda
S – oplakivana površina broda, m2
S = L� T + B) �CM �
(2 � (0, 453 + 0, 4425 �
CB - 0, 2862 �
CM - 0, 003467 �
B / T + 0,3696 �
CWP )
+2,38 �
ABT CB
gdje su: B – širina broda, m

T – gaz broda, m
CM – koeficijent punoće glavnog rebra
CB – koeficijent punoće istisnine
CWP – koeficijent punoće vodne linije
ABT – površina poprečnog presjeka bulba, m2
ABT=75,476 m2
S = 13335,3 m2
4
V
CF∙103 RF, kN
čv m/s
11 5,659 1,51 330,82
11,5 5,916 1,502 359,6
12 6,173 1,494 389,51
12,5 6,431 1,486 420,54
13 6,688 1,479 452,68
13,5 6,945 1,472 485,93
14 7,202 1,466 520,29
14,5 7,459 1,46 555,75
15 7,717 1,454 592,3
15,5 7,974 1,448 629,94
16 8,231 1,442 668,67
16,5 8,488 1,437 708,49
17 8,746 1,432 749,39
17,5 9,003 1,427 791,36
18 9,260 1,422 834,41
Tablica 1.6. Vrijednosti otpora trenja broda
1.5. Koeficijent viskoznog otpora, CV
CV =(1+k 1 )⋅C F
gdje je: 1+k1 – faktor forme
( L3 �)
0,36486
( B L) ( T L) ( L LR )
1,06806 0,46106 0,121563
1 + k1 = 0, 93 + 0, 487118 �
c14 � � � �
( 1 - CP )
-0,604247
�
gdje je: c14 = 1+0,011Cstern
OBLIK KRME
Cstern 0,0
T/L 0,052136
LR 50,882
c14 1,0
1+k1 1,3526
Tablica 1.7. Ovisnost koeficijenta Cstern o obliku krme broda
gdje je: Cstern = 0, prema izgledu krmenih rebara
Tablica 1.8. Vrijednosti koeficijenta Cstern (Ckrme) prema Holtropu
c 14=1+0, 011⋅0=1
5
LR – duljina krmenog zaoštrenja, definirana na slijedeći način:
[ 1 - CP + (0, 06CP �LCB ) (4 �CP - 1) ]

LR = L �
LCB – položaj težišta istisnine od glavnog rebra, %
∇ – istisnina broda, m3
CB – koeficijent istisnine
V
Fr Re∙10-9 CV∙103
čv m/s
11 5,659 0,118 1,114 2,042
11,5 5,916 0,123 1,164 2,031
12 6,173 0,128 1,215 2,021
12,5 6,431 0,134 1,266 2,011
13 6,688 0,139 1,316 2,001
13,5 6,945 0,144 1,367 1,992
14 7,202 0,15 1,418 1,983
14,5 7,459 0,155 1,468 1,975
15 7,717 0,161 1,519 1,966
15,5 7,974 0,166 1,57 1,959
16 8,231 0,171 1,62 1,951
16,5 8,488 0,177 1,671 1,944
17 8,746 0,182 1,722 1,937
17,5 9,003 0,187 1,772 1,93
18 9,260 0,193 1,823 1,924
Tablica 1.9. Vrijednosti koeficijenta viskoznog otpora
1.6. Viskozni otpor broda, RV

Viskozni otpor broda je komponenta otpora povezana s energijom utrošenom zbog viskoznih
učinaka.
6
RV =(1+k 1 )R F
V
CV∙103 RV, kN
čv m/s
11 5,659 2,042 447,481
11,5 5,916 2,031 486,417
12 6,173 2,021 526,874
12,5 6,431 2,011 568,844
13 6,688 2,001 612,321
13,5 6,945 1,992 657,299
14 7,202 1,983 703,771
14,5 7,459 1,975 751,73
15 7,717 1,966 801,173
15,5 7,974 1,959 852,092
16 8,231 1,951 904,483
16,5 8,488 1,944 958,34
17 8,746 1,937 1013,659
17,5 9,003 1,93 1070,435
18 9,260 1,924 1128,664
Tablica 1.10. Vrijednosti viskoznog otpora broda
1.7. Otpor valova, RW

Otpor valova je komponenta otpora povezana s energijom utrošenom na stvaranje
gravitacijskih valova. Ova komponenta sastoji se od otpora slike vala i otpora lomljenja valova.
Za Froudeove brojeve manje od 0,4 koristi se sljedeća formula:

d -2
RW -A = c1 �
c2 �
c5 �
�� g e m1 �Fn + m4 �cos( l �Fn
r �� )
iE – polovica kuta tangente na vodnu liniju na pramcu,

0 ,80856
(1- CWP )0,30484 � LCB )0,6367 �
( L / B )0,34574 �
(1000 �/ L3 )0,16302
e- ( L / B )
iE = 1 + 89 � � (1- C P - 0,0225�
Koeficijenti prema Holtropu:

( T B) ( 90 - iE )
1,07961 -1,37565
c1 = 2223105 �
c73,78613 � �
c2 = e( -1,89�c3 )
1,5
0,56 �
ABT
c3 =
T (0,31 � ABT + TF - hB )
B ��
0,8 �
AT
c5 = 1 -
B ��
T CM
gdje je: AT – uronjena površina krmenog zrcala kada brod miruje, m2
AT = 0 m2
l = 1, 446 �
CP - 0, 03 �
( L B)
gdje je: d = -0,9, koeficijent d je konstantan
7
1/3
m1=0,0140407⋅L/T −1,75254⋅∇ /L−4, 79323⋅B/ L−c 16
c 16=8, 07981⋅C P −13 ,867⋅3 C2P + 6, 984388⋅C3P
TABLICA KOEFICIJENATA
C7 0,17895
C1 6,47212
C2 0,5847
C3 0,08058
C5 1
L/B 5,5714
λ 1,0417
m1 -2,0761
C16 1,1393
m4 -0,007329
iE, ° 54,536
d -0,9
B/L 0,1794
Tablica 1.11. Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izračun otpora valova
V
Fr RW, kN
čv m/s
11 5,659 0,118 2,565
11,5 5,916 0,123 4,476
12 6,173 0,128 7,472
12,5 6,431 0,134 11,998
13 6,688 0,139 18,607
13,5 6,945 0,144 27,978
14 7,202 0,15 40,919
14,5 7,459 0,155 58,369
15 7,717 0,161 81,406
15,5 7,974 0,166 111,24
16 8,231 0,171 149,212
16,5 8,488 0,177 196,783
17 8,746 0,182 255,513
17,5 9,003 0,187 327,159
18 9,260 0,193 413,517
8
Tablica 1.12. Vrijednosti otpora valova
1.8. Otpor privjesaka broda, RAPP

Otpor privjesaka broda je otpor osovinskih nogavica, skrokova, osovina, ljuljnih kobilica,
kormila, otvora za bočne vijke itd. Pri korištenju fizičkih modela za prognoziranje otpora broda u
naravi, privjesci i otvori se najčešće nalaze na modelu i otpori privjesaka su tada uključeni u
izmjereni otpor. Ljuljne kobilice se obično ne stavljaju na model. Ako na modelu nema
privjesaka, onda se radi o otporu golog trupa (engl. bare hull resistance).
2
RAPP=0,5⋅ρ⋅V ⋅S APP⋅(1+k 2 )eq⋅C F
RAPPuk =RAPP+RBTO
gdje su: SAPP – ukupna uronjena površina privjesaka, m2

SAPP = Skormilo = 100 m2
(1+k2)eq – ukupni faktor otpora privjesaka
(1+k2)eq=1,5
V
Fr RAPP, kN
čv m/s
11 5,659 0,118 3,721
11,5 5,916 0,123 4,044
12 6,173 0,128 4,381
12,5 6,431 0,134 4,73
13 6,688 0,139 5,091
13,5 6,945 0,144 5,465
14 7,202 0,15 5,852
14,5 7,459 0,155 6,251
15 7,717 0,161 6,662
15,5 7,974 0,166 7,085
16 8,231 0,171 7,521
16,5 8,488 0,177 7,969
17 8,746 0,182 8,429
17,5 9,003 0,187 8,901
18 9,260 0,193 9,385
Tablica 1.13. Vrijednosti otpora privjesaka
1.9. Otpor pramčanog bulba broda, RB

-2 F3 � r�
A1,5 � g
e ( -3PB ) �ni BT 2
RB = 0,11 �
1 + Fni
V RB, kN
9
čv m/s
11 5,659 70,689
11,5 5,916 76,919
12 6,173 83,211
12,5 6,431 89,544
13 6,688 95,897
13,5 6,945 102,253
14 7,202 108,595
14,5 7,459 114,909
15 7,717 121,183
15,5 7,974 127,406
16 8,231 133,567
16,5 8,488 139,66
17 8,746 145,676
17,5 9,003 151,61
18 9,260 157,457
Tablica 1.14. Vrijednosti otpora bulba broda
1.10. Otpor krmenog zrcala broda, RTR

