subverzivac

Povremenik za nove emancipacijske borbe • broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • besplatan primjerak
www.subversivefestival.com
Adrienne
Roberts
Rodna uvjetovana
10. SUBVERSIVE FILM FESTIVAL
prekarnost
Igrana konkurencija / Dokumentarna konkurencija / Kratkometražna
konkurencija / Retrospektiva (Voljeni i odbačeni) / Hommage (Raymundo
privatizirane
Gleyzer i Cine de la Base) / Louis Armand: Videologija 1&2 / Raymond Bellour: društvene
Međuslika - fotografija, film, video reprodukcije:
rodno uvjetovano
SUBVERSIVE FORUM/KONFERENCIJA siromaštvo i
Costas Lapavitsas, Adrienne Roberts, James K. Galbraith, G.M. Tamás, Mira
država
Bogdanović, Boris Buden, Joachim Becker, Zoltán Pogátsa, Kenneth Haar,
Gianluca Solera, Arsen Oremović...

ŠKOLA SUVREMENE HUMANISTIKE

Toni Prug, KatarinA peović Vuković, Morana Miljanović, Dragan Markovina, Karlo
Vujeva, Rada Borić, Igor Grozdanić, Ivana Radačić, Ankica Djukić, Mladen
Iličković,Nataša Marin...

James K.
Galbraith
Politička ekonomija
globalizacije,
razvoj
Wild r nejednakosti
Dream e
la nagradaodje
Svečana d umentarni
n a jb o lj i ig ni, dok lm
ra
za tražni fi
i kratkome nja u 21.00,
. sv ib
Nedjelja, 14 uropa
kino E

Costas
Lapavitsas
Financijalizacija i
novac kao odnos -
primjer Grčke

10.Subversive Mira Bogdanović

Liberalizam 19.
stoljeća kao

Festival
ideološko
utemeljenje
poretka
nejednakosti u 21.
stoljeću

02. — 20. 05. 2017.

Kino Europa ★ KIC

Europska ljevica protiv G.M. Tamás

Ljevica i novi
pokreti -

novog svjetskog (ne)reda

mobilizacije u
postsocija-
lističkim državama

Mladi Karl Marx Stilistica Politika, priručnik za upotrebu

Raoul Peck, Njemačka/ Olivier Assayas, Francuska/ Fernando León de Aranoa, Španjolska,
Francuska/Belgija, 2017., 118’ Njemačka, 2016., 105’ 2016., 120’
2 subverzivac
10. Subversive
Festival: Europska
ljevica: Protiv
novog svjetskog
(ne)reda
Uredništvo
U
svojim je potragama
za alternativama
“postneoliberalnom
društvu” David
Harvey proglasio je kapitali-
stičku proizvodnju i distribu-
ciju duboko nemoralnom i
destruktivnom uz radikalni
zaključak: “Divlji kapitalizam
treba biti priveden na suđenje
zbog zločina prema čovječno-
sti kao i zbog zločina protiv
prirode”. Zadaća revolucio-
narne ljevice, u godini stote
obljetnice Oktobarske revolu-
cije” i 150 godišnjice objavlji-
vanja Marxova “Kapitala” i
dalje je – govoriti, pisati i bori-
ti se za jedan drugačiji svijet.
10. Subversive Festival
pokušat će to učiniti barem
jednim dijelom i ove godine, u
bogatom trotjednom
programu od 2. do 20. svibnja.
Festival će ugostiti više od 100
intelektualaca, umjetnika, fil-
maša i aktivista iz cijeloga svi-
jeta na nekoliko lokacija: u Ki-
nu Europa i Kulturno infor-
mativnom centru (KIC) te
Fakultetu političkih znanosti,
Ekonomskom i Filozofskom
fakultetu u Zagrebu i Rijeci.
Očekuju nas tri program-
ska bloka: od 2. do 6. svibnja u
KIC-u festival počinje dru-
gom u nizu regionalnih kon-
ferencija EUROPOLY,
multidisciplinarnim
projektom udruga Bijeli val
(Hrvatska), Krokodil (Srbija),
Crvena (Bosna i Hercegovina)
i BLOCKFREI (Austrija). Na-
mjera je projekta istražiti i
mapirati intenzivan društve-
ni, kulturni i umjetnički utje-
caj koji je taj dugotrajni val mi-
gracija ostavio kako na zemlje
zapadnog Balkana, tako i na
zemlje koje su najčešće pred-
stavljale finalnu destinaciju
migranata. Okosnica i polazi-
šna točka projekta jest EURO-
POLY – The European Union
Identity Trading Game, umje-
subverzivac
Br. 06, svibanj 2017., Ovo izdanje dio je projekta 10. Subversive Festivala • IZDAVAČ: Udruga Bijeli val, Ilica 203a, HR-10000 Zagreb; info@subversivefestival.com /
www.subversivefestval.com • ODGOVORNI UREDNIK: Nikola Devčić • GLAVNA UREDNICA: Karolina Hrga • UREDNIŠTVO: Dina Pokrajac, Martin Beroš, Karlo Vujeva • PRIJEVOD:
Dina Pokrajac, Karlo Vujeva • LEKTURA: Petra Bušelić, Sebastijan Blazinarić, Katarina Kosić • VIZUALNI IDENTITET, DIZAJN I LAYOUT: Ruta • TYPOGRAPHY: Maple (PTF), Le
CorbusierStencil (Lineto), Porta (Nikola Đurek) • TISAK: Tiskara Zagreb • NAKLADA: 10000
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
tnička instalacija srpsko-au-
strijskog umjetnika Dejana
Kaludjerovića inspirirana
društvenom igrom Monopoly
koja preispituje položaj imi-
granata u EU-u, kao i samu
ideju EU-a te jaz između idea-
la i prakse.
Nastavak slijedi Subversi-
ve Film Festivalom, od 7. do
14. svibnja u kinima Europa i
KIC, s preko 50 naslova i
natjecateljskim programom
filmova koji će se natjecati za
nagradu Wild Dreamer. 10.
Subversive Film Festival: De-
set godina slobodnog filma
otvara se u nedjelju, 7. svibnja
u 20 h u kinu Europa, igranim
filmom Mladi Karl Marx (La
jeune Karl Marx) haićanskog
artivista i bivšeg ministra kul-
ture Raoula Pecka o ranim
Marxovim danima i rađanju
Komunističke lige. Od
filmova u natjecateljskom
programu izdvajamo
dokumentarni film Politika,
priručnik za upotrebu
(Política, manual de instrucci-
ones) redatelja Fernanda
Leóna de Aranoe koji ulazi u
madridsku središnjicu Pode-
mosa i kamerom proviruje iza
njezinih kulisa. U psiholo-
škom trileru Stilistica (Perso-
nal Shopper) jednog od naj-
cjenjenijih suvremenih fran-
cuskih sineasta Oliviera As-
sayasa, njegova nova muza
Kristen Stewart uhvaćena je
u bizarnoj (spiritističkoj)
seansi s misterioznim
entitetom koji je proganja.
Osim natjecateljskog, i ove
godine čeka nas bogat popra-
tni program. U ovogodišnjem
Hommageu prisjećamo se ar-
gentinskog dokumentarnog
filmaša i političkog aktivista
Raymunda Gleyzera kojeg je
1976. godine otela i ubila vojna
hunta, zajedno s desecima
tisuća tzv. desaparecidos. Gle-
yzer je osnivač Cine de la Ba-
se (Kino baze) militantne
grupe koja je imala bliske veze
s grupom Cine Liberación
Fernanda Solanasa i tzv.
Trećim filmom (Tercer Cine)
kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih.
U suradnji s Goethe-insti-
tutom, posebni program po-
svećujemo i retrospektivi
njemačkog filma iz Adenau-
erove ere, nazvanoj Voljeni i
odbačeni, a koja pokriva raz-
doblje od 1949. do 1963. godi-
ne. Riječ je o filmovima koje je
elitistička kritika osporavala i
odbacivala, no ispod njihove
površine kuhaju itekako
moćne subverzije. Program
posvećen jednom od najozlo-
glašenijih i najmanje istraže-
nih perioda njemačke kine-
matografije ekskluzivno je
prikazan u sklopu prošlogodi-
šnjeg Međunarodnog film-
skog festivala u Locarnu. Cije-
njeni filmski kritičar i selektor
Olaf Möller za naš je festival
posebno odabrao deset
filmova, pet dijalektičkih
parova s jednom zajedničkom
temom i dvije različite vizije,
istočnonjemačke (DDR) i
zapadnonjemačke (BRD).
U goste nam dolazi i filmo-
log Louis Armand koji će
predstaviti Videologiju, prvi i
drugi svezak svoje trodijelne
kritike ideologije realizma.
Louis Armand voditelj je Cen-
tra za kritičku i kulturalnu te-
oriju na Karlovu sveučilištu u
Pragu.
Cijena ulaznice za projek-
cije natjecateljskog progra-
ma u kinu Europa iznosi 20
kn, a za ostale projekcije u ki-
nu Europa i Dokukinu KIC
ulaz je slobodan.
Za kraj festivala očekuje
nas teorijska poslastica – s tri-
desetak predavanja, okruglih
stolova i panel rasprava u
sklopu festivalske konferenci-
je, Subversive foruma te Me-
diteranskog i AlterEkonom-
skog foruma kao i Škole
suvremene humanistike, od
10. do 15. 5. u prostorijama
Kulturno informativnog
centra. Radi se o interdiscipli-
narnom obrazovnom ciklusu
koji će ove godine obuhvatiti
teme iz područja ljudskih pra-
va, političke i ekonomske teo-
rije, zajedničkih dobara te fe-
minističke teorije. Najveća
“zvijezda” ovogodišnje konfe-
rencije svakako je jedna od
najznačajnijih postkejnzijana-
ca James K. Galbraith, savje-
tnik američkog predsjedničk-
og kandidata Bernieja Sander-
sa, predsjednik Association
for Evolutionary Economics
(Međunarodnog udruženja za
evolucijsku ekonomiju) te
profesor ekonomije na sveuči-
lištu Austin u Teksasu, koji će
na festivalu održati predava-
nje 15. svibnja u 21 sat, u Kino
Europa na temu ekonomskog
rasta i ulozi procesa financija-
lizacije kroz prizmu političko-
-ekonomske situacije u SAD-
-u te izbora Donalda Trumpa.
Veliki gost AlterEkonom-
skog foruma ove je godine i
Više informacija možete pronaći na linkovima:
subversive festival: http://www.subversivefestival.com/
facebook: https://www.facebook.com/subversivefestival
Costas Lapavitsas, profesor
ekonomije na prestižnom
School of Oriental and Afri-
can Studies, University of
Londonu, član grčkog parla-
menta i zagovornik izlaska
Grčke iz Eurozone, čiji je fo-
kus znanstvenog rada usmje-
ren na krizu potonje s nagla-
skom na financijalizaciju. Po-
sebno nam je zadovoljstvo u
sklopu AlterEkonomskog fo-
ruma najaviti i gostovanje
marksističke feministkinje
Adrienne Roberts s Odsjeka
za međunarodne studije
Sveučilišta u Manchesteru,
koja se bavi feminističkom i
međunarodnom političkom Katarina Peović Vuković
ekonomijom te rodno
uvjetovanom prekarnom po- Što je Kapital za nas?
D
zicijom privatizirane društve-
anas kada slavimo
ne reprodukcije kao i već do-
150 godina Kapitala,
bro znane ekonomiste poput
zapravo slavimo ob-
Joachima Beckera i Zoltána
javljivanje njegova
Pogátsu. Od gostiju na Medi-
prvog sveska koji Karl Marx
teranskom forumu treba iz-
priređuje i objavljuje 1867. go-
dvojiti Gianluca Solera, koji
dine (druga dva su objavljena
će ove godine uz naše partne-
nakon Marxove smrti, a prire-
re Centar za mirovne studije i
dio ih je Friedrich Engels, dru-
Centar za ženske studije pred-
gi 1885., a treći 1894. godine).
staviti Mediteranski forum i u
Usporedbe radi, samo godinu
Rijeci u sklopu projekta Rije-
nakon objavljivanja Kapitala
ka 2020 Europska prijestolnica
će na zagrebačkom glavnom
kulture. Uz Miru Bogdanović,
trgu biti postavljena bista gro-
političku sociologinju i povje-
fa Josipa Jelačića, u Marxovim
sničarku s dugogodišnjim su-
očima, reakcionara koji je s
radničkim stažom na Među-
ostalim generalima po Europi
narodnom institutu za soci-
gasio vatre 1848., te tako osi-
jalnu historiju (IISG) u Am-
gurao drugo poluvrijeme po-
sterdamu, kao jedno od va-
sustaloj Habsburškoj monar-
žnih imena Konferencije iz-
hiji. Iako ustanci širom Europe
dvajamo i mađarskog filozofa
1848. nisu donijeli plodove
i marksista Gáspára Miklósa
kojima se Marx nadao, upravo
Tamása. U moru događanja
je ta povijesna epizoda pota-
treba izdvojiti i panelske po-
knula revolucionarnu misao.
slastice na temu jezika i nacio-
Ukoliko Marxovu vjeru u
nalizma sa Tomislavom Lon-
revolucionarno gibanje nasu-
ginovićem, Borisom Bude-
prot reakcionarnom pokretu u
nom, Snježanom Kordić i
Habsburškoj monarhiji uzme-
drugima, uz moderaturu Dra-
mo kao polazišnu točku, onda
gana Markovine te premijeru
socijalizam na ovim prostori-
filma o gašenju kultnog
ma predstavlja oblik iskuplje-
satiričko-političkog tjednika
nja. Jugoslavenski socijalizam,
Feral Tribuna riječkog
uz sva zastranjenja, u svojem
autorskog tandema Marine
temelju ima marksističku mi-
Baričević i Saše Stanića, uz
sao i ovu temeljnu Knjigu.
razgovor Pere Mrnarevića s
Kapital ipak nije knjiga koja
Viktorom Ivančićem, Pre-
je mogla puno toga reći socija-
dragom Lucićem, Borisom
lističkim ekonomistima, je-
Dežulovićem i Borisom Pa-
dnostavno zato, jer to prije
velićem te kratki film Arsena
svega kritika kapitalističkog
Oremovića Hassan uz razgo-
načina proizvodnje. Marx je
vor Tvrtka Jakovine s
uopće malo konkretnih savje-
aktivistima AYS-a, Hassa-
ta dao o komunističkoj ekono-
nom Haidarom Diabom i
miji i privredi jer i nije imao
drugima.
na umu analizu alternativne
Od promocija knjiga izdva-
političke ekonomije. Zbog to-
jamo važan prijevod Stipe
ga je Kapital nama, danas i
Ćurkovića “Uvod u Marxovu
ovdje, kada restauriramo Jela-
kritiku političke ekonomije”
čiće, mađarone, kao i pripa-
autora Michaela Heinricha, a
dne društveno-političke od-
radi se o jednom od najrele-
nose, važniji nego što je to bio
vantnijih i najčitanijih uvoda
socijalističkim samoupravlja-
u Marxa. O knjizi razgovaraju
čima. Kapital je nama ono što
Stipe Ćurković, Dean Duda i
je za Krležu početkom dvade-
Marko Kostanić.
setog stoljeća bio Lenjin i Ok-
Na sve programe Među-
tobarska revolucija – svjetlo na
narodne konferencije, Sub-
kraju tunela.
versive Foruma, Mediteran-
Iako je Marx cijelog svojeg
skog foruma i Škole suvre-
života očekivao političko-eko-
mene humanistike ulaz je
nomsku revoluciju, kao što je
slobodan. ★
Gramsci svoj život posvetio
tumačenju zašto do revolucije
nije došlo, ona pojavljuje tek
nakon njegove smrti, počet-
kom 20. stoljeća, djelomično

potaknuta i njegovim Kapita-
lom. (Ruski prijevod prvog
sveska Kapitala pojavio se već
1872.) Druga polovica 20. sto-
ljeća pak Marxovo je doba, jer
je tada čak svaki četvrti od de-
set stanovnika na Zemlji živio
pod vladom koja se smatrala
marksističkom, uključujući i
našu. Kraj tih eksperimenata
rezultira rezignacijom i ustoli-
čenjem poretka koji je francu-
ski filozof Alain Badiou naz-
vao “kapitalo-parlamentariz-
mom”. To je razdoblje kada
prevladava uvjerenje da tražiti
nešto bolje – znači tražiti ne-
što gore. Socijalističkom eks-
perimentu se suprotstavlja li-
beralna reprezentativna de-
mokracija kao oblik vladavine
koji predstavlja “manje zlo”.
Stagnacija traje preko četrde-
set godina u kojima je kako se
često kaže “lakše zamisliti kraj
svijeta nego kraj kapitalizma”.
Kao rezultat ekonomske
krize 2008. godine javljaju se
kritike koje ukazuju na manj-
kavosti liberalne demokracije.
Djelomično, te su kritike i sa-
me ograničene ideološkim
okvirom kojeg prokazuju – in-
dividualističkim poimanjem
svijeta koje ne može dobaciti
dalje od kritike “pohlepnih
kapitalista”, a kao alternativu
ponuditi “kapitalizam s ljud-
skim licem”. Kapital je tako te-
meljna knjiga koja omogućava
da se ne zapada u ovakva poje-
dnostavljenja, jer se ona i
otvara (u predgovoru prvog
izdanja) idejom da je “greška”
kapitalizma strukturalna, a ne
osobna i individualna. Kako
će na tragu toga reći Mark Fis-
her, kojeg smo izgubili upravo
u ovoj simboličnoj godini,
moramo priznati da su kapita-
listi, ponekad, divni ljudi.
No što danas Hrvatska mo-
že naučiti iz Kapitala? Zemlje
koje su industrijski razvijeni-
je pokazuju onima manje raz-
vijenima sliku njihove vla-
stite budućnosti, piše Marx u
spomenutom pregovoru. Ia-
ko je Marx previdio moć peri-
ferije u socijalnim prevratima
i revolucijama, ova primjedba
stoji po pitanju političke eko-
nomije. Hrvatska danas živi
američku, britansku i njemač-
ku povijest. Ova se teza može
najbolje dokazati uzmemo li
u usporedbu formiranje klase
namještenika u Weimarskoj
Njemačkoj oko 1930. godine
prošlog stoljeća, koju je najbo-
lje opisao Sigfried Kracauer u
knjizi Namještenici, i današnju
klasu korporacijskih namje-
štenika u domaćim teleko-
munikacijama, marketinškim
agencijama i Agrokorima, Ja-
mnicama i Coca-Colama.
Ta klasa službenika kao i
more prekarijatskih radnika,
iako toga sami često nisu svje-
sni, zahtijevaju literaturu koja
bi im dala uvid u nejednakost
koju žive, računicu prema ko-
joj imperativi učinkovitosti
zbog kojih gube zdravlje, pri-
liku za osnivanje porodice i
bilo kakvu ozbiljnu sigurnost
koja se proglašava privilegi-
jom, ravnaju njihovim životi-
ma. S druge strane, istovreme-
no se oblikuje kasta privilegi-
ranih, onih koji imaju sve, no
oni za razliku od ovog novog
oblika radništva, navodno,
Obljetnica 150 godina Kapitala
“preuzimaju rizike”, riskiraju
svoj kapital, a ponekad i
ozbiljno riskiraju da im bude
dosadno, da se osjećaju neu-
spješno, da njihova očekivanja
ne budu ispunjena i sve što uz
njihovu mitologiziranu ka-
stvu ide.
Zato se treba prisjetiti da
danas slavimo objavljivanje
kompasa koji, pored ostalih
stvari, tumači i to zašto nadni-
ca nikada ne može biti prave-
dna naknada onima koji ne-
maju što uložiti osim svojeg
rada, te zašto onaj koji ulaže
kapital očekuje da će se taj ka-
pital oploditi na račun neko-
ga, a ne, kako to buržoaska
ekonomija danas želi prikaza-
ti, oploditi na opću korist. Ka-
da bi jedna takva knjiga kao
što je Kapital postala relevan-
tna literatura novoj nadničar-
skoj klasi, mnogo što bi posta-
lo jasnije, a medijski disemi-
nirana ideologija o imperati-
vima učinkovitosti, okretanja
kotača kapitala, odgovornosti
najnižih i rizicima hrabrih po-
duzetnika, prozirna
demagogija.
Što je uopće Kapital?
Kapital je kritika političke
ekonomije. No interpretaci-
je što to zapravo znači kreću
se na razmeđu od kritike zna-
nosti ekonomije (Heinrich,
primjerice), do kritike u kan-
tovskom smislu i utemelje-
nja spoznajne teorije (Žižek
u Sublimnom objektu ideologi-
je). Marx u Kapitalu istražuje
kapitalistički način proizvo-
dnje. Marxa međutim, kako
već u predgovoru prvog izda-
nja napominje, ne zanima po-
vijest kapitalizma niti kapita-
lizam u nekom konkretnom
razdoblju i okolnostima. Ia-
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Takva “radna teorija vrijednosti” je kod
Marxa apstrahirana pitanjem robne forme
same. Ono što je buržoaskim
ekonomistima (Ricardu, Smithu i drugima)
bilo samorazumljivo, da roba poprima
oblik vrijednosti, Marx – postavlja u
središte svojih istraživanja.
ko su historizirana čitanja Ka-
pitala česta, pa se i kritika Ka-
pitala često svodi na histori-
zaciju i odbacivanje zbog pro-
mjena do kojih dolazi u suvre-
menom dobu, Marx u pred-
govoru jasno upućuje na to da
ga zanimaju opći zakoni, ono
što je u svakom sustavu isto,
nužnosti bez kojih jedan su-
stav ne možemo nazvati ka-
pitalističkim. Isto je i sa sin-
kronijskim presjekom, Marx
upućuje da se analiza može
raditi na engleskom kapitaliz-
mu, no da je apstrakcija nužna
kako bi se ta analiza primi-
jenila na njemački kapitali-
zam. Zbog toga je kritika Mar-
xa kao “prevladanog” novim
načinom proizvodnje, navo-
dnim nestankom radničke
klase, ili specifičnim uvjetima
u kojima se pojedini kapitali-
zam razvija (kako je to najbo-
lje pokazao na primjeru post-
kolonijalizma Vivek Chibber)
- promašena.
Svakako se na tom stupnju
apstrakcije koja je zanimala
Marxa može govoriti o Kapita-
lu, odnosno Marxovoj kritici
političke ekonomije, i kao
spoznajnoj teoriji. Iako iz-
među marksista vlada ne-
sklad u nekim pitanjima, svi
se i tu zapravo slažu iako često
stvari nazivaju različitim ime-
nima. Primjerice i Michael
Povremenik za nove emancipacijske borbe
Heinrich, pripadnik tzv. No-
vog čitanja Marxa (Neue Marx
Lektüre) priznaje kako Marx u
svojoj kritici političke ekono-
mije nije htio kritizirati samo
pojedine teorije, već cjeloku-
pno polje političke ekonomi-
je, kategorijalne pretpostavke
cijele jedne znanosti, a takva
temeljita kritika započinje već
i od najapstraktnije kategorije
političke ekonomije – vrije-
dnosti. Zašto ta sadržina uzi-
ma taj oblik? Marx ne kritizira
rezultate političke ekonomije,
nego način na koji ona posta-
vlja sama pitanja.
Na to su sustavno upozora-
vali i slovenski marksistički
lacanovci (Dolar, Zupančić,
Žižek). U prvom svesku Kapi-
tala se daje, a u trećem uokvi-
ruje, Marxova radna teorija
vrijednosti, a kroz analizu
robne forme – značenja robe
kao mreže društvenih vrije-
dnosti, postvarenja (reifikaci-
je) društvenih odnosa poput
razmjene i robne proizvodnje
koji se smatraju prirodnima,
dok sama forma tih odnosa
nosi neko značenje. Vrije-
dnost nije inherentna, ona je
stvar društvenih odnosa. Već
je Adam Smith zaključio kako
je vrijednost robe određena
vremenom koje je potrebno
da bi se ta roba proizvela. Ta-
kva “radna teorija vrijednosti”
subverzivac 3
je kod Marxa apstrahirana pi-
tanjem robne forme same.
Ono što je buržoaskim ekono-
mistima (Ricardu, Smithu i
drugima) bilo samorazumlji-
vo, da roba poprima oblik vri-
jednosti, Marx – postavlja u
središte svojih istraživanja.
Danas je osobito važno
obraniti Marxovu radnu teori-
ju vrijednosti od široko rašire-
nih argumenata kako je ona
zastarjela ili zbog dominacije
usluga nad materijalnim proi-
zvodima, kao i prijelaza s ma-
terijalne na nematerijalnu
proizvodnju. Razlika između
materijalnih objekata i usluga
samo je razlika materijalnog
sadržaja. No pitanje radi li se
pritom o robi ili ne, isključivo
je pitanje njihovog društve-
nog oblika: razmjenjuju li se
te stvari i usluge ili se ne raz-
mjenjuju? Drugim riječima to
je pitanje robne forme. Dru-
štveni oblik određuje danas
gotovo sve sfere života kao ro-
be i iako se čini da u svojoj ne-
materijalnosti usluge mijenja-
ju svoj pojavni oblik, tomu ni-
je tako sve dok se one poja-
vljuju u formi robe.
Društveni se odnosi poput
razmjene i robne proizvodnje
u političkoj ekonomiji “natu-
raliziraju” ili “postvaruju”,
odnosno društvene se odnose
kao odnose među robama
shvaća kao prirodne. Danas je
s Marxom potrebno takve od-
nose shvatiti kao “ludost”, a s
Marxom otkriti što se krije iza
te sablasne predmetnosti ili
“tajnog svojstva” robe.
Marx je ugovor za knjigu
koja će postati Kapital s izda-
vačem potpisao čak tri godine
prije europskih revolucija,
1845. godine, da bi ugovor bio
razvrgnut zbog niza probije-
nih rokova. Nacrt od čak 800
stranica, koji je kasnije kratio,
nastao je pak samo za šest
mjeseci. Mali dio svojeg istra-
živanja Marx odlučuje objaviti
već 1859. godine pod naslo-
vom Prilog kritici političke eko-
nomije sa važnim predgovo-
rom koji daje uvid u metodu
(a za koji je Stuart Hall rekao
da predstavlja najvažnije stra-
nice Marxova opusa). Marx je
bio autor poznat po tome da je
neprestano prekrajao svoje ra-
dove, pisao predgovore i bilje-
ške, kao i stilizirao svoj tekst.
Striktno govoreći tek je pred-
govor prvog izdanja prvog
sveska Kapitala napisan upra-
vo prije 150 godina.
A tamo stoji podsjetnik da
je Perzej stavljao kapu na gla-
vu kako bi se učinio nevidljiv
u borbi protiv čudovišta, a da
mi navlačimo kapuljaču “pre-
ko ušiju i očiju da bismo mogli
poricati da čudovište postoji.”
Ako je jednu lekciju važno na-
učiti iz Kapitala onda je to ta
lekcija skidanja kapuljače, ko-
prene, ili mrene koja stoji na
našim očima. I konačno, kraj
tog predgovora kaže da treba
slijediti napomenu velikog Fi-
rentinca: “Segui il tuo corso, e
lascia dir le genti!” Firentinac
je Dante Aleghieri, a izreka
upozorava da treba slijediti
svoj put, bez obzira što ljudi
govore. Nije li jedino tako mo-
guće prevladati kob sustava
koji se čini besmrtnim? ★
4 subverzivac
Predstavljamo goste:
James K. Galbraith
Budućnost ljevice u Europi
N
akon zapanjujućeg
ishoda referenduma
o Brexitu, David Ca-
meron, George Os-
borne i Nigel Farage su bivši,
uskočila je navodno-talentira-
na Theresa May, umjesto da
dobije nogu Boris Johnson je
promaknut, mjere štednje su
na čekanju, kamatne stope
smanjene, nejednakost je na-
jednom postala problem oko
kojega se Torijevci angažiraju,
a Nicola Sturgeon pojavljuje
se kao državnica koja bi po-
tencijalno mogla spasiti Uje-
dinjeno Kraljevstvo, ali i bri-
tansko članstvo u Europskoj
uniji.
Dođe vam da se zapitate:
kako biste glasovali da ste
znali da će stvari ovako
ispasti?
U međuvremenu, britan-
ska Laburistička stranka poto-
nula je u prljavu bitku za li-
derstvo, jer su srednjostruja-
ški i bleristički parlamentarci
pokrenuli puč protiv radikal-
no lijevog vođe stranke Jere-
myja Corbyna, kojega je iza-
bralo članstvo. Čini se vjeroja-
tnim da će Corbyn opstati, za-
hvaljujući snažnom kontrana-
padu i izbornom sistemu koji
je naslijedio od Eda Miliban-
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
da. No u ovom trenutku sama
bitka ilustrira irelevantnost
Laburista – a stoga i cjeloku-
pne ljevice izvan Škotske – za
sva pitanja koja se tiču moći ili
politike u Ujedinjenom
Kraljevstvu.
Građanski rat na britanskoj
ljevici ima paralele diljem Eu-
rope, a radikalno-lijevi pokre-
ti ponovno otkrivaju toplu vo-
du: njihovi su najžešći nepri-
jatelji upravo njihovi srednjo-
strujaški rivali. U Grčkoj je
uspon SYRIZA-e, “Koalicije
stranaka radikalne ljevice”
nastupio na štetu PASOK-a,
Pan-helenističkog Socijali-
stičkog Saveza. U Španjolskoj,
Unidos Podemos prvenstve-
no je nastupio kao izazov za
PSOE; no podbacio na izbori-
ma prošloga lipnja. U Portu-
galu je Bloc Izquierda rastao
kako je Socijalistička Partija
opadala; tri lijeve stranke tre-
nutno se nalaze u nelagodnoj
koaliciji zahvaljujući činjenici
da je vođa socijalista sin ko-
munista iz Goe. U Njemačkoj
postoji Die Linke. U Italiji su
socijalisti već odavno nestali,
no potpuno srednjostrujašku
post-komunističku Demo-
kratsku partiju sada prijeti is-
tisnuti kvazi-lijevi Pokret 5
zvjezdica. U Francuskoj, izni-
mno, Socijalisti kolabiraju bez
ičije pomoći, a pritom još ne
postoji radikalno-lijeva poli-
tička alternativa, usprkos ma-
sovnom otporu vladinim eko-
nomskim programima.
Uspon radikalno-lijevih
opcija samo četvrt stoljeća na-
kon “kraja povijesti” rezulti-
rao je duhovnom krizom sre-
dnje struje. Prije nekoliko de-
setljeća, doimalo se plauzibil-
nim kada su se lideri poput
Tony Blaira, Gerharda Schroe-
dera i (nešto kasnije) Georgea
Papandreoua predstavljali kao
moderna generacija. Oni su
bili formirani unutar okvira
ekonomske i ideološke trans-
formacije, u eri Margaret
Thatcher i Ronalda Reagana
te trijumfa Zapada u Hla-
dnom ratu. Odbili su socijali-
zam staroga kova i podrezali
državu blagostanja. Nastavili
su europski projekt, prihvatili
liderstvo Sjedinjenih Američ-
kih Država i priklonili se slo-
bodnom tržištu. Istovremeno
su propagirali široku liberali-
zaciju društvenog života,
uključujući jačanje reproduk-
tivnih prava, prava homose-
ksualaca, rasne, etničke i reli-
giozne raznolikosti te slobode
kretanja. Upravo je to bilo ono
što je (u velikoj mjeri) defini-
ralo mainstream kao progresiv-
ni; oni su na taj način dodali
lakirni sloj društvenog iz-
jednačavanja povrh ubrzano
rastuće ekonomske
nejednakosti.
Međutim, povijest nije za-
vršila. Nova europska genera-
cija doživljava slobodu kreta-
nja, društvene dobitke i rodne
slobode kao ireverzibilne
činjenice; ona dolazi iz inter-
nacionaliziranih sveučilišta i
živi zajedničku, europsku kul-
turu. Ona je u velikoj mjeri re-
ligijski tolerantna, čak i u tre-
nutku kada je sve više konzer-
vativnih muslimanskih zaje-
dnica diljem Europe. Izazov
koji je definira klimatske su
promjene – prioritet koji su
starije generacije zanemarile.
Ta je generacija svjedočila Bu-
shevoj eri, ratovima u Afgani-
stanu, Iraku, Libiji i Siriji, a sa-
da i valu izbjeglica iz tih po-
dručja. Nova europska gene-
racija ne vjeruje da su Sjedi-
njene Američke Države priro-
dni vođa svijeta. Ona je pretr-
pjela rastuću nejednakost,
proživjela financijsku krizu i
ne vjeruje da su tržišta magič-
na. Njezino ekonomsko isku-
stvo obilježeno je stagnaci-
jom, raspadom, prekarnošću,
štednjom i nezaposlenošću.
Nekadašnja modernost fleksi-
J
ames K. Galbraith
(1952) profesor je na
Sveučilištu u Texasu i
jedan od najpoznatijih su-
vremenih heterodoksnih
ekonomista. Istraživač je i na
Levy ekonomskom institutu
Bard College-a te član izvr-
šnog odbora Svjetske eko-
nomske asocijacije. Studirao
je na Harvardu (B.A., 1974), a
doktorirao na Yaleu (PhD,
1981). Dobitnik je Marshallo-
ve stipendije za King’s Colle-
ge, Cambridge. 2010. godine,
izabran je na Accademia
Nazionale dei Lincei. 2012.
bio je predsjednik Asocijacije
za evolucijsku ekonomiku.
2014. dobio je Leontijevljevu
nagradu za doprinose razvi-
janju i širenju ekonomske
misli. 2015. bio je savjetnik Y.
Varoufakisu u grčkoj vladi, a
2016. B. Sandersu u predsje-
dničkoj kampanji. Sin je
slavnog John Kennetha Gal-
braitha i brat Petera Galbra-
itha, prvog veleposlanika
SAD-a u Hrvatskoj.
Uz navedeno, nositelj je i
UTIP (University of Texas
Inequality Project) istraži-
vačkog projekta, koji za cilj
ima mjerenje i objašnjavanje
nejednakosti dohodaka di-
ljem svijeta. Uslijed i nakon
financijske krize, istaknuo se
snažnim kritikama Wa-
shingtonskog konsenzusa i
politika slobodnog tržišta,
nudeći zauzvrat postkejnzi-
janska rješenja.
bilnosti, poduzetništva i glo-
balizacije više se ne doima
atraktivnom.
Jaz između lijevog centra i
radikalne ljevice reflektira se
u različitosti političkog dis-
kursa. Slogani poput “inklu-
zivnog prosperiteta”, “zaje-
dničkog rasta” te “jači zaje-
dno” britanske kampanje za
ostanak u EU pogađaju nijan-
se lijevog centrizma; u među-
narodnoj sferi uvriježena je
sintagma “humanitarna in-
tervencija”. Radikalna ljevica,
pak, želi konkretnu akciju, od-
govornost te, ako je to mo-
guće, mir: zaustavljene ovrhe,
financiranje javnih usluga, za-
tvaranje korumpiranih ban-
kara, prizemljenje dronova i
povlačenje vojnih trupa. Ra-
dikalima su riječi poput “neo-
liberalno” i “mjere štednje”
predmet borbe. Trgovinski
sporazumi su jedna točka pri-
jeloma; sudbina Palestine je
druga. To su bojne linije; razli-
ke su nepomirljive pa se stoga
i borba nužno odvija oko
kontrole.
U Britaniji je vodstvo radi-
kalnih snaga, više-manje slu-
čajno preuzeo samozatajan
parlamentarac iz redova stare
Nove Ljevice, s korijenima u
politici 1960-ih. U Grčkoj je to
učinio mladi građevinski in-
ženjer, kojem je neko vrijeme
asistirao samoprozvano “ne-

