Program ZVUK za izracun zvucne

zaštite objekata visokogradnje

Prof.dr.sc. Ivica Kožar dipl.ing.grad.

1 Uvod u zvucnu zastitu

U trazenju suvremenih, jednostavnih i dovoljno tocnih propisa o zvucnoj zastiti, autori
su se odlucili za njemackim propisima, i to poglavito za DIN 4109/11.89 koji s
dodacima Beiblatt 1 zu DIN 4109 i Beiblatt 2 zu DIN 4109 cini cjelinu za izracun zvu
cnog otpora za zracni zvuk i za zvuk nastao unutar objekta (topot, buka instalacija i sl.).
Znacajan je i DIN 52210 koji, uz ostalo, definira referentne krivulje i postupke za
izracun srednjeg zvu cnog otpora i tako, zapravo, povezuje podatke iz propisa sa izra
cunom, ili mjerenjima,koji se temelje na podacima po opsegu u cestanosti od 100 Hz do
3200 Hz.
Kako hrvatsko zakonodavstvo jos nema propisane zone buke u gradovima, upotrijebljen
je i DIN 18005 za procjenu buke i zone bucnosti u kojoj se objekt nalazi, a na temelju
intenziteta prometa na prometnicama koje ga okruzuju.
Dokaz zvucne zastite zapocinje utvrivanjem uvjeta koje treba zadovoljiti, a temelje se
na vrsti ili namjeni objekta (stambena zgrada, radna ili mjesovita, skolska ustanova,
ljecilisni objekt, hotel ili pak obiteljske kuce u nizu), na polozaju objekta u odnosu na
izvore buke, najcesce prometnice, i o intenzitetu buke (na pr. kolicina vozila na
prometnici uz objekt), i na namjeni prostorije koju stitimo (prostorija za rad, boravak ili
odmor). Pri tome razlikujemo zastitu od zracnog zvuka (zvuk nastao izvan objekta i do
njega prenesen zracnim valovima) i od topota (zvuk nastao unutar objekta i prenosi se
vibracijama kroz elemente konstrukcije). Za stita od zvuka nastalog u instalacijama
objekta je obradena samo nacelno.

2 Karakteristike programa ZVUK

U ovom clanku se prikazuje program za elektronicko racunalo koji automatizira izracun
valjanosti zvucne izolacije prema DIN 4109/11.89 i Beiblatt 1 zu DIN 4109 i Beiblatt 2
zu DIN 4109 propisima, te jos DIN 18005 i DIN 52210. Uz DIN propise, za izradu
programa koristili smo se i literaturom navedenom na kraju clanka (uz nuzna
pojednostavljenja koja analiticki postupak zahtijeva). Naime, izra cun zvucnog otpora
akusticki jednoslojnih i akusticki dvoslojnih konstrukcija je slozen postupak koji
umnogome ovisi o stvarnim parametrima u objektu i tocni se rezultati mogu dobiti samo
mjerenjem. No, tako tocni rezultati i nisu potrebni u fazi projektiranja objekta, nego
samo ukoliko se tijekom upotrebe uoci potreba za sanacijom zvucne izolacije, te su
autori misljenja da usvojeni postupak pruza sasvim zadovoljavajucu procjenu zvu cne
izolacije objekta, posebno sto se rezonatne frekvencije uzimaju u obzir pri izracunu.
Korisnik programa moze eksperimentirati s raznim parametrima konstrukcije i vrlo brzo
nauciti sto je povoljno, a sto ne za zvucnu izolaciju objekta. Mogucnost grafickog
prikaza daje programu posebnu vrijednost jer omogucuje uvid u ponasanje konstrukcije
na raznim ucestalostima zvuka, te ukazuje na znacaj koincidencije i rezonancije (ciji je
upliv bez grafickog prikaza nemoguce procijeniti).
Iako je racunski postupak jednostavan, misljenja smo da je zna cajno sto program
omogucuje izracun upliva otvora (zapravo, bilo kakvih kombinacija konstrukcija
razlicitog zvucnog otpora) na zvucnu izolaciju od zracnog zvuka. Naime, tako korisnik
brzo mo ze nauciti kako je velik znacaj raznih otvora u zidu.
Relativno slozene zavisnosti zvucne izolacije za topot o raznim vrstama plivajucih
podova i obloga s bilo koje strane medukatne konstrukcije program odreduje potpuno
automatski.
Rezultate izracuna su tekstualni, u vidu opisa uvjeta i rezultata, i graficki, u vidu
dijagrama koji prikazuju vrijednost zvucnog otpora (dB) ovisno o ucestalosti zvuka
(Hz) i moguce ih je pohraniti na disk (disketu) ili odmah ispisati na pisac. U prilogu na
kraju je primjer ispisa rezultata.
Program je nacinjen u tehnici "prozora" za MS-DOS operativni sistem i nakon glavnog
menija, otvaraju se podmeniji koji dalje imaju "prozore" za upis podataka i za naredbe
za izracun. Po meniju se krecemo ili kursorskim tipkama i tipkom [TAB] ili
pomicanjem misa. Dovoljno je iz glavnog menija oznaciti zeljenu aktivnost i pritisnuti
[RETURN] (ili lijevu tipku na misu), i pojavit ce se novi meni za upis podataka i daljnje
moguce aktivnosti. Ukoliko u meniju treba definirati da li se nesto zeli ili ne, najcesce
za to postoje predvideni kvadrati ili zagrade() unutar kojih treba postaviti oznaku,
pritiskom na tipku [SPACE] ako se zeli aktivirati ta mogucnost.
Tocka menija O ISPISU nista ne ispisuje, nego se tamo zadaju parametri za ispis (na
pisac ili disk, sa ili bez kontrolnih znakova za masna slova itd.).