2
RTR =0,5⋅ρ⋅V ⋅A T⋅c6
gdje je: c6 – koeficijent koji ovisi o Froudeovom broju u odnosu na uronjenost krmenog zrcala
za FnT < 5 slijedi:
c 6 =0,2⋅(1−0,2⋅F nT )
gdje je: FnT – Froudeov broj u odnosu na uronjenost krmenog zrcala
V
RTR, kN
čv m/s
11 5,659 0
11,5 5,916 0
12 6,173 0
12,5 6,431 0
13 6,688 0
13,5 6,945 0
14 7,202 0
14,5 7,459 0
15 7,717 0
15,5 7,974 0
16 8,231 0
16,5 8,488 0
17 8,746 0
17,5 9,003 0
18 9,260 0
10
Tablica 1.15. Vrijednosti otpora krmenog zrcala
1.11. Koeficijent korelacijskog otpora, CA
−0,16 4
C A=0, 006⋅( L+100) −0,00205+0,003⋅√ L /7,5⋅C B⋅c 2⋅(0, 04−c 4 )
gdje je: c4 – dan u ovisnosti TF/L:
za T F / L>0, 04 c 4 =0, 04
T/Loa 0,04489
c4 0,04
CA 0,000317
Tablica 1.16. Vrijednost koeficijenta korelacijskog otpora
1.12. Korelacijski otpor model – brod, RA

2
R A =0,5⋅ρ⋅V ⋅S⋅C A
1.13. Ukupni otpor broda, RT

Ukupni otpor broda jednak je zbroju svih pojedinačnih otpora:
RT =R V +RAPP +RW +R B + RTR +R A
1.14. Koeficijent ukupnog otpora, CT

RT
CT =
0,5⋅ρ⋅V 2⋅S
1.15. Snaga ukupnog otpora broda, PE

PE =RT⋅V
1.16. Koeficijent Ⓚ
4p V
= �
Ⓚ g 6�
1.17. Koeficijent Ⓒ
RT �
1000
=
r�g �
ⓚ2
©
1.18. Koeficijent admiraliteta, CADM
2
Δ 3⋅V 3
C ADM=
PE
gdje su: V – brzina broda, čv
Δ – istisnina broda, t
PE – snaga otpora broda, KS
11
Slijede dijagrami i tablice za otpor broda.
12
Tablica 1.17. Rezultati proračuna otpora broda
13
CF,CV,CT = f(v,Fr)
0
0 Cf
0 Cv
CF,CV,CT * 103
0 CT
0 CT
0
10.5 11.5 12.5 13.5 14.5 15.5 16.5 17.5
V, čv
Slika 1. Dijagram koeficijenata otpora broda
Slika 2. Dijagram otpora broda
11
PE = f(v)
18000
16000
14000
12000
10000
PE , kW
8000
6000
4000
2000
0
10.5 11.5 12.5 13.5 14.5 15.5 16.5 17.5
V , čv
Slika 3. Dijagram snage otpora
© = f(V)
0.8
0.78
0.76
0.74
0.72
©
0.7
0.68
0.66
0.64
0.62
10.5 11.5 12.5 13.5 14.5 15.5 16.5 17.5 18.5
V , čv
Slika 4. Ovisnost © o brzini V, čv
12
2. ODREĐIVANJE POTREBNE SILE PORIVA

2.1. Osnovni podaci potrebni za proračun
Za određivanje značajki brodskog vijka pomoću BP – 1/J dijagrama potrebne su slijedeće

značajke:
Dmaks 7,32 m
V 16 čv
ηS 0,97 -
ρmv 1025, kg/m3
ρsv 999,0
9 kg/m3
Tablica 2.1. Podaci za određivanje značajki brodskog vijka
gdje je: Dmaks – maksimalni promjer vijka koji se može smjestiti na krmu, m
(s obzirom na gaz broda i oblik krme)
D = 0,6 · T
ηS – stupanj korisnosti transmisije
(za potrebe proračuna pretpostavljeno je ηS = 0,97 )
ρmv – gustoća morske vode pri temperaturi od 15˚ C, kg/m3
ρsv – gustoća slatke vode pri temperaturi od 15˚ C, kg/m3
2.2. Određivanje koeficijenta smanjenja poriva, t

Koeficijent smanjenja poriva određuje se prema Holtropu:
0,28956 0,2624
0,25014⋅( B/ L ) ⋅( √ B⋅T /D )
t= +0, 0015⋅C stern
( 1−C P+ 0,0225⋅LCB )0,01762
gdje je: D – preliminarni promjer vijka, m D = 7,32 m
t = 0,2111
2.3. Određivanje koeficijenta sustrujanja, w

Koeficijent sustrujanja također se određuje prema Holtropu:
CV
L
(
w=c 9⋅c 20⋅CV ⋅ ⋅ 0, 050776+0, 93405⋅c 11⋅
TA (1−C P1 ) )
+ 0,27915⋅c 20⋅
B
√
+ c ⋅c
L⋅( 1−CP1 ) 19 20
gdje su:
c 9 , c 11 ,c 19 ,c 20 – Holtropovi koeficijenti
TA – gaz broda na krmi, m TA = T = 12,20 m
CP1 – koeficijent
c9 – zadan u ovisnosti o c8:
za c8 < 28:
c9 = c8
za c8 > 28: c 9 =32−16 /(c 8 −24 )

13
c8 – zadan u ovisnosti o B/TA:

c8 = B �
S / (L �
D�TA )
za B/TA =3,442 < 5:
c20 – dan je u ovisnosti o koeficijentu Cstern (poglavlje 1.5)
c 20=1+0, 015⋅C stern

Cstern = 0 , vrijednost očitana iz Tablice 1.1
CV – koeficijent viskoznog otpora, računa se po formuli:
CV =(1+k 1 )⋅C F +C A
Koeficijent c11 – dan je u ovisnosti o TA/D :
TA/D = 12,2 / 7,32 = 1,666 < 2

za T /D < 2 slijedi: c 11=T A /D
A
Određivanje koeficijenta CP1:

CP1 = 1, 45 �
CP - 0,315 - 0, 0225 �
LCB
Određivanje koeficijenta c19

za CP > 0,7 slijedi:
0,18567
c19 = - 0, 71276 + 0,38648 �
CP
1,3571 - CM
Konačno, koeficijent sustrujanja w je:
w = 0,48712
Slijedi izračunavanje brzine pritjecanja vode vijku, VA :
VA = V (1 - w) = 8, 230 �
(1 - 0,34222)
VA = 4,22 m/s
2.4. Određivanje stupnja utjecaja trupa ηH

1−t
ηH=
1−w
2.5. Određivanje snage poriva, PT

PE
PT =
ηH
gdje su: PE – snaga ukupnog otpora, kW (iz tablice otpora, PE = 11046,84 kW)
η H – stupanj utjecaja trupa
2.6. Određivanje poriva T

RT
T =
1- t ,
14
T = 1701,331 kN
gdje je:RT – ukupni otpor broda (pri brzini 16 čv), kN
D 7,32 m
RT 1342 kN
t 0,2111 -
T 1701,331 kN
PE 11046,84 kW
w 0,48712 wake
ηH 1,538 -
PT 7182,288 kW
VA 4,221 ms-1
c8 26,801 -
c9 26,801 -
c11 1,666 -
c19 0,1053 -
c20 1 -
CV 0,002269 -
CP1 0,841 -
Tablica 2.2. Vrijednosti potrebne za određivanje poriva T, koeficijenta sustrujanja w i koeficijenta

smanjenja poriva t
15
3. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI BRODSKOG VIJKA PREMA B-SERIJI
Proračun se izvodi prema B – seriji brodskih vijaka. Serije su B4 – 40, B4 – 55 i B4 – 70.

Za proračun značajki brodskog vijka pretpostavlja se interval broja okretaja. Preko
pretpostavljenih brojeva okretaja određuje se promjer vijka D, omjer P/D te stupanj djelovanja
brodskog vijka η0. Zadani raspon broja okretaja je od 80 min -1 do 130 min-1 sa korakom od 10
min-1 okretaja.
3.1. Određivanje koeficijenta poriva KT

Koeficijent poriva KT očitava se iz dijagrama slobodne vožnje. S vrijednosti J (koeficijent
napredovanja vijka) se ulazi u dijagram i za omjer
Po /D očitavaju se vrijednosti K i K .
T Q
T
K T=
ρ⋅n2⋅D 4
gdje su: T – poriv broda na pokusnoj plovidbi, N

n – broj okretaja vijka, s-1
D – preliminarni promjer vijka, m
3.2. Određivanje koeficijenta napredovanja vijka J