predvidljivi marksistički”
profesor ekonomije. U Špa-
njolskoj, još mlađi profesor
političkih znanosti. U Italiji,
komičar. Stoga za etablirane
političare postoji još jedan
problem: smjer radikalne lje-
vice ni u kojem slučaju ne pro-
izlazi iz njihovih vlastitih kla-
snih i društvenih krugova.
Dakle, radikali za njih pred-
stavljaju egzistencijalnu
prijetnju.
Geografske i institucional-
ne dimenzije upotpunjuju jaz.
Radikalna ljevica pojavila se
kao ozbiljna snaga prvo u Grč-
koj, zatim u Španjolskoj, Por-
tugalu te Italiji – odnosno, na
europskom jugu koji je obilje-
žen krizom. Usto, ona ima ba-
zu na razini određenih lokal-
nih vlasti, uključujući Barce-
lonu, Napulj, Torino, a sada i
Rim. Lijevi se centar, pak,
ukopao u Westminsteru, Pari-
zu i Berlinu gdje se nalazi u
velikoj koaliciji s konzervativ-
cima, a prije svega u Bruxelle-
su. Upravo iz Bruxellesa može
pomoći u trans-nacionalnim
kampanjama protiv radikal-
nih pokreta.
Kolaps grčke ekonomije iz
2015. godine doveo je po prvi
put na vlast radikalno lijevu
vladu. Ta je vlada imala pro-
gram, grčki narod znao je ka-
ko on glasi i SYRIZA je, osvo-
jivši tek oko 35% glasova na iz-
borima, uživala potporu jav-
nosti od oko 80%. Sam pro-
gram bio je umjeren, u potpu-
nosti kapitalistički, s ambici-
jom promjene tek određenih
politika koje su nametnule
europske institucije i MMF, a
čija je provedba u Grčkoj očito
polučila disfunkcionalnim i
destruktivnim rezultatima.
Međutim, Grci nisu uspjeli
osigurati podršku lijevih cen-
trista na vlasti u Italiji, Nje-
mačkoj i Francuskoj. Europska
centralna banka bila je angaži-
rana da pritisne grčku ekono-
miju, zaprijetivši da će srušiti
grčke banke – a tu je prijetnju i
osobno u Ateni u kasnom si-
ječnju 2015. isporučio Jeroen
Dijsselbloem, socijalistički
ministar financija Nizozem-
ske i predsjednik Eurogrupe,
vijeća ministara financija
eurozone.
U srpnju 2015., grčka je vla-
da kapitulirala, prepustivši u
potpunosti uzde nacionalne
ekonomske politike u ruke
svojih kreditora, kako je sve
do danas – politike likvidacije,
ovrha, bankrota i brzinskih
privatizacija, što obuhvaća i
prekrasnu grčku obalu koja je
dosad bila javno dobro. (Oso-
bito ponižava što kreditori
imaju pravo nominirati preds-
jedavajućeg u privatizacijskoj
komisiji.) Jasna namjera ove
politike jest podčiniti Grke i
zastrašiti glasače u drugim dr-
žavama članicama, uključu-
jući one u Španjolskoj i Portu-
galu. Taj pokušaj u pravilu nije
uspio, jer su radikali u Južnoj
Europi nastavili dobivati na
značaju na izborima u Portu-
galu, Španjolskoj i Italiji. No,
uspio je potisnuti odlučnost
Podemosa i Bloca Izquierde;
tako da u ovom trenutku naj-
aktivnije pobune na europ-
skom kontinentu dolaze s de-
snice. Radikalni vulkan tinja,
ali zasad još nije eruptirao.
Radikalna ljevica trenutno
je osujećena u djelovanju i
suočena sa strateškim izbo-
rom. Jedna opcija je razvrgnu-
ti Europske uniju, u nadi da će
u državama koje su netom na-
pustile uniju glasači na izbori-
ma dati povjerenje ljevici,
oslobodivši se teških okova
mjera štednje, koje su im na-
metnuli iz Bruxellesa i Fran-
kfurta. Ova strategija poznata
je kao Lexit. Njezina prednost
leži u razočaranju brojnih gla-
sača iz radničke klase europ-
skim institucijama, činjenici
koja je jasno vidljiva u zaokre-
tu okruga koji tradicionalno
glasaju za Laburističku stran-
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Povijest nije završila. Nova europska
generacija doživljava slobodu kretanja,
društvene dobitke i rodne slobode kao
ireverzibilne činjenice; ona dolazi iz
internacionaliziranih sveučilišta i živi
zajedničku, europsku kulturu.
ku diljem Engleske i Walesa
prema opciji Brexita na
referendumu.
No opcija Lexita suočena je
sa sljedećim problemom: do-
minantni anti-europski po-
kreti uopće nisu lijevo nastro-
jeni; njih čine ekstremne
stranke radikalne desnice – od
otvoreno nacističke Zlatne
zore u Grčkoj do britanskog
UKIP-a i Nacionalne Fronte u
Francuskoj. Dakle, snage Lexi-
ta nalaze se u neugodnom sa-
vezništvu s političkim nativi-
stima, ksenofobima i neofaši-
stima. Postoje razlozi za boja-
zan da će radikalna desnica
nakon izlaska iz Europske
unije prva doći na vlast i pot-
kopati demokratska jamstva,
koja djelomično proizlaze iz
europskog prava koje čuva po-
tencijal naknadnih progresiv-
nih pobjeda. Ovaj proces je
već poodmakao, čak i unutar
Europe, primjerice u Poljskoj i
Mađarskoj; a predstavlja po-
tencijalnu prijetnju demo-
kratskoj stabilnosti čak i u
Francuskoj.
Alternativa za radikalnu
ljevicu je da na sebe preuzme
zadaću definiranja koheren-
tnog pan-europskog progra-
ma za demokratski razvoj sa-
me Europske unije. Pokret za
demokraciju u Europi do 2025.
godine – DiEM25 – postavio si
je konkretne ciljeve. Neki su
skromni ali neposredni, cr-
peći dijelom iz američkih re-
formskih modela iz 1970-ih
godina, poput zahtjeva za
otvorenim sastancima, s tran-
Povremenik za nove emancipacijske borbe
skriptima i web-prijenosima,
ili zahtjeva da Europski parla-
ment ima moć potvrđivanja
imenovanja na značajne pozi-
cije, poput one u Europskoj
komisiji i upravnom vijeću
Europske centralne banke.
Onkraj navedenih zahtjeva,
DiEM25 za cilj ima ambiciozni
proces ustavnog restrukturi-
ranja, koji bi vodio prema pra-
voj popularnoj, ustavnoj i, da,
socijal-demokratskoj demo-
kraciji na europskoj razini.
Koji će biti ishod? Lijevi
centar ne može izdržati; nje-
govo je vrijeme prošlo. Ne po-
stoji vodstvo, imaginacija ni-
budućnost u navodnoj mo-
dernosti 1980-ih, 30 godina
kasnije, u uvjetima koje je ta
era na koncu proizvela. Ele-
menti lijevog centra drže se
svojih pozicija, u nekim sluča-
jevima vrlo snažno, no s vre-
menom će biti sve slabiji, kako
će im pristaše stariti i osipati
se, sve dok ne dođu izbori koji
će ih pomesti. To je bila sudbi-
na PASOK-a. To će prilično br-
zo biti i sudbina francuskih
socijalista te parlamentarne
frakcije britanske Laburistič-
ke stranke. Što se tiče SPD-a u
Njemačkoj, PSOE-a u Špa-
njolskoj, PD-a u Italiji i PS-a u
Portugalu – vrijeme će poka-
zati. Moguće je da će se nesta-
bilne koalicije sa radikalnije
lijevim strankama, kao u Por-
tugalu i na nekoliko drugih
mjesta, nastaviti još neko
vrijeme.
Dakle, budućnost ljevice –
uz pretpostavku da ljevica ima
subverzivac 5
Ne propustite!
P R E DAVA N J E
James. K. Galbraith:
Politička ekonomija
globalizacije, razvoj
nejednakosti
Moderira: Dimitrije Birač
Kino Europa / ponedjeljak / 15. svibnja /
21.00 – 23.00/
R
astuće ekonomske nejednakosti u
svijetu posljednjih su godina postale
jedna od ključnih tema ekonomske
znanosti. S druge strane, globalni rast je
usporio, a trendovi konvergencije naglo su
zaustavljeni nastupom Velike recesije (2007-
2009). Uz primjetne trendove sve većih ne-
jednakosti dohotka i bogatstva, zaoštravaju
se unutarnji društveni sukobi zbog narušene
funkcionalne distribucije u uvjetima
stagnacije.
No, strukturna nejednakost sve je više
evidentna i u vladajućim uvjetima razmjene,
asimetriji vjerovničko-dužničkih odnosa i
dominaciji financijskih tržišta u globalnim
ekonomskim procesima. James T. Galbraith
će kao nositelj UTIP-a diskutirati upravo o
vezi nejednakosti i ekonomskog rasta te ulozi
procesa ubrzane financijalizacije u konte-
kstu političko-ekonomske situacije u SAD-u
te izbora Donalda Trumpa za predsjednika. 
budućnost – leži u onome što
danas nazivamo radikalnom
ljevicom. No, o kojem njezi-
nom dijelu govorimo? Frakcija
koja zagovara Lexit do danas
nije ostvarila značajniju podr-
šku u bilo kojem europskom
biračkom tijelu. Narodno je-
dinstvo (Laïkí Enótita / Popu-
lar Unity), frakcija grčke ljevi-
ce i jedina stranka koja je
otvoreno zagovarala Lexit, na
izborima u rujnu 2015. nije
uspjela prijeći prag od 3% i ući
u parlament. U Ujedinjenom
Kraljevstvu, Corbyn je bio na
strani ostanka u EU (iako je u
prošlosti pripadao tradiciji eu-
roskepticizma), a koliko mi je
poznato, laburistički zagovor-
nici Lexita u potpunosti su po-
tisnuti u pozadinu nakon
referenduma.
Ima li pro-europska radi-
kalna ljevica, djelujući na eu-
ropskoj razini, ikakvu šansu?
Razumno je upitati se može li
se tako nešto natjecati s emo-
tivnom snagom nacionalistič-
ke desnice. Možda ne može. A
možda će ljevica u cjelini, gor-
ko razjedinjena, naprosto na-
staviti biti glas nemoćne
opozicije.
Međutim, za one koji drže
do neke bolje vizije Europe,
opcije su malobrojne. Vrijedi
prisjetiti se riječi Vilima
Oranskog: “Nema nade prije
pokušaja ni uspjeha u odolije-
vanju.” ★
James Galbraith autor je knji-
ge Welcome to the Poisoned
Chalice: The Destruction of
Greece and the Future of Eu-
rope. Surađivao je s bivšim
grčkim ministrom financija
Yanisom Varoufakisom 2015.
godine i nastavlja raditi zaje-
dno s njim na projektu DiEM25
(Pokret za demokraciju u Eu-
ropi do 2025. godine).
S engleskog preveo Karlo
Vujeva
6 subverzivac
Predstavljamo goste:
Adrienne Roberts
Ne propustite!
P R E DAVA N J E
Adrienne Roberts: Rodno
uvjetovana prekarnost
privatizirane društvene
reprodukcije: Rodno
uvjetovano siromaštvo i
država
Moderira: Karolina Hrga
Kino Europa/ utorak /16. svibnja / 21:00 -23:00
N
astavljajući se na argumente izne-
sene u ranijoj knjizi, “Rodno uvjeto-
vane države kazne i blagostanja”
(Gendered States of Punishment and Wel-
fare), u ovom izlaganju želim staviti u fokus
jednu dimenziju države u neoliberalizmu o
kojoj se malo istraživalo: ulogu koju država
ima u primoravanju žena da se pridržavaju
povijesno specifičnih rodnih normi u pogle-
du plaćenog i neplaćenog rada. Fokusira-
jući se primarno na anglo-američke zemlje,
u ovom izlaganju želim skrenuti pažnju s
promišljanja o neoliberalizmu kao ekonom-
skom projektu državne deregulacije, prema
razmišljanju o svim načinima na koje se dr-
žave pojačano oslanjaju na svoje sustave
kaznenog pravosuđa, te sustave blagosta-
nja s puno više penalizacijskih momenata,
kako bi upravljale rodno uvjetovanim i rasi-
ziranim formama siromaštva do kojih dola-
zi na valu pokušaja da se liberalizira tržišta
i komodificira društvene servise.
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Feminizmom do društvene promjene
— Kako gledate na pozicio-
niranje feminističke teo-
rije i prakse unutar
ljevice?
Feminizam i ženski pokre-
ti su glavni pokretači progre-
sivne društvene promjene od
šezdesetih godina naovamo.
Naime, proširenjem polja dje-
lovanja društvenih pokreta
fokusiranih na pitanja vezana
za radno mjesto, stvaraju se
novi prostori u kojima femi-
nistkinje mogu izraziti svoju
zabrinutost zbog raznovrsnih
oblika opresije i eksploatacije
koji se odvijaju izvan radnog
mjesta. To može uključivati
pitanja vezana za nasilje pre-
ma ženama, nejednake odno-
se moći unutar doma, privati-
zaciju i/ili individualizaciju
socijalnih usluga, diskrimina-
torna imigracijska pravila za
njegovateljice i kućanske ra-
dnice, diskriminatorne prakse
pri davanju zajmova, apropri-
jaciju poljoprivredne zemlje
itd. Da se još jednom vratim
na primjer pokreta Idle No
More, upravo su žene i mladi
bili u prvim redovima pokre-
ta, a štrajk glađu Therese
Spencer, poglavice izvornog
naroda Attawapiskat, pribli-
žio je kampanju javnosti.
S obzirom na specifično hi-
storijsko pozicioniranje žena
između proizvodnje i dru-
štvene reprodukcije, femini-
stičke i ženske grupe su naro-
čito pogodne za mobilizaciju
pitanja upravo iz tog konte-
ksta. Zaista, najveća snaga fe-
minizma je njegovo fokusira-
nje, kako teorijski (u smislu
metodologije koju koristi i
njezinog kritičkog pristupa
epistemologiji) tako i u prak-
tičkom smislu (posrijedi su
borbe koje su započele femi-
nistkinje) na svakodnevne
društvene odnose i prakse ko-
je drugi obično ignoriraju. Pri-
mjerice, neplaćeni rad i tako-
zvani neformalni oblici rada
već su dugo u središtu femini-
stičkog istraživanja i aktiviz-
ma. Feminističke teorije i ak-
tivizam se također eksplicitno
bave identificiranjem i bor-
bom protiv interferirajućih
odnosa opresije i nejednako-
sti, uključujući one zasnovane
na klasi, rasi, etničkoj pripa-
dnosti, sposobnosti, seksual-
nosti, dobi itd., zbog čega su
dobro pripremljeni za izgra-
dnju koalicija temeljenih na
širem polju borbe.
Iz feminističke historijsko-materijalističke
perspektive jedan od najvećih problema
vezanih uz mjere štednje je činjenica da one
obično pogađaju programe socijalne skrbi i
druge socijalne programe koje u većoj
mjeri koriste žene. Uvođenjem mjera
štednje ti se programi i/ili restrukturiraju
pa postaju sve individualnije usmjereni i
dakako sve restriktivniji.
— Možete li kritizirati mjere
štednje iz materijalistič-
ko-feminističke
perspektive?
Iz feminističke historijsko-
-materijalističke perspektive
jedan od najvećih problema
vezanih uz mjere štednje je či-
njenica da one obično pogađa-
ju programe socijalne skrbi i
druge socijalne programe koje
u većoj mjeri koriste žene.
Uvođenjem mjera štednje ti
se programi i/ili restrukturi-
raju pa postaju sve individual-
nije usmjereni i dakako sve re-
striktivniji. S obzirom da dr-
žava pod izlikom štednje uki-
da (i/ili ograničava) ovakve
usluge, žene najčešće obavlja-
ju dodatni rad nužan kako bi
se nadoknadilo povlačenje so-
cijalnih aktivnosti države – to
najčešće uključuje dodatnu
brigu za djecu, starije ili bole-
sne članove obitelji. Ženski
neplaćeni rad u tom smislu
ostaje nevidljivim dok isto-
A
drienne Roberts je
profesorica na Ods-
jeku za međunarodne
studije Sveučilišta u Man-
chesteru. Bavi se feministič-
kom i međunarodnom poli-
tičkom ekonomijom, financi-
jalizacijom društvene repro-
dukcije i pitanjima duga.
Doktorirala je 2010. godine
na Sveučilištu York na temu
“Upravljanje društvenom
marginalnošću: prema femi-
nističkoj političkoj ekonomiji
siromaštva, zločina i kazne”.
Jedno od njezinih polja istra-
živanja je i kritika političko-
-ekonomskog projekta
“transnacionalni poslovni
feminizam” koji koristi pita-
nje rodne ravnopravnosti
kao korporativnu strategiju
rasta i legitimiranje kapitali-
stičkih odnosa dominacije i
eksploatacije.
vremeno služi kao nužni oslo-
nac vladama koje pokušavaju
ograničiti državnu potrošnju.
Primjerice, prema nedavnoj
studiji koju je proveo Public
Services International Rese-
arch Unit (PSIRU) o rodno
specifičnim posljedicama šte-
dnje u Armeniji, Bugarskoj i
Crnoj Gori, smanjena je uče-
stalost posjeta žena liječnici-
ma, zdravstvena skrb propa-
da, a lijekovi se sve rjeđe pre-
pisuju. Zbog rodno zasnovane
podjele rada koja je duboko
ukorijenjena u historiji kapi-
talizma, ovakve će prakse naj-
više utjecati na žene, što je
aspekt koji se pri donošenju
bitnih političko-ekonomskih
odluka na državnoj i regional-
noj razini rijetko uzima u
obzir.
S obzirom da na sebe preu-
zimaju veći dio neplaćenog
rada, istraživanja o pretho-
dnim krizama također su po-
tvrdila tezu da tijekom kriza
žene obično u većoj mjeri pri-
staju na neformalni rad te ra-
de više prekovremenih sati na
radnom mjestu. Da bi ostvari-
le uvjete za ostvarivanjem so-
cijalne skrbi, mnoge žene
upravo stoga izlaze na tržište
rada. U odsustvu adekvatne
javne potpore socijalnoj re-
produkciji perpetuira se žen-
ska dvostruka opresija kao i
razlike u plaćama za jednak
posao.
Primjerice, konzekvence
politike štednje u Velikoj Bri-

taniji uzrokovale su prepozna-
vanje važnosti već prisutnog
programa potpora za upošlja-
vanje dugoročno nezaposle-
nih kojima se ostvaruje veća
participacija žena na tržištu
rada. Ti programi su proble-
matični iz više razloga, i to ne
samo zato što ne uspijevaju
razotkriti i načine na koje ra-
ste količina prekarnih, slabo
plaćenih, slabo cijenjenih po-
slova te onih na pola radnog
vremena zbog ekonomskog
restrukturiranja. Štoviše, ta-
kvi programi predstavljaju
poseban izazov za žene, a na-
ročito majke, koje na tržište
rada kreću iz nejednake poče-
tne pozicije i obično se zapo-
šljavaju u uslužnom sektoru i
drugim slabo plaćenim indu-
strijama te preuzimaju neraz-
mjerno veći udio neplaćenog
njegovateljskog i kućanskog
rada. Takve reforme sustava
socijalne skrbi prisiljavaju že-
ne da postanu dijelom plaće-
ne produktivne radne snage,
čime dakako reproduciraju ro-
dne nejednakosti, posebno s
obzirom na odsustvo socijalne
potpore za brigu o djeci. Dok
neke zemlje Europske unije,
poput Grčke, planiraju uvesti
subvencije čak i na razini pri-
vatnih ustanova za dječju
skrb, ideje da se radi na otva-
ranju onih javnih su veoma
rijetke.
Feminističke organizacije i
ženske grupe odgovorile su na
ove novine mnoštvom različi-
tih prijedloga kao i zahtjevom
za ponovnim podruštvlje-
njem odnosa socijalne repro-
dukcije unutar same zajedni-
ce, a ne države. Organizacija
zajedničkih kuhinja i seoskih
banaka (te su strategije kori-
stile mnoge zajednice u Latin-
skoj Americi nakon nameta-
nja SAP-ova u devedesetima),
neki su od primjera podru-
štvljenja rada koji se smatra
dijelom socijalne reprodukci-
je. Međutim, također je važno
isticati makroekonomske fak-
tore koji uvjetuju rodnu ne-
jednakost te nastaviti s istica-
njem teze da „ekonomija“ nije
neutralna sfera koju se može
objektivno proučavati i koju
se najbolje regulira tehnokrat-
skim i depolitiziranim dono-
šenjem odluka. Upravo supro-
tno: „ekonomiju“ čine odnosi
moći, uključujući i društvene
odnose roda i klase, a suvre-
mena globalna politička eko-
nomija je okrenuta u korist
bogatih muškaraca, većinom
bijelaca. ★
Vedrana Bibić, Ankica Čakar-
dić i Tina Tešija razgovarale su
s Adrienne Roberts u stude-
nom 2012. godine u sklopu de-
vete godišnje konferencije Hi-
storical Materialism u Londo-
nu na kojoj je održala izlaga-
nje pod nazivom Re-centering
Corporate Power in the Go-
vernance of Gender and Class:
Extending the Dialogue Betwe-
en Marxist and Feminist Inter-
national Political Economy.
Intervju je izvorno objavljen u
Zarezu, gdje ga možete proči-
tati u cijelosti: http://zarez.hr/
clanci/feminizmom-do-dru-
stvene-promjene
Program Subverziva
Program Subverziva 16.5.2017., u suorganizaciji Corporate Europe Observatory i Subverziv festivala
P R E DAVA N J E
(Corporate Europe Observatory)
Ekonomski
governance i
njegove
kontroverze
Moderira: Vladimir Cvijanović
Dvorana Müller, Kino Europa / 16.
svibnja / 14.00 – 15.00 /
K
enneth Haar (Corpora-
te Europe Observato-
ry): EU ekonomski go-
vernance i njegove kontroverze
– kako EU pravila nameću
mjere fiskalne štednje i dovode
do napada na socijalna prava
Cilj ovog predavanja je upo-
znavanje zainteresirane publi-
ke s temom EU ekonomskog
governancea i njegovih efekata
na EU te zemlje (potencijalne)
kandidatkinje za EU.
R A D I O N I CA
(Corporate Europe Observatory)
Joachim Becker
(Vienna University of Economics
and Business)
Utjecaj EU
ekonomskog
governancea na
jugoistočnu
Europu
Moderira: Vladimir Cvijanović
Dvorana Müller, Kino Europa / 16.
svibnja / 15.00 – 17.00 /
N
akon predavanja odr-
žat će se prezentacije
aktivista iz jugoistočne
Europe: Ajda Pistotnik (Ena-
banda): Utjecaj EU ekonom-
skog governancea na javne
politike u Sloveniji; Žarko
Šunderić (Center for Social
Policy): Kako EU ekonomski
governance utječe na socijalnu
politiku u Srbiji?
EU ekonomski governance
ima ogroman utjecaj na javne
politike u EU, ali i u zemljama
(potencijalnim) kandidatkinja-
ma za EU. Govorit ćemo o
prednostima I nedostacima
trenutnog EU ekonomskog go-
vernancea, koji snažno prefe-
rira fiskalnu konsolidaciju, a
zanemaruje njene potencijalno
štetne efekte. Primjetno je ne-
razumijevanje EU ekonomskog
goveranancea u zemljama ju-
goistočne Europe, pa aktivisti
iz civilnog društva I članovi po-
litičkih stranaka ne mogu do-
bro razumjeti njegov utjecaj,
niti pak pravovremeno reagi-
rati na mjere svoje izvršne vla-
sti. S ovom radionicom bismo
željeli dati uvod u navedenu
problematiku te prodiskutirati
njene najvažnije implikacije.
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
O K RU G L I S TO L
(Corporate Europe Observatory)
Međunarodni
investicijski
sporazumi:
oružje slamanja
lokalnog otpora
Sudjeluju: Pia Eberhardt
(Corporate Europe Observatory),
Lucile Falgueyrac (Seattle to
Brussels), Stephanie Roth
(kampanja Roșia Montană),
Vladimir Cvijanović (nezavisni
istraživač)
Dvorana Müller, Kino Europa /
16. svibnja / 17.00 – 19.00 /
C
ilj ovog okruglog stola je
pokazati aktivistima na
Balkanu kako lokalni
otpor velikim projektima (ru-
darskim, naftnim, plinskim,
itd.) može ozbiljno biti potko-
pan investicijskim politikama.
Poslužit ćemo se primjerom
Rosia Montană iz Rumunjske.
U kratkim crtama ćemo pred-
staviti TTIP I CETA sporazume
te objasniti logiku EU trgovin-
skih sporazuma. Pritom nas
zanima kako oni mogu biti ko-
rišteni protiv demokracije na
lokalnom nivou.
PA N E L
Ekonomska
kriza – 3
alternativna
pogleda
Moderira: Željko Ivanković
Sudjeluju: Joachim Becker,
Zoltán Pogátsa
Kino Europa / utorak / 16. svibnja
/ 19.00 – 21.00/
P
anel diskusija tematski
je podijeljena na dva di-
jela. U prvom dijelu,
Becker i Pogatsa će kritički ra-
spraviti tri sukobljena pogleda
na krizu i na taj način pokušati
dati odgovor na pitanje je li
kriza iza nas. Prvi pogled, tzv.
neoklasični, tvrdi da je kriza
iza nas i da je ispred nas raz-
doblje ekonomske aktivnosti
koje se kolokvijalno označavao
kao „business-as-usual“ peri-
od. Drugi pogled je kejnzijanski
i po njemu smo upali u razdo-
blje tzv. sekularne stagnacije
koje je obilježeno niskim i fra-
gilnim stopama ekonomskog
rasta i zaposlenosti, dok pre-
ma trećem, marksističkom,
pogledu kriza nije gotova. Usli-
jed smanjenja profitnih stopa,
politike redistribucije postaju
nedjelotvorne i zapravo ulazi-
mo u još dublju krizu.
Povremenik za nove emancipacijske borbe
subverzivac 7
Joachim Becker je profesor Kenneth Haar
političke ekonomije na WU Vi- Kenneth je istraživač i ak-
enna University of Economics tivist koji radi za Corpora-
and Business (Sveučilište eko- te Europe Observatory.
nomije i poslovanja u Beču).
Magisterij iz ekonomskih zna-
Njegove glavne teme od
interesa su: moć lobija,
nosti obranio je 1984., a dokto- ekonomski governance/
rat iz politologije 1988. Njegovi
istraživački interesi obuhvaća-
eurokriza, financijska in-
dustrija i trgovinska
ju: ekonomski razvoj, školu re- politika.
gulacije, teoriju države te regi-
onalne integracije i disintegra- Joachim Becker
cije. Zadnja dva istraživačka Joachim je profesor eko-
projekta, na kojima je surađi- nomije te zamjenik pro-
vao, usko su vezana uz podru- čelnika Instituta za među-
čje jugoistočne Europe i medi- narodnu ekonomiju i ra-
teranskog prstena. Analizirao zvoj na Vienna University
je povezanosti direktnih stra- of Economics and Busi-
nih investicija i ekonomskog ness. Njegovi glavni istra-
razvoja na primjeru zemalja živački interesi uključuju
zapadnog Balkana, te fenomen južnu Europu i razvojnu
rasta bez istodobnog postiza- ekonomiju.
nja razvoja u mediteranskim
zemljama u uvjetima europ- Ajda Pistotnik
skih integracija, financijaliza- Ajda je istraživačica i pro-
cije i financijske krize. jektna managerica koja
radi za Enabandu u Lju-
Zoltán Pogátsa je profesor bljani. Njena glavna po-
međunarodne političke ekono- dručja interesa su među-
mije čiji su istraživački interesi narodni razvoj, javne poli-
usmjereni na ekonomski ra-
zvoj, javne politike, ekonomsku
tike te ljudska prava.
i političku analizu europskih Žarko Šunderić
integracija s posebnim osvr- Žarko je direktor Centra
tom na centralnu Europu i za socijalnu politiku u
Balkan. Nakon tri magisterija Beogradu i do sada je
iz područja sociologije na Sve- mnogo godina radio na
učilištu u Budimpešti, iz eu- temama socijalne
ropskih studija na CEU Bu- inkluzije i smanjivanja
dimpešta, te politologije i siromaštva za razne
međunarodnih odnosa na organizacije, uključujući
Sveučilištu Westminister u Vladu Republike Srbije.
Londonu, 2004. obranio je
doktorsku disertaciju na Sve- Pia Eberhardt
učilištu Sussex. Predaje na Pia je istraživačica i akti-
Ekonomskom fakultetu, Sveu- vistkinja koja radi za Cor-
čilišta Zapadne Mađarske u porate Europe Obser-
Sopronu, na kojem je i voditelj vatory. Njena glavna
poslijediplomskog studija iz područja interesa su
međunarodne ekonomije i po- međunarodna trgovina
slovanja. Kao gost predavač i investicije te TTIP.
predavao je na različitim sveu-
čilištima u Slovačkoj, Češkoj, Lucile Falgueyrac
Austriji, Njemačkoj, Francu- Lucile radi za Seattle to
skoj, Ujedinjenom kraljevstvu, Brussels network te je bila
Italiji i Irskoj. koordinatorica za TTIP i
CETA kampanje na nivou
Francuske i Europe za-
dnje 3 godine. Fokusirana
je na široko područje te-
ma, od klimatske pravde
do digitalnih prava.
Stéphanie Roth
Stéphanie je aktivistkinja i
dio pokreta otpora protiv
razvoja najvećeg europ-
skog rudnika zlata povr-
šinskog kopa u području
Roșia Montană u Ru-
munjskoj. Dobitnica je
Goldman Environmental
Prize.
Vladimir Cvijanović
Vladimir je ekonomist s
doktoratom s Goethe Uni-
versity Frankfurt koji radi
u Bruxellesu kao nezavi-
sni istraživač i konzultant
u području javnih politika.
8 subverzivac
Predstavljamo goste:
Costas Lapavitsas
Ne propustite!
P R E DAVA N J E
Financijalizacija i novac
kao odnos - primjer
Grčke
Moderira: Dimitrije Birač
Kino Europa / 15. svibnja / 19.00 – 21.00/
K
apitalizam u svojoj imperijalističkoj
fazi najjasnije se izražava razvojem
financijskog kapitala. Taj amalgam
industrijskog i bankarskog (bilo investicij-
skih bilo komercijalnih banaka kao i dru-
štava unutar kojih djeluju) kapitala ostvario
je daljnji razvoj financijalizacijom.
Kako se financijalizacija ostvarila u Grč-
koj i u kakvom je odnosu prema tamošnjem
postojećem monetarnom sistemu?
Profesor Lapavitsas će obrazložiti svoju
perspektivu zašto Grčka treba istupiti iz
Eurozone (kao što je i većina Grka na refe-
rendumu prije dvije godine to zahtijevala) i
to dovesti u kontekst s analizom kapitala
kao društvenog odnosa te jedne od njegovih
formi, novca.
Nakon prvog kruga pregovora
grčke vlade s Troikom iz veljače
2015. godine, parlamentarni
zastupnik Syrize, ekonomist
Costas Lapavitsas javno je
pozvao na provedbu
predizbornih obećanja,
napuštanje iluzija o mogućnosti
reformiranja eurozone i
radikalizaciju u smjeru
napuštanja eurozone. Njegovu
kratku analizu situacije i
preporuke za daljnje djelovanje
pročitajte u članku koji je
objavio u ožujku 2015, u
sudbonosnom trenutku za
razvoj opozicije neoliberalnom
konsenzusu u Europi.
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Grčka se mora osloboditi eura ako želi
pobijediti mjere štednje
Z
avaravamo se ako vje-
rujemo da se unutar
zajedničke valute
može postići stvarnu
promjenu. Syriza bi se trebala
radikalizirati.
Sporazum između Grčke i
EU, potpisan nakon tri tjedna
intenzivnih pregovora, pred-
stavlja kompromis postignut
pod ekonomskim pritiskom.
Jedino njegovo svojstvo koje
odgovara Grčkoj jest da omo-
gućava Syrizinoj vladi da pre-
živi i da se nastavi dalje boriti.
Nastavak te borbe započinje
vrlo skoro. Grčka će u prego-
vorima u lipnju morati dogo-
voriti sporazum o dugoroč-
nom financiranju, a u srpnju i
kolovozu očekuju je pozama-
šne otplate duga. U naredna
četiri mjeseca vlada će se mo-
rati pribrati kako bi u pregovo-
rima uspješno zaobišla pre-
preke i provela svoj radikalni
program. O grčkom uspjehu
ovisi i uspjeh europske ljevice
u borbi protiv sila koje promi-
ču mjere štednje i trenutno
guše kontinent.
Tijekom veljače grčki je
pregovarački tim upao u dvo-
struku zamku. Prva je bila
oslanjanje grčkih banaka na
Europsku središnju banku
(ESB) za osiguravanje likvi-
dnosti, bez koje bi iste presta-
le funkcionirati. Mario Drag-
hi, predsjednik Europske sre-
dišnje banke, povećao je priti-
sak uvođenjem strožih uvjeta
pružanja likvidnosti. Zabri-
nuti načinom na koji se situa-
cija razvijala, štediše tih bana-
ka povlačile su svoja sredstva,
a grčke su banke u danima
potkraj pregovorâ svakodnev-
no gubile po milijardu eura
likvidnosti.
Druga zamka bila je potre-
ba grčke države za financij-
skim sredstvima kojima bi
servisirala dugove i isplaćivala
plaće. Tijekom trajanja prego-
vora ta su se sredstva sve više
smanjivala. EU, predvođena
Njemačkom, cinično je čekala
trenutak u kojem će pritisak
na grčke banke dosegnuti toč-
ku vrenja. Do večernjih sati u
petak 20. veljače, Syrizina je
vlada morala prihvatiti spora-
zum ili se suočiti s kaotičnim
financijskim uvjetima u
idućem tjednu za koje se nije
nimalo pripremila.
Tim je sporazumom pro-
dužen ugovor o zajmu, što je
Grčkoj omogućilo četiri mje-
seca zajamčenih financijskih
sredstava. Provedba tog spora-
zuma podliježe redovitoj pro-
cjeni “institucija”, tj. Europ-
ske komisije, ESB-a i MMF-a.
Zemlja je bila prisiljena pro-
glasiti da će “u potpunosti i
pravodobno” ostvariti sve ob-
veze prema svojim
vjerovnicima.
Nadalje, Grčka je prisiljena
težiti postizanju “prikladnog”
primarnog proračunskog vi-
ška; suzdržati se od unilateral-
nih poteza koji bi mogli “ne-
gativno utjecati na fiskalne ci-
ljeve”; te provesti “reforme”
koje se kose sa Syrizinim pre-
dizbornim obećanjima o sma-
njenju poreza, podizanju iz-
nosa minimalne plaće, preo-
kretanju privatizacije podu-
zećâ te razrješenju humani-
tarne krize.
Ukratko, Syrizina je vlada
platila visoku cijenu da bi se
održala na životu. Stvari će
postati još teže zbog iznimno
nesigurnog i opasnog stanja u
kojem se nalazi grčko gospo-
darstvo. Rast je u 2014. godini
iznosio mizernih 0,7 posto, a
tijekom posljednjeg tromjese-
čja tê godine, BDP je čak i pao.
Industrijska proizvodnja u
prosincu je pala za daljnjih 3,8
posto, a čak je i maloprodaja,
unatoč Božiću, opala za 3,7 po-
sto. Međutim, indikator koji
najviše zabrinjava je pad cije-
na za 2,8 posto u siječnju. Grč-
ka se ekonomija nalazi u de-
flatornoj spirali s vrlo malo
pogona ili bez njega. Imajući
to u vidu, inzistiranje na mje-
rama štednje i “primarnoj bi-
lanci” ravno je osvetoljubi-
vom ludilu.
Za Syrizu će predstojeća
četiri mjeseca biti razdoblje
Costas Lapavitsas (1961),
grčki je marksistički ekono-
mist i profesor ekonomije na
Sveučilištu u Londonu. Bio je
izabrani parlamentarni za-
stupnik SYRIZA-e, koji je ka-
snije prešao u stranku Popu-
larnog jedinstva. Studirao je
na LSE-u (MA, 1982) i dokto-
rirao na Birkbeck College-u
Sveučilišta u Londonu (PhD,
1986). Njegov istraživački in-
teres uključuje vezu između
financija i ekonomskog ra-
zvoja, strukturu financijskih
sistema te evoluciju i funkci-
oniranje japanskog financij-
skog sistema. Poznat je po
svojoj kritici europske i grčke
dužničke krize te same Eu-
ropske unije. 2007. godine
osnovao je RMF (Research
on Money and Finance),
međunarodnu mrežu politič-
kih ekonomista s fokusom na
evoluciju suvremenog kapi-
talizma. Uz to, kolumnist je
za britanski The Guardian.
Neki od njegovih radova su:
Financialised Capitalism:
Expansion and Crisis (2009),
Social Foundations of Mar-
kets, Money and Credit
(2003), Political Economy of
Money and Finance (1999).
neprestane borbe. Nema su-
mnje da će se vlada suočiti s
velikim poteškoćama pri po-
kušaju da zadovolji provjeru
koju će “institucije” provesti u
travnju, kako bi time osigurala
prijenos prijeko potrebnih fi-
nancijskih sredstava. Dapače,
fiskalna je situacija toliko te-
ška da bi mogla dovesti i do
bržeg raspleta događaja. Pri-
hodi od poreza se urušavaju,
dijelom zbog zakočene eko-
nomije, a dijelom zbog toga
što ljudi zadržavaju svoje is-
plate u iščekivanju ukidanja
izvanrednog poreznog opte-
rećenja koje im je bilo name-
tnuto tijekom posljednjih ne-
koliko godina. Javna riznica
naći će se pod značajnim pri-
tiskom već u ožujku, kada na
naplatu dolaze poprilično ve-
like rate duga.
No, čak i pod pretpostav-
kom da vlada uspije navigirati
ovim tjesnacima, Grčka će u
lipnju ponovno morati pristu-
piti pregovorima s EU radi
ugovora o dugoročnom finan-
ciranju. Zamka iz veljače još
uvijek je vrlo prisutna i spre-
mna da ju se namjesti.
Što bismo mi kao članovi
Syrize trebali učiniti i na koji
bi nam način ljevica diljem
Europe mogla u tome pomoći?
Najvažniji korak je da shvati-
mo da je došao kraj strategiji
nadanja u mogućnost postiza-
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 9
Ne propustite! Predstavljamo goste:
OT VA R A N J E
Okrugli stol
Društveno-ekonomska kriza Grčke – taoc
eurozone?
Mira Bogdanović
Komplementarnost u
Moderira: Dimitrije Birač Međutim, ako ja posjedu-
Kino Europa / 14. svibnja / 21.00 jem automobil, je li to kakva

