UPUTSTVO ZA UNOS PODATAKA U „POMOĆNU“ KNJIGU STALNIH SREDSTAVA

JAVNIH VODOVODNIH / KOMUNALNIH PREDUZEĆA

„Pomoćna“ knjiga stalnih sredstava treba da omogući javnim vodovodnim / komunalnim

preduzećima (JVP/JKP) da evidentiraju i procjene pojedinačne vrijednosti stalnih sredstava
(vodovodne i kanalizacione infrastrukture) koja im je povjerena na upravljanje, a koju trenutno
nemaju evidentiranu u glavnoj knjizi stalnih sredstava. Cilj je također da se izbjegnu nagle i
krupne promjene u zakonom propisanoj knjizi stalnih sredstava i posljedično obračunu
amortizacije istih, kada bi se trošak po ovom osnovu, a time i cijena usluge, imali brzi rast. U
slučaju da zakonom propisana knjiga stalnih sredstava već sadrži veliku većinu postojeće
vodovodne i kanalizacione infrastrukture, čija je vrijednost prilagođena današnjim
vrijednostima na tržištu, tada ova "pomoćna" knjiga nije potrebna i može se odmah pristupiti
ažuriranju zakonom propisane knjige.
„Pomoćna“ knjiga stalnih sredstava se sastoji od tri radna lista:
1) Knjiga stalnih sredstava - glavni dokument u koji se unose sve informacije o
objektima i uređajima postojeće vodovodne i kanalizacione infrastrukture i u kojem se
vrši izračun nabavne, odnosno trenutne vrijednosti imovine.
2) Katalog opreme i cijena – sadrži informacije o procijenjenoj vrijednosti izgradnje
vodovodne i kanalizacione mreže, uključujući objekte i uređaje (rezervoara, pumpnih i
prepumpnih stanica), prema materijalima, profilima, kategorijama iskopa, snazi
pumpnih agregata itd. Ove procjene se koriste pri izračunu nabavne, odnosno trenutne
vrijednosti imovine u prethodno navedenom listu;
3) Amortizacijske grupe sredstava – sadrži informacije o grupama stalnih sredstava
prema njihovom vijeku trajanja.
Unos pojedinačnih informacija o postojećoj vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi u
„pomoćnu“ knjigu stalnih sredstava, moguće je provesti na dva načina. Prvi način je da se unos
izvrši na temelju raspoložive projektne dokumentacije. Ukoliko takva dokumentacija postoji,
informacije se upisuju u kolone 1-14.

Drugi način je da se unos izvrši na temelju raspoloživih podataka o objektima i uređajima, te

da se na temelju procjene dođe do informacija o vrijednosti imovine. Te informacije se unose
u kolone 2, 3, 6, 7, 8, te od kolone 15 do kolone 26.
Unos podataka o objektima i uređajima za koje ne postoji projektna dokumentacija, potrebno
je izvršiti kroz zajednički rad tehničke i financijske službe JVP/JKP. Unos podataka treba izvršiti
kroz niz koraka čiji opis slijedi u nastavku.
KORAK 1: Identifikacija postojećih stalnih sredstava koja nisu uopće evidentirana u
glavnoj (zakonom propisanoj) knjizi stalnih sredstava
Ovaj korak podrazumijeva identifikaciju dionica vodovodne i kanalizacione mreže, objekata i
uređaja koji nisu uneseni u glavnu knjigu stalnih sredstava. Za ovaj zadatak je vrlo važna uska
suradnja tehničkih i financijskih službi unutar JVP/JKP. Tehnički tim treba na osnovu podataka
službe financija (liste uknjiženih stalnih sredstava), te postojećih podataka o ucrtanoj
vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, objektima i uređajima, da:
a) identificira elemente vodovodnog i kanalizacionog sistema koji su evidentirani u glavnoj
knjizi stalnih sredstava, odnosno1
b) identificira i izolira one elemente sistema koji nisu evidentirani u glavnoj knjizi stalnih
sredstava.

Elementi sistema koji Elementi sistema koji

JESU evidentirani u NISU evidentirani u
glavnoj knjizi stalnih glavnoj knjizi stalnih
sredstava sredstava

Na ovaj način, biće definirani elementi sistema koji nedostaju u glavnoj knjizi stalnih sredstava
i koje treba evidentirati u „pomoćnoj“ knjizi stalnih sredstava.

