Professional Documents
Culture Documents
Vitas-Osnove Masinskih Konstrukcija 1 PDF
Vitas-Osnove Masinskih Konstrukcija 1 PDF
VITAS
~N1tV'
MASINSKIH+KONS~RU\KCIJA .
. ,
PHO IZDANJE
.',
BEOGRAD, 1979.
U N v E R Z TETSKJ UD2BENICI
SadrZinu ove knjige cine neSta izmenjena i pros.rrena predavanja koja vee
niz godina ddim na MaSinskom fakultetu u Beogradu.
Gradivo je pocieljeno u dva dela. U drugom delu bice uglavnom obradena
pitanja koja se odnose na uticaj pojave zamora materijala na oblike elemenata;
osim toga, predviden je i saZer osvrr TIa zavisnost obli.k:a elemenata od metoda
lzrade i na lake konstrukcije.
Gde je bilo potrebno ukazivano je na jugoslovenske standarde (JUS), a iz-
vesni podad 0 jugoslovenskim standardima nalaze se i u tekstu. Medutim, za
verodostojno tumacenje i pravilnu primenu jugoslovenskih standarda merodavne
Sll isk1;uCivo originalne zvaniene publikacije Jugoslovenskog zavoda za standar-
clizaciju.
Knjiga je namenjena sluSaocima masinskih fakulteta kao literatura.
Profesoru dr inz. MiIanu TrbojeviCu izraiavam veliku zahvalnost na ulo-
zenorn trudu za pregled rukopisa i na korisnim s:ugestijama.
_.
Oktobra 1965.
Beograd
I', can;e kapaciteta itd. Iz dana u dan stvaraju se nOve i bolje konstrUkcije aparata
i masina i nova postrojenja u skladu sa novim potrebama i shvatanjima i sa sa-
vremenim mogucnostima i dostignuClma tehrtike (materijaI, metode izrade, organiza-
cija proizvodnje, usavrSeni oblici elemenata meSilla i dr.). Izmedu savremenih
i ranijih konstrukcija ponekad su razlike vrlo velike (51. 1.1 i 1.2); te su razlike,
najceSce, posledice postepenih usavrsavanja. - Rede se ukazuju prilike za kon-
struisanjem potpuno novih, originalnih maSina.
T
Bez obzira na to da Ii je u pitanju potpuno nOva konstrukcija Hi ozbiljnija virna koje buduea konstrukci;a treba da ispuni. Pri utvrdivanju osnovne koncep-
rekonstrukcija nllirlO je da se pre usvajanja konacnog fden;a i pre organizQvanja cije uvek: je korisno problem feSavati u nekoliko varijanata. Kada odredena kon-
tehnoloskog procesa serijske proizvodnje obavi svestrano laboratorijsko ispiti- cepcija postane zrela, na osnovu analiziranja, treba je uporediti sa vee izvedenim
1.2.1. NAl\1ENA
Kada se> na primer) projektuje brzovozna motoma lokomotiva - a time je prouciti i konstruisati element ciji bi eventualni prelom iii kakav drugi defekt
vee definisana njena osnovna namena -- treba imati u vidu i niz posebnih uslova izazvao katastrofu iIi dnzi prekid u rsdn maSine ill postrojenja.
kaje takva lokomotiva treba da zadovolji: spoljasnje mere u granicama gabarita Sklopovi m~ine, posebni agregati, posebni uredaji, instrumenti' i automati
Z3 odredeni kolosek, propisanu brzinu na horizontali ili na usponu odn. i u krivini mogu, nezavisno od svojih e1emenat8, biti ill postati neupotrebljivi i zbog drugih
za zeljenu teZinu kompozicije, osobine odredene vrste tecnog goriva za motor, uzroka koji potitu bilo od ncuspele koncepcije resenja, bilo-od lose izrade, netaenog
veliCinu rezervoara za gorivo S obzirom oa ieljeni radius kretanja lokomotive bez sklapanja ili nebriZljivog rukovanja i oddavanja. Neispravnosti u funkciorusanju,
popunjavanja rezervoara gorivom i dr. rna koga porekia one bile, mogu naneti iii nanositi znatnu stetu u radu maSina i
Lokomotivski dizelmotor i po obliku i po zapremini i po tezini mora biti postrojenja, i ukociti ceo proces rada ili proizvodnje, pa zbog toga proueavanje
prilagoden gabaritu lokomotive i dopustenom osovinskom pritisku, dok za sta- uzroka neispravnosti i moguCnosti njihovog otklanjanja zasluzu;e posebnu pain;u.
