Metoda struja petlji Nastavnik:

prof. dr Irfan Turković

KZN za unutarnje konture: 𝑀 ∙ 𝑣 = 0
Matrica incidencije petlji i grana M ima dimenzije [Np x Nl].
Matrična jednačina napisana u skalarnoj formi ima oblik:
𝑁𝑙

෍ 𝑚𝑖𝑘 𝑣𝑘 = 0, za 𝑖 = 1,2,3, … , 𝑁𝑝
𝑘=1
Data jednačina sadrži Np nezavisnih, algebarskih jednačina sa Nl varijabli
stanja, napona grana vk (𝑘 = 1,2,3, … , 𝑁𝑝 ) gdje je
𝑁𝑝 = 𝑁𝑙 − 𝑁𝑛 + 1
Definirajmo pojam struje petlje jpi kao struju koja "obuhvata" petlju i, i
čiji je referentni smjer određen smjerom unutarnje petlje (obično smjer
kazaljke na satu). Struje petlji su virtualne varijable, koje u općem slučaju
nemaju fizikalno značenje i za koje ne vrijede Kirhofovi zakoni. Struje
grana i jednoznačno su određene pomoću struja petlji jp prema matričnoj
jednačini: 𝑖 = 𝑀 𝑇 ∙ 𝑗𝑝
što se jednostavno dokaže primjenom KZS na osnovu definicije struje
petlje.
Matrični metod struja petlji zasniva se na transformaciji struja grana u
struje petlji, što omogućava da se jednačine stanja izraze pomoću novih
varijabli stanja.
Pri izvodjenju novih jednačina stanja koriste se i jednačine stanja grana
(broj grana veći od broja petlji).
Rješavanjem novih (transformiranih) jednačina stanja mreže, koje se
nazivaju jednačine struja petlji izračunavaju se struje petlji jp, preko njih
struje grana i , a onda naponi grana v na osnovu jednačine:
𝑣 = 𝑅 ∙ 𝑖 + 𝑣𝑔 − 𝑅 ∙ 𝑖𝑔
Rješavanje rezistivnih mreža metodom struja petlji
Za mrežu koja sadrži Nl grana i Nn čvorova čiji graf G je planaran i
povezan, može se defnisati 𝑁𝑝 = 𝑁𝑙 − 𝑁𝑛 + 1 unutarnjih petlji. Za svaku
petlju defnira se struja petlje ( jpk ; 𝑘 = 1,2, … , 𝑁𝑝 ).Polazeći od jednačine
stanja grane k rezistivne mreže
𝑣𝑘 = 𝑅𝑘 ∙ 𝑖𝑘 + 𝑣𝑔𝑘 − 𝑅𝑘 ∙ 𝑖𝑔𝑘
izvodi se predhodno data matrična jednačina stanja grana
𝑣 = 𝑅 ∙ 𝑖 + 𝑣𝑔 − 𝑅 ∙ 𝑖𝑔
Matrica 𝑅 naziva se matrica otpora grana. Matrica 𝑅 je dijagonalna
matrica dimenzija [Nl x Nl] i u općem slučaju ima oblik:
𝑅1 0 ⋯ 0 ⋯ 0
0 𝑅2 0 ⋮ ⋯ ⋮
⋮ 0 ⋱ ⋮ … ⋮
𝑅 = 0 ⋯ ⋯ 𝑅 … 0
𝑘
⋮ ⋯ ⋯ ⋯ ⋱ ⋮
0 ⋯ ⋯ ⋯ ⋯ 𝑅𝑁𝑙
Množenjem matrične jednačine
𝑣 = 𝑅 ∙ 𝑖 + 𝑣𝑔 − 𝑅 ∙ 𝑖𝑔
sa lijeve strane matricom 𝑀 , uzimajući u obzir relaciju 𝑀 ∙ 𝑣 = 0,
nakon supstitucije vektora struja grana 𝑖 preko vektora struja petlji 𝑗𝑝
prema relaciji 𝑖 = 𝑀 𝑇 ∙ 𝑗𝑝 izvodi se matrična jednačina:
𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 𝑇 ∙ 𝑗𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑖𝑔 − 𝑀 ∙ 𝑣𝑔
Matrica 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 𝑇 je kvadratna matrica dimenzija [Np x Np], dok
su matrice 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑖𝑔 i 𝑀 ∙ 𝑣𝑔 Np-dimenzioni vektori.
Defnirajmo sljedeće matrice:
𝑧𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 𝑇 𝑒𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑖𝑔 − 𝑀 ∙ 𝑣𝑔
Gdje je 𝑧𝑝 matrica impedansi petlji a 𝑒𝑝 vektor napona petlji.
Tada matričnu jednačinu možemo pisati u obliku:
𝑍𝑝 ∙ 𝑗𝑝 = 𝑒𝑝
Ova jednačina se naziva jednačina struja petlji i sadrži Np nezavisnih,
linearnih algebarskih jednačina sa konstantnim koeficijentima.
Vektor struja petlji se određuje prema relaciji:
−1
𝑗p = Zp ∙ 𝑒𝑝
Struje grana se tada izračunavaju prema relaciji:
𝑖 = 𝑀 𝑇 ∙ 𝑗𝑝
a naponi grana, na osnovu izračunatih struja grana, prema relaciji:
𝑣 = 𝑅 ∙ 𝑖 + 𝑣𝑔 − 𝑅 ∙ 𝑖𝑔
 Transformacija mreža koje sadrže idealne strujne izvore
Ukoliko mreže sadrže grane sa idealnim strujnim generatorima, takve
mreže nije moguće rješavati opisanom metodom struja petlji, jer za ove
grane vrijedi Rj =Rig=∞. Tada nije moguće odrediti matricu Zp-1. Zbog
toga je neophodno izvršiti transformaciju strukture mreže, realokacijom
idealnih strujnih izvora. U transformisanoj mreži M1
eliminira se grana izmedju čvorova 1 i 2 (Gig = 0),
a idealni strujni generator ig predstavlja se preko
ekvivalentnih generatora, koji se lociraju paralelno
sa susjednim granama koje spajaju čvorove 1 i 2
(granama na putu izmedju čvorova 1 i 2.)
Pisanjem jednačina prema KZS jednostavno se dokazuju
da mreže M i M1 imaju iste jednačine.
Jednačine prema KZN su takodje identične što
znači da su mreže M i M1 ekvivalentne.
Nakon odredjivanja vrijednosti struja petlji u M1
mogu se odrediti struje petlji, a onda i naponi i
struje grana, u polaznoj mreži M.
PRIMJER: u kolu na slici
postoje dvije grane:
• jedna sa idealnim naponskim
generatorom ug
• druga sa idealnim strujnim
generatorom ig.