Sl.1. Glavni meni programa ZVUK

3 Uvjeti dokaza zvucne zastite

Pojavljuju se nakon odabira tocke UVJETI u meniju i definira stupanj zvucne zastite
koji trebamo postici za nas objekt.
Za vanjske konstrukcije trebamo podatak o vanjskoj buci, pa zadajemo broj vozila na
prometnici uz objekt i udaljenost osi prometnice od naseg objekta. Na temelju tih
podataka, program prema DIN 18005 odreduje vanjsku buku (od 30 do preko 70 dB) i
dalje, prema DIN 4109 zonu zvucne zastite (od I do VII).
Za unutrasnje konstrukcije je mjerodavna vrsta objekta i namjena prostorije koju stitimo
od buke. Iz ponudenog izbora objekata i prostorija, biramo onu koja nam odgovara, a
program "odgovara" sa minimalnom propisanom zvucnom zastitom u dB.

Sl.2. Meni za izracun uvjeta zvucne zastite.

zeljenu vrstu objekta treba oznaciti tako da je uz njega crna to cka (tipka [SPACE]).
Vrstu konstrukcije korisnik sam bira iz ponudene tablice koja unutar "prozorcica" klizi
gore-dole (kursorske tipke je pomicu).
Po izlasku iz ovog menija, izracunati podaci se automatski prenose u tabele za upis
podataka i izracun zracnog zvuka i topota.
Ukoliko aktiviramo ispis, dobit cemo uvjete koji vrijede na nas objekt uredno ispisane
(preporucuje se da je to pocetni dio ispisa zvucne zastite u projektu).

4 Zastita od zracnog zvuka

Minimalni uvjeti koje treba zadovoljiti su vec odredeni u meniju UVJETI i upisani na
odgovarajuca mjesta; korisnik samo treba odabrati vrstu (pregradna ili vanjska) i tip
(jednostruka ili dvostruka) konstrukcije i upisati podatke o masi konstrukcije (UPIS
PODATAKA ), povrsini i zvucnom otporu otvora, ako ga ima (OTVOR ), a za vanjsku
konstrukciju jos dodati omjer vanjske povrsine i povrsine poda prostorije (KOREKCIJA
).

Sl.3. Meni za izracun zvucnog otpora konstrukcije za zra cni zvuk.

Ako je korisnik odabrao pregradnu konstrukciju, tocka KOREKCIJA ce automatski

nestati iz menija, da bi se ponovo pojavila tek kad korisnik odabere vanjsku
konstrukciju.
U pocetku na meniju su rezultati uvijek nula (0) i mora se odabrati opcija IZRACUN da
bi se pojavile prave vrijednosti (na taj na cin ce rezultati uvijek odgovarati zadanoj
konstrukciji). Rezultati na meniju prikazuju samo srednje vrijednosti zvucno otpora,
potpuni rezultat je zapravo graficki prikaz koji se pokaze na ekranu (raspodjela zvucnog
otpora po ucestalostima od 100 Hz do 3200 Hz i kriticne frekvancije), a kopija slike na
papir se dobije pritiskom na tipku [kopiraj].
Ispis rezultata ispisuje, osim ulaznih parametara, samo srednju vrijednost zvucnog
otpora, sa i bez uticaja otvora (ostakljenja), a i uticaj korekcije se ispisuje ako je
odabrana konstrukcija vanjska!
5 Otvori na zidovima

Sl.4. Uzimanje u obzir otvora pri izracunu zvucnog otpora.