bilni dizelmotor u elektricnoj centrali ne postoji takvo ogranicenje. Iz istih razloga, To je i povod sto se danas sve vise neguje i razvija teorija 0 pouzdanosti rada ma-
abUk lokomotivskog kotla za parnu lokomotivu znatno Sf': razliku;e od oblika sta- sine i postrojenja [12,22].
bilnog parnog kotla za toplanu. Vporedo sa pitanjem pouzdanosti u radu i uzroka ko;i dovode maSine do
Konstrukcije jednake narnene. i kada su lzgradene u istom vremenu i kada neupotrebljivosti ide i pitan;e staren;a odo. veka elemenata, aparata, mMina i
se prakticno mogu smatrati podjednako uspelim, razlikuju se medusobno; razlike posrrojenja, koie je svakako bitno za acenu ekonomicnosti. Na vek masine i nje-
su c-esto znatne. Taka se mogu videti razlicite lokomotive iIi razliciti automobili nih delova utice znatan broj faktora [5, 22J. - Bilo hi idealno kada hi vek cele
jednake namene, snage i brzine, razliciti strugovi ;ednakog kapaciteta predvideni masine bio jednak veku svakog njenog elementa, ali je takva teZnja neostvarljiva
za istu vrstu obrade. 1ma vise uzroka od kojih potice ta razliCitost: oprema i po- posto svi clementi masine ne mogu biti uvek onako vremenski iskoriSCavani kako
dobnost masinskog parka f&brike koja je izgradila maSinu, mogucnost nabavke je konstruktor predvidao, npr. zupcanici automobilskog menjaea, niti ce svi e1e-
materijala, kolicina izgradenih primeraka, raspoloziva finansijska sredstva, po- menth u eksploataciji, jednako~trpeti od neoeekivanih preopterecenja iIi udara;
sebne zelie potrosaea proizYoda-, inventivnost pa cak i navike i sUbjektivna naklo- ~nikako ne bi bilo racionalno da element,i' koji se lako j srazmerno jeftino mogu
nost konstruktora itd. Razlike Sil u rdenjima utoliko jace ukoliko je postavljeno zamenjivati u toku eksploatacije mssine\ budu predimenzionisani sarno zato da
vise posebnih zahteva: na primer, kada;e rec 0 vozilu, da voznja bude ito udobnija, bi postigli vek drugih elemenata posto hi takvo re§enje dovelo do nepotrebnog
da sediSta mogu bili pretvorena U postelje, da potrosnja goriva bude ito manja, povecanja cene, teZine ili zapremine masme.
da vozilo bude sto manje iii sto lakSt; da moze razviti vrlo veliku brzinu itd.