1 Pripremna aktivnost za izradu pomoćne knjige stalnih sredstava bi trebala da bude definiranje pojedinih cjevovoda
u kanalizacionom i vodovodnom sistemu i davanje naziva/šifri tim cjevovodima. Osnovni prijedlog označavanja je
uradio Konsultant u dostavljenim GIS / CAD crtežima.
KORAK 2: Unos informacija o stalnim sredstvima
Nakon što je tehnički tim na kartama obilježio elemente sistema koji su već uneseni u zakonom
propisanu knjigu stalnih sredstava, slijedi rad na identifikaciji stalnih sredstava koja nisu
evidentirana u postojećoj, zakonom propisanoj glavnoj knjizi stalnih sredstava. U tu svrhu,
potrebno je kreirati listu koja će sadržavati osnovne informacije i tehničke karakteristike stalnih
sredstava koja treba evidentirati. Sve potrebne informacije za kreiranje liste je potrebno
preuzeti iz „pomoćne“ knjige stalnih sredstava.
Na temelju kreirane liste, tehnički tim pristup prikupljanju i evidentiranju podataka o vodovodnoj
i kanalizacionoj mreži, te objektima i uređajima koji nisu evidentirani u zakonom propisanoj
glavnoj knjizi stalnih sredstava, a koje treba evidentirati u „pomoćnu“ knjigu stalnih sredstava.

Kada je formirana lista elemenata pojedinih sistema u kojoj su evidentirane potrebne tehničke
informacije, pristupa se unosu ovih informacija u „pomoćnu“ knjigu stalnih sredstava. Unos
podataka se zasniva na sljedećim principima:
1. Svako stalno sredstvo se unosi u svaki red samo jednom (npr. rezervoar, pumpni agregat,
dionica cjevovoda istog profila i materijala do izmjene neke od karakteristika (profila,
materijala i dr.).
2. Za svako stalno sredstvo se upisuje naziv (kolona 2), odabire vrsta sredstva (kolona 3),
određuje mjesto troška (kolona 6), jedinica mjere (kolona 7) i broj jedinica (kolona 8).
Ostala polja „pomoćne“ knjige stalnih sredstava ostaju prazna sve do kolone 15, sa kojom se
prelazi na naredni korak, odnosno procjenu vrijednosti stalnih sredstava.

KORAK 3: Procjena nabavne vrijednosti stalnih sredstava

U ovom koraku vrši se procjena ponovne nabavne vrijednosti stalnog sredstva. Informacije o
postojećoj vodovodnoj infrastrukturi se unose u kolone 16 – 19, a informacije o postojećoj
kanalizacionoj infrastrukturi u kolone 20 – 23. Prije nego se počne unositi informacije o
infrastrukturi, za svaku stavku je potrebno odabrati kategoriju iskopa u koloni 15 prema procjeni
kategorije tla u području gdje je izvršena ugradnja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Na
osnovu odabrane kategorije iskopa, pristupa se odabiru sljedećih informacija iz padajućih
izbornika:
 Vrste materijala i profil ugrađenih vodovodnih (kolona 16), odnosno kanalizacionih
cijevi (kolona 20);
 Cijene iskopa i ugradnje po dužnom metru vodovodnih cijevi (kolona 17), odnosno
kanalizacionih cijevi (kolona 21) prema prethodno definiranom profilu i materijalu; 2
 Objekata na vodovodnoj mreži (kolona 18) odnosno kanalizacionoj mreži (kolona 22);
 Jediničnu vrijednost objekata na vodovodnoj mreži (kolona 19), odnosno kanalizacionoj
mreži (kolona 23) u skladu sa katalogom opreme i cijena.

2U katalogu opreme i cijena u jediničnoj cijeni iskopa i ugradnje cijevi na vodovodnoj mreži su obuhvaćeni iskopi,
šahtovi, hidranti, ventili i muljni ispusti. Procijenjena jedinična vrijednost iskopa i ugradnje cijevi na kanalizacionoj
mreži uključuje i cijenu revizionih okana.
Kako bi se unijele odgovarajuće jedinične cijene za cjevovode, objekte i opremu prema
kategorijama iskopa, materijalima, profilima i snazi pumpnih agregata potrebno je odabrati
informacije iz radnog lista „Katalog opreme i cijena“.

Napomena: Nije dozvoljeno istovremeno unositi informacije o elementima sistema

vodosnabdijevanja i kanalizacije zajedno, kao niti unositi informacije za cjevovode i objekte u
isti red. Informacije se unose pojedinačno za vodovodne i kanalizacione cjevovode i objekte,
te se posebno odabiru njihove jedinične vrijednosti. Svako pojedinačno stalno sredstvo se
unosi u jedan red „pomoćne“ knjige stalnih sredstava.
Nakon što se iz padajućih izbornika odabere pojedinačni cjevovod prema materijalu i promjeru,
odnosno pojedinačni objekt ili uređaj prema njegovoj namjeni, u koloni 24 automatski će biti
izračunata njegova ukupna nabavna vrijednost, prema broju jedinica koje su unesene u koloni
8.