Vrlo cesto imamo slucaj da konstrukcije kojima stitimo prostore od buke imaju na sebi
vrata ili prozore ili slicne dijelove koji imaju razlicit zvucni otpor od ostatka zida. Takvi
"otvori" znacajno oslabljuju zvucnu izolacionu moc i vrlo je va zno da ih uzmemo u
obzir pri izracnu. To radimo tako da odaberemo tocku OTVOR u meniju i tamo upisemo
potrebne podatke (povrsina cijelog zida i povrsina otvora i zvucni otpor otvora). Za
puna vrata obicno je zvucni otpor od 25 dB do 32 dB, a za ostakljene prozore i vrata
imamo malu listu koja nam pomaze tako da daje zvucni otpor ovisno o vrsti ostakljenja:
jednostruko termoizolaciono staklo na jednostrukom prozorskom krilu, dva stakla na
prozoru "krilo na krilo" ili termoizolaciono staklo i jos jedno obi cno staklo na prozoru
"krilo na krilo" ili na dva odvojena prozorska krila. Rezultati idu od 25 dB do 45 dB,
ovisno o debljini stakla i razmaku izmedu njih (za postizanje otpora viseg od 45 dB su
potrebne posebne akusticke konstrukcije, uglavnom zbog brtvljenja dodirnih tocaka).
Da bi podaci iz tablice bili valjani, prozori moraju imati vrlo kvalitetno izvedeno
brtvljenje dodirnih tocaka.
Podaci ne uzimaju u obzir zvucne mostove na kutijama za rolete; njih treba posebno
obraditi kao otvore sa zvucnim otporom od 25 dB do 35 dB (tocna vrijednost zvucnog
otpora kutije za rolete bi trebala biti dostavljena uz prozore kao atest!).
Mozemo uzeti u obzir do dva razlicita otvora na jednom zidu. No, svim otvorima koju
su jednaki, povrsina se jednostavno zbroji, ograni cenje na dva otvora se odnosi na
razne vrste otvora!
Prilikom ispisa rezultata iz tocke ZRAcNI ZVUK automatski se ispisuju i podaci o
otvorima, ako su njihove povrsine vece od nule!

Sl.5. Primjer rezultata izracuna zida.

6 Zastita od zvuka topota

Minimalna propisana razina zastite je vec upisana kad smo upisivali podatke u tocku
UVJETI, stoga je dobro drzati se redosljeda odabira tocaka menija iz ovih uputa, te prvo
obraditi UVJETE!
Kako se kod analize konstrukcija na zvuk topota mjeri kolicina zvuka koja prolazi kroz
konstrukciju, a ne koliko konstrukcija zadr zava" zvuka, to ovdje, za razliku od zracnog
zvuka, veci broj znaci slabiju izolacionu moc konstrukcije.
Korisnik moze dodati uvjet da medukatna konstrukcija ima zvucnu oblogu s donje
strane, da ima plivajuci pod i da ima zvucno upijajucu oblogu s gornje strane (na pr.
tepih). Pri tome se kod plivajucih podova pretpostavlja da imaju estrih odredene mase
koji se nalazi na zvucno upijajucem sloju dinamickog modula stisljivosti od barem 50
MN/m3 (ili manje). Za posebne zvucno upijajuce podloge moguce je postici za jos oko 7
dB bolje rezultate (s " < = 10 MN/m3).
Upijajucu podlogu korisnik sam bira iz ponudene tablice koja unutar "prozorcica" klizi
gore-dole (odabrana podloga je na podlozi druge boje, ne treba pritisnuti RETURN niti
tipku na misu).
Treba napomenuti da konstrukcija zadovoljava kad je njen otpor za 2 dB manji od
minimalno zahtijevanog (takva je definicija u DINu, umjesto da su minimalnu razinu
zastite podigli za 2 dB).
Ispis iz ove tocke daje rezultate za zvucni otpor konstrukcije na topot.