T na razlicitim maSinama jednake narnene ima neeeg zajednickog. To fill,
1.2.2. NAPONSKO STANJE, OBUK, TEtINA
na prvom mestu) standardni clementi, npr. zavrtnji, zatirn uredaji i instrumenti
koje proizvode specijalizovane fabrike, npr. mazalice, manometri, termometri,
brzinomeri itd. Zajednicke mogu biti~ delimicno iii pOtpuDO, izvesne karakteri- Oblik i velicinu elementa treba tako birati da naprezanja materijala u svakoj
stike i standardne mere; precnici automobilskih tockovs, razmak. izmedu lokomo- tacki, po mogucnosti, budu sto vise ujednacena i da ne prekorace dOpusttplll ve-
tivskih tackova, prikljucci za e1ektricni vod iIi za vodovod. Metode Z3 proveravanje licmu. Nacel0 podjednake napregnutosti materijala na svakom mestu (u = const.,
karakteristika masina su jednoobrazne, standardne, testo utvrdene medunarodnim ?: = const.) dovodi do racionalnog iskoriscavanja materijaia, ali se nikada ne moze
propisima. Konstrukcija mas-ine mora biti prilagodena tak.vim propisima da bi potpuno ostvariti posto na izbor oblika i velie-ine utice ne sarno naponsko stanje
bila priznata. vee i drugi uslovi: funkci;a, oblik.i dimenzije poluproizvoda, nacin izrade~ moguc-
Savremcne rnasinske konstrukcije i postrojenja sve se vise odlikuju automa- nost sklapan;a, materi;al i dr.'
tic-nosell i opstom jakom napregnutoscu, npr. visokom produktivnosCu, visokim Osovina, izlozena savijanju, trebalo bi da ima oblik kubnog paraboloida da
temperaturama, Jakim naprezanjima materijala, velikim brzinama iii brojevima bi ivicoi naponi bili jednaki na svakom mestu izmedu oslonaca; to hi hila ,ide-
Qbrta u jedinici vremena. Zbog toga je, radi ispravnog funkcionisanja i kontrole alna~ osovina s obzirom na iskoriscenje materijala. Stvarna osovina mora imati
rada masine iIi postrojenja, potreban niz pomocnih uredaja, kontrolnih instru- drukCiji oblik; ukoliko su konture stvarne osovine bliZe konturama idealne oso-
menata i raznovrsnih automata (mehanickih, optickih, akustickih, termickih, vine, utoIiko je reknje povoijnije s obzirom na naponsko stanje (s1. 1.3).
hidraulickih, pneumatickih, elektrickih, elektronskih i kombinovanih). Sigurnost Primena nacela podiednake napregnutosti materijala moze, u nekim sluea-
masine ill postrojenja zayisi i od sigurnosti pojedinih elemenata i od sigurnosti jevima, dovesti do znatnog ~man;ivanja tmne elemenata. Radi primera prikazana
sistema kao celine zajedno sa instrumentima, uredajima i automatima. Sll na s1. 1.4. tetid oblika poprecnog preseka grede izlozene savijanju za horizon-
Elementi ma.sine mogu~ prema prilikama, postati neupotrebljivi zbog prelo- talou osu; za jednak moment savijanja> za jednak materijal i za jednako dopu&teoo
rna bilo statickog bilo dinamitkog porekla, zbog nedopustenih e1asticnih iii pIas- naprezanje je priblizan odnos tezina G 1 : G2 : G3 : Gil. = 1 ; 2: 3 : 4. Najteza je
tienih deforrnacija pod uticajem mehanickih ili termickih naprezan;a. zbog po- greda punog kruznog poprecnog presek:a. To je posledica neuskladenosti masa
habanosti ili korodiranosti ili spoljnjih ostecenja ili neispravnosti materijala, zbog preseka i napona pti savijanju.
starenja ~ tj. zbog promena osobina u toku racia. Svaki element masine, i naj- Prirodna je teinja kons~ruktora ka smanjivanju teiine elemenam i cele 1;;:on-
manji, ima odredenu ulogu i treba da bude pai:ljivo prollcen i usvojen, ali posledice strukcije; tome cilju sluzi i sam statitki proracun konstrukd;e. Medutim. ponekad
neispravnosti sVakog pojedinog elementa nisu jednake. 2ato treba sa vise paZnje se postavlja ostar zahtev da konstrukcija bude sto lakSa, narocito za avione pa i
L OPSTA NACELA U KONSTRUISANJU !.Z. UTICAJr NA RESAVAN:JE KONSTRUKCIJ"E II
10
za druga vozila; tada se primenjuju posebne metode u konstruisanju i u fabrlka- fizicke: specifiena tdina, provodljivost toplete, provodljivost elektdcitetu,
ciji (v. od. »Lake konstrukcije«). koeficijent siren;a na toploti i dr.,
hemi;ske: otpornost protiv uticaja vlage. kiseJina, soli i s1. i
Za clemente masina, izlozene jakim promenljivim naprezanjima i zamara-
tehnoloske: livk0St, kovkost, zavarivost. lemljivost, obradivost itd.