K
riza europskog kapi-
talizma izašla je na
vidjelo u Grčkoj prije
nekoliko godina. Poznati
obrazac postojećeg sistema
tu se pojavio u najjasnijem
obliku: prekomjerno zaduži-
vanje zemlje da bi tamošnje
političke i ekonomske elite
očuvale svoje položaje, de-
setljeća deindustrijalizacije,
konačno podvrgavanje naci-
onalne privrede kapitalu je-
zgre EU.
Budući da je Grčka člani-
ca eurozone, usko je vezana
za monetarni mehanizam
ključnih članica EU-a i nji-
hove interese. To znači i da
je svaki ekonomski (a onda i
politički potez jer u trenu-
tnim okolnostima u kojima
se Grčka nalazi, svaki eko-
nomski potez ima dodatne
političke posljedice) potez
snažno povezan s odnosom
prema euru.
Dakle, odnos prema eura
odlučujući je prema pitanju
daljnjeg razvoja Grčke. La-
pavitsas zastupa mišljenje
da se grčki razvoj jedino mo-
že ostvariti izlaskom iz eu-
rozone (tzv. Grexit). Pritom
ne smatra da je taj izlazak
cilj po sebi, nego da je on
nja radikalne promjene unu-
tar institucionalnog okvira
zajedničke valute. Ta nam je
strategija omogućila ostvari-
vanje izbornog uspjeha
obećanjem da ćemo narod
Grčke osloboditi mjera šte-
dnje bez da ga moramo suočiti
s ozbiljnom i teškom zavadom
Grčke i eurozone. Nažalost,
događaji koji su uslijedili po-
kazali su van svake sumnje da
je to nemoguće sprovesti, i ka-
ko je vrijeme da se suočimo sa
stvarnošću.
Kako bi Syriza izbjegla ko-
laps ili potpunu predaju, mo-
ramo biti istinski radikalni.
Naša snaga leži isključivo u
ogromnoj i širokoj podršci ko-
ju još uvijek uživamo. Vlada bi
žurno trebala započeti s pro-
vedbom mjera kojima bi se
umanjio ogroman pritisak ko-
ji radnici trpe posljednjih ne-
sredstvo da bi se uopće mo-
gla ostvariti ekonomska po-
litika koja grčkom društvu
jamči zadobivanje kontrole
nad svojim proizvodnim
snagama kao i pokretanje
pravog društvenog razvoja.
Ipak, taj stav koji su dije-
lili i drugi političari u Grčkoj,
prije dvije godine, nije pre-
vladao. Tsipras je odlučio
društvene promjene poku-
šati ostvariti unutar
eurozone.
Profesor Galbraith, iako
je surađivao s ministrom
Varoufakisom koji se na
kraju razišao s Tsiprasom,
pokušava sagledati rizike,
dobre i loše strane Grexita.
Svjestan je da su troškovi u
ovom trenutku preveliki za
Grčku, ali isto tako dovodi u
pitanje što bi Grčkoj donio
izlaska iz eurozone.
Osnovno pitanje koje je
važno za Grčku, u ovom slu-
čaju vrijedi i za Hrvatsku –
može li i pod kojim uvjetima
država na periferiji europ-
skog kapitalizma ostvariti
društveni razvoj (dakle, za
većinu društva, ne za kapi-
tal) ako ima vlastitu valutu,
odnosno ako je prihvatila
euro?
monetarna unija koja podrža-
va radne ljude. Grčka sa so-
bom za pregovarački stol mo-
ra donijeti cijeli niz opcija, i
mora biti pripremljena na iz-
vanredne mjere osiguravanja
likvidnosti uz svijest da se
svim potencijalnim neprilika-
ma može upravljati, ukoliko je
njezin narod na to pripre-
mljen. Uostalom, EU je od te
zemlje već napravila
katastrofu.
Syrizi bi u pomoć mogle
priteći snage europske ljevice,
no jedino ukoliko se ljevica ri-
ješi vlastitih iluzija i započne
predlagati suvisle politike ko-
je bi konačno Europu mogle
lišiti apsurda u koji se zaje-
dnička valuta pretvorila. Tek u
takvoj situaciji bi moglo doći
do šanse da se mjere štednje
uistinu ukinu diljem konti-
nenta. Za sve nas vrijeme je
borbi za sekularnu
državu
— Liberalizam se iz radikal-
no lijevih pozicija često
predstavlja kao antago-
nist progresivnoj dru-
štvenoj promjeni ili kao
nešto što valja denunci-
rati. U čemu leži razlog
tome?
Ne mislim da liberalizam
treba denuncirati, a on je u
svakom slučaju antagonist u
nekim svojim aspektima pre-
ma onome kako na ljevici
shvaćamo društvenu promje-
nu i poželjno društvo. Rekla
bih da je antikapitalistički stav
ljevice osnovni kriterij koji je
dijeli od liberalizma. Među-
tim, ljevica postoji u raznim
Ne propustite!
P R E DAVA N J E
Mira Bogdanović:
Liberalizam 19. stoljeća
kao ideološko
utemeljenje poretka
nejednakosti u 21.
stoljeću
Moderira: TBA
Kino Europa / četvrtak / 18. svibnja / 18.00
formama. Neke struje na lje-
vici žele sve odmah, nasilnim
sredstvima, neki postepeno,
parlamentarnim sredstvima,
ali u konačnici se uvijek radi o
dokidanju kapitalizma i
ostvarivanju nekog društva
gdje će jednakost i sloboda,
dva osnovna načela koja su za-
jednička za liberalizam i soci-
jalizam, biti dovedena u neka-
kav harmoničan odnos. Pre-
ma tome, mislim da je “de-
nunciranje” krivi termin i da
je jednostavno potrebno od-
nositi se kritički i afirmativno
prema onim aspektima libera-
lizma koji su korisni u socijali-
stičkoj borbi za pravednije
društvo.
— Koji su to aspekti
liberalizma?
Radi se, primjerice, o do-
vođenju koncepata slobode i
jednakosti u optimalnu rav-
notežu. Iako liberalizam i so-
cijalizam (i ljevica općenito)
imaju zajednički korijen u
prosvjetiteljstvu i racionaliz-
mu, u jednom se povijesnom
trenutku razilaze, jer na dru-
gačiji način shvaćaju slobodu i
jednakost, što je i danas slu-
čaj. Za liberalizam, jednakost
je zajamčena samo pred zako-
nom i za sve ljude vrijedi uni-
verzalno. Međutim, za socija-
liste jednakost mora imati i
svojevrsno materijalno po-
kriće, mora postojati nekakva
realna jednakost šansi svih
ljudi da postignu svoj potenci-
jalni optimum. Ukazala bih na
jedan moment koji je čuveni
francuski pisac Anatole Fran-
ce pomalo cinično istaknuo, a
tiče se razlike između formal-
ne i supstancijalne jednakosti,
koja se ogleda u tome što “za-
kon, u svojoj veličanstvenoj
jednakosti, i bogatima i siro-
mašnima zabranjuje da spava-
ju pod mostovima, prose po
ulicama i kradu kruh”.
relevantna forma privatnog
vlasništva? Sasvim sam sigur-
na da nije jer aute imaju mno-
gi. No ako je netko prinuđen
da svoju radnu snagu prodaje
nekomu drugome koji raspo-
laže sredstvima za proizvo-
dnju, onda imamo potpuno
drugačiju situaciju i drugačiji
aspekt posjedovanja priva-
tnog kapitala ili privatnog vla-
sništva nad sredstvima za
proizvodnju.
— Postoje li za socijalistički
projekt moguće ulazne
točke u ostvarivanje pri-
vremenih ili trajnijih sa-
veza s lijevim krilom libe-
ralnih opcija?
Da, mislim da se one nala-
ze u borbi za emancipaciju
različitih obespravljenih sku-
pina. Naravno, oko toga se i
svaka liberalna duša može
naći s ljevicom, imajući u vidu
da je jedan od bitnih aspekata
ljevice emancipacija svih po-
tlačenih. Dakle, postoji od-
ređena komplementarnost i
potreba da se pojača zajednič-
ki front u borbi za sekularnu
državu. To je sada iznimno bi-
tno i na tom planu istinski li-
beralizam ima interes da de-
monstrira vlastitu
dosljednost.
— Što bismo mogli reći o
mobilizacijskom potenci-
jalu druge generacije
ljudskih prava, kao što su
pravo na obrazovanje,
stanovanje, zdravstvo..?
Koji su potencijali, a koji
problemi subjektivizacije
pokreta (koji samog sebe
vidi na trasi šireg projek-
ta društvene transforma-
cije) kroz pravnu
matricu?
Pomalo se čudim nazivu
“druga generacija” prava jer
mislim da je ta generacija bila
prva još u vrijeme realnog so-
cijalizma, kada su to bila po-
tpuno normalna prava i sama
po sebi razumljiva, poput pra-
va na besplatno školovanje, na
zdravstvo, na stanovanje i ta-
ko dalje. Bilo je tu i velikih
propusta, nije sve bilo idealno
kako je bilo propisano i zami-

koliko godina: zabraniti delo-
žacije iz domova, otpisati jav-
ni dug, ponovno priključiti
kućanstva na električnu mre-
žu, podignuti minimalnu
plaću te zaustaviti privatizaci-
je. To je program na osnovu
kojega smo dobili izbore. Uko-
liko želimo zadržati potporu
naroda, fiskalni ciljevi i nad-
zor od strane “institucija” tre-
bali bi zauzeti sporedno mje-
sto u našim računicama.
Istovremeno, naša bi vlada
morala pristupiti nadola-
zećim lipanjskim pregovori-
ma s vrlo različitim stavom od
onoga kojega je imala u prego-
vorima iz veljače. Eurozona se
ne može reformirati i neće po-
stati “prijateljski nastrojena”
sve kraće i kraće. ★
S engleskog preveo Martin
Beroš
Izvorno objavljeno na strani-
cama Guardiana 2. ožujka
2015.: https://www.theguardi-
an.com/commentisfree/2015/
mar/02/
austerity-greece-euro-cur-
rency-syriza
Prijevod članka na hrvatski iz-
vorno je objavljen na http://
slobodnifilozofski.
com/2015/03/costas-lapavit-
sas-grcka-se-mora.html
R
— Tko se i kako u takvom šljeno, međutim, nalazimo se
estauracija građanskog društva, sustavu oslobađa? Što je u vremenu u kojem se mora-
‘pokošenog’ socijalističkom revolu-
ljudsko biće bez sredsta- mo boriti za iste one stvari za
cijom, drugim riječima, restauracija va za proizvodnju u libe- koje se borio radnički pokret
kapitalizma, zahtijevala je i (re)konstrukciju
ralnoj koncepciji? na svome početku u 19. stolje-
njegova ideološkog temelja. U Srbiji još nije Dakle, jednakost pred za- ću – ako su sve te pravne nor-
napisana integralna povijest domaćeg libe-
konima je samo prva točka, me postale mrtvo slovo na pa-
ralizma. Noviji opus Latinke Perović revita- odnosno polazište za liberale piru, onda zbilja postoji velika
lizira nedemokratski, aristokratski, liberali-
ili prve ljude koji su krenuli da potreba za time da se one stal-
zam 19. stoljeća koji se boji ‘tiranije većine’ i se bore pod tim programom no iznova oživljavaju i
nastoji suzbiti realizaciju načela jednakosti
protiv feudalnih staleških artikuliraju, ali i da se okuplja-
ustoličenih u Francuskoj revoluciji.  Pove- struktura. Oni su ostvarili ci- ju ljudi koji će gurati tu stvar
zan s Perovićinim elitističkim pristupom
vilizacijski skok time što su zajedničkim snagama.
društvenoj slojevitosti, ideologija liberaliz- proglasili jednakost svih ljudi
ma koju ona naknadno bez kritičke distance
prirodnim pravom svih ljudi. S Mirom Bogdanović razgovarali su
promiče, svjedoči o jednom autoritarnom No jedan od aspekata tog pri- Martin Beroš i Karolina Hrga u
shvaćanju politike.  U ovoj čisto ideolo- prosincu 2016. godine za potrebe
rodnog prava za liberale je pri- snimanja priloga o liberalizmu 9.
škoj  viziji prilagođenoj zatečenom stanju ili vatno vlasništvo, a ono se za-
epizode mozaično-edukativne emisije
stanju u nastanku, nestaje  emancipatorni pravo pokazalo kao osnovna “Promjena okvira”.
potencijal kako liberalizma, tako i (realnog)
prepreka jednakosti u sup- Razgovor u cijelosti pročitajte na
socijalizma. stancijalnom smislu.
portalu Slobodni Filozofski:
http://slobodnifilozofski.com
10 subverzivac Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com

10. Subversive Film Festival

pankerski ZOO s paucima,
zmijama i krokodilima u post-
kolonijalnoj satiri sumanutog
Antonina Peretjatka (Zakon
džungle), halogenim chiaro-
scurom jedne klaonice u kojoj
životinje plaču (Grlo srce tr-
buh) i štakorima koji su okupi-
rali Baltimore (Štakorski
film).
U ovogodišnjem Homma-
geu prisjećamo se argentin-
skog dokumentarnog filmaša
i političkog aktivista
Raymunda Gleyzera kojeg je
1976. godine otela i ubila de-
sničarska vojna vlada diktato-
ra Jorgea Rafaela Vidala. Gle-
yzer je osnivač Cine de la Base
(Kino baze), militantne grupe
koja je imala bliske veze s gru-
pom Cine Liberación Fernan-
da Solanasa i tzv. Trećim fil-
mom kasnih 1960-ih i ranih
1970-ih. Grupa Cine de la Base
bila je posvećena približava-
nju revolucionarnih filmova
radnicima, gradeći revolucio-
narnu kino mrežu i kontra-in-
formacijski distribucijski ka-
nal diljem Argentine.

Deset godina slobodnog filma Posebni program posveću-

jemo i retrospektivi njemačk-
og filma iz Adenauerove ere,

– Marx & Maureen nazvanoj Voljeni i odbačeni, a

koja pokriva razdoblje od

F
ilmovi su poput mo-
stova koji spajaju
različite ljude, priče i
fragmente kulture.
Te mostove gradimo već deset
godina. Filmove koji interpre-
tiraju i transfiguriraju real-
nost. Filmove koje nije strah
razmišljati o velikim stvarima
čak i kad pričaju male priče.
Filmove koji do kraja istražuju
različite tonalitete i pristupe.
Filmove koji su, parafrazira-
mo li nedavno preminulog
Abbasa Kiarostamija, poput
vjetra koji će nas odnijeti. Fil-
move koji nastaju iz želje da se
svijet i ljudi promatraju iz raz-
ličitog ugla, koji ne nameće
potrebu za stvaranjem distan-
ce između nas i stvarnosti. Da,
već deset godina tragamo za
slobodnim filmom. Filmom
bez granica. Filmom kao pu-
nokrvnom eksplozijom slika.
Filmom koji nudi različite re-
fleksije na stanje i sranje svije-
ta u kojem živimo.
Ima neke proklete simboli-
ke da u filmu koji otvara ovo-
godišnje jubilarno izdanje
Subversive Film Festivala
(Mladi Karl Marx) i onog koji
zatvara njegovu igranu kon-
kurenciju (Personal Shopper),
glavni junaci odlaze iz Pariza
u London. Mladi Marx na taj je
odlazak bio natjeran, dok As-
sayasova osobna šoperica Ma-
ureen tamo odlazi da bi kupila
svojoj klijentici seksi toaletu.
Od Das Kapital do kapitala.
Marx je doduše putovao u
London neudobnijom kombi-
nacijom vlaka i parobroda,
dok Maureen koristi Eurostar.
Marx sanja na putu u London
o Savezu pravednih, dok Mau-
reen preferira (pravedni)
smartphone kao medij u bizar-
noj (spiritističkoj) seansi s mi-
sterioznim entitetom koji je
proganja.
Tu su i tri filma koji se bave
migracijama, izbjeglištvom i
kulturalnim dilemama. U Ve-
likom zidu Kafkina alegorijska
priča Na izgradnji kineskog zida
dobiva posve novo značenje u
diskursu tvrđave Europe. U
Evanđelju veliki kazališni glu-
mac i sineast Pippo Delbono
ulazi u prihvatilište za izbje-
glice u Astiju. U Bezness As
Usual Nizozemac Alex Pitstra
progovara o vlastitoj krizi
identiteta kroz priču o svojoj
majci koja se tijekom ljetova-
nja u Tunisu upustila u prola-
znu seksualnu avanturu s lo-
kalnim galebom, koji je pro-
suo sjeme po čitavoj Europi.
Poput Delbona, čiji komad ba-
lansira između realnosti i tea-
tra, sličnu trajektoriju slijedi i
konceptualni umjetnik Neïl
Beloufa (Okcidentalan), čije te-
atralne provokacije i artifici-
jelnost filmskog kadra prizi-
vaju ludosti recentnih koma-
da Resnaisa i Bonella. Slični
prosede koristi i Palestinac
Raed Andoni (Lov na duhove),
koji igra na Mograbijevu reto-
riku teatra potlačenih, a čiji ak-
teri u formi terapeutske sean-
se insceniraju užase koje su
proživjeli u izraelskim
zatvorima.
Jubilarno 10. izdanje Sub-
versive Film Festivala trans-
formirano je i u mali veliki
1949. do 1963. godine. Riječ je
o filmovima koje je elitistička
kritika osporavala i odbaciva-
la. No ispod njihove površine
kuhaju itekako moćne subver-
zije. Iako su nastali u periodu
u kojem je umornom i na-
paćenom njemačkom narodu
kinodvorana služila kao bijeg
od teške svakodnevice, dok se
Savezna Republika Njemačka
u doba kancelara Konrada
Adenauera počela oporavljati
od poratnog kraha. „Ne odla-
zimo u kino da bismo proma-
trali ruševine života, već da
bismo ih zaboravili. Za ulazni-
cu koju plaćamo očekujemo
iluzije koje nam je svakodnev-
ni život uskraćivao“, izjavila je
1951. čitateljica jednog nje-
mačkog ženskog časopisa. Naš
festival ipak nudi nešto više
od iluzija. ★

SUBVERSIVE TOP 5 Šangajska

nevjesta
Filmovi koje ne smijete (Una novia de Shanghai)
propustiti Mauro Andrizzi, Kina/
Argentina, 2016., 73’
Kino Europa / utorak, 9.
svibnja / 21.30
K Grlo srce trbuh
H
aurismaki susreće ibridni komad čija
Caraxa u kineskoj priča igra na nev-
priči o duhovima ko-
(Gorge couer ventre)
jerojatni spoj nje-
ju je ispričao jedan ludi Ar-
Maud Alpi
Kino Europa / srijeda, 9. žnosti i bajkovitosti, ranji-
gentinac, gdje dvojica dže-
para koji prizivaju ranog
svibnja / 19.00 vosti i izgubljene mladosti,
ambijentiran u jednoj kla-
Zhangkea kreću u bizarnu onici u kojoj njezin neime-
avanturu prenoseći lijes na novani mladi radnik poku-
njegovo novo odredište na- šava prikupiti dovoljno sa-
kon što su po nalogu jednog ti da bi mogao otići iz tog
duha koji im se ukazao eks- pakla i primati socijalnu
humirali njegovu bivšu za- pomoć. Oni koji su voljeli
branjenu ljubav. Marcellov film Bella e per-
duta voljet će i ovu dirljivo
lijepu ali okrutnu fresku o
životu na rubu.
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 11

10. Subversive Film Festival

IGRANA KONKURENCIJA

Mladi Karl Marx Okcidentalan

Mladi Karl Marx kazuje ljude u sukobu oko raz-

(Le jeune Karl Marx)
Njemačka/ Francuska/ Belgija,
2017., 118’ DCP
Režija: Raoul Peck · Scenarij:
Raoul Peck, Pascal Bonitzer,
Pierre Hodgson· Fotografija: Kolja
Brandt · Montaža: Frédérique
Broos · Produkcija: Agat Films &
Cie, Velvet Film, Rohfilm· Uloge:
August Diehl, Stefan Konarske,
Vicky Krieps
ličitih teorija i pristupa. Film u
kojem su Marx i Engels bliži
indie rock zvijezdama u cilin-
drima. Zato nije ni čudo da
Peck završava film songom Bo-
ba Dylana (šifra: Like a Rolling
Stone), praćen pulsirajućim fo-
otageom koji promatra socijal-
ne i političke nemire u različi-
tim povijesnim epohama. Za-
na, nominiranim za Oscara u
dokumentarnoj kategoriji.
Okcidentalan
(Occidental)
Francuska, 2017., 73’ DCP
Režija: Neïl Beloufa · Scenarij:
Neïl Beloufa · Fotografija:
Guillaume Le Grontec · Montaža:
novih vojnih kampanja do
Warholove banane negdje je
na pola puta između Kauri-
smakijeve artificijelnosti i re-
centnih teatralnih provokacija
Bertranda Bonella, Alaina Re-
snaisa i Yanna Gonzaleza. Iako
prisutnost Paula Hamyja pri-
ziva i Rodriguesove ludorije.
“Postoje zemlje, religije i regi-
je u kojima su ljudi truli”, kaže
Šangajska
nevjesta
(Una novia de Shanghai)
Kina/Argentina, 2016., 73’ DCP
Režija: Mauro Andrizzi · Scenarij:
Mauro Andrizzi · Fotografija: Yao
Zi-Long · Montaža: Francisco
Vazquez Murillo · Produkcija:
Mono Films · Uloge: Hu Chen-
Gwei, Lorena Damonte, Su-yun
Han

G D
to je njegov komad o ranim Ermanno Corrado · Produkcija: murjak. “Nemojmo paradirati
odine 1844. Karl Marx vojica skitnica koji pri-
Marxovim danima i rađanju Bad Manners · Uloge: Idir sa zastavama na glavama.”,
ima 26 godina i živi sa Chender, Anna Ivacheff, Paul zivaju junaka Zhan-
Komunističke lige potrebniji odgovara mu kolegica. Sve je u gkeova prvog filma (ši-
ženom Jenny u pari- Hamy, Louise Orry-Diquero,
no ikad. Iako film najviše pri- Hamza Meziani, Brahim Tekfa hotelu lažno, uključujući i lju- fra: Xiao Wu) preživljavaju
škom egzilu. Stalno je u dugo-

D
pada njegovu scenaristu Pa- bav. Ili možda nije? Čitava si- džeparenjem nevjesti koje se
vima i puši jeftine cigare. Ta- ok Francuskom bijesne
scalu Bonitzeru, koji je često tuacija prilično je uzavrela. u kičastim vjenčanicama fot-
mo će prvi put upoznati nešto ulični nemiri, muška-
surađivao s Rivetteom. Zato je požar neminovan. kaju na šangajskom trgu is-
mlađeg Friedricha Engelsa, rac u žutom kaputu re-
tvorničareva sina kojeg je u zervirao je bračnu sobu za se- pred tornja Pearl. Umorni od
Raoul Peck (Port-au Prince, Neïl Beloufa sineast je i džeparskih akcija, odluče pro-
početku ignorirao jer ga je be i svog partnera u kičastom
1953.) bivši je ministar kulture umjetnik rođen u Parizu 1985. vesti noć u sobi trošnog hotela
smatrao dendijem. Doduše, hotelu s dvije zvjezdice zva-
Haitija. Trenutno živi na relaci- Radovi su mu izlagani u naj- na čijem će krevetu ugledati
ubrzo će ga oduševiti njegova nom Occidental. No, njihova
ji Berlin – Pariz. Njegov debi prestižnijim svjetskim galeri- odjeću njezina prethodnog
inovativna studija o bijedi en- prisutnost izludit će hotelsku
L’homme sur les quais bio je jama, od Pariza, Los Angelesa gosta. Njegov će ih duh natje-
gleskog proletarijata. Proma- vlasnicu i njezino disfunkcio-
prvi karipski film prikazan u i New Yorka do Šangaja i Te- rati da ekshumiraju njegovu
trajući europsku revolucio- nalno osoblje pa ona poziva
konkurenciji Cannesa. Još od herana. Nakon Tonight and the bivšu zabranjenu ljubav te
narnu klimu kao sukob anar- policiju kako bi se riješila su-
Lumumbe pa sve do Ubojstva People (2013.), Okcidentalan prenesu lijes s njezinim tije-
hista stare škole koje inkarni- mnjivog para. Tko su oni za-
u Pacotu i najnovijeg Mladog mu je drugi dugometražni lom do lučkog kontejnera ka-
ra Joseph Proudhon i radikal- pravo? Homoseksualci? Tero-
Karla Marxa ostaje vjeran igrani film. ko bi ga doveli na lokaciju na
nih mladoturaka koji su šarali risti? Kriminalci? Talijani? Ili
svom artivizmu. To je dokazao kojoj će nanovo biti zajedno.
Europom, Peckov komad ne pak sve od navedenog? Interi-
i u filmu Ja nisam tvoj crnac, o U jednom razgovoru autor na-
govori o mladom Marxu, već o jer hotela ukrašen zastavica-
političkom angažmanu ame- vodi da su njegovi omiljeni si-
njegovoj bromansi s Engel- ma i umjetničkim reprodukci-
ričkog pisca Jamesa Baldwi- neasti Kaurismaki i Leos Ca-
som. To je dakle film koji po- jama u rasponu od Napoleo-

Štakorski film
B Zakon džungle Politika,
A
alansirajući negdje gli. U slučajnoj avanturi pri- utor ulazi u ma-
na pola puta između družuje mu se vozačica dridsku središnjicu
(Rat Film)
Theo Anthony, SAD, 2016.,
kultne TV serije Žica
(La loi de la jungle)
Antonin Peretjatko,
Tarzan. Trenutno najzani- priručnik za Podemosa i kame-
82’
Kino Europa / petak, 12.
i Watersova Desperate Li-
ving, u kojem Divine stavlja
Francuska, 2016., 99’
Kino Europa / petak, 12.
mljiviji autor u ešalonu nove
francuske ekscentrične po-
upotrebu rom proviruje iza njezinih
kulisa. Više od 500 sati
(Política, manual de
svibnja / 19.30 na pladanj kuhanog štako- svibnja / 21.00 litičke satire snimio je uvr- snimljenog materijala de-

ra, autorova nabrijana
etnografska studija o insti-
tucionalnom rasizmu pro-
matra povijest jednog grada
kroz njegov odnos prema
štakorima koji su ga okupi-
rali. Čisti pankerski film.
V
ladin stažist odlazi u
Francusku Gvajanu
na projekt izgradnje
umjetnog skijališta u džun-
nutu parabolu o užasima
postkolonijalizma u suma-
nutom spoju burleske i
splattera.
instrucciones)
Fernando León de Aranoa,
Španjolska, 2016., 120’
Kino Europa / subota, 13.
svibnja / 19.00
stilirano je u dvosatni ko-
mad koji pedantno sondira
Podemosove unutarnje
krize i njihove pokušaje
razbijanja španjolske poli-
tičke dihotomije. Ekstaza
uspjeha postavlja se kao
kontrapunkt dilemama s
kojima se suočavaju njezini
članovi osmišljavajući ko-
munikacijske strategije i
pripreme za kampanju.
12 subverzivac
10. Subversive Film Festival
Šangajska nevjesta
rax, što u ovoj adaptaciji kine-
ske priče o duhovima postaje i
više no evidentno. Film je sni-
mljen za autorova dužeg rezi-
dencijalnog boravka u šangaj-
skom The Swatch Art Peace Ho-
telu i to na mandarinskom je-
ziku s kineskim glumcima
(jedini nekineski lik u filmu
portretira argentinska glumi-
ca Lorena Damonte). Iako on
slijedi tragove nekih drugih
sineasta, poput Joãoa Pedra
Rodriguesa (A Última vez que
vi Macau) koji su se već okuša-
li u sličnom egzotičnom am-
bijentu, odbija se ponašati po-
put slučajnog turista.
Mauro Andrizzi (Mar del
Plata, 1980.) dugogodišnji je
kurator i programer eksperi-
mentalne selekcije Mar del
Plata Film Festivala. Diplomi-
rao je na ENERC-u, nacional-
noj filmskoj školi u Buenos Ai-
resu. Godine 2007. osnovao je
vlastitu nezavisnu produkcij-
sku kuću Mono Films, koja
stoji iza autorovih seminalnih
komada Irački kratki filmovi,
En el futuro. Njegov prethodni
film, Veličanstvene nesreće,
snimljen u tandemu sa šved-
skim autorom Marcusom Lin-
deenom, bio je prikazan i kod
nas u sklopu jednog od recen-
tnih Ciklusa argentinskog
filma.
Mizandristice
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Mizandristice
(The Misandrists)
Njemačka, 2017., 91’ DCP
Režija: Bruce LaBruce · Scenarij:
Bruce LaBruce · Fotografija:
James Carman · Montaža: Judy
Landkammer · Produkcija: Jürgen
Brüning Filmproduktion, Amard
Bird Films · Uloge: Susanne
Sachße, Viva Ruiz, Kembra
Pfahler, Caprice Crawford, Grete
Gehrke
A
mbijentirana “somew-
here in Ger(wo)many”,
Mizandristice su futuri-
stička feministička farsa o
grupi militantnih lezbijki koje
žive u komuni organiziranoj
poput samostana i pripremaju
se za totalni rat i istrebljenje
muškaraca. Nakon serioznije
Gerontofilije vraćaju nas La-
Bruceovoj iščašenijoj prošlosti
(šifra: Raspberry Reich). Sebe
nazivaju Army of Lovers (aluzi-
je na istoimeni kultni komad
Rose Von Praunheima nisu
bez vraga), a šefica im je Sveta
Majka. Zaplet započinje kada
dvije uniformirane štićenice
samostana pronađu ranjenog
odbjeglog lijevog terorista,
kojeg sakriju u podrumu. Ima
tu svega, od Schopenhauero-
vih citata i lekcija o parteno-
genezi do korištenja arhi-
vskog materijala beogradskog
Centra za genitalnu rekon-
strukciju. Feminizam je sve-
den na one-linere u stilu “Mu-
škarci su svinje”, uz repliku
“Ostavimo svinje iz toga”. Is-
oldu glumi umjetnica Kita
Updike, čije je (umjetničko?)
ime i više nego simbolično.
Dvije kite i murjak! To se u
Grlo srce trbuh
njihovom zatvorenom uni-
verzumu ne može tolerirati.
Jer, kako bi to rekao zbunjeni
junak koji je pozvonio na vra-
ta tog feminističkog konven-
ta, “Have you seen anything
queer in the area tonight?” Je-
smo. I to u golemim
količinama.
Bruce LaBruce rođen je kao
Justin Stewart 1966. u Sout-
hamptonu u Kanadi. Pohađao
filmsku školu u Torontu i stu-
dirao teoriju filma na Sveučili-
štu York. Snimio je hrpu kul-
tnih filmova: Hustler White, No
Skin Off My Ass, L.A. Zombie,
Super ½, koji su ga prometnuli
u ikonu queercore pokreta kao
rubnog i radikalnijeg izdanka
New Queer Cinema jer je u nji-
ma često angažirao vedete gej
pornića. Bavio se fotografijom,
pisao je knjige i kazališne teks-
tove te je režirao brojne glaz-
bene videospotove.
Grlo srce trbuh
(Gorge coeur ventre)
Francuska, 2016., 82’ DCP
Režija: Maud Alpi · Scenarij:
Maud Alpi, Baptiste Boulba ·
Fotografija: Jonathan
Ricquebourg · Montaža: Laurence
Larre · Produkcija: Mezzanine
Films, Rhône-Alpes Cinéma, Mille
et Une Productions, Shellac ·
Uloge: Virgile Hanrot, Dimitri
Buchenet, Boston
“M
ogao sam završi-
ti na nekom go-
rem mjestu, gdje
te ne bih mogao imati”, kaže
junak autoričina neodoljivog
Stilistica
filma čiji naziv priziva stihove
koje je Pasolini posvetio rijeci
Tagliamento (...e li, gola, cuore,
ventre). Ne, ovi izrazi nisu
upućeni voljenoj djevojci, već
voljenom psu, iako junakova
ljubav prema tetoviranoj curi
nije ništa manja. Zaposlen je u
jednoj klaonici, u najtežoj
noćnoj smjeni. Gazde su ga
naoružale električnom pali-
com, iako on preferira milova-
ti životinje koje vodi u smrt.
Poput Marcellova doksa Bella e
perduta, tako i Alpi pretvara
životinje u punokrvne karak-
tere koji plaču. No Alpi ne želi
igrati na metafore, već je stro-
go fokusirana na intenzivan
pogled. Njezin je film dirljivo
lijep bez obzira na odbojnost i
teror koji proizvodi lokacija u
koju postavlja protagonista, s
nevjerojatnim spojem nje-
žnosti i bajkovitosti, ranjivosti
i izgubljene mladosti. Njezin
neimenovani protagonist tek
pokušava prikupiti dovoljno
radnih sati kako bi mogao ure-
dno primati socijalnu pomoć
kad ode iz tog pakla okupanog
halogenim chiaroscurom. Nje-
gov pas Boston tu je da nas na-
tjera da kleknemo na njegove
četiri šape i promatramo svi-
jet njegovim očima. Tu su, na-
žalost, i ljudi koji misle da svi-
jet pripada samo njima.
Maud Alpi (1980.), nakon što
je diplomirala filozofiju na
Ecole normale superieure, sni-
mila je nekoliko izvrsnih krat-
kih filmova (Lucas sur terre,
Nice, Courir, Drakkar) koji su
s uspjehom prikazani na broj-
nim prestižnim festivalima, od
Cannesa do Clermont-Fer-
randa. Grlo srce trbuh njezin
je prvi dugometražni film.
Zakon džungle
(La loi de la jungle)
Francuska, 2016., 99’ DCP
Režija: Antonin Peretjatko ·
Scenarij: Frédéric Ciriez, Antonin
Peretjatko · Fotografija: Simon
Roca · Montaža: Antonin
Peretjatko, Xavier Sirven ·
Produkcija: Rectangle
Productions, France 3 Cinéma,
Orange Studio · Uloge: Vincent
Macaigne, Vimala Pons, Pascal
Légitimus
V
ladin stažist Mark Cha-
taigne poslan je u Fran-
cusku Gvajanu na pro-
jekt izgradnje umjetnog skija-
lišta nazvanog Guayaneige
kako bi osigurao da konstruk-
cija bude napravljena prema
europskim standardima. Ako
Hrvati mogu izgraditi skijali-
šte u centru metropole, a žite-
lji Emirata u pustinji, zašto ga
Francuzi ne bi mogli izgraditi
u džungli? No naš voljeni ju-
nak (Vincent Macaigne, it faca
nove francuske komedije)
igrom slučaja završit će izgu-
bljen u toj istoj džungli u dru-
štvu vozačice Tarzan (neodo-
ljiva Vimala Pons), gdje doži-
vljavaju svakojake peripetije
uz bliske susrete opasne vrste
s parazitima, ogromnim in-
sektima, anakondama, gerilci-
ma, službenicima francuskih
željeznica koji planiraju raskr-
čiti kišnu šumu i izgraditi