Sl.6. Izracun zvucnog otpora konstrukcije za topot.

Nekoliko primjera modula dinamicke stisljivosti (deblji slojevi obicno imaju bolje
karakteristike, tj. manji modul):
- drvena strugotina 25 mm, 9 mm staklena vlakna, 110 kg/m3 ... 6 MN/m3
- drvene daske 13 mm s osloncima u tockama, masa 230 kg/m3 ... 147 MN/m3
- isto, samo s osloncima po cijeloj povrsini, ... 1080 MN/m3
- ploce od staklenih vlakana 10 mm, masa 150 kg/m3 ... 20 MN/m3
- ploce od staklenih vlakana 15 mm, masa 100 kg/m3 ... 9 MN/m3
- kokosova vlakna, sloj 20 mm, masa 90 kg/m3 ... 9 MN/m3
- plutena piljevina, jedan sloj, 8 mm ... 139 MN/m3
- plutena piljevina, 2 sloja, 10 mm ... 61 MN/m3
- celuloza ne bitumenizirana, 5 mm debljine ... 133 MN/m3
- filz debljine 6 mm i mase 150 kg/m3 ... 62 MN/m3
- obicni styropor debljine 13 mm i mase 100 kg/m3 ... 175 MN/m3
- posebno obradeni styropor, debljina 10 mm ... 17 MN/m3
7 Buka nastala u instalacijama
Buka nastala u instalacijama unutar objekta je obradena samo nacelno. Misli se na buku
uzrokovanu liftovima, cjevovodima za vodu ili centralno grijanje, ventilacionim
kanalima. Radi se o tome da ugradena oprema mora odgovarati standardima propisanim
u DIN 52218 (i drugima), sto se dokazuje odgovarajucim atestima prilikom tehnickog
prijema objekta (uglavnom ventili i koljena na cijevima moraju biti projektirani tako da
mogu udovoljiti trazenim zahtjevima). Iz navedenih razloga nema puno smisla raditi
neke izracune prilikom projektiranja uobicajenih objekata visokogradnje.
Stoga izbor tocke INSTALACIJE u meniju ispisuje ovakav tekst kao napomenu koju
treba uvrstiti u projekt (obicno je to zadnji tekst u opisu izracuna zvucne zastite objekta
visokogradnje, nakon sto su vec sve druge konstrukcije izracunate na zracni zvuk i
topot).

8 Pomocni opisni tekst

U meniju postoji posebna tocka TEH.OPIS koja sluzi revidentu za pojasnjenje pojedinih
elemenata izracuna. Jednostavno, omogucuje dodavanje proizvoljnog teksta u ispis
rezultata izracuna. Naime, ako zelimo nesto posebno naglasiti ili objasniti, ta nam to cka
menija omogucuje da u ispis ubacimo dodatni tekst. Mozemo upisati do 5 redova teksta
po zelji i ispisati ga gdje zelimo.
Tekst se ispisuje naredbom ISPIS na ono mjesto u ispisu koje je u tom trenutku na redu.
Ako odaberemo samo NASTAVAK, bez ISPIS ni sta se nece ispisati (ni u jednoj drugoj
tocki menija naredba ISPIS ne poziva ovaj tekst)!
Postupak mozemo ponoviti koliko god puta zelimo i svaki put sa istim ili drugacijim
tekstom.

9 Literatura
1 DIN 4109/11.89, schallschutz im Hochbau", Beiblatt 1 zu DIN 4109, Beiblatt 2 zu
DIN 4109, Beuth Verlag GmbH, 1989.
2 Schallschutz, Anforerdung, Nachweise, Berechnungsverfahren und Bauakustische
Prüfungen", DIN-Taschenbuch, Beuth Verlag GmbH, 1990.
3 Fahy, F., sound and Structural Vibration, Radiation, Transmition and Response",
Academic Press, 1985.
4 Crocker, M.J., Kessler,F.M., "Noise and Noise Control", Volume II, CRC Press, Inc.,
1982.
5 Croome, D.J., "Noise, Buildings and People", Pergamon Press, 1977.
Napomena: Program je brizljivo nacinjen i ispitan i autori ga i sami koriste u svom radu, ali autori ne
preuzimaju nikakve posljedice nastale upotebom ovog programa, ni moralne ni materijalne. Svaki
korisnik samostalno odgovara za svoje rezultate izracuna!