VELEUČILIŠTE VERN'

Zagreb

Studij turizma

ZAVRŠNI RAD

ANALITIČKI PRIKAZ MANIFESTACIJE NA

PRIMJERU ODABRANOG FESTIVALA

Lara Islamović

Zagreb, travanj 2018.

 VELEUČILIŠTE VERN'
Preddiplomski stručni studij

Studij turizma

ZAVRŠNI RAD

ANALITIČKI PRIKAZ MANIFESTACIJE NA

PRIMJERU ODABRANOG FESTIVALA

Mentorica: Lidija Fištrek, mag. ing. Studentica: Lara Islamović

Zagreb, travanj 2018.

SAŽETAK

U ovom radu analizirana je manifestacija festivala Špancirfesta. Festival Špancirfest

jedan je od najznačajnijih turističkih događanja u Hrvatskoj i održava se svake
godine u glavnom gradu Varaždinske županije, Varaždinu. Špancirfest nema fiksan
datum i u pravilu se odvija krajem kolovoza i traje 9 dana od 1999. godine. Tijekom
deset dana trajanja manifestacije, ulice i trgovi grada pretvaraju se u pozornice za
brojne performere, izvođače, glazbenike i kreativce. Programski sadržaj je bogat i
sastoji se od oko 300 različitih potprograma koji se održavaju po varaždinskim
ulicama i trgovima. Manifestacija festivala pod nazivom Špancirfest poslužila je
svojom popularnošću kao primjer organizatorima koji nisu željeli da se turizam u
Hrvatskoj događa samo u sklopu mora i sunca, već da se otvore vrata drugim
kontinentalnim gradovima koji žele postići sličan učinak i privući brojne posjetitelje u
svoj grad. Festival Špancirfest veže se za visok ekonomski učinak koji, uz ostvarenje
prihoda i stvaranje potencijala za daljnji razvoj, doprinosi unapređenju života lokalne
zajednice koja aktivno sudjeluje u organizaciji i provođenju manifestacije.
Manifestacije poput Špancirfesta uvelike mogu pridonijeti destinaciji, u ovom slučaju
gradu Varaždinu kroz povećan broj noćenja, rast potrošnje u gradu i samom
gospodarskom rastu cijele države kroz turističke aktivnosti bogatog sadržaja. Veliki
su festivali i osobita zbivanja privlačni u smislu osnovne želje većine ljudi da postanu
dijelom zbivanja kao sudionici ili svjedoci i da na taj način postanu dijelom povijesti.

Ključne riječi: manifestacije, kulturni turizam, Špancirfest, kontinentalna Hrvatska,

doprinos

I
ABSTRACT

Analytical presentation of an event using a selected festival as an example

This paper analyses Špancirfest Festival. Špancirfest is one of the most important
tourist events in Croatia and it is held every year in Varaždin, the capital of Varaždin
County. Špancirfest is not held on a fixed date, as it is usually held every year at the
end of August and lasts for 9 days, traditionally since 1999. Throughout the event,
the streets and squares of the city are transformed into stages for a large number of
performers, musicians and creative persons. The programme provides rich content
and comprises of around 300 different sub-programs held on the streets and squares
of Varaždin. Špancirfest serves as an example for event organisers who do not want
tourism in Croatia to focus exclusively around the sea and the sun. It shows the path
to follow for other continental cities that want to achieve a similar effect and attract a
large number of visitors. Through its significant economic impact, Špancirfest
Festival contributes to the promotion of the local community life by generating
income and creating the potential for further development. Community members
actively participate in organising and conducting the event. Events like Špancirfest
can greatly contribute to a tourist destination, which in this case is the city of
Varaždin, through an increase in the number of overnight stays, as well as by
boosting both spending in the city and the economic growth of the entire country
through tourism content-rich activities. Great festivals and special events are
appealing in the sense that the basic wish of most visitors is to become involved in
these events as participants or witnesses and thus become a part of history.

Key words: events, event tourism, impact of events, Varaždin, Špancirfest

II
SADRŽAJ

SAŽETAK.................................................................................................................................................I

ABSTRACT.............................................................................................................................................II

1. UVOD .............................................................................................................................................. 1

1.1. CILJ RADA .............................................................................................................................................. 2

1.2. METODE ISTRAŽIVANJA ......................................................................................................................... 2

2. ZNAČENJE MANIFESTACIJE – POJAM I KARAKTERISTIKE ................................................... 3

2.1. VELIČINA DOGAĐANJA.................................................................................................................................. 4

2.2. UČINCI MANIFESTACIJA ................................................................................................................................ 5

3. ULOGA MARKETINGA U UPRAVLJANJU MANIFESTACIJAMA U TURIZMU ......................... 7

3.1. PROCES MARKETINGA MANIFESTACIJA ............................................................................................................. 7

3.2. MARKETINŠKI SPLET I UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ....................................................................................... 8
3.3. ŠPANCIRFEST KAO PROIZVOD ......................................................................................................................... 8
3.4. CIJENA ...................................................................................................................................................... 9
3.5. LOKACIJA ŠPANCIRFESTA............................................................................................................................. 10
3.6. PROMOCIJA ............................................................................................................................................. 11

4. ANALITIČKI PRIKAZ VAŽNOSTI I ZNAČAJA ŠPANCIRFESTA ZA LOKALNU ZAJEDNICU . 13

4.1. POVIJEST GRADA VARAŽDINA ...................................................................................................................... 13

4.2. VARAŽDIN DANAS ..................................................................................................................................... 14
4.3. KULTURNE ZNAMENITOSTI .......................................................................................................................... 15

5. RAZVOJ ŠPANCIRFESTA ........................................................................................................... 18

5.1. STATISTIČKI PRIKAZ POSJETA ŠPANCIRFESTU OD 2013. DO 2016. GODINE ........................................................... 20

5.2. STATISTIČKI PRIKAZ BROJA NOĆENJA I DOLAZAKA POSJETITELJA OD 2008. DO 2016. GODINE .................................. 23

6. ULOGA MEDIJA U MANIFESTACIJAMA ................................................................................... 27

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 29

LITERATURA

POPIS SLIKA I TABLICA

III
1. UVOD

Predmet ovog rada je analitički prikaz manifestacije na primjeru Špancirfesta, jednog

od najznačajnijih turističkih događaja u Hrvatskoj, koji je svojom popularnošću
poslužio kao primjer svima koji su mislili da se turizam u Hrvatskoj događa samo na
Jadranu te otvorio vrata drugim kontinentalnim gradovima koji žele privući brojne
posjetitelje.

Špancirfest, poznat i pod nazivom „Festival dobrih emocija“, je ulični festival koji se
tradicionalno održava u gradu Varaždinu, po varaždinskim ulicama i trgovima, svake
godine krajem kolovoza. Špancirfest je postao dio svakodnevnog života
Varaždinaca. Varaždinci su vrijeme počeli mjeriti na prije, poslije i za vrijeme tog
festivala. Nerijetko posjetitelji govore da Špancirfest odlikuje duh koji se stvara
prožimanjem građana i festivala, što može osjetiti svaki posjetitelj na Špancirfestu i
zbog toga se ponovno vratiti.

Organizator Špancirfesta je Turistička zajednica grada Varaždina. Najvažniji zadaci i

ciljevi turističke zajednice su poticanje, unapređenje i promicanje izvornih vrijednosti
(tradicije, običaja, etnološkog blaga i sl.) kroz organiziranje različitih manifestacija.
Turistička zajednica grada Varaždina ima obvezu vođenja jedinstvenog popisa
turista za područje Varaždina radi kontrole, naplate boravišne pristojbe i stručne
obrade podataka. U tu svrhu se operativno organizira dnevno prikupljanje te tjedna i
mjesečna obrada podataka o turističkom prometu na području grada, ali i drugih
pokazatelja bitnih za praćenje izvršenja postavljenih ciljeva i zadaća. TZ grada
Varaždina također prikuplja i obrađuje podatke o dolascima i noćenjima turista
prilikom manifestacija u gradu, pa tako prikuplja podatke o noćenjima i dolascima
turista u Varaždin za vrijeme trajanja Špancirfesta.1

Organizatori Špancirfesta svake godine ulažu sve više truda da bi posjetiteljima

programi bili zanimljiviji, ali i da se za svaku osobu individualno nađe kvalitetan
program koji je pomno biran i prilagođen da zadovolji svačije želje i ukuse.
Neprestano ulaganje u programski sadržaj festivala i briga oko posjetitelja pretvara
ovaj festival u jedan od najsjajnijih i, što je još važnije, najveselijih festivala u Europi.
1
Službena stranica manifestacije Špancirfest
Preuzeto s : http://spancirfest.com/?lang=en (22.01.2018.)