10. Subversive Film Festival
Zakon džungle
transamazonsku prugu te pri-
padnicima posthipijevske
sekte, kad priča počinje ža-
nrovski meandrirati na teren
punokrvnog B-splattera, mo-
torka uključena. Parabola o
avetima postkolonijalizma ni-
kad nije bila sumanutija. Pere-
tjatko promatra avanturu tog
burlesknog slučajnog para kao
raspojasanu i pulsirajuću odu
nesputanog erotizma i poli-
tičke senzualnosti.
Antonin Peretjatko (Greno-
ble, 1974.) trenutno je najzani-
mljivije ime u ešalonu nove
francuske satire kojem pripa-
daju ekscentrični Justine Triet,
Guillaume Brac, Thomas Sal-
vador i Yann Gonzalez. Svi oni
promovirani su 2013. godine u
Cannesu, koji je označio pre-
kretnicu u njihovu radu. Tada
je u off programu Quinzaine
des realisateurs prikazan au-
torov dugometražni debi La
fille du 14. juillet.
Stilistica
(Personal Shopper)
Francuska/Njemačka, 2016., 105’
DCP
Režija: Olivier Assayas · Scenarij:
Olivier Assayas · Fotografija:
Yorick Le Saux · Montaža: Marion
Monnier · Produkcija: CG Cinéma,
Vortex Sutra, Sirena Film· Uloge:
Kristen Stewart, Lars Eidinger,
Sigrid Bouaziz
A
ssayasov ezoterični i
krajnje vogueovski ko-
mad lucidna je parabo-
la o stvarima koje nas povezu-
ju, našim načinima komunici-
ranja i nemogućnostima po-
stizanja bilo kakvog drugog
kontakta osim onog u kojem
smartphone preuzima ulogu
medija. Maureen je uljuljana u
udobnost Eurostara koja pu-
tuje iz Pariza u London da bi
kupila klijentici skupocjenu
toaletu dok zenovsku udob-
nost hi-tech vagona prekidaju
monotoni zvuci njezina kuc-
kanja po touch screenu, komu-
nicirajući s misterioznim en-
titetom koji je proganja. Ko-
munikacija smartphoneom
prema Assayasu i nije drugo
nego spiritistička seansa. Spi-
ritualizam ovdje postaje, ne
samo zvučna već i psihološka
opsesija pa čak i erotska ovi-
snost. Zato autor briše razliku
između beepa na mobitelu i
nasilnih zvukova koji mole-
stiraju i proganjaju autorovu
heroinu. Zato je ovdje riječ o
čistoj apokaliptičnoj poemi o
usamljenosti. Osobna šoperi-
ca ovdje postaje “osobni me-
dij”, ali i “osobna ljubavnica”
nevidljivog partnera. Victor
Hugo na iPadu, Karl Lagerfeld
na internetu, Hilma af Klint u
monografiji. Ovo je logični
nastavak Demonlovera. Metafi-
zička drama locirana u mate-
rijalnom svijetu dizajnerske
odjeće i lijepih ljudi. Film o
novim medijskim aristokrati-
ma globalnog Versaillesa.
Film u kojem digitalna era
uživa u svom magijskom
prestižu.
Olivier Assayas (Pariz, 1955.)
umjetničku karijeru započeo je
kao novinar i filmski kritičar
časopisa Cahiers du Cinéma.
Autor je knjiga o Kennethu An-
geru (Eloge de Kenneth Anger)
i hongkonškom filmu (Hong-
-Kong Cinema). Potonju je na-
pisao u suradnji s Charlesom
Tessonom. Piščevu opsesiju
prema toj kinematografiji
emanira i njegov film Irma
Vep, u kojem je angažirao Ma-
ggie Cheung. Svoju trenutačnu
ženu Miu Hansen-Løve upo-
znao je na setu filma Kraj ko-
lovoza, početak rujna. Svom
omiljenom bendu Sonic Youth
posvetio je koncertni doku-
mentarni film Noise. Autor je
TV serije Carlos. Njegova je
trenutna muza Kristen Ste-
wart (Oblaci nad Sils Marijom,
Stilistica).
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
DOKUMENTARNA
KONKURENCIJA
Bezness as Usual
Nizozemska/Njemačka/Švedska/
Švicarska/Tunis, 2016., 93’ DCP
Režija: Alex Pitstra · Scenarij:
Alex Pitstra, Katja
Schoondergang · Fotografija:
Tadeusz Kieniewicz, Alex Pitstra ·
Montaža: Jos Driessen ·
Produkcija: Selfmade Films
U
osamdesetima tunisko
ljetovalište Sousse bilo
je ultimativna meka
europskih turistkinja u potra-
zi za prolaznom avanturom s
lokalnim galebovima. No neki
od istih tih galebova praktički
su prosuli svoje sjeme po čita-
voj Europi – od Laplanda do
Nizozemske i Švicarske jer su
na vrućim plažama i hotel-
skim sobama Soussea bili za-
četi njihovi sinovi i kćeri,
rođeni devet mjeseci nakon
što su se njihove partnerice
Bezness as Usual
Lov na duhove
Veliki zid
subverzivac 13
vratile iz vrućeg Tunisa u svo-
je hladne i maglovite europ-
ske zemlje. Plod jedne od tih
kratkih veza bio je i autor ovog
prokleto duhovitog filma Ni-
zozemac Alex Pitstra, rođen
kao Karim Alexander Ben
Hassen, koji se vraća u Sousse
kako bi pokušao izgraditi od-
nos sa svojom proširenom ob-
itelji koja ga tretira kao boga-
tog zapadnjaka spremnog da
odriješi kesu. Obiteljskom
stolu pridružuje se i njegova
feministička polusestra koja
živi u Baselu, gdje je zaposle-
na kao neurokirurginja. No
Sousse više nije onakav kakav
je nekad bio. Revolucija jasmi-
na ispraznila je njegove hotele
i pretvorila ih u aveti postapo-
kalipse. U pokušajima da se
zbliži s vlastitim korijenima,
Alex ne samo da se mora suo-
čiti s kulturnim razlikama već
i s pitanjima koja postavlja
njegova nizozemska majka.
“Mi smo stranci jedni drugi-
ma, ali naš osjećaj obitelji je
snažan”, kaže jedan od Pitstri-
nih aktera.
Alex Pitstra rođen je 1979. u
Dordrechtu (Nizozemska). Pr-
vi film snimio je kao petnae-
stogodišnji mladac. U početku
se bavio glazbenom produkci-
jom, da bi je potom zamijenio
filmskom, snimajući reklamne
spotove i korporacijske filmo-
ve. Odvažni hibridni doks Die
Welt snimio je neposredno na-
kon Revolucije jasmina. Auto-
rov najnoviji komad Bezness
As Usual premijerno je prika-
zan lani u Locarnu u sklopu
Tjedna kritike.
Lov na duhove
(Istiyad Ashbah)
Palestina/Francuska/Švicarska/
Katar, 2016., 94’ DCP
Režija: Raed Andoni· Scenarij:
Raed Andoni · Fotografija: Camille
Cottagnoud · Montaža: Gladys
Joujou · Produkcija: Palmyre
Badinier
I
grajući na gotovo identič-
ne mehanizme “teatra po-
tlačenih” koje koristi Izra-
elac Mograbi u doksu Iza ogra-
da prikazanom na lanjskom
Subversive Film Festivalu, Pa-
lestinac Andoni zamjenjuje
afričke izbjeglice s grupom
Palestinaca koji pred autoro-
vom kamerom u formi svoje-
vrsne terapeutske seanse in-
sceniraju užase koje su proživ-
jeli u izraelskim mučilištima.
Iako teatar zamjenjuje studij-
ska replika centra za ispitiva-
nje, njezin klaustrofobičan
prostor krajnje je realističan,
pri čemu njegovi akteri u nje-
mu rekonstruiraju poniža-
vajuća ispitivanja i torture ko-
jima su bili podvrgnuti, dra-
matizirajući vlastita stvarna
iskustva. Tijekom tih bolnih
seansi na površinu će isplivati
njihove potisnute emocije i
traume natopljene mokraćom
straha, ali i garnirane pone-
kim ironičnim pasažem poput
onog u kojem jedan od njih
nerado pristaje “odglumiti”
svoj bliski zatvorski susret s
homoseksualnim čuvarom jer
uskoro treba proslaviti zaruke.
Autor se također pojavljuje
pred kamerom, čime postaje
evidentno da on ne kreira po-
zornicu samo za svoje prota-
goniste, već se suočava i s kr-
hotinama vlastitih sjećanja jer
je prije trideset godina i sam
bio jedan od zatočenika zlo-
glasne tamnice Moskobiya.
Raed Andoni (1967., Aman)
filmsku je karijeru započeo
1997. kao nezavisni producent.
Suosnivač je produkcijske
kuće Dar Films, sa sjedištem u
14 subverzivac Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
10. Subversive Film Festival
Ramali, te Les Films de Zayna
u Parizu. Njegov prethodni du-
gometražni doks Fix Me prika-
zan je na Sundanceu i u
Cannesu.
Veliki zid
(The Great Wall)
Irska, 2015., 71’ DCP
Režija: Tadhg O’ Sullivan ·
Scenarij: Tadhg O’ Sullivan, Franz
Kafka · Fotografija: Feargal Ward,
Tadhg O’Sullivan · Montaža:
Tadhg O’ Sullivan · Produkcija:
Irish Film Board
K
ako se migrantska kri-
Politika, priručnik za upotrebu za u Europi intenzivi-
ra, tako njezina tvrđa-
va postaje sve čvršća. Cement,
žilet-žica, elektronski nadzor.
To su samo neki od načina ko-
jima se ta militarizirana cita-
dela privilegije i isključivosti
pokušava osigurati dok autor
kreće na svoj dugi itinerar od
mediteranskih obala do eu-
ropskih centara moći, od bu-
garske granice do Londona,
od Melille do Bruxellesa, nu-
deći lucidan komentar juksta-
pozicijom modernih imperi-
jalnih autoriteta i migrantskih
očajnika. Film je inspiriran
Kafkinom kratkom alegorij-
skom pričom Pri gradnji Kine-
skog zida, koja preispituje pri-
Pow Wow
rodu Moći. Iako Kineski zid
kao politička konstrukcija ni-
kad nije dovršen, danas su
fantazije o idealnom Europ-
skom zidu prisutne više no
ikad, a ekonomija ne namjera-
va prekidati njegovu
izgradnju.
Tadhg O’Sullivan irski je re-
datelj, montažer i dizajner
zvuka. Surađivao je s Patom
Collinsom na njegovu velikom
filmu Silence. Autorov komad
Yximalloo snimljen u tandemu
s Feargalom Wardom, osvojio
je Prix Premiere kao najbolji
debitantski film na prestižnom
Štakorski film festivalu dokumentarnog filma
u Marseilleu (FID). Radove je
izlagao u brojnim galerijama i
muzejima – od njujorške Mo-
MA-e pa nadalje.
Politika,
priručnik za
upotrebu
(Política, manual de
instrucciones)
Španjolska, 2016., 120› DCP
Režija: Fernando León de Aranoa ·
Scenarij: Fernando León de
Aranoa · Fotografija: Jorge
Abusada · Montaža: Yago Muñiz ·
Produkcija: Mediaproduccion
Č
etiri godine nakon
Evanđelje
burnih zbivanja na
madridskom trgu
Puerta del Sol, koje je našim
subverzivcima već približio
Sylvain George - Put Madrida
(Svijetli plam!), pokret 15 M iz-
njedrio je Podemos, koji 2015.
ulazi u španjolski parlament
kao treća najjača stranka. Ara-
noa je dobio dozvolu neogra-
ničena ulaska u njezinu ma-
dridsku centralu te voajeri-
stički proviruje pulsirajućom
kamerom iza njezinih kulisa
od samih početaka do danas,
prateći plenume na kojima su
njezini lideri Pablo Iglesias i
Iñigo Errejón s najužim ti-
mom osmišljali komunikacij-
ske strategije i pripreme za
predizbornu kampanju. Uku-
pno 500 sati snimljenog ma-
terijala autor je destilirao u
dvosatni komad koji nudi mi-
nuciozni uvid u Podemosove
unutarnje krize i njihove po-
kušaje razbijanja španjolske
političke dihotomije. Rezultat
je ovaj krajnje iskreni “priruč-
nik za upotrebu” koji istražuje
nove političke strategije i ana-
lizira medije koji su u svega
godinu dana mobilizirali novo
glasačko tijelo. Film također
pokazuje kako je moguće gal-
vanizirati bijes ulice da bi se
stvorili suvremeniji oblici po-
litičke participacije. Ekstaza
uspjeha postavlja se kao kon-
trapunkt dilemama i nezado-
voljstvima s kojima se njezini
članovi suočavaju “igrajući se”
politike. U njima se zrcali ne-
mirni i elokventni duh Pode-
mosa kao alternativa postoje-
ćem sistemu.
Fernando León de Aranoa
rođen je 1968. u Madridu. Prije
no što je snimio svoj prvi film
Familia, pisao je filmske sce-
narije. Bavi se stripom, piše
kratke priče i predaje na ra-
znim filmskim školama. Godi-
ne 2004. osnovao je vlastitu
produkcijsku kuću Reposado.
Autorov komad Savršen dan,
u kojem glume Benicio del To-
ro i Tim Robbins o grupi hu-
manitaraca na brdovitom Bal-
kanu, prikazan je i u nas.
Pow Wow
SAD, 2016., 75’ DCP
Režija: Robinson Devor · Scenarij:
Robinson Devor, Michael
McConville · Fotografija: Sean
Kirby· Montaža: Adam Sekular ·
Produkcija: Sean Kirby, Victoria
Nevinny
C
ountry clubberi, radnici,
ljubavnici, suparnici,
bogovi, duhovi, holi-
vudski otpadnici, Indijanci,
Hispanoamerikanci, bijelci,
prolazni i vječni, živi i mrtvi,
ali i oni iza rešetaka. Svi oni
okupljaju se u Coachella Val-
leyu, u utrci kojom se obilježa-
va notorni lov na Indijanca
Willieja Boya iz 1908., koji je
pokušao uteći svojim progo-
niteljima u bijegu dugom 800
km nakon što je u samoobrani
ubio oca svoje ljubavnice (taj
isti zločin inspirirao je Abra-
hama Polonskog za film Tell
Them Willie Boy Is Here, sni-
mljen 1969. s Robertom Red-
fordom u ulozi šerifa). Prateći
one koji danas slijede njegove
pustinjske tragove u borbi za
slobodom i opstankom, autor
ispisuje sumanutu kroniku o
američkim snovima, sreći i
agoniji. U njegovoj pulsira-
jućoj seriji etnografskih susreta
oni govore o pustinji kao mje-
stu slobode i vjerovanja. Iako
nam se na prvi pogled čini ka-
ko u tim čudacima promatra-
mo kalifornijsku verziju friko-
va iz opusa Urlicha Seidla, De-
vorovi akteri čvršće su ukori-
jenjeni u svoj(e) krajolik(e),
dok autor u isti mah podiže
most koji pokušava spojiti nji-
hovu prošlost i sadašnjost pu-
tem eksperimentalnog asoci-
jativnog vremena, stvarajući
vrtoglavu i inteligentnu kro-
niku o američkim radostima
koje polako ali sigurno
odumiru.
Robinson Devor jedan je od
trenutno najradikalnijih ame-
ričkih autora. Devorova uvr-
nuta komedija The Woman
Chaser iz 1999. osvojila je Na-
gradu publike na festivalu
SXSW u teksaškom Austinu.
Police Beat bio je nominiran za
Independent Spirit Award, a
bizarni hibridni doks ZOO pre-
mijerno je prikazan na
Sundanceu.
Štakorski film
(Rat Film)
SAD, 2016., 82’ DCP
Režija: Theo Anthony · Scenarij:
Theo Anthony · Fotografija: Theo
Anthony · Montaža: Theo Anthony
· Produkcija: Riel Roch-Decter,
Sebastian Pardo
P
rimarni interes pankera
Anthonyja isti je onaj
Baltimore iz Žice i Wa-
tersova kultnog komada De-
sperate Living, u kojem je Divi-
ne na pladanj stavila kuhanog
štakora. Tako i autorova etno-
grafska studija o instituciona-
liziranom rasizmu promatra
povijest tog grada kroz njegov
odnos prema štakorima. Jer,
kako kaže jedan od njegovih
aktera, “U Baltimoreu nikad
nije bilo problema sa štakori-
ma, već s ljudima”. Pritom
Anthony pokušava mapirati
njegovu alternativnu povijest,
promatrajući one koji štakore
mrze, vole (ponekad čak i pre-
više) i vole mrziti, oslikavajući
uz to ekološki portret devasti-
ranog grada i ponašajući se
prema temi poput igrača fli-
pera. Neki ih love uz pomoć
maslaca od kikirikija, ribar-
skog štapa ili palice za bejzbol.
Drugi odabiru ponešto manje
sofisticirane tehnike, poput
zračne puške. Iako autor eks-
plicitno ne spominje recentne
rasističke tenzije na ulicama
Baltimorea, one stalno lebde u
zraku. Čak i kad sâm termin
“društvene znanosti” popri-
ma krajnje uznemirujuće di-
menzije, autor povlači parale-
lu između legislacije i ekster-
minacije. No autorovi digital-
ni krajolici prizivaju i neki no-
vi Baltimore koji ironično ko-
ketira sa spekulativnim
znan-fanom.
Theo Anthony rođen je 1989.
Nakon što je diplomirao na
Oberlin Collegeu, surađivao je
s magazinom Vice i s Agence
France Presse (AFP). Nakon
tri hvaljena kratkometražna
doksa – Chop My Money, Pea-
ce in The Absence of War i
Maison pour la vie, snimljenog
u Kongu u finalnim danima
trodnevnog rata – snima svoj
prvi dugometražni komad
Štakorski film, premijerno pri-
kazan u Locarnu. Bavio se i
glazbenim videom (Pepepiano,
Wise Blood, Logan Takahashi).
Evanđelje
(Vangelo)
Italija/Švicarska/Francuska/
Belgija, 2016., 85’ DCP
Režija: Pippo Delbono · Scenarij:
Pippo Delbono · Fotografija:
Fabrice Aragno, Pippo Delbono ·
Montaža: Pippo Delbono ·
Produkcija: Stemal
Entertainment, Rai Cinema,
Compagnia Pippo Delbono,
Ventura Film, Snaporazverein,
Les Films du Fleuve, CDP
I
nspiriran vlastitom pred-
stavom pripremanoj u
Mantovi u kojoj su sudje-
lovali i članovi Drame zagre-
bačkog HNK-a (Nina Violić,
Alma Prica, Vlasta Ramljak),
Delbono uranja u talijanski iz-
bjeglički prihvatni centar u
Astiju. Svjestan da tamo po-
staje “špijun” udaljen od nje-
govih stanara i njihova malog
privatnog svijeta, u strahu da
ne ode predaleko u njihovu
“svetost” ili da im nešto ne
“ukrade” za svoj film. “Mučit
će vas i tjerati da govorite. Mr-
zit će vas zbog vaše vjere”, po-
ručuje im Delbono, koji “ni-
kad nije vidio ljude kako ho-
daju po vodi, ali ih je vidio ka-
ko se u njoj utapaju”. Njihova
se svakodnevica izmjenjuje s
prizorima iz njegove predsta-
ve i snimkom sukoba izbjegli-
ca sa slovenskom policijom
pokraj žilet-žice. U njima je
autor pronašao “nevjerojatne
glumce”, otkrivajući njihove
nježnosti, otpornost, snagu i
krhkost. “Pitam se što će biti s
njima”, kaže autor nakon što
su zajedno veslali, plesali i
oslobađali Isusa i Barabu.
Odettin song Sometimes I Feel
Like a Motherless Child još ni-
kad nije zvučao tako bolno i
potresno. Zato ono “evanđe-
lje” koje njegova majka pove-
zuje s ljubavlju Delbono otkri-
va u tišini susreta. Na kraju su
od majčina evanđelja ostale
tek krhotine jednog dječaka
koji plače. Praznog, ranjenog i
izgubljenog poput aktera koje
promatra. Toliko različit, a
opet toliko sličan njima.
Pippo Delbono (Varazze,
1959.) jedan je od trenutno na-
jinovativnijih umjetnika na ta-
lijanskoj kazališnoj sceni. Go-
stovao je i na zagrebačkom
Festivalu svjetskog kazališta
(Ljubav i tijelo). Filmskom re-
žijom počeo se baviti nešto ka-
snije (Grido, La paura, Amore
carne). Njegov intimistički
doks Krv prikazan je na 7. Sub-
versive Film Festivalu. Locar-
no mu je 2009. posvetio retro-
spektivu. Glumio je uz Tildu
Swinton u izvrsnoj Guadagni-
novoj drami Io sono l’amore te
u Greenawayovu komadu Gol-
tzius i Pelikanova družina.

10. Subversive Film Festival
KRATKOMETRAŽNA
KONKURENCIJA
U
Limbu naše stare
znanice Konstanti-
ne Kotzamani (šifra:
Žuta groznica), leo-
pard će leći s kozom, vukovi
će živjeti s janjadi, a dječak će
biti njihov vodič. U filmu Iz-
gubljeni glas Marcelo Marti-
nessi preispituje paragvajsku
recentnu povijest, referirajući
se na masakr u Curuguatyju.
U Radnoj snazi Loukianosa
Moshonesa imigrant radi na
preuređenju apartmana, dok
na krovu njegove zgrade on i
njegovi prijatelji pokušavaju
promijeniti svijet. U Digital-
nim imigrantima švicarski au-
torski tandem Norbert Kott-
mann & Dennis Stauffer prati
grupu staraca koji se pokuša-
vaju prilagoditi digitalnoj eri.
U Miss Holokausta, Poljakinja
Michalina Musielak odlazi u
Izrael na bizarni izbor ljepote
u kojem sudjeluju žene koje
su preživjele užase konclogo-
ra. U Ulici smrti Libanonac Ka-
ram Ghossein izmjenjuje slike
s prijateljeva vjenčanja i snim-
ke vratolomija koje klinci iz-
vode na cesti koja vodi k bej-
rutskom aerodromu. U Impre-
siji jednog rata Kolumbijac Ca-
milo Restrepo koristi pulsira-
jući footage iz krvave povijesti
Medellina, krvavije od njego-
ve rijeke, crvene od boje koje
se u nju ulijevaju iz lokalne
tvornice tekstila, gdje priču
pričaju tetovaže, ožiljci, crteži,
punk stihovi, zrnatost priva-
tnog ratnog videa i požutjele
novinske stranice. U Kwassi
Kwassi lokalci izrađuju “ne-
stabilni brod” (kwassa kwassa)
kako bi prešli smrtonosnu
udaljenost koja razdvaja ko-
morski otok Mayotte, francu-
ski prekomorski teritorij i naj-
udaljeniji dio EU-a od susje-
dnih otoka u arhipelagu; sim-
bolično putovanje u bolji ži-
vot. ★
Kwassa Kwassa
Radna snaga
KRATKOMETRAŽNA
KONKURENCIJA
1. BLOK
Kino Europa / subota, 13. svibnja /
15.00
– Kwassa Kwassa
Tuan Andrew Nguyen &
SUPERFLEX, 2015., Danska,
17’ DCP
– Radna snaga
(Manodopera)
Loukianos Moshonas, 2016.
Grčka/Francuska, 28’ DCP
– Ulica smrti
(Street of Death)
Karam Ghossein, 2017.
Libanon/Njemačka, 22’ DCP
– Limb
(Limbo)
Konstantina Kotzamani, 2016.,
Grčka/Francuska, 30’ DCP
KRATKOMETRAŽNA
KONKURENCIJA
2. BLOK
Kino Europa / nedjelja, 14. svibnja
/ 17.00
– Izgubljeni glas
(La voz perdida)
Marcelo Martinessi, 2016.,
Paragvaj/Venezuela/Kuba/
Argentina, 11’ DCP
– Digitalni imigranti
(Digital Immigrants)
Norbert Kottmann, Dennis
Stauffer, 2016. Švicarska, 21’
DCP
– Miss Holokausta
(Miss Holocaust)
Michalina Musielak, 2017.
Poljska/Njemačka, 22’ DCP
– Impresija jednog
rata
(La impresión de una guerra)
Camillo Restrapo, 2015.,
Kolumbija/Francuska, 26’
DCP
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 15
O K RU G L I S TO L I P RO -
M O C I JA K N J I G A
Videologija 1 & 2
Kino Europa / Dvorana Müller /
8. svibnja / 18.00
Ulica smrti
V
ideologija je sveobu-
hvatna kritika realizma
u filmu, vizualnim
umjetnostima i književnosti.
Od eksperimentalne televizije
Nam June Paika do subverziv-
nog filma Alejandra Jodo-
rowskog, Miike Takashija i Le-
osa Caraxa; od Golog ručka do
Manifesta cyber feminizma; od
film noira do “ubojstva
Limb stvarnoga”.
Autor Louis Armand pred-
stavit će prvi i drugi svezak
svoje trodijelne kritike ideolo-
gije realizma u svim segmenti-
ma kulturne industrije, od
književnosti do filma, kiberne-
tici i plastičnim umjetnostima.
Njegov sinkretični pristup sli-
jedi trag Marshalla McLuhana,
Buckminstera Fuller, Karela
Teigea i drugih te njeguje in-
terdisciplinarnost povijesnih
Izgubljeni glas
avangardnih pokreta i samog
projekta modernosti.
Termin “videologija” pokri-
va neksus estetskih/ideoloških
formi – od Benthamova pa-
noptikona i širenja vizualnih
tehnologija tijekom industrij-
ske revolucije (fotografija,
film), do Big Brothera, virtual-
ne realnosti i posthumanistič-
kog diskursa. Posljedično, ova
studija i izlaganje fokusirani su
na diskurse modernosti/post-
Digitalni imigranti
modernosti i njihove suvreme-
ne ramifikacije u djelima eks-
perimentalnih (antirealistič-
nih/avangardnih) pisaca,
umjetnika, arhitekata, filmaša,
filozofa i teoretičara – uključu-
jući, primjerice, Stelarcove ro-
botičko-protetičke perfor-
manse, Teigeov filmični poeti-
zam, “spomenike budućnosti”
Roberta Smithsona, hipergra-
fiju Isidorea Isoua, videoumje-
Miss Holokausta
Wild Dreamer
Kino Europa / 14. svibnja / 21.00
S
večana dodjela nagrada za najbolji igrani,
dokumentarni i kratkometražni film održat će se prije
otvorenja konferencije. Nagrade Wild Dreamer dodijelit
će žiri u sastavu kustosice Leile Topić, filmskog kritičara
Dragana Juraka, vizualne umjetnice i filmologinje Ivane Keser
i filmologa Tomislava Brleka.
Impresija jednog rata
tnost Nam June Paika i Go-
dardove filmove.
U tom kontekstu realizam
se sagledava kao instrument
kulturne normalizacije, koji
koevoluira s osvitom opće pi-
smenosti, globalnih komuni-
kacijskih sustava i tehnologija
simulakra – osmišljenih kako
bi sintetizirali (putem žanra i
“politika identiteta”) i (kao
produžetak humanizma) sen-
timentalizirali opće apstraktne
procese industrijske moder-
nosti u operativni kulturni
okvir: okvir, drugim riječima
– komodifikaciju.
Videologija uključuje eseje o
Davidu Lynchu, Marcu Atkin-
su, Christianu Louboutinu,
Philippeu Sollersu, Anthonyju
Braxtonu, Robertu Smithsonu,
Lettrismu, Blade Runneru,
Davidu Cronenbergu, Terryju
Gilliamu, Dereku Jarmanu,
Peteru Greenawayu, Kenu
Russellu, Billyju Wilderu, Joh-
nu Hustonu, Howardu
Hawksu, Jean-Luc Godardu,
Dušanu Makavejevu, Robertu
Cooveru, Johnu Watersu,
Hunteru S. Thompsonu, Willi-
amu Gibsonu i Stelarcu.
U razgovoru uz autora Lo-
uisa Armanda sudjeluju fil-
molozi Tomislav Šakić (Le-
ksikografski zavod Miroslav
Krleža) i Tomislav Brlek (Fi-
lozofski fakultet u Zagrebu).
Louis Armand autor je osam
romana, uključujući: The
Combinations (2016.), Cairo
(2014.; nominiran za nagradu
Dublin IMPAC) i Breakfast at
Midnight (2012.; kritičar Ri-
chard Marshall iz časopisa
3:AM opisuje ga kao “savršen
moderni noir”). Također je au-
tor studija Videology (2015.) i
The Organ-Grinder’s Monkey:
Culture after the Avantgarde
(2013.). Trenutačno vodi Cen-
tar za kritičku i kulturalnu teo-
riju na Karlovu sveučilištu u
Pragu. ★
 10. Subversive Film Festival 7.-14. V 2017.
UTORAK (2. 5.) SRIJEDA (3. 5.) ČETVRTAK (4. 5.) PETAK (5.5.) SUBOTA (6.5.) NEDJELJA (7.5.) PONEDJELJAK (8. 5.) UTORAK (9. 5.) SRIJEDA (10. 5.) ČETVRTAK (11. 5.) PETAK (12. 5.) SUBOTA (13. 5.) NEDJELJA (14. 5.)