V
J= A
n� D,
gdje je: VA – brzina pritjecanja vode vijku, m/s
Uz pomoć izračunatih vrijednosti KT i J iz dijagrama B – serije (B4 - 40, B4 - 55, B4 - 70)

očitane su vrijednosti za P/D i
η0 te su prikazane u tablici 3.1.
AE/A0=0,40
-1
N, min 80 90 100 110 120 130
1,3333
n, s-1 3 1,5 1,666667 1,833333 2 2,166667
KT 0,3249 0,2567 0,2079 0,1718 0,1444 0,123
J 0,4325 0,3844 0,34603 0,314573 0,288359 0,266177
P/D 1,1 0,9 0,74 0,64 0,57 0,48
η0 0,425 0,44 0,46 0,44 0,425 0,41
Tablica 3.1.1 Vrijednosti P/D i
η0 u ovisnosti o broju okretaja
AE/A0=0,55
-1
N, min 80 90 100 110 120 130
1,3333
n, s-1 3 1,5 1,666667 1,833333 2 2,166667
KT 0,3249 0,2567 0,2079 0,1718 0,1444 0,123
J 0,4325 0,3844 0,34603 0,314573 0,288359 0,266177
P/D 1,07 0,88 0,73 0,64 0,57 0,48
η0 0,42 0,445 0,45 0,435 0,42 0,41
16

AE/A0=0,70
N, min-1 80 90 100 110 120 130
1,3333
n, s-1 3 1,5 1,666667 1,833333 2 2,166667
KT 0,3249 0,2567 0,2079 0,1718 0,1444 0,123
J 0,4325 0,3844 0,34603 0,314573 0,288359 0,266177
P/D 1,04 0,88 0,76 0,65 0,56 0,49
η0 0,42 0,435 0,43 0,42 0,41 0,4

η0maks P0/D N, min-1

B. 4-40 0,46 0,74 100
B. 4-55 0,45 0,73 100
B. 4-70 0,435 0,65 90
Tablica 3.2. Vrijednosti P/D i h 0maks u ovisnosti o broju okretaja
Za određivanje kavitacije uzimaju se sve tri maksimalne vrijednosti stupnja djelovanja

brodskog vijka i ostale vrijednosti vezane za njih kao sto su omjer P/D i broj okretaja N.
AE/AO = 0,40
1.2 0.5
0.45
1 0.4
0.8 0.35
0.3
0.6 0.25
P/D
ŋ0
0.2
0.4 0.15P/D
0.2 0.1 ŋ0
0.05
0 0
70 80 90 100 110 120 130 140
N, min-1
Slika 5. Dijagram ovisnosti P/D i

η0 o broju okretaja (N) za A /A = 0,40
E 0
17
AE/AO = 0,55
1.2 0.5
1 0.4
0.8
0.3
0.6
P/D
ŋ0
0.2
0.4
0.2 0.1 P/D
ŋ0
0 0
70 80 90 100 110 120 130 140
N, min-1

η0 o broju okretaja (N) za A /A = 0.55
E 0
AE/AO = 0,70
1.2 0.5
1 0.4
0.8
0.3
0.6
P/D
ŋ0
0.2
0.4
P/D
0.2 0.1
ŋ0
0 0
70 80 90 100 110 120 130 140
N, min-1

η0 o broju okretaja (N) za A /A = 0,70
E 0
3.3. Preliminarni proračun značajki kavitacije

Provjera kavitacije radi se prema Burrillu.
2
D π
A o=
4 – površina vijčanog kruga, m2
gdje je: APmin – minimalna projicirana površina svih krila brodskog vijka potrebna za
izbjegavanje kavitacije
T
APmin =
tc � r�
0,5 � VS2
gdje su: T – sila poriva vijka, N, (T = 1701,331 kN)

τ c – koeficijent specifičnog poriva, f ( σ ), očitava se iz Burillovog dijagrama
VS – brzina pritjecanja vode na presjek, m/s
Brzina pritjecanja vode na presjek VS određuje se:
VS = w ) 2 = VA2 + (0, 7 �
VA2 + ( r � n p )2
D ��
gdje su: VA – brzina pritjecanja vode vijak, m/s

18
Određivanje koeficijent specifičnog poriva τC:

gdje je: τC – koeficijent specifičnog poriva, f(σ), očitava se iz Burillovog dijagrama pomoću
kavitacijskog broja σ
p - pe
s= o
0,5 �r� VS2
gdje su: pe – tlak isparavanja vode (pri temperaturi vode od 15˚C), pe = 1646 Pa
po – tlak na osovini vijka, Pa
Određivanje tlaka na osovini vijka

po :
po = patm + r ��
g H
patm =101325 ¿ Pa
patm – atmosferski tlak, ¿
gdje su:
h = T - E + hv
E – elevacija, udaljenost simetrale osovine brodskog vijka od osnovice broda,
hv – visina vala,m
Pomoću dobivenog kavitacijskog broja σ ulazi se u Burrillov dijagram, te se kao

referentna linija uzima Wageningen-ova krivulja.
U sjecištu te linije i kavitacijskog broja σ očitava se vrijednost

τc .
PROVJERA KAVITACIJE
A0 42,083 m2
Vs2 737,546 m2s2
h 9,685 m
E 3,66 m
p0 198762 Pa
pe 1646 Pa
σ 0,52103 -
τc 0,19 -
Apmin 23,66 m2
AE 26,3705 m2
AE/A0 0,63188 -
Tablica 3.3. Vrijednosti za provjeru kavitacije
Određivanje raširene površine krila brodskog vijka AE:
gdje je: AE – raširena površina krila brodskog vijka, m2
APmin
AE =
� P�
1,067-0,229 � �
�
� D�
19
AE/A0 η0maks P0/D N, min-1

0,4 0,445 0,76 110
0,55 0,44 0,87 100
0,7 0,433 0,86 100
Tablica 3.4. Maksimalne vrijednosti η0 za svaki omjer AE/A0 uz broj okretaja N
Očitanja iz dijagrama za AE/A0=0,632

η0= 0,44
P/D = 0,69
-1
N, min = 95
Tablica 3.5. Vrijednosti nakon provjere kavitacije
Slijedi da je AE/A0=0,632 - omjer mjerodavan za izbjegavanje kavitacije.
1 120
0.9 110
100
0.8
90
0.7
80
0.6 70
N, min-1
P/D,ŋ0
0.5 60
0.4 50
40
ŋ0
0.3
P/D
30
0.2 N, mi n-
120
0.1 Ae/A0
10
0 0
0.35 0.4 0.45 0.5 0.55 0.6 0.65
AE/A0
Slika 8. Dijagram P/D, N i

η0
Iz dijagrama se očitaju vrijednosti za omjer P/D, broj okretaja n i stupanj djelovanja vijka
η0 .
AE/A0 0,63188
η0 0,44
P/D 0,69
N, min-1 95
Tablica 3.6. Vrijednosti nakon preliminarne provjere kavitacije
3.4. Odabir pogonskog motora
Određivanje snage motora PB:
20
PE
PB =
ηP
gdje su: PE – snaga ukupnog otpora, kW (za V = 16 čv)

η P – stupanj djelovanja propulzije
Određivanje stupnja djelovanja propulzije η P :
η P =η S⋅η0⋅η R⋅η H
gdje su:
η S – stupanj transmisije, h S = 0, 97
η0 – stupanj djelovanja vijka
ηH – stupanj utjecaja trupa
η R – stupanj prijelaza (određuje se prema Holtropu)
Stupanj prijelaza računa se po formuli:
η R =0, 9922−0, 05908⋅A E / A 0 +0, 07424⋅( C P −0,0225⋅LCB )
gdje je: A E/ A0 – preliminarni omjer za izbjegavanje kavitacije
η R = 1,013
Izračunavanje stupnja djelovanja propulzije η P :

η P = 0,665
Izračunavanje vrijednosti snage motora PB :

PB = 19103,4 kW
Vrijednost snage motora za izbor motora povećava se za 15% pa slijedi da je potrebna

snaga motora:
PBMCR = 19543,07 kW
Nakon toga slijedi odabir motora. Odabran je MAN-ov motor iz kataloga, MAN B&W
S60ME-C8, čije su značajke:
Podaci za motor
MAN B&W S60ME-
C8
Broj
cilindara 7
2009
P, kW 0
N, min-1 95
21
Tablica 3.7. Značajke odabranog motora
Maksimalna snaga u službi iznosi 85% snage motora, koja u ovom slučaju iznosi:
PBMCR = 17076,5 kW
Broj okretaja koji se uzima je:

N = 95 min-1
Slika 9. MAN-ov katalog
3.5. Provjera kavitacije
Budući da je odabran konačni motor, također se moraju odrediti i ostale karakteristike. Uz

pomoć dijagrama Bp-1/J i dijagrama KT-KQ-J za sve tri serije vijka odabire se konačni omjer
uspona i promjera vijka te se pristupa izradi prognoznog dijagrama.
3.5.1. Provjera kavitacije za B.4 – 40
Određivanje Taylorovog koeficijenta snage BP :
22
Izračunava se koeficijent BP pomoću kojeg se iz dijagrama BP – 1/J za različite omjere

AE/A0 dobivaju vrijednosti omjera P/D i iskoristivosti
η0 .
N⋅√ P D
B P=
V 2,5
A
gdje su: N – broj okretaja vijka, min-1
PD – snaga predana vijku, HP
VA – brzina pritjecanja vode vijku, čv
Slijedi određivanje snage predane vijku PD :
PD =16564,2 kW
Snagu PD (kW) treba za potrebe daljnjeg proračuna pretvoriti u HP (horse power) i to za

uvjete slatke vode.
hs �
PB ( MCR ) � r sv
PD =
0, 7457 � r mv
PD = 21630,5 HP
Slijedi da je:
BP = 72,4299
Vrijednost sa kojom se ulazi u dijagram BP-1/J dana je izrazom:
0,1739 � BP
= 1,4799
Slijedi očitavanje optimalnih vrijednosti P/ D i η0 za omjer površina AE/A0 = 0,40:
U točki u kojoj se sijeku BP i stupanj djelovanja h0 OPT , očitava se vrijednost 1/JOPT.