Sa slike vidimo da smo dobili kolo

koje ima jedan čvor i jednu
konturu manje u odnosu na
polazno kolo.
Naponi i struje ostalih grana neće
se promijeniti jer se jednačine
pisane po Kirhofovim zakonima
nisu promijenile.
 Direktno pisanje jednačina petlji
Na osnovu relacije 𝑍𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 𝑇 , analogno sa izvođenjem pravila
za direktno pisanje matrice admitansi čvorova, mogu se definisati pravila
za direktno pisanje vrijednosti elemenata zik matrice impedansi petlji 𝑍𝑝 .
1. Dijagonalni element 𝑧𝑖𝑖 izračunava se prema relaciji :
𝑁𝑙 𝑁𝑙
2
𝑧𝑖𝑖 = ෍ 𝑚𝑖𝑗 𝑅𝑗 𝑚𝑖𝑗 = ෍ 𝑚𝑖𝑗 𝑅𝑗
𝑗=1 𝑗=1
2 2
Budući da član 𝑚𝑖𝑗 može imati nenultu vrijednost 𝑚𝑖𝑗 = 1 samo
ako su petlja i i grana j incidentni možemo pisati :
𝑁𝑙

𝑧𝑖𝑖 = ෍ 𝑅𝑗
𝑗∈𝑖
Gdje predhodna jednačina označava sumu otpora svih grana j koje su
incidentne sa petljom i. Odavde se izvodi sljedeće pravilo :
Dijagonalni element 𝑧𝑖𝑖 predstavlja sumu otpora svih grana j
koje su incidentne sa petljom i.
Zato se član 𝑧𝑖𝑖 naziva sopstvena impedansa(otpor) čvora.
2. Vandijagonalni element 𝑧𝑖𝑘 izračunava se prema relaciji :
𝑁𝑙 𝑁𝑙

