Pomorska kola Bakar

Pomorsko
pravo
skripta za 2. razred PN

Pripremila Tatjana Ribari, dipl. iur.

Bakar, k. god. 2012./2013.

POMORSKO PRAVO 2. PN SADRAJ:

1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.

2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.

3.
3.1.
3.2.

3.3.

3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
3.8.
3.9.

3.10.

4.
4.1.
4.2.

UVOD U POMORSKO PRAVO...............................................................................................................................4

POJAM I PODJELA POMORSKOG PRAVA,...................................................................................................................4
RAZVOJ POMORSKOG PRAVA U SVIJETU..................................................................................................................4
UNIFIKACIJA POMORSKOG PRAVA I KOMPATIBILNOST S NACIONALNIM ZAKONODAVSTVIMA, POMORSKI ZAKONIK
5
PONAVLJANJE GRADIVA..........................................................................................................................................5
MEUNARODNO PRAVO MORA.........................................................................................................................6
ULOGA IMO-A U POMORSKOM PRAVU...................................................................................................................6
DIPLOMATSKA I KONZULARNA SLUBA U POMORSTVU..........................................................................................6
MORSKI I POMORSKI PROSTORI...............................................................................................................................7
OBALNO MORE: UNUTRANJE MORSKE VODE, TERITORIJALNO MORE....................................................................7
OTVORENO MORE, ZONA........................................................................................................................................9
EPIKONTINENTALNI I GOSPODARSKI POJAS...........................................................................................................10
MEUNARODNI TJESNACI, ZATVORENA MORA, ARHIPELAKO MORE I DRAVE, TRANZITNI PROLAZ...................11
PREVENCIJA I ZATITA OKOLIA...........................................................................................................................12
SPRJEAVANJE ZAGAIVANJA MORA S BRODOVA (MARPOL 73/78 I LDC)...........................................................13
PONAVLJANJE GRADIVA I PROVJERA ZNANJA....................................................................................................13
POMORSKO UPRAVNO PRAVO I - SIGURNOST PLOVIDBE........................................................................15
GLAVNI ELEMENTI UPRAVNOG PRAVA GLEDE SIGURNOSTI PLOVIDBE...................................................................15
LUKE I RED U LUKAMA.........................................................................................................................................16
3.2.1. Razvrstaj luka..................................................................................................................................16
3.2.2. Luke djelatnosti..............................................................................................................................16
3.2.3. Luka uprava...................................................................................................................................16
3.2.4. Red u lukama...................................................................................................................................17
POMORSKO DOBRO...............................................................................................................................................17
3.3.1. Granice pomorskog dobra...............................................................................................................17
3.3.2. Upotreba pomorskog dobra.............................................................................................................17
3.3.3. Upravljanje pomorskim dobrom......................................................................................................18
CARINSKI SUSTAV, SLOBODNE LUKE I LUKE ZONE.............................................................................................18
PLOVIDBA, PELJARENJE........................................................................................................................................19
3.5.1. Plovidba pravni pojam.................................................................................................................19
3.5.2. Peljarenje.........................................................................................................................................20
PRAVNI POJAM I VRSTE BRODOVA.........................................................................................................................20
ELEMENTI INDIVIDUALIZACIJE BRODA.................................................................................................................21
3.7.1. Upisnici brodova.............................................................................................................................21
UTVRIVANJE SPOSOBNOSTI BRODA ZA PLOVIDBU..............................................................................................22
INSPEKCIJSKI NADZOR NAD BRODOVIMA..............................................................................................................23
3.9.1. Nadzorni pregledi brodova..............................................................................................................23
3.9.2. Inspekcijski pregledi........................................................................................................................23
3.9.3. Prekrajni postupak s brodom.........................................................................................................24
PONAVLJANJE GRADIVA I PROVJERA ZNANJA....................................................................................................24
POMORSKO UPRAVNO PRAVO II - BRODSKE KNJIGE I ISPRAVE.............................................................26
OPENITO O BRODSKIM KNJIGAMA I ISPRAVAMA, PODJELA, VANOST.................................................................26
OPENITO O BRODSKIM SVJEDODBAMA, IZDAVANJE, VALJANOST......................................................................26
4.2.1. Brodske isprave o identitetu broda..................................................................................................26
4.2.2. Brodske svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu.....................................................................27
Svjedodbe koje se izdaju temeljem SOLAS konvencije................................................................................27
2

4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
4.9.

5.
5.1.
5.2.
5.3.

5.4.

6.
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
6.5.
6.6.
6.7.
6.8.

Svjedodbe koje se izdaju temeljem MARPOL konvencije............................................................................28

Svjedodbe koje se izdaju temeljem drugih konvencija.................................................................................28
BRODSKI DNEVNIK, IZVADAK IZ BRODSKOG DNEVNIKA.......................................................................................28
DNEVNIK STROJA, SADRAJ, POPUNJAVANJE, KONTROLA.....................................................................................29
KNJIGA O ULJIMA I I II.........................................................................................................................................30
4.5.1. Knjiga o uljima I dio.....................................................................................................................30
4.5.2. Knjiga o uljima II dio...................................................................................................................30
KNJIGA PREGLEDA I NADZORA.............................................................................................................................31
ZDRAVSTVENI DNEVNIK, SANITARNA SLUBA NA BRODU, DNEVNIK GMDSS-A.................................................31
4.7.1. Zdravstveni dnevnik.........................................................................................................................31
4.7.2. Dnevnik GMDSS-a..........................................................................................................................32
KNJIGA TERETA, KNJIGA INVENTARA, POPIS INVENTARA.....................................................................................32
4.8.1. Knjiga tereta i plan tereta................................................................................................................32
4.8.2. Knjiga i popis inventara..................................................................................................................32
PONAVLJANJE GRADIVA I PROVJERA ZNANJA........................................................................................................33
POMORSKO UPRAVNO PRAVO III - BRODSKA ADMINISTRACIJA...........................................................34
ADMINISTRACIJA PRILIKOM DOLASKA BRODA U LUKU........................................................................................34
OSTALA BRODSKA ADMINISTRACIJA.....................................................................................................................35
5.2.1. Dokumentacija za ulazak u luke SAD-a..........................................................................................35
FORMULARI I OBRASCI IMO-A.............................................................................................................................41
5.3.1. Opa izjava General Declaration................................................................................................41
5.3.2. Iskaz tereta Cargo Declaration....................................................................................................42
5.3.3. Iskaz o opasnom teretu (Dangerous Goods Manifest).....................................................................43
5.3.4. Popis posade Crew's list...............................................................................................................43
5.3.5. Popis putnika - Passenger list.........................................................................................................45
5.3.6. Pomorska zdravstvena izjava (Maritime declaration of Health)....................................................45
5.3.7. Popis brodskih zaliha (Ship's stores declaration)...........................................................................46
5.3.8. Izjava o osobnoj imovini lanova posade (Crew's Effects declaration)..........................................47
5.3.9. Prijava o pomorskoj nezgodi (Note of protest)................................................................................47
PONAVLJANJE GRADIVA I PROVJERA ZNANJA........................................................................................................48
POMORSKO UPRAVNO PRAVO IV - POSADA BRODA.................................................................................49
POSADA BRODA, UKRCAJ I ISKRCAJ, PRAVA I OBVEZE POSADE I BRODARA..........................................................49
6.1.1. Pomorska knjiica...........................................................................................................................49
STCW KONVENCIJA.............................................................................................................................................50
OVLATENJA POMORACA U SLUBI PALUBE I STROJA..........................................................................................51
OSTALA OVLATENJA POMORACA I NJIHOVO OBNAVLJANJE................................................................................51
ZAPOVJEDNIK BRODA, PRAVNI POLOAJ I FUNKCIJE.............................................................................................52
6.5.1. Javna ovlatenja zapovjednika broda..............................................................................................52
6.5.2. Dunosti zapovjednika u smislu sigurnosti broda i plovidbe..........................................................53
RASPORED ZA UZBUNU (MUSTER LIST)................................................................................................................54
OBALNA STRAA RH............................................................................................................................................54
PONAVLJANJE GRADIVA I PROVJERA ZNANJA........................................................................................................55

1.

UVOD U POMORSKO PRAVO

1.1.

Pojam i podjela pomorskog prava,

Pomorsko pravo ini sustav normi koje reguliraju pravne odnose u vezi s pomorskim

djelatnostima.
Pomorsko pravo je sustav pravila kojima se reguliraju odnosi izmeu meunarodnih
subjekata koji proizlaze iz pomorskih djelatnosti.
Meunarodni subjekti su drave i meunarodne organizacije (Organizacija UN-a,
Meunarodna pomorska organizacija International Martime Ogranization IMO).
Ono je autonomno (Njegova autonomnost oituje se u samostalnom i sustavnom
odreivanju specifinih pravnih odnosa koji se javljaju na moru i u svezi s morem (npr. zajednika
havarija, spaavanje na moru, sudari brodova itd.). i univerzalno (Univerzalnost se oituje u tome
to se slinim ili ak istim pravnim rjeenjima reguliraju konkretni pomorsko pravni odnosi, a to je
mogue stoga to su pomorsko pravni odnosi slini iz razloga to su uvjeti i sredstva plovidbe isti.
Sredstva i uvjeti plovidbe svugdje stvaraju iste ili sline probleme, zbog ega je potrebno da se istim
ili slinim pravnim rjeenjima reguliraju konkretni pomorsko pravni odnosi.), a dijeli se tri glavne
grane: meunarodno pravo mora, pomorsko upravno pravo i pomorsko imovinsko pravo.
Podjela pomorskog prava
Pravni odnosi u vezi s morem prouavaju se u sklopu Meunarodnog prava mora (dio je
Meunarodnog javnog prava;), Pomorskog upravnog prava i Pomorskog imovinskog prava.
Meunarodno pravo mora regulira odnose meunarodnih subjekata (drave i meunarodnih
organizacija) s morem i pomorstvom; dijeli se na meunarodno pravo mora u miru i meunarodno
ratno pomorsko pravo.
Izvori meunarodnog prava mora su:
konvencije,
meunarodni obiaji,
opa naela,
sudske odluke.
Pomorsko upravno pravo sadri propise koji se tiu sigurnosti plovidbe.
Izvori pomorskog upravnog prava:
1. Meunarodni propisi:
- Meunarodni ugovori,
- Meunarodni pravni obiaji.
2. Domai propisi:
- Ustav,
- Zakoni,
- Podzakonski akti,
- Obiaji,
- Sudska praksa.

Pomorsko imovinsko pravo ureuje imovinsko-pravne odnose u pomorstvu (stvarna prava

na brodu, koritenje brodova, sudar brodova, spaavanje na moru, itd).
Pomorsko pravo moe se podijeliti i na drugi nain na:
Meunarodno pomorsko privatno pravo regulira pravne elemente u meunarodnim
pomorskim odnosima.
Pravo pomorskog osiguranja regulira uvjete osiguravanja brodova, tereta i ostalih
subjekata u pomorstvu.
Pomorsko radno pravo regulira pravne odnose osoba zaposlenih u pomorstvu, posebice
pomoraca.
Pomorsko kazneno pravo sadri odredbe o kanjavanju posebnih krivinih djela u
pomorstvu.
Pomorsko prekrajno pravo sadri norme o prekrajima i prekrajnim postupcima.
Pomorsko procesno pravo odreuje nadlenost posebnih organa i postupke istih.
1.2.

Razvoj pomorskog prava u svijetu

Dananji pomorskopravni instituti potjeu iz prastarih izvora trgovakog i pomorskog

prava.
Prvi propisi o plovidbi i u vezi s plovidbom nastali su jo u vrijeme prvih
robovlasnikih drava. Prve norme pomorskog prava spominju se jo u Hamurabijevom zakoniku
oko 2000. g. p.k., a u nas se u XIII stoljeu spominju prvi statuti primorskih gradova (Dubrovnika,
Splita, Zadra,)
Hamurabijev zakonik sadri i pomorsko pravne odredbe npr. propise o brodogradnji, o
zaposlenju posade itd.
U srednjem vijeku na obalama Mediterana ekonomski jaaju brojni pomorski gradovi.
Statuti istih sadre i propise pomorskog prava.
Poetkom novog stoljea jake europske drave nastoje sistematski obuhvatiti svu materiju
pomorskog prava. (Francuska Zakon o trgovakoj mornarici).
Nakon toga su u trgovake zakone ukljuuje materija pomorskog imovinskog prava.
U novije vrijeme donose se sistematski razraeni pomorski kodeksi/Zakonici o plovidbi
(talijanski Zakon o plovidbi, vicarski Savezni zakon o pomorskoj plovidbi).
o Haka pravila
o Luke uzance nekih luka.

Unifikacija pomorskog prava

zakonodavstvima, Pomorski zakonik
1.3.

kompatibilnost

nacionalnim

Kako je pomorstvo globalna privredna grana, pomorsko pravo se nastoji unificirati, tj.
izjednaiti, a najprikladniji institut u tom pogledu su razne meunarodne konferencije i konvencije s
pomorskom tematikom. Tendencija ujednaavanja (unifikacije) pomorskog prava odraz je nastojanja
da se uklone nastale razlike u pravima pojedinih zemalja, koje mogu sputavati meunarodni razvoj
pomorskih prometnih aktivnosti.
Sve drave koje potpiu neku konvenciju, dune su je implementirati u svoje zakone i
podzakonske akte (pravilnike).
U RH su konvencije vezane za pomorsku regulativu ukljuene u odredbe Pomorskog
zakonika (zakonik = zbirka zakona).
6

1.4.

Ponavljanje gradiva
1. Definiraj pomorsko pravo!
2. Koji zakonik i kada spominje prve norme pomorskog prava?
3. to znai unificirati pravo?
4. Zato se kae da je pomorsko pravo autonomno i univerzalno?
5. Na koje grane se dijeli pomorsko pravo?
6. Kako dijelimo meunarodno pravo mora?
7. Koji su izvori meunarodnog prava mora?
8. Koji su izvori pomorskog upravnog prava?
9. to regulira pravo pomorskog osiguranja?
10. Koje norme sadri pomorsko prekrajno pravo?
11. Kada su nastali prvi propisi o plovidbi i u vezi s plovidbom?
12. Koji je zakon donesen u Francuskoj?

2.

MEUNARODNO PRAVO MORA

2.1.

Uloga IMO-a u pomorskom pravu

IMO - International Maritime Organization Meunarodna pomorska organizacija, danas je

najvaniji imbenik neprekidnog razvoja pomorskog prava.
Osnovana je kao posebna agencija Ujedinjenih Naroda u svrhu poboljanja sigurnosti na
moru. Na konferenciji OUN-a 1948. god. Konvencijom je ustanovljen IMCO (International
govermental marittime consultative organization).
1982. god. IMCO mijenja ime u IMO.
Ciljevi IMO-a su:
- poboljanje sigurnosti meunarodnog pomorskog prometa;
- zatita mora od zagaenja, posebno s brodova;
- djelatnost istraivanja i iskoritavanja podmorja;
- pravilno reguliranje meunarodne plovidbe;
- tehnika pomo pomorstvu zemalja u razvoju;
Sjedite joj je u Londonu, pridrueno joj je 166 lanica, a djeluje preko svojih odbora i
pododbora.
to je to IMO?
1948. godine pod okriljem UN-a odrana je konferencija, a od 1958. godine poela je
djelovati IMO (nekad IMCO savjetodavna).
Dva motiva koja su potakla nastanak organizacije: sigurnost plovidbe, te opasnost od
zagaivanja mora.
Vodi ju Skuptina (Assembly), koja zasjeda svake dvije godine. U razdoblju izmeu
zasjedanja, IMO-om upravlja Savjet (Council) od 40 lanova. Na elu je Generalni tajnik
(Secretary General) kojem pomae oko 300 zaposlenika iz itavog svijeta. Imenuje ga Savjet, a
potvruje Skuptina.
Pod okriljem IMO-a do danas je usvojeno 40-ak konvencija i protokola, te vie od 800
pravilnika (codes) vezanih za sigurnost plovidbe i sprjeavanje zagaivanja mora.
2.2.

Diplomatska i konzularna sluba u pomorstvu

Brodovi esto zalaze u strane luke gdje vlada razliiti drutveni poredak ili razliiti obiaji.
Na putu do neke luke moe se dogoditi i ratno stanje, prirodna nepogoda i sl. Osim toga i na brodu
se mogu dogoditi razliiti sluajevi npr. pravne ili zdravstvene naravi.
U ovakvim sluajevima su od velike vanosti potpore predstavnika nae drave (drave
brodske pripadnosti) kojima se pomorac moe obratiti za svaki vid pomoi.
Svaku dravu kao subjekt meunarodnog prava u meunarodnim aktivnostima zastupaju u
prvom redu poglavari drava, zatim predstavnici njihovih vlada i ministri vanjskih poslova.
Kada drava sklapa diplomatske odnose s drugom dravom, obino u njoj otvara svoje
diplomatsko-konzularno predstavnitvo u kojem djeluje diplomatski zastupnik.
Diplomatski zastupnik dobiva punomo akreditaciju od predsjednika drave, te zastupa
interese vlastite drave.