Oznaka J predstavlja bezdimenzijski koeficijent napredovanja vijka. Omjer 1/JOPT se smanjuje na
96% njegove vrijednosti, da bi dobili stvarnu vrijednost 1/J zbog toga što su optimalne
vrijednosti dobivene za slobodnu vožnju vijka, dok u stvarnosti vijak radi i nalazi se na krmi
broda. U dijagram se ulazi sa novom vrijednosti 1/J umanjenom za tih 4%. Očitava se vrijednost
P/ D i iskoristivost η0 .
Za dijagram serije B4 – 40 očitavaju se sljedeće vrijednosti:
1/Jopt 3,1
1/J 2,976
Tablica 3.8. Očitane vrijednosti 1/Jopt i 1/J
Očitane vrijednosti P/ D i η0 za konačni 1/J :
23
P/D 0,68
η0 0,471
Tablica 3.9. Očitane vrijednosti P/ D i η0
Optimalni promjer za omjer površina AE/A0 = 0,40:
1 VA
DOPT = �
J n = 7,934 m
gdje su: n – broj okretaja odabranog motora, s-1

VA – brzina pritjecanja vode vijku, m/s
Izračunavanje poriva T i okretnog momenta Q:

r�
T = KT � n2 �
D4
r�
Q = KQ � n2 �
D5
gdje su: n – broj okretaja odabranog motora, s-1

D – promjer brodskog vijka, m
KT – koeficijent poriva (očitava se iz dijagrama slobodne vožnje)
KQ – koeficijent poriva (očitava se iz dijagrama slobodne vožnje)
Sa vrijednosti J se ulazi u dijagram KT – KQ – J i za zadani o P /D
se očitavaju vrijednosti KT i
KQ. Nakon toga se zračunavaju vrijednosti T i Q , a za provjeru se izračunava vrijednost PD.
2 p n
PD = Q ��
gdje su: Q – sila poriva, kN
n – broj okretaja odabranog motora, s-1
AE/A0 = 0,40
J 0,336 -
P/D 0,68 m
KT 0,18 -
KQ 0,021 -
η0 0,46 -
T 1835,105 kN
Q 1698,8 kNm
PD 16900,312 kW
Tablica 3.10. Očitane vrijednosti KT i KQ i izračunate vrijednosti T i Q
Nakon toga potrebno je ponovo napraviti proračun kavitacije po Burrillu.
Prvi korak je određivanje površine vijčanog kruga

A0 :
2
D ⋅π
A o=
4
gdje je: D – promjer brodskog vijka, m
Slijedi određivanje minimalne projicirane površine za izbjegavanje kavitacije

A P MIN :
24
T
AP MIN =
τ c⋅0,5⋅ρ⋅V 2S
gdje su: ρ – gustoća morske vode pri 15 ˚C, kg/m3

T – poriv vijka, N
τ c – koeficijent specifičnog poriva, f ( σ ), (očitava se iz Burillovog dijagrama)
VS – brzina pritjecanja vode na presjek, m/s
VS = VA2 + (0, 7 � n 2 p )2
R ��
gdje su: VA – brzina pritjecanja vode vijku, m/s

D – promjer brodskog vijka, m
Koeficijent specifičnog poriva očitava se iz Burrillova dijagrama uz pomoć kavitacijskog

broja σ .
Najprije se određuje kavitacijski broj σ , prema formuli:
p 0 − pe
σ=
0,5⋅ρ⋅V 2S
gdje su: pe – tlak isparavanja vode (pri temperaturi vode od 15˚C), Pa

po – tlak na osovinu vijka, Pa
Sa dobivenim kavitacijskim brojem σ ulazi se u Burrillov dijagram. Kao referentna linija

se uzima Wageningenška krivulja.
Na sjecištu te linije i kavitacijskog broja σ koji iznosi 0,445, očitava se vrijednost

τc .
Nakon toga se može izračunati vrijednost minimalne projicirane površine za izbjegavanje

kavitacije
A P MIN te slijedi određivanje raširene površine krila A
E.
AE/A0 = 0,40
D 7,93 m
A0 49,449 m2
vS 27,1578 ms-1
h 9,685 m
p0 198762 Pa
pe 1646 Pa
σ 0,445 -
τc 0,168 -
Apmin 24,66 m2
AE 27,061 m2
AE/A0 0,5472 -
Tablica 3.11. Vrijednosti za određivanje minimalnog potrebnog omjera površina AE/A0 za

25
AE
> 0, 40
AE/A0 = 0,5472 - minimalan omjer potreban za izbjegavanje kavitacije, Ao , dakle
ne zadovoljava kriterij te se ide na sljedeću seriju.
3.5.2. Provjera kavitacije za B.4 – 55
Određivanje Taylorovog koeficijenta snage BP :
Koeficijent BP pomoću kojeg se iz dijagrama BP – 1/J za različite omjere AE/A0 dobivaju

vrijednosti omjera P/D i iskoristivosti
η0 nam je već otprije poznat.
BP = 72,4299
Vrijednost sa kojom se ulazi u dijagram dana je izrazom:
0,1739 � BP
= 1,4799
Određivanje optimalnih vrijednosti P/ D i

η0 za omjer površina A /A = 0,55 se vrši
E 0
na isti način kao i za ostale omjere površina.
Za dijagram sustavne serije B.4 – 55 očitavaju se sljedeće vrijednosti:
1/Jopt 3,1
1/J 2,976
Tablica 3.12. Očitane vrijednosti 1/Jopt i 1/J
Očitane vrijednosti P/ D i η0 za 1/J stvarno:
P/D 0,68
η0 0,465
Tablica 3.13. Očitane vrijednosti P/ D i η0
Slijedi određivanje optimalnog promjera za omjer površina AE/A0 = 0,55

1 VA
DOPT = �
J n = 7,934 m
Izračunavanje poriva T i okretnog momenta Q:
r�
T = KT � n2 �
D4
r�
Q = KQ � n2 �
D5
Koeficijenti KT i KQ određuju se na načina da se s vrijednosti J se ulazi u dijagram KT – KQ

– J i za zadani
Po /D očitavaju se vrijednosti koeficijentata K i K .
T Q
26
Za provjeru se izračunava vrijednost PD:
2 p n
PD = Q ��
AE/A0 = 0,55
J 0,336 -
P/D 0,68 m
KT 0,18 -
KQ 0,22 -
η0 0,455 -
T 1835,105 kN
Q 1779,696 kNm
PD 17705,088 kW
Tablica 3.14. Očitane vrijednosti KT i KQ i izračunate vrijednosti T iQ
Nakon toga potrebno je opet napraviti proračun kavitacije po Burrillu.
Prvi korak je određivanje površine vijčanog kruga

A0 :
2
D ⋅π
A o=
4
Minimalna projicirana površina za izbjegavanje kavitacije

A P MIN :
T
AP MIN =
τ c⋅0,5⋅ρ⋅V 2S
Određivanje brzine pritjecanja vode na presjek VS
w ) 2 = VA2 + (0, 7 �
VS = VA2 + (r � n 2 p )2
R ��
Koeficijent specifičnog poriva očitava se iz Burrillova dijagrama uz pomoć kavitacijskog

broja σ .
Najprije se određuje kavitacijski broj σ , prema formuli:
p0 − pe
σ=
0,5⋅ρ⋅V 2S
Sa dobivenim kavitacijskim brojem σ ulazi se u Burrillov dijagram. Kao referentna linija

se uzima Wageningenška krivulja.
Na sjecištu te linije i kavitacijskog broja σ očitava se vrijednost

τc .
Nakon toga se može izračunati vrijednost minimalne projicirane površine za izbjegavanje

kavitaci
A P MIN te slijedi određivanje raširene površine krila A .
E
27
AE/A0 = 0,55
D 7,93 m
A0 49,449 m2
vS 27,1578 ms-1
h 9,685 m
p0 198762 Pa
pe 1646 Pa
σ 0,445 -
τc 0,168 -
Apmin 24,66 m2
AE 26,98 m2
AE/A0 0,5456 -
Tablica 3.15. Vrijednosti za određivanje minimalnog potrebnog omjera površina AE/A0 za