𝑧𝑖𝑘 = ෍ 𝑚𝑖𝑗 𝑅𝑗 𝑚𝑘𝑗 = ෍(𝑚𝑖𝑗 𝑚𝑘𝑗 )𝑅𝑗

𝑗=1 𝑗=1
Član (𝑚𝑖𝑗 𝑚𝑘𝑗 ) ima vrijednost 0 ako grana j nije incidentna sa jednom od
petlji i i k (pošto tada vrijedi 𝑚𝑖𝑗 = 0 ili 𝑚𝑘𝑗 = 0). Kada je grana
incidentna sa obje petlje, odnosno kada istovremeno pripada petljama i i
k tada vrijedi 𝑚𝑖𝑗 𝑚𝑘𝑗 = −1. Tada se može pisati :
𝑁𝑙

𝑧𝑖𝑘 = − ෍ 𝑅𝑗
𝑗∈𝑖,𝑘
Gdje predhodna jednačina označava negativnu sumu otpora svih grana j
koje su zajedničke petljama i i k. Prema tome vrijedi :
Vandijagonalni element 𝑧𝑖𝑘 predstavlja negativnu sumu
impedansi (otpora) grana 𝑅𝑗 , koje su zajedničke petljama i i k.
Za petlje koje nemaju zajedničku granu vrijedi 𝑧𝑖𝑘 = 0.
Zato se član 𝑧𝑖𝑘 naziva međusobna impedansa (otpor) petlji.
Elementi matrice napona petlji [𝑒𝑝 ] izračunavaju se prema sljedećem
postupku :
1. Mreža M se transformiše u mrežu M1 tako da se svi strujni generatori
predstave pomoću ekvivalentnih naponskih generatora generalisane
grane
2. Tada se elementi vektora [𝑒𝑝 ] za mrežu M1 izračunavaju na osnovu
jednačine
𝑒𝑝 = − 𝑀 ∙ 𝑣𝐺
korištenjem sljedeće relacije :
𝑁𝑙

𝑒𝑝𝑖 = − ෍ 𝑚𝑖𝑗 𝑣𝑔𝑗

𝑗=1
Odavde za transformisanu mrežu M1 izvodimo sljedeće pravilo:
Član 𝑒𝑝𝑖 vektora 𝑒𝑝 jednak je algebarskoj sumi napona
naponskih generatora u granama koje pripadaju petlji. Pri
tome se za naponske generatore čiji se smjer djelovanja
poklapa sa smjerom petlje usvaja pozitivan, a za generatore
čiji je smjer suprotan smjeru petlje, negativan predznak.
PRIMJER 12:
𝐸1 = 𝐸3 = 150 (𝑉) 𝐸2 = 𝐸5 = 100 (𝑉)
𝑅1 = 𝑅6 = 50 (Ω) 𝑅2 = 20 (Ω)
𝑅3 = 80 (Ω) 𝑅4 = 100 (Ω)
𝑅5 = 300 (Ω) 𝑅7 = 200 (Ω)
𝑅8 = 25 (Ω) 𝐸4 = 100 (𝑉)

Potrebno je odrediti napone grana i

struje u granama mreže koristeći metod struja petlji u matričnom obliku.

Orijentirani graf mreže

Matrica incidencije grana i petlji

1 1 0 0 0 0 0
0 0 1 −1 0 −1 0
𝑀 =
0 0 0 0 0 1 −1
0 −1 0 1 −1 0 0
Matrica otpornosti petlji može se odrediti
direktno ili analitički korištenjem relacije
𝑅𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 𝑇

𝑅1 + 𝑅2 + 𝑅3 0 0 −𝑅1
0 𝑅4 + 𝑅5 + 𝑅8 −𝑅5 −𝑅8
𝑅𝑝 =
0 −𝑅5 𝑅5 + 𝑅6 0
−𝑅1 −𝑅8 0 𝑅1 + 𝑅7 + 𝑅8
150 0 0 −50
0 425 −300 −25
𝑅𝑝 =
0 −300 350 0
−50 −25 0 275
𝑅2 + 𝑅3 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0
0 𝑅1 0 0 0 0 0 1 0 0 −1
0 0 𝑅4 0 0 0 0 0 1 0 0
0 0 0 𝑅8 0 0 0 𝑀 𝑇 =
𝑅 = 0 −1 0 1
0 0 0 0 𝑅7 0 0 0 0 0 −1
0 0 0 0 0 𝑅5 0 0 −1 1 0
0 0 0 0 0 0 𝑅 0 0 −1 0
 𝑅2 + 𝑅3 𝑅1 0 0 0 0 0
0 0 𝑅4 −𝑅8 0 −𝑅5 0
𝑀 ∙ 𝑅 =
0 0 0 0 0 𝑅5 −𝑅6
0 −𝑅1 0 𝑅8 −𝑅7 0 0