KORAK 4: Izračun kalkulatorne amortizacije i procjena sadašnje vrijednosti stalnih

sredstava
U ovom koraku se provodi izračun kalkulatorne amortizacije, te dolazi do procjene sadašnje
vrijednosti stalnih sredstava. Prva informacija koju je potrebno upisati u kolonu 25 je
procijenjeni vijek trajanja stalnog sredstva. Da bi procjena vijeka trajanja bila moguća, u
radnom listu „Amortizacijske grupe sredstava“, nalaze se grupe sredstava sa njihovom
gornjom i donjom granicom perioda eksploatacije (vijeka trajanja). Kada se upiše procijenjeni
vijek trajanja, slijedi unos informacije o procijenjenoj starosti objekta (kolona 26).
Unosom ove dvije informacije u kolone 25 i 26, završen je unos podataka potrebnih za
automatski izračun kalkulatorne amortizacije (kolona 27) i sadašnje vrijednosti stalnog
sredstva (kolona 28).

Napomena: Značajan broj objekata i uređaja kojima upravljaju JVP/JKP se nalazi na gornjoj
granici vijeka trajanja ili su prema vijeku trajanja prešli gornju granicu eksploatacije. Stoga je u
radnom listu „Amortizacijske grupe sredstava“ i koloni pod nazivom „Procijenjeno trajanje
stalnog sredstva“ omogućeno da se upiše korekcija vijeka trajanja i odredi maksimalni preostali
vijek trajanja do potpune amortizacije stalnog sredstva. Ovo je vrlo bitno ukoliko je stalno
sredstvo prešlo gornju granicu vijeka trajanja, a još uvijek se koristi za isporuku usluga,
odnosno za ostvarenje prihoda JKP. Tada JKP treba da izvrši ponovnu procjenu preostalog
vijeka trajanja prema trenutnom stanju stalnog sredstva, kako vrijednost ovog sredstva nakon
izračuna amortizacije ne bi bila negativna ili ravna nuli. Npr. za stalno sredstvo kojem možemo
objektivno produžiti vijek trajanja sa 50 na 75 godina (na osnovu procjene njegovog stanja),
dobiti ćemo preostali vijek trajanja od 25 godina, novi iznos kalkulatorne amortizacije za taj
period, te novu procjenu sadašnje vrijednosti stalnog sredstva.
KORAK 5: Prijenos stalnih sredstava iz „pomoćne“ knjige u glavnu knjigu stalnih
sredstava
Stalna sredstva JVP/JKP koja su na prethodno opisani način evidentirana u „pomoćnoj“ knjizi
stalnih sredstava, potrebno je postepeno prenijeti u glavnu knjigu stalnih sredstava JVP/JKP.
Pri tom, najveći izazov predstavlja utvrđivanje realne vrijednosti stalnog sredstva koje se unosi
u glavnu knjigu.
JVP/JKP može izvršiti procjenu vrijednosti i unos stalnog sredstva u glavnu knjigu stalnih
sredstava na sljedeće načine:
1. Prijenosom stalnih sredstava i njihove procijenjene vrijednosti iz „pomoćne
knjige“ stalnih sredstava (prema preporukama projekta MEG),
2. Na temelju vrijednosti stalnih sredstava iz projektne dokumentacije, odnosno količine,
mjere i ugovorene cijene nabavke za opremu i usluge koje su izvršene,
3. Angažiranjem vještaka za procjenu vrijednosti stalnih sredstava,
4. Imenovanjem komisije unutar JVP/JKP koja će izvršiti procjenu vrijednosti stalnih
sredstava.
Unos nepopisanih stalnih sredstava u glavnu knjigu stalnih sredstava ne mora biti izvršen u
kratkom roku, ako je taj popis dug i vrijednost značajna, u tom slučaju je potrebno napraviti
vremenski plan dopunjavanja ove knjige zaista postojećom infrastrukturom. Na odabir načina
procjene vrijednosti stalnih sredstava i unosa u glavnu knjigu stalnih sredstava, utječu brojni
faktori (postojanje projektne dokumentacije, cijena ugovorenih i izvedenih radova i nabavljene
opreme, cijena vještačenja imovine i dr.). Stoga je za odabir načina procjene presudna odluka
JVP/JKP.
Računovodstveno obuhvaćanje može uslijediti kao obuhvaćanje prijenosa stalnih sredstava
bez naknade. Za provedbu ovog knjiženja potrebno je prvo utvrditi fer vrijednost sredstava
koja se prenose (utvrđeno u „pomoćnoj“ knjizi stalnih sredstava).
Knjiženje se vrši na slijedeći način:
1. U aktivi se knjiži vrijednost dugotrajne materijalne imovine raspoređeno prema vrsti
sredstva (građevinski objekti, postrojenja i oprema),
2. U pasivi se knjiži odloženi prihod (dugoročni). U narednim godinama adekvatni dio
dugoročno odgođenog prihoda se preknjižava na kratkoročno odgođeni prihod koji se
sučeljava sa pripadajućim iznosom amortizacije svake vrste imovine koja je stečena
bez naknade.
Knjiženju bi trebala prethoditi Odluka JLS o prijenosu imovine na JVP/JKP bez naknade.