19.00 19.00 19.00 19.00 19.00 16.00 15.00 16.00 15.30 15.00 15.30
Otvorenje Panel Halo München Dragan Wende Katzelmacher Berlin - ugao Kapetan iz …i tvoja ljubav Jače od noći Kratkometražna Zlatna kuga
instalacije (Ne)imaginarni Krsto Papić West Berlin Rainer Werner Schönhauser Köpenicka također Slatan Dudow konkurencija – 1. John Brahm
EUROPOLY – The Balkan – politike Jugoslavija, 1968., 12’ Lena Müller, Fassbinder Gerhard Klein Helmut Käutner Frank Vogel DR Njemačka, 1954., blok SR Njemačka, 1954.,
European Union identiteta i ------------- Dragan von SR Njemačka, 1969., DR Njemačka, 1957., 81’ SR Njemačka, 1956., DR Njemačka, 1962., 117’ ------------- 95’
Retrospektiva: Identity Trading migracijske Druga generacija Petrović 88’ 93’ 92’ Kwassa Kwassa
Voljeni i Game, autor: Dejan prakse Želimir Žilnik Njemačka/Srbija, Tuan Andrew
odbačeni Jugoslavija, 1983., 88’ 2013., 87’ 18.00 Nguyen &
Kaludjerović sudjeluju: Marina 17.00 18.00 17.30 17.30
21.00 Uličari SUPERFLEX
- Filmovi ------------- Gržinić Mauhler, Kapetan iz Kölna Drug 20. srpnja Kratkometražna
Georg Tressler
16 subverzivac

SR Njemačke i Panel Viktor Koska, Montenegro Falk Harnack Danska, 2015., 17’ konkurencija – 2.
SR Njemačka, 1956., Slatan Dudow Münchhausen
Europski Marijana 21.00 Dušan Makavejev DR Njemačka, 1956., SR Njemačka, 1955., ------------- blok
DR Njemačke 97’ Wolfgang Neuss
multikulturni Hameršak, Duško Specijalni vlakovi 21.00 Švedska/VB, 1981., 96’ 114’ 97’ Radna snaga -------------
(1949. - 1963.) SR Njemačka, 1962.,
projekt i Petrović Krsto Papić Flotel Europa 89’ Loukianos Izgubljeni glas
Kino Europa – Jugoslavija, 1972., 16’ Vladimir Tomić Moshonas
društveno Marcelo Martinessi
Velika dvorana angažirane ------------- Danska/Srbija, 2015., Grčka/Francuska, Paragvaj/Venezuela/
Pogrebnik 72’ 2016., 28’ Kuba/Argentina, 2016.,
umjetničke
Dragan Nikolić ------------- 11’
prakse: igra
Njemačka/Srbija, Ulica smrti -------------
mrkvi i batina
2013., 53’ Karam Ghossein Digitalni
sudjeluju: Andreja Libanon/Njemačka,
Kulunčić, Tanja imigranti
2017., 22’ Norbert Kottmann,
Ostojić, Bojan -------------
Krištofić Dennis Stauffer
Limb Švicarska, 2016., 21’
------------- Konstantina -------------
GUESTures | Kotzamani Miss Holokausta
GOSTIkulacije Grčka/Francuska,
Kratkometražna dvokanalni HD video,
Michalina Musielak
2016., 30’ Poljska/Njemačka,
konkurencija Margareta Kern, 2011.,
2017., 22’
33’
Kino Europa – -------------
------------- 17.00
Velika dvorana Instalacija Impresija jednog
18.00 Evanđelje rata
Povremenik za nove emancipacijske borbe

EUROPOLY i video Pippo Delbono

GUESTures bit će Okrugli stol i Camillo Restrapo
Italija/Švicarska/
promocija knjiga: Kolumbija/Francuska,
izloženi do 11. 5. Francuska/Belgija,
Videologija 1&2 2015., 26’
2017. 2016., 85’
sudjeluju: Louis
Armand, Tomislav
Šakić i Tomislav Brlek 19.00
Igrana (Dvorana Müller) 19.00
konkurencija 19.30 Politika, Osuđeno selo
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com

Lov na duhove priručnik za Martin Hellberg

Kino Europa – DR Njemačka, 1952.,
20.00 20.00 19.00 Raed Andoni 19.30 upotrebu
Velika dvorana 107’
Pow Wow Veliki zid Grlo srce trbuh Palestina/Francuska/ Štakorski film Fernando León de
Robinson Devor Tadhg O’ Sullivan Maud Alpi Švicarska/Katar, Theo Anthony Aranoa
SAD, 2016., 75’ Irska, 2015., 71’ Francuska, 2016., 82’ 2016., 94’ SAD, 2016., 82’ Španjolska, 2016., 120’

21.00 21.00
OTVORENJE 21.30 21.30 21.15 21.00 21.15
Bezness as Usual Otvorenje
Okcidentalan Šangajska Mizandristice Zakon džungle Stilistica
20.00 konferencije i
Dokumentarna Neïl Laboufa nevjesta Alex Pitstra Bruce LaBruce Antonin Peretjatko Olivier Assayas
Mladi Karl Marx Francuska, 2017., 73’ Nizozemska/ Njemačka, 2017., 91’ Francuska, 2016., 99’ Francuska/Njemačka, proglašenje dobitnika
konkurencija Mauro Andrizzi
Raoul Peck Kina/Argentina, 2016., Njemačka/Švedska/ 2016., 105’ nagrada Wild
Kino Europa – Njemačka/ 73’ Švicarska/Tunis, Dreamer
Velika dvorana Francuska/ Belgija, 2016., 93’
2017., 118’

19.00 19.00 19.00 19.00

Meksiko, Zemlja gori Izdajice Swift
zamrznuta Raymundo Gleyzer Raymundo Gleyzer Raymundo Gleyzer
EUROPOLY, Argentina, 1964., 12 Argentina, 1973., 105’ Argentina, 1971., 12’
revolucija
Konferencija Raymundo Gleyzer ------------- -------------
#2, Kulturno Argentina, 1970., 66’ Quilino BANADE
informativni Raymundo Gleyzer Raymundo Gleyzer
i Jorge Prelorán Argentina, 1972., 7’
centar (KIC)
Argentina, 1966., 16’ -------------
------------- Nemoj
Dogodilo se u zaboraviti, nemoj
Hualfinu oprostiti
Raymundo Gleyzer Raymundo Gleyzer
i Jorge Prelorán Argentina, 1973., 35’
Argentina, 1966., 40’ -------------
Hommage: ------------- AAA su tri
Raymundo Ubijaju me i ako oružane snage
ne radim i ako Jorge Denti
Gleyzer i Cine de radim Argentina, 1977., 16’
la Base, Raymundo Gleyzer -------------
Dokukino KIC Argentina, 1974., 20’ Vječna vatra
Cynthia Sabat
Argentina, 2012., 27’
21.00 Raymundo
Ernesto Ardito i
Virna Molina
Argentina, 2003., 127’
 + Međunarodna konferencija:
10. Subversive Forum Europska ljevica protiv novog
14.-20. SVIBNJA 2017. KINO EUROPA svjetskog (ne)reda
SRIJEDA (10.5.) ČETVRTAK (11. 5.) PETAK (12. 5.) SUBOTA (13. 5.) NEDJELJA (14. 5.) PONEDJELJAK (15. 5.) UTORAK (16.5.) SRIJEDA (17. 5.) ČETVRTAK (18. 5.) PETAK (19. 5.) SUBOTA (20. 5.)

KIC
10.30 10.30 10.30 10.30 10.30 10.00
Preradovićeva 6
Morana Miljanović: Toni Prug: Novi Rada Borić: Ankica Djukić, Igor Vuk Vuković: Mala Mediteran forum
Digitalna sigurnost ekonomski modeli Feministička kritika Grozdanić: Zelena škola antifašizma Panel
jezika škola za sistemsko Nezakonita i nasilna
mišljenje policijska
protjerivanja
izbjeglica sa granica
12.30 12.30 12.30 12.30 13.30 iz centralne i
Morana Miljanović: Toni Prug: Novi Rada Borić: Igor Grozdanić (gost iz Dragan Markovina: jugoistočne Europe
Digitalna sigurnost ekonomski modeli Feministička kritika Istre), Nataša Marin Mala škola Gosti panela su
jezika (Metković), Anđelko antifašizma aktivisti/kinje iz
Balaban (Baranja): Makedonije, Srbije,
Zajedenička i javna Bugarske, Madjarske,
dobra Bosne i Hercegovine i
Hrvatske

15.30 15.30 15.30 16.00 15.30

Morana Miljanović: Karlo Vujeva: Novi Ivana Radačić: Mladen Iličković: Katarina Peović 14.00
Digitalna sigurnost ekonomski modeli Feminizam i pravo Primjeri dobre prakse Vuković: Marksistička Kenneth Haar
iz zelene ekonomije kritika kapitalizma (Corporate Europe
Observatory):
EU ekonomski
17.30 17.30 17.30 17.30 17.30 governance i njegove
Morana Miljanović: Karlo Vujeva: Novi Ivana Radačić: Andrea Pavlović (gost Katarina Peović kontroverze
Digitalna sigurnost ekonomski modeli Feminizam i pravo iz DOOR-a), Miljenko Vuković: Marksistička
Cimeša: Odrast kritika kapitalizma
15.00 17.00
Radionica (Corporate Panel
Europe Observatory) Okolišna demokracija
Joachim Becker: Sudjeluje gosti iz
Utjecaj EU Briselskog think tanka,
ekonomskog DOOR i drugi okolišni
governancea na aktivisti
jugoistočnu Europu Moderira: Igor
--- Grozdanić
Ajda Pistotnik
(Enabanda): Utjecaj
Dvorana MÜLLER EU ekonomskog 18.00 18.00 18.30
18.00 governancea na javne Film Panel/CŽS Panel
Varšavska 3
Promocija knjige politike u Sloveniji Money Puzzles Rodna perspektiva Odrast kao društveni
Michael Heinrich: --- (Velika Britanija, 2016., migracija izazov
Uvod u Marxovu Žarko Šunderić 120’) Michael Chanan Sudjeluju: Marijana Sudjeluju: Andreja
kritiku političke (Center for Social Sudjeluju: Michael Hameršak, Lana Pavlović, Kristijan
ekonomije Policy): Kako EU Chanan, Anthony Bobić, Emina Kotarski, Miljenko
Sudjeluju: Stipe ekonomski Killick, Lee Salter Bužinkić, Selma Cimeša, Neven Duić
Ćurković, Dean Duda governance utječe na Moderira: Dina Pokrajac Banich, Cyrille Cartier Moderira: Igor
Moderira: Marko socijalnu politiku u Moderira: Nataša Grozdanić
Škola suvremene
Kostanić Srbiji? Govedić
humanistike:
Transformativni
potencijal emancipatornih
Kino EUROPA
praksi ili o izazovima
Varšavska 3 19.00 19.00 18.00 19.00 19.00
kontrahegemonije
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Povremenik za nove emancipacijske borbe

Predavanje Panel Panel Predavanje Okrugli stol

voditelji i koordinatori: Costas Lapavitsas: Ekonomska kriza - tri Budućnost Mira Bogdanović: Jezik i nacionalizam
Karlo Vujeva, Josipa Dika Financijalizacija i alternativna pogleda Mediterana Liberalizam 19. Sudjeluju: Boris Buden,
i Karolina Hrga novac kao odnos - Sudjeluju: Joachim Gost: Gianluca Solera stoljeća kao ideološko Snježana Kordić,
primjer Grčke Becker, Zoltán Moderira: Emina utemeljenje poretka Tomislav Longinović,
Pogátsa Bužinkić nejednakosti u 21. Mate Kapović, Viktor
Moderira: Željko stoljeću Ivančić
21.00 21.00 Ivanković Moderira: TBA Moderira: Dragan
Predavanje Markovina 20.00
Otvaranje
J.K.Galbraith: Film
Okrugli stol
Politička ekonomija Glede & unatoč
Društveno-
globalizacije. Razvoj (Hrvatska, 2017., 96’)
AlterEkonomski forum: ekonomski razvoj
nejednakosti Autori: Marina
Novi ekonomski modeli i Grčke – taoc
Banićević i Saša
društvene transformacije eurozone? 21.00 21.00 21.00 Stanić
Sudjeluju: Predavanje Film Predavanje ---
J.K.Galbraith, Costas Adriene Roberts: Hassan G.M. Tamás: Ljevica i Panel
Lapavitsas* Rodna uvjetovana (Hrvatska, 2017., 33’) novi pokreti - Sudjeluju: Viktor
Moderira: Dimitrije prekarnost Arsen Oremović mobilizacije u Ivančić, Boris
Birač privatizirane Sudjeluju: Arsen postsocijalističkim Dežulović, Predrag
društvene Oremović, Hassan državama Lucić, Marina
* Za vrijeme svojega boravka u Zagrebu, prof. James reprodukcije: rodno Moderira: Bartul Čović
Haidar Diab, Magda Baničević, Saša
K. Galbraith i prof. Costas Lapavitsas, uvjetovano Sindičić (AYS) Stanić, Boris Pavelić,
Mediteran forum: predavanja će također održati na Fakultetu siromaštvo i država Moderira: Tvrtko Dragan Markovina
O izbjeglištvu, političkih znanosti (Lepušićeva 6) i na Ekonomskom Moderira: Karolina Jakovina Moderira: Pero
migracijama, pitanju Fakultetu Zagreb (Trg John F. Kennedy 6). Datume i Hrga Mrnarević
subverzivac 17

identiteta i razlike vrijeme provjerite na stranicama fakulteta.

18 subverzivac Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com

10. Subversive Film Festival

RETROSPEKTIVA: VOLJENI I ODBAČENI
Filmovi Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike (1949. – 1963.)
Kino Europa / 9. do 14. svibnja

Mudrost prevaranta:
150 % istinito
tako, pokazuje kako su dva
Odjebi, Ameru: Der Hauptmann von Köln & bloka neko vrijeme dijelila za-
Das verurteilte Dorf & Die Der Hauptmann von jedničku estetiku: stilski skro-
goldene Pest Köpenick man film podjednako otvoren

zlodjela u BRD-u. S druge
Olaf Möller strane, u Saveznoj Republici
J
edna od rijetkih tema pre-
ma kojoj su se obje Nje-
mačke odnosile podjednako
nelagodno bila je američka
D
va narativa o lakovjernim
autoritetima. Der Haupt-
mann von Köln oslikava pano-
prema romantičnim primje-
sama generacije Thaw, kao i
nonšalantnoj seksualnosti De
Santisova tipa neorealizma.

U
kolovozu 2016. na
međunarodnom
filmskom festivalu u
Locarnu prezentirao
sam program posvećen filmu
mlade Savezne Republike
Njemačke. Taj pothvat većina
je shvatila kao novi pogled na
filmsku produkciju 1950-ih u
BRD-u, jedan od najozlogla-
šenijih i istovremeno najma-
nje istraženih povijesnih peri-
oda njemačke kinematografi-
je. No stvar je zapravo bila mr-
vicu kompleksnija, jer sam
prikazao i nekoliko filmova iz
Njemačke Demokratske Re-
publike (DDR-a) koji su ra-
dnjom smješteni u BRD – do-
tična djela slikaju potpuno
drukčiju sliku života na kapi-
talističkom Zapadu. Jedno-
stavno rečeno: Ako želimo
dobiti kompletniju sliku
BRD-a sa svim njezinim pro-
turječjima, mnogim sivim-
-prema-posve crnim podru-
čjima (čitaj: teme koje su na
vrhu ocijenili kao neprikladne
za prikazivanje na filmu), tre-
bamo pobliže proučiti filmsku
proizvodnju u obje države.
Iz tog razloga vrlo sam sre-
tan što je Subversive Festival
doskočio tom izazovu i odlu-
čio predstaviti malenu pro-
gramsku selekciju u kojoj sam
se mogao isključivo posvetiti
tom aspektu projekta: deset
filmova, pet iz svake države,
posloženi u dijalektične paro-
ve – zajednička tema, dvije vi-
zije koje su ponekad komple-
mentarne, a ponekad posve
različite, no uvijek doprinose
istini, koja je veća od pukog
zbroja svojih dijelova.
Novonastala država BRD
ideološko je bojište. Stoga ne
bi trebalo biti iznenađujuće
(iako za većinu jest bilo…) da
je DEFA, vodeći filmski studio
u DDR-u tijekom 1950-ih,
Njemačkoj filmovi i TV serije ramu života u BRD-u kojim
pokazivale su vrlo malen inte- prisutnost u Zapadnoj Nje- vladaju pajdaštvo među bi-
res za DDR: tijekom čitave mačkoj, iako zbog posve razli- všim nacistima i članovima Razumjeti Zid:
Adenauerove ere snimljeno je čitih razloga: Das verurteilte Wehrmachta. Der Hauptmann
ukupno svega desetak filmova Dorf daje viđenje američke von Köpenick pean je individu- ... und deine Liebe auch &
koji se na ovaj ili onaj način vojske kao prijetnje svjetskom alizmu s pomalo anarhičnim Genosse Münchhausen
bave životom u „Drugoj Nje-
mačkoj“ – naravno, često su se
spominjale izbjeglice s Istoka
miru, dok Die goldene Pest por-
tretira SAD kao iznimno kva-
ran utjecaj na ukus i moral u
zapletom, kao i satira o biro-
kraciji i autoritarizmu, sigur- D va zenita posve različitih
modernističkih praxesa
koje je izazvala izgradnja Ber-
no smještena u wilhelmini-
ili rođaci koji žive u Zoni itd., BRD-u – iako nije da su se do- jansku prošlost. linskog zida: …und deine Liebe
no to je u principu to; i tako je i maći previše opirali, jer su do- auch dovela je DEFA-in tip do-
ostalo. I poslije kolovoza 1961. bili ozbiljnu lovu… Važno je kumentarnog realizma do
ni film ni televizija nisu imali istaknuti i da se u oba filma lo- Divlji na ulicama: točke bez povratka sa svojim
mnogo za reći o toj temi, ba- kalci vraćaju iz rata u svoja Berlin - Ecke Schönhauser improvizacijama, skrivenom
rem što se tiče fikcionalnih središta naracije: POW u Das & Die Halbstarken kamerom i labavim scenari-
verurteilte Dorf i veteran Ko- jem, koji su stalno na rubu iz-
E
prikaza. Moglo bi se postaviti cht žanr 1950-ih bio je film
pitanje zašto je tomu tako. rejskog rata, rođen u Njemač- o maloljetničkoj mjene, ovisno o trenutnom
Odgovor je možebitno vi- koj u Die goldene Pest. delinkvenciji, a pokazivao je razvoju događanja – dok BRD
šestruk. Prije nego što je iz- brojne paralele između dvije kino političkog kabareta ni-
građen Berlinski zid, DDR je Njemačke, poglavito buržuj- kad nije bilo toliko opičeno,
nastojao po svaku cijenu uvje- sku suštinu protiv koje su mjestimice gotovo becketto-
riti kako domaće, tako i gleda- mladi osjećali gotovo egzi- vskog tona, kao u Genosse
telje u BRD-u, u pravednost stencijalni poriv pobune. Isto Münchhausen. ★
svoje državne agende. No
većina filmova nikad nije do-
spjela do kina u BRD-u, pone-
kad stoga što distributeri nisu
smatrali da bi zapadnjačka
publika platila da gleda te fil-
move, a ponekad pak zbog
djelovanja tijela Interministe-
rielle Ausschuß für Ost-West-
-Filmfragen (suštinski ilegal-
no tijelo zaduženo za uvoz fil-
mova iz komunističkih zema-
lja, a bilo je aktivno između
1953. i otprilike 1966. godine).
U BRD-u je stanje dakle bilo
nešto drukčije: što se manje
pažnje posvećivalo DDR-u,
što je manje priča i filmskih
prikaza producirano, to bolje.
Bilo je to (manje ili više svje-
sno) u skladu s Hallsteinovom
doktrinom.
Teme koje obrađuju pet pa-
rova filmova:
Jače od noći
Dugotrajno, crnim
mrljama prekriveno
sjećanje:
Stärker als die Nacht & Der
20. Juli

producirao zavidnu količinu
dugometražnih igranih filmo-
va čija je radnja smještena u
Zapadnoj Njemačkoj –
takoreći podžanr koji je
obustavljen izgradnjom
Berlinskog zida 1961. godine. S
druge strane, život u Zapadnoj
Njemačkoj ostat će lokus/te-
ma od trajnog interesa za fil-
maše iz DDR-a, iako odtad go-
tovo isključivo u sferi doku-
mentarnog filma i televizijske
produkcije; mnoge najbolje
kriminalističke serije i mini-
serije koje je producirao DFF
(krovna državna organizacija
za radijsko i televizijsko emi-
tiranje u DDR-u) bile su špi-
junski trileri koji opisuju
P
oput svakog naroda koji je
rođen nakon Drugoga sv-
jetskog rata, dvije Njemačke
usidrile su svoje državne mi-
tove djelomično u narativima
otpora i kolektivnog strada-
nja. No obje države svjesno su
ignorirale određene frakcije
koje su se borile protiv Hitlera
te je svaka izdvojila samo je-
dnu grupu. Stärker als die Na-
cht i Der 20. Juli uzorni su pri-
mjeri tih dvaju narativa: Du-
dow se fokusira na komuni-
stički par i naglašava kako nji-
hova borba protiv fašizma po-
činje 1933., dok Harnack govo-
ri o vojnoj eliti i srednjoj klasi
koja je prekasno naučila svoju
lekciju. 20. srpnja

10. Subversive Film Festival
Jače od noći
(Stärker als die Nacht)
DR Njemačka, 1954., 117’ 35 mm
Režija: Slatan Dudow · Scenarij:
Jeanne Stern, Kurt Stern ·
Fotografija: Horst E. Brandt, Karl
Plintzner · Montaža: Johanna
Rosinski · Produkcija: DEFA ·
Uloge: Wilhelm Koch-Hooge,
Helga Göring, Kurt Oligmüller
H
amburg, 1933. Izbor-
nom pobjedom nacio-
nalsocijalista i Hitlero-
vim konačnim usponom na
vlast, Gerda i Hans Löning,
komunistički par iz Hambur-
ga, opiranje fašistima smatra-
ju svojom političkom dužno-
šću. Do kraja Drugoga svjet-
skog rata pokušat će spriječiti
ono najgore, sa slabim uspje-
hom – letci koje pomažu dis-
tribuirati nisu dovoljni. Hans
većinu vremena provodi po
različitim koncentracijskim
logorima, gdje na kraju i umi-
re. Na Gerdi je i njezinom dje-
tetu da pomognu izgraditi bo-
lju Njemačku: DDR. Jače od
noći bila je prva velika DEFA-
-ina produkcija koja se bavila
antinacističkim otporom – što
je naravno podrazumijevalo
potajno djelovanje komuni-
sta. Izbor redatelja simboličan
je: Brechtov alumnus Slatan
Dudow bio je aktivan stranač-
ki filmaš još od Weimarske
Republike; otišao je u egzil ti-
jekom nacističke diktature, da
bi se vratio kao prvi DEFA-in
osviješteni pjesnički laureat –
DDR-ov prvi službeni filmski
majstor. A budimo jasni oko
jedne stvari: Dudow je bio ve-
lik redatelj, što ovdje dolazi do
izražaja više nego igdje drugd-
je: film Jače od noći napet je,
često iznenađujuće suptilan i
nijansiran, a u svojoj viziji na-
cije čija je tišina podupirala
naciste možda i više nego po-
drška nekolicine aktivnih po-
dupiratelja, iznad svega daje
depresivno točan portret Ni-
jemaca u njihovu najgorem iz-
danju. Bitan je i tajming filma:
on nije samo „odgovor“ na
BRD-ove filmove o otporu
nacistima (čija produkcija nije
baš bila tajna – o malo se toga
toliko raspravljalo u novina-
ma između 1952. i 1955. kao o
službenom stavu nacionalne
kinematografije o toj temi)
nego i „podsjetnik“ svima
onima koji su se uputili na uli-
ce 17. lipnja 1953. koju su ple-
menitu naciju/ideju dovodili
u pitanje svojim
prosvjedima…
20. srpnja
(Der 20. Juli)
SR Njemačka, 1955., 97’ DCP
Režija: Falk Harnack · Scenarij:
Falk Harnack, Werner Jörg
Lüddecke, Günther Weisenborn ·
Fotografija: Karl Löb · Montaža:
Kurt Zeunert · Produkcija: Central
Cinema Company Film (CCC) ·
Uloge: Wolfgang Preiss,
Annemarie Düringer, Robert
Freitag
M
nogo nam govori o
Saveznoj Republici
Njemačkoj činjenica
da je šačica Wehrmachtovih
vojnika pretvorena u nacio-
nalnu epitomu otpora nacisti-
ma. Oni su bili ljudi oružja (a
ne pacifisti poput Weisse Rose
(Bijele ruže) i njihovih letaka;
mnogi od njih bili su pleme-
nitog podrijetla (a ne proleteri
ili pripadnici niže srednje kla-
se poput Edelweisspiraten); kao
takvi utjelovljavali su prusko-
-patricijske ideale s kojim se
novonastali BRD-ov ultra-
konzervativni establišment
rado poistovjećivao (namjesto
ičeg barem umjereno progre-
sivnog i poteklog iz Weimar-
ske Republike). I da, nisu
uspjeli – Hitler im se osveći-
vao gotovo do posljednjeg da-
na svojeg života, naočigled
pogubljujući sve koji su dove-
deni u ikakvu sumnju da su
podupirali Stauffenberga i
njegovu grupu. Pretvorilo je
to politički sumnjive figure
poput npr. Canarisa i Rom-
mela u kvazislužbene BRD-
-ove heroje, iako njihovo peri-
ferno sudjelovanje u pokušaju
državnog udara 20. lipnja ni-
kad nije dokraja dokazano.
Stauffenberg je bio tako vruća
tema u ono doba da su paralel-
no napravljena dva filma o
tom slučaju koja su se našla u
kinima, u razmaku od svega
48 sati! Prvo je snimljen lede-
no sardoničan, kriptobecket-
tovski kraj igre Es geschah am
20. Juli redatelja Georga Wil-
helma Pabsta, koji se nije ni-
malo svidio kritičarima (kao
što su mrzili i (gotovo) sve
ostalo što je napravio nakon
1945.). S druge strane, 20. sr-
pnja cijenjen je zbog svojeg je-
dnostavnog realističnog stila,
kao i perspektive: Harnack i
koautor Weisenborn (usput,
obojica članovi pokreta otpora
prešutno upleteni u stvar u pi-
tanju) pokazuju 20. lipnja kao
djelić mnogo složenijeg poli-
tičkog procesa koji je jednako
uključivao radnike, kao i aka-
demike ili klerike. Ako stavi-
mo na stranu gotovo ekscesi-
van (i veoma FDR-ovski ton
tipičan za 1950-e) 20. srpnja
gotovo da bi mogao biti DE-
FA-in film – ustvari, Harnack
je i bio jedna od najvažnijih
ranih ličnosti DDR-ova
studija.
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Osuđeno selo
Osuđeno selo
(Das verurteilte Dorf)
DR Njemačka, 1952., 107’, DCP
Režija: Martin Hellberg · Scenarij:
Jeanne Stern, Kurt Stern ·
Fotografija: Joachim Hasler, Karl
Plintzner · Montaža: Johanna
Rosinski · Produkcija: DEFA ·
Uloge: Helga Göring, Günther
Simon, Eduard von Winterstein
N
akon godina provede-
nih kao ratni zaroblje-
nik u SSSR-u, Heinz
Weimann vraća se kući u ba-
varsko seoce Bärenweiler. Sve
što želi jest početi ispočetka,
nastaviti svoj stari život far-
mera. Nedugo nakon njegova
povratka, na Dan zahvalnosti,
gradonačelnik Bärenweilera
primi obavijest od okupacij-
skih sila da selo mora biti na-
pušteno jer američko zrako-
plovstvo tamo želi izgraditi
novi aerodrom. Gradonačel-
niku se to nimalo ne sviđa, no
odustaje od odupiranja kada
mu njegovi nadređeni odbiju
pomoći; jednako kao i lokalni
svećenik, kojeg također napu-
šta biskup. Cijelo to vrijeme
Weimann počinje okupljati
seljake, koji bivaju premlaćeni
od policije kad pokušaju pro-
svjedovati ispred regionalnog
parlamenta. Kad se pročuje o
očajničkim pokušajima sta-
Zlatna kuga
subverzivac 19
novnika Bärenweilera da se
odupru SAD-u i njihovim
BRD-ovskim lakejima, osta-
tak republike (kao i DDR-a)
osvješćuje svoj kolektivni
glas… Temeljen na novin-
skom članku o sličnom do-
gađaju u selu Hammelburg,
Osuđeno selo postalo je jedan
od najneočekivanijih i najpa-
metnijih pothvata rane faze
BRD-ova filma – pogotovo
kad ga promatramo u konte-
kstu drugih djela koja su pod-
jednako nastojala potaknuti
sveopću agitaciju: u pitanju je
ništa drugo doli obrada revo-
lucionarne tematike u stilu
Heimatfilma. Svi ključni liko-
vi, dotad dobro uhodani u je-
dnom od najosebujnijih film-
skih žanrova BRD-a toga do-
ba, prisutni su: autsajder koji
dolazi u tijesno povezan ru-
ralni kozmos (tu je to ratni za-
robljenik koji se vraća kući; u
BRD-u mogao je biti u pitanju
i izbjeglica); svećenik i grado-
načelnik kao predstavnici re-
da, bivša ljubav sada udana za
pogrešnog tipa itd. No kolek-
tivna akcija izbija u prvi plan
tamo gdje bi inače bila u foku-
su individualna drama.
Osuđeno selo bilo je namijenje-
no prikazivanju i u BRD-u i u
DDR-u; no potonje se nije do-
godilo zbog intervencije In-
terministerielle Ausschuß für
Ost-West-Filmfragen. To što
je Hellbergovo usamljeno re-
mek-djelo dobilo na domaćoj
aktualnosti kad su se stanov-
nici odbili preseliti i napustiti
svoje kuće koje su odjednom
proglašene preblizu granici s
BRD-om, bilo je
iznenađujuće…
Zlatna kuga
(Die goldene Pest)
SR Njemačka, 1954., 95’ DCP
Režija: John Brahm · Scenarij:
Gerhard T. Buchholz, Kurt
Joachim Fischer, Dieter Werner ·
Fotografija: Klaus von Rautenfeld
· Montaža: Walter Boos ,
Wolfgang Flaum · Produkcija:
Occident · Uloge: Ivan Desny,
Karlheinz Böhm, Gertrud
Kückelmann
Š
to se dogodilo njegovu
selu? Pita se Richard
Hartwig po povratku u
Dossenthal: selo se pretvorilo
u odaje užitka za vojnike iz
obližnjih američkih baraka i
manevarskih prostora – puno
barova i pubova, hotela sa so-
bama koje se iznajmljuju po
satu, da ne spomenemo drogu
koja se prodaje ne baš tako taj-
no. Dossentaleri su brzo nau-
20 subverzivac Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com

10. Subversive Film Festival

čili kako zaraditi na lakovjer-
nim strancima, koji sa svoje
strane uživaju u blagodatima
svojeg prekomorskog namje-
štenja i privilegija koje dolaze
s njim. Dossenthal se pretvo-
rio u Sodomu i tako… baš po-
put Hartwiga, John Brahm bio
je Nijemac koji je postao ame-
rički državljanin da bi se po-
novno vratio u stari svijet i
novu državu – užasnut. Anga-
žiranje Brahma kao redatelja
bio je jedan od najpametnijih
poteza Gerharda T. Buchhol-
za, pisca producenta Zlatne
kuge, kao i nekoliko drugih
važnih djela toga perioda. Bu-
chholz je bio autsajder, neza-
visnjak koji se morao zadovo-
ljiti malim budžetima te je
stoga radio isključivo s nekon-
vencionalnim talentima. Ma-
lo je drugih producenata u
BRD-u 1950-ih pokazivalo ta-
kav smisao za političke teme,
koje je obrađivao u tipično
anarhističnom duhu. I dok je
Buchholz očito mnogo toga
zamjerao BRD-u (većina nje-
govih produkcija na ovaj ili
onaj način bave se alternativ-
nom Njemačkom), također se
obračunao sa zlokobnim pro-
duktom ekonomskog čuda:
korupcijom i ekscesnim po-
našanjem; Bucholzova averzi-
ja prema komunizmu bila je
istovjetna njegovu preziranju
konzumerizma… Posljedično,
Buchholzove produkcije sve
podjednako završavaju u kle-
rikalno-konzervativnom to-
nu tako tipičnom za bonsku
republiku ranih godina – no
sve do toga trenutka odlikuje
ih borbeni stav s čijom se hra-
brošću i slobodnim duhom ne
ratnog zločinca (za kojeg se
zadnje čulo na drugom konti-
nentu…) kada se podložnički
predstavlja na staromodan na-
čin (prvo prezime, pa potom
vlastito ime); slijedi njegov
brzi uspon do zastupnika u
parlamentu i direktora teško-
industrijskog diva Montan
AG-a (podbadanje usmjereno
na francuski Montanunion u
susjednom BRD-u, organiza-
cijsku središnjicu današnje
Europske unije). Istovremeno,
pravi Hauptmann Albert,
skrivajući se iza pomalo prole-
terskog imena Hans Karjanke,
priprema svoj slavni povratak
u Njemačku kojoj očito treba-
ju ljudi poput njega… Naod-
met je reći, iako je možda teže
povjerovati, kako je i Kapetan
iz Kölna inspiriran dvjema is-
tinitim pričama: sudbinom
Kapetan iz Kölna
pekara koji je u Bad Kreuznac-
hu zamijenjen za zloglasnog
prisutno je i nešto utješno, aspekt mogao učiniti neobič- zločin poput krađe bio je
lika iz Drugog svjetskog rata i
umirujuće, iz gledišta publike nim u odnosu na DDR, no jednako sumnjiv kao odbiti
prihvatio je šaradu te slavnim
(niže) srednje klase gotovo imajte na umu: bilo je to prije učlaniti se u FDJ1 (SED-ova
slučajem Fritza Rößlera, koji
apologetski u Voigtovim puč- Zida, kad je postojala određe- mladenačka organizacija)2 ili
je pod imenom dr. Richter
kim manirama, psina namije- na (poluilegalna, iako uobiča- ilegalno napustiti državu. U
snažno zagovarao zakonodav-
njena glavešinama. No jedno jena) razmjena između razli- Berlin - ugao Schönhauser sve to
nu raspravu koja bi omogućila
je sigurno: izrugivanje vojske čitih sektora u Berlinu – i Ber- igra važnu ulogu u iznimno
amnestiju ratnim zločincima
u vrijeme kad je BRD nakon lin - ugao Schönhauser, baš po- zamršenom nizu priča koje se
– poput njega.
podugačkih rasprava (a mož- put Uličara, ultimativni je ber- raspliću. Ne čudi što je film
da i prljave igre najviših nacio- linski film; stoga ne bi trebalo naišao na ozbiljne probleme,
nalnih ešalona) konačno do- iznenaditi što mladi u filmu počevši od toga da je Gerhard
Kapetan iz bio svoju vojsku nije primlje- Berlin - ugao Schönhauser govo- Klein krenuo snimati film bez
no blagonaklono u mnogim re o tome kako gledaju filmo- službene dozvole i pokazao ga
Köpenicka konzervativnim krugovima. ve u zapadnim sektorima i ka- vlastima tek kad je već bio za-
(Der Hauptmann von Köpenick) ko su zatelebani u Marlona vršen; izbjegao je sudbinu za-
SR Njemačka, 1956., 93’ DCP
Branda. Druga značajna para- vršavanja u bunkeru jedino
Režija: Helmut Käutner · Scenarij:
lela između dvije Njemačke zato što ga je FDJ (!) smatrao
Helmut Käutner, Carl Zuckmayer
· Fotografija: Albert Benitz ·
Berlin - ugao jest činjenica da se mladenač- važnim – i pokazalo se da je u
Montaža: Klaus Dudenhöfer · Schönhauser ki bunt kriminalizira. Halb- pravu, jer je Berlin - ugao
Produkcija: Real-Film GmbH · (Berlin - Ecke Schönhauser) starker (BRD-ovski izraz koji Schönhauser postao jedan od
Uloge: Heinz Rühmann, DR Njemačka, 1957., 81’ DCP se ukorijenio i u DDR-u, iako DEFA-inih najuspješnijih
Hannelore Schroth, Martin Held, Režija: Gerhard Klein · Scenarij: samo poluslužbeno i s izrazito filmova.
Erich Schellow Gerhard Hartwig, Gerhard Klein,

U
može mjeriti ništa drugo sni- listopadu 1906. godine
mljeno u tom periodu. Wilhelm Voigt, posto-
lar koji je postao preva-
rant, ušao je u kopeničku
Wolfgang Kohlhaase · Fotografija:
Wolf Göthe · Montaža: Evelyn
Carow · Produkcija: DEFA · Uloge:
Harry Engel, Siegfried Weiß,
Ingeborg Beeske
negativnim prizvukom,
upućuje na kapitalističku is-
kvarenost) samo je tinejdžer
sa stavom; Halbstarker nije
mladenački delinkvent – no s