1
Kontinentalna Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj konkurentnog turističkog
proizvoda kulturnog turizma. Gosti mogu posjetiti mnogobrojne toplice, dvorce i
vidjeti bogatu povijesnu baštinu, crkve, nacionalne parkove i parkove prirode, bogat
biljni i životinjski svijet. Hrvatske destinacije prepoznale su važnost manifestacija kao
i koristi koje bi im one mogle donijeti. Gotovo da nema mjesta u Hrvatskoj koje nema
barem jednu manifestaciju. Grad Varaždin je destinacija kulturnog turizma koji se
pretežito temelji na bogatoj povijesti i kulturno-povijesnoj baštini. Unatoč negativnim
učincima koji su sastavni dio svake manifestacije, postoje načini kojima se oni mogu
umanjiti ili spriječiti.

Budući da današnji turisti uvijek traže dodatnu uslugu, tako se i u turističkoj ponudi
Varaždina može pronaći široka paleta događanja tijekom cijele godine. Iako turizam
u gradu ima tranzitni, izletnički karakter, tijekom Špancirfesta svi smještajni objekti u
gradu su puni i uvijek se traži soba više. Takve velike manifestacije za sobom
povlače učinke koji djeluju na sve dionike unutar destinacije.

1.1. Cilj rada

Cilj ovog rada je kroz analitički prikaz manifestacije ukazati na njezine posebnosti i
značaj za grad Varaždin. Špancirfest je uvelike utjecao na turistički promet i
posjećenost grada Varaždina. Kroz analizu ćemo prikazati na koje je sve čimbenike
imao utjecaj i kako je to pridonijelo samom razvoju grada i zajednice.

1.2. Metode istraživanja

Za potrebe pisanja ovog rada korištena je strana i domaća literatura, te analiza i

izvješća nadležnih institucija, statističke analize, web-stranice, te kontakt s
Turističkom zajednicom grada Varaždina, koja je zadužena za organizaciju
Špancirfesta.

2
2. ZNAČENJE MANIFESTACIJE – POJAM I KARAKTERISTIKE

Termin „manifestacija“ potječe od latinske riječi manifestare, koja znači objaviti,

javno nastupati u svrhu zajedničkog izražavanja pripadanja jednom cilju (Jovanović i
Delić, 2010, prema Pupek ,2017).

Manifestacije su zapravo zamišljene kao skup proslava, nastupa, prezentacija i

različitih rituala određenog mjesta ili grada, odnosno događanja predstavljaju važnu
ulogu u društvu danas, a njihova povijest veže se za dugu ljudsku povijest u svim
razdobljima i kulturama.

Danas su događaji i manifestacije od velike važnosti za našu kulturu. Povećanje

slobodnog vremena koje se koristi za putovanja dovelo je do povećanja javnih
događanja, proslava i zabava. Vlade sada podržavaju i promoviraju događaje kao
dio svojih strategija za gospodarski razvoj, izgradnju nacije i marketing odredišta, a
pojedinci i društvene skupine te njihov entuzijazam za vlastitim interesima doprinose
rastu niza događanja (Allen, 2005, prema Pupek, 2017).

Manifestacije mogu podrazumijevati državne praznike i proslave, važne lokalne

prigode, jedinstvene kulturne nastupe, veća sportska događanja, korporacijske
promocije, lansiranja proizvoda i brojne druge događaje. Područje posebnih
događanja sada je toliko veliko da je postalo nemoguće pronaći jednu definiciju koja
objedinjuje sve varijacije i oblike manifestacija. U već spomenutoj literaturi moguće je
pronaći dvije definicije – jednu sa stajališta organizatora manifestacije te drugu sa
stajališta gosta ili potrošača (Allen, 2005, prema Pupek, 2017).

Sa stajališta organizatora, manifestacije su jednom ili rijetko upriličeni događaji koji

se odvijaju izvan uobičajenih programa ili aktivnosti organizacije koja ih sponzorira ili
organizira.

Sa stajališta gosta, manifestacije predstavljaju priliku za odmor, zabavu, društveno ili

kulturno iskustvo koje je izvan uobičajenog okvira izbora ili izvan svakidašnjih
događanja (Allen, 2005, prema Pupek, 2017).

Ovisno o tome radi li se o planiranom ili neplaniranom događaju, razlikuju se

određene definicije manifestacija. Te dvije vrste događaja razlikuju se po svrsi,

3
programu, kontroli i odgovornosti. Svrha planiranih manifestacija je postići zadane
ciljeve i pozitivne rezultate koje je unaprijed zadao organizator, dok je svrha
neplaniranih manifestacija definirana sama po sebi, ne zna se jasna poruka
sudionika.2

Manifestacije su danas sastavni dio turističke ponude skoro svake destinacije. One
su najčešće alat za produljivanje sezone, privlačenje novih potencijalnih posjetitelja
ili pak zadržavanja starih. U literaturi postoji više različitih tumačenja pojma
manifestacija i nemoguće je pronaći jedinstvenu koja će opisati što je manifestacija
zbog specifičnosti svake manifestacije i nemogućnosti njezina ponavljanja.

2.1. Veličina događanja

Manifestacije se često karakteriziraju prema njihovoj veličini ili opsegu. Jedna od

podjela je na megadogađanja, regionalna, značajna te manja događanja (Van der
Wagen i Carlos, 2008).

Megadogađanja su ona najveća, okrenuta međunarodnom tržištu. Sva takva

događanja imaju utjecaj na turizam, medijsku pozornost i gospodarstvo. U ovu
kategoriju ubrajaju se Olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo u nogometu. Takva
događanja trebaju prelaziti milijun posjetitelja, kapitalni troškovi iznositi najmanje 500
milijuna $, a njihova reputacija mora biti takozvani must see događaj (Allen, 2005,
prema Pupek, 2017).

Regionalni događaji imaju cilj privući turiste na određeno odredište ili regiju.
Manifestacije osiguravaju svijest i prepoznatljivost neke destinacije kod stranih
turista. Značajne manifestacije pobuđuju veliko zanimanje zajednice i privlače velik
broj sudionika koji su dio manifestacije i ostvaruju značajan prihod od turizma.3

Najviše manifestacija spada u kategoriju malih događaja. Gotovo svaka lokana

zajednica ima neki festival ili događaj koji je prepoznatljiv te koji privlači lokalnu
zajednicu.

2
Pupek, L. ( 2017). Razvojni učinci manifestacijskog turizma u Varaždinu na primjeru Špancirfesta (završni rad)
Preuzeto s : https://zir.nsk.hr/islandora/object/efst%3A1164 (20.1.2018.)
3
Pupek, L. ( 2017). Razvojni učinci manifestacijskog turizma u Varaždinu na primjeru Špancirfesta (završni rad)
Preuzeto s : https://zir.nsk.hr/islandora/object/efst%3A1164 (20.1.2018.)

4
2.2. Učinci manifestacija

Svaka manifestacija ima određeni cilj i svrhu, koja je indikator za pozitivan ili
negativan rezultat održavanja manifestacije. Manifestacija ili više njih mogu pokrenuti
ili biti dio procesa promjene koja djeluje u velikoj mjeri na lokalnu zajednicu i okoliš.
U prethodnim poglavljima spomenuti su samo pozitivni učinci manifestacija.
Međutim, osim pozitivnih učinaka postoje i oni negativni za lokalno stanovništvo, ali i
sudionike manifestacije. Kako bi se što uspješnije proveo program manifestacije,
organizatori i upravitelji, odnosno menadžeri manifestacija moraju predvidjeti
negativne učinke i pokušati ih ukloniti.