Slijedi da je AE/A0 = 0,5456 - minimalan omjer potreban za izbjegavanje kavitacije.
AE/A0 je jednak 0,5456 tako da zadovoljava kriterij kavitacije i dalje će se razmatrati samo
vrijednosti P/D, T, Q, D i η0 za AE/A0 = 0,55.
0.54
0.52
0.5
0.48
AE/A0
0.46 vrijednost
0.44
0.42
0.4
0.4 0.42 0.44 0.46 0.48 0.5 0.52 0.54
Slika 10. Interpolacija za određivanje AE/A0
28
D, P/D, η0, Q0, T

2.00
1.90
1.80
1.70
1.60
1.50
AE/A0
1.40
vrijednost
1.30
D D/10
P 1.20
AE/A0 odabrani
D 1.10
η0 P/D
1.00
Q0 η0
0.90
T Q0/1000
0.80
T/1000
0.70
0.60
0.50
0.40
0.30
0.20
0.4 0.42 0.44 0.46 0.48 0.5 0.52 0.54
AE/A0
Slika 11. Očitavanje vrijednosti D, P/D, η0, Q0, T
Očitane vrijednost
D, m Q, kNm T, kN P/D η0
7,93 1779 1835 0,68 0,455
Tablica 3.16. Očitane vrijednosti iz dijagrama
AE/A0 = 0,55
D 7,93 m
AE/A0 0,55 -
P/D 0,68 m
η0 0,455 -
T 1835 kN
Q 1779 kNm
Tablica 3.17. Karakteristike vijka
29
4. PROGNOZNI DIJAGRAM
Za izradu prognoznog dijagrama koriste se neke od već izračunatih vrijednosti. Sve su

vrijednosti prikazane u tablici 1.16, a također i u dijagramima. Slijede objašnjenja pojedinih
formula.
gdje su: V – brzina broda, čv

V – brzina broda, m/s
w – koeficijent sustrujanja
VA – brzina sustrujanja, m/s
t – koeficijent pada poriva
ηH – stupanj djelovanja trupa
T – poriv broda, kN
N – broj okretaja motora, min-1
h0 – stupanj djelovanja propulzije
η P – stupanj utjecaja trupa
PB – stupanj utjecaja trupa, kW
Zbog novog promjera vijka koji je dobiven, mijenja se koeficijent sustrujanja a pritom i
brzina pritjecanja vode na vijak.
Neke od prethodno izračunatih koeficijenata potrebno je ponovno izračunati zbog toga što
se za prognozni dijagram ti koeficijenti računaju sa konačno definiranim vrijednostima vijka, dok
su se prethodno računali sa pretpostavljenim vrijednostima.
Vrijednosti snage broda PB, broj okretaja N te poriv T prikazani su u tablici 4.2. kao i
prikaz svih ostalih vrijednosti za izradu prognoznog dijagrama. Vrijednost K T/J2 u tablici 4.2.
izračunata je pomoću formule:
KT/J2 = R∙T / ((1-t)∙ρ∙D2∙VA2)
Sa izračunatim vrijedostima KT/J2 iz tablice 4.2. očitale su se vrijednosti η0, J iz dijagrama

η0, J - KT/J2 (Slika 12.) potrebne za popunjavanje podataka u tablici 4.2. Dijagram η0, J - KT/J2
(Slika 12.) napravljen je tako da se za vrijednost P/D = 0,68 iz serije AE/A0 = 0,55 (Slike 10. i 11.)
odredilo 10 proizvoljnih vrijednost J preko kojih su se očitale pripadne vrijednosti KT i η0 ovisne
o KT/J2 računatom preko formule iz tablice 4.1. Krivulje η0, J na slici 12 napravljene su u
ovisnosti o KT/J2 koji nije računat preko gore navedene formule nego pomoću očitanih vrijednosti
iz tablice 4.1. Skraćeno, očitanja iz dijagram η0, J - KT/J2 (Slika 12.) se vrše pomoću prethodno
izračunate vrijednosti KT/J2, ali se sam dijagram (Slika 12.) radi sa vrijednostima KT/J2 iz tablice
4.1.
30
Slijedi prikaz navedenih tablica i dijagrama.
Očitanja iz dijagramaa Za P/D=0,68

ƞ0 J KT J2 KT/J2
0 0 0,28 0 0
0,121 0,09 0,256 0,0081 31,60494
0,24 0,175 0,23 0,030625 7,510204
0,338 0,26 0,203 0,0676 3,002959
0,45 0,35 0,175 0,1225 1,428571
0,53 0,435 0,14 0,189225 0,73986
0,6 0,514 0,106 0,264196 0,401217
0,605 0,58 0,078 0,3364 0,231867
0,56 0,642 0,05 0,412164 0,121311
0,428 0,693 0,028 0,480249 0,058303
0,16 0,747 0 0,558009 0
Tablica 4.1. Očitane vrijednosti KT i η0 iz dijagrama slobodne vožnje za vrijednost P/D = 0,68 u
rasponu 10 proizvoljnih vrijednosti J
Nakon očitanja dobiva se dolje prikazani dijagram.

0.8
0.75
0.7
0.65
0.6 J
0.55 eta0
0.5
0.45
J, KT/J2
0.4
0.35 η0, KT/J2
0.3
0.25
0.2
0.15
0.1
0.05
0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7
Slika 12. Dijagrama η0, J – KT/J2 za vrijednost P/D = 0,68 i AE/A0 = 0,55
Nakon očitavanja vrijednosti η0 i J za raspon vrijednosti K T/J2 koji je dobiven formulom

može se upotpuniti prognozni dijagram.
31
Tablica 4.2. Potrebne vrijednosti za izradu prognoznog dijagrama
Slika 13. Prognozni dijagram
očitanja iz prognoznog
N, min-1 94
V, čv 16,2
Tablica 4.3. Očitanja iz prognoznog dijagrama
32
Pb,kW
0
00
24 0
00
22 0
00
20 0
00
18 0
00
16 0
00
PB ,kW
14 0
00
12 0
00
10 0
0
80
00
60
00
40
00
20
0
60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110
N ,min-1
Slika 14. Dijagram krivulje snage motora
Zaključak:
Podacima dobivenim iz prognoznog dijagrama za snagu od 85% MCR = 17076,5 kW,

brod bi u pokusnoj vožnji postigao brzinu od V = 16,2 čvorova, čime je pogođena projektna
brzina, kao i broj okretaja od N = 94 min-1. Zadane vrijednosti u zadatku su brzina V = 16
čvorova i raspon broj okretaja N = 95 min-1. Dakle, proračun se dobro slaže sa zadanim
vrijednostima, tj. rezultati su u dozvoljenim granicama odstupanja.
33
5. PRORAČUN DIMENZIJA BRODSKOG VIJKA

5.1. Proračun promjera osovine
Proračun osovine brodskog vijka proveden je prema pravilima HRB-a, gdje promjer osovine
brodskog vijka dP ne smije biti manji od vrijednosti dobivene po slijedećem izrazu:
P 1 560
d P = FP �
kP � �
3 N � d � Rm + 160
4
�1- U �
� dV � , mm
gdje su: FP – faktor vrste porivnog uređaja, (iz HRB FP = 100)

kP – faktor ovisnosti o izvedbi osovine brodskog vijka, (iz HRB kP =1,22)
P – proračunska snaga porivnog stroja, (100% snage motora P = 20090 kW)
N – broj okretaja , (iz prognoznog dijagrama, N = 95 min-1)
dU – promjer uzdužnog provrta osovine
� dU �
�1- �= 1
� dV �
dV – stvarni vanjski promjer osovine
Rm – proračunska rastezna čvrstoća osovine brodskog vijka, Rm = 600 N/mm2
dP = 630 mm
Crtanje vijka započinje se tako da se odredi dužina c koja predstavlja duljinu pojedinog
presjeka krila, zatim se određuju ulazne konture krila, tj. dimenzije a, koje predstavljaju
udaljenost od izvodnice do ulaznog brida. Sljedeća dimenzija potrebna za crtanje konture krila je
dimenzija b, koja predstavlja udaljenost linije najvećih debljina do ulaznog brida. Vrijednost r
predstavlja polumjer za različite presjeke.
r/R c/D*Z/AE/A0 a/c b/c Ar Br

0,200 1,662 0,617 0,350 0,0526 0,0040
0,300 1,882 0,613 0,350 0,0464 0,0035
0,400 2,050 0,601 0,351 0,0402 0,0030
0,500 2,152 0,586 0,355 0,0340 0,0025
0,600 2,187 0,561 0,389 0,0278 0,0020
0,700 2,144 0,524 0,443 0,0216 0,0015
0,800 1,970 0,463 0,479 0,0154 0,0010
0,900 1,582 0,351 0,500 0,0092 0,0005
0,950 0,118 0,235 0,518 0,0061 0,0003
1,000 0,000 0,000 0,000 0,0030 0,0000
Tablica 5.1. Geometrijske vrijednosti za Wageningen B – seriju, za propelere sa 4 krila
34
Određivanje vrijednosti a, b, c:
gdje su: Z = 4, broj krila