𝑅1 + 𝑅2 + 𝑅3 0 0 −𝑅1
𝑇 0 𝑅4 + 𝑅5 + 𝑅8 −𝑅5 −𝑅8
𝑅𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 =
0 −𝑅5 𝑅5 + 𝑅6 0
−𝑅1 −𝑅8 0 𝑅1 + 𝑅7 + 𝑅8

150 0 0 −50
0 425 −300 −25
𝑅𝑝 =
0 −300 350 0
−50 −25 0 275

Vektor napona petlji može se napisati direktno u obliku:

𝐸1 + 𝐸2 250
−𝐸3 − 𝐸4 −750
𝑒𝑝 = =
𝐸4 − 𝐸5 400
−𝐸1 −150
Vektor struja petlji može se odrediti koristeći relaciju
−1
𝑗𝑝 = 𝑅𝑝 ∙ 𝑒𝑝
0.0071 0.0002 0.0002 0.0013 250 1.5
0.0002 0.0060 0.0052 0.0006 −750 −2.5
𝑗𝑝 = ∙ =
0.0002 0.0052 0.0073 0.0005 400 −1.0
0.0013 0.0006 0.0005 0.0039 −150 −0.5
tako da se struje u granama mreže računaju kao 𝑖 = 𝑀 𝑇 ∙ [𝑗𝑝 ]
1 0 0 0 1.5 𝑖1
0 0 0 −1 2.0 𝑖2
1.5 𝑖3
0 1 0 0 −2.5
−2.5
𝑖 = 0 −1 0 1 ∙ = 2.0 = 𝑖4
−1.0 𝑖5
0 0 0 −1 0.5
−0.5 𝑖6
0 −1 1 0 1.5
0 0 −1 0 1.0 𝑖7
Naponi grana mreže računaju se kao 𝑣 = 𝑅 ∙ 𝑖 + 𝑣𝑔 − 𝑅 ∙ [𝑖𝑔 ]
100 0 0 0 0 0 0 1.5 −100 50 𝑣1
0 50 0 0 0 0 0 2.0 −150 −50 𝑣2
0 0 100 0 0 0 0 −2.5 150 −100 𝑣3
𝑣 = 0 0 0 25 0 0 0 ∙ 2.0 + 0 = 50 = 𝑣4
0 0 0 0 200 0 0 0.5 0 100 𝑣5
0 0 0 0 0 300 0 1.5 −500 −50 𝑣6
0 0 0 0 0 0 50 1.0 −100 −50 𝑣7
PRIMJER 13: Za mrežu na slici napisati matricu otpornosti petlji i
matricu napona petlji za naznačene unutarnje petlje
Rješenje
3𝑅 −𝑅 0
𝑅𝑝 = −𝑅 6𝑅 −𝑅
0 −𝑅 3𝑅
−𝐸
𝑒𝑝 = 2𝐸
−𝐸

PRIMJER 14: Za mrežu na slici odrediti struje u granama koristeći

metod struja petlji

𝑅1 = 25 (Ω) 𝑅2 = 10 (Ω) 𝜔𝐿 = 15 (Ω)

𝜔𝐶 = 0,2 (S) 𝑈𝑔 = −𝑗45 (𝑉) 𝐼𝑔 = 10 − 𝑗5 (𝐴)
 𝑅1 + 𝑗𝜔𝐿 −𝑗𝜔𝐿
𝑍𝑝 = 1
−𝑗𝜔𝐿 𝑅2 + 𝑗 𝜔𝐿 −
𝜔𝐶

25 + 𝑗15 −𝑗15
𝑍𝑝 =
−𝑗15 10 + 𝑗10
𝑅1 0 0 0
0 𝑗𝜔𝐿 0 0 −1 0
𝑇 −1 1 0 0 1 −1
𝑍𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑍 ∙ 𝑀 = ∙ 0 0 𝑅2 0 ∙
0 −1 1 1 0 1
1
0 0 0 −𝑗 0 1
𝜔𝐶
𝑅1 + 𝑗𝜔𝐿 −𝑗𝜔𝐿
25 + 𝑗15 −𝑗15
𝑍𝑝 = 1 =
−𝑗𝜔𝐿 𝑅2 + 𝑗 𝜔𝐿 − −𝑗15 10 + 𝑗10
𝜔𝐶