U različitoj literaturi prikazano je više podjela učinaka, a u sljedećem prikazu bit će

prikazana jedna od tih podjela. Učinci su podijeljeni na pozitivne i negativne te su
grupirani prema djelovanju.

U ovom radu naglasak je stavljen na turističke i ekonomske učinke Špancirfesta , čija

detaljna analiza slijedi u daljnjim poglavljima. ( tablica 2.1).

5
Tablica 2.1. Učinci manifestacija

Učinci manifestacija Pozitivni učinci Negativni učinci

 razmjena iskustva  otuđenje zajednice

Društveni i kulturni
 revitalizacija tradicije  manipulacija lokalnom
 izgradnja ponosa u lokalnoj zajednicom
zajednici  negativan društveni imidž
 povećano sudjelovanje lokalne  neprimjereno ponašanje
zajednice  zloupotreba sredstava
 uvođenje novih ideja  društvena dislokacija
 proširivanje kulturnih vidika  gubitak udobnosti

 promoviranje okoliša  onečišćenje okoliša

 povećana ekološka osviještenost  polucija
Fizički i okolišni  poboljšanje transportne i  uništavanje baštine
komunikacijske mreže  prometno zagušenje
 urbana regeneracija  zagađenje bukom

 međunarodni prestiž  rizik neuspjeha

 poboljšani profil destinacije
Politički  promocija investicija
 socijalna kohezija
 razvoj administrativnih vještina
manifestacije
 pogrešno dodjeljivanje
sredstava
 nedostatak odgovornosti
 legitimiranje ideologije

 povećanje broja posjetitelja  otpor lokalne zajednice

Turizam i ekonomski
 produljivanje boravka prema turizmu
 veći prinosi  gubitak autentičnosti
 povećani porezni prihod  oštećenje ugleda
 poslovne prilike  eksploatacija
 kreiranje poslova  inflacija
 komercijalna aktivnost  oportunitetni trošak
 financijski gubitak
 loše upravljanje
financijama

Izvor : . Allen, J., et.al. (2005): Festival and special event management, John Wiley & Sons Australia, Milton

6
3. ULOGA MARKETINGA U UPRAVLJANJU MANIFESTACIJAMA U
TURIZMU

Marketing je vrlo važna dimenzija svakog događanja s obzirom na to da služi u

procesu privlačenja publike koja je nužna pretpostavka ostvarivanja svake
manifestacije. Odluka o sudjelovanju u manifestaciji rezultat je analize potencijalnih
troškova i koristi pa je razumijevanje ponašanja potrošača (publike) nužno u analizi
procesa odlučivanja.

Manifestacija kao jedinstveni proizvod u pravilu objedinjava kombinaciju dobara i

usluga, što je značajan izazov za sve uključene u procese marketinških događanja
jer je manifestaciju, na neki način, mnogo teže uvesti na tržište u odnosu na nešto
što klijent može ponijeti kući ili fizički konzumirati. Drugim riječima, važno je
razmotriti prethodno opisane značajke marketinga usluga, odnosno razmotriti
svojstva neopipljivosti, neodvojivosti, varijabilnosti i prolaznosti. U kontekstu
marketinga, navedene karakteristike bitno utječu na percepciju vrijednosti dobivene
za novac.

Manifestacije predstavljaju i iznimno osjetljive proizvode s obzirom na to da oni za

kupca, odnosno posjetitelja manifestacije, nisu potreba od životne važnosti. Naime,
javnost se mora kontinuirano podsjećati na postojanje manifestacije što za sobom
povlači i činjenicu da su procesu potrebni i pouzdani marketinški proračuni kako bi
se razvila i održala svijest koja ostvaruje dostatan broj posjetitelja (Richards, B., 199
7) .Marketing događanja pomaže u privlačenju publike, bez koje bi svako događanje
propalo. Publika donosi odluke o trošku i trudu uloženom u dolazak te ih uspoređuje
s koristima sudjelovanja na događanju (Van der Wagen, L., 2008).

3.1. Proces marketinga manifestacija

Prilikom rada na marketingu događanja potrebno je postići usklađenost između

značajki proizvoda i potreba publike, a to može biti: novo i/ili poučno iskustvo,
zabava, prilika za upoznavanje novih ljudi, prilika za kupnju, mogućnost da se vidi
nešto jedinstveno.

7
Krajnji cilj koji svaki menadžer tijekom organizacije manifestacije nastoji ostvariti jest
povećanje ugleda manifestacije, zadovoljenje potreba publike te u većini slučajeva
ostvarenje prihoda.

3.2. Marketinški splet i upravljanje manifestacijama

Prilikom analize elemenata marketinškog spleta, menadžer, odnosno ljudi koji rade
na organizaciji određene manifestacije, moraju razmotriti brojna pitanja. Primjerice:
je li događanje dobro pozicionirano, jesu li promotivne aktivnosti bile djelotvorne, je li
postignuta odgovarajuća cijena i distribucija proizvoda (usluge) i sl. Samo sinergijsko
djelovanje navedenih elemenata osigurava uspjeh manifestacije.

3.3. Špancirfest kao proizvod

Uspješni organizator, to jest menadžer manifestacije, istovremeno mora biti

organizator i potrošač svojeg proizvoda koji nastoji zadržati bogatstvo i kvalitetu
programa te želi zadovoljiti očekivanja i ukus svakog posjetitelja. Svrha ovoga
festivala je poticati razvoj kulturnih sadržaja uz druženje i kreativnost.

Špancirfest ove godine slavi dvadeseti rođendan od početka održavanja. Iako se

neke manifestacije održavaju prvi put i nemaju povijest, dobrim programom mogu
razviti pripadajući imidž. Špancirfest je vrlo brzo postigao prepoznatljivost i kvalitetu
u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu, što je velika promocija za grad Varaždin koji strani
turisti stavljaju na popis atraktivnih turističkih destinacija koje žele posjetiti.

Jedan od važnijih elemenata manifestacijskog marketinga je mogućnost stvaranja

povijesti, privlačenje publike i sinergijsko djelovanje koje može pomoći u postizanju
ciljeva.

Program samog festivala mijenja se iz godine u godinu i prilagođava svim uzrastima.

Neki od programa u ponudi festivala su:

a) Komedija fest

b) Hlapec fest (dječje predstave, za djecu do 14 godina)

c) Moderato fest (za ljubitelje ozbiljne glazbe, koncerti)

8
d) Jazz festival

e) Ritam fest (koncerti, razni glazbeni izričaji)

f) Ulica fest (ulični umjetnici, akrobati, žongleri, ulični glazbenici, lutkarske predstave).

Ciljevi organiziranja Špancirfesta su sljedeći:4

a) čuvanje tradicije građanske kulture

b) čuvanje i promocija kulture rada (tradicionalni obrti i suvremeno stvaralaštvo)

c) komunikacija i druženje

d) multikulturalni programi – otvorenost grada

e) programi za sve uzraste

f) promocija grada Varaždina.

3.4. Cijena

Jedan od bitnijih elemenata nekog događaja je cijena njegove ulaznice. Vrlo je važno
prepoznati vrijednost i kvalitetu manifestacije te odrediti cijenu dostupnu većini
publike.

Neka događanja usmjerena su isključivo na generiranje visokih profita, dok će se

druga zadovoljiti i ostvarivanjem točke pokrića. Direktorica Turističke zajednice
Jelena Toth naglašava neprofitni karakter Špancirfesta, sa stajališta organizatora
festivala. „Turistička zajednica je neprofitna organizacija i mi ne radimo da bismo
zaradili – sav novac ulažemo u program festivala, da bi ugostiteljima na terasama
sjedilo više ljudi.“5

Zadatak je menadžera manifestacije razumjeti financijske ciljeve organizacije i, u

skladu s njima, razviti pripadajuću cjenovnu strategiju.

Primjerice, određivanje cijene ulaznice za neki zabavni događaj vrlo je teško, jer
nikad ne znamo točan broj posjetitelja odabranom prostoru. Previsoka cijena

4
Službena stranica manifestacije Špancirfest , Preuzeto s: http://spancirfest.com/?lang=en (22. 1. 2018.)
5 Evarazdin.hr , Preuzeto s : /index.php/aktualno-a/novosti/item/2645spancirfest-2014-najvise-prihodovali-od-sponzora-najveci-

rashod-honorari / ( 20.2.2018.)