D = 7,93 m, promjer vijka
R = 3,967 m, polumjer vijka
AE/A0 = 0,55, omjer površina
r/R r c a b
0,2 0,79 1,799 1,110 0,630
0,3 1,19 2,037 1,249 0,713
0,4 1,59 2,219 1,334 0,779
0,5 1,98 2,329 1,365 0,827
0,6 2,38 2,367 1,328 0,921
0,7 2,78 2,321 1,216 1,028
0,8 3,17 2,132 0,987 1,021
0,9 3,57 1,712 0,601 0,856
0,95 3,77 1,286 0,361 0,703
1 3,97 0,000 0,000 0,000
Tablica 5.2. Vrijednosti veličina c, a, b za različite vrijednosti r
Koordinata za izlazni brid c se dobiva pomoću tablice 5.1.. Za dobiti koordinatu x oduzme
se vrijednost izlaznog brida c od vrijednosti ulaznog brida a (a-c), a y koordinata se dobiva
množeći presjek na kojem se točka nalazi s vrijednosti polumjera R.
Koordinata za ulazni brid a se dobiva na sličan način. Za dobiti koordinatu x uzima se
vrijednost ulaznog brida a, a y koordinata se dobiva također množeći presjek na kojem se točka
nalazi s vrijednosti polumjera R.
Koordinata za liniju najvećih debljina b se dobiva također pomoću tablice 1.15.. Za dobiti
koordinatu x oduzima se vrijednost linije najvećih debljina b od ulaznog brida a (a-b), a y
koordinata se dobiva također množeći presjek na kojem se točka nalazi s vrijednosti polumjera R.
r/R x y
0,200 -68,898 79,348
0,300 -78,833 119,022
0,400 -88,533 158,696
0,500 -96,432 198,369
0,600 -103,918 238,043
0,700 -110,461 277,717
0,800 -114,503 317,391
0,900 -111,129 357,065
0,950 -92,570 376,902
1,000 0,000 396,739
Tablica 5.3. Vrijednosti za izlazni brid c
35
r/R x y
0,200 110,992 79,348
0,300 124,870 119,022
0,400 133,354 158,696
0,500 136,495 198,369
0,600 132,797 238,043
0,700 121,600 277,717
0,800 98,724 317,391
0,900 60,102 357,065
0,950 36,068 376,902
1,000 0,000 396,739
Tablica 5.4. Vrijednosti za ulazni brid a
r/R x y
0,200 48,031 79,348
0,300 53,574 119,022
0,400 55,472 158,696
0,500 53,806 198,369
0,600 40,715 238,043
0,700 18,797 277,717
0,800 -3,412 317,391
0,900 -25,513 357,065
0,950 -34,250 376,902
1,000 0,000 396,739
Tablica 5.5. Vrijednosti za liniju najvećih debljina b
Sljedeće je potrebno odrediti vrijednosti udaljenosti od linije maksimalnih debljina do

ulaznog i izlaznog brida, tj. udaljenost od P = 0 do P = -1 i od P=0 do P=+1. Tako je izlazni brid
označen oznakom -1 odnosno, dok je linija maksimalnih debljina označena sa 0. Desno od linije
maksimalnih debljina se nalaze pozitivni presjeci označeni sa +1.
r/R P -1,0 P +1,0

0,200 116,929 62,962
0,300 132,407 71,296
0,400 144,004 77,882
0,500 150,238 82,689
0,600 144,633 92,082
0,700 129,258 102,803
0,800 111,092 102,136
0,900 85,616 85,616
0,950 58,320 70,318
1,000 0,000 0,000
Tablica 5.6. Vrijednosti za P=-1 do P=+1
36
Maksimalna debljina presjeka, tmaks, određuje se prema formuli:

tmaks / D = Ar - Br �
Z
vrijednosti Ar i Br su dane u tablici 5.1.
Osim određivanja maksimalne debljine presjeka, potrebno je odrediti i debljinu ulaznog

odnosno izlaznog brida na pojedinom presjeku, tu.b. (ulazni brid) i ti.b. (izlazni brid).
Vrijednosti maksimalnog presjeka i vrijednosti su dane kao omjeri, ovisno o tome na koji
se presjek odnose i na koji brid, ulazni ili izlazni, a vrijednosti omjera su prikazane u Tablici
1.20.
( xc x = 0, 0 ili 1,0 )
t�
t maks
Množenjem tmaks sa pripadajućim omjerom dobivaju se debljine ulaznog i izlaznog brida

za odgovarajući presjek. Te su vrijednosti također prikazane u tablici 5.7.
r/R Ulazni brid Izlazni brid tmaks, mm tu.b., mm ti.b., mm

0,200 0,120 0,057 290,413 3,485 1,655
0,300 0,124 0,068 257,087 3,188 1,748
0,400 0,127 0,075 223,761 2,842 1,678
0,500 0,130 0,085 190,435 2,476 1,619
0,600 0,134 0,100 157,109 2,105 1,571
0,700 0,143 0,120 123,783 1,770 1,485
0,800 0,170 0,152 90,456 1,538 1,375
0,900 0,245 0,245 57,130 1,400 1,400
0,950 nije zadan nije zadan 40,467 0,486 0,486
1,000 - - 23,804 0,000 0,000
Tablica 5.7. Vrijednosti tmaks, omjera t/tmaks za ulazne i izlazne bridove, te vrijednosti tu.b.. i ti.b.
Nakon toga određuju se debljine na pojedinim postocima lijevo i desno od linije

maksimalnih debljina. Na svakoj vrijednosti postotaka dobivaju se dva podatka, ylice ordinata lica
i ynaličje ordinata naličja. Vrijednosti su u mjerilu 1:10.
Te vrijednosti se određuju prema sljedećim formulama:
-za P≤0 : -za P≥0 :
ylice = V1 �
(tmaks - ti .b. ) ylice = V1 �
(tmaks - tu.b. )
ynaličje = (V1 + V2 ) �
(t maks - ti.b. ) + ti.b. ynaličje = (V1 + V2 ) �
(t maks - tu.b. ) + t u.b.
37
P<0 yface yback P>0 yface yback

-1,000 7,739 9,395 1,000 9,098 12,583
-0,950 7,202 10,611 0,950 7,209 14,681
-0,900 6,573 12,213 0,900 6,013 16,756
-0,800 5,387 15,422 0,800 4,306 19,999
-0,700 4,300 18,374 0,700 3,016 22,320
-0,600 3,305 20,960 0,600 2,055 24,137
-0,500 2,410 23,222 0,500 1,329 25,693
-0,400 1,621 25,142 0,400 0,777 26,943
-0,200 0,471 27,995 0,200 0,125 28,528
0,000 29,041 0,000 0,000 29,041
Tablica 5.8. Vrijednosti ylice i ynaličje za presjek 0,20·R

-1,000 5,525 7,273 1,000 6,583 9,771
-0,950 4,888 8,553 0,950 4,923 12,367
-0,900 4,289 10,039 0,900 3,964 14,351
-0,800 3,194 12,993 0,800 2,682 17,423
-0,700 2,259 15,712 0,700 1,779 19,617
-0,600 1,493 18,084 0,600 1,133 21,256
-0,500 0,901 20,224 0,500 0,676 22,590
-0,400 0,484 22,036 0,400 0,333 23,610
-0,200 0,079 24,789 0,200 0,061 25,206
0,000 0,000 25,709 0,000 0,000 25,709

-1,000 3,036 4,715 1,000 4,260 7,102
-0,950 2,484 6,035 0,950 2,866 9,487
-0,900 2,012 7,436 0,900 2,125 11,286
-0,800 1,304 10,226 0,800 1,244 14,283
-0,700 0,818 12,927 0,700 0,697 16,412
-0,600 0,443 15,270 0,600 0,369 18,043
-0,500 0,240 17,493 0,500 0,176 19,319
-0,400 0,091 19,187 0,400 0,064 20,356
-0,200 0,000 21,641 0,200 0,000 21,839
0,000 0,000 22,376 0,000 0,000 22,376
38

-1,000 0,910 2,528 1,000 2,117 4,593
-0,950 0,732 4,006 0,950 1,289 6,664
-0,900 0,575 5,443 0,900 0,828 8,367
-0,800 0,331 8,169 0,800 0,350 11,174
-0,700 0,174 10,749 0,700 0,141 13,270
-0,600 0,070 12,908 0,600 0,056 14,921
-0,500 0,021 14,848 0,500 0,013 16,318
-0,400 0,000 16,353 0,400 0,000 17,188
-0,200 0,000 18,414 0,200 0,000 18,563
0,000 0,000 19,043 0,000 0,000 19,043

-1,000 0,000 1,571 1,000 0,520 2,625
-0,950 0,000 2,936 0,950 0,230 4,356
-0,900 0,000 4,236 0,900 0,091 5,897
-0,800 0,000 6,640 0,800 0,008 8,399
-0,700 0,000 8,797 0,700 0,000 10,350
-0,600 0,000 10,642 0,600 0,000 11,901
-0,500 0,000 12,218 0,500 0,000 13,112
-0,400 0,000 13,485 0,400 0,000 14,065
-0,200 0,000 15,164 0,200 0,000 15,289
0,000 0,000 15,711 0,000 0,000 15,711