Vektor napona petlji može se odrediti direktno u obliku :

𝑈𝑔
−𝑗45
𝐸𝑝 = 𝐼𝑔 =
𝑗 25 + 𝑗50
𝜔𝐶
Vektor struja petlji određen je iz osnovne matrične relacije prema metodi
struja petlji :
−1
𝐽𝑝 = 𝑍𝑝 ∙ 𝐸𝑝
25 + 𝑗15 −𝑗15 −1
−𝑗45 −0.48 + 𝑗0.36 𝐽𝑝1
𝐽𝑝 = ∙ = =
−𝑗15 10 + 𝑗10 25 + 𝑗50 3.12 + 𝑗1.16 𝐽𝑝2
Tako da su struje u granama analizirane mreže određene kao:
𝐼 = 𝑀 𝑇 ∙ 𝐽𝑝
−1 0 0.48 − 𝑗0.36 𝐼1
1 −1 −0.48 + 𝑗0.36 −3.60 − 𝑗0.80 𝐼2
𝐼 = ∙ = =
0 1 3.12 + 𝑗1.16 3.12 + 𝑗1.16 𝐼3
0 1 3.12 + 𝑗1.16 𝐼4
Naponi grana mreže određuju se prema relaciji:
𝑉 = 𝑍 ∙ 𝐼 − 𝑍 ∙ 𝐼𝑔 + 𝑉𝑔

25 0 0 0 0.48 − 𝑗0.36 0 −j45 12.0 − 𝑗54.0

0 𝑗15 0 0 −3.60 − 𝑗0.80 0 0 12.0 − 𝑗54.0
𝑉 = ∙ − + =
0 0 10 0 3.12 + 𝑗1.16 0 0 31.2 + 𝑗11.6
0 0 0 −𝑗5 3.12 + 𝑗1.16 −10 + 𝑗5 0 −19.2 − 𝑗65.6
 Metod struja kontura
Ovo je generalizirana metoda struja petlji i kao takva predstavlja
fleksibilniji postupak rješavanja mreža
Stablo mreže predstavlja povezan subgraf mreže koji se dobije kada se
neke grane iz grafa isključe, a pri tome svi čvorovi u mreži ostanu
povezani. Grane u stablu ne obrazuju nijednu zatvorenu petlju i nazivaju
se grane stabla. Svako stablo sadrži Nn – 1 granu (Nn broj čvorova)
Za povezani graf može se definirati više subgrafova tipa stablo. Ako
povezani graf ima Nn čvorova i ako ne sadrži paralelne grane u općem
𝑁𝑛 −2
slučaju može se formirati 𝑁𝑛 subgrafova tipa stablo.
Stablo predstavlja jedinstven prost put između čvorova grafa mreže
Grane koje ne čine stablo grafa predstavljaju subgragf koji se zove
kostablo.
Svaka grana kostabla zajedno sa granama stabla formira jedinstveni
zatvoreni put koji se naziva kontura. Zato se grane kostabla nazivaju
spojnice. Ovako formirane konture nazivaju se fundamentalne konture
 Jednačine KZ za fundamentalne konture
Definiranje jednačina prema KZ za
fundamentalne konture ilustrovali smo na
primjeru grafa prikazanog na slici
Za graf sa slike vrijedi:
Nn = 5 n = Nn -1 = 4
Nl = 8 Nk = Nl – n = 4
Za izabrano fundamentalno stablo, grane:
5, 6, 7 i 8, subgraf kostablo sadrži 4 spojnice
grane 1, 2, 3 i 4.
Dakle broj kontura jednak je 4, odnosno broj kontura jednak je broju
unutrašnjih petlji 𝑁𝑘 = 𝑁𝑝 = 4
Za svaku konturu mogu se napisati jednačine ravnoteže napona grana
prema KZN. Pišu se za usvojeni referentni smjer konture, koji je
odredjen smjerom odgovarajuće spojnice. Tako za graf G smjerove
kontura I, II, III i IV odredjuju smjerovi spojnica 1, 2, 3 i 4 respektivno.
 𝑣1 −𝑣5 − 𝑣6 = 0 I kontura
𝑣2 + 𝑣5 − 𝑣6 + 𝑣7 + 𝑣8 = 0 II kontura
𝑣3 −𝑣6 + 𝑣7 + 𝑣8 = 0 III kontura
𝑣4 −𝑣6 + 𝑣7 = 0 IV kontura