9
ulaznice i ne toliko popularan glazbeni izvođač, a samim time i poluprazan događaj,
rezultirat će lošim financijskim učinkom.

U slučaju Špancirfesta, glazbena pozornica na Starom gradu, na koju je odlazila

trećina cjelokupnog budžeta festivala, godinama je generirala velike gubitke.
Primjerice, za koncert Manua Chaoa 2016. predviđena je prodaja 10.000 ulaznica,
no prodano je samo 5.900 ulaznica. Prema riječima gradonačelnika Gorana Habuša,
sam koncert stajao je 700.000 kuna. Zbog financijskog minusa 2017. godine ukinuta
je glazbena pozornica na Starom gradu.6

Cijene ulaznica Špancirfesta podijeljene su na veća događanja, kao što su predstave

i koncerti. Dnevne ulaznice za koncerte kreću se od 50 do 70 kn, dok su ulaznice za
predstave po cijeni od 40 kn. Do pada cijena ulaznica došlo je zbog promjena u
glazbenom programu. Umjesto isplaćivanja visokih honorara inozemnim izvođačima,
zbog kojih su cijene ulaznica dosezale iznose od 190 kn, organizatori su veću
pozornost posvetili uličnim programima i izlagačima te lokalnim glazbenicima.
Ulaznice su dostupne svima u internetskoj prodaji na stranicama Eventima.

Od prodaje ulaznica svih programskih sadržaja koji se naplaćuju, organizatori

ostvaruju profit prije samog održavanja događanja te tako mogu pokriti troškove
nastale pri organizaciji.

3.5. Lokacija Špancirfesta

U organizaciji održavanja manifestacije vrlo je važno odrediti povoljnu lokaciju.

Potrebna je primamljiva lokacija koja će se sviđati publici, a ne samo privlačiti velik
broj posjetitelja, već dati karakter i osobnost određenoj manifestaciji.

U posljednjem tjednu kolovoza, za vrijeme održavanja Špancirfesta, varaždinski

trgovi i ulice pretvaraju se u veliku pozornicu različitih izvođača (likovnih i glazbenih
umjetnika, akrobata, performera, obrtnika itd.) te su prepuni domaćih i stranih
posjetitelja koji dolaze sa svih strana svijeta kako bi sudjelovali u događanju. Za
vrijeme održavanja manifestacije popunjeni su svi smještajni kapaciteti u gradu i
okolici što doprinosi i turizmu samoga grada i županije.

6
Aktualno.hr , Preuzeto s: https://aktualno.hr/na-spancirfestu-pejakovic-rozga-i-zecic-sto-vi-o-tome-mislite/
(20.2.2018.)

10
Kao centar festivala ističe se Trg kralja Tomislava, na kojem se odvijaju brojni
koncerti, predstave i drugi događaji.

Zbog raznolikosti u sadržaju koji je usmjeren na to da zadovolji sve uzraste,

Špancirfest je postao jedinstveno događanje.

3.6. Promocija

Slika 3.1. Prikaz novinskog članka programa Špancirfesta 90-tih godina

Izvor : https://epodravina.hr/najbolji-varazdinski-bendovi-90-tih-na-otvorenju-spancirfesta/

Promocija podrazumijeva svaki oblik komunikacije čija je uloga informiranje i

podsjećanje ljudi o proizvodima, uslugama, imidžu, idejama ili društvenoj
uključenosti. U tom pogledu, marketinška komunikacija je skup svih elemenata

11
organizacijskog marketinškog miksa koji potiče razmjenu, uspostavljanje zajedničkog
značenja s potrošačima odnosno klijentima.7

Glavni promocijski kanal Špancirfesta je njegova službena stranica na kojoj se

nalaze sve potrebne informacije o festivalu dostupne svim zainteresiranima diljem
svijeta.

Osim službene stranice, tu su još i radijske postaje, televizijske kuće, jumbo-plakati,

letci te PR marketing, koji promoviraju Špancirfest prije samog početka festivala i
tijekom njegova održavanja.

Raspoloživi budžet Špancirfesta koji pokriva promociju ovisi o financijskom uspjehu

festivala prethodne godine. Većinu prihoda Špancirfesta kojim se pokriva promocija
obuhvaćaju sredstva grada, javna sredstva, sponzori, najam prostora, izlagači,
ulaznice te sredstva partnera i turističke zajednice.

Slika 3.2. Logo Špancirfesta

Izvor: Službena stranica manifestacije Špancirfest: http://spancirfest.com/?lang=en (Pristupljeno 18. 1. 2018.)

7
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Marketing skripta; Preuzeto s :
http://web.efzg.hr/dok/mar/koleiji/marketing/predavanja/MKT-09-Promocija.pdf (20.1.2018.).

12
4. ANALITIČKI PRIKAZ VAŽNOSTI I ZNAČAJA ŠPANCIRFESTA ZA
LOKALNU ZAJEDNICU

Varaždin je iznimno povoljno geografski smješten pa ga se često naziva

„sjeverozapadnim vratima Hrvatske“. Nalazi se uz desnu obalu rijeke Drave, a
njegovo naseljavanje u povijesti potaknuto je značajnim prometnim pravcima koji još
danas spajaju Budimpeštu sa Zagrebom i Rijekom i Ptuj s istokom Hrvatske.
Varaždin je sjedište i brojem stanovnika najveći grad Varaždinske županije, a
njegovo gradsko naselje širi se oko velike povijesne jezgre. Današnji brojni kulturni i
povijesni spomenici svjedoče o njegovoj bogatoj povijesti kroz gotovo 18 stoljeća.

4.1. Povijest grada Varaždina

Prvo spominjanje grada Varaždina zabilježeno je u ispravi kralja Bele III. već 1181.
godine pod nazivom Garestin, a kasnijih godina spominju se ime Warasd i slične
inačice tog naziva. Ime Varaždin autori gotovo uvijek izvode iz mađarske riječi var –
utvrda, odnosno varoš – naselje uz utvrdu (Balog, Z.,2013). U povijesti grada od
važnijih godina potrebno je naglasiti 1209. godinu kada Varaždin postaje prvim
slobodnim kraljevskim gradom u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Grad Varaždin nastavio se razvijati kao administrativno, trgovačko i obrtničko

regionalno središte te je u 14. stoljeću bio neosporan centar zapadne Slavonije.
Nadmašivao ga je samo Zagreb i to zbog statusa biskupskog sjedišta (Balog, Z.,
2013). Krajem 14. stoljeća došao je pod vlast obitelji Celjski s kojom se povezuju
značajniji građevinski zahvati u gradu među kojima je izgradnja fortifikacijskih
objekata. Tijekom stoljeća ovdje se formirala tvrđa povezana s gradom preko
lančane kule, a danas je ona poznata kao Stari grad. U 17. stoljeću u Varaždin
dolaze na vlast članovi bogate plemićke obitelji Erdödy, koji su tada bili jedni od
najmoćnijih velikaša u Ugarskoj i Slavoniji.

Pravi uzlet Varaždina bilježi se od sredine 18. stoljeća. Godine 1767. grad Varaždin
dobio je status glavnoga grada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U vrlo kratkom
razdoblju gradile su se bogate i raskošne palače te građevine velikaških obitelji kao
što su Erdödy, Drašković i Patačić. Život tadašnjeg Varaždina najbolje je opisao grof

13
Adam Oršić u svojim Memoarima, nazivajući grad malim Bečom (Pavličević, D.,
2004). Ipak, ovo kratko razdoblje poleta grada trajalo je kratko, jer je 1776. izbio
veliki požar u naseljima i predgrađima grada koji je uništio gotovo sve zgrade od
gorive građe pa se samim time i prijestolnica preselila u kraljevski Gradec.