-1,000 0,000 1,485 1,000 0,000 1,770
-0,950 0,000 2,547 0,950 0,000 3,086
-0,900 0,000 3,555 0,900 0,000 4,249
-0,800 0,000 5,407 0,800 0,000 6,162
-0,700 0,000 7,041 0,700 0,000 7,727
-0,600 0,000 8,457 0,600 0,000 9,026
-0,500 0,000 9,655 0,500 0,000 10,097
-0,400 0,000 10,635 0,400 0,000 10,957
-0,200 0,000 11,943 0,200 0,000 12,033
0,000 0,000 12,378 0,000 0,000 12,378
39

-1,000 0,000 1,375 1,000 0,000 1,538
-0,950 0,000 2,123 0,950 0,000 2,326
-0,900 0,000 2,832 0,900 0,000 3,060
-0,800 0,000 4,136 0,800 0,000 4,364
-0,700 0,000 5,287 0,700 0,000 5,491
-0,600 0,000 6,284 0,600 0,000 6,452
-0,500 0,000 7,128 0,500 0,000 7,270
-0,400 0,000 7,818 0,400 0,000 7,934
-0,200 0,000 8,739 0,200 0,000 8,772
0,000 0,000 9,046 0,000 0,000 9,046

-1,000 0,000 1,400 1,000 0,000 1,400
-0,950 0,000 1,820 0,950 0,000 1,820
-0,900 0,000 2,219 0,900 0,000 2,219
-0,800 0,000 2,952 0,800 0,000 2,952
-0,700 0,000 3,600 0,700 0,000 3,600
-0,600 0,000 4,160 0,600 0,000 4,160
-0,500 0,000 4,635 0,500 0,000 4,635
-0,400 0,000 5,023 0,400 0,000 5,023
-0,200 0,000 5,541 0,200 0,000 5,541
0,000 0,000 5,713 0,000 0,000 5,713

-1,000 0,000 0,486 1,000 0,000 0,486
-0,950 0,000 0,833 0,950 0,000 0,833
-0,900 0,000 1,163 0,900 0,000 1,163
-0,800 0,000 1,768 0,800 0,000 1,768
-0,700 0,000 2,302 0,700 0,000 2,302
-0,600 0,000 2,765 0,600 0,000 2,765
-0,500 0,000 3,157 0,500 0,000 3,157
-0,400 0,000 3,477 0,400 0,000 3,477
-0,200 0,000 3,904 0,200 0,000 3,904
0,000 0,000 4,047 0,000 0,000 4,047
Nakon proračuna svih vrijednosti za izlazne i ulazne bridove, slijedi crtanje vijka.
40
6. PRORAČUN ČVRSTOĆE KRILA BRODSKOG VIJKA
Proračun čvrstoće krila brodskog vijka vrši se na način tako da se krilo vijka promatra kao
konzolna greda. Temelji se na prikazivanju radijalne raspodjele opterećenja zbog sila poriva i sila
okretnog momenta. Određuje se naprezanje u točki maksimalne debljine na promatranome
presjeku krila, na način da se izračunaju pojedine komponente naprezanja:
σ =σ T + σ Q +σ CBM +σ CF +σ ¿
gdje su: σ T - naprezanje zbog djelovanja poriva

σ Q - naprezanje zbog djelovanja okretnog momenta
σ CBM - naprezanje zbog djelovanja momenta centrifugalne sile
σ CF - naprezanje zbog djelovanja centrifugalne sile
σ ¿ - naprezanje zbog komponenata koje djeluju izvan ravnine naprezanja
Mora vrijediti:
s < s dop. s dop. = 49 MPa
;
To je dozvoljena vrijednost za CuNiAl broncu od koje se izrađuje vijak.

Ako nije zadovoljeno, potrebno je povećati debljinu krila t.
Određivanje naprezanja zbog djelovanja poriva σ T :
P B⋅η S⋅ηo⋅( a−r 0 )⋅cos ϕ

σT =
V A⋅Z⋅W
gdje su: PB – kočena snaga motora, W, PB =16611610 W

ηS – stupanj djelovanja transmisije, 0,97
η0 – stupanj djelovanja vijka u slobodnoj vožnji, 0,5
a - krak na kojem djeluje rezultantna sila poriva,mm a = 0,7·R= 2777 mm
VA – brzina pritjecanja vode na vijak, 4,210 m/s
Z – broj krila, Z = 4
r 0 - promatrani presjek, uzima se 0,2·R, r0 = 0,2·R= 720mm
W –otporni moment promatranog presjeka krila, 21092172 mm3
 – kut uspona na promatranom presjeku, 47,3°
Određivanje kuta uspona promatranog presjeka ϕ :

P0,2 R
ϕ=tan−1 ( π⋅0,2⋅D )
gdje su: P0,2R - uspon na promatranom presjeku, P0,2R = 4896 mm
D – promjer brodskog vijka,mm
41
Određivanje otpornog momenta promatranog presjeka W :

c c
2⋅∫ [ 3⋅y P⋅( y P +t )+t ]⋅t dc⋅∫ t dc
2
c
0 0 1
W= c
− ⋅∫ ( 2⋅y P +t )⋅t dc
2 0
3⋅∫ ( 2⋅y P +t )⋅t dc
0
Integracija se vrši pomoću Simpsonove formule.
za presjek na 0,2*R
S.k (2·yP+t)·t·S.k
Ord. x yP t t·S.k. (2·yP+t)·t [3·yP·(yP+t)+t2]·t [3·yP·(yP+t)+t2]·t·S.k.
. .
1 0,0 88,60 19,84 0,5 9,9 3909,3 1954,6 579664,8 289832,4
2 210,2 68,10 92,65 2,0 185,3 21203,0 42405,9 3838049,2 7676098,4
163,5
3 419,8 48,88 1,0 163,6 42750,0 42750,0 9473498,6 9473498,6
8
224,1
4 630,1 32,10 2,0 448,2 64608,0 129216,1 16783492,2 33566984,3
0
271,8
5 839,2 18,20 1,0 271,8 83768,8 83768,8 24382971,4 24382971,4
0
1048, 308,2
6 7,97 2,0 616,4 99899,9 199799,9 31604943,7 63209887,4
3 0
1258, 328,1 107649,
7 0,00 1,0 328,1 107649,6 35319837,0 35319837,0
6 0 6
1468, 327,9 107518,
8 0,00 2,0 655,8 215036,8 35255286,6 70510573,3
3 0 4
1678, 103,5 290,4 144445,
9 1,0 290,4 144445,0 60007707,1 60007707,1
1 0 0 0
1887, 214,4
10 75,25 2,0 428,8 78234,6 156469,1 23874693,7 47749387,4
1 0
2095,
11 35,19 40,44 0,5 20,2 4481,6 2240,8 389018,8 194509,4
4
SUM 3418,5
1125736,55 352381286,8
A 2
Tablica 6.1. Integracija pomoću Simpsonove formule za izračun momenta otpora presjeka krila
Određivanje površine promatranog presjeka A :
A=�
c
tdc =
�t �S .k . �DC
2�
0
3
ΔC=c /10
gdje je: c - duljina promatranog presjeka, 720 mm
A = 292465,78 mm2
c
�(2 �yP + t ) �
2� t� DC
S .k . �
�
(2 �
0
y P + t) �
tdc =
3
= 33963748
=96310513,9 mm3
c
��
2� 3�
� ( yP + t ) + t 2 �
yP � ��
t� DC
S.k . �
�
� ( yP + t ) + t � tdc = = 6070940681
2
�3�
y P � ��
0
3
30147393693 mm4
42
=30147393693 mm4
Izračunavanje otpornog momenta W :
W=92102172 mm3
Izračunavanje σ T :
σT =25,456 MPa
Određivanje naprezana zbog djelovanja okretnog momenta

σQ
P B⋅η S⋅( b−r 0 )⋅sin ϕ⋅103

σQ=
2⋅π⋅N⋅b⋅Z⋅W
gdje su: b – krak na kojem djeluje rezultantna tangencijalna sila, b=0,66 ¿ R = 2618 mm
-1
n – broj okretaja,s n=1,5
σQ = 8,9173 MPa
Određivanje naprezana zbog djelovanja momenta centrifugalne sile

σQ
FC⋅l
σ CBM =
W
gdje su:
FC - centrifugalna sila, N
l - krak na kojem djeluje centrifugalna sila, mm
Određivanje centrifugalne sile

FC
2 2
FC =2⋅π ⋅m⋅r c⋅D⋅n
R
m=ρm∫ Adr
m - masa krila, kg r0
gdje su:
r c - radijalni položaj težišta presjeka, mm , r = 1,6 m
c
n - broj okretaja, s-1
D – promjer vijka, m
FC = 3031215 N
Izračunavanje
σ CMB :
σCBM = 0,027
Određivanje naprezana zbog djelovanja centrifugalne sile
σ CF
F
σ CF = C
A ,
c
A=c ∫ tdc
gdje je: A -površina promatranog presjeka,mm2 0
= 6,328 MPa
σCF
43
σ ¿ - je izostavljen
44
Izračunavanje ukupnogukupnog naprezanja σ :
σ =σ T + σ Q +σ CBM +σ CF
= 40,728 MPa
σCF
s < s dop. s dop. = 49 MPa
;
Ukupno naprezanje je manje nego dopušteno. U slučaju potrebe za smanjenjem ukupne

mase propelera moguće je smanjiti debljinu krila, ali nije potrebno pošto bi se time promjenila i
geometrija krila. Smanjenjem debljine krila smanjit će se i moment otpora.
45
7. PRORAČUN MASE I ZAMAŠNOG MOMENTA VIJKA I GLAVINE