Jednačine KZN za fundamentalne konture

predstavljaju sistem nezavisnih, linearnih,
homogenih algebarskih jednačina. Za graf G
matrična jednačina KZN ima oblik
𝑣1
𝑣2
1 0 0 0 −1 1 0 0 𝑣3 0
0 1 0 0 1 −1 1 1 𝑣4 0
∙ =
0 0 1 0 0 −1 1 1 𝑣5 0
0 0 0 1 0 −1 1 0 𝑣6 0
𝑣7
𝑣8
Matrica incidencije fundamentalnih kontura i grana
Definirajmo matricu incidencije fundamentalnih
kontura i grana [𝐵] čiji elementi 𝑏𝑖𝑘 su dati relacijama
ako kontura 𝑖 sadrži granu 𝑘
1,
i ako imaju saglasne smjerove
𝑏𝑖𝑘 = ako kontura 𝑖 sadrži granu 𝑘
−1,
i ako su im smjerovi suprotni
0, ako grana 𝑘 ne pripada konturi 𝑖
Matrica incidencije fundamentalnih kontura i grana [𝐵] ima dimenzije
Nk x Nl . Matrična forma predhodne jednačine:
𝐵 ∙ 𝑣 =0
U analiziranom primjeru numeracija grana je usvojena tako da grana
spojnica 1 formira konturu I, spojnica 2 konturu II itd. Općenito, ukoliko
numeraciju grana izabereno tako da se spojnice numerišu od 1 do Nk, pri
čemu k-ta spojnica formira k-tu konturu, grane stabla imaju numeraciju od
Nk+1 do Nl .Tada matrica [𝐵] ima formu:
𝐵 = 𝐼𝑁𝑘 𝐵𝑓
Gdje je 𝐼𝑁𝑘 jedinična matrica dimenzija 𝑁𝑘 × 𝑁𝑘
Analogno sa metodom petlji, prema KZS mogu se napisati jednačine
koje povezuju struje grana i i struje kontura jk , što odgovara linearnoj
transformaciji koordinata stanja. U matričnoj formi ova transformacija je
definisana relacijom:
𝑖 = 𝐵 𝑇 ∙ 𝑗𝑘
Iz predhodne jednačine za numeraciju grana kao u analiziranom primjeru
izvodimo sljedeće zaključke:
1. Struja grane spojnice jednaka je struji konture koju formira ta
spojnica, odnosno vrijedi 𝑖𝑗 = 𝑖𝑘𝑗 , za j = 1,2, … , Nk
Za razliku od struja petlji, struje kontura imaju fizikalno
značenje.
2. Struja grane stabla 𝑖𝑗 , za j = Nk + 1, … , Nl jednaka je algebarskoj
sumi struja kontura koje sadrže granu j.
Jednačine kontura se mogu izraziti i pomoću matrice C:
𝐼𝑁𝑘 𝐼𝑁𝑘
T
𝐶 = 𝐵 𝑇 = 𝐼𝑁𝑘 𝐵𝑓 = −− = −−
𝑇
𝐵𝑓 𝐶𝑓
Tada vrijedi 𝑖 = 𝐶 ∙ 𝑗𝑘 odnosno :
𝑁𝑝

𝑖𝑗 = ෍ 𝑐𝑗𝑖 𝑗𝑘𝑖
𝑖=1
Izvođenje metode kontura ilustrovaćemo na primjeru rješavanja
rezistivnih mreža. Pretpostavimo da rezistivna mreža ne sadrži idealne
strujne izvore. Polazeći od matrične jednačine ravnoteže generalisanih
grana:
𝑣 = 𝑅 ∙ 𝑖 − 𝑅 ∙ 𝑖𝑔 + 𝑣𝑔
uvažavajući jednačine prema KZN za konture 𝐵 ∙ 𝑣 = 0 i KZS,
izraženih preko struja kontura 𝑖 = 𝐵 𝑇 ∙ 𝑗𝑘 , analogno sa metodom
petlji, imamo:
𝑍𝑘 ∙ 𝑗𝑘 = 𝑒𝑘
𝑍𝑘 = 𝐵 ∙ 𝑅 ∙ 𝐵 𝑇 je matrica impedansi kontura, čije su dimenzije
𝑁𝑘 × 𝑁𝑘 i koja ima iste osobine kao i matrica impedansi petlji 𝑍𝑝 .
𝑒𝑘 = 𝐵 ∙ 𝑅 ∙ 𝑖𝑔 − 𝐵 ∙ 𝑣𝑔 je Nk-dimenzioni vektor napona
kontura, koji ima iste osobine kao i vektor napona petlji 𝑒𝑝 .
 Direktno pisanje jednačina kontura
Dijagonalni element 𝑧𝑖𝑖 izračunava se prema relaciji :
𝑁𝑙 𝑁𝑙
2
𝑧𝑖𝑖 = ෍ 𝑏𝑖𝑗 𝑅𝑗 𝑏𝑖𝑗 = ෍ 𝑏𝑖𝑗 𝑅𝑗
𝑗=1 𝑗=1