Nakon toga grad se počeo razvijati u novom smjeru. Naselio se novi građanski
stalež i pojavili vrijedni obrtnici i trgovci. U 20. stoljeću razvijala se industrija što je
dodatno potaknulo naseljavanje grada. Unatoč snažnim promjenama koje je donijela
industrijalizacija i urbanizacija, grad Varaždin uspio je zadržati obilježje izrazitoga
grada kulture i sačuvati karakteristike središta otmjenosti nekadašnje hrvatske
aristokracije (Pavličević, D., 2004). Danas je grad Varaždin, s oko 50 000
stanovnika, kulturno, prometno, upravno, ali i industrijsko središte sjeverozapadne
Hrvatske te spada u gospodarski natprosječno aktivne i izvozno orijentirane dijelove
Hrvatske.

4.2. Varaždin danas

Varaždin je kulturno, prometno, upravno, ali i industrijsko središte sjeverozapadne

Hrvatske, te spada u gospodarski natprosječno aktivne i izvozno orijentirane dijelove
Hrvatske. Povoljan geografski položaj, poduzetnička tradicija te postojanje kvalitetne
prometne infrastrukture snažan su doprinos potencijalu razvoja gospodarskih
aktivnosti u Varaždinu Također, tome pridonosi i dobra obrazovna struktura koju čini
dovoljan broj vrtića (10) i osnovnih škola (7), a u gradu djeluje i 13 srednjih škola te 5
visokoobrazovnih institucija.8

Na području grada Varaždina djeluje 1836 poduzetnika, a najveći broj njih bavi se
trgovinom na veliko i malo. Upravo trgovačka djelatnost ima najveći udio u ukupnim
prihodima u gradu Varaždinu.9 Varaždin je poznat kao grad koji je u stalnom
uspješnom promišljanju i nalaženju mogućih putova svojega gospodarskog razvoja,
a jedan od prepoznatih strateški razvojnih pravaca grada jest i turizam. Zbog svojeg
povijesnog razvitka i geografskog položaja, ali i gospodarskog razvoja te njime

8
Službena stranica grada Varaždina - Gospodarstvo, Preuzeto s : http://varazdin.hr/gospodarstvo/
(22.01.2018.)
9
Službena stranica grada Varaždin - Gospodarstvo, Preuzeto s: http://varazdin.hr/gospodarstvo/ (22.01.2018.)

14
uvjetovanih društvenih i socijalnih trendova, Varaždin je bazično destinacija
kulturnog (urbanog) turizma. Varaždin je dobitnik brojnih nagrada širom svijeta koju
potvrđuje njegov turistički razvoj: Zeleni cvijet, nagrada Hrvatske turističke zajednice
za najuređenije turističko mjesto kontinentalne Hrvatske (uzastopce od 2001. do
2007.), Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku, nagrada Hrvatske gospodarske
komore za najbolje turističko mjesto kontinentalne Hrvatske (uzastopce od 2006. do
2010. i 2014. godine) i Srebrni cvijet Europe, nagrada za postignutu razinu kvalitete
(2011. godine). New York Times je 2014. godine uvrstio Varaždin u 52 svjetske
destinacije koje vrijedi posjetiti, a ove je godine proglašen najboljim gradom za život
u Hrvatskoj.10

Zbog bogate povijesti i sačuvanih baština, Varaždin je grad koji nazivaju brojnim
nadimcima, a neki od njih su barokna prijestolnica Hrvatske ili pak grad baroka. Zbog
kvalitetne očuvane arhitekture te brojnih palača koje krase grad, Varaždin posjetitelje
podsjeća na Beč pa ga nazivaju i malim Bečom. Zbog mnoštva crkava – čak 11, 3
samostana i katedrale nazivaju ga i gradom zvonara. Grad ne krasi samo arhitektura
već i mnoštvo cvijeća i glazba po ulicama. Budući da je potražnja za destinacijama
sve veća, grad Varaždin uz mnoštvo povijesne baštine i prirodnih ljepota organizira
pregršt događaja i manifestacija.

Cilj organizacije manifestacija u Varaždinu je zadržati što duže posjetitelje u svojoj

destinaciji, i tako produžiti sezonu, te također potaknuti njihovu potražnju i zanimanje
za Varaždin u budućnosti.

4.3. Kulturne znamenitosti

Najvrednija atrakcija i ono po čemu je Varaždin prepoznat jest njegova zaštitna

barokna urbana cjelina. Brojna očuvana arhitektura, kao što su palače, javne zgrade,
vile u stilu baroka, klasicizma i sakralna baština jedan su od glavnih razloga posjeta
gradu Varaždinu.

Neke od znamenitosti su Lisakova i lančana kula, isusovački, franjevački, uršulinski i

kapucinski kompleksi. Također, palače Sermage, Drašković, Patačić, Herzer,
Erdödy, Keglević i palača Županije te mnogobrojni parkovi i šetališta. Vrijedi istaknuti

10
Službena stranica grada Varaždina - Turizam, Preuzeto s : http://varazdin.hr/turizam/ (22.01.2018.)

15
šetalište Vatroslava Jagića čija je gradnja započela u prvoj polovici 19. stoljeća, a
današnji izgled dobiva sredinom prošlog stoljeća u engleskom stilu. Najznačajnija i
najpoznatija građevina u gradu Varaždinu jest Stari grad, nekoć središte plemićkog
posjeda. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Najstariji njezin dio je
središnja kula. Za ratova s Turcima u 16. stoljeću pregrađena je u renesansni
Wasserburg, utvrdu – dvorac okružen visokim zemljanim nasipima s bastionima,
opkoljen dvostrukim pojasom vode. Pregradnju su u drugoj polovici 16. stoljeća izveli
talijanski graditelji iz okolice Coma na čelu s glavnim carskim graditeljem utvrda na
slavonskoj granici Domenicom del Lalliom. Tijekom prošlosti bila je vlasništvo
mnogih značajnih plemićkih obitelji, grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja
Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Godine
1925. postala je vlasništvo grada Varaždina.11 Unutar gradske jezgre nalazi se i
Gradska vijećnica.

Slika 4.1. Prikaz Starog grada Varaždina

Izvor: http://www.zagrebtours.com/hr/place/barokni-grad-varazdin/

Tijekom stoljeća vijećnica je mijenjala svoj izgled da bi današnji oblik s tornjem na

sredini dobila 1791. godine, nakon što je stara vijećnica izgorjela u požaru 1776.
godine. Vijećnicu krasi balkon iznad kojega se nalazi kameni grb grada Varaždina.

11
Službena stranica Turističke zajednice grada Varaždina (Stari grad), Preuzeto s : http://www.tourism-
varazdin.hr/stari-grad/ (22.1.2018.)

16
Njega je 1464. godine potvrdio kralj Matija Korvin kao službeni grb grada te je od
tada nepromijenjen.12

Jedna od važnijih „atrakcija“ u gradu je Varaždinsko groblje koje je projektirao H.

Haller početkom 20. stoljeća kao francuski park, a danas je izvanredan primjer
parkovne arhitekture i spomenik prirode. Po mišljenju stručnjaka, ali i posjetitelja,
ono je jedno od najljepših groblja srednje Europe.13

Varaždin i njegovi stanovnici oduvijek su poznati po svojoj posebnoj tradiciji življenja.

Njihova duga obrtnička tradicija prezentira se kroz elemente uređenja povijesne
jezgre kao što su posebno namijenjen Trg tradicijskih obrta, postavljanje cimera, rad
udruga i slično. Gradska tržnica, poznatija kao Plac, pravo je mjesto za doživjeti grad
i Varaždince. Iako je u brojnim gradovima suvremeni način trgovanja potpuno
zamijenio direktnu prodaju, u Varaždinu je tržnica i dalje svakodnevno mjesto
susreta i druženja i ishodišno mjesto za posjet gradu. 14

12
Službena stranica Turističke zajednice grada Varaždin (Povijesna jezgra), Preuzeto s: http://www.tourism-
varazdin.hr/povijesna-jezgra/ (22.1.2018.)
13
Službena stranica Turističke zajednice grada Varaždina (Povijesna jezgra), Preuzeto s: http://www.tourism-
varazdin.hr/povijesna-jezgra/ (22.1.2018.)
14
Službena stranica Turističke zajednice grada Varaždina - Obavezno vidjeti, Preuzeto s: http://www.tourism-
varazdin.hr/obavezno-vidjeti/ (Pristupljeno: 22.1.2018.)