PRORAČUN MASE I ZAMAŠNOG MOMENTA KRILA VIJKA
MJERILO
D 79,3 dm d =D/20 3,965 dm
NACRTA 1 : 20
Z 4 d/3 1,200 dm
2
MATERIJAL: CU-NI-AL bronca Ap = Aočitano· m /100 m2
r/R Ap, dm2 k k · Ap , dm2 r, dm r2, dm2 Ap· r2, dm4 k · Ap· r2,
0,2 29,77 1 29,77 7,930 62,885 1732,905 dm4
1732,905
15659,60
0,3 29,74 4 118,96 11,895 141,491 3914,901
6
13087,20
0,4 29,51 2 59,02 15,860 251,540 6543,600
1
38822,04
0,5 25,86 4 103,44 19,825 393,031 9705,511
3
0,6 22,10 2 44,20 23,790 565,964 12055,287 24110,574
47691,12
0,7 16,99 4 67,96 27,755 770,340 11922,781
5
22475,08
0,8 11,37 2 22,74 31,720 1006,158 11237,545
9
25127,88
0,9 6,11 4 24,44 35,685 1273,419 6281,971
2
0,95 3,62 - - 37,668 1418,841 3727,016 -
1 0,00 1 0,00 39,650 1572,123 0,00 0,000
2 2
Σ k · Ap 470,53 dm Σ k · Ap· r 188706,43 dm4
(d/3) · Σ k · Ap 575,74 dm3 (d/3) · Σ k · Ap· r2 249406,99 dm5
MASA ZAMAŠNI MOMENT
3
VZ = Z ·(d/3)· Σ k · Ap 2302,96 dm
76318,54 kgm2
MZ = ρ · V Z 17617,66 kg
ρ 7,65 kg/dm3 3,052*105 kgm2

GDZ2=Z · GD12krilo
Mkorijena = Z · ρ ·Ak · c0,2 977,888 kg 1,6440*103 kgm2

GD2korijena=Mkor. · 4· rSK2
Mdodatak = Z · ρ ·Δr · Ap0,2 11,59 kg 1,8229*102 kgm2

GD2dodatak=Mdod. · 4· rSD2
Mkrila = MZ +Mkor. + Mdod. 18607,14 kg 3,069*105 kgm2

GD2krila=GDZ2+GD2kor.+GD2dod.
rSK = 0,684 m
rSD = 0,639 m
Δr = 0,0176 m
Tablica 7.1. Proračun mase i zamašnog momenta krila vijka
46
PRORAČUN MASE I ZAMAŠNOG MOMENTA GLAVINE
lgl. 17 dm Materijal CU-NI-AL bronca
l1 6 dm ρ 7,65 kg/dm3
l2 6 dm (π/4) · ρ 6,008
l3 5 dm (π · ρ)/(8 · 102) 0,030
MASA ZAMAŠNI MOMENT

M = (π/4) · ρ · l · (D2 - d2) GD =(π · ρ)/(8 · 102) · l · (D4 - d4)
2
M = (π/4) · ρ · Σ l · Δ1 GD2 =(π · ρ)/(8 · 102) · Σ l · Δ2

Δ1 = D2 - d2 Δ2 = D4 - d4
D1 13,60 dm d1 3,994 dm
2 2
D1 184,96 dm D14 34210,20 dm4
l1 · Δ11= 1014,05 dm3 l1 · Δ21 203734,40 dm5
d12 15,95 dm2 d14 254,47 dm4
Δ11 169,01 dm2 Δ21 33955,73 dm4
D2 14,46 dm d2 4,59 dm
2 2 4
D2 209,09 dm D2 43719,30 dm4
l2 · Δ12= 1127,92 dm3 l2 · Δ22 259643,30 dm5
d22 21,10 dm2 d24 445,41 dm4
Δ12 187,99 dm2 Δ22 43273,88 dm4
D3 14,91 dm d3 5,14 dm
2 2 4
D3 222,31 dm D3 49420,89 dm4
l3 · Δ13= 979,237 dm3 l3 · Δ23 243603,60 dm5
d32 26,46 dm2 d34 700,17 dm4
Δ13 195,85 dm2 Δ23 48720,72 dm4
Σ l · Δ1= 3121,21 dm3 Σ l · Δ1 706981,31 dm5
MGLAVINA 18753,12 kg GD2GLAVINA 21238,76 kgm2
MUKUPNO 37056,64 kg GD2UKUPNO 272067,7 kgm2
Tablica 7. 2. Proračun mase i zamašnog momenta glavine
PRILOZI:
– NACRT BRODSKOG VIJKA
47

Luka Zovko-Hidrodinamika - II

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Luka Zovko-Hidrodinamika - II

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U RIJECI

HIDRODINAMIKA PLOVNIH OBJEKATA II

PRORAČUN OTPORA BRODA,

Rijeka, veljača 2018.

1. PRORAČUN OTPORA BRODA PO HOLTROP METODI......................................................1

1. PRORAČUN OTPORA BRODA PO HOLTROP METODI.......................................................1

1. PRORAČUN OTPORA BRODA PO HOLTROP METODI

Tablica 1.1. Podaci o brodu

g 9,80665 m/s2 Ubrzanje zemljine sile teže

Tablica 1.2. Tablica potrebnih vrijednosti

1.1. Froudeov broj, Fr

Tablica 1.3. Vrijednosti brzine i Froudeovog broja

1.2. Reynoldsov broj, Re

1.3. Koeficijent otpora trenja broda, CF

gdje je: Re – Reynoldsov broj

Tablica 1.5. Vrijednosti Reynoldsovog broja i koeficijenta otpora trenja

1.4. Otpor trenja broda, RF

gdje su: B – širina broda, m

Tablica 1.6. Vrijednosti otpora trenja broda

1.5. Koeficijent viskoznog otpora, CV

Tablica 1.7. Ovisnost koeficijenta Cstern o obliku krme broda

gdje je: Cstern = 0, prema izgledu krmenih rebara

Tablica 1.8. Vrijednosti koeficijenta Cstern (Ckrme) prema Holtropu

LR – duljina krmenog zaoštrenja, definirana na slijedeći način:

[ 1 - CP + (0, 06CP �LCB ) (4 �CP - 1) ]

Tablica 1.9. Vrijednosti koeficijenta viskoznog otpora

1.6. Viskozni otpor broda, RV

1.7. Otpor valova, RW

Za Froudeove brojeve manje od 0,4 koristi se sljedeća formula:

iE – polovica kuta tangente na vodnu liniju na pramcu,

Koeficijenti prema Holtropu:

gdje je: d = -0,9, koeficijent d je konstantan

Tablica 1.11. Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izračun otpora valova

Tablica 1.12. Vrijednosti otpora valova

1.8. Otpor privjesaka broda, RAPP

gdje su: SAPP – ukupna uronjena površina privjesaka, m2

1.9. Otpor pramčanog bulba broda, RB

Tablica 1.14. Vrijednosti otpora bulba broda

1.10. Otpor krmenog zrcala broda, RTR

gdje je: FnT – Froudeov broj u odnosu na uronjenost krmenog zrcala

Tablica 1.15. Vrijednosti otpora krmenog zrcala

1.11. Koeficijent korelacijskog otpora, CA

gdje je: c4 – dan u ovisnosti TF/L:

Tablica 1.16. Vrijednost koeficijenta korelacijskog otpora

1.12. Korelacijski otpor model – brod, RA

1.13. Ukupni otpor broda, RT

RT =R V +RAPP +RW +R B + RTR +R A

1.14. Koeficijent ukupnog otpora, CT

1.15. Snaga ukupnog otpora broda, PE

Slijede dijagrami i tablice za otpor broda.

Tablica 1.17. Rezultati proračuna otpora broda

Slika 1. Dijagram koeficijenata otpora broda

Slika 2. Dijagram otpora broda

Slika 3. Dijagram snage otpora

Slika 4. Ovisnost © o brzini V, čv

2. ODREĐIVANJE POTREBNE SILE PORIVA

Za određivanje značajki brodskog vijka pomoću BP – 1/J dijagrama potrebne su slijedeće

Tablica 2.1. Podaci za određivanje značajki brodskog vijka

2.2. Određivanje koeficijenta smanjenja poriva, t

2.3. Određivanje koeficijenta sustrujanja, w

za c8 > 28: c 9 =32−16 /(c 8 −24 )

c8 – zadan u ovisnosti o B/TA:

c 20=1+0, 015⋅C stern