nju materijala, vrio je znaeajno prouCavanje i odredivanje naponskog stanja, na-
Do saznanja 0 osobinama materijaia dolazi se ispitivanjem po propisanim ili
uobieajenim jednoobraznim metodama. Jugoslovenskim standardima propisan
I 2 4 ie znatan broj metoda ispitivanja materijala (za metale JUS _. grana C, glavna
I I grupa C. A; za drvo - grana D, glavna grupa D. A; za gumu - grana G, gtavna
1 .~
~
grupa G. S). 0 metodarna ispitivanja ima dasta podataka u struC!loj literaturi
I [14, 16, \7, 18, 20].
t
/"
,. Uslovi pri ispitivanju materijala nisu jednaki uslovima u eksploataciji mssina.
i
(
, .--, ",/. Stoga je potrebno da konstruktor poznaje i metode ispitlvanja materijala i uslo-
-.1 ve u kojima se vrSi ispitivanje da bi magaa priblizno oceniti koliko ce se i kako
menjati ponasanje mater-jjala u stvarnosti, u eksploataciji. Mehanicke osobine
-f-'Li- d materijala utvrduju se, najcesce, ispitlvanjem epruveta propisanog oblika i ve-
S1. 1.3 - Idealna osovitta kon- Sl. 1.4 - Odnas teUna prikazanih greda. liCine i obradenih na odreden naCin liZ propisane uslove. Medutim, stvarni elerrJ.ent
stantnog ivienog napona (njene razliCitih velicina i oblika preseka 12nOS1 masine moze imati veti iIi manji precnik od epruvete iii sasvim drukCiji oblik,
konture oznacene isprekidanim G 1 : G t : Gt : 0, :1;l 1 : 2 : 3 : 4 - .pri savija- moze biti Za vreme rada izlozen hemijskim uticajirna iii toplati iii hladnoti, moze
liniiama) nju, pod jednakim ostaHm uslovima biti izraden i obraden drukcije od epruvete itd., a sve to utice na ponasanje ma-
~ ,..- terijala u eksploataciji. Na primer, tanka sipka od livenog gvozda irna relativno
roCito za e1emente izlo:iene jakoj koncentraciji napona. Prelomi od zamorenosti vecu cvrstocu na kidanje od debele $ipke, dinamicka izdrzijivost celicne sipke
materijala nisu retka pojava, a posto cesto nije moguce raeunom odrediti napone, izlozene savijanju iIi torziji srazmerno je manja kada joj je precnik veti, korodiran
mora se pribeei laboratorijskom ispitivanju napona takvih elemenata, npr. foto- celik pokazuje znatno manju dinamicku izddljivost ad zdravog celika, izdrilji-
elastienim putem, da bi oblik mogno bid praviina konstruisan. Zbog toga je zna- Yost celika pocin;e osetno da popu1ita na temperaturama Iznad 350~ C, fjno obra-
tan deo izlagan;a U ovoj kn;izi posvecen pitanju konstruisanja ob1ika u vezi sa deni delovi su dinamiCki izdriljiviji- od grubo obradenih itd. Zbog toga, u zavis-
naponima. nosri od uslova u radu, ispitivanja moraju biti svestrana, a ponekae: je fiuino d~
se dement ispita u svojoj prirodnoj velicini pod uslovima bliskim uslovima u eks-
ploataciji - ukoliko je to moguce. Takvo je ispitivanje skopcano sa znatnim tr05-
1.2.3. STANDARDI kovima. ,---'
I Prilikom biranja materijala treba uoCiti osobine koje materijal mora da ima
Standardi su obavezni za konstruktora. Samo izuzetni razlozi mogu oprav- za element odredene namene. Na izbor materijala, pored namene, utiCu i oblik
dati odstupanje od standarda. elementa i podesan nacin za izradu toga oblika, vrsta naprezanja, velicina i bro)
Ukoliko se vise primenjuju standardni obilci, utoliko je konstrukcija jefti- komada, odnos osobina materijala dvaju elemenata koji su u sklopu, mogutnost
nija, a vreme za konstrUisanje i izradu krace. Za sve ono &to nije predvideno stan- i rok nabavke, ceua i drugi posebni zahtevi.