17
5. RAZVOJ ŠPANCIRFESTA

Slika 5.1. Špancirfest 2015. Varaždin

Izvor: http://www.racunalo.com/spancirfest-2015-varazdin-pokrenite-svoju-kreativnost/18.1.2018

Kroz posljednjih 19 godina, zahvaljujući predanom radu organizatora i cijele

zajednice, Špancirfest je postao kulturno-turistički brend drevnoga grada Varaždina i
njegova područja, a jedan je od najvažnijih ljetnih događaja u Hrvatskoj. Špancirfest
je i najpopularniji festival u Hrvatskoj, privlači gotovo 200.000 posjetitelja posljednjih
godina. Tijekom deset festivalskih dana u posljednjem tjednu kolovoza, cijeli
povijesni centar grada Varaždina pretvara se u veliku pozornicu, gdje stotine uličnih
umjetnika, izvođača, glazbenika, glumaca i obrtnika pokazuju svoje vještine
stvarajući ugodnu atmosferu.

Popularnost Špancirfesta privukla je pažnju i američkog dnevnog lista New York

Times koji je uvrstio grad Varaždin na popis 52 najatraktivnije turističke destinacije u
2014. godini. Sam festival priznat je kao jedan od najboljih u Hrvatskoj od strane
utjecajnog britanskog Rough Guide, koji ga opisuje kao jedinstven obiteljski
orijentiran festival s dozom kulturno- umjetničkog stvaralaštva. Hrvatska turistička

18
zajednica službeno je proglasila Špancirfest kao jedan od top 10 turističkih
događanja u 2014. godini.15

Slika 5.2. Posjećenost Špancirfesta 2017. godine

Izvor: http://www.ziher.hr/objavljen-program-19-spancirfesta-tribute-bendovi-dj-evi/

15
Službena stranica manifestacije Špancirfest, Preuzeto s : http://spancirfest.com/?lang=en (22.01.2018.)

19
5.1. Statistički prikaz posjeta Špancirfestu od 2013. do
2016. godine

U 2014. godini održan je 441 program, a Špancirfest je još jednom potvrdio da je i po

broju događanja i po njihovoj raznolikosti te kvaliteti jedinstveno festivalsko iskustvo.
Kvaliteta programa, uz sudjelovanje izvođača iz različitih zemalja svijeta, čine ovaj
festival jedinstvenim u regionalnim okvirima.

Tablica 5.1. Statistički prikaz posjeta Špancirfestu u 2013. i 2014. godini

Izvor: Turistička zajednica grada Varaždina

U organizaciji i realizaciji festivala sudjelovalo je 47 osoba (press, pratitelji,

informatori, tehničko i ostalo pomoćno osoblje) koje su svojim profesionalnim
odnosom i radom doprinijele odličnoj organizaciji Špancirfesta, o čemu svjedoče
brojne pohvale izvođača i posjetitelja.

Prema podacima prikazanim u Tablici 5.1., vidljivo je da je broj posjetitelja prema

procjeni bio isti kako u 2013. tako i u 2014. godini. Ukupna potrošnja i turistički
promet također su ostali isti uspoređujući 2013. i 2014. godinu. Registrirani dolasci
za vrijeme održavanja Špancirfesta u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu bilježe
porast od 2 %.

20
Interes, ali i dobar način za predstavljanje i promoviranje uvidjeli su i brojni sponzori
Špancirfesta. Budžet iznosi oko 4 milijuna kuna, a najveći dio prihoda ostvaruje se
kroz sponzorske ugovore, prodaju ulaznica i najam prostora. Tablica 5.2. prikazuje
dio prihoda i rashoda koji su ostvareni u 2014. godini.

Tablica 5.2. Ukupni prihodi i rashodi iz 2014. godine

UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI

4.300.320,95 kn 3.974.034,72 kn

Sponzori i donatori 1.587.872,11 kn Uk. trošak programa 2.447.845,38 kn

Zakup i iznajmljivanje imovine 1.216.952,75 kn Opremanje prostora, radnog osoblja 1.240.7928,89

Ulaznice 919.394,59 kn

Izvor: Vuk, J. (2015).: Uloga turističkog događanja u funkciji promocije turizma na primjeru
Špancirfesta u Varaždinu ( diplomski rad).

Organizatori Špancirfesta u 2014. godini najviše su prihoda ostvarili od sponzora i

donatora, zatim od zakupa i iznajmljivanja imovine i prodaje ulaznica, dok je najviše
potrošeno na program, odnosno honorare za bendove, glumce i ulične zabavljače.
Također, sredstva su utrošena i na opremanje prostora, radnog osoblja i ostalih
usluga.16

16
Evarazdin.hr, Preuzeto s : index.php/aktualno-a/novosti/item/2645spancirfest-2014-najvise-prihodovali-od-
sponzora-najveci-rashod-honorari /(20.2.2018.)

21
Tablica 5.3. Statistički prikaz posjeta Špancirfestu u 2015. i 2016. godini

Izvor:Turistička zajednica grada Varaždina

Tijekom Špancirfesta 2016. održano je ukupno 450 događanja (2015. godine

održano je 379 događanja).

Turistička zajednica grada Varaždina angažirala je 58 vanjskih suradnika i volontera,

te su tijekom 14 dana na realizaciji festivala sudjelovale 64 osobe (izuzevši osoblje
tvrtki angažiranih za tehničku produkciju). Špancirfest je poprimio i međunarodni
karakter zahvaljujući volonterskom kampu YouthArt u kojem je sudjelovalo 10
volontera iz Španjolske, Rusije, Poljske, Ukrajine, Srbije i Turske.17

Festivalski su sadržaji prošireni na cijelu povijesnu jezgru (Kapucinski trg,

Draškovićeva ulica, Šetalište J. J. Strossmayera) pokrivajući površinu od 35 hektara.

S obzirom na brend festivala – festival kao platforma za razvoj kulturnih i kreativnih

industrija – i tijekom Špancirfesta 2016. naglasak je stavljen na sadržaje koji ističu
važnost kreativnih industrija, ali i neposredno aktiviraju kulturne i kreativne
industrije/poduzetnike na tržištu (multimedija i suvremene tehnologije, produkt-
dizajn, arhitektura, kreativne radionice…).

Prema procjenama Turističke zajednice Grada Varaždina, 2014. godine Špancirfest

je posjetilo 170.000 „šetača“, dok je njihov broj 2016. godine iznosio više od
265.000. Ovi podatci objašnjavaju porast ukupnog turističkog prometa18.

17
Turistička zajednica grada Varaždina (Kontaktirana 24.2.2018)
18
Evarazdin.hr, Preuzeto s : index.php/aktualno-a/novosti/item/2645spancirfest-2014-najvise-prihodovali-od-
sponzora-najveci-rashod-honorari / (20.2.2018.)

22
Iz priložene tablice može se vidjeti kako je turistički promet grada Varaždina u 2016.
udvostručen u odnosu na 2014. godinu. Na temelju toga može se zaključiti kako se
svake godine povećava broj posjetitelja, ali raste obujam i sadržaj samog festivala, a
time i sami prihodi kojima festival pridonosi lokalnoj zajednici.

Trenutno turizam u Varaždinu ima tranzitni, odnosno izletnički karakter. Prema

podacima TZ-a grada Varaždina, Varaždin je turistička destinacija u kojoj se turisti
zadržavaju kratko vrijeme. U 2016. godini strani turisti u Varaždinu ostaju u prosjeku
2,22 dana, dok domaći turisti ostaju 2,32 dana i tu je najveći izazov za razvoj
turizma. Želja je da se taj boravak produži i da se turisti duže vremena zadržavaju u
Varaždinu.19

5.2. Statistički prikaz broja noćenja i dolazaka posjetitelja

od 2008. do 2016. godine

Tablica 5.4. Ukupan broj dolazaka u grad Varaždin u razdoblju od 2008. godine do 2016.
godine

Broj posjetitelja
Broj posjetitelja

30000

25000
23251 23860 23873
22139
20975
20000 19673 19583 19434 19206

15000

10000

5000

0
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Izvor: Vlastiti rad autorice prema Pupek, L. ( 2017.)