i on predstavlja sumu otpora svih grana koje su incidentne sa datom

konturom i.
Vandijagonalni element 𝑧𝑖𝑘 izračunava se prema relaciji :
𝑁𝑙 𝑁𝑙

𝑧𝑖𝑘 = ෍ 𝑏𝑖𝑗 𝑅𝑗 𝑏𝑘𝑗 = ෍(𝑏𝑖𝑗 𝑏𝑘𝑗 )𝑅𝑗

𝑗=1 𝑗=1

i on predstavlja sumu otpora grana koje su zajedničke konturama i i k.

Ukoliko su smjerovi kontura na zajedničkim granama saglasni, suma ima
pozitivan predznak. Za suprotne smjerove predznak sume je negativan.
Za konture koje nemaju zajedničku granu vrijedi 𝑧𝑖𝑘 = 0.
Elementi matrice napona petlji [𝑒𝑘 ] izračunavaju se prema sljedećem
postupku :
1. Mreža M se transformiše u mrežu M1 tako da se svi strujni generatori
predstave pomoću ekvivalentnih naponskih generatora generalisane
grane
2. Tada se elementi vektora [𝑒𝑝 ] za mrežu M1 izračunavaju na osnovu
jednačine
𝑒𝑘 = − 𝐵 ∙ 𝑣𝐺
korištenjem sljedeće relacije :
𝑁𝑙

𝑒𝑘𝑖 = − ෍ 𝑏𝑖𝑗 𝑣𝑔𝑗

𝑗=1
Član 𝑒𝑘𝑖 vektora 𝑒𝑘 jednak je algebarskoj sumi napona naponskih
generatora u granama koje pripadaju konturi. Pri tome se za naponske
generatore čiji smjer se poklapa sa smjerom konture usvaja pozitivan, a
za generatore čiji smjer je suprotan smjeru konture, negativan predznak .
 Matrični metodi rješavanja električnih mreža
Izbor matričnog metoda
Analogija između izvedenih metoda, koje su bazirane na transformaciji
varijabli stanja, izražena je relacijama:
𝑌𝑛 = 𝐴 ∙ 𝐺 ∙ 𝐴 𝑇 − za metod čvorova
𝑇
𝑍𝑝 = 𝑀 ∙ 𝑅 ∙ 𝑀 − za metod petlji
𝑍𝑘 = 𝐵 ∙ 𝑅 ∙ 𝐵 𝑇 − za metod kontura
Svi metodi, transformacijom varijabli stanja smanjuju broj varijabli:
• na 𝑁𝑝 = 𝑁𝑘 u metodima petlji i kontura
• na 𝑁𝑛 − 1 u metodi čvorova.
Ukoliko graf sadrži manje grana stabla od spojnica tada je efikasniji
metod napona čvorova.U suprotnom, efikasniji su metodi petlji i kontura.
Ukoliko mreža sadrži većinom strujne generatore jednostavnije je
primjeniti metod čvorova, a ukoliko sadrži naponske generatore metode
petlji ili kontura.
PRIMJER 15: Za mrežu istosmjerne struje na
slici poznate veličine su naponi naponskih
generatora, struja strujnog generatora i
otpornost. Koristeći metod struja kontura
odrediti sve struje u granama mreže.

Matrica incidencije grana grafa

prema fundamentalnim konturama
 Konturne struje se dobiju kao

Struje u granama kola su sada:

Primjer 16: Odrediti struje
u granama, te napone
grana mreže koristeći
metod struja kontura u
matričnom obliku.

ORIJENTIRANI GRAF
STRUJE GRANA MREŽE

NAPONI GRANA MREŽE