Za pomorstvo je bitna uloga konzula. To je predstavnik drave koji u stranoj dravi obavlja
razne pravne poslove (izdavanje viza, zastupanje na sudu, ovjere potpisa, materijalna pomo i sl.).
Konzul ne zastupa vladu neke drave, nego pravne i gospodarske interese graana svoje drave.
U nekim uvjetima diplomatski zastupnik moe obavljati poslove konzula i obrnuto.
Postoje konzuli po zvanju, koji su dravni slubenici, posebne strune spreme, te dravljani
drave koju predstavljaju. Temeljem ovlasti dijele se na:
o generalne konzule
o konzule
o vicekonzule
o konzularne agente.
Osim njih, mogu se imenovati i poasni konzuli koji su esto dravljani drave u kojoj se
nalazi diplomatsko-konzularno predstavnitvo i nemaju sve ovlasti kao konzuli po zvanju.
Konzul moe intervenirati u pitanjima reda i discipline na brodu (nemijeanje vlasti luke, ako
se radi o stranoj dravi), rjeavati sporove meu lanovima posade, pomaganje u nesreama,
posredovanje u trgovanju, pomaganje u lijeenju. Osobito je vana uloga konzula u sluaju
intervencije organa obalne drave na brodu, ako se radi o izvanrednom sluaju (ne redoviti
pregledi, PSC i sl.).
Zakljuak: U dananjim uvjetima plovi se na brodovima s mjeovitim posadama. esto se plovi u
podrujima nestabilnih politikih prilika. Stoga se svakodnevno mogu pojaviti situacije u kojima
zapovjednik nije siguran u svoje pravne postupke, te u posljedice koje bi njegove akcije mogle
izazvati. U svakom sluaju preporua se kontaktirati diplomatskog predstavnika, a u sluaju da naa
drava u nekoj luci nema vlastitog predstavnika, potrebno je kontaktirati predstavnika neke druge
drave koji ima ovlatenja zastupati i nas.
2.3.

Morski i pomorski prostori

More je u svom prostiranju cjelina u kojoj su svi dijelovi meusobno povezani. U

toj cjelini, obzirom na njihov meunarodno pravni poloaj i injenicu da obalama blii prostori
pripadaju pod vlast obalne drave, razlikuju se neki dijelove pa govorimo o pravnoj podjeli mora.
2.4.

Obalno more: unutranje morske vode, teritorijalno more

Obalno more ine unutranje morske vode i teritorijalno more. Unutranje morske vode
dijelovi su mora uz obalu pod neogranienom vlau obalne drave kao to je to i kopneno podruje
drave. Unutarnje morske vode obuhvaaju luke i zaljeve na obali kopna i otoka te dijelovi mora
izmeu crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje irine teritorijalnog mora.
Suverenitet obalne drave prostire se na unutarnje morske vode i teritorijalno more, na zrani
prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora.
Strani trgovaki brod smije prolaziti unutarnjim morskim vodama radi uplovljavanja u luku
otvorenu za meunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilite u kojemu e biti popravljen,
radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe izmeu luka otvorenih za meunarodni promet,
najkraim uobiajenim putem.
Kabotau, tj. prijevoz stvari i putnika izmeu hrvatskih luka mogu obavljati samo brodovi,
jahte ili brodice obalne drave. Kabotaom se smatra i prijevoz osoba stranom jahtom ili brodicom
unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu.
9

Iznimno, Ministarstvo moe odobriti:

1. stranom brodu prijevoz praznih kontejnera u njihovoj eksploataciji izmeu hrvatskih
luka,
2. stranom brodu, jahti ili brodici prijevoz osoba i stvari izmeu hrvatskih luka ako to
zahtijeva gospodarski interes Republike Hrvatske, a uz prethodno pribavljeno
miljenje Hrvatske gospodarske komore.
3. prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu u unutarnjim morskim vodama i
teritorijalnom moru Republike Hrvatske moe se obavljati samo brodicom ili jahtom
hrvatske dravne pripadnosti, koja je u vlasnitvu domae fizike ili pravne osobe i
koja ispunjava uvjete utvrene posebnim propisom koji donosi ministar.
Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani znanstvenoistraivaki brod
smije uploviti u unutarnje morske vode radi ulaska u luku otvorenu za meunarodni promet ili u luku
u kojoj je brodogradilite u kojemu e taj brod biti popravljen, ako za to prethodno dobije odobrenje
od nadlenog tijela. Uplovljavanje u unutarnje morske vode i boravak u luci ne moe se odobriti
stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugroava sigurnost obalne drave.
U hrvatskim lukama mogu istodobno boraviti najvie tri strana ratna broda iste dravne
pripadnosti. Boravak stranoga ratnog broda u hrvatskoj luci ne moe trajati due od 10 dana. Za
posjeta u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranom ratnom brodu smije biti
ukrcana samo posada ratnog broda.
Domae i strane pravne i fizike osobe mogu obavljati istraivanja, arheoloko istraivanje,
fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra, ispitivanja, fotografiranja i/ili
mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske
samo uz odobrenje nadlenog ministarstva.
Teritorijalno se more neposredno nastavlja na unutranje morske vode, tj. zapoinje s
polaznom crtom. To je morski pojas uz obalu neke drave na kojem ona ima pravo suverenosti koje
je ogranieno meunarodnim pravom radi odravanja meunarodnog morskog prometa. Ono se
protee du cijele obale neke drave odnosno du njenih unutranjih morskih voda ako ih ima.
Teritorijalno more Republike Hrvatske (RH) je morski pojas irok 12 nautikih milja,
raunajui od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa. (Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti
Jadransko more, koju izdaje Hrvatski hidrografski institut.)Iako je RH suverena u svojem
teritorijalonom moru (vanjska granica teritorijalnog mora jest i dravna granica na moru), ipak svi
strani brodovi imaju pravo tzv. nekodljivog prolaska.
Pod nekodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem
neke drave bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za meunarodni promet, ili plovidba radi
uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilite u kojemu e plovni objekt biti
popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne naruava mir, red
ili sigurnost obalne drave. Nekodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraim
uobiajenim putem, bez prekida i odgode.
Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom nekodljivog
prolaska doputeno je samo ako je prouzroeno dogaajima koje nalae redovita plovidba, odnosno
via sila ili nevolja na moru, ili radi pruanja pomoi ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u
opasnosti ili u nevolji. Obalna drava ne smije ometati brodove u nekodljivom prolasu, niti im
naplatiti ikakvu pristojbu za prolazak. Obalna drava je duna sve brodove koji prolaze njenim TM
upozoriti na eventualne opasnosti na plovnom putu.

10

Strani ratni brod mora 24 h unaprijed obavijestiti nadleno Ministarstvo o namjeri

nekodljivog prolaza. Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem
zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bia u moru ili na morskome dnu, osim ako ne postoji
doputenje od dravnih vlasti. Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za
vrijeme prolaska teritorijalnim morem duno je ploviti morskom povrinom i viti zastavu svoje
drave i zastavu obalne drave.
U unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru mogu se odrediti i propisati obvezni
plovni putovi, sustavi javljanja brodova, te nain upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti
plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata. Moe se i zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima
unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za odreene vrste i veliine brodova, odnosno za
brodove koji prevoze odreenu vrstu tereta.
Mogu se obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog
dna i/ili morskog podzemlja, te arheoloko istraivanje, samo uz odobrenje nadlenog ministarstva.
2.5.

Otvoreno more, zona

Otvoreno more obuhvaaju dijelovi mora koji nisu ukljueni u iskljuivu gospodarsku
zonu, teritorijalno more ili unutranje morske vode neke drave te u arhipelake vode neke
arhipelake drave. Otvoreno more je ope dobro svih naroda, pa svi imaju pravo na iskoritavanje
otvorenog mora u mjerama koje predvia Konvencija UN o pravu mora i ostale konvencije koje
reguliraju odnose na otvorenom moru. Otvoreno more ine sva morska podruja koja nisu ukljuena
u druga podruja.
Slobode otvorenog mora:
1. sloboda plovidbe;
2. sloboda prelijetanja;
3. sloboda polaganja podmorskih kablova i cjevovoda (sukladno zahtjevima
Konvencije);
4. sloboda izgradnje umjetnih otoka i ostalih instalacija (sukl.zaht.Konv.)
5. sloboda ribarenja (sukl.zaht.Konv.)
6. sloboda znanstvenog istraivanja (sukl.zaht.Konv.)
Zona Area je naziv za podruje dna i podzemlja podruja mora koje nije u nadlenosti
nijedne druge drave. UN Konvencija unutar Zone spominje resurse, tj. sve krute, tekue ili
plinovite mineralne tvari koje se nalaze na podruju Zone, odnosno neposredno ispod dna.
Zona i njeni resursi su zajedniko dobro ovjeanstva i nijedna drava nema pravo
prevlasti nad drugom. Zonom upravljaju vlasti Authority, a odgovornost nad koritenjem imaju
sve Drave lanice - State Parties (lanice UN). Sve aktivnosti u Zoni smiju se provoditi na
dobrobit cijelog ovjeanstva, bez obzira na poloaj pojedine drave (uz more ili ne), s posebnim
osvrtom na zemlje u razvoju.
Osim upravljanja, Authority je zaduen za pravilnu raspodjelu dobiti iz Zone. Posebna
panja pridaje se u svakom pogledu zemljama u razvoju. Svaka lanica UN je sama po sebi i lan
Authorityja. Sjedite Authorityja je na Jamaici. Organi upravljanja su Skuptina (Assembly),
Vijee (Council), i Tajnitvo (Secretariat). Na elu Tajnitva je Glavni tajnik (Secretary General).
Vijee ima dva povjerenstva: za Ekonomsko planiranje i za Pravna i tehnika pitanja. Authority
izdaje dozvolu za bilo koju aktivnost u Zoni, a svaki investitor je duan plaati naknadu koja se
odreuje s obzirom na vrstu i koliinu eksploatiranog minerala. Authority je i osniva posebnog
organa, tzv. Poduzea - Enterprise, koje djeluje na meunarodnoj razini i radi iskljuivo za dobrobit
ovjeanstva, a temeljna aktivnost je eksploatacija Zone za Authority.
11

Financiranje Authorityja je mogue putem prihoda od eksploatacije, zarade Enterprisea,

donacija privatnika, lanarine drava lanica, kredita i sl.
Znanstvena istraivanja se smiju poduzimati samo u mirnodopske svrhe, na dobrobit
ovjeanstva. Za provoenje i poticanje takvih aktivnosti zaduen je Authority. U znanstvenom
istraivanju mogu sudjelovati sve drave lanice, bilo pojedinano, ili pomou meunarodnih radnih
timova. Svi rezultati istraivanja moraju biti dostupni javnosti i predoeni Authorityju.
Authority, ali i svaka drava lanica ili grupa drava, mogu voditi rauna o nabavci
tehnoloke opreme za aktivnosti u Zoni uz poseban osvrt na zemlje u razvoju.
Za svake aktivnosti potrebno je voditi rauna o sprjeavanju svake vrste zagaivanja
okolia, kao i o tetama na flori i fauni, te o ouvanju zdravlja i ivota ljudi. Arheoloki i povijesni
nalazi e se uvati ili koristiti na dobrobit ovjeanstva.
2.6.

Epikontinentalni i gospodarski pojas

Epikontinentalni pojas obalne dravi ukljuuje dno i podzemlje podmorskih podruja

koje se protee izvan teritorijalnog mora do maksimalne udaljenosti od 200 M od polazne crte.
U ovom podruju obalna drava ima pravo prvenstva eksploatacije i istraivanja
morskog dna i njegovog podzemlja. U sluaju da ne poduzima takve radnje, druge drave nemaju
pravo eksploatacije ni istraivanja, osim ako ne postoji odobrenje ili ugovor s obalnom dravom.
Pravo se odnosi na svu neivu tvar dna i podzemlja, kao i na ivue vrste koje obitavaju iskljuivo
na dnu (ili u podzemlju). Pravo se ne odnosi na morski i zrani prostor.
Obalne drave koje su proglasile epikontinentalni pojas dune su posebnim vlastima UN-a
uplaivati naknadu temeljem prihoda od eksploatacije istog.
Podruje pojasa mora biti ucrtano na pomorskim kartama.
Gospodarski pojas ekskluzivna ekonomska zona je morski pojas izvan teritorijalnog
mora, s posebnim pravnim statusom. Prava i dunosti obalne drave i ostalih drava regulirani su
Konvencijom UN o pravu mora.
U ovom djelu nee se raspravljati o Hrvatskom gospodarskom pojasu.
U gospodarskom pojasu, obalna drava ima pravo:
prednosti istraivanja, eksploatacije, ouvanja i upravljanja prirodnim resursima (ivim i
neivim), te dobivanja energije iz vode, struja i vjetra;
izgradnje i koritenja umjetnih otoka, instalacija i struktura;
zatite okolia.
Obalna drava mora uzeti u obzir prava i potrebe susjednih drava. to se tie dna i
podzemlja, vrijede pravila epikontinentalnog pojasa.
Gospodarski pojas ne smije biti iri od 200M od polazne crte. Na njemu sve drave imaju
pravo na slobode otvorenog mora plovidbu, prelijetanje, polaganje kablova i cjevovoda, te ostala
prava prema meunarodnim propisima i uzancama. Granice pojasa moraju biti objavljene na
pomorskim kartama.
Umjetni otoci, instalacije i tvorevine su pod potpunim suverenitetom obalne drave. Oko
njih drava ima pravo uspostaviti sigurnosni pojas, ne iri od 500 m.
U svrhu zatite ivih resursa obalna drava moe ograniiti ulov pojedinih vrsta, a u svrhu
to kvalitetnije analize postojeeg stanja moe suraivati s dravnim i meunarodnim ustanovama.
Takve mjere se mogu poduzeti i za poveanje broja primjeraka neke vrste. Obalna drava moe
odrediti optimalnu koliinu ulova pojedine vrste i odobriti susjednim dravama ulov odreene
koliine.

12

Susjedne drave koje nemaju izlaz na more imaju takoer pravo ugovaranja koritenja
gospodarskog pojasa, to se ugovara bilateralno ili regionalno. Geografski hendikepirane drave
kojima ekonomija ovisi o koritenju tueg ekonomskog pojasa (npr. to bi mogla biti Slovenija),
moraju imati pravo znatnijeg sudjelovanja u eksploataciji susjednog gospodarskog pojasa. U tom
smislu drave su pozvane na suradnju.
Ako se gospodarski pojas nalazi u podruju migracija ili stanitu vrsta koje su
specificirane u tekstu Konvencije UN, potrebno je poduzeti posebne mjere ouvanja tih vrsta.
Posebne mjere se poduzimaju i za morske sisavce, te neke druge vrste ivih morskih organizama.
Opa pravila o sprjeavanju zagaivanja i zatiti okolia donosi Konvencija UN o
pravu mora (XII poglavlje), ali i mnoge ostale konvencije, kao npr. MARPOL.
Sve drave moraju individualno ili u suradnji poduzeti sve mogue mjere da bi se sprijeilo,
smanjilo i nadziralo svako zagaivanje mora, koristei sva raspoloiva sredstva. Nijedna drava ne
smije uzrokovati zagaivanje na moru koje je pod suverenitetom druge drave, ili na otvorenom
moru.
Sasvim je zabranjeno:
isputanje otrovnih, nagrizajuih ili tetnih tvari sa postrojenja na obali;
zagaivanje s brodova, bilo namjerno, nenamjerno ili zbog nezgode;
zagaivanje sa umjetnih tvorevina, instalacija i ureaja koji se koriste za eksploataciju dna
i podzemlja (npr. platforme);
zagaivanje sa bilo koje umjetne tvorevine, instalacije ili ureaja koji se koristi za
eksploataciju ili bilo kakve radove na moru i podmorju.
Posebnu panju treba pridati posebno osjetljivim podrujima i eko-sustavima u kojima
obitavaju ugroene vrste. Osim samog zagaivanja, zabranjeno je i prebacivanje izvora zagaenja iz
jednog u drugo podruje. Zagaivanje podrazumijeva i naseljavanje novih alohtonih vrsta (npr,
alga Caulerpa racimosa i sl.).

Meunarodni tjesnaci, zatvorena mora, arhipelako more i drave,

tranzitni prolaz
2.7.

Meunarodni tjesnaci su oni koji se koriste za meunarodnu plovidbu izmeu dvaju

podruja mora koji imaju status otvorenog mora ili gospodarskog pojasa.
U takvim tjesnacima svi brodovi i zrakoplovi imaju pravo prolaza - tranzitnog prolaza,
osim ako tjesnac ne prolazi npr. izmeu otoka i obale iste drave, a u relativnoj blizini postoji pravno
pogodniji prolaz. Izraz tranzit podrazumijeva nekodljivi prolazak iskljuivo radi odlaska sa
jednog podruja otvorenog mora u drugi. Zabranjena je svaka radnja koja se ne odnosi na obian
prolazak.
Obaveze plovila i zrakoplova u tranzitu:
prolazak bez nepotrebnog zadravanja i zaustavljanja osim u sluaju vie sile;
zadravanje od bilo kakvih neprijateljskih i propagandnih aktivnosti;
prolazak u skladu sa svim meunarodnim propisima za izbjegavanje sudara na moru i
sprjeavanje zagaivanja;
primjena svih meunarodnih zrakoplovnih pravila.
Tijekom tranzitnog prolaza ne smiju se obavljati istraivanja bez dozvole obalne drave.
Obalne drave mogu proglasiti i posebne propise koji se odnose na sigurnost plovidbe,
sprjeavanje zagaivanja i na ostale radnje unutar tjesnaca, kao to su ribarenje, eksploatacija
podzemlja, istraivanje i sl.