19
Službena stranica - Turistička zajednica grada Varaždina, Preuzeto s : http://www.tourism-
varazdin.hr/dokumenti/ (22.1.2018.)

23
U tablici 5. nisu vidljive neke velike promjene u broju dolazaka od 2008. do 2016.
godine. Tijekom godina u kojima je nastupila ekonomska kriza zamjećujemo male
oscilacije u broju dolazaka, no nakon završetka krize dolazi do ponovnog rasta
posjetitelja. Na grafikonu možemo vidjeti da je najveći zabilježen porast broja
dolazaka u 2016. godini.

Što se tiče noćenja u gradu Varaždinu, tijekom 2008. godine do 2013. godine nema
velikih promjena. Veći porast noćenja u gradu Varaždinu bio je 2013. godine što
prikazuje i strmi porast krivulje u tablici 5.5.

Tablica 5.5. Broj noćenja od 2008. do 2016. Godine u gradu Varaždinu

Broj noćenja u gradu Varaždinu

Broj noćenja u gradu Varaždinu

60000
56259
50000 50480 51042
47142
44813 43949
42826 43126 41890
40000

30000

20000

10000

0
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Izvor: Vlastiti rad autorice prema Pupek, L. ( 2017.)

Grad Varaždin prati sezonski karakter, kao i većinu drugih hrvatskih destinacija.
Najveći broj dolazaka ostvaruje tijekom ljetnih mjeseci i početkom jeseni, a daleko je
najveći broj dolazaka tijekom kolovoza. Grad Varaždin ostvario je najveći broj stranih

24
i domaćih posjetitelja 2016. godine, upravo u kolovozu zbog održavanja
manifestacije Špancirfesta koji privlači brojne turiste.

Tablica 5.6. Ukupan broj dolazaka po mjesecima 2016. godine

Ukupan broj dolazaka u grad Varaždin tijekom 2016.

godine.
4000 3747
3500
3000 2604
2315 2407
2500 2125 2194 2193
2000
1452 1547
1500 1273
1080
936
1000
500
0

Izvor: Vlastiti rad autorice prema Pupek, L. ( 2017.)

Osim što pridonosi povećanju broja posjeta, Špancirfest ima i pozitivan učinak na
turistički promet. Iz toga možemo zaključiti da Špancirfest ima jak utjecaj na turizam
grada Varaždina iz godine u godinu. Kako bi se mogle definirati mogućnosti razvoja
događanja, potrebno je napraviti detaljnu internu i eksternu analizu. U nastavku će
se prikazati SWOT analiza Špancirfesta. Detaljna SWOT analiza olakšava izvedivost
događanja te omogućuje razvoj dobre strategije organiziranja određenog događanja.
SWOT analizom određuju se snage, slabosti te prilike i prijetnje koje ima određeno
poduzeće, događaj ili destinacija (Richards, B., 1997). Snage i slabosti čine
unutarnju okolinu, odnosno to su čimbenici na koje poduzeće, organizatori događaja
ili destinacija mogu utjecati. Prilike i prijetnje dio su vanjske okoline i na njih se ne
može utjecati. SWOT analiza vrlo se često primjenjuje jer je jednostavna, a pruža
brzo i kvalitetno planiranje tijeka događanja. Snage i slabosti temelje se na
sadašnjem stanju događanja, a prilike i prijetnje na budućem stanju događanja.

25
Tablica 5.7. Swot analiza Špancirfesta

SNAGE : SLABOSTI:

 Prometna dostupnost  Iseljavanje stanovništva

 Razvijena infrastruktura  Zatvoreni lokali u lokalnoj jezgri
 Ulaganja u kulturne i obrazovne  Nedovoljni smještajni kapaciteti
institucije  Zapuštenost i neuređenost
 Blizina europskih urbanih centara  Nedovoljno razumijevanje
 Postojanje tradicije turizma dijelova povijesne gradske jezgre
 Kulturno – spomenička vrijednost  Nedovoljno razvijen ugostiteljski
gradske jezgre sektor trendova na turističkom
tržišt

PRILIKE: PRIJETNJE:

 Jačanje gospodarske snage i  Gospodarska kriza

kupovne moći  Nepovoljna investicijska klima
 Trendovi koji potiču kreativnost i  Ograničavajući zakoni za
inovativnost poslovanje privatnih subjekata
 Rast kreativnosti i doživljaja  Nedostatak podrške u izvorima
 Podrška u financiranju iz fondova financiranja
Europske unije  Razvoj konkurentske ponude

Izvor: Vlastiti rad autorice prema Vuk, J. ( 2015.)

26
6. ULOGA MEDIJA U MANIFESTACIJAMA

Neovisno o razini razvijenosti neke manifestacije u javnosti, da bi se ostvarila

maksimalna posjećenost, zbivanja moraju biti dobro promovirana kako bi bila
poznata publici. Publika ne dolazi slučajno ili zbog pozitivnog iskustva od prošle
godine. Mediji imaju ulogu stalno prisjećati javnost na neko zbivanje prije početka i
za vrijeme trajanja neke manifestacije. Potrebno je vrlo pažljivo odabrati medije za
promociju kako bi se točno moglo ciljati na segment tržišta koji je prikladan za
manifestaciju (Senečić, J., 1998).

Mediji imaju vrlo važnu ulogu u marketingu manifestacije, jer postoji brojna
konkurencija s drugim medijima, tiskanim i elektronskim, a jedan od načina
odvajanja jest da postanu medijski pokrovitelji festivala u svojoj zajednici. Pravi
uspjeh marketinga manifestacija je kombinacija snaga oglašavanja, odnosa s
javnošću te promocije kako bi se ojačala svijest o manifestaciji. Ključno je vremenski
rasporediti dane tehnike, prvo da oglašavanje stvori svijest u vezi kampanje, potom
da odnosi s javnošću povećaju utjecaj, dok bi promocija trebala biti uključena u
marketinški miks (Hoyle, L. H., 2002).

Špancirfest uz nacionalnu reklamnu kampanju tijekom kolovoza svake godine, kroz

medijska sponzorstva (Tisak medija, radijske postaje, televizijske kuće, web-portali)
stavlja fokus promocije na odnose s javnošću, oglašavanje i društvene mreže uz
minimalna sredstva.

Osim u Hrvatskoj, proširio je svoje medijske pokrovitelje na Sloveniju i Austriju gdje

se povećala posjećenost turista na 285 %. Festival uz hrvatske tiskane, elektroničke
i digitalne medije (Večernji.hr, Index.hr, RTL televizija, Radio Čakovec) prate i
slovenski (POP TV, Radio 1).

Rezultati svih medijskih kampanja imali su pozitivan učinak u svim fazama

komunikacije. Ukupno je objavljeno preko 650 objava (tijekom jedne godine) o
Špancirfestu te su se kroz godine bazirali na promociju putem medija i društvenih
mreža, što se na kraju i isplatilo.

Sami brend Špancirfest jača izradom letaka i jumbo-plakata koje pokrivaju medijski
sponzori.

27
Unatoč svim medijskim kampanjama korištenim za promociju i oglašavanje, ipak je
glavni izvor turističkih informacija o samom događanju te glavna točka u promociji na
internetskim društvenim mrežama službena stranica Špancirfesta.

Slika 6.1. Predstavljanje programa

Izvor : Službena stranica Špancirfesta – http://spancirfest.com/predstavljen-program-19 spancirfesta /

Slika 6.2. Neki od sponzora Špancirfesta

Izvor : Službena stranica manifestacije Špancirfest: http://spancirfest.com/?lang=en

28
7. ZAKLJUČAK

Cilj ovog rada bio je kroz analitički prikaz manifestacije ukazati na njezine posebnosti
i značaj za grad Varaždin. Špancirfest je uvelike utjecao na turistički promet i
posjećenost grada Varaždina, a kroz analizu smo prikazali na koje je sve čimbenike
imao utjecaj i kako je to pridonijelo samom razvoju grada i zajednice.
Čimbenici na koje je Špancirfest kao manifestacija utjecao su izgradnja imidža
destinacije grada Varaždina, uvođenje novih ideja, revitalizacija tradicije, promocija
investicija, povećanje turističkog prometa, produljivanje boravka turista, veći porezni
prihod i slično.