Kapetan iz Kölna
(Der Hauptmann von Köln)
DR Njemačka, 1956., 114’ 35 mm
Režija: Slatan Dudow · Scenarij:
Henryk Keisch, Michael Tschesno-
Hell, Slatan Dudow · Fotografija:
Werner Bergmann, Helmut
Bergmann · Montaža: Lena
Neumann · Produkcija: DEFA ·
Uloge: Rolf Ludwig, Erwin
Geschonneck, Else Wolz
vijećnicu s grupicom vojnika
koje je pokupio na ulici i uhi-
tio gradonačelnika; Voigt je to
mogao učiniti jer je nosio uni-
formu vojnog kapetana. To je
povijesno točno – slučaj je po-
stao svjetski poznat. Carl
Zuckmayer potom je pretvo-
rio tu priču u satiru pruske
vojne kulture partikularno, i
M
ladi buntovnici pred- druge strane, filmovi o Halb-
stavljali su problem starken uvijek se bave krimi-
nalom, izjednačujući buntov-
za vlasti obje Njemač-
ke, uglavnom zbog istih razlo- ništvo s antidruštvenim po-
našanjem, što je u DDR-u bilo
ga: zbog poslijeratnih vrije-
dnosti, utjecaja američke po- mnogo širi pojam: uobičajen
pularne kulture, počeli su su-
mnjati u (suštinski autokrat- 1 Freie Deutsche Jugend (FDJ), njemački socijalistički mladenački pokret (op. prev.).
ski) svijet svojih starijih. Ne-
2 Sozialistische Einheitspartei Deutschlands (SED). Partija socijalističkog jedinstva
kima bi se ovaj pop-kulturni

T
opsjednutost Njemačkog Car- Njemačke. Bila je na vlasti u DDR-u od 1949. do 1989. godine (op. prev.).
eško je zamisliti da DE-
stva redom i poslušnošću ge-
FA nije bila svjesna želje
neralno: sve što njegov Voigt
Helmuta Käutnera da
želi jest postati pošten građa-
iznova adaptira predratni ko-
nin nakon što je proveo vrije-
mad Carla Zuckmayera Kape-
me u zatvoru. No nažalost, je-
tan iz Köpenicka – jer kako
dino što sve zanima jest je li
drukčije objasniti da je studio
služio u vojsci – ako nema do-
u isto vrijeme napravio film
kaza o služenju vojske, nema
sličnog naslova i usporedne
boravišne dozvole, što znači
teme; k tome još i u prestižnoj
da nema posla, ni putovnice,
produkciji, poput njezina
ni ičega. Kada Voigt zauzme
BRD-ovska dvojnika, u boji,
kopeničku vijećnicu, on samo
te u režiji jednog od najvećih
želi putovnicu – da bi dobio
nacionalnih umjetnika? Ton je
posao i boravišnu dozvolu i
doduše posve drukčiji. Kape-
vodio pristojan civilni život;
tan iz Kölna pruža panoramu
no ured za te stvari nalazi se
bonske republike čiji je brech-
negdje drugdje… Poput toli-
tovski humor opor i uvijek na
kih filmova iz toga perioda,
mjestu (počevši od grada u
Kapetan iz Köpenicka ideološki
kojem je smještena radnja:
proturječi samomu sebi: mo-
Köln, srce Rajnske pokrajine,
žemo ga interpretirati kao po-
rodno mjesto prvog nacional-
ziv na građanski neposluh
nog kancelara…). Varalica je
(silno potreban narodu kojim
konobar Albert Hauptmann,
autoritativno upravljaju nje-
kojeg zamijene za zloglasnog
govi izabrani predstavnici), no Kapetan iz Köpenicka
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 21

10. Subversive Film Festival

Uličari
(Die Halbstarken)
SR Njemačka, 1956., 97’ 35 mm
Režija: Georg Tressler · Scenarij:
Will Tremper, Georg Tressler ·
Fotografija: Heinz Pehlke ·
Montaža: Wolfgang Flaum ·
Produkcija: Interwest · Uloge:
Horst Buchholz, Karin Baal,
Christian Doermer
zida na kraju ispao zenit
DDR-ovskog modernističkog
stila, pean moći stvarnosti ko-
ju doživljavamo potpuno ne-
posredno – to je djelo koje je
moglo biti napravljeno samo
u filmskoj kulturi u kojoj je di-
rektan film bio od primarne
estetsko-ideološke važnosti,
kao što je bio u DDR-u. Naju-
ski uradak (iako Wir Kellerkin-
der iz 1960. godine možemo sa
sigurnošću smatrati njegovim
filmom, a ne filmom Wol-
fganga Bellenbauma koji je
potpisan kao redatelj). Nuess
je ovdje u svojem najčudnijem
izdanju: priča o dva farmera
na unutarnjoj njemačkoj gra-
nici koji se sukobljavaju oko
zarnu priču smještenu u SSSR
koja se vrti oko svemirskog
vidjeti bolji dokumentarac o
šund-paranoičnoj fantaziji
projekta koji u konačnici do- kasne Adenauerove ere u
vodi našeg nesretnog prota- BRD-u od Druga Münchhause-
gonista ne na Veneru nego u na. ★
naturistički rezort na sjeveru
BRD-a… Postoji razlog zašto S engleskog prevela Dina
su normalniji filmovi koristili Pokrajac
Neussa samo u homeopat-
skim dozama; a potpuni neu-

L
egenda kaže kako je
Will Tremper (poput
Gerharda T. Buchholza,
echt konzervativnog anarhista
iz Adenauerove ere) vidio
kratki film Georga Tresslera o
tome kako bolje uzgajati
krumpire i pomislio: Ako taj
tip može učiniti da uzgajanje
povrća izgleda kao triler, što
će biti u stanju napraviti s te-
škom i uzbudljivom temom
poput mladenačke delinkven-
cije? Tako su nastali Uličari, i s
njima neorealistični stil BRD-
-ova filma – koji, na bliži po-
gled, nije bio bez presedana.
Znakovito je da je Tremper za-
mijetio Tresslera zahvaljujući
produkciji potpomognutoj
Marshallovim planom – mno-
ge verističke igrane dugome-
tražne filmove osmislili su i/
ili režirali ljudi povezani s
filmskim krilom Plana obno-
ve Europe (Louis Agotay, Stu-
art Schulberg, Victor
Vicas...).Dobar je tajming da-
kle itekako utjecao na izni-
man uspjeh filma: 1956./1957.
bila je prekretnica u povijesti
BRD-a: mlada nacija konačno
je uhvatila korak s ostatkom
zapadnog svijeta u smislu
modernizma – stvorena je kri-
tična kulturna masa. Uličari
utjelovljuju to načinom na ko-
ji promatra Berlin (Zapad):
film je toliko zaljubljen u pro-
stranu i otvorenu novu arhi-
tekturu (npr. zajednička dvo-
rana za plivanje na početku
filma), dok je istovremeno
akutno svjestan sveprisutnih
ruševina. Osim toga, film je
uspio usrećiti sve: konzerva-
tivci su dobili priču o mladim
kriminalcima koji ne prezaju
pečatljivija je sudbina produk- toga čiji je sustav produktivni- spjeh filma vjerojatno ne iz-
cije: projekt je već bio u pri- ji – odjednom se pretvara u bi- nenađuje. Ipak: nikad nećemo
premi kada je 13. kolovoza po-
čela izgradnja Zida. Vogel je
tada odlučio promijeniti pri-
ču, povezati je s aktualnim do-
gađajima, te je počeo snimati
bez završena scenarija; dijelo-
vi filma stoga su improvizira-
ni, a brojne scene snimljene
su skrivenom kamerom. Čini
se da su svi involvirani u …i
tvoja ljubav također shvaćali da
stvaraju povijest – u više po-
gleda: snimali su događaje ka-
ko se razvijali pred njima,
stvarajući pritom službeni na-
rativ koji će ih objasniti bu-
dućim generacijama. Prikla-
dno, …i tvoju ljubav također
odlikuje intrigantan miks sti-
lova: dijelovi filma imaju gru-
bu, sirovu i nepristojnu vérité
oštricu, drugi zbunjuju svo-
jom socrealističkom stilizaci-
jom – jer to je itekako film o
herojima, ljudima koji stoje uz Uličari
svoju državu i njezine ideale;
neki se možda kolebaju, neki
čak i pokleknu, no većina je,
kako sugerira film, uz partiju i
njezine deklarirane ciljeve:
odsječci DDR od remetilačkih
utjecaja (tj. BRD-a). To što je
stvarnost bila kompliciranija,
druga je stvar.
Drug
Münchhausen
(Genosse Münchhausen)
SR Njemačka, 1962., 89’ 35 mm
Režija: Wolfgang Neuss · Scenarij:
Wolfgang Neuss · Fotografija:
Hugo Schott · Montaža:
Berndt Banach · Produkcija: Satir
· Uloge: Wolfgang Neuss, Corny
Collins, Ingrid van Bergen

ni pred čim (što je jedino što
im je mladenački bunt pred-
stavljao: neposluh koji treba
najstrože kazniti); progresivci
su vidjeli BRD pun problema
koji su poznavali iz iskustva,
ali ga nikad nisu vidjeli prika-
zanog takvim na velikom
ekranu; dok su tinejdžeri uži-
vali u tome da gledaju domaće
glumce (cure i dečke poput
njih samih, teoretski!) koji se
ponašaju i čak izgledaju poput
Jamesa Deana i dr.
… i tvoja ljubav
također
(... und Deine Liebe auch)
DR Njemačka, 1962., 92’ DCP
Režija: Frank Vogel · Scenarij:
Paul Wiens · Fotografija: Günter
Ost · Montaža: Ella Ensink ·
Produkcija: DEFA · Uloge: Armin
Mueller-Stahl, Kati Székely,
Ulrich Thein
P
olitički kabaret crvena
je prijetnja koja pove-
zuje sve BRD-ove fil-
move Adenauerove ere o kojoj … i tvoja ljubav također
se premalo raspravljalo: od
osnivačkih godina mlade na-
cije (Herrliche Zeiten Erica
Odea & Günthera Neumanna,
1949./1950.), preko njezina na-
jegzaltiranijeg trenutka
međunarodne slave 1958. (za-
hvaljujući Das Mädchen Rose-
marie Rolfa Thielea i Wir
Wunderkinder Kurta
Hoffmanna), do tog specifič-
nog trenutka kad stari pore-
dak još uvijek nije nestao
(Drug Münchhausen), a novi
još nije dokraja uspostavljen
(Die Tote von Beverly Hills Mi-
chaela Pfleghara, 1964.). Kau-
stično-komična okosnica
mnogih takvih uradaka jest
Wolfgang Neuss: pisac-glu-
mac-komičar-kontraš postao
je junak mnogih domaćih na-

P
rikladno je da je DEFA-
-in prvi dugometražni
igrani film o antifaši-
stičkom podizanju zaštitnog
pušenjaka jer je potpaljivao u
javnosti kada se mnogi drugi
nisu usudili. Drug Münchhau-
sen jedini je Neussov redatelj- Drug Münchhausen
22 subverzivac
10. Subversive Film Festival
HOMMAGE
RAYMUNDO GLEYZER I CINE DE LA BASE
Dokukino KIC / 11. do 14. svibnja / 19.00 i 21.00
Intervju s Raymundom Gleyzerom
razgovarao: Tomás Gutiérrez
Alea1
Na Međunarodnom filmskom
festivalu u Pesaru, Italija, 1973.
(isječci)
J
a sam argentinski fil-
maš, snimam filmove
od 1963., svi su o poli-
tičkoj i socijalnoj si-
tuaciji u Latinskoj Americi.
Pokušavam pokazati kako po-
stoji samo jedan način koji
može dovesti do temeljitih
strukturnih promjena na na-
šem kontinentu: socijalistička
revolucija. Kao što je Che Gu-
evara pisao: „Revolucija mora
biti socijalistička, ako nije, on-
da je parodija revolucije“.
Naša je misija kao revoluci-
onara i političkih filmaša pri-
družiti se borbi naroda i pri-
donijeti joj koliko god može-
mo našom ideologijom. U
mojoj zemlji Argentini nemo-
guće je raditi filmove unutar
sustava jer cenzura prožima
ne samo političke filmove već
i sve ljudske odnose. Zato pre-
feriramo raditi filmove izvan
sustava, i pokazivati ih malim
grupama ljudi. To što su u pi-
tanju male grupe nije samo po
sebi važno; prošle godine u
Cordobi, kad su studenti zau-
1 Tomás Gutiérrez Alea (1928. – 1996.) bio je kubanski revolucionarni filmaš i jedan
od osnivača Instituto Cubano del Arte e Industria Cinematográficos – ICAIC (vidi:
Memorias del Subdesarrollo, 1968.) (op. prev.).
2 Conscientização je popularan edukativni i društveni koncept utemeljen u
postmarksističkoj kritičkoj teoriji koji je osmislio i razvio brazilski pedagog i
teoretičar edukacije Paulo Freire (vidi: Pedagogia do Oprimido – Pedagogija
potlačenih, 1968.) (op. prev.).
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
zeli sveučilište, Vrijeme žeravi-
ce vidjelo je 3000 ljudi. To je
iznimka, obično se skupi dva-
desetak ljudi, no po mom mi-
šljenju, bolje je prenijeti jasnu
ideju dvadesetero ljudi negoli
zbunjujuće ideje tisućama, a
upravo bismo to činili kad bi-
smo radili za sustav.
Htio bih govoriti o svom
osobnom iskustvu. Imam
mnoge prijatelje koji bismo
mogli nazvati „progresivci-
ma“ koji se bore za socijali-
zam, ili pokušavaju, no uvijek
rade sami, razmišljajući o pro-
blemima stvarnog osvješćiva-
nja2 i mjesta intelektualaca u
narodnoj borbi.
Mnogi od njih stvarali su
filmove koje obuhvaćamo
imenom „latinoamerička ki-
nematografija“. Iz tog isku-
stva, individualno i grupno,
nije proizišlo ništa dobro, a
uključujem tu i sebe. To je sto-
ga što je osnovni problem kad
snimamo film finalni gleda-
telj samog proizvoda. Svi su
razmišljali o tom problemu;
kako doprijeti do baze, obič-
nih ljudi, ne samo u teoriji već
i u praksi; raditi filmove za lju-
de i o konkretnoj metodi kako
to postići.
Mogli bismo raspravljati o
teoriji zauvijek, no pravi je
problem u tome kako doprijeti
do stvarne osobe, radničke
klase, ljudi koji obolijevaju u
tvornicama, oni zaslužuju ba-
rem našu podršku. Moramo
premostiti vlastita ograniče-
nja, kao intelektualci srednje
klase moramo doprinijeti nji-
hovu znanju i poslati jasnu po-
ruku. Shvatili smo da moramo
ostvariti kontakt s bazom, s
ljudima koji se svakodnevno
bore na ulicama. Nismo nikad
ostvarili taj kontakt.
Godine 1969. svjedočili
smo kako je radnička klasa
subvertirala sve: vojsku, biro-
kraciju, sindikate, i možda
smo promijenili naš paterna-
listički stav. Ili ne razumijemo
radničku klasu, ili govorimo u
njezino ime bez da nas itko
išta pita. Strateška je pogreška
s naše strane distancirati se od
narodne borbe. Situacija je još
gora za intelektualca koji želi
doprinijeti revoluciji.
Stoga vjerujem kako je
ključna inkorporacija politič-
ke organizacije, organizacije s
konkretnim planom kako da
preuzme vlast. To je misija re-
volucionarnog filma; ako nije,
onda je u pitanju samo govo-
renje u prazno. Ako nije, samo
lajemo bezveze.
Ne znam jesam li bio do-
voljno jasan. U Cine de la Base
proveli smo nekoliko mjeseci
pokušavajući riješiti tehničke
probleme, nismo brinuli o ni-
čemu drugom: samo o tome
gdje razvijati, gdje montirati,
tko će napraviti ovo i ono. Ka-
da smo uspjeli riješiti te teh-
ničke probleme, shvatili smo
da naš rad sa Cine de la Base
neće biti potpun dok se ne
pridružimo konkretnoj poli-
tičkoj grupi, koja ima stvaran
plan kako preuzeti vlast u Ar-
gentini. Ako ne, onda nismo
politički filmaši, već diletanti
koji su odvojeni od nacional-
nog projekta našeg naroda.
Što radimo u Cine de la Ba-
se, osim što snimamo i distri-
buiramo filmove poput Izdaji-
ca (Los traidores, 1973.)? Ofor-
mili smo tri divizije. Prve dvi-
je produciraju filmove, a treća
je posvećena grafičkim mate-
rijalima. Kad jedna grupa pro-
ducira, druga distribuira i vice
versa. Mislimo kako je izni-
mno bitno imati vlastite pro-
store za prikazivanje, stoga
gradimo mala kina, jer film
ovisi o gledatelju. Ako je ideo-
logija filma jasna i revolucio-
narna, moramo doprijeti do
ljudi; moramo riskirati da im
približimo naše radove,
jednako kao što smo riskirali
živote snimajući ih u
undergroundu.
Film je instrument buržoa-
zije; stvoren je kako bi služio
toj svrsi. Kako bismo gledali
film, trebamo kinodvoranu,
projektor itd. Zbog toga je ne-
moguće pokazati film u tvor-
nici. Nismo još iznašli način
kako koristiti film kao oruđe
radničke klase. Upravo stoga
gradimo kina u susjedstvima,
s bilo kojim materijalom koji
nam je na raspolaganju: drve-
tom, metalom itd. Već imamo
kino za 200 ljudi, a ime mu je
Cine de la Base. Planiramo iz-
graditi još 50-ak kina, a to je
ključno kako bismo imali naš
vlastiti kanal distribucije.
Konačno, kada kažemo da
je film instrument, ne misli-
mo kako je kamera vojno
oružje, već kontra-informacij-
sko oruđe, to je prava vrije-
dnost te vrste filma. ★
S engleskog prevela Dina
Pokrajac
Preuzeto s http://documenta-
ryisneverneutral.com/words/
rayminter.html
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 23

10. Subversive Film Festival

Cynthie Sabat i Juane Sapire
Compañero Raymundo, koju se
nadamo uz prisutnost autori-
ca predstaviti na narednom
Subversive Festivalu.
Hommage u Dokukinu KIC
uključuje Gleyzerove etno-
grafske i političke filmove.
Meksiko, zamrznuta revolucija
(1970.) podastire sociopolitič-
ku analizu izdaje Meksičke re-
volucije iz 1910. godine. Reda-
telj koristi rijetke filmske žur-
nale i arhivske snimke Pancha
Ville i Emiliana Zapata te ih
jukstaponira snimkama ma-
sakra u Tlatelolcu i Olimpij-
skih igara 1968. godine, kako
bi komentirao neuspjeh revo-
lucije svojega doba i krvavo
ugušene studentske prosvje-
de. Film je svojedobno osvojio
Zlatnog leoparda na Međuna-
rodnom filmskom festivalu u
Locarnu. Gleyzerov jedini
igrani film, Izdajice (1973.), na-
pet je politički triler o životu
sindikalnog militanta koji ti-
jekom peronističke vladavine
biva potkupljen od sindikalne
birokracije; međutim, teško je
razlučiti fikciju od stvarnosti.
Osim tih dvaju dugometra-
žnih filmova, prikazujemo i
niz kratkiša koji dokumenti-
raju Gleyzerovu odlučnost da
po svaku cijenu dovede do
korjenitih društvenih pro-
mjena u Latinskoj Americi.
Zemlja gori (1964.) prikazuje
sumornu svakodnevnicu u
ruralnim krajevima Brazila
kroz priču o 35-godišnjem far-
meru Juanu Amaru (šifra: si-
neast gladi Glauber Rocha i
njegov Sertão). Quilino (1966.)
je etnobiografija (suradnja s
N A D E (1972.) i Nemoj zabora-
viti, nemoj oprostiti (1973.) na-
stali su pod geslom “Oružje i
novac za socijalističku Argen-
tinu”. Ubijaju me i ako ne radim
i ako radim (1974.) inspiriran je
pak taktovima pjesme meta-
lurških radnika.
Osim Gleyzerovih filmova,
prikazujemo testament preo-
stalih članova Cine de la Base,
snimljen nedugo nakon
Raymundove smrti, iz egzila
u Peruu - AAA1 su tri oružane
snage (1977.) baziran je na fra-
gmentima otvorenog pisma
pisca Rodolfa Walsha upuće-
nog vojnoj hunti nakon ne-
stanka dragih prijatelja. Oče-
kivano, Walsh je ubijen u zas-
jedi dan nakon objave pisma.
Film je nagrađen na 24. Među-
narodnom festivalu kratkog
filma u Oberhausenu. Prika-
zujemo i dokumentarnu po-
svetu Ernesta Ardita i Virne
Moline Raymundo (2003.), koji
nas podsjećaju na ono što su
CIA i latinoameričke diktatu-
re pokušale bjesomučno uni-
štiti, a to su sjećanje, ideali i
hrabrost istine (parezija)
usprkos mrmljanju govora
smrti. ★

Kako doprijeti do baze? njezinim pionirom Jorgeom

primarno su usmjereni na
Dina Pokrajac prenošenje jasne poruke ra-
yzerova udovica, producenti-
ca i montažerka zvuka Juana
Preloránom) o indogenim
obrtnicima ovisnim o hirovi-
tosti vlaka punog turista koji
periodično prolazi njihovim
krajem. Iste godine snimljena
je i trodijelna obiteljska saga

A
rgentinski doku-
mentarni filmaš i
politički aktivist
Raymundo Gleyzer
bio je osnivač Cine de la Base
(Kino baze), militantne grupe
koja je imala bliske veze s gru-
pom Cine Liberación Fernanda
Ezeqiela Solanasa i drugim
filmskim pokretima Trećeg
svijeta, tzv. Trećim filmom
(Tercer Cine) kasnih 1960-ih i
ranih 1970-ih. Zajednička im
je ekspozicija loših radnih uv-
jeta i vojne represije te buđe-
nje društvene svijesti i poli-
tičkog glasa; međutim, ubrzo
dolazi do razilaženja dviju
grupa oko podrške Juanu
Perónu. Gleyzer postaje razo-
čaran peronistima i njihovim
korporativističkim pragma-
tizmom (vidi: Izdajice), dok je
Solanas i dalje aktivno angaži-
ran kao Perónov pristalica.
Dok su Cine Liberación bili više
fokusirani na estetsku inova-
tivnost koja prati marksistička
gledišta o ulozi nasilja u pro-
cesu nacionalnog oslobođe-
nja, Gleyzer i Cine de la Base
dničkoj populaciji. Kako Sapire za 10. Subversive Festi-
ostvariti kontakt s bazom, lju- val ustupila nam je restaurira- Dogodilo se u Hualfinu o zača-
dima koji se svakodnevno bo- ne i digitalizirane kopije nje- ranom krugu siromaštva. Ra-
re na ulici, ključno je pitanje govih filmova, napravljene u dikalni manifesti za ujedinje-
koje je preokupiralo Gleyzera. suradnji s Instituto Nacional de nje gerilskih skupina pod egi-
Surađivao je i na paradigmat- Cine y Artes Audiovisuales (IN- dom Narodne revolucionarne
skom revolucionarnom doku- CAA). Trenutačno je u pripre- vojske (ERP) u antiimperijali-
mentarcu i jednom od najino- mi i engleski prijevod knjige stičkoj borbi Swift (1971.), B A
vativnijih filmova dvadesetog
stoljeća Vrijeme žeravice (La
hora de los hornos, 1968.) koji su
autori Fernando Solanas i Oc-
tavio Getino snimili uz po-
moć kolektiva sastavljenog od
radnika, seljaka i studenata.
Grupa Cine de la Base bila je
posvećena približavanju revo-
lucionarnih filmova radnici-
ma, gradeći diljem Argentine
revolucionarnu kino mrežu i
kontra-informacijski distri-
bucijski kanal. Godine 1976.
Gleyzera je, zajedno s deseci-
ma tisuća drugih umjetnika,
intelektualaca, radnika i akti-
vista koji nikada nisu pro-
nađeni (tzv. desaparecidos),
otela i ubila Videlina vojna
hunta. Jer, Raymundo je, rije-
čima urugvajskog novinara i
pisca Eduarda Galeana, radio
“neoprostive filmove”. Gle-

1 Alianza Anticomunista Argentina (AAA) je Antikomunistička alijansa Argentine,

ekstremno desničarska brigada smrti osnovana 1973. godine pod vodstvom Joséa
Lópeza Rege.
24 subverzivac
P RO M O C I JA K N J I G E
Michael
Heinrich: “Uvod
u Marxovu
kritiku političke
ekonomije”
Sudjeluju: Stipe Ćurković i Dean
Duda
Moderira: Marko Kostanić
Dvorana Müller, Kino Europa /
ponedjeljak, 15. svibnja / 18.00
Uvod u Marxovu kritiku političke
ekonomije
M
arx je bezbroj puta
proglašen mrtvim,
ali njegovo ime i
dalje proganja sa-
dašnjost, baš poput bauka ko-
munizma u njegovom slav-
nom Manifestu. No sto pede-
set godina poslije objave pr-
vog toma Kapitala, njegova
opus magnuma, Marxovo ime
kruži prije svega kao teorijska
glasina, glasina koja za sobom
vuče nepregledne gomile po-
vijesnog balasta. Ako je i dalje
prisutan u političkom imagi-
nariju, onda prije svega kao
sablast ideološkog rodonačel-
nika jednog od velikih totali-
tarnih zala 20. stoljeća. To je
sukus prevladajućeg liberal-
nog common sensea o Marxu.
Široka rasprostranjenost te
doxe efektivno je jamstvo nje-
ne neupitnosti. Marxa se tako
politički i teorijski pokušava
staviti ad acta. Ako ipak uvijek
iznova izranja, onda zato što
se, svim nastojanjima unatoč,
ne da svesti na povijest nomi-
nalno komunističkih društa-
va, koja su njegovo ime mono-
polizirala kao izvor vlastite
legitimacije.
Marx je prije svega bio kri-
tičar društvenog sustava s ko-
jim je liberalizam historijski
neraskidivo povezan – kapita-
lizma. No koji je točno sadržaj
te kritike? O tome su se vodili
(i dalje se vode) intenzivne ra-
sprave, kako unutar ‘marksiz-
ma’, tako i među njegovim
kritičarima. Sadržajna kom-
pleksnost ali i zahtjevnost je-
zika na kojemu je pisan, Kapi-
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
tal čine knjigom o kojoj svi
imaju predodžbe, ali je malo
tko doista i čitao.
Brojni popularizacijski
uvodi pokušavali su premosti-
ti jaz između prosječnog čita-
telja i Marxove kritike politič-
ke ekonomije (što je podna-
slov Kapitala), ali su često u ši-
rokoj recepciji zamijenili djelo
koje su htjeli približiti. U pra-
vilu, to je plaćeno cijenom po-
nekad i grubih simplifikacija,
a ponekad i grubih distorzija.
Tom riziku se izlaže svaki po-
kušaj uvoda u Marxovu misao.
No neki tim minskim poljem
ipak uspješnije manevriraju
od drugih. Uvod u Marxovu
kritiku političke ekonomije Mi-
chaela Heinricha u Njemačkoj
je vrlo brzo po objavljivanju
prvog izdanja 2004. godina
postao standardnom ulaznom
točkom u Marxovu misao. Za
to postoje dobri razlozi: ja-
snoća, razumljivost i sistema-
tičnost Heinrichova uvoda su
bez konkurencije, didaktički
on je remek-djelo. Objavljiva-
nje prijevoda u izdanju Centra
za radničke studije, trebalo bi
osigurati veći stupanj teorij-
ske odgovornosti u javnom
baratanju Marxovim imenom.
Ili, drugačije rečeno: tko želi
ozbiljno odgovoriti na pitanje
o aktualnosti Marxa danas,
odsad će to argumentacijski
morati činiti na nivou koji je
svojim uvodom zadao Micha-
el Heinrich.
iz poglavlja 2.2. Teorija i
kritika, str. 42-45
[...]
U “svjetonazorskom” mar-
ksizmu, o kojemu je već bila
riječ, Marx je važio za naj-
većeg ekonomistu radničkog
pokreta, za utemeljitelja
“marksističke političke eko-
nomije” koju je bilo moguće
suprotstaviti “građanskoj eko-
nomskoj teoriji” (tj. onim ško-
lama ekonomske teorije koje
su se pozitivno referirale na
kapitalizam). Prema tom tu-
mačenju, Marx je od Adama
Smitha (1723-1790) i Davida
Ricarda (1772-1823), najvažni-
jih predstavnika takozvane
klasične političke ekonomije,
preuzeo radnu teoriju vrije-
dnosti, po kojoj je vrijednost
robe određena radnim vreme-
nom potrebnim za njezinu
proizvodnju. No za razliku od
klasičnih političkih ekonomi-
sta, razvio je navodno i teoriju
eksploatacije radne snage i te-
oriju koja otkriva inherentno
krizni karakter kapitalizma.
Prema tom viđenju, ne posto-
je fundamentalne kategorijal-
ne razlike između klasične i
marksističke političke ekono-
mije, već se razlike svode sa-
mo na njihove teorijske
rezultate.
To je u osnovi i shvaćanje
suvremene ekonomike: za nju
je Marx po sadržaju svoje teo-
rije predstavnik klasične poli-
tičke ekonomije, koji samo iz-
vodi drugačije zaključke od
Smitha i Ricarda. A pošto je
klasična politička ekonomija
za modernu ekonomiku za-
starjela (moderna se teorija
oprostila od određenja vrije-
dnosti preko radnog vreme-
na), današnji su ekonomisti
uvjereni da se ni Marxovom
teorijom više nisu dužni
ozbiljno baviti.
Međutim, već sam podna-
slov Kapitala jasno daje do
znanja da Marx nije htio po-
nuditi alternativnu “političku
ekonomiju”, nego “kritiku po-
litičke ekonomije”. Svaki novi
znanstveni pristup, doduše,
nužno uključuje i kritiku do-
tad postojećih teorija, već i
stoga da bi potvrdio vlastito
pravo na postojanje, no Mar-
xova ambicija bitno nadilazi
takav oblik kritike. Nije htio
kritizirati samo pojedine teo-
rije (iako i toga naravno ima u
Kapitalu). Marxova kritika ci-
lja na cjelokupno polje politič-
ke ekonomije: htio je kritizi-
rati kategorijalne pretpostavke
cijele jedne znanosti. Obu-
hvatan karakter svoje kritike
razjasnio je još krajem 1850-ih
u pismu Ferdinandu Lassal-
leu: “Rad o kojemu je prven-
stveno riječ, jest kritika eko-
nomskih kategorija ili, if you li-
ke; sistem građanske ekono-
mije kritički prikazan. To je u
isti mah i prikaz sistema i nje-
gova kritika uz pomoć prika-
za.” (MED 36, str. 502)
Ta kritika kategorija poči-
nje već kod najapstraktnije
kategorije političke ekonomi-
je – vrijednosti. Marx političk-
oj ekonomiji doduše priznaje
da je “analizovala vrednost i
veličinu vrednosti i otkrila sa-
držinu koja se u ovim oblici-
ma krije”, dakle vezu između
rada i vrijednosti, ali si “nikad
nije ni postavila pitanje zašto
ta sadržina uzima onaj oblik,
odnosno zašto se rad predsta-
vlja u vrednosti, a merenje ra-
da njegovim vremenskim tra-
janjem u veličini vrednosti
proizvoda rada.” (MED 21, str.
81) Marx ovdje u prvom redu
ne kritizira rezultate političke
ekonomije, nego način na koji
postavlja sama pitanja, tj. razli-
ku između onoga što politička
ekonomija želi objasniti i ono-
ga što prihvaća kao toliko sa-
morazumljivo da ne zahtijeva
nikakvo objašnjenje (primje-
rice robni oblik proizvoda ra-
da). Tako je Adam Smith, je-
dan od utemeljitelja klasične
političke ekonomije, pretpo-
stavljao da ljudi za razliku od
životinja posjeduju “sklonost
ka razmjeni”. Tretiranje svih
stvari kao robe prema tome bi
spadalo među najopćenitije
ljudske karakteristike.
Društveni odnosi poput
razmjene i robne proizvodnje
u političkoj se ekonomiji “na-
turaliziraju” i “postvaruju”, tj.
društvene se odnose shvaća
kao kvazi-prirodne karakteri-
stike, u konačnici – kao karak-
teristike samih stvari (stvari
razmjensku vrijednost ne
stječu tek unutar određene
društvene strukture, nego im
je ona navodno svojstvena sa-
ma po sebi). Kroz tu naturali-
zaciju društvenih odnosa iz-
gleda kao da stvari posjeduju
karakteristike i autonomiju
subjekata.
Marx je takve odnose oka-
rakterizirao kao “ludost”
(MED 21, str. 77), govori o
“avetinjskoj predmetnosti”
(MED 21, str. 46) ili “tajnom
svojstvu” (MED 21, str. 144).
Što svaka od tih sintagmi zna-
či još ćemo razmotriti u nare-
dnim poglavljima. U svjeto-
nazorskom marksizmu, kao i
u građanskoj kritici Marxa,
preko takvih se koncepcija u
pravilu prelazilo ili ih se svo-
dilo na puke stilističke osebuj-
nosti. No Marx je s takvim iz-
razima ciljao na za kritiku po-
litičke ekonomije centralnu
činjenicu. Naime, da naturali-
zacija i postvarenje društvenih
odnosa nipošto nisu posljedi-
ca grešaka pojedinačnih eko-
nomista, nego su rezultat slike
stvarnosti koja se kod članova
građanskog društva razvija
sama od sebe na temelju nji-
hova svakodnevnog iskustva.
Na kraju trećeg toma Kapitala,
Marx stoga može zaključiti da
ljudi u građanskom društvu
“žive u začaran[om],
izvrnut[om] i na glavu
postavljen[om] svet[u]” te da
ta “religij[a] svakidašnjeg ži-
vota” (MED 23, str. 690) ne
predstavlja samo temelj sva-
kodnevne svijesti, nego tvori i
pozadinu kategorija političke
ekonomije.
Nešto ranije smo postavili
pitanje što riječ “kritika” u
kritici političke ekonomije za-
pravo označava. Na to sada
možemo dati privremen od-
govor: kritika cilja na razgra-
dnju teorijskog polja (tj. samo-
razumljivih nazora i spontano
nastajućih predodžbi) kojemu
kategorije političke ekonomi-
je duguju svoju prividnu plau-
zibilnost – “ludost” (Ver-
rücktheit) političke ekonomije
treba postati razvidna. Ovdje
se susreću kritika spoznaje
(dakle pitanje – kako je spo-
znaja moguća?) i analiza kapi-
talističkih proizvodnih odno-
sa, a nijedna od njih nije mo-
guća bez druge.
No Marx s Kapitalom nije
namjeravao dati samo kritiku
građanske znanosti i građan-
ske svijesti, nego i kritiku
građanskih društvenih odno-
sa. U jednome pismu svoje
djelo – ne baš skromno – opi-
suje kao “sigurno najstrašnije
missile [projektil – op. prev.]
koje je ikad bačeno na glave
buržoazije (uključujući i sop-
stvenike zemlje)” (MED 38,
str. 498).
U tu svrhu, Marx želi uka-
zati na ljudsku i socijalnu cije-
nu koja je neizbježno poveza-
na s kapitalističkim razvojem.
Pokušava dokazati da se “u
okviru kapitalističkog sistema
svi metodi za uvećavanje dru-
štvene proizvodne snage rada
izvode na račun individual-
nog radnika; sva sredstva za
razvijanje proizvodnje izopa-
čavaju se u sredstva za eksplo-
ataciju proizvođača i gospoda-
renje nad njima” (MED 21, str.
571). Ili kao što je to formulirao
na drugome mjestu: “Kapita-
listička proizvodnja razvija,
dakle, tehniku i kombinaciju
društvenog procesa proizvo-
dnje samo istovremenim pot-
kopavanjem izvora svakog bo-
gatstva: zemlje i radnika.”
(MED 21, str. 446)
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 25
No Marx s takvim iskazima
ne cilja na moralnu kritiku. Ka- Predstavljamo goste:

G.M. Tamás
pitalizmu (ili čak pojedinač-
nim kapitalistima) ne predba-
cuje da krše nekakve vječne
norme pravednosti. Umjesto
toga, cilj mu je konstatirati či-
njenično stanje: kapitalizmu je
imanentan duboko destrukti- G. M. Tamás mađarski je fi-
van potencijal, koji se uvijek iz- lozof i marksist. Rođen u ru-
nova aktivira (vidi poglavlja 5 munjskom Cluju 1948., iz po-
i 9). Zbog svog načina funkci- litičkih je razloga 1981. pre-
oniranja, kapitalizam uvijek bjegao u Mađarsku, gdje po-
iznova mora povrijediti ele- staje jedan od vodećih disi-
mentarne životne interese ra- denata tog doba. Od 1989. do
dnika i radnica. U kapitalizmu 1994. sjedio je u mađarskom
je te elementarne životne in- parlamentu kao predstavnik
terese moguće samo ograni- Saveza slobodnih demokrata
čeno i privremeno štititi. Te- – Mađarske liberalne stran-
meljita promjena te situacije ke. Politički i teorijski zaokret
stoga bi zahtijevala njegovo doživljava početkom 21. sto-
ukidanje. ljeća: razočaran građanskom
Marx bezobzirnostima ka- predstavničkom demokraci-
pitalizma ne suprotstavlja za- jom, vraća se marksističkoj i
govor moralnog “prava” na materijalističkoj analizi. Že-
neoštećen život ili nešto tome stoki je kritičar europske de-
slično. Umjesto toga, polaže snice, Viktora Orbána i neoli-
nadu u to da će s rastućom beralizma. Trenutačno pre-
spoznajom o destruktivnoj daje na Odsjeku za sociologi-
prirodi kapitalističkog sustava ju i socijalnu antropologiju
(koju je moguće konstatirati i budimpeštanskoga Srednjo-
bez ikakva prizivanja morala) europskog sveučilišta.
radnička klasa krenuti u bor-
bu protiv tog sustava – ne iz
moralnih razloga, nego iz vla-
stitog interesa. No taj interes
nije interes za poboljšanje vla-
stitog položaja unutar kapita-
lizma, nego interes za dobrim
i sigurnim životom, koji je
moguće ostvariti samo s onu
stranu kapitalizma. ★

[...]

Knjigu u cijelosti možete

preuzeti u pdf.-u na linku:
http://www.rosalux.rs/bhs/
uvod-u-marxovu-kritiku-
politicke-ekonomije
Korupcija je poprilično precijenjena
Izdavač: Centar za radničke
studije, Zagreb 2015. — Mađarskog se premijera novoj viziji, njegovim vlasti- je je zadovoljno njegovom iz- vanje nad koruptivnim
Viktora Orbana ponekad tim brendom politike mjera vedbom, što je nažalost više radnjama i težnju prema
percipira kao opoziciju štednje trebala okoristiti naci- nego što se može reći za soci- dostizanju onoga što se
diktatu Europske komisi- onalna buržoazija, mađarska jalističke političare u opoziciji. smatra normalnim funk-
je. Možete li usporediti autoritarna katolička bijela vi- Ova vrsta prosvijećenog cioniranjem kapitalistič-
njegove politike s „prije- ša srednja klasa, što je posve apsolutizma, naslijeđenog od kog sistema?
dlozima“ koji dolaze iz kriva procjena. U ovakvom će Habsburgovaca, karakteristič- Pitanje je suprotstavljamo
Bruxellesa? ekonomskom sistemu korist, na je za europske institucije. li se anomalijama kapitalizma
Glavna razlika je u tome što naravno, pripasti multinacio- Riječ je o mješavini benevo- ili samom kapitalizmu. Ko-
su one strože, nepoštenije i nalnim kompanijama. Jači tla- lentne tiranije, jurističkog pri- rupcija je poprilično precije-
nepravednije. Razlikuju se i či, a odnosi snaga trenutno su stupa javnim slobodama te iz- njena. Naravno da ona može
po tome što bi se prema Orba- prilično rigidni, iako neće ta- nimno dogmatske ekonom- dosegnuti razmjere u kojima
kvi ostati vječno. ske politike, što ljudi odbijaju, je čak i normalno funkcioni-
Stvarno ne uživam toliko odbacujući pritom elemente ranje tzv. kapitalističke demo-
Ne propustite! pričati o Mađarskoj jer je situ- javnih sloboda i socijalnih kracije onemogućeno. Do to-
acija iznimno turobna i mrač- prava, a to se dobro vidi na ga je znalo doći, no to je iz-
P R E DAVA N J E na. Problem leži u tome što je primjeru Mađarske. Ta naka- nimka. Činjenica je da se veći-
kritika Orbanovih antidemo- radna mješavina u kojoj slo- na opresivnih, nepodnošlji-
G. M. Tamás: Ljevica i kratskih politika upućena iz boda dolazi pod cijenu pri- vih, nepravednih i nepoštenih
novi pokreti – različitih europskih instituci- hvaćanja cijeloga paketa, pravila kojima se moramo
ja u kombinaciji s pritiskom predstavljena je ljudima, a nji- podčiniti nalazi u javnoj sferi,
mobilizacije u prema provođenju politike hova je reakcija bila „Vraga će- i da su to službeni i javni akti
postsocijalističkim mjera štednje. Današnja bi li- mo prihvatiti cijeli paket!“. Ni nacionalnih parlamenata,
beralna linija u Mađarskoj (a sam ga ne prihvaćam, tako da međunarodnih tijela, sudova,
državama svi u službenoj opoziciji, osim u neku ruku razumijem svoje javnih sporazuma između
Moderira: Bartul Čović fašista, su u osnovi liberali) re- sunarodnjake. Činjenica da još različitih društvenih aktera
Kino Europa / petak / 19. svibnja / 21.00 – kla da je to sukus europske uvijek podržavaju gospodina itd.
23.00/ ideje – sloboda i glad, a nema Orbana ne dokazuje da su glu- Stoga je vrlo opasno dise-
sumnje da će to biti nepopu- pi, nego da su prisiljeni birati minirati ideju prema kojoj su

N
ovi društveni pokreti jačaju u Ru-
munjskoj, Mađarskoj, Srbiji i Slo-
vačkoj. U slučaju Srbije, ljevica je
najaktivnija osviještena politička sila u pro-
svjedima. Ipak, ljevici predstoji strateški iz-
bor - kreirati novu, uistinu popularnu poli-
tičku alternativu, ili se osuditi na još veću
političku irelevantnost. Temeljno pitanje za
ove post-socijalističke zemlje nepostojanje
je alternative koja bi adresirala probleme
većine građana. O ovim iskustvima i per-
spektivama radikalne ljevice u novim dru-
štvenim pokretima, razgovarat ćemo s G.
M. Tamásem iz Budimpešte.
larno. Tako da sada imamo
Orbana koji se, barem prema
onome što govori, opire neoli-
beralnom jurišu koji dolazi iz
Europske unije i drugih zapa-
dnih krugova ove vrste, i na-
stupa kao branitelj nacional-
nog interesa, što je naravno
laž. Bez obzira na to, on vrlo
vješto koristi situaciju. Popri-
lično je umješan i inteligentan
političar koji zna kako se to ra-
di, tako da uživa određenu po-
pularnost – oko 30% populaci-
između dva zla, a budite uvje-
reni da nije lako birati između
dva zla koja su ujedno i jedino
što se trenutno nudi. Oni bira-
ju jedno zlo, ja odbijam oba,
ali ne mogu reći da imamo po-
sla s plemenitim vitezovima
iz Bruxellesa, Berlina, Pariza i
Washingtona koji su odlučni
u namjeri da spase mađarskog
seljaka – naravno da nisu.
— Možete li komentirati po-
jačano javno sablažnja-
naši problemi, uključujući kri-
zu, rezultat nekog tajnog ne-
vidljivog faktora – ne samo
zbog fašističke paranoje, koja
nesumnjivo postoji, već i zato
što je to naprosto netočno.
Ono čemu se moramo opirati
nije neka izvanredna, okultna
ili nova sila, već su to postoje-
će strukture moći. Ono čemu
se protivimo su vlade, vojske,
sudovi, policijske snage,
međunarodne banke, Ujedi-
njeni narodi, Svjetska trgovin-
26 subverzivac
ska organizacija, Međunaro-
dni monetarni fond, Svjetska
banka, Europska unija itd. Sve
su to potpuno legalne i pozna-
te javne institucije. Ne postoji
tajna i to je moja loša vijest.
Ne radi se o nekoj velikoj
misteriji, već o disbalansu do
kojega je došlo nestankom so-
cijalnog aspekta ranije europ-
ske strukture iz perioda prije
1989. godine, utemeljene na
servisima države blagostanja.
Čitav socijalni pravni okvir je
nestao, što je omogućeno po-
litičkom mobilizacijom protiv
onih čija egzistencija ovisi o
javnoj pomoći, a to će uskoro
biti većina, čak i u bogatim dr-
žavama poput naše – naime, u
usporedbi s, primjerice, veći-
nom afričkih zemalja, mi smo
naravno bogate zemlje. Sve vi-
še ljudi ovisi o državi za osigu-
ravanje egzistencije i normal-
nog života, obrazovanja, zdra-
vstvene skrbi itd., dok im dr-
žava u sve većoj mjeri javno i
otvoreno oklijeva osigurati
elementarne uvjete dostojan-
stvenog života – hranu, krov
nad glavom i aspirin kada
imaju prokletu glavobolju! To
se više ne smatra jednom od
javnih dužnosti dobre vlasti.
Nema sumnje da je riječ o
promjeni, ali ona se odvijala
tijekom četrdesetogodišnjeg
perioda tranzicije, tako da su
postojale brojne prilike da se
to uoči i da se tome suprotsta-
vi. Ne radi se o nagloj, recen-
tnoj zavjeri. Ove politike su na
djelu još otkad je Maggie
Thatcher došla na vlast 1979.,
dakle već četrdesetak godina.
— Druga generacija ljudskih
prava često se zaziva u
borbama za obranu dije-
lova javne sfere (npr.
zdravstva ili obrazova-
nja), dok se ljudska prava
prve i treće generacije
evociraju u situacijama
kršenja slobode govora,
odnosno u ekološkim
borbama. Međutim, koja
su ograničenja ljudskih
prava u zahvaćanju du-
bljih, strukturnih eko-
nomskih nepravdi?
Ljudska prava su više od
taktike. Prije svega, nema su-
mnje da ona predstavljaju naj-
bolje što buržoaski poredak
može ponuditi. To je jezik
prosvjetiteljstva, jezik 18. sto-
ljeća i Francuske revolucije.
Ljudska prava su svakako dio
progresivne tradicije i ne bih
to htio omalovažavati. Među-
tim, očito je da su ona dio dru-
štvenog poretka u kojemu se
pojedince promatra na ap-
straktan način, u kojemu po-
stoji pravni poredak koji osi-
gurava da su u određenom po-
gledu građani međusobno po-
tpuno jednaki i u kojemu se
takvu vrstu jednakosti u pra-
vima brani javnim
autoritetom.
Bilo bi predivno kada bi to
funkcioniralo na taj način, no
to je naravno nemoguće, jer
sve navedeno dolazi u kombi-
naciji s opresivnim poretkom
na drugoj razini – na razini
onoga što se smatra priva-
tnom sferom svakog pojedin-
ca, a obuhvaća rad, proizvo-
dnju i potrošnju. Njih se ne
smatra javnim pitanjima, već
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
ugovornim odnosima između
privatnih osoba koje one mo- Andreja Pavlović je viša
gu dogovoriti kako im je po savjetnica u agenciji Hauska
volji. Riječ je o vrhunaravnoj & Partner iz Zagreba. Radi
obmani svih buržoaskih dru- na različitim projektima koji
štava jer, kao što je poznato, se bave pitanjima zaštite
politička borba ne staje na okoliša, osobito onih koji se
ulazu u tvornicu ili pred vrati- tiču postupaka procjene
ma ureda. Međutim, buržoa- utjecaja na okoliš i
sko se društvo tu zaustavlja, gospodarenje otpadom,
dok si mi to ne bismo smjeli poput izgradnje LNG
dopustiti. terminala, uvođenja goriva
Možemo to artikulirati i na iz otpada, izgradnje centara
sljedeći način: klasna borba za gospodarenje otpadom u
koja se provodi u duhu oslo- Zadarskog županiji i
bođenja proširenje je i poopći- Primorsko-goranskoj
vanje emancipatornih ideja županiji.
prosvjetiteljstva. Osobno se Izlagala je na mnogim
ne slažem s tom formulaci- skupovima o pitanjima
jom, no to je bila jedna od po- društveno odgovornog
zicija ljevičarskih pokreta iz poslovanja, održivog razvoja
20. stoljeća. Radi se o površnoj i etike. Predaje društveno
ideji jer postoje problemi i s odgovorno poslovanja na
prosvjetiteljstvom, no u sva- Visokoj školi za komunika­
kom slučaju ljudska prava na- cijski menadžment Edward
dilaze puku taktiku. Poruka Bernays.
upućena buržoaskom društvu
mogla bi glasiti ovako: kada
već proglašavate ljudska pra-
va, mogli biste ih ponajprije
poštivati i pridržavati ih se.
Naime, kada bi ih se uistinu
pridržavalo, ljudska prava bi Mini-intervju
vodila prema izlasku iz bur-
žoaskog društva. No naravno,
njih se pridržava ili u slučaje-
vima kada su već prekršena, ili
Andreja Pavlović
kada ih se zloupotrebljava. Za- ovisi o tome koliko ste spremni utvrditi ono što nam može biti
ustavljeno je povećanje opse- Razgovor vodio: Igor ulagati u razvoj teorije i pra- svima zajednički nazivnik. Od-
ga socijalnih prava, dapače, Grozdanić kse, njezin profesionalni i etič- rživom razvoju u Hrvatskoj se
ona su uništena, tako da danas ki razvoj. To je moguće postići pristupa sektorski, bez sagle-
više nemamo socijalna prava. — Kako biste sebe opisali i jedino u dijalogu s drugim di- davanja cjeline i uzajamnih
U većini svjetskih država pro- ono čime se bavite? sciplinama, ili, transdiscipli- utjecaja sektora jednih na dru-
gresivni socijalni pravni okvi- Znatiželjna sam, prije sve- narno, jer su problemi s koji- ge. Odrast sigurno nije nepo-
ri povučeni su ili je njihovo ga. Volim čitati, istraživati, po- ma se susrećemo toliko slože- znanica jednom užem intelek-
donošenje zapriječeno, stoga stavljati pitanja, analizirati, ni (wicked) da nemamo luksuz tualnom i aktivističkom krugu,
nema sumnje da su zajednič- preispitivati… interpretirati pa korištenja isprobanih i proku- ali je sasvim sigurno trenutno
ke borbe i međunarodna soli- razumijevati… Odnosima s šanih rješenja. potpuno izvan domašaja inte-
darnost potrebne jer se jedna- javnošću bavim se skoro dva- resa i razumijevanja politike,
ko tragična situacija odvija deset godina, s fokusom na pi- — Jedna od ovogodišnjih te- tim više što sve dosadašnje
posvuda. ★ tanja održivosti, društveno od- ma na Subverzivu je pa- politike zagovaraju i prizivaju
govornog poslovanja, okolišne nel o Odrastu - kako gle- rast, kao jedini način za izla-
S G.M. Tamásem je za KOME demokracije i prava javnosti date na tu priču? zak iz krize.
(Kolektiv za medijsku edukaci- na informacije te sudjelovanje S Odrastom sam već neko
ju), a u produkciji Slobodni Fi- u donošenju odluka koje se ti- vrijeme. Počelo je s knjigom, a — Kako vidite komunikacije
lozofski – SkriptaTV, razgova- ču okoliša… kako drugačije, ali kako to u u politici posebno pred
rao Martin Beroš u svibnju životu ponekada bude, jedna lokalne izbore i da li bi
2012. godine, tijekom 5. Sub- — Kako gledate na komuni- vrata znaju otvoriti druga, a ovdje tema Odrasta mo-
versive Festivala u Zagrebu. kacije u Hrvatskoj i stanje druga treća. Odrast ili de- gla nekome biti
u vašoj struci? growth, bio mi je u startu bli- zanimljiva?
Intervju je izvorno objavljen na Velika je zabluda, a često se zak zbog svojeg snažnog Iako to ne bi riješilo sve
portalu Slobodni Filozofski s njome ‘sudaram’, da je svaka transformacijskog potencijala, probleme, politika bi prvo tre-
http://slobodnifilozofski.com/ komunikacija dobra komuni- po mojem sudu, daleko sna- bala ukinuti zabranu angaži-
skripta-tv/ kacija. Imam lošu i dobru vi- žnijeg od shvaćanja koncepta ranja stručnjaka za odnose s
korupcija-poprilicno-precije- jest. Loša vijest: ne znaju svi održivosti. To me odvelo na 5. javnošću. Političari su uglav-
njena dobro komunicirati, dapače, Međunarodnu konferenciju nom sami svoji majstori u po-
mnogi ne znaju dobro komuni- posvećenu odrastu u Budim- litičkoj komunikaciji, pogotovo
S engleskog transkripta pre- cirati. Dobra vijest: dobra ko- pešti, početkom rujna prošle na lokalnim izborima, što se
vela: Ivana Jandrić munikacija se uči. Stanje u na- godine gdje sam se imala prili- vidi: komunikacije su zbrčka-
šoj struci, kao i svakoj struci, ku uvjeriti da odrast ima svoja ne, a ponekad nažalost čak i
žarišta širom svijeta, ali da je na granici „vjerovali ili ne“.
pred nama dug put umrežava- Pametniji političari mogli bi
PA N E L nja i osnaživanja. posegnuti za imaginarnijem
Odrasta kako bi istaknuli po-
Okolišna demokracija — Kako gledate na Odrast u trebu radikalnog zaokreta u
Moderira i vodi: Igor Grozdanić Hrvatskoj i gdje vidite Hrvatskoj, kao kritiku dosada-
Dvorana Müller, Kino Europa / subota / priliku..? šnjeg načina upravljanja koji
20. svibnja / 17.00 – 18.30 / Prije ovog pitanja trebalo bi kulminira ne samo u snažnoj
Sudjeluju: gosti iz Briselskog think tanka, DOOR I postaviti pitanje kako gledam nestabilnosti već i odsustvu
drugi okolišni aktivisti/ice
održivi razvoj u Hrvatskoj, jer ikakve vizije mogućeg drugači-
tek tada možemo bolje razu- je razvoja. ★
mjeti odrast u Hrvatskoj. Pri-
PA N E L
mjećujem ono što je i inače
Odrast kao društveni problem, koji to zapravo i nije,
samo kada bismo mu pristu-
izazov pali na drugačiji način. Naime,
ne vjerujem da itko u Hrvatskoj
Moderira i vodi: Igor Grozdanić
Dvorana Müller, Kino Europa / subota / ili bilo gdje u svijetu želi loš ži-
20. svibnja / 18.30 – 18.30 / vot sebi ili svojoj djeci. Među-
Sudjeluju: Andreja Pavlović (komunikacijska tim, nema nikakve sumnje da
stručnjakinja), Kristijan Kotarski (docent na imamo različite stavove o to-
FPZG), Miljenko Cimeš (Predsjednik Hrvatskog
društva za organizacijsko učenje), Neven Duić
me što je loše ili dobro. Vjeru-
jem ipak da bismo drugačijim
(energetski stručnjak za energetsku tranziciju i
profesor na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje) načinima razgovora mogli
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 27

Mediteran forum
PA N E L

Nezakonita i nasilna
policijska protjerivanja
izbjeglica sa granica iz
centralne i jugoistočne
Europe
Dvorana Müller, Kino Europa /srijeda, 17. svibnja /
10.00 - 13.00
Gosti panela su aktivisti/kinje iz Makedonije, Srbije,
Bugarske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i
Hrvatske.

P
ritužbe na nasilno policijsko nasilje nad
izbjeglica i onemogućavanje pristupu su-
stava azila kontinuirano pristižu. UN-
CHR iz Srbije, Oxfam i Institut za rasne odnose
iz Velike Britanije, Human Rights Watch, Legis
iz Makedonije, Moving Europe te Inicijativa Do-
brodošli iz Hrvatske opetovano upozoravaju u
svojim izvještajima o nasilnim i nezakonitim
protjerivanjima izbjeglica prema istočnim i juž-
nim granicama. Prema našim saznanjima, sva-
kodnevno su, iz Hrvatske, Srbije, Makedonije,
Madžarske, Bugarske, protjerivani ljudi različi-
tih dobi, uključujući i maloljetnike, unatoč tomu
što su mnogi tražili azil.
Nesumnjivo je kako postoji ponavljajući
obrazac koji uključuje: onemogućavanje pristu-
pa sustavu azila, nasilno ponašanje policije koje
nerijetko završava oduzimanjem osobnih stvari
i odjeće te protjerivanje s granica prema susje-
dnim zemljama. Unatoč upozorenjima nevladi-
nih i međunarodnih organizacija te izvještava-
nju medija, protjerivanja nisu prestala.

PA N E L P RO J E KC I JA F I L M A I R A S P R AVA poziciji Europe i Hrvatske pre-

ma Siriji, te izgledima za
Budućnost Mediterana Hassan okončanje rata. Nakon filma
Sudjeluju: Arsen Oremović (redatelj), Hassan Haidar Diab, Magda
slijedi rasprava u kojoj će uz
Dvorana Müller, Kino Europa /srijeda, 17. svibnja /
18.00 - 20.00 Sindičić (AYS) autore filma – redatelja Arse-
Moderira: Tvrtko Jakovina na Oremovića i protagonista

U
okviru panela o budućnosti Mediterana Kino Europa / srijeda / 17. svibnja / 21.00 – 23.00 Hassana Haidara Diaba, sud-
jelovati i povjesničar Tvrtko

M
razgovaramo o ključnim izazovima Me-
diterana kao političkog migratornog editeran forum zavr- pravo radi samo o krinkama u Jakovina te aktivistica Magda
prostora. Panel otvaramo razgovorom o tragič- šavamo premijerom borbi za vlast. Time ne gubi in- Sindičić.
nim ljudskim pogibijama u Mediteranskome filma HASSAN teres za politiku, već postaje Arsen Oremović: od 1991.
moru koje svakodnevno upozoravaju na stra- (2017./33’), Arsena Oremo- istaknuti poznavatelj Bliskog do 2016. radi kao filmski kriti-
vične posljedice politika eksternalizacije i seku- vića. Film prikazuje priču novi- istoka i ratni izvjestitelj. čar, novinar, kolumnist i ure-
ritizacije granica i prostora Tvrđave Europe. nara Hassana Haidara Diaba, U 30-ak minuta filma otkri- dnik u Večernjem listu. Direk-
Panel otvara i niz pitanja vezanih uz mediteran- na dan primanja nagrade Hr- vaju se položaji političkih emi- tor filmskog festivala u Puli
sko građanstvo odnosno prilike za povezivanje vatskog novinarskog društva. granata i izbjeglica s Bliskog 1999. godine te u dva mandata
ljudi i građanskih pokreta mediteranske regije u Rođeni Libanonac 1981. godi- istoka iz vremena nesvrstanih predsjednik Hrvatskog društva
nadilaženju eurocentrističkih političkih per- ne, privučen pozicijom Jugo- do današnje krize, te se otva- filmskih kritičara
spektiva i demokratizaciji granica unutar Medi- slavije u svijetu i ulogom Tita u raju pitanja vezana za bu- (2001./2003.). Posljednjih go-
terana. Mediteranski prostor ima i svoje izazove Pokretu nesvrstanih, dolazi u dućnost Bliskog istoka, migra- dina sve aktivniji kao filmski
u snažnim identitetskim religijskim i političkim Zagreb na studij. Nakon obi- cije ‘nekada’ i ‘sada’, integraci- redatelj i scenarist. Ostvario je
narativima koje su često i promjenjive, stoga teljske tragedije, tada kao veli- ju. U filmu su prikazani se- međunarodno nagrađivane
ovaj panel otvara tu kompleksnost. ki podražavatelj PLO-a (Pale- gmenti ekskluzivnog intervjua dokumentarce: “U braku sa
Tijekom panela razgovaramo s Gianlucom stinske oslobodilačke organi- kojeg je Hassan početkom švicarcem” (2013.), “Sudar u
Solerom (www.gianlucasolera.it), talijanskim zacije) ostaje razočaran ‘idea- travnja snimio sa sirijskim dvorcu” (2014.), “Treći”
aktivistom i novinarom. lima’, pitajući se zbog čega se predsjednikom Basharom al- (2016.)… Član je Društva hr-
vode ratovi i shvaća da se za- -Assadom, u kojem se govori o vatskih filmskih redatelja.
kom osam godina rada
izgradio je mrežu od
4.000 organizacija u PA N E L
Europi, arapskim ze-
mljama, Izraelu i Tur- Rodna perspektiva
skoj. Autor je nekoliko migracija
knjiga od čega izdvaja-
mo “Mediteransko Moderira: Nataša Govedić
Dvorana Müller, Kino Europa / petak / 19. svibnja /
Gianluca Solera je buđenje” (A Mediter-
18.00
osnivač prve talijanske ranean Awakening, Sudjeluju: Nataša Govedić, Marijana Hameršak,
zelene političke plat- Nuovadimensone, Lana Bobić, Emina Bužinkić, Selma Banich, Cyrille
forme. Nakon studija 2013) i Građanski akti- Cartier.
regionalnih i urbanih vizam i mediteranski

odnosa u Veneciji, Pa-
rizu i Berlinu, deset je
godina radio kao sav-
jetnik Zelene stranke u
Europskom parlamen-
tu te dvije godine kao
koordinator španjolske
zelene stranke. U fon-
daciji Anna Lindh tije-
U
identitet (Citizens Ac- razgovoru o rodnoj perspektivi u novim
tivism and Mediterra- migracijskim tokovima u Europi i tzv.
nean Identity, 2017.). europskoj migracijskoj krizi, aktivistki-
Surađuje s organizaci- nje, teoretičarke i umjetnice govorit će o poli-
jom COSPE i drugima tičkoj instrumentalizaciji migracijskih procesa,
u Italiji i na Meditera- o zanemarivanju ideologijske, klasne, kulturne i
nu. Član je Mediteran- rodne raznolikosti migranata i migrantkinja te
ske građanske problemima s kojima se suočavaju žene u mi-
zajednice. gracijskim i integracijskim procesima.
28 subverzivac Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
E U R OPOLY
konferencija, izložbeni
program i filmske projekcije
2. – 11. 5. 2017., Kulturno informativni centar (KIC), Preradovićeva 5, Zagreb
S
erija regionalnih ostavio kako na zemlje zapad-
konferencija EURO- nog Balkana, tako i na zemlje
POLY multidiscipli- koje su najčešće predstavljale
narni je projekt finalnu destinaciju migranata.
udruga Bijeli val (Hrvatska), Panel-diskusije, izložbeni
Krokodil (Srbija), Crvena program i filmske projekcije
(Bosna i Hercegovina) i održavat će se tijekom 2017.
BLOCKFREI (Austrija) koji se godine u četiri grada: Beogra-
bavi temom migracija, prven- du, Zagrebu, Sarajevu i Beču.
stveno s područja jugoistočne Okosnica i polazišna točka
Europe u zemlje centralne i projekta jest EUROPOLY –
zapadne Europe; počevši od The European Union Identity
velikog vala ekonomskih mi- Trading Game, umjetnička in-
granata (takozvanih gastar- stalacija srpsko-austrijskog
bajtera) iz šezdesetih i sedam- umjetnika Dejana Kaludjero-
desetih godina dvadesetog vića inspirirana društvenom
stoljeća preko desetina tisuća igrom Monopoly, koja će biti
ratnih izbjeglica iz devedese- izložena u galerijskim prosto-
tih, antiprovincijskih odlaza- rima u sva četiri grada. Zagre-
ka mladih, uglavnom u svjet- bački segment programa odr-
ske metropole, kao i konstan- žava se od 2. do 11. svibnja
tnog odljeva mozgova te naj- 2017. u Kulturno informativ-
novije izbjegličke krize koja se nom centru (KIC).
preko Balkana kreće prema Umjetnička instalacija EU-
europskim zemljama. Namje- ROPOLY preispituje položaj
ra je projekta istražiti i mapi- imigranata u EU-u, kao i samu
rati intenzivan društveni, kul- ideju EU-a te jaz između idea-
turni i umjetnički utjecaj koji la i prakse. Građani država ko-
je taj dugotrajni val migracija je nisu članice EU-a, a koji ra-
RASPORED
Utorak, 2. 5. 2017.
19 h – Otvorenje instalacije EUROPOLY –
The European Union Identity Trading
Game, autor: Dejan Kaludjerović.
Panel: Europski multikulturni projekt i
društveno angažirane umjetničke
prakse: igra mrkve i batine
Sudjeluju: Andreja Kulunčić, Tanja
Ostojić, Bojan Krištofić
GUESTures | GOSTIkulacije, dvokanalni
HD video, Margareta Kern, 2011., 33’
Instalacija EUROPOLY i video
GUESTures bit će izloženi do 11. 5. 2017.
Srijeda, 3. 5. 2017.
19 h – Panel: (Ne)imaginarni Balkan –
politike identiteta i migracijske prakse
Sudjeluju: Marina Gržinić, Viktor Koska,
Marijana Hameršak, Duško Petrović
Četvrtak, 4. 5. 2017.
19 h – Halo München, r. Krsto Papić,
Jugoslavija, 1968., 12’
– Druga generacija, r. Želimir Žilnik,
Jugoslavija, 1983., 88’
21 h – Specijalni vlakovi, r. Krsto Papić,
Jugoslavija, 1972., 16’
– Pogrebnik, r. Dragan Nikolić,
Njemačka/Srbija, 2013., 53’
Petak, 5. 5. 2017.
19 h – Dragan Wende West Berlin, r. Lena
Müller, Dragan von Petrović, Njemačka/
Srbija, 2013., 87’
21 h – Flotel Europa, r. Vladimir Tomić,
Danska/Srbija, 2015., 72’
Subota, 6. 5. 2017.
19 h – Katzelmacher, r. Rainer Werner
Fassbinder, SR Njemačka, 1969., 88’
21 h – Montenegro, r. Dušan Makavejev,
Švedska/VB, 1981., 96’
de u državama članicama EU-
a fotografirani su i zastupljeni
u igri zajedno sa svojim profe-
sijama. Sreća u velikoj mjeri
određuje moguć uspjeh ili
propast „igrača“ koji žele po-
stati dio EU-a i preuzeti novi
europski identitet. Europska
unija definira europski identi-
tet kao nešto što se može steći
samo unutar EU-a i što je re-
zervirano isključivo za građa-
ne Europske unije, iako Euro-
pa ne završava na granicama
Unije. Ipak, EU ima moć da
definira identitete, moć da us-
postavlja pravila igre kojima
se drugi moraju povinuti. Po-
trošačko društvo Europske
unije stvorilo je pravilo po ko-
jem je sve na prodaju, uključu-
jući i naše identitete. Instala-
cija će biti izložena do 11. svib-
nja, dokad svi zainteresirani
mogu odigrati partiju te igre
trgovanja europskim identite-
tom nalik na Monopoly.
U sklopu izložbenog pro-
grama predstavljamo i video-
uradak GUESTures | GOSTIku-
lacije, dio dugotrajnog projek-
ta Margarete Kern o ženama
koje su krajem 1960-ih emi-
grirale iz Jugoslavije u Zapa-
dni Berlin kako bi radile u
tvornicama koje proizvode vi-
deo- i televizijsku opremu.
Žene su sačinjavale velik dio
populacije migrantskih radni-
ka, no njihove priče uglavnom
su odsutne iz službenih povi-
jesti i arhiva, kao i kolektivnog
imaginarija. Margareta Kern
vizualna je umjetnica, kultu-
ralna aktivistkinja i predavači-
ca na sveučilištu Falmouth,
koja se izražava u medijima
fotografije, videa, instalacije i
kritičkog pisanja.
U sklopu konferencije 2. i 3.
svibnja u 19 h održat će se dva
panela, jedan posvećen dru-
štveno angažiranim umje-
tničkim praksama kritičnim
prema migracijskoj i kultur-
noj politici EU-a, a drugi poli-
tikama identiteta i migracij-
skim praksama na (ne)imagi-
narnom Balkanu. Bitno nam
je naglasiti i kako sve prisutni-
ji prelazak na prekarni rad
utječe na migracije i pitanja
identiteta te koje su ekonom-
ske posljedice toga procesa. U
prvom panelu sudjeluju
umjetnice Andreja Kulunčić
i Tanja Ostojić, a moderator je
dizajner i likovni kritičar Bo-
jan Krištofić. U drugom pane-
lu sudjeluju filozofkinja, teo-
retičarka i umjetnica Marina
Gržinić Mauhler (Akademija
likovnih umjetnosti u Beču,
Znanstveno-istraživački cen-
tar Slovenske akademije zna-
nosti i umjetnosti), Marijana
Hameršak (znanstvena sura-
dnica pri Institutu za etnolo-
giju i folkloristiku u Zagrebu),
politolog Viktor Koska (Cen-
tar za istraživanje etničnosti,
državljanstva i migracija pri
Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu) i antropolog Du-
ško Petrović (Filozofski fa-
kultet u Zagrebu).
Osim izložbenog programa
i panel-diskusija, od 4. do 6.
svibnja u KIC-u će se održati
filmski ciklus osam recentnih
filmova i kultnih klasika koji
preispituju hibridni položaj
gastarbajtera i migranata u
balkansko-europskoj svako-
dnevici – od etnološke studije
Halo München Krste Papića,
preko crnohumornog doku-
mentarca Dragan Wende West
Berlin Lene Müller i Dragana
von Petrovića, do subverziv-
nog Montenegra Dušana Ma-
kavejeva. Tu su i dokudrama
Druga generacija Želimira Žil-
nika o petnaestogodišnjem
Pavli koji se iz Stuttgarta vraća
u Jugoslaviju, gdje prolazi
identitetsku i ideološku krizu;
još jedan Papićev kratkiš Spe-
cijalni vlakovi te intimni prikaz
jednog Pogrebnika na povrat-
ku iz rada u Njemačkoj i Au-
striji redatelja Dragana Niko-
lića. Katzelmacher je komad iz
Fassbinderove radikalne faze
o grupi mladih u Münchenu
čiju rutinu uzdrma dolazak
grčkog migrantskog radnika
(glumi ga sam Fassbinder);
dok Flotel Europa Vladimira
Tomića govori o redateljevu
odrastanju na istoimenom iz-
bjegličkom brodu usidrenom
u kopenhaški kanal. ★
Ulaz na sva događanja je
slobodan!
Organizatori su projekta
Europoly: Udruženje KROKO-
DIL (SRB), BLOCKFREI (AT),
Udruga BIJELI VAL (HR),
Udruženje CRVENA (BIH).
Projekt su omogućili: Allianz
Kulturstiftung, ERSTE fon-
dacija, Savezna kancelarija
Republike Austrije, Grad Beč,
Austrijski kulturni forum u Be-
ogradu, Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske, Grad Za-
greb. Partneri: Muzej Jugosla-
vije, Goethe-Institut Zagreb,
Kulturno informativni centar
(KIC).
Prva u nizu konferencija
održana je u Beogradu u trav-
nju 2017., a preostale konfe-
rencije regionalnog projekta
Europoly održat će se u Sara-
jevu u rujnu 2017. i u Beču u
prosincu 2017. godine.
O K RU G L I S TO L
Nacionalizam i
jezik
Sudjeluju: Tomislav Longinović,
Viktor Ivančić, Snježana Kordić,
Boris Buden, Mate Kapović
Moderira: Dragan Markovina
Kino Europa / petak / 19. svibnja /
19.00 – 21.00/
D
a su nacionalni identi-
teti država koje su se
osamostalile po raspa-
du Jugoslavije neobično krhki,
jasno je svakome tko ima ika-
kva doticaja s ovim prostori-
ma, a posebno njegovim
građanima. Također temelj tih
identiteta u prvom redu čine
jasne distinkcije prema najbli-
žim susjedima i vlastitim su-
građanima koji pripadaju ‘onoj
drugoj’ južnoslavenskom naci-
ji. Situacija je ponekad u tolikoj
mjeri šizofrena, da se praktič-
no jedini identitet svih tih naci-
onalnih zajednica iskazuje is-
ključivo kroz negaciju. Kako je
praktično riječ o istom narodu,
koji se razlikuje isključivo po
vjerskoj opredijeljenosti, a go-
vori istim jezikom, nacionali-
stička politika prema jeziku od
strane najviših akademskih in-
stitucija i profesionalne javno-
sti napravila je sve da južno-
slavenske narode trajno udalji
u jezičnom smislu. Budući da
se takvo što logično ispostavilo
kao nemoguće, skoro tri puna
desetljeća svjedočimo nasilju
nad jezikom i njegovoj izravnoj
instrumentalizaciji koja za
ključnu posljedicu ima nasilnu
segregaciju djece u nacionalno
miješanim sredinama i razvoj
ozbiljne autocenzure kod iz-
vornih govornika. O svemu to-
me pokušalo se razgovarati na
nekoliko tribina održanih u Sr-
biji, Hrvatskoj i Bosni i Herce-
govini, koje su nakon dugog
usuglašavanja i odbacivanja
prvog prijedloga, uspjele iznje-
driti deklaraciju o zajedničkom
jeziku. Burna reakcija koja je
potom uslijedila, praktično u
sve četiri države istog jezika, s
posebnim naglaskom na Hr-
vatsku, zapravo je potvrdila
sve navode iz same deklaracije
i ukazala na potrebu njezina
donošenja. Na panelu ćemo
stoga razgovarati o državnom
odnosu prema jeziku, njegovoj
politizacije i pitanju radi li se
doista o jednom jeziku ili o više
njih.

P RO J E KC I JA F I L M A I PA N E L
Glede & Unatoč:
Razgovor s
trojicom od Ferala
Marina Baničević i Saša Stanić /Hrvatska/2017., 96 min
Moderira: Pero Mrnarević
Sudjeluju: Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Marina
Banićević, Saša Stanić, Boris Pavelić, Dragan Markovina
Kino Europa / subota/20. svibnja / 20.00 – 23.00/
U
svojoj knjizi ‘O zlu’
baveći se filozofijom
morala, Hannah
Arendt razmatrajući
Sokratovsko-platonovsku ar-
gumentaciju zašto je bolje
podnositi nego činiti zlo pri-
mjećuje: ‘ukoliko činim zlo
osuđena sam na to da živim u
nepodnošljivoj bliskosti sa
zlikovkom; nikada je se neću
riješiti.’ Klasični starogrčki
pristup, po Arendt, implicira
postojanje čovjeka u pluralu, a
ne u singularu tj. čovjeka koji
je uvijek nužno u društvu –
društvu sebe samoga. Čineći
zlo, čovjek se dovodi u rasko-
rak sa samim sobom, tj. napu-
šta se i usamljuje, a u konačni-
ci i postaje vlastitim neprijate-
ljem s kojim je prisiljen svako-
dnevno živjeti. Usamljenost
stoga, nije napuštanje poje-
dinca od gomile već prven-
stveno od sebe samoga. a briga
za dobrobit drugih tek je svo-
jevrsna nuspojava brige za se-
be. Čuvajući vlastiti plural,
osoba čuva i onaj širi - dru-
štveni. Šutnjom se osoba, ka-
ko nas J. Benda i Feralovci uče,
također može napustiti. Osta-
ti nijem na zločine počinjene
(među ostalima i u moje ime)
znači u suštini postati suuče-
snikom u tom zločinu. Napu-
štanjem sebe, paradoksalno u
ime bijega od usamljenosti,
galopom u gomilu, postaje se
suučesnikom u istom tom zlo-
činu. Građanska hrabrost (su)
kreatora Ferala, nije stoga po-
sljedica odsustva straha od
gomile, već straha od suživota
sa vlastitim zločincem, dru-
gim riječima - od gomile u
sebi.
Još je manje posljedica ne-
kih ‘nadljudskih supermoći’
kojima bi tek rijetki bili obda-
reni (ili pak opterećeni) hiro-
vitom voljom Fortune. Sjećam
se kad mi je Viktor jedne ve-
čeri gotovo ispovjednički pri-
znao da se ‘usr’o u životu bar
27000 puta.’ Ne znam zašto je
odabrao baš tu cifru za opisat
golemost. Isprva se činila sim-
bolički preuveličanom, ali kad
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 29
sam se prisjetio svih njegovih
napisanih članaka koji su sa-
moprozvane Isusove zaštitni-
ke ponukale da otvoreno pri-
jete, vrijeđaju, zazivaju linč,
Up&Underground -
brojka mi se učinila statistički
realna. Svi mi, podsjećaju nas
Feralovci i u ovom filmu, ima-
Raymond Bellour: Međuslika
mo tu sposobnost, te ‘nad-
ljudske supermoći’ da bude-
Raymond Bellour: Međuslika: fotografija, film, video
Up&Underground #29/30, Zagreb, 2016., cijena: 200 kn
M
mo ljudi. Svi mi možemo,
eđuslika: fotografija, unutarnje tijelo propisujući
strahu od pravovjerne gomile
film, video, objav­ mu nove pozicije, ono djeluje
usprkos, ne pristati na rekla-
ljena izvorno u Pa- među slikama, u vrlo općeni-
mnu verziju statusa quo kao
rizu 1990. godine, tom i uvijek jedinstvenom
najboljeg mogućeg, ne zatvo-
donosi 20 eseja koje je smislu riječi. Lebdeći između
riti oči nad počinjenim zloči-
Raymond Bellour, jedan od dva fotograma kao i između
nima, ne slegnuti ramenima
vodećih svjetskih teoretičara dva ekrana, između dvije gu-
na njih i za iste optužiti ap-
filma, objavio tijekom 1980-ih stoće materije kao i između
straktna ‘loša vremena’ umje-
u presudnom razdoblju u dvije brzine, ono je teško od-
sto ‘loših ljudi’, ne pristati da
povijesti redivo: ono je sama varijacija i
zločini (i kada su počinjeni u
pokretnih slika kad se film- sama disperzija. Slike nam od-
naše ime) ikad mogu biti ‘na-
ska slika konačno suočila s sada dolaze upravo na taj na-
ši’ i imati bilo čiju putovnicu.
elektronskom slikom i vide- čin, u prostoru u kojemu valja
Filmske korice jedne knji-
om. Eseji su pisani u doba kad odrediti koje su slike prave. To
ževne večeri pokazuju se i
je ono “analogno” prvi put su- jest, ono je jedna stvarnost
ovaj put preuske za fetišizira-
srelo svoje isto, ali drugo – ono svijeta, pa makar i virtualna i
nje autora, no sasvim pristale
“digitalno”, što, kasnijim rije- apstraktna, stvarnost slike kao
za njihovo otvaranje još je-
čima samog autora, ovu tad mogućeg svijeta. Međuslika je
dnog fronta otpora bezumlju,
inovativnu knjigu čini da- taj još uvijek dovoljno nov
poticaja na pobunu i u konač-
nas, u doba sveopće prevlasti prostor da bi mu se pristupilo
nici kao podsjetnik na straho-
digitalnih slika, svojevrsnim kao enigmi, i prostor koji je
te života sa vlastitim
“arheološkim korpusom”, već dovoljno utvrđen da bi
zlikovcima.
podsjetnikom i svjedočan- mu se mogle odrediti granice.
Od samih svojih početaka
stvom o tome kako je bio Ovdje se ne radi o pisanju po-
1984. g. kao podlistak Slobo-
“oblikovan obzor pokretnih vijesti (koju bi, kao i onu svih
dne Dalmacije, potom i prvog
slika i koji povijesno konte- mješavina, bilo teško zamisli-
zasebnog izdanja Feral Tribu-
kstualizira prve stvaralačke ti) ni o stvaranju teorije u smi-
ne-a kao dvotjednika 1993. g.,
susrete na presjecištu fotogra- slu specifičnih koncepata na
pa sve svojeg gašenja 2008. g.
fije, filma i videa”. Bellour je koje bi se međuslika pozivala i
ovi Bogu-mili-a-ni-Vragu-ni-
predvodnik rijetkog oblika pi- koje bi bile uvjetom da se o
su-mrski proganjani su za
sanja o filmu koje razmatra njoj može govoriti. Za mene
svoju SUBNORzivnu djela-
audiovizualne slike u njihovu se prije radilo o pokušaju for-
tnost, od reklo bi se - istih lju-
širem, upravo najširem obliku, muliranja jednog iskustva,
di, stoga za predstavljanje pr-
kao među-slike, a u ovim ese- onakvog kakvo se malo-po-
vog filma o njihovom dosada-
jima razmatra djela i strategije malo izgrađivalo od trenutka
šnjem radu i nema boljeg fe-
umjetnika poput Chantal kad se pokazalo da smo s vi-
stivala od onog koji nosi ime
Akerman, Jeana Eustachea, deom i svime što on za sobom
Subversive Film Festival. ★
Jean-Luca Godarda, Thierryja povlači, ušli u drugo doba
Kuntzela, Chrisa ­slike.” ★
Markera i Billa Viole te te-
matizira postupnu, ali inhe- (iz predgovora Raymonda
rentnu i nezaustavljivu mije- Belloura).
nu u pokretnim slikama za
koju ustanovljuje da se odvija
u tri glavna područja mijene –
između nepokretnog i pokre-
ta, unutar fotografske analogi-
je te između jezika i slike.
“Međuslika (virtualno)
predstavlja prostor svih tih
prijelaza. Mnogostruko, fizič-
ko i mentalno mjesto. Ujedno
vrlo vidljivo i potajno uronje-
no u djela što preoblikuju naše
Raymond Bellour (Lyon, 1939.) francuski je pisac, filmski
kritičar, kustos i teoretičar. Nekoć profesor na Université de la
Sorbonne Nouvelle (Paris 3), danas professor emeritus pri
Centre National de la Recherche Scientifique (CNRS) u Pari-
zu, utemeljio je 1991. sa Sergeom Daneyem filmološki časopis
Trafic. Objavio je, među ostalim, knjige Analiza filma (1979.),
Međuslika 2 (1999.) i Filmska tijela (2009.).
30 subverzivac
Škola suvremene humanistike
Transformativni potencijali
emancipatornih praksi ili o
izazovima kontrahegemonije
P
rojekt škole suvre-
mene humanistike
cilja uspostaviti mje-
sto interdisciplinar-
nog promišljanja problema
neoliberalnog kapitalizma ko-
je se nalazi između civilnog
sektora i javnih obrazovnih
institucija. Sveučilišni obra-
zovni programi problematizi-
raju suvremene probleme
kroz optiku teorijske produk-
cije druge polovice dvadese-
tog stoljeća. Izvaninstitucio-
nalni oblik suradnje civilnog i
javnog sektora omogućuje
otvaranje prostora novim teo-
rijama i oblicima interdisci-
plinarnog proučavanja koje je
onemogućeno strukturom di-
scipliniranog sveučilišta.
Prijedlog za trening o
digitalnoj sigurnosti
T
rening je namijenjen borcima za ljud-
ska prava i drugim aktivistima anti-
-autoritarnog usmjerenja. Cilj mu je
omogućiti (1) razumijevanje praksi nadzora
nad fizičkim I digitalnim osobama I njihovim
odnosima, koje prakse ugrožavaju osobnu I
kolektivnu privatnost I sigurnost aktivista, nji-
hov rad I demokratičnost društva, I (2) upo-
znavanje s raznim digitalnim alatima, tehno-
logijama, tehnikama I strategijama koje
smjeraju zaštiti njihove komunikacije, organi-
ziranja I djelovanja.
Polaznici treninga steći će teorijski i prak-
tični uvid u slijedeća pitanja:
(1) Kritična pitanja koja se odnose na kontrolu
nad mrežama I podacima;
(2) Kako postići anonimnost tijekom pregle-
davanja sadržaja na internetu;
(3) Kako komunicirati sigurnije I privatnije;
(4) Kako koristiti mobilni telefon sigurnije;
(5) Kako stvoriti i čuvati sigurne lozinke.
Trenerica i autorica kurikuluma: Morana
Miljanović
Zelena škola za
sistemsko mišljenje
U
ovome obrazovnom ciklusu poseban
segment zauzimaju i zelene teme te
zelena škola za sistemsko razmišlja-
nje. Voditelj Igor Grozdanić, istraživač s Insti-
tuta Max Planck, zeleni je ciklus zamislio
kao mjesto interdisciplinarnog promišljanja
pitanja koji prate lokalne zajednice, odrast
(degrowth) na lokalnoj razini, mikroekonomi-
je  ruralnih sredina, makroekonomske te-
me  te energetske i socijalne tranzicije dana-
šnjeg društva.
Teme koje će se obrađivati su aktualne, a
polaznici/ce će dobiti uvid u nove trendove i
sistemsko razmišljanje u praksi! Predavači su
iz područja društvenih i tehničkih znanosti (iz
područja komunikacija, sociologije, politolo-
gije, energetike i biotehnologije).
Voditelj: Igor Grozdanić,
Predavači: Ankica Djukić, Nataša Marin, Anđelko
Balban, Mladen Iličković, Andrea Pavlović,
Miljenko Cimeša te Igor Grozdanić.
Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com
Škola je organizirana kao
niz predavanja iz različitih
disciplina okupljenih oko
jedinstvenog problema.
Polaznici tijekom trajanja
škole stječu znanja i vještine
koje su povezane s njihovim
izvorišnim studijskim
programima, ali izlaze iz
disciplinskih okvira. Time je
omogućeno povezivanje
različitih perspektiva
proučavanja, što dovodi do
razvoja njihovih kritičkih i
analitičkih vještina i osjetljivosti
na širi kontekst.
Novi društveno-
ekonomski modeli
Dominantne su mejnstrim
ekonomske teorije, u obra-
zovnim institucijama i jav-
nom diskursu okrenutom pri-
vatizacijama, razvijane s pre-
tpostavkom da je kapitalistič-
ka proizvodnja jedini oblik
proizvodnje te da je njezin
rast garancija razvoja ljudskih
sposobnosti i porasta kvalite-
te života. Teorije se baziraju na
matematičkim modelima čije
pretpostavke u pravilu nisu
održive. Na taj se način teori-
ja, nepodložna empirijskim
provjerama, emancipirala od
prakse kapitalističkih društa-
va i za njih ne može odgovara-
ti. Istovremeno se za praksu
pretpostavlja da u svim scena-
rijima dugoročno vodi ka na-
pretku za sve. Ostale se forme
društvene proizvodnje, poput
javnog i nevladinog sektora,
individualnih ili obiteljskih
obrta, volonterskog rada, nea-
dekvatno shvaćaju. Podvrgava
ih se, njihov doprinos procje-
njuje, kategorijama razvijeni-
ma za kapitalističku
proizvodnju.
Kućanski se rad, nesocijali-
ziran, gigantskog volumena,
prepušten individualnim
aranžmanima i resursima,
najčešće opterećujući žene, u
pravilu ignorira. Adekvatnim
razumijevanjem različitih for-
mi proizvodnje otvaramo pro-
stor promišljanju drugačijih
društveno-ekonomskih
modela.
Umjesto klasičnog preda-
vanja, od samog početka ćemo
otvoriti raspravu sa sljedećim
smjernicama. Unatoč dugoj i
intenzivnoj zloupotrebi poli-
tičkih stranaka za zapošljava-
nje vlastitih članova na loše
promišljenim ili potpuno fik-
tivnim radnim mjestima te
podređenosti ciljevima repro-
dukcije kapitalističkog dru-
štva, javni sektor je najveći ne-
-kapitalistički proizvođač.
Prema kojoj pokretačkoj logici
javni sektor proizvodi i posto-
je li odjeli čije se logike
razlikuju?
Privatni sektor se često na-
ziva “realnim” – je li stoga
opravdano zvati javni sektor
nerealnim i po kojoj logici? U
kakvom je odnosu javni sek-
tor sa kapitalističkom proi-
zvodnjom i monetarno-bu-
džetskim pitanjima? U nedo-
statku profita kao kategorije
uspješnosti, kako mjeriti do-
prinos javnog sektora rastu
bogatstva i ljudskom razvoju?
Prema kojim kriterijima gasiti
i otvarati odjele i radna mjesta
u javnom sektoru te što raditi
s ogromnim brojem viška za-
poslenih? Kako javni sektor
može pridonijeti socijalizaciji
kućanskog rada, posebno
adresirajući nerazmjernu op-
terećenost žena? Pokretače
novih firmi u privatnom sek-
toru zovemo poduzetnicima,
no postoji li prostor za sličnu
ulogu u javnom sektoru? Pita-
nja su primjenjiva i na ostale
ne-kapitalističke aktivnosti,
pogotovo na nevladine orga-
nizacije koju su često s pra-
vom viđene kao produžetak
javnog sektora.
Predavači: Toni Prug i Karlo
Vujeva
Marksistička kritika
kapitalizma
Danas se postavlja pitanje ži-
vimo li više uopće u kapitaliz-
mu? Već izrazi ”posloprimac”
i ”poslodavac” dovode u pita-
nje klasne odnose – ”poduze-
tnik” ”ulaže” i ”preuzima ri-
zik”, a radnik u taj odnos uno-
si jedino što ima – svoju radnu
snagu. Proleteri nemaju što
izgubiti osim svojih okova pi-
še u ”Komunističkom manife-
stu”. No imamo li proletere
danas i ako imamo, od čega su
sačinjeni njihovi okovi? Pre-
davanja će mapirati neke od
temeljnih marksističkih izvo-
da i pokušati pokazati kako
start up, platformski kapitali-
zam, kreativni kapitalizam,
gig-ekonomija te drugi no-
vovjekovni modeli ne izlaze iz
okvira kapitalizma zbog čega
je na njih moguće i potrebno
primijeniti Marxovu kritiku
političke ekonomije.
Predavači: dr. sc. Katarina
Peović Vuković
Feminističke teorije i
prakse
Ukoliko Školu suvremene hu-
manistike shvatimo kao otpor
hegemonijskim diskursima,
feministička epistemologija
pokazuje se neizostavnom.
Kroz niz predavanja, femini-
stička teorija i praksa promi-
šljat će se kao mjesto dekon-
strukcije uvriježenih znače-
nja, analize odnosa moći, spo-
la/roda, pri čemu će se poseb-
no fokusirati emancipacijski
modeli spoznaje i otpora koji
nam feminističke perspektive
nude, a ujedno i kao mo-
gućnost iniciranja društvenih
promjena i stvaranja novih sa-
vezništava u borbi protiv do-
minantnih matrica.
Feministička kritika
jezika
Predavanje će propitivati od-
nos jezika i roda te njihovu in-
terakciju. ‘Ženski’ se jezik raz-
likuje prema kontekstu i
činjenicama kao što su klasa,
etnička ili regionalna pripa-
dnost, seksualne preferencije,
pri čemu jezik označava upra-
vo tu različitost pripadanja.
No ipak, iako žene nisu ho-
mogena skupina, jezik ih re-
prezentira u poopćenim ro-
dnim stereotipima i prepun je
seksizama.
Feminizam i pravo
Od pregleda razvoja femini-
stičkih pravnih teorija i prava
žena i odnosa roda i prava,
propitivat će se načini na koje
pravo podržava neravnoprav-
ne rodne odnose i konstruira
rodne identitete i seksualnost,
te načini na koje se pravo mo-
že koristiti za adresiranje ne-
jednakosti i društvene
promjene.
Predavačice: Rada Borić,
Ivana Radačić
Prijedlog za trening o
digitalnoj sigurnosti
Predavačica: Morana
Miljanović
Mala škola antifašizma
Iako su današnja Europa i Hr-
vatska utemeljene na vrije-
dnostima antifašizma i pobje-
di antifašističke koalicije u
Drugom svjetskom ratu, svje-
doci smo potpune razgradnje
spomenutih vrijednosti na
praktično cijelom europskom
prostoru. O razlozima zašto je
tomu tako, mogli bismo ispi-
sati čitave studije, no da takva
vrsta povijesnog revizionizma
kao činjenica i fenomen po-
stoji, jasno je manje-više svim
građanima. S obzirom da spo-
menuti povijesni revizioni-
zam svoje motive pronalazi u
aktualnoj društvenoj i politič-
koj situaciji, nastojeći razgra-
dnjom antifašističkog narati-
va, ovladati sadašnjošću i bu-
dućnošću društva, a tek po-
tom i prošlošću, jasno je kako
je riječ o fenomenu kojem se
treba suprotstaviti na svim ra-
zinama. Tim više što je sustav-
nim iznošenjem frizirane ili
otvoreno lažne slike prošlosti
i falsificiranjem karaktera
ustaške države, ali i antifaši-
stičke borbe, taj diskurs do te
mjere prodro u javnost, zado-
bivši potporu čak i nekih naj-
viših dužnosnika vlasti, da ga
je moguće zaustaviti isključi-
vo sistematičnim i kvalite-
tnim obrazovnim radom. Ško-
la će otvoriti dvije važne te-
me: Historijski antifašizam i
Antifašizam danas.
Uvod u školu antifašizma
bavit će se povijesnim pojava-
ma totalitarnih nacističkih i
fašističkih režima, kako u Eu-
ropi tako i na prostoru Kralje-
vine Jugoslavije. Ovaj uvid
omogućit će razumijevanja
načina na koji je ideološki
aparat funkcionirao u tim re-
žimima i na koji se odnosio
prema svim vrstama manjina,
ali i prema lijevom pokretu.
Slijedom toga u modulu će bi-
ti obrađene i strategije borbe
protiv fašizma, ali i odnos po-
litičkih pokreta prema njemu.
Poseban naglasak stavit će se
na pitanje španjolskog
građanskog rata i pojavu anti-
fašističke interancionale. U
konačnici, program će se bavi-
ti antifašističkim pokretom u
Hrvatskoj i Jugoslaviji, koji je
uspio u gotovo nemogućim
uvjetima poraziti fašizam te
iznova izgraditi povjerenje
među jugoslavenskim narodi-
ma, otvarajući ujedno i pitanja
aktivne uloge žena u društvu,
čija istinska emancipacija po-
činje upravo za vrijeme anti-
fašističke borbe.
Imajući u vidu da su u po-
sljednjih četvrt stoljeća zbog
čitavog niza okolnosti, a po-
najprije zbog dominantne
ideologije nacionalizma, vri-
jednosti antifašističke borbe
posve marginalizirane i do
minimuma uklonjene iz
školskih programa, postoji
realna potreba za
proučavanjem tih vrijednosti
u kontekstu modernog
društva. Tim prije, što se na
čitavom europskom prostoru,
kao i u Hrvatskoj, sve više
revitaliziraju ideje neofašizma,
koje zbog izostanka ozbiljnog
otpora postaju sve više
prihvaćene u društvu. Drugi
modul će stoga ukazati na te
tendencije na europskom i
hrvatskom prostoru te
ponuditi čitanje antifašizma i
potencijala kojeg te vrijednosti
imaju danas, u otporu prema
revizionizmu i neofašističkim
pokretima.
Predavači: Dragan Markovina
i Vuk Perišić ★
 Povremenik za nove emancipacijske borbe
broj 06 • Zagreb • svibanj 2017. • www.subversivefestival.com subverzivac 31
proizvodnju u kapital, a s dru-
ge strane neposredne proi-
zvođače u najamne radnike. Ta-
ko zvana prvobitna akumulacija
nije, dakle, ništa drugo do hi-
storijski proces rastavljanja proi-
zvođača od sredstava za proi-
zvodnju. On se ispoljava kao
“prvobitan” zato što sačinjava
prethistoriju kapitala i načina
proizvodnje koji mu odgovara.
Ekonomska struktura ka-
pitalističkog društva proizišla
je iz ekonomske strukture fe-
udalnog društva. Raspadanje
ovoga oslobodilo je elemente
onoga.
Neposredni proizvođač, ra-
dnik, mogao je raspolagati
svojom ličnošću tek onda kad
je prestao biti vezan za zemlju
i kad više nije nekom drugom
bio kmet ili podložnik. Zatim,
da bi mogao postati slobodan
prodavač svoje radne snage
koji svoju robu nosi svugdje
gdje ima prođe za nju, morao
se osloboditi vlasti ceha, nje-
govih pravila o šegrtima i kal-
fama i ograničenja njegovih
propisa o radu. Tako se histo-
rijsko kretanje, koje pretvara
proizvođače u najamne radni-
ukidanje kmetstva, a suvereni
gradovi, slava Srednjeg vijeka,
već su duže vremena bili u
opadanju.
U historiji prvobitne aku-
mulacije epohalni su svi oni
prevrati koji su služili kao po-
luga kapitalističkoj klasi u nje-
nom stvaranju; ali prije svega
su to bili oni momenti kada su
velike mase ljudi bile iznebu-
ha i nasilno otkidane od svo-
jih sredstava za život i bile ba-
cane na tržište rada kao goli
proleteri. Osnovu čitavog
ovog procesa čini eksproprija-
cija poljoprivrednog proizvođa-
ča, seljaka, od zemlje. Njena hi-
storija je u svakoj zemlji druk-
čija i razne njene faze teku
drukčijim redom i u različnim
historijskim epohama. Klasi-
čan oblik ima ona samo u En-
gleskoj, i stoga ovu zemlju
uzimamo kao primjer.[189] ★
[188c] Goethe, rasrđen ovim gluparijama,
ismijao ih je u sljedećoj “katehizaciji”:
Učitelj: Promisli, dijete, otkud ti ovi
dari?
Sam ti nisi mog’o doći do tih stvari!
Dijete: Pa sve mi je od tatice.
Učitelj: A otkud one njemu?
Dijete: Od djedice.
Učitelj: Valjda ne! Od koga ih je djeda

Tajna prvobitne akumulacije ke, ispoljava, s jedne strane,

kao njihovo oslobođenje od
činidaba i cehovske stege; za
dobio?
Dijete: On je nekog orobio.

[189] U Italiji, gdje se najprije razvila

Ova prvobitna akumulacija
igra u političkoj ekonomiji
otprilike istu ulogu koju prvi
grijeh igra u teologiji. Adam
zagrize u jabuku i time se gri-
jeh svali na ljudski rod. Porije-
klo grijeha objašnjava se je-
dnim podvigom koji se kao
dogodio nekoliko dana poslije
postanka svijeta. Isto je tako u
davno minulo doba bila na je-
dnoj strani elita vrijednih,
razboritih i prije svega štedlji-
vih ljudi, a na drugoj lijeni ne-
valjalci koji su proćerdali sve
što su imali, pa i više od toga.
Svakako, legenda o teološkom
prvom grijehu priča nam kako
je čovjek bio proklet da u zno-
ju lica svoga jede nasušni
hljeb; no priča o ekonomskom
prvom grijehu otkriva nam
kako to da ima ljudi za koje
ova božja zapovijest ne vrije-
di. Svejedno. Tek tako se do-
godilo da su prvi nagomilali
bogatstvo, a oni drugi nisu više
ništa imali da prodadu osim
rođene kože. I od tog prvog
grijeha postoji siromaštvo veli-
ke mase, koja još i danas, upr-
Karl Marx
kos svemu radu, nema što da
U krotkoj političkoj ekonomiji
oduvijek je vladala idila. Pravo
i “rad” bili su oduvijek jedina
sredstva za stjecanje bogat-
stva, razumije se uvijek s izu-
zetkom “ove godine”. Stvarno,
pak, metode prvobitne aku-
mulacije sve su drugo samo ne
idilične.
Novac i roba nisu unaprijed
kapital, kao što to nisu ni sred-
stva za proizvodnju ni životne
namirnice. Oni se moraju pre-
tvarati u kapital. Ali se samo
ovo pretvaranje može izvršiti
jedino pod određenim okol-
nostima, koje se sve zajedno
stiču u ovom: Dvije veoma
različite vrste vlasnika robâ
moraju se sučeliti i stupiti u
dodir jedni s drugima; s jedne
strane vlasnici novca, sredstava
za proizvodnju i životnih namir-
nica, koji hoće da vrijednost
kojom gospodare oplode ku-
povinom tuđe radne snage; s
druge strane slobodni radnici,
prodavači vlastite radne sna-
ge, dakle prodavači rada. Ra-
dnici slobodni u dvostrukom
pogledu: da oni sami ne spa-
daju neposredno u sredstva za
naše buržoaske historičare sa-
mo ta strana i postoji. Ali, s
druge strane, ovi novooslo-
bođeni postaju prodavači sebe
samih tek pošto im se otmu
sva njihova sredstva za proi-
zvodnju i sva jamstva za op-
stanak koja su im pružale sta-
re feudalne ustanove. Histori-
ja ove njihove eksproprijacije
zapisana je u analima čovje-
čanstva neizbrisivim potezi-
ma krvi i ognja.
Sa svoje strane, industrijski
kapitalisti, te nove velmože,
morali su potisnuti ne samo
cehovske zanatlije, nego i feu-
dalne gospodare, koji su u svo-
jim rukama držali izvore bo-
gatstva. S te strane njihovo
uzdizanje predstavlja se kao
plod pobjedonosne borbe
protiv feudalne vlasti i njenih
mrskih povlastica, kao i protiv
cehova i okova koje su ovi
udarali slobodnom razvitku
proizvodnje i slobodnom ek-
sploatiranju čovjeka od čovje-
ka. Ali su vitezovi industrije
samo na taj način uspjeli suz-
biti vitezove mača što su isko-
ristili događaje za koje oni baš
nisu ništa pridonijeli. Oni su
kapitalistička proizvodnja, najprije su
razriješeni i kmetovski odnosi. Kmet
je ovdje oslobođen prije no što je
mogao osigurati ma kakvo pravo
zastarjevanja na zemljište. Njegovo
oslobođenje ga je dakle odmah
pretvorilo u gola ničim zaštićena
proletera, koji je uz to našao i gotove
nove gospodare u gradovima
preostalim u većini još od rimskog
doba. Kad je revolucija svjetskog
tržišta, počevši od kraja 15. vijeka,
uništila premoć trgovine sjeverne
Italije, nastalo je kretanje u
suprotnom pravcu. Gradski radnici u
masama su tjerani na selo, gdje su
sitnoj kulturi, vršenoj na ­baštovanski
način, dali silan polet.
Karl Marx: Kapital – kritika
političke ekonomije, prvi tom
Kultura, Zagreb, 1947.
S njemačkog preveli: Moša
Pijade i Rodoljub Čolaković
[str. 638-641]

V
idjeli smo kako se
novac pretvara u ka-
pital, kako se po-
moću kapitala pravi
višak vrijednosti, a iz viška
vrijednosti više kapitala.
Međutim, akumulacija kapi-
tala ima za pretpostavku višak
vrijednosti, višak vrijednost
kapitalističku proizvodnju, a
ova pak postojanje većih masa
kapitala i radne snage u ruka-
ma prizvođača robâ. Čitavo
ovo kretanje izgleda dakle kao
da se vrti u pogrešnom krugu,
iz kojega možemo izići samo
ako pretpostavimo jednu “pr-
vobitnu” akumulaciju (“previo-
us accumulation” u A. Smitha)
koja prethodi kapitalističkoj,
akumulaciji koja nije rezultat
kapitalističkog načina proi-
zvodnje, već njegova polazna
točka.
proda do sebe samu, i bogat-
stvo jedne šake ljudi, koje ne-
prekidno raste, iako su oni
odavno prestali raditi. Ovakve
bljutave djetinjarije stalno se
nanovo prežvakavaju. G. Thi-
ers (Tjer) je na pr. imao smje-
losti da čak i sa svečanom dr-
žavničkom ozbiljnošću servi-
ra takve priče nekad tako du-
hovitim Francuzima, napisav-
ši o tom knjigu s kojom je mi-
slio da je u prah satro bezbo-
žne napadaje socijalizma pro-
tiv propriété [vlasništva]. A
čim se radi o vlasništvu, od-
mah se nameće sveta dužnost
da se stanovište dječjeg bu-
kvara utvrdi kao jedino is-
pravno za staro i mlado i za
sve stupnjeve razvitka.[188c] Po-
znato je da u stvarnoj historiji
osvajanje, podjarmljivanje,
pljačka i ubijanje, jednom rije-
čju nasilje igra glavnu ulogu.
proizvodnju, kao robovi, kme-
tovi itd., niti da sredstva za
proizvodnju njima pripadaju,
kao što je slučaj kod samostal-
nog seljaka itd., nego da su
oni, naprotiv, svega toga oslo-
bođeni, lišeni. Ovom polariza-
cijom robnog tržišta dati su
osnovni uslovi kapitalističke
proizvodnje. Kapitalistički
odnos ima za pretpostavku da
su radnici odvojeni od vlasništva
na uslovima za ostvarenje rada.
A čim kapitalistička proizvo-
dnja stane jednom na noge,
ona ne samo što održava ovu
podvojenost, već je i reprodu-
cira u sve većem razmjeru.
Proces koji stvara kapitalistič-
ki odnos ne može, dakle, biti
drugo do proces odvajanja ra-
dnika od vlasništva na uslovima
svoga rada, proces koji s jedne
strane pretvara društvene ži-
votne namirnice i sredstva za
se podigli isto onako niskim
sredstvima kakva su bila sred-
stva pomoću kojih je nekad
rimski oslobođenik postao
gospodarem svoga patrona
[zaštitnika].
Polazna točka razvitka koji
je stvorio i najamnog radnika i
kapitalista bilo je ropstvo ra-
dnika. Napredak koji je u tom
razvitku postignut sastojao se
u promjeni oblika ovog ropstva,
u pretvaranju feudalne eksploa-
tacije u kapitalističku. Da bismo
razumjeli kako je on tekao, ni-
je potrebno da zahvatimo da-
leko u prošlost. Ma da prve
početke kapitalističke proi-
zvodnje zatječemo sporadič-
no još u 14. i 15. stoljeću u ne-
kim gradovima oko Sredoze-
mnog Mora, kapitalistička epo-
ha otpočinje tek u 16. vijeku.
Tamo gdje se ona pojavljuje
već je odavno bilo izvršeno
 #29/30 • Zagreb, 2O16.
cijena 2OO kn UP&UNDERGROUND

RAYMOND BELLOUR
Međuslika
Fotogra∫ja, ∫lm, video
uz potporu

partneri

sponzor