dardima rugoslovenskog zavoda za standardizaciju, a znacajno je za fabriku, ko- Na primer, kada je u pitanju habanje, ne dolazi u obzir aluminijum vee ma-
risno je propisivati unutrasn;e fabricke standarde; to se narocito odnosi na tipi- teri;al po prirodi atporan protiv -habanja iJi materijal koji se legiranjem iIi tennic-
zaciju i unifikaciju specifienih fabrickih proizvoda. korn obradom maze utiniti otpornim protiv habanja: sivi liv, bronz8, neke vrste
Osnovni pojmovi 0 standardima i tolerancijama izneseni su U odel}cima 2. celika. Obicno liveno gvoide ~ slvi liv - ne valja upotrebiti za elemente izlozene
jakom zatezanju jer je slvi liv nedorastao za takvo naprezanje. Za elemente kom-
3. ove knjige.
plifovanog oblika bira se materijal koji se maze dobro liti. Za de10ve koji se krecu
naizmenicno pravolinijski velikom brzinom uzima se materijal relativno 1ak u
1.2.4. MA TERlJAL odnosu na Cvrstocu npr. celik velike cvrstoceili legure aluminijuma (v. ad. 10.3.3),
radi smanjivanja pokretnih masa i inercijalnih sila. Za opruge treba birati mate-
r!j~. ko;i ima visoku granicu razvlacenja. Zategnuti elementi su nailakSi i najjef-
Vrlo je obilan izbor vrsta materijala za elemente ma1;inskih konstrukcija
timp kada su od ceHka velike cvrstoce. Za elemente izlozene jakom dodirnom
pogotovo danas kada su) pored metala, nasle siroku primenu i nemetalne mate-
p:itisku pot~eban je materijal velike tvrdoce. ~ Nizom drugih primera l~oglo
rije, prirodne i veStacke.
bi se ukazatl na osobenosti pojedinih vrsta materijala i na njihovu, podobnost za
Za izbor materijala merodavne su njegove osobine: elemente masina u zavisnosti od namene; to je uCinjeno u pojedinim odcljcima
mehanicke: cvrstoca (jacina), granica razvlacenja, dinamicka izdriljivost, ove knjige. U strucnoj literaturi ima niz korisnih Dreporuka za izbor masinskog
tvrdoca, modul elasticnosti i dr., materijala [2, 13~ 14, IS) 17, 18, 19, 2l]. ~
1. OPSTA NACELA U KONSTRUISANJU 1.2. UTICA.T! NA aESAV ANJE KONSTRUKCIJE
12 13
Ukoliko je v.ise raznovrsnih zahteva koje materijal treba da zadovolji, utoliko svi ZUpcamCl irhaju jednak broi zubaca. Ako se pretpostavi da je torziOnl
je izbor tdi. Ponekad je korisno promeniti obUk elementa iIi koncepciju sklopa moment M L) koji potice od otpora vratila III, periodicno promenljiv, kako to
elemenata da bi neki zahtev bio zadovoljen. Na ovakav korak moze konstruktora pokazuje dijagram (51. 1.7 - desno), trooite se najbIie isti zupci na sva cetiri
prisiliti nemogucnost nabavke ili cena odredene vrste materijala. U takvom slu- zupcanika - i to oni zupci koji se periodiOlo nalaze u sprezi u trenutku kada
caju se ))optimalni« materijal zamenjuje nekim drugim materijalom srodnih 080- je torzioni moment najveCi dok ce vek ostalih zubaca biti znatno duZi. Ako se zeli