Navedeno pridonosi samom razvoju grada i zajednice tako da prije svega puni
gradski proračun, širi kulturu i nastoji probuditi kreativnost stanovništva, a i
posjetitelja sudjelovanjem u manifestaciji. Sudjelovanje na određenim događanjima
turistima je prilika za razvijanje socijalnih vještina te upoznavanje novih kultura i
postojeće tradicije. Grad Varaždin svoju priliku za razvoj dobio je pomoću
Špancirfesta, koji je omogućio njegovu promociju ne samo u Hrvatskoj već i širom
svijeta. Zanimanja za Špancirfest su i dalje svake godine na zavidnoj razini
zahvaljujući bogatoj programskoj ponudi. Iz samoga grafičkog prikaza broja dolazaka
posjetitelja po mjesecima 2016. godine vidljivo je da u kolovozu, mjesecu u kojem se
festival održava, dolazi do naglog povećanja broja posjetitelja. Prosječan broj
posjetitelja po danu u ostalim mjesecima iznosio je 1829, dok je u kolovozu taj broj
iznosio 3747. Također, porast broja posjetitelja festivala iz godine u godinu povlači
za sobom i povećanje turističkog prometa Špancirfesta koji je, primjerice, 2013.
godine iznosio 17.000.000 kn dok u 2016. on iznosi 34.232.087,45 kn. Temeljem
analize podataka dobivenih od Turističke zajednice grada Varaždina, možemo
zaključiti da koristi koje Varaždin ostvaruje od Špancirfesta dodatno omogućuju
njegov razvoj. Iako je festival poslovao s gubitcima posljednjih godina, zahvaljujući
velikim financijskim ulaganjima u glazbeni program Glavne pozornice Špancirfest
ipak privlači sve veći broj posjetitelja te doprinosi povećanju turističkog prometa
lokalne zajednice.

Među najbitnijima su povećanje broja turista, bolja promocija, izgradnja brenda grada
Varaždina kao poželjne kontinentalne turističke destinacije, razvoj malog
poduzetništva i domaćinstava koja se bave tradicionalnom proizvodnjom i razvojem

29
ugostiteljske ponude i inovacija. Iz navedenoga možemo zaključiti da ovakav tip
manifestacije, uz odgovarajuću marketinšku promociju, potiče gospodarski, ali i
kulturni razvoj lokalne destinacije te podiže turistički ugled čitave države.

30
LITERATURA
Knjige :
1. Jovanović, V., Delić, U. (2010). Karakteristike manifestacija i njihov utjecaj na
razvoj turizma u Srbiji, Singidunum revija, Beograd
2. Allen J. et al. (2005). Festival and special event management, John Wiley &
Sons, Australija
3. Van der Wagen, L., Carlos, B. R. (2008). Event management: Upravljanje
događanjima, Zagreb: Mate.
4. Richards, B. (1997). Marketing turističkih atrakcija, festivala i posebnih
događanja, Zagreb : Potecon.
5. Balog, Z. (2013).Gradovi kontinentalne Hrvatske: Stil grada – tragovima
identiteta hrvatskih
gradova, Križevci : Veda.
6. Pavličević, D. (2004). Gradovi i općine Republike Hrvatske, Zagreb: Mato
Lovrak
7. Senečić, J. (1998). Promocija u turizmu, Zagreb: Mikrorad
8. Hoyle, L. H. (2002). Event Marketing: How to Successfully Promote Events,
Festivals, Conventions, and Expositions, Wiley & Sons.

Diplomski radovi :

1. Pupek, L. ( 2017). Razvojni učinci manifestacijskog turizma u Varaždinu na

primjeru Špancirfesta (završni rad )
a. Preuzeto s: https://zir.nsk.hr/islandora/object/efst%3A1164 (20.1.2018.)

2. Kasalo, M. (2016). Odnosi s javnošću u funkciji promocije manifestacije

(diplomski rad),
Preuzeto s :
https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A217/datastream/PDF/vi
ew
(25.1.2018.)

3. Vuk, J. (2015). Uloga turističkog događanja u funkciji promocije turizma na

primjeru Špancirfesta u Varaždinu ( diplomski rad). Međimursko sveučilište u
Čakovcu.
Preuzeto s : https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev:242 (
25.1.2018)

31
 Internet izvori :

1. Evaraždin.hr. Preuzeto s :
https://evarazdin.hr/index.php/aktualno-a/novosti/item/2645spancirfest-2014-
najviseprihodovali-od-sponzora-najveci-rashod-honorari / (20.2.2018.)

2. Aktualno.hr.Preuzeto s:
https://aktualno.hr/na-spancirfestu-pejakovic-rozga-i-zecic-sto-vi-otome-
mislite/ (20.2.2018.)

3. Epodravina.hr .Preuzeto s:
https://epodravina.hr/najbolji-varazdinski-bendovi-90-tih-
naotvorenjuspancirfesta/ (25.2.2018.)
4. Racunalo.com. Preuzeto s:
http://www.racunalo.com/spancirfest-2015-varazdin-pokrenitesvojukreativnost
(18.1.2018.)
5. Ziher.hr. Preuzeto s:
http://www.ziher.hr/objavljen-program-19-spancirfesta-tribute-bendovi-dj-evi/
(20.2.2018.)
6. Službena stranica manifestacije Špancirfest. Preuzeto s:
http://spancirfest.com/?lang=en / (22.1.2018.)
7. Službena stranica grada Varaždina – Gospodarstvo. Preuzeto s:
http://varazdin.hr/gospodarstvo / (22.1.2018.)
8. Službena stranica - Turistička zajednica grada Varaždina. Preuzeto s :
http://www.tourismvarazdin.hr/dokumenti / (25.01.2018.)
9. Zagrebtours. Preuzeto s: http://www.zagrebtours.com/hr/place/barokni-
gradvarazdin (22.1.2018.)
10. Službena stranica Turističke zajednice grada Varaždina (Stari grad). Preuzeto
s : http://www.tourism-varazdin.hr/stari-grad / (22.1.2018.)
11. Službena stranica Turističke zajednice grada Varaždin (Povijesna jezgra).
Preuzeto s: http://www.tourism-varazdin.hr/povijesna-jezgra / (22.1.2018.)

32
 Ostalo:
1. Ekonomski fakultet u Zagrebu, Marketing skripta. Preuzeto s:
http://web.efzg.hr/dok/mar/koleiji/marketing/predavanja/MKT-09-Promocija.pdf
(20.1.2018.)
2. Turistička zajednica grada Varaždina (Kontaktirana : 24.2.2018.)

33
Slike i tablice
Slika 3.1. Prikaz novinskog članka programa Špancirfesta 90-tih godina...........................................11

Slika 3.2. Logo Špancirfesta.................................................................................................................12

Slika 4.1.Prikaz Staroga grada Varaždina............................................................................................16

Slika 5.1. Špancirfest 2015. godine ,Varaždin......................................................................................18

Slika 5.2 Posjećenost Špancirfesta 2017. godine.................................................................................19

Slika 6.1. Predstavljanje programa.......................................................................................................28

Slika 6.2. Neki od sponzora Špancirfesta.............................................................................................28

Tablica 2.1. Učinci manifestacija.............................................................................................................6

Tablica 5.1. Statistika posjete Špancirfesta u 2013. i 2014. godine.....................................................20

Tablica 5.2. Ukupni prihodi i rashodi iz 2014. godine...........................................................................21

Tablica 5.3. Statistika posjete Špancirfesta u 2015. i 2016. godini.......................................................22

Tablica 5.4. Ukupan broj dolazaka u grad Varaždin u razdoblju od 2008. godine do 2016. godine .. 23

Tablica 5.5. Broj noćenja od 2008. do 2016. godine u gradu Varaždinu..............................................24

Tablica 5.6. Ukupan broj dolazaka po mjesecima 2016. godine..........................................................25

Tablica 5.7. Swot analiza Špancirfesta.................................................................................................26

34
35