13

Zatvorena ili djelomino zatvorena mora su zaljevi ili podruja koja su okruena dvjema
ili s vie drava, u kojima je za izlazak na otvoreno more potrebno prijei kroz teritorijalno more
jedne drave.
Drave koje imaju izlaz na zatvoreno ili djelomino zatvoreno more dune su suraivati u
smislu upravljanja, ouvanja, istraivanja i eksploatacije resursa mora, u implementaciji pravnog
sustava, te u sprjeavanju zagaivanja i ouvanju okolia.
Arhipelaka, otona drava sastoji se iskljuivo od jednog ili vie otoka ili otoja.
Arhipelag ili otoje je grupa otoka, koja ukljuuje i vodeni prostor unutar njih, te sva podruja koja
podruju pripadaju geografski, ekonomski ili povijesno.
Arhipelake vode su morski prostori unutar granica arhipelaga. Arhipelake vode su vode
obuhvaene arhipelakim polaznim crtama bez obzira na njihovu dubinu ili udaljenost od obale.
U arhipelakim vodama, drava je potpuno suverena na moru, podmorju i u zraku, a
drava moe odrediti koji se dio smatra unutranjim morskim vodama.
Arhipelaka drava moe na svom podruju uspostaviti morske i zrane prolaze za to bri
nekodljiv prolazak brodova i zrakoplova. Ona smije u odreenom razdoblju ukinuti pravo
nekodljivog prolaza, ako je to u interesu njene sigurnosti.
Konvencija UN o pravu mora predvia mogunost pristupa moru za drave koje ne izlaze na
more. Takav prelazak preko teritorija druge drave, kako bi se prevozio teret do mora zove se
takoer tranzit. Tranzitni prijevoz se vri preko tranzitne drave. Prijevoz se moe obaviti
eljeznicom, vodenim ili kopnenim sredstvima, ak i ivotinjama, a u sredstva prijevoza ukljueni su
i cjevovodi.
Svaka drava koja nema svoj prirodan izlaz na more ima pravo na sve slobode otvorenog
mora. Svi detalji tranzitnog prijevoza ugovaraju se bilateralno ili na regionalnoj razini. Tranzitna
drava mora osigurati slobodan prijevoz, a drava koja se tim pravom koristi ne smije zadirati u
interese i pravni poredak tranzitne drave.
Za tranzitni teret, tranzitna drava ne smije naplaivati porez ni carinu, a smije naplatiti
naknadu za izvrene usluge po cjeniku koji nije skuplji od cjenika za druge drave.
Za olakanje tranzita, tranzitna drava moe osnovati slobodne carinske zone ili luke. U
sluaju da tranzitna drava nema dovoljno kvalitetna prijevozna sredstva ili nema zadovoljavajuu
manipulacijsku opremu u tranzitnim lukama, moe u iste ulagati u suradnji s dravom kojoj prua
uslugu tranzita, to se takoer ugovara bilateralno ili regionalno.
Tranzitne drave ne smiju uzrokovati nikakvo kanjenje ili druge tehnike probleme
tranzitnom prijevozu. Dogode li se takve okolnosti, tranzitna drava, sama ili u suradnji s dravom
vlasnikom tereta mora poduzeti sve mjere za to bre otklanjanje problema.
Brodovi koji viju zastave drava koje nemaju izlaz na more moraju u svim lukama imati isti
tretman kao brodovi drava s izlazom na more.
Sve pogodnosti koje tranzitna drava prua susjednoj dravi bez izlaza na more mogu biti
povoljnije od zahtjeva Konvencije UN o pravu mora, ali ne smiju nikako biti manje povoljne.
2.8.

Prevencija i zatita okolia

Sve drave su pozvane na neprekidno analiziranje, motrenje i evaluiranje stanja mora i

mogunosti zagaivanja. to ukljuuje uzorkovanje mora, praenje kretanja brodova, itd.

14

Sve drave moraju uspostaviti pravni sustav koji sprjeava i kontrolira zagaivanje
mora sa kopna, rijeka, cjevovoda i ostalih instalacija prema meunarodnim pravilima i
standardima. Pravilnici i zakoni moraju se povremeno revidirati i prilagoavati novim
meunarodnim propisima i boljim tehnolokim dostignuima. Pravila se moraju odnositi i na
zagaivanje s brodova, odlaganje smea u moru, zagaivanje iz atmosfere i sve ostale sline radnje.
Zagaivanje mora se moe izbjegavati i gradnjom sigurnih i kvalitetno opremljenih brodova
(SOLAS, MARPOL, klasifikacijski zavodi), te praenjem upravljanja zagaujuim tvarima na
brodovima (Port State Control, Luke kapetanije).
Osim samih mjera sprjeavanja zagaivanja, svaka drava ima uspostavljen sustav progona
pravnih i fizikih osoba koje su poinile takve prekraje. Sustav ukljuuje novane i ostale kazne, te
razliite mjere sprjeavanja. U pravilnicima i zakonima moraju biti tono definirani nain
istraivanja, postupci, suradnja s diplomatskim predstavnitvom za strane brodove i sl.
Posebna panja se mora pridavati podrujima koja se nalaze pod ledom tokom gotovo
cijele godine, gdje postoji vea opasnost za navigaciju, a time i vea opasnost od zagaivanja, a i
vea osjetljivost eko-sustava.
Konvencija UN o pravu mora ne odnosi se na ratne i javne brodove koji nisu u trgovakoj
funkciji, ali se trai od drava da poduzmu sve mjere da se i na te brodove primjene to slinija ili
identina pravila.
2.9.

Sprjeavanje zagaivanja mora s brodova (Marpol 73/78 i LDC)

Najvanija konvencija u sprjeavanju zagaivanja mora s brodova je svakako MARPOL, tj.

Meunarodna konvencija o sprjeavanju zagaivanja mora s brodova (International
Convention for the Prevention of pollution from Ships). Prvo izdanje je iz 1973. godine, a trenutno je
vaee izdanje iz 1978. godine. Glavni dijelovi dokumenta su:
I sprjeavanje zagaivanja uljem.
II sprjeavanje zagaivanja opasnim rasutim tekuinama.
III sprjeavanje zagaivanja opasnim tvarima koje se morem prevoze u zapakiranom
obliku.
IV sprjeavanje zagaivanja mora brodskim ispustima.
V sprjeavanje zagaivanja mora brodskim smeem.
VI sprjeavanje zagaivanja zraka s brodova (dim).
Temeljem iste konvencije se na brodovima vode Knjige o uljima I i II.
Uz MARPOL se moe spomenuti i LDC 96 (London Dumping Convention, 1972 - Protocol
1996) - Konvencija o sprjeavanju zagaenja mora namjernim potapanjem otpada ili drugih tvari iz
1972. godine, izmijenjena i dopunjena Protokolom iz 1996. godine.
2.10.

Ponavljanje gradiva i provjera znanja

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

to je to IMO? Navedi openite podatke o IMO-u?

Tko je konzul?
Tko su konzuli po zvanju?
Tko su poasni konzuli?
Kako dijelimo konzule s obzirom na ovlasti?
Tko zastupa dravu u meunarodnim aktivnostima?
Koji dio mora se naziva obalnim? Koje pojaseve obuhvaa?
Koji dio podruja ini unutranje morske vode?
Koji dio podruja ini terirorijalno more?
15

10. Usporedi prava obalne drave u UMV i TM!

9. Usporedi prava i obveze stranih osoba u UMV i TM!
10. Koji dio podruja ini otvoreno more?
11. Koje su slobode otvorenog mora?
12. Koje su obveze osoba na otvorenom moru?
13. Koji dio podruja ini epikontinentalni pojas?
14. Koja su prava i obveze osoba u epikontinentalnom pojasu?
15. Koje vrste tranzitnog prolaza postoje? Usporedi ih!
16. to je arhipelag, arhipelako more i arhipelaka drava?
17. Koja su prava i obveze osoba u njoj? Navedi primjer!
18. Koji dio mora ini gospodarski pojas?
19. Koja su prava i obveze osoba u njemu?
20. Koje konvencije se odnose na ouvanje morskog okolia?
21. Koje su obveze drava u smislu ouvanja morskog okolia?
22. Koje podruje mora se zove ZONA?
23. Tko upravlja zonom? Tko raspolae Zonom i tko ima koristi od njenog
eksploatiranja?

16

3.

POMORSKO UPRAVNO PRAVO I - SIGURNOST PLOVIDBE

3.1.

Glavni elementi upravnog prava glede sigurnosti plovidbe

Pomorsko upravno pravo je podruje pomorskog prava koje obrauje poslove koji se
prvenstveno odnose na sigurnost plovidbe. To ukljuuje niz tehnikih, inspekcijskih i ostalih strunih
poslova.
Sigurnost pomorske plovidbe osigurava se skupinom mjera koje imaju za cilj zatitu
ljudskog ivota, morskog okolia i imovine na moru. Sigurnost na moru ovisi o sigurnosti
pomorskog broda, njegove sposobnosti za plovidbu u najirem smislu, te od niza elemenata izvan
broda koji pridonose njegovoj sigurnosti i to:
1. Pravila o plovidbi.
- postoje pisana pravila o plovidbi, a ako pravnim pravilima nije propisano odreeno
ponaanje primjenjuju se pravila pomorske struke. Meunarodna pravila su pravila o
izbjegavanju sudara na moru, preporuke o plovidbenim rutama i razdvajanju prometa itd.
2. Pomorski plovni putovi:
- pomorsko plovni put u obalnom moru RH je pojas mora dovoljno dubok i irok za sigurnu
plovidbu broda, koji je prema potrebi i obiljeen.
- Na plovnim putovima postavljaju se objekti za sigurnu plovidbu morem: svjetionici, obalna
svjetla, plutae i druge oznake, signalne stanice, radio-stanice i drugi ureaji za sigurnu
plovidbu na moru, plovnim putovima i lukama.
- Plovni putovi na kojima vrijedi meunarodni reim plovidbe moraju imati izgraen i uredno
odravan sistem meunarodnih oznaka kojima se obiljeava plovni put na moru. Sve
promjene moraju se objaviti u Oglasu za pomorce.
- Plovni putovi moru biti:
a) obvezujui propisuje ih IMO u shemama priobalnih podruja gdje se vri gust
promet;
b) preporueni i ne preporueni (u uputama za plovidbu);
c) zabranjeni;
3. Balisaa i balisane oznake:
- to su oznake kojima se obiljeavaju bone strane plovnih putova, prirodne i druge prepreke
za plovidbu (hridi). To su obalni stalni i plutajui znakovi koji slue za orijentaciju i
upozorenje na eventualne opasnosti.
4. Meteorologija i hidrografija:
- Meteoroloka sluba prua brodovima vremenske prognoze, trenutane vremenske situacije i
upozorenja o nailasku olujnog vremena, a brodovi pomau toj slubi obavljanjem
meteorolokog promatranja i slanjem rezultata tih promatranja;
17

Hidrografija (pomorska kartografija) bavi se mjerenjem dubina i pliaka, utvruje sastav

morskog dna, otkriva podvodne prepreke za plovidbu, utvruje poloaj svjetionika i drugih
plovidbenih oznaka, izrauje pomorske karte
5. Obavjetavanje o opasnosti:
- prema SOLAS konvenciji zapovjednik broda koji naie na opasnost tijekom plovidbe duan
je o tome predati obavijest svim raspoloivim sredstvima brodovima u blizini i vlastima na
prvoj toki obale s kojim moe uspostaviti vezu npr. opasan led, tropska oluja i sl.
6. Sluba promatranja leda;
- prema SOLAS konvenciji obveza je odravati slubu promatranja leda u Atlantiku. Ovu
slubu obnaaju SAD-e, a trokove snose drave zainteresirane za rad te slube;
7. Traganje i spaavanje,
8. Pruanje pomoi na moru;
9. Pomorska rasvjeta;
10. Signalizacija;
3.2.

Luke i red u lukama

Luka oznaava morsku luku, tj. vodeni i s vodom neposredno povezani kopneni prostor s
izgraenom infra-strukturom i supra-strukturom namijenjenim za promet brodova i manipuliranje
teretom, te za ostale djelatnosti koje su u vezi s pomorskim prijevozom.
Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, zatite mora od
oneienja i sigurnosne zatite.
Luko podruje obuhvaa jedan ili vie vodenih i kopnenih prostora (luki bazen), koji slui
za obavljanje lukih djelatnosti.
Luku infrastrukturu podgradnju ine lukobrani, obale, ceste, eljeznica, instalacije,
objekti za sigurnost plovidbe u luci i sl.
Luku suprastrukturu nadgradnju ine skladita, silosi, upravne zgrade, mosne dizalice
i slini izgraeni objekti.
Tijelo koje upravlja lukom duno je odravati luku tako da omoguava sigurnu plovidbu,
pristajanje i vezivanje plovnih objekata, ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati druge poslove
za koje je luka namijenjena.
3.2.1. Razvrstaj luka
1. Prema namjeni, luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene.
Luke za javni promet pod jednakim uvjetima, moe upotrebljavati svaka fizika i
pravna osoba sukladno njenoj namjeni i kapacitetima.
Luka posebne namjene slui posebnim potrebama neke pravne ili fizike osobe
(marine, brodogradilita, ribarska luka, luke nautikog turizma, industrijska luka, ), ili
dravna tijela (vojne luke, luke tijela unutranjih poslova).
2. Mogu biti otvorene za meunarodni promet ili za domai promet.
3. Prema veliini i znaenju:
luke osobitog (nacionalnog) znaaja za RH;
luke upanijskog znaaja;
luke lokalnog znaaja.
O razvrstaju luka odluuje nadleno ministarstvo.
3.2.2. Luke djelatnosti
Vrste lukih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su:
18

privez i odvez brodova, jahti, ribarica, sportskih i drugih brodica i plutajuih objekata;
ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba;
skladitenje i prenoenje roba i drugih materijala;
ukrcaj i iskrcaj putnika;
ostale djelatnosti u neposrednoj vezi s navedenim djelatnostima (opskrba brodova,
pakiranje robe, ekaonice za putnike itd.).
Luke djelatnosti obavljaju pravne ili fizike osobe (trgovaka drutva) temeljem koncesije.
3.2.3. Luka uprava
Lukama upravljaju luke uprave. Djelatnost luke uprave ini:
briga o izgradnji, odravanju, upravljanju, zatiti i unapreenju pomorskog dobra koje
predstavlja luko podruje, kao i objekata na pomorskom dobru;
osiguravanje obavljanja lukih djelatnosti;
osiguravanje pruanja usluga od opeg interesa za koje ne postoji interes
gospodarstvenika itd.
Tijela luke uprave su Upravno vijee i ravnatelj. Prihode ostvaruje od luke pristojbe,
naknada od koncesija, sredstava prorauna, donacija i sl.
Luka uprava, odnosno koncesionar, duni su opremiti luku sukladno propisima koji se
odnose na vrstu luke, a imaju pravo ubirati naknadu za koritenje ureaja i opreme kojom je luka
opremljena.
3.2.4. Red u lukama
Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom. Propisan je posebnim aktom kojeg
odobrava luka kapetanija. Akt sadri nain uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, sidrenja i
isplovljavanja plovnih objekata, te nain nadzora nad tim radnjama, navodi sve to se mora i to se
ne smije obavljati u lukom podruju.
Nadzor nad provoenjem reda u lukama, unutranjim vodama i teritorijalnom moru provodi
kapetanija.
Svaki brod u luci mora biti spreman za manevriranje te s dovoljnim brojem lanova posade.
Brodovi i brodice ne smiju u luci ometati javni promet. Vezovi moraju biti odgovarajui i ispravni za
vrstu i namjenu broda, te s obzirom na obalu i ne smiju ometati promet.
Tijelo koje upravlja lukom, ali i svi sudionici pomorskog prometa u luci moraju voditi rauna
o ienju luke i o sprjeavanju svakog oneienja.
Svi propisi o redu u lukama nalaze se u Pomorskom zakoniku.
3.3.

Pomorsko dobro

Pravno reguliranje postupaka koji se odnose na Pomorsko dobro temelji se na Zakonu o

pomorskom dobru i morskim lukama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 25. rujna 2003. godine.
Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu
zatitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na nain propisan navedenim Zakonom.
3.3.1. Granice pomorskog dobra
Pomorsko dobro ine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te
dio kopna kojeg ine: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plae, ua rijeka koje se
izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju iva i neiva prirodna
bogatstva.
19

Graevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom
smatraju se pripadnou pomorskog dobra. Na pomorskom dobru ne moe se stjecati pravo
vlasnitva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
Granicu pomorskog dobra utvruje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog
upanijskog povjerenstva za granice, prema propisima Vlade Republike Hrvatske.
Evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljinim knjigama pri opinskim sudovima. U
katastar se unose podaci o granici pomorskog dobra, esticama pomorskog dobra i objektima na
njima.
Postupak evidentiranja i obiljeavanja pomorskog dobra propisuje ministar.
3.3.2. Upotreba pomorskog dobra
Upotreba pomorskog dobra moe biti opa, posebna i gospodarska.
Opa upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo sluiti se pomorskim
dobrom. To su npr. etnice, plae i sl.
Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opa upotreba ni
gospodarsko koritenje pomorskog dobra. Npr. za neko znanstveno istraivanje.
Gospodarsko koritenje pomorskog dobra je koritenje pomorskog dobra za obavljanje
gospodarskih djelatnosti, sa ili bez koritenja postojeih graevina i drugih objekata na pomorskom
dobru, kao to je npr. privez brodica, jahta i sl.
Za posebnu upotrebu ili gospodarsko koritenje dijela pomorskog dobra moe se fizikim i
pravnim osobama dati koncesija, a za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne iskljuuje
niti ograniuje opu upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizikim osobama daje se koncesijsko
odobrenje.
3.3.3. Upravljanje pomorskim dobrom
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zatiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno
ili putem jedinica podrune (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave. Glavnu
ulogu imaju Luke uprave.
Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se odravanje, unapreenje, briga o
zatiti pomorskog dobra u opoj upotrebi, te posebna upotreba ili gospodarsko koritenje pomorskog
dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja.
O dijelu pomorskog dobra u opoj upotrebi koje se nalazi na njenom podruju, vodi brigu o
zatiti i odrava jedinica lokalne samouprave.
Upravljanje pomorskim dobrom moe biti redovno i izvanredno.
Redovno upravljanje obavlja se sukladno godinjem planu. To je briga o zatiti i odravanju
pomorskog dobra u opoj upotrebi, o emu vode brigu gradovi/opine.
Izvanredno upravljanje obuhvaa sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed
izvanrednih dogaaja i izrada prijedloga granice pomorskog dobra i njezina provedba, o emu vode
brigu upanije.
Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom ine:
1. sredstva od naknada za koncesiju i naknada za koncesijsko odobrenje,
2. sredstva od naknade koju za upotrebu pomorskog dobra plaaju vlasnici brodica i jahti
upisanih u oevidnik brodica, odnosno upisnik jahti,
3. naknade od teta nastalih oneienjem pomorskog dobra,
4. sredstva koja se osiguravaju u proraunu upanije i grada/opine, za pomorsko dobro na
njihovom podruju.
Upravni nadzor nad provedbom odredaba Zakona provode ovlateni dravni slubenici
Ministarstva i ureda dravne uprave u upaniji sukladno Zakonu o sustavu dravne uprave. To se
odnosi na financijske, graevinske i sline inspekcije.
20

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba Zakona i drugih propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona obavljaju inspektori pomorskog dobra Ministarstva i inspektori luke kapetanije, to
se najvie odnosi na sigurnost i red na pomorskom dobru.
3.4.

Carinski sustav, slobodne luke i luke zone

Poslove carinske slube obavlja Carinska uprava. Prilikom dolaska broda iz strane luke,
ili prije isplovljenja za meunarodno putovanje, na svakom brodu se mora provesti carinski pregled i
popuniti sva potrebna dokumentacija. Dokumentacija se odnosi na teret, zalihe i osobne stvari
posade.
Carinska uprava obavlja sljedee poslove:
provodi carinski nadzor nad stranom robom, te domaom robom stavljenom u provozni
postupak radi izvoza ili smjetenom u slobodnu zonu ili slobodno skladite,
provodi radnje carinske provjere,
provodi obraun i naplatu posebnih poreza (troarina) na robe koje se uvoze ili izvoze
kada je to odreeno posebnim propisima,
provodi nadzor i provjere u svrhu otkrivanja carinskih prekraja i drugih kaznenih djela
poinjenih krenjem carinskih propisa,
vodi carinske prekrajne postupke,
obavlja kontrolu unosa u carinsko podruje i iznosa iz carinskog podruja domaih i
stranih sredstava plaanja u putnikom prekograninome prometu,
obavlja kontrolu uvoza, izvoza ili provoza robe za koje su propisane posebne mjere u
svrhu sigurnosti, zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i bilja, zatite nacionalnoga
blaga, te povijesnih, umjetnikih ili arheolokih vrijednosti, zatite intelektualnoga,
industrijskog ili komercijalnog vlasnitva, i drugo,
prikuplja, evidentira i obrauje podatke o izvozu i uvozu, te visini i strukturi
obraunatih i naplaenih carina, troarina i drugih davanja,
obrauje podatke potrebne za suzbijanje krijumarenja,
Carinska uprava obavlja i poslove kojima se ureuju uvjeti za obavljanje meunarodnog
otpremnitva u vezi s carinjenjem roba, odnosno ureuju uvjeti za obavljanje poslova zastupanja u
carinskom postupku. Takoer surauje sa stranim carinskim i drugim slubama i meunarodnim
organizacijama.
Slobodna zona ili slobodna luka nastaju u podrujima s velikim tranzitnim prometom, ime
se ostvaruje veliki obrt tereta i kao posljedica svega toga velika zarada za samu luku.
Slobodna zona ili slobodna luka je dio teritorija neke drave, koji je posebno ograen i
oznaen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne carinske uvjete. Slobodna zona
se moe osnovati na podruju morske luke, zrane luke, rijenog pristanita, uz meunarodnu
prometnicu te na drugom podruju na kojem postoje uvjeti za rad. Zona se osniva na temelju
dobivene koncesije.
U njoj se moe slobodno smjetati roba, to znai bez naplate carine i poreza na robu koja
se u njoj nalazi. U zoni se moe obavljati: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, trgovina na veliko
i posredovanje u trgovini, pruanje usluga, bankarski i drugi novani poslovi i usluge osiguranja i
reosiguranja imovine i osoba a nije dozvoljeno obavljanje trgovine na malo.
Zona mora biti vidljivo obiljeena i oznaena kao slobodna zona, na ulazima i izlazima bilo
na kopnenoj kao i na morskoj ili rijenoj strani. Na ulazu i izlazu zone moraju se osigurati prostorije
za rad carinske slube.

21

Korisnici zone mogu biti osniva zone te druge domae i strane pravne i fizike osobe.
Korisnik u zoni moe slobodno obavljati sve oblike trgovine i posredovanja u trgovini s
inozemstvom i na te se poslove ne odnose i ogranienja iz zakona kojima se ureuje trgovina s
inozemstvom i devizno poslovanje.
Nadzor nad slobodnom zonom provode nadlene carinarnice i Ministarstva gospodarstva,
te ostale inspekcije u okviru svoje nadlenosti.
3.5.

Plovidba, peljarenje

3.5.1. Plovidba pravni pojam

U navigacijskom smislu, plovidba oznaava vjetinu voenja broda morem od luke polaska
do luke dolaska, a u pravnom smislu plovidba oznaava upravljanje plovnim objektom sukladno
odredbama svih zakona i propisa kojima se ureuje sigurna i uredna plovidba.
Podruje plovidbe mora neprekidno biti u stanju koje omoguava sigurnu plovidbu svih
osoba na moru. U tom smislu je zabranjeno neovlateno vriti bilo kakve preinake na plovnom
podruju. Plovno podruje moe biti posebno oznaeno, a na njemu se moe provoditi i posebna
regulacija prometa, npr. zone razdvojene plovidbe, podruja zabranjena za plovidbu ili za sidrenje
itd.
Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, te s
tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego to od nadlene luke kapetanije dobije
odobrenje za slobodan promet s obalom. Izraz prometovati oznaava in iskrcavanja posade ili
putnika, ukrcavanja drugih osoba na brod, iskrcaj ili ukrcaj tereta i ostale sline radnje. Pri dolasku
iz inozemstva, brodovi podiu zastavu MSK Quebec utu zastavu, kojom trae slobodan
saobraaj.
Strani brod, strani ratni brod i strana jahta duni su vijati zastavu svoje dravne pripadnosti i
zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama
Republike Hrvatske.
3.5.2. Peljarenje
Peljarenje, ili pilotaa, je postupak voenja plovnog objekta i davanje strunih savjeta
zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim podrujima
unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora. Peljarenje provodi struna osoba koja je za tu
djelatnost poloila poseban ispit Peljar, odnosno pilot.
Peljarenje moe biti luko i obalno, obavezno ili dobrovoljno (neobavezno). Ako je ono
obavezno, prije dolaska u podruje peljarenja zapovjednik broda duan je na vrijeme najaviti svoj
dolazak i od lukih vlasti zatraiti usluge peljarenja.
Peljarenjem se moe koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete. U pogledu koritenja
usluga peljarenja i plaanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednaeni s hrvatskim
plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti.
Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili nije, ne oslobaa zapovjednika
broda dunosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz
toga nastaju. Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste
peljara jednako kao i za radnje i propuste lana posade svog broda.
Funkcija peljara je savjetodavna, ali treba imati na umu da su peljari uvijek osobe s
dugim plovidbenim iskustvom koji jako dobro poznaju uvjete plovidbe na podruju u kojem
obavljaju svoju slubu.
3.6.

Pravni pojam i vrste brodova

22

Objekt na moru je svaka naprava graena tako da se odrava na morskoj povrini ili ispod
nje, bez obzira je li joj namjena kretanje na moru ili ne. Tu su ukljueni i plutajui objekti, tj.
plutae, plutajui svjetionici, razne platforme i sl.
Brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, ija je duljina
vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika. Brod moe
biti putniki, teretni, tehniki plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraivaki.
Najvanija je podjela na ratne brodove i brodove trgovake mornarice. Ratni brod je brod koji je
pod zapovjednitvom asnika oruanih snaga, a ija je posada vojna ili civilna podvrgnuta vojnoj
disciplini i koji je duan vijati vanjske znakove raspoznavanja.
Najvanije vrste brodova prema namjeni su:
Putniki brod jest u skladu sa SOLAS konvencijom svaki brod koji je ovlaten prevoziti
vie od 12 putnika. Ako brod ne ispunjava uvjete putnikog broda, smatra se teretnim brodom.
Teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehanikog poriva.
Tehniki plovni objekt jest brod, sa ili bez mehanikog poriva koji je namijenjen za
obavljanje tehnikih radova (bager, dizalica, pokretni obalni objekt za istraivanje i eksploataciju
podmorja i sl.).
Nuklearni brod je brod opremljen ureajem na nuklearni pogon.
Ribarski brod jest brod s mehanikim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i
drugih ivih bia iz mora ili na morskom dnu, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tonaa vea
od vea od 15.
Jahta jest plovni objekt za sport i razonodu.
Javni brod jest brod, osim ratnog broda, iji je vlasnik, odnosno brodar drava ili neko
drugo tijelo ovlateno od drave (npr. policijski brod, brod luke kapetanije i sl.) i koji slui
iskljuivo u negospodarske svrhe.
Tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju,
Brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili slinog postupka
gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova.
3.7.

Elementi individualizacije broda

Svaki brod se od drugog razlikuje prema svojoj namjeni i karakteristikama. Pravno, razlikuje
se s obzirom na elemente individualizacije:
Dravna pripadnost Stjee ju brod i jahta upisom u odgovarajui upisnik brodova ili
upisnik jahti, odnosno izdavanjem privremenoga upisnog lista. Brod i jahta koja je stekla dravnu
pripadnost ima pravo i dunost vijati zastavu drave pripadnosti.
Brodica stjee dravnu pripadnost upisom u odgovarajui oevidnik brodica.
Ime i/ili oznaka broda Brod ili jahta mora imati ime. Tehniki plovni objekt, plutajui
objekt i nepomini odobalni objekt mora imati oznaku, a pored oznake moe imati i ime.
Dva broda ili jahte koji su upisani u isti upisnik ne mogu imati isto ime, a dva tehnika
plovna objekta i dva plutajua objekta i dvije brodice istu oznaku. Rjeenja o odreivanju imena i
oznaka brodova i jahti donosi Ministarstvo.
Luka upisa Brod i jahta moraju nositi ime luke upisa. Luka upisa jest luka na ijem je
podruju sjedite luke kapetanije koja vodi upisnik u koji je brod ili jahta upisana.
Zapremina, kapacitet to su GT i NT te klasa koje su badarenjem i klasifikacijskim
postupkom odredili Klasifikacijski zavodi Registri.
Pozivni znak Brod, jahta i brodica koji imaju radioureaj moraju imati pozivni znak prema
propisima o meunarodnom radioprometu. (vidi pomorske komunikacije)
23

3.7.1. Upisnici brodova

U upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasnitvu fizikih ili pravnih osoba
dravljana Republike Hrvatske, a u upisnik jahti jahta koja je u cjelini u vlasnitvu fizikih ili
pravnih osoba dravljana Republike Hrvatske.
U upisnik brodova u gradnji mora se upisati brod u gradnji koji je u cjelini u vlasnitvu
fizike ili pravne osobe dravljanina RH ili brod u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe koji se
gradi u hrvatskom brodogradilitu. Isto vrijedi za upis jahti u upisnik jahti u gradnji.
U hrvatski upisnik ne moe se upisati plovni objekt koji je upisan u inozemni upisnik.
Brod se brie iz upisnika brodova:
ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,
ako se povue iz plovidbe,
ako se upie u drugi hrvatski ili strani upisnik brodova,
ako to iznimno rjeenjem dopusti Ministarstvo,
na zahtjev vlasnika broda, ako se ne radi o obveznom brisanju broda.
Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri
mjeseca. U tom sluaju pretpostavlja se da je brod ili jahta propala onog dana kad su primljene
posljednje raspoloive vijesti o njemu.
Upisnici su javni. Vode se u obliku javne knjige ili elektronikog zapisa u lukim
kapetanijama.
Za pomorske brodove postoje sljedei upisnici brodova:
upisnik trgovakih brodova;
upisnik ribarskih brodova;
upisnik javnih brodova;
upisnik brodova u gradnji;
Za jahte postoje sljedei upisnici:
upisnik jahti;
upisnik jahti u gradnji;
Za plutajue objekte postoje sljedei upisnici :
upisnik plutajuih objekata.
Za nepomine odobalne objekte postoje sljedei upisnici :
upisnik nepominih odobalnih objekata.
Upisnici se sastoje od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga upisnika sastoji se od
uloaka. Uloak ima list A, list B i list C. (za javne brodove samo list A i B).
U list A glavne knjige uloka upisnika pomorskog objekta upisuju se podaci o identitetu
pomorskog objekta i njihove osnovne tehnike znaajke.
U list B uloka glavne knjige pomorskog objekta upisuju se podaci o vlasniku
pomorskog objekta brodovlasniku. Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list
B uloka glavne knjige mora se upisati naziv i sjedite brodara.
U list C uloka glavne knjige upisnika upisuju se stvarna prava kojima je pomorski
objekt ili njegov dio optereen, (hipoteke, zalona prava itd.)
24

Brodica se upisuje u evidenciju brodica (oevidnik) koju vodi luka kapetanija, odnosno
ispostava luke kapetanije na ijem je podruju prebivalite vlasnika brodice. Brodica upisana u
oevidnik brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime. I zemljine knjige se vode na istom
principu A B C.

Utvrivanje sposobnosti broda za plovidbu

3.8.

Brod se smatra sposobnim za plovidbu u odreenim granicama plovidbe i za odreenu

namjenu:
kada njegova konstrukcija i plovne osobine, te strojevi, ureaji i oprema koji mu slue
za odravanje sigurnosti plovidbe, prema svojim tehnikim svojstvima, koliini, vrsti i
rasporedu na brodu odgovaraju zahtjevima tehnikih pravila Klasifikacijskih zavoda,
radi sigurnosti broda, posade i tereta, odnosno putnika na brodu;
ako ima propisan broj struno osposobljenih lanova posade;
ako je smjetaj i broj ukrcanih putnika u skladu s propisanim uvjetima;
ako je teret na brodu ukrcan u skladu s dobivenom teretnom linijom i pravilnim
nainom rasporeda tereta.
Klasifikacijski zavodi prate brod od same gradnje. Njihove aktivnosti u tom smislu su:
odobravanje tehnike dokumentacije za gradnju broda;
nadzor nad materijalima koritenim za gradnju broda;
nadzor nad radom tvrtki koje sudjeluju u izradi broda;
odobrenje pojedinih proizvoda ili tipno odobrenje proizvoda koji se ugrauju u brod;
nadzor nad gradnjom broda;
nadzor sustava upravljanja sigurnou brodara.

Inspekcijski nadzor nad brodovima

3.9.

Poslovi inspekcijske sigurnosti plovidbe su:

nautiki,
brodostrojarski,
hidrograevinski,
poslovi radio slube,
zatita mora od oneienja s brodova.

Nadzor nad brodovima vri se provjeravanje brodskih isprava, po potrebi i pregledom broda utvruje
se da li brod ima propisane ili valjane brodske isprave i knjige. Luke kapetanije vre i nadzor nad
slubama peljarenja, odravanja operativnih obala, lukobrana, dubine u lukama na plovnim
putovima, nadzor nad posadom i njihovim ovlatenjima u skladu sa ispravama o ukrcaju,
uvjebanost posade u rukovanju sredstvima za spaavanje i gaenje poara. Ako se tijekom
inspekcijskog nadzora uoe odreeni nedostaci, Luka kapetanija izdaje zapovijed zapovjedniku da
se nedostaci otklone u zadanom roku. Ukoliko u tom roku nedostaci nisu otklonjeni Luka
kapetanija zabranjuje brodu isplovljavanje i oduzima mu isprave o sposobnosti broda za plovidbu.
3.9.1. Nadzorni pregledi brodova

25

Po izvrenoj izgradnji broda Klasifikacijski zavod provodi osnovni pregled broda u

svrhu izdavanja razliitih svjedodbi brodu. Osnovni pregled je potpuni i temeljit pregled kojim se
provjerava udovoljava li odreeni dio broda pravilima meunarodnih konvencija (SOLAS) i ostalim
postavljenim zahtjevima s obzirom na namjenu broda.
U pravilnim vremenskim razmacima, koji variraju ovisno o vrsti broda i Svjedodbe,
Klasifikacijski zavodi provode ove redovite preglede:
godinji pregled;
meupregled;
periodini pregled;
obnovni pregled (u svrhu obnavljanja odreene Svjedodbe).
Uvjeti i obim pregleda propisani su Pravilima za tehniki nadzor, a vremenski intervali
pregleda za pojedine svjedodbe takoer su navedeni u Pravilima za tehniki nadzor Klasifikacijskih
zavoda.

Ostali pregledi koje provode Klasifikacijski zavodi su:

izvanredni pregled koji se provodi nakon havarije, prigodom veeg popravka, pri
odgodi nekog od redovnih pregleda, kad je brod dulje od jedne godine u raspremi ili
kad se promijeni namjena ili granice plovidbe broda;
pregledi popravaka izvrenih za vrijeme plovidbe;
pregledi brodova stavljenih van slube.
3.9.2. Inspekcijski pregledi
Obavljaju ih inspektori sigurnosti plovidbe kao ovlateni djelatnici dravne uprave.
Razlikujemo inspektore koji provode preglede domaih brodova i one koji provode pregled stranih
brodova (Port State Control Officer). Dok su pregledi domaih brodova propisani nacionalnim
zakonima i propisima, pregledi stranih brodova temelje se na provjeri udovoljavanja zahtjevima
meunarodnih konvencija (SOLAS, MARPOL, STCW, LOADLINE itd.).
Od 1982. inspekcijski pregledi regulirani su meunarodnim sporazumom Parikim
Memorandumom o razumijevanju u inspekciji brodova (Paris Memorandum of understanding
on Port State control). Temeljni razlog zbog kojeg je uspostavljen Memorandum i zbog kojeg se
provodi inspekcijski nadzor jest postepeno potiskivanje sub-standardnih brodova, odnosno
poboljanje sigurnosti brodova, zatita okolia i poboljavanje uvjeta ivota i rada na brodu.
Inspekcijski pregledi zapoinju posjetom brodu i pregledom svjedodba broda. Ako
svjedodbe nisu dostupne, ako se utvrdi eventualni nedostatak, ili se tijekom pregleda sumnja u
vjerodostojnost svjedodba, pregled se moe proiriti. Pregled se moe provesti svaki put kada
postoji opravdana sumnja da odreeni brod ne udovoljava konvencijama propisanim standardima ili
kada prijeti opasnost od zagaivanja, ili nesigurnog provoenja putovanja.
Prema Memorandumu postoji tono propisan redoslijed prednosti za pregled.
Pregledavaju se brodovi iz drava na crnoj listi, oni koji posljednjih mjeseci nisu bili u lukama
drava potpisnica Memoranduma, brodovi koji su pretrpjeli havarije, itd.
Ako inspektor to smatra potrebnim, moe brodu zabraniti isplovljenje ili dozvoliti
isplovljenje pod odreenim uvjetima (npr. nakon popravka odreenog dijela broda na kojem je
pronaen nedostatak), moe zabraniti odreeni postupak (npr. krcanje ili iskrcavanje tereta) ili
zatraiti ponovni pregled.

26

Drave lanice Memoranduma meusobno su povezane dobro razvijenim informacijskim

sustavom kojim neprekidno izmjenjuju informacije o provedenim pregledima, zaustavljenim
brodovima i o potrebi za pregledom pojedinih brodova.
3.9.3. Prekrajni postupak s brodom
Pomorski prekraj je povreda propisa kojima se ureuju odnosi u morskim i podmorskim
prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim
obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske dravne pripadnosti, te svim pomorskim
objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa
sigurnou plovidbe i zatite ljudskih ivota i okolia, te s prometom na moru. Postupak o
pomorskim prekrajima vodi se po Zakonu o prekrajima.
Luke kapetanije odluuju u prvom stupnju o pomorskim prekrajima. Prekrajni postupak
vodi Vijee za prekraje. koje moe imenovati za podruje dvaju ili vie lukih kapetanija. Protiv
odluka Vijea za prekraje odluuje Visoki prekrajni sud. Vijee za prekraje ine predsjednik i
dva lana.
Prekraje i novane kazne za pravne i fizike osobe u nas popisuje Pomorski zakonik.
Npr. uz kaznu propisanu za pomorski prekraj moe se izrei i zatitna mjera oduzimanja
broda, lovine i ribarskog alata i opreme koja slui za ribolov, odnosno ulov morskih bia na
morskome dnu.
3.10.

Ponavljanje gradiva i provjera znanja

1. Koje podruje prava se obrauje u pomorskom upravnom pravu?

2. Koji se poslovi smatraju tehniko-strunim, a koji su ostali upravni poslovi?
3. Tko obavlja navedene poslove?
4. to je pomorski prekraj?
5. to je luka? Koji su njeni dijelovi?
6. Kako se dijele luke?
7. Koje su luke djelatnosti?
8. Koja je uloga luke uprave?
9. Koje su luke pristojbe?
10. Tko brine o redu u lukama?
11. to je zabranjeno u lukama?
12. to je pomorsko dobro?
13. Kakva moe biti upotreba pomorskog dobra?
14. Tko upravlja pomorskim dobrom?
15. Kakvo moe biti upravljanje pomorskim dobrom?
16. Koji su poslovi carinske uprave?
17. to su slobodne zone i slobodne luke?
18. Koje su pravne karakteristike plovidbe? to je plovni put?
19. to je zabranjeno na plovnom putu?
20. Koje su dunosti stranog broda?
21. to je peljarenje?
22. Koje vrste peljarenja postoje? Koje su karakteristike tih oblika peljarenja?
23. Tko obavlja peljarenje?
24. Koja je odgovornost peljara, a koja zapovjednika tijekom peljarenja?
25. to je, brodica, putniki brod, tehniki plovni objekt i jahta?
26. to je javni i nuklearni brod?
27

27. to je brod u gradnji?

28. Koji su elementi individualizacije broda? Napii po jednu reenicu o svakom!
29. to je upisnik brodova?
30. Koje vrste upisnika brodova postoje?
31. Koje vrste upisnika jahti postoje?
32. Koje vrste upisnika plutajuih objekata postoje?
33. Za nepomine odobalne objekte koje vrste upisnika postoje?
34. Od kojih se dijelova sastoji upisnik i to se upisuje u svaki od njih?
35. Gdje se vodi evidencija brodica?
36. Kad se brod smatra sposobnim za plovidbu?
37. Koji su poslovi klasifikacijskih zavoda?
38. Tko i kako provodi inspekcijski nadzor nad brodovima?
39. Koje vrste nadzornih pregleda brodova postoje?
40. Tko provodi inspekcijski nadzor?
41. to je to Pariki Memorandum o razumijevanju u inspekciji brodova?
42. to je pomorski prekraj?
43. Koja ustanova rjeava pomorske prekraje?
44. Navedi neke pomorske prekraje!

4.

POMORSKO UPRAVNO PRAVO II - BRODSKE KNJIGE I ISPRAVE

4.1.

Openito o brodskim knjigama i ispravama, podjela, vanost

Slue kao dokaz o identitetu, sposobnosti broda za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

Brod tijekom plovidbe esto mora dokazivati neki svoj pravni odnos ili koji tehniki
element. Za tu svrhu slue brodske isprave. Potrebno je takoer da se vode biljeke o svim vanijim
dogaajima koji se na brodu dogode. Za tu svrhu slue brodske knjige.
Brodske knjige i isprave moraju se nalaziti na brodu, te biti dostupne u svakom trenutku, a
na zahtjev nadlenih organa i pokazati.
Najvanija brodska knjiga je brodski dnevnik, a unoenje podataka o raznim dogaajima u
druge brodske knjige ne oslobaa zapovjednika broda od dunost da te iste podatke unese i u brodski
dnevnik.
Brodske knjige i isprave koje propisuje Pomorski zakonik RH, na hrvatskim brodovima,
moraju biti na hrvatskom jeziku, a one koje se odnose na meunarodne propise i konvencije moraju
imati i engleski prijevod.
Svaka brodska isprava mora imati svoj naziv, zakonski osnov za njezino izdavanje, naziv
tijela koji je izdao ispravu, broj, datum i mjesto izdavanja isprave, injenice koje se potvruju
ispravom, rok valjanosti isprave, peat tijela i potpis ovlatene osobe.
Stranice brodskih knjiga moraju biti numerirane rednim brojevima, na knjizi mora biti
potvrda ovlatenog tijela sa naznaenim brojem stranica te peat tijela na svakoj stranici.
Brodske knjige koje su propisane i moraju biti na brodu su:
brodski dnevnik;
dnevnik stroja;
28

knjiga pregleda i nadzora;

zdravstveni dnevnik;
radio-dnevnik;
knjiga tereta;
knjiga o uljima;
knjiga o stabilnosti;
knjiga inventara.

Brodske isprave slue kao dokaz o identitetu, ili sposobnosti za plovidbu i ostalim
svojstvima broda. Svaka isprava sadri:
naziv isprave;
zakonsku osnovu za izdavanje (konvencija, pravilnik,);
naziv i sjedite tijela (ustanove) koja je izdala ispravu;
datum i mjesto izdavanja;
injenice koje se potvruju ispravom (sadraj);
rok valjanosti i podaci o produavanju valjanosti;
peat i potpis ovlatene osobe.
Svaki brod ima i 40-ak razliitih isprava!

4.2.

Openito o brodskim svjedodbama, izdavanje, valjanost

4.2.1. Brodske isprave o identitetu broda

Upisni list (certification od registration) izdaje se pomorskom brodu upisanom u jedan od
upisnika. Njime se dokazuje hrvatska dravna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i
dunost vijati zastavu hrvatske trgovake mornarice, njegova namjena i kategorija plovidbe.
Sastoji se od tri lista:
- list A opisni list ime broda, luka upisa, namjena broda, kategorija plovidbe, tehniki
podaci o brodu, minimalni broj lanova posade ;
- List B vlasniki list podaci o vlasniku broda;
- List C teretni list upisuju se pravna optereenja na brodu kao hipiteka, zakup broda,
iznajmljivanje broda ;
Izdaje ga luka kapetanija koja je brod upisala u upisnik. Ako se podaci u upisnom listu ne
podudaraju s onim u upisniku, vrijedi upisnik.
Privremeni upisni list (Provisional Certificate) izdaje se brodu nabavljenom u
inozemstvu koji jo nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list.
Brod koji jo nije upisan u hrvatski upisnik brodova stjee privremenim upisnim
listom hrvatsku dravnu pripadnost i pravo i dunost vijati zastavu Republike Hrvatske.
Privremeni upisni list vai najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja, ali njegovo
vaenje prestaje i prije i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.
Privremeni upisni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavnitvo Republike
Hrvatske. Umjesto njih se mogu izdati Svjedodba o dravnoj pripadnosti broda (zamjenjuje
Upisni list) i Privremena svjedodba o dravnoj pripadnosti broda (zamjenjuje Privremeni upisni
list).

29

4.2.2. Brodske svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu

Svjedodbe koje se izdaju temeljem SOLAS konvencije
To su razliite svjedodbe koje potvruju da je konstrukcija i oprema broda u skladu sa
SOLAS konvencijom, tj. da je brod siguran za plovidbu.
Tu su ukljuene razne svjedodbe koje izdaje Hrvatski registar brodova HRB:
1. Svjedodba o sigurnosti putnikog broda koju mora imati svaki putniki brod koji obavlja
meunarodna putovanja; vrijedi najvie 1 godinu.
2. Svjedodba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda koju mora imati pomorski teretni brod
od 500 BT i vie; traje 4-5 godina; prestaje valjati nakon neke havarije, preinake, ili istekom roka.
3. Svjedodba o sigurnosti opreme teretnog broda koju mora imati brod od 500 GT i vie, a
obavlja meunarodna putovanja; traje 2 godine; prestaje valjati nakon neke havarije, ili preinake
opreme na koju se odnosi.
4. Svjedodba o sigurnosti radiotelefonijskog ureaja teretnog broda koju imaju brodovi od
1600 BT i vie; traje godinu dana.
5. Svjedodba o sigurnosti nuklearnog teretnog broda koju imaju svi teretni brodovi na
nuklearni pogon; traje 1 godinu.
6. Svjedodba o najmanjem broju lanova posade utvruje najmanji broj lanova posade i
ovlatenja koja moraju imati.
7. Svjedodba o sposobnosti broda za krcanje ita u rasutom stanju temelji se na VI. poglavlju
SOLAS-a. U prilogu mora imati i raznu tehniku dokumentaciju.
8. Dokument o udovoljavanju zahtjevima za brodove koji prevoze opasne terete temelji se na
II poglavlju SOLAS-a.
9. Meunarodna svjedodba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom
stanju izdaje se temeljem IBC-Code-a brodovima kojima je kobilica poloena nakon 1.6.86. godine.
10. Meunarodna svjedodba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom
stanju izdaje se temeljem VII poglavlja SOLAS.a brodovima kojima je kobilica poloena nakon
1.6.86. godine
11. Svjedodba o osloboenju zamjenjuje neku od navedenih svjedodba, a izdaje se brodu koji
izvanredno mora izvriti jedno ili vie putovanja u inozemstvo, ili ako vri takva putovanja da ne
mora udovoljavati svim zahtjevima SOLAS-a.
Ove svjedodbe mora imati pomorski teretni brod na kojeg se primjenjuje SOLAS i koji
obavlja meunarodna putovanja. Sastavljaju se na hrvatskom, a mogu biti i na engleskom jeziku.
Tijekom vremena valjanosti (2, 3, 5 g,) moraju se vriti redoviti godinji pregledi kako se ne bi
izgubila valjanost same svjedodbe.
Svjedodbe koje se izdaju temeljem MARPOL konvencije
12. Meunarodna svjedodba o sprjeavanju oneienja uljem za tankere vee od 150 GT, a
ostale brodove vee od 400 GT. (IOPP International Oil Pollution Protection)
13. Svjedodba o sprjeavanju oneienja uljem izdaje se brodovima koji ne putuju u
inozemstvo
14. Svjedodba o sprjeavanju oneienja fekalijama
15. Svjedodba o sprjeavanju oneienja smeem
16. Meunarodna svjedodba o sprjeavanju oneienja pri prijevozu tetnih razlivenih
tekuina izdaje se temeljem 10. priloga MARPOL-a.
30

17. Manifest opasnog tereta ili plan krcanja mora imati svaki brod koji prevozi opasne terete.
Svjedodbe koje se izdaju temeljem drugih konvencija
18. Ovlatenja asnika i lanova posade
19. Potvrda o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu (za brodove koji prevoze vie od 2000 t
ulja)
20. Svjedodba o deratizaciji
21. Svjedodba o osloboenju od deratizacije
22. Meunarodna svjedodba o badarenju (temeljem TONNAGE konvencije)
23. Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu (izdaje se brodovima na koje se ne primjenjuje
SOLAS konvencija)
24. Privremena svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu u uim granicama plovidbe
25. Privremena svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu u irim granicama plovidbe
26. Privremena svjedodba o sposobnosti pomorskog teretnog broda za prijevoz putnika
Pojedine vrste brodova imaju i posebne svjedodbe, npr. nai katamarani imaju Svjedodbu
o sigurnosti brzog plovila koja se izdaje temeljem SOLAS-a i zahtjeva IMO-vog HSC Code-a.
4.3.

Brodski dnevnik, izvadak iz brodskog dnevnika

Log-Book, mora se voditi na brodovima s vie od 50 BT i na brodovima s pogonskim

strojnim ureajem od najmanje 110 kW snage na osovini, bez obzira na tonau.
Sadri podatke o vrsti, gradnji, imenu i oznaci broda, luci upisa, broju i znaku raspoznavanja,
bruto i neto registarskoj tonai te kategoriji plovidbe broda, podatke o upisniku i broj dnevnika.
Tijekom plovidbe, vodi ga asnik na strai (ili zapovjednik, ako je on na strai). Zapovjednik
ga uvijek mora pregledati i ovjeriti, jer je on odgovoran za vjerodostojnost zapisanih podataka. Vodi
se i u luci i na moru, svaki dan od 00,00 do 24,00 sata. Za svaki dan vodi se posebna stranica.
U brodski dnevnik se svaki sat zapisuju ovi podaci o plovidbi i meteorolokim uvjetima.
Svakih osam sati upisuju se podaci o stanju tankova i kaljua, te vode za pie, a svakih 12 sati se
upisuje pozicija, kurs, prevaljeni put, te brzina.
U rubriku dnevnih biljeki upisuju se ovi podaci:
gaz na pramcu i krmi kod dolaska i odlaska u luku,
podaci o posadi (bolesti, ukrcaj, naputanje broda,)
rad posade na brodu i strae u lukama,
roenje, smrt, primanje oporuke, popisivanje stvari umrlih osoba,
ukrcaj i iskrcaj pilota (peljara), tegljenje i potiskivanje,
havarije, traenje i pruanje pomoi (sa svim detaljima radi dokazne
vrijednosti na sudu),
popravak, dokovanje, opremanje ili raspremanje broda,
detaljni podaci o moru i atmosferi, pogotovo kod ozbiljnijeg nevremena.
Upisuju se i svi ostali podaci koji mogu biti vani za ostvarivanje zakonskih prava brodara,
posade, primatelja, krcatelja, osiguravatelja, agenta ili ostalih osoba koje sudjeluju u plovidbenom
pothvatu.

31

Brod koji dolazi iz inozemstva duan je u roku od 24 sata od dobivanja slobodnog prometa
(free pratique), podnijeti dnevnik lukoj kapetaniji na pregled. U inozemstvu, dnevnik se predaje na
pregled diplomatsko-konzularnom predstavniku. Brod koji ne plovi u inozemstvo predaje dnevnik na
pregled svakih 30 dana. Luka kapetanija je duna upisati primjedbe, a postoje li nepravilnosti moe
kazniti zapovjednika za pomorski prekraj. Prije zakljuivanja starog, te otvaranja novog dnevnika,
takoer mora biti ovjeren od luke kapetanije ili diplomatsko-konzularnog predstavnika.
Zapovjednik broda na kojem se dogodio neki izvanredni dogaaj, duan je podnijeti izvjee
uz koje se prilae izvadak iz brodskog dnevnika koji bi trebao imati sljedee podatke:
o brodu ( tonaa, ime brodara, nosivost,)
o zapovjedniku, eventualno o drugim lanovima posade
o putovanju (luke polaska i dolaska, datumi)
opis dogaaja (npr. poar na brodu u plovidbi, 23.12.2006.)
broj stranice dnevnika i datum na koji se odnosi prijepis
tono prepisan tekst sa naznaenim satima i dogaajima, doslovno kako pie u
brodskom dnevniku.
Prijepis moe obuhvaati vie stranica, ako se radi o dogaaju koji se odvijao vie dana. Iz
navedenog proizlazi da je jako vano to e se i kako upisati u brodski dnevnik , jer jedna loe
formulirana reenica moe i te kako promijeniti ishod sluaja.
4.4.

Dnevnik stroja, sadraj, popunjavanje, kontrola

Engineroom Logbook mora se voditi na brodovima s vie od 50 BT i na brodovima s

pogonskim strojnim ureajem od najmanje 110 kW snage na osovini, bez obzira na tonau. Sadri
temeljne podatke kao brodski dnevnik. U njega se unose podaci o brodskim pogonskom kompleksu,
te stanje kompleksa i podatke o njegovom radu, o utroku pogonskog materijala te drugi podaci.
Dnevnik stroja vodi asnik na strai, redovito nadzire i ovjerava upravitelj stroja, a najmanje
jednom mjeseno i zapovjednik broda. Od vanjskih osoba nadzire se isto kao i brodski dnevnik
(luka kapetanija i diplomatsko-konzularni predstavnik).
Za brodove na motorni pogon mora sadravati:
opis glavnog motora i pomonih motora,
opis pomonih postrojenja, pumpa, kormilarskog ureaja,
opis pomonih kotlova i posuda pod tlakom,
podatke o sadraju i rasporedu tankova za gorivo, balast i pitku vodu,
opis akumulatora.
U dnevnik se unose podaci:
o radu glavnih motora za vrijeme svake strae,
o radu kompresora,
rednom broju putovanja uz naziv luke iz koje je brod isplovio i odredine luke,
te datum putovanja,
podaci o vrsti, primanju i zalihama pogonskog i potronog materijala te utroku
tog materijala s naznakom utroka goriva za dan i sat,
o brzini i putu broda,
brzini i jaini stroja s naznakom slipa (slip ili skliz je prividni odnos izmjerene
brzine broda i teorijske brzine dobivene iz uspona i okretaja vijka),
o dolasku, stajanju i odlasku broda iz luke te vremenu manevriranja,
32

 o stanju tankova, vode za pie, vode za kotlove i pogonskog goriva svakih 8

sati.
U nekim dnevnicima postoji i mogunost upisa gaza na pramcu i krmi broda u vrijeme ulaska
i izlaska iz luke te prije krcanja goriva. Biljei se i:
vanjska temperatura svakih 12 i 24 sata,
meteoroloki podaci,
podaci o gorivu i potronom materijalu (proizvoau i dobavljau, mjestu
ukrcaja),
dnevni dogaaju u strojarskom prostoru s detaljnim opisom kvarova,
popravci i ostali radovi redovitog uzdravanja,
uzroci zakanjenja ako se odnose na stroj,
uzroci manjeg ili veeg utroka goriva, kvaliteta goriva, maziva,
prijedlozi za poboljanje rada,
putanje u rad kaljunih pumpi po zapovjedi palube s opisom rezultata,
podaci o punjenju i pranjenju balastnih tankova i tankova goriva,
podaci o maksimalnom radu strojnog kompleksa u posebnim sluajevima.
Tijekom plovidbe se unose svi podaci relevantni za rad pogonskog kompleksa, osobito oni
koji mogu imati veu vanost u ostvarivanju prava bilo koje stranke u plovidbenom pothvatu.
Za boravka broda u luci unose se samo podaci o radu onih strojeva koji su u pogonu i o
utroku pogonskog i potronog materijala. Dok je brod u raspremi, ne vodi se dnevnik stroja.

4.5.

Knjiga o uljima I i II

4.5.1. Knjiga o uljima I dio

Oil Record Book I. dio mora voditi svaki tanker od 150 GT i vie i svaki brod koji nije
tanker od 400 GT i vie. U nju se biljee postupci u prostorijama stroja (Machinery Space
Operaations). Moe biti sastavni dio dnevnika stroja ili poseban dokument.
U nju se podaci upisuju u ovim sluajevima:
balastiranja ili ienja tankova goriva, ili prostora u kojima se nalazi ulje
prilikom izbacivanja balasta ili vode za pranje iz tankova goriva
pri odlaganju kaljue (taloga)
pri izbacivanju kaljune vode koja se skupila tijekom boravka u luci
pri redovnom ispumpavanju kaljua u more.
Vodi ju upravitelj stroja ili asnici stroja tijekom strae, a nadzire zapovjednik broda.
4.5.2. Knjiga o uljima II dio
U nju se biljee postupci s teretom i balastom (Cargo/Ballast Operations) na pomorskim
tankerima od 150 t tereta i vie. U nju se upisuju podaci o:
krcanju ili iskrcavanju uljnog tereta
prebacivanju uljnog tereta tijekom putovanja iz jednog u drugi tank broda
balastiranju tankova tereta i balastnih tankera
33

 ienje tankova tereta i pranje tankova sirovom naftom

izbacivanje balasta, osim iz istih tankova
izbacivanje vode iz slop tankova (u njih se izbacuje nafta ili voda , ostaci od
pranja tankova)
zatvaranje svih nunih ventila za izolaciju predvienih istih balastnih tankova
od teretnih tankova i linija za posuivanje nakon izbacivanja vode iz slop tanka
i odlaganja kaljue.
Ovu knjigu vodi osoblje palube, a nadzire zapovjednik.
4.6.

Knjiga pregleda i nadzora

Survey and control book mora imati svaki brod. Popunjavaju ju djelatnici registra ili luke
kapetanije nakon to obave tehniki nadzor ili inspekcijski pregled, a u nju biljee sve primjedbe, tj.
mane i nedostatke koje su uoene tijekom pregleda, a moraju biti otklonjene.
Knjiga pregleda i nadzora sadri ove podatke:
registarski broj broda
osnovne podatke o brodu
o konstrukciji i opremi broda, trupu, pregraivanju
o strojnom i elektrinom ureaju
o ureajima i sredstvima za spaavanje i gaenje poara
o radioureaju i signalizacijskoj opremi
o sredstvima za sprjeavanje zagaivanja
o opremi u sluaju havarije i rezervnim dijelovima
o izvrenom inspekcijskom nadzoru.
Luka kapetanija u kojoj je brod upisan u upisnik brodova u knjigu upisuje popis brodskih
isprava i knjiga koje brod mora imati ili voditi.
Podaci o strojnom ureaju upisuju se: ne prema injeninom stanju, nego prema stanju u
kojem bi trebali biti strojevi i ureaje pogonskog kompleksa. Dodatna oprema i ureaji se smiju
drati na brodu samo uz uvjet da odgovaraju propisima.
Brojke koje se moraju upisivati u knjigu pregleda i nadzora se obino iskazuju i slovima, na
hrvatskom, a po zahtjevu brodara i na engleskom jeziku.
4.7.

Zdravstveni dnevnik, sanitarna sluba na brodu, dnevnik GMDSS-a

4.7.1. Zdravstveni dnevnik

Health Book mora voditi svaki brod u dugoj i velikoj obalnoj plovidbi, i svaki brod s 400 i
vie GT.
Osim podataka o brodu, koji su slini u svim knjigama, sadri:
smjer i trajanje putovanja
broj posade i putnika, posebno pri polasku, posebno pri povratku broda
podatke o opskrbi vodom za pie (mjesto i vrijeme ukrcaja)
podatke o opskrbi hranom (mjesto, vrijeme, opskrbljiva)
dezinfekcije i dezinsekcije na brodu
podaci o oboljelim osobama na brodu, tijeku lijeenja, ishodu lijeenja.

34

Na teretnom trgovakom brodu zdravstveni dnevnik i brodsku bolnicu vodi drugi asnik
palube. U sluaju da je na brodu ukrcan lijenik (obino je to na putnikom brodu), on vodi i
zdravstveni dnevnik. U sluaju da na brodu nema ni jedne od navedenih osoba, zdravstveni dnevnik
vodi zapovjednik broda, ili osoba koju on odredi.
Ovjerava se i pregledava kao ostale knjige.
4.7.2. Dnevnik GMDSS-a
Radio Log trebaju voditi brodovi i amci koji moraju imati radioureaj, a ne mora se voditi
poseban dnevnik za brodice za spaavanje, koje se smatraju sastavnim djelom broda.
Osim temeljnih podataka o brodu, mora sadravati:
ime i prebivalite vlasnika radiopostaje,
naziv tvrtke, odnosno ime i prebivalite osobe koja upotrebljava ili odrava
radiopostaju,
tehnike podatke o radiopostaji.
U knjigu se obavljaju podaci o osobama koje obavljaju radioslubu, te svi vaniji dogaaji
koji se dogode za vrijeme plovidbe, osobito ako su vezani za sigurnost ljudskih ivota na moru.
Osim podataka o komunikacijama, upisuju se i podaci o odravanju opreme za napajanje i podaci o
provedenim testovima.
Podatke upisuje zapovjednik ili asnik u slubi, a dnevnik redovito pregledava i ovjerava
zapovjednik broda.
4.8.

Knjiga tereta, knjiga inventara, popis inventara

4.8.1. Knjiga tereta i plan tereta

Cargo Record Book mora imati svaki brod s vie od 100 BT koji je namijenjen prijevozu
tereta.
Sadri temeljne podatke o brodu kao i podatke o:
mjestu i datumu krcanja i iskrcavanja tereta,
teretnici, tovarnom listu ili ugovoru o prijevozu tereta
osobama koje su vezane za teret (krcatelj, primatelj,)
teretu, stanju ambalae, specifinostima tereta i njegovog uvanja
smjetaju tereta na brodu.
Za svako putovanje mora se priloiti grafiki prikaz rasporeda tereta, odnosno plan tereta.
Knjigu tereta vodi zapovjednik ili prvi asnik palube, a ovjerava se kao ostale.
4.8.2. Knjiga i popis inventara
Inventory Book sadri podatke o predmetima koji se nalaze na brodu. Postoji vie knjiga
inventara:
1. Inventar palube koji sadri sljedee rubrike: redni broj, predmet dopune i povrati (podaci
o povratu robe u skladite na kopnu temeljem naloga skladitenja ili povratnog lista). Na kraju su
podaci o primopredaji inventara.
2. Inventar stroja sadri stanje inventara u strojarnici i pomonim prostorijama, te promjene
tijekom godine. To su razni alati, ureaji, strojevi i sl. Knjiga zavrava rubrikom o primopredaji
inventara.
3. Knjiga inventara radiopostaje sadri naziv inventarskih predmeta i prostor za promjene
tijekom godine te opaske.
4. Knjige inventara kuhinje i inventara sobe imaju iste rubrike kao knjiga inventara
palube.
35

Popis inventara se nalazi u svakoj prostoriji, a u njemu su navedeni svi predmeti koji se
moraju nalaziti u njoj. To su razni ureaji, alati, namjetaj, oprema za spaavanje i slino.
Za predmete i opremu koja se tijekom eksploatacije broda potroi, uniti ili oteti, te je
potrebno nabavljanje novih komada, tvrtke koriste poseban obrazac, tzv. trebovnik (npr, papir,
kare, vijke, odvijae, konope i sl.). Slini obrazac je reparacioni trebovnik u koji se upisuju
dijelovi opreme za izmjenu ili za popravak, njime se zapravo naruuju radovi (popravak kompasa,
generatora, itd.).
4.9.

Ponavljanje gradiva i provjera znanja

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Koja je razlika izmeu brodskih knjiga i brodskih isprava?

Koja je najvanija brodska knjiga?
Koje brodske knjige moraju biti na brodu?
to sadri svaka isprava?
Nabroji brodske isprave o identitetu broda.
Temeljem ega se izdaju isprave o sposobnosti broda za plovidbu? Za svaku
konvenciju navedi po dvije svjedodbe, ne po redu!
7. Opii brodski dnevnik i napii neke podatke koji se u njega upisuju!
8. to sadri i enu slui izvadak iz brodskog dnevnika?
9. Opii dnevnik stroja i napii neke podatke koji se u njega upisuju!
10. Opii zdravstveni dnevnik i napii neke podatke koji se u njega upisuju!
11. Opii dnevnik GMDSS-a i napii neke podatke koji se u njega upisuju!
12. to je knjiga tereta?
13. to se pie u knjige i popise inventara?
14. emu slui knjiga pregleda i nadzora?
15. Opii razliku meu knjigama o uljima I i II!

5.

POMORSKO UPRAVNO PRAVO III - BRODSKA ADMINISTRACIJA

5.1.

Administracija prilikom dolaska broda u luku

Prijava dolaska i odlaska

Zapovjednik broda duan je odmah poslije dolaska u luku, a prije poetka ukrcavanja ili
iskrcavanja tereta i putnika prijaviti lukoj kapetaniji svoj dolazak. U sluaju opravdane
sprijeenosti to mora napraviti u roku od najkasnije 6 sati od privezivanja uz operativnu obalu ili 12
sati od dolaska na sidro. Dolazak ne moraju prijaviti linijski putniki brodovi.
Prijava sadri vrijeme uplovljavanja, ime luke i drava iz koje brod dolazi, podatke o brodu,
ime zapovjednika, broj lanova posade, podatke o iskrcanom teretu i putnicima. U nju se upisuju i
svi izvanredni dogaaji koji su se dogodili tijekom putovanja:
koji su mogli su ugroziti sigurnost plovidbe;
nestanak ili samovoljni odlazak lana posade;
promjene u posadi.
36

U sluaju da kapetanija ne radi u vrijeme dolaska broda, prijava se podnosi im pone

uredovno vrijeme. Ako u luci nema kapetanije, prijava se alje potom.
Odlazak broda zapovjednik prijavljuje najkasnije 1 sat prije isplovljavanja. Prijava sadri
podatke o brodu, zapovjedniku, teretu i odredinoj luci.
Brod koji dolazi iz inozemstva
Domai brod koji dolazi u luku drave pripadnosti (domau luku) podnosi uz prijavu o
dolasku:
opu izjavu;
izjavu o zdravstvenom stanju osoba na brodu;
knjigu popisa posade (izvod iz popisa posade).
Strani brod je duan predati jo i popis putnika.
U roku od 24 sata nakon dobivenog slobodnog prometa, treba podnijeti brodski dnevnik
lukoj kapetaniji na uvid i ovjeru. U inozemstvu se predaje diplomatsko-konzularnom
predstavnitvu.
Brod koji odlazi u inozemstvo
Uz prijavu o odlasku, zapovjednik domaeg broda mora priloiti:
opu izjavu;
iskaz tereta (plan tereta).
Strani brod je duan priloiti i popis onih putnika i lanova posade koji su se ukrcali ili
iskrcali s broda u toj luci.
Slobodan saobraaj Free Pratique
Nadlena luka kapetanija i organ unutranjih poslova (pomorska policija) predaje svakom
brodu koji je doao iz inozemstva odobrenje za slobodan saobraaj (promet) s obalom. To je mogue
tek kad zapovjednik broda ili brodski lijenik predaju sanitarnom organu nadlenom za odreenu
luku zdravstvenu izjavu. Odobrenje trae i domai brodovi ako su tijekom putovanja doli u
kontakt sa stranim brodovima.
Uz brod koji jo nije dobio slobodan saobraaj moe pristati samo:
javni brod ili brodica;
brod koji mora spaavati ili pruiti pomo;
teglja koji ne smije doi u kontakt s posadom (fiziki);
peljarski (pilotski) brod.
Na brod koji jo nema slobodan saobraaj smiju stupiti samo vlasti (kapetanija, policija,
carina, lijenik) ili peljar osobno.
5.2.

Ostala brodska administracija

Dokumenti koje brod treba pripremiti za dolazak u luku se donekle razlikuju od drave do
drave, ali se u pravilu ponavljaju. Uglavnom se koriste unificirani obrasci IMO-a, pa e o njima biti
govora kasnije.
5.2.1. Dokumentacija za ulazak u luke SAD-a
37

Zbog novih sigurnosnih razloga, Carinska sluba SAD-a (Customs Service) i Coast Guard su
vrlo strogi u svojim zahtjevima pri dolasku stranih brodova u njihove luke.
96 sati prije dolaska broda, treba najaviti Coast Guardu dolazak na obrascu Najave dolaska
broda Notice of Vessel Arrival (33 CFR 160). Najavu prati obrazac Popisa posade Crew List (I418).
U Marylandu je obavezno popunjavanje Izvjea o balastnim vodama Ballast Water
Reporting Form i prosljeivanje vlastima prije dolaska peljara na brod.
Pri dolasku zapovjednik mora pripremiti:
Popis brodskih zaliha Ships Stores Declaration (Customs form 1303) u 3 primjerka
Izjavu o osobnoj imovini lanova posade Crew's Effects Declaration (Customs form
1304) u 3 primjerka
Propusnicu Shore Pass (Customs form I-95) za svakog lana posade, bez obzira ima li
vizu za ulazak u SAD
Popis viza posade Visa'ed Crew List (Immigration Form I-418) u kopiji s originalom
vize.
Svaki brod mora imati Potvrdu o financijskom pokriu Certificate of Financial
Repsonsibility, (C.O.F.R.), tj. potvrdu o osiguranju u sluaju zagaivanja mora uljem.
5.3.

Formulari i obrasci IMO-a

Zbog raznolikosti dokumenata, Pri IMO-u je odrana Konvencija o olakicama FAL koja je
za prvih 8 navedenih potreba osmislila obrasce koji su jednaki svugdje u svijetu.
5.3.1. Opa izjava General Declaration
Isprava koju izdaje brod koji obavlja meunarodnu plovidbu. Navodi podatke koje zahtijeva
luka kapetanija prilikom dolaska i odlaska broda iz luke. Za dolazak i odlazak se obino koristi isti
obrazac, a luka kapetanija obino trai pet primjeraka ope izjave.

5.3.2. Iskaz tereta Cargo Declaration

Isprava koju izdaje brod koji odlazi na meunarodno putovanje. Sadri podatke o brodu i o
teretu, a moe imati u prilogu i plan tereta.

5.3.3. Iskaz o opasnom teretu (Dangerous Goods Manifest)

To je dokument koji izdaje brod koji prevozi opasan teret, a odlazi na meunarodno
putovanje.
5.3.4. Popis posade Crew's list
Popisom posade se utvruje tko je, kad i temeljem kojeg dokumenta ukrcan na brod, te koje
poslove obavlja (u kojem svojstvu).
Vodi se u obliku knjige (dnevnika). Sadri podatke o brodu, strojarskom dijelu, najmanjem
broju i sastavu posade, a za svakog lana posade sadri:
ime i prezime, datum i mjesto roenja;
38

 zvanje u trgovakoj mornarici;

posao koji obavlja na brodu;
podaci o ispravi o ukrcanju (pomorska knjiica);
podaci o ugovoru o zaposlenju (ako se trai);
mjesto i datum ukrcavanja i iskrcavanja na brod;
potpis lana posade;
ovjeru nadlenog tijela (luke kapetanije ili dipl.-konz. predstavnika) koje potvruje in
ukrcaja ili iskrcaja lana posade.
Podatke o ukrcaju i iskrcaju lanova posade u knjizi popisa posade upisuju djelatnici
luke kapetanije ili dipl.- konz. predstavnitva. Tijekom boravka broda u luci, knjiga ostaje u lukoj
kapetaniji ili dipl.- konz. predstavnitvu. Popunjena knjiga ostaje u kapetaniji, a brod od njih dobiva
novu knjigu. Predaja popisa posade nije obavezna za domae linijske brodove.
5.3.5. Popis putnika - Passenger list
Izdaje ga brod koji obavlja meunarodnu plovidbu. Sadri podatke o putnicima i o
putovanju.
Ne mora se izdavati na kratkim relacijama (npr. ako postoji neka trajektna linija poput naih
na Mergu i Porozini, ali su luke u drugim dravama), ili na kombiniranim eljezniko-brodskim
linijama.
Svaka kompanija moe sama osmiljavati obrasce, ali moraju sadravati podatke koje
zahtijevaju luke vlasti. Isti obrazac se koristi za dolazak i odlazak broda.
5.3.6. Pomorska zdravstvena izjava (Maritime declaration of Health)
Sadri rubrike s podacima o brodu, lukama dolaska i odlaska, tonai, dravnoj pripadnosti i
imenu zapovjednika. U nju se upisuju i podaci o Svjedodbi o deratizaciji i o Svjedodbi o
osloboenju od deratizacije, broju putnika i lanova posade te popis i podaci o meulukama.
Vrlo je vaan upitnik o zdravlju s odgovorima da ili ne. Na poleini je i tablica koja se
prilae izjavi u kojoj se upisuju podaci o bolesti i smrti na brodu (podaci o oboljelima/umrlima,
postupcima, lijeenju, ishodu itd.)
5.3.7. Popis brodskih zaliha (Ship's stores declaration)
Izdaje se brodu koji vri meunarodnu plovidbu, a isti obrazac se koristi pri dolasku i
odlasku.
5.3.8. Izjava o osobnoj imovini lanova posade (Crew's Effects declaration)
Izdaje ju brod koji vri meunarodnu plovidbu. Pri dolasku se obino lukoj kapetaniji
predaju dvije kopije obrasca, a na odlasku se ona ne mora predavati.
5.3.9. Prijava o pomorskoj nezgodi (Note of protest)
Zapovjednik broda je duan u roku od 24 sata od dolaska u luku prijaviti lukoj kapetaniji
svaki izvanredni dogaaj na brodu. To ini u obliku izvjetaja s izvatkom iz brodskog dnevnika. U
inozemstvu, prijavu predaje dipl.-konz. predstavnitvu.

39

Posebno je vano paziti na sadraj i opis dogaaja, upisivati konkretne injenice, a ne

pretpostavke. Treba nastojati navesti je li uzrok prirodna nepogoda, pomak tereta, konstrukcijski
nedostatak, istroenost, ljudska pogreka, nestrunost, nemar i sl.

5.4.

Ponavljanje gradiva i provjera znanja

1.
2.
3.
4.
5.

Koje dokumente mora pripremiti brod za dolazak i odlazak iz luke?

to je to slobodan saobraaj?
Koji obrasci proizlaze iz FAL konvencije?
Koji su ostali obrasci za Carinu, policiju i ostale luke vlasti?
Koje dokumente mora pripremiti brod za dolazak u luke SAD-a?

6.

POMORSKO UPRAVNO PRAVO IV - POSADA BRODA

6.1.

Posada broda, ukrcaj i iskrcaj, prava i obveze posade i brodara

Kao lan posade na brod se moe ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjiicu ili
odobrenje za ukrcavanje. Pomorskom knjiicom dokazuje se struna sprema lana posade,
zdravstveno stanje, svojstvo u kojem je lan posade ukrcan na brod te trajanje zaposlenja na brodu.
Pomorska knjiica s vizom za putovanje u inozemstvo koju izdaje mjerodavna luka kapetanije,
slui i kao putna isprava i ovlauje osobu da bude lan posade broda koji plovi u inozemstvo te da
putuje u inozemstvo radi ukrcavanja na brod ili da se nakon iskrcavanja s broda u inozemstvu vrati u
Hrvatsku.

40

Posadu broda ine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu. lan posade broda koji
obavlja poslove kojima se osigurava plovidba moe biti osoba koja ima odgovarajuu ivotnu dob,
koja je stekla odgovarajue zvanja i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima
odgovarajuu svjedodbu o osposobljenosti, te vjebenik palube ili stroja. Ovlatenje za obavljanje
poslova na brodu moe se dati samo osobi koja je tjelesno i duevno sposobna obavljati posao na
brodu, te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, to se utvruje lijenikim pregledom i
kontrolira periodinim pregledima.
Prilikom ukrcaja na brod lan posade broda mora imati zakljuen ugovor o radu u pisanom
obliku. Upis zapovjednika broda u popis posade odnosno brisanje zapovjednika broda iz popisa
posade obavlja luka kapetanija odnosno diplomatskog ili konzularnog predstavnitvo RH u
inozemstvu i to u luci u kojoj se zapovjednik ukrcava ili iskrcava na temelju pismenog zahtjeva
vlasnika broda ili brodara. Upis (ukrcaj) u popis posade broda, odnosno brisanje (iskrcaj) iz
navedenog popisa u nadlenosti je Luke kapetanije, odnosno diplomatskog ili konzularnog
predstavnitvo RH u inozemstvu na prijedlog zapovjednika. Ako u stranoj luci nema diplomatskog
ili konzularnog predstavnitva nae drave, podatke o ukrcavanju i iskrcavanju u brodski dnevnik
upisuje zapovjednik broda. im brod stigne u luku u kojoj postoji luka kapetanija, odnosno
diplomatsko ili konzularno predstavnitvo nae drave, zapovjednik broda je duan tome tijelu
podnijeti popis posade da bi se u nj upisali podaci o ukrcaju/iskrcaju koji proistjeu iz brodskog
dnevnika. Isto se upisuje i u pomorsku knjiicu.
lanovi posade moraju biti upisani u popis posade. Uvidom u tu knjigu utvruje se koje su
osobe bile u odreeno vrijeme zaposlene na brodu, te koje su poslove obavljale. Upis u popis posade
ima tzv. konstitutivni karakter, to znai da svaka osoba postaje lan posade u trenutku kad
djelatnik luke kapetanije potvrdi upis.
Posadom zapovijeda zapovjednik broda, a ostali lanovi posade se rasporeuju u slubu
palube, stroja, zdravstvenu i opu slubu.
Slubom palube upravlja prvi asnik palube, a ostali lanovi te slube su drugi i trei asnik
palube, kadet, voa palube, kormilari i mornari.
Slubom stroja upravlja upravitelj stroja, a ostali lanovi slube stroja su prvi, drugi i trei
asnik stroja, asistent, elektriari, mehaniari, voa stroja, motorist i ista stroja.
U opoj slubi je kuhar i eventualno konobar.
Navedeni lanovi posade ne moraju svi biti na svim brodovima: na nekim brodovima e biti
manji broj lanova posade, a neki specifini brodovi e imati i dodatno osoblje. Na nekim
brodovima npr. postoji i etvrti asnik, vie treih asnika, u strojarnici prvi asnik van smjene, itd.
Takve specifinosti su uobiajene kod veih putnikih brodova cruisera.
6.1.1. Pomorska knjiica
Svaki lan posade mora imati pomorsku knjiicu. To je neprenosiv osobni dokument.
Knjiicom se dokazuje identitet i dravljanstvo, struna osposobljenost, zdravstvena sposobnost,
svojstvo u kojem je osoba ukrcana na brod, te trajanje slube na brodu (datum ukrcaja i iskrcaja).
Strani dravljanin se na Hrvatski brod moe ukrcati temeljem Odobrenja za ukrcaj.
Pomorsku knjiicu moe imati osoba koja je navrila 15 godina ivota, ima potvrdu o
zdravstvenoj sposobnosti koja je zavrila odreenu izobrazbu za obavljanje poslova na brodu, kao i
ispit o temeljnoj sigurnosti na brodu (tzv. B2).
Pomorska knjiica sadri podatke o pomocu, lijenikim pregledima, svjedodbama i trajanju
ukrcaja na svakom brodu.

41

Pomorska knjiica se izdaje na deset godina, a Odobrenje za ukrcaj na pet godina. U nju se
moe unijeti i viza, pa tada slui i kao putna isprava za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod,
ili za povratak kui.
Zahtjev za izdavanje pomorske knjiice izdaje se nadlenoj Lukoj kapetaniji, zajedno s
preslikom domovnice i osobne iskaznice, tj. uvidom u dokumente kojima se dokazuje identitet i
dravljanstvo. Prilau se i potvrda o lijenikom pregledu, krvnoj grupi i strunoj osposobljenosti, te
fotografije.
Podatke u pomorsku knjiicu upisuje vie osoba, ovisno o nadlenosti (kapetanija, lijenik,
brodar, policija). Svaki upis mora biti ovjeren potpisom i peatom. Podatke o ukrcaju i iskrcaju unosi
u domaoj luci kapetanija. U inozemstvu upis vri diplomatsko-konzularno predstavnitvo, a ako ga
nema u toj luci, upis izvrava zapovjednik uz napomenu.
O ukrcaju i iskrcaju lanova posade odluuje brodar. U posebnim uvjetima to moe uiniti i
njegov zakonski zastupnik zapovjednik, npr. kada je neki lan posade obolio, ili izvrio neko
kazneno djelo. Svaki lan posade dobiva nalog za ukrcaj, tj. nekakav pismeni zapis o ukrcaju i
iskrcaju.
lan posade mora obavljati poslove u skladu sa svojim dunostima propisanim zakonima,
pravilnicima i pravilima slube na nain da ne dovede u opasnost sigurnost prometa, ne oteti brod i
teret, ne ugrozi sigurnost posade i putnika i ne ugrozi okoli.
lan posade ne smije napustiti mjesto i prostoriju u kojoj obavlja slubu bez odobrenja
asnika, a asnik ne smije napustiti mjesto bez odobrenja zapovjednika. lan posade mora odmah
obavijestiti zapovjednika o svakom izvanrednom dogaaju koji moe ugroziti sigurnost broda. U
opasnosti se mora zalagati za spaavanje osoba i imovine, te za zatitu okolia, prema svojim
zadacima i sposobnostima, sve dok zapovjednik ne naredi naputanje broda.
lanovi posade ne smiju biti pod utjecajem opijata, tj. droga i alkohola. Svaka kompanija
ima posebnu politiku vezanu za tu tematiku, te posebna pravila o konzumiranju i alkoholnih pia
tijekom boravka na brodu. Isto vrijedi za koritenje duhanskih proizvoda, pogotovo na brodovima za
prijevoz tekuih i ostalih opasnih tereta.
Radno vrijeme asnika odgovornog za strau ne smije biti due od 12 sati dnevno, a mora
biti osigurano barem 10 sati odmora kroz 24 sata, ako postoji neki posebni reim rada. Ovisno o
uvjetima i podruju plovidbe, svaka kompanija odreuje uvjete rada na svojim brodovima koji ne
smiju biti manje povoljni od meunarodno propisanih.
Brodar je duan omoguiti povoljne uvjete za rad svim svojim pomorcima. To
podrazumijeva smjetaj, prehranu i higijenske uvjete, kakve propisuju pravilnici, zakoni i
meunarodne konvencije. Kod sklapanja ugovora o radu na brodu treba posebno voditi rauna o
uvjetima plaanja, naknadama za razdoblje na brodu i na odmoru, kao i o plaanju mirovinskih,
zdravstvenih i ostalih davanja.
Svaki brodar duan je snositi sve trokove (stan, hrana, prijevoz) od trenutka iskrcavanja,
bilo gdje u svijetu, do povratka u luku ukrcavanja, odnosno do mjesta stanovanja.
Prava lanova posade.
1. Pravo na povratno putovanje (repatrijacija) - Ako lan posade broda za trajanja, odnosno
nakon prestanka slube na brodu bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je
duan osigurati povratak u mjesto njegova prebivalita; ako to brodar ne uini, povratno putovanje u
njegovo prebivalite duno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavnitvo Republike
Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav lan posade iskrcan. Trokove povratnog putovanja
lana posade namiruje brodar. Brodar ima pravo regresa za naplatu svih trokova povratnog
putovanja od lana posade koji se bez dozvole iskrcao s broda i time, svojom krivnjom, doveo do
prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili bolesti koje je sebi uzrokovao
namjerno ili krajnjom nepanjom.
42

2. Pravo na plau u sluaju brodoloma - lan posade koji je zaposlen kod brodara, u sluaju
brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini plae koju
mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne
moe premaiti iznos dvomjesene plae.
3. Pravo na naknadu za propale stvari za osobnu upotrebu - Brodar je duan lanu posade
nadoknaditi tetu prouzroenu stvarima namijenjenim za njegovu osobnu uporabu na brodu koje su
mu unitene ili oteene pri brodolomu ili drugoj nesrei broda.
4.
Naknada tete nastale zbog tjelesnih ozljeda ili smrti lana posade.
Brodar odgovara za ozljede ili smrt lana posade. Krivnja brodara se pretpostavlja,
tj. nije ju potrebno dokazivati. Tako on odgovara temeljem objektivne (kauzalne) odgovornosti, tj.
ako se neto dogodi pomorcu za vrijeme boravka na brodu: kriv je brodar, osim ako pomorac
nije sam kriv za svoje stanje, ili ako se radi o vioj sili. Brodar se oslobaa od odgovornosti
dokazivanjem da se radilo npr. o izvanrednim vremenskim okolnostima, ili da lan posade nije
koristio dunu panju u rukovanju opasnim teretom. Isto tako, brodar nee biti kriv ako dokae
krivnju tree osobe.
6.2.

STCW Konvencija

International Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for

Seafarers Meunarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodbi i
obavljanju strae pomoraca je prva konvencijaq koja je na meunarodnoj razini odredila zahtjeve
za izobrazbu pomoraca, izdavanje svjedodbi i dranje strae. Prihvaena je 7.7.1978. godine, a
stupila na snagu 28.4.1984. Trenutno je vaee izdanje iz 1995. pa se oznaava kao STCW 1978./95.
Sastoji se od vie dijelova:
I. Ope odredbe
II. Pravila koja se odnose na slubu palube
III. Pravila koja se odnose na slubu stroja
IV. Pravila koja se odnose na radio-slubu
V. Posebni zahtjevi za tankere
VI. Posebnosti u amcima za spasavanje
Nakon stupanja na snagu same konvencije, prihvaene su i razne rezolucije koje imaju ulogu
preporuke i detaljnije obrauju pitanja iz same konvencije.
Poslovi na brodu se mogu obavljati na upravljakoj, radnoj i pomonoj razini odgovornosti.
Upravljaku razinu odgovornosti upravitelj stroja, i drugi asnik stroja. Radnu razinu
odgovornosti imaju asnici odgovorni za strau. Pomonu razinu odgovornosti imaju ostali lanovi
posade koji ine dio strae u strojarnici.
Svi lanovi posade moraju prije prvog ukrcaja poloiti ispit o postupcima u sluaju
opasnosti na brodu i ispit temeljne sigurnosti na brodu.
6.3.

Ovlatenja pomoraca u slubi palube i stroja

Zvanja pomoraca u slubi palube su: zapovjednik broda, prvi asnik palube, asnik
plovidbene strae, lan plovidbene strae i zapovjednik jahte.
Pomorac u slubi palube moe stei svjedodbu o osposobljenosti za:
zapovjednika broda od 3000 BT i vie
43

 prvog asnika palube na brodu od 3000 BT i vie

zapovjednika broda do 3000 BT
prvog asnika palube na brodu do 3000 BT
asnika plovidbene strae na brodu od 500 BT i vie itd.
Zvanja pomoraca u slubi stroja su: upravitelj stroja, drugi asnik stroja, asnik plovidbene
strae u strojarnici i lan plovidbene strae u strojarnici.
Upravitelj stroja, drugi asnik stroja, asnik plovidbene strae u strojarnici osposobljavaju se
za obavljanje djelatnosti brodskog strojarstva, elektrotehnike, elektronike i tehnike upravljanja,
upravljanje poslovima na brodu i skrb za osobe na brodu te za odravanje i popravke.
lan posade koji ini dio plovidbene strae u strojarnici (mehaniar), osposobljava se za
djelatnosti brodskog strojarstva.
Pomorac u slubi stroja moe stei svjedodbu o osposobljenosti za:
upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage 3000 kW i vie;
drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage 3000 kW i vie;
upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW;
drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW;
lana posade koji ini dio plovidbene strae u strojarnici;
upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage do 750 kW u nacionalnoj
plovidbi;
upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage do 350 kW u nacionalnoj
plovidbi.
Uvjeti za stjecanje ovlatenja su opi i posebni. Opi uvjeti su tjelesna i duevna sposobnost
(utvruje se lijenikim pregledom). Posebni uvjeti su odreena ivotna dob, kolska izobrazba,
posebna izobrazba, plovidbeni sta i poloen poseban ispit za odreeno ovlatenje. Tako npr.
zapovjednika broda od 3000 BT i vie dobiva svjedodbu s rokom valjanosti od 5 godina, mora
imati viu strunu spremu (barem 2 godine), 12 mjeseci plovidbe u svojstvu prvog asnika palube na
brodu od 3000 BT i vie u neogranienoj ili velikoj obalnoj plovidbi ili 36 mjeseci u svojstvu
asnika plovidbene strae na brodu od 3000 BT i vie.
6.4.

Ostala ovlatenja pomoraca i njihovo obnavljanje.

U ostala ovlatenja ukljuena su i ona u radioslubi. Danas radioslubu obavljaju asnici

palube s poloenim ispitom radiooperatera s ogranienom ili opom ovlasti Njihova je djelatnost
obavljanje radioveze na brodu. U radioslubu su ukljueni i radioelektroniari I. ili II. klase koji
se osposobljavaju za odravanje i popravljanje radioureaja i opreme.
Svjedodbe o dopunskoj osposobljenosti moraju imati oni pomorci koji se ele ukrcati na
brodove posebne namjene.
To su osposobljenost za:
upravljanje gaenjem poara;
osnovna osposobljenost za rad na tankerima (za sve tankere);
rad na tankerima za ulje (prijevoz nafte);
rad na tankerima za kemikalije;
rad na brodovima za ukapljene plinove;

44

 rukovanje brodicom za spaavanje i spasilakom brodicom osim brze spasilake

brodice;
rukovanje brzom spasilakom brodicom;
pruanje medicinske prve pomoi;
pruanje medicinske skrbi na brodu;
Svjedodba o mjerama sigurnosti na ro-ro putnikom brodu;
Svjedodba o mjerama sigurnosti na putnikom brodu;
rad s opasnim teretima;
rad na brzom plovilu (radna razina na High Speed Craft);
upravljanje brzim plovilom (upravljaka razina HSC);
potvrda o osposobljanosti za motrenje i koritenje radarskog ureaja.
Svjedodbe izdane u drugim draavama priznaju s temeljem reciprociteta i u sluaju da je
strana drava potpisnica svih konvencija (posebno STCW).
Neke svjedodbe o osposobljenosti pomoraca imaju neogranieni rok valjanosti, dok se neke
moraju obnavljati. Uvjet za obnovu je najee odreeno vremensko razdoblje tijekom kojeg je
obavljana odreena sluba. Npr. za obnovu Svjedodbe o upravljanju na brzom plovilu treba kroz 5
godina za koje je izdana svjedodba, barem 2 godine biti ukrcan na brzom plovilu, i to na
upravljakoj razini.
Nadleno Ministarstvo moe donijeti rjeenje o oduzimanju odreene svjedodbe, ako je
pomorac postupio suprotno odreenim pravilima i zakonima.
6.5.

Zapovjednik broda, pravni poloaj i funkcije

Nekada su vlasnici broda ujedno bili i zapovjednici. S vremenom su brodovlasnici prestali

ploviti pa su svoje poslove i ovlasti prenijeli na zapovjednika. Danas kaemo da se poslovi
zapovjednika dijele na:
javna ovlatenja
dunosti u smislu sigurnosti broda i plovidbe
zastupanje brodara.
6.5.1. Javna ovlatenja zapovjednika broda
Brod hrvatske dravne pripadnosti mora imati zapovjednika koji je hrvatski dravljanin,
meutim to nije sluaj u mnogim stranim dravama, a o tome zapravo odluuje ponuda i potranja
pomoraca u svijetu.
Zapovjednika imenuje i razrjeava brodar. Dravljanstvo je uvjet za obavljanje upravnih
poslova i nastupanje kao tijelo dravne vlasti.
Javna ovlatenja mogu se usporediti s poslovima suda ili policije i ukljuuju:
izdavanje naredba kojima se osigurava brod, plovidba i red na brodu;
nadzor izvrenja naredbi;
poduzimanje mjera protiv neposlunih lanova posade;
dranje vatrenog oruja (samo u posebnim uvjetima);
ograniavanje slobode kretanja lanu posade ili putniku koji eli ugroziti brod,
posadu, putnike ili izvriti oneienje do dolaska u luku ije je drave ta osoba
dravljanin.
45

Ako se tijekom putovanja dogodi kazneno djelo, zapovjednik je duan poduzeti mjere koje
e ublaiti nastale posljedice, te utvrditi sve okolnosti pod kojima je neko djelo nastalo. to se odnosi
npr. i na dokazni materijal. O svemu to je poduzeo, zapovjednik e u inozemstvu podnijeti izvjee
diplomatsko-konzularnom predstavnitvu drave iju zastavu nosi brod, a u domaoj luci izvijestit
e tijela unutarnjih poslova (policiju). Vano je utvrditi gdje je nastalo kazneno djelo (otvoreno more
ili teritorijalne vode), jer o tome ovisi nadlenost vlasti.
Zapovjednik mora lukoj kapetaniji ili dip-kon. predstavniku prijaviti svako samovoljno
naputanje broda, te sastaviti zapisnik i popisati stvari lana posade koje su ostale na brodu.
Zapovjednik je duan primiti izjavu posljednje volje i unijeti u brodski dnevnik vrijeme
primanja izjave. Isto se odnosi i na oporuku, a bitno je utvrditi identitet osobe koja eli sastaviti
oporuku, te utvrditi je li poslovno sposobna (16 godina i duevno zdravlje). Ovakva oporuka prestaje
vrijediti 30 dana nakon povratka osobe u Hrvatsku. Oporuku uva zapovjednik, a moe ju uz
potvrdu vratiti osobi. U sluaju smrti, oporuka se predaje kapetaniji ili diplomatsko-konzularnom
predstavnitvu.
6.5.2. Dunosti zapovjednika u smislu sigurnosti broda i plovidbe
Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda to ukljuuje:
opskrbu broda svim zalihama;
voenje administracije;
praenje stanja i redovno odravanje broda i pogona;
sigurnost ureaja za manipuliranje teretom;
organiziranje rada posade na moru i u luci;
pravilno krcanje, slaganje i nadgledanje tereta;
brigu o putnicima;
provoenje vjeba za opasne situacije na brodu;
sve zadatke u vezi s procesom rada.
Za vrijeme plovidbe, zapovjednik mora biti na brodu. Prije polaska mora se uvjeriti u sigurno
stanje broda, te ispravnost knjiga i svjedodba broda i posade. U posebnim sluajevima, zapovjednik
mora osobno preuzeti upravljanje brodom, tj. strau: pri ulasku i izlasku u luke, kanale, rijeke,
kada je izrazito loa vidljivost ili loe vrijeme. Zapovjednik je odgovoran i kad je na brodu peljar
(pilot).
U sluaju opasnosti zapovjednik mora poduzeti sve mjere za spaavanje i otklanjanje
opasnosti, te za sprjeavanje zagaivanja mora i obale.
6.6.

Raspored za uzbunu (Muster list)

Brodska posada za djelovanje u opasnosti utvrena je brodskim Rasporedom za uzbunu

kojeg prema sastavu posade i Tehnikim pravilima HRB-a utvruje, procjenjuje uinkovitost i
ovjerava zapovjednik.
Raspored za uzbunu propisuje postupak na brodovima za sluaj izvanrednih okolnosti koje
prijete ljudima i brodu. Da bi se sprijeila neorganiziranost, SOLAS propisuje to treba initi u tim
situacijama.
Svaki raspored za uzbunu mora sadravati za sve osobe na brodu: dunosti, upute i postupci
u sluaju neke opasnosti (poar, prodor vode, ovjek u moru i naputanje broda). Dunosti lanova
su npr.:
zatvaranje vodonepropusnih vrata;
46

 opremanje brodica, priprema i sputanje;

okupljanje putnika;
koritenje pojedinih ureaja ili opreme;
upuivanje pumpa, razvlaenje cijevi i sl.
Primjerci rasporeda za uzbunu moraju biti na pogodnim mjestima na brodu (hodnici,
nastambe, strojarnica, zapovjedniki most). U svakoj kabini mora biti i pojedinana uputa za svakog
lana posade za sluaj poara i naputanje broda. Na putnikim brodovima moraju biti na nekoliko
jezika, a posebno je vano upoznati putnike s putom za bijeg do odreene brodice za spaavanje, te
nain stavljanja prsluka za spaavanje. Na rasporedu za uzbunu mora biti opis signala za naputanje
broda i nain izdavanja naredbi o naputanju broda.
U rasporedu za uzbunu treba odrediti asnike zaduene za odravanje sredstava za
spaavanje i protupoarne opreme, kao i osobe koje ih zamjenjuju.
Raspored za uzbunu mora biti pripremljen prije odlaska na putovanje i mora biti odobren od
nadlenih vlasti.
6.7.

Obalna straa RH

Zakon o Obalnoj strai Republike Hrvatske donesen je 10. listopada 2007.

Temeljni poslovi i zadae Obalne strae su zatita suverenih prava i provedba jurisdikcije
Republike Hrvatske u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na
otvorenu moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske prua
potporu drugim nadlenim tijelima dravne uprave.
Obalna straa je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice. Zapovjednik Obalne strae asnik je
Hrvatske ratne mornarice kojeg imenuje i razrjeava Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog
Vlade Republike Hrvatske.
Ovlatene osobe Obalne strae imaju pravo nadzora plovila to obuhvaa nadzor
dokumentacije plovila, tereta, opreme, ribarskog ulova, ribarskog alata i osoba koje se nalaze na
njemu, osim stranog ratnog i stranog javnog broda. Zapovjednik nadziranog plovila duan je pruiti
pomo pri kontroli.
Obalna straa u suradnji s drugim dravnim tijelima i tijelima meunarodnih organizacija
obavlja poslove i zadae u borbi protiv terorizma i morskog razbojnitva, sprjeavanju irenja oruja
za masovno unitavanje, sprjeavanju krijumarenja roba i osoba na moru te preventivne mjere
protiv poinitelja tih kaznenih djela u skladu s meunarodnim pravom i propisima Republike
Hrvatske.
Kada brod ili zrakoplov Obalne strae na otvorenom moru presretne strani brod, koji nije
ratni ili javni brod, moe brod pregledati ako ima ovlasti iz meunarodnih ugovora ili na temelju
zahtjeva za suradnju drugih drava te ako osnovano sumnja da se brod bavi piratstvom, trgovinom
robljem, neovlatenim emitiranjem, da je brod bez dravne pripadnosti i da je brod iako vije stranu
zastavu ili odbija istaknuti svoju zastavu zapravo brod hrvatske dravne pripadnosti. Ako brod plovi
pod zastavom dviju ili vie drava i kojima se slui po svojem nahoenju ne moe se pozvati ni na
jednu od tih dravnih pripadnosti i moe se izjednaiti s brodom bez dravne pripadnosti. Radi
provjere prava na vijanje hrvatske zastave brod Obalne strae moe na sumnjivi brod poslati tim za
provjeru.
Obalna straa na moru u skladu s meunarodnim pravom i propisima Republike Hrvatske
pridonosi sigurnosti plovidbe pruajui potporu nadlenim tijelima. U sluaju suradnje tijekom
traganja i spaavanja na moru, akcijom rukovodi Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja i
spaavanja na moru, a Obalna straa sudjeluje u akcijama traganja i spaavanja na moru u skladu s
Nacionalnim planom traganja i spaavanja ljudskih ivota na moru.
47

6.8.

Ponavljanje gradiva i provjera znanja.

1. Tko ini posadu broda?
2. emu slui pomorska knjiica?
3. Koje su dunosti lanova posade?
4. Koje su dunosti brodara prema lanovima posade?
5. O emu govori STCW konvencija?
6. Koje su radne razine za pomorce na brodovima?
7. Koja su osnovna, a koja dopunska ovlatenja pomoraca na brodu?
8. Koji su uvjeti za stjecanje ovlatenja?
9. Kako se obnavljaju svjedodbe?
10. Koje su tri uloge zapovjednika na brodu?
11. to je to raspored za uzbunu?
12. to je obalna straa?
13. Kada je donesen Zakon o obalnoj strai Republike Hrvatske?

48