bina mada manje pogodnim. postici ravnomerno trooenj"e zubaca zupcanilca 2 i 3, treba im pOveCati bra; zuba-
Jugoslovenski standardi sadrze detaljne propise i podatke 0 klasifikaciji, OZ- ca, npr. za po jedan zubac; tada ce svaki zubac zupcanika 2 i 3 na smenu
nacavanju, osobinama i primeni masinskog materijala i po]ufabrikata, i to za me- ulaziti u najnepovoljniju spregu poste Zt (odn. zJ obITa pa Ce se ravnomerno
tale (grana C), za drvo (grana D) i za gumu i plasticne mase (grana G), trositi svi zupci zupcanika 2 i 3. To se ne moze postiCi sa zupcima zupeanika 1 i
4, ali zato ommogu hiti od materijala veee tvrdoce"
1.2.5. HABANJE. KOROZI]A
~L~
L Ukoliko je dodirni pritisak dvaju tcia manji,
utoliko je habanje slabije; na sL 1.6 prikazana je ziti hladen;em, smanjivanjem otpora tren;a i dr.
nacelna zavisnost brzine iIi intenziteta habanja od Habanje je predmet stalnog proucavanja zbog stete koju staino oanosi in-
dodirnog pritiska. Kada je dodirni pritisak promen dustriji i privredi [5, 11, 13, 17, 18].
ljiv u toku rada, moze se ublaiiti proces habanja Korozija je nezeljeno odvajanje cestica materijala pod uticajem hemijskog
pravilnom vremenskom raspode1om dodirnog pritis- p/kNlcm1- razaranja materije bUo da je u pitanju cisto bemijsko delovan;e: oksidacija i na-
ka medu eIememima, Na s1. 1.7 prikazan je zup-
SJ. 1.6 - Zavisnost grizanje materijala zbog dodi,. s. vlagom, kiselinama, alkali/ama, bilo elektrohe-
cani prenosnik prcnosnog odnosa i = ~~- = 1; inlenziteta . haban;a !::'h/At mijsko de1ovanje: rastvaranJe metala de10vanjem elektricne struje u elektrolitu.
od dodirnog pritiska p Korozija je takode vrlo stetna pojava kao i habanje.
1.2. UTICAJ! NA RESAVANJE KONS'l'nUKCIJE 15
1. OPSTA N ACELA U KONSTRUISANJU --
14
Pre konacnog usvajanja oblika elementa neophodno je potrebno sa se kon-
Korozija se ispoljava u vidu rde, Ijuspica, sitnlh rupica nepravilno raspore'"' srruktor posavetuje sa strucnjacima u fabrikaciji da bi oblik bio u skladu i sa mo-
denih, a smanjuje evrstocu, i, narocito, dinamicku izdrzljivost. Ona je narocito
gucnostima radionice.
stetna za aparate hemiiske industrije, za brodove i za maSine izloiene atmosfer'"
skim uticajima pa je zbog toga prouCavan;e mera za borbu protiv korozije stalno 1.2.7. SKLAPM(JE
na dnevnom redu [13, 17, 18].
Glavne Sll moguenosti za ublaZavanje korozije: Oblik elementa mora ispuniti i uslov da se sklapanje moze obaviti lako i brzo,
1. izbor pogodne sprege materijala kada ;e u pitanju korozija elektrohemij- Ta je preporuka utoliko znaeajnija ukoliko je rec 0 sklapanju vece serije masina.
skog porekla 1l3, 17], Izvesne preporuke u vezi sa izradom oblika S obzirom na sklapanje nalaze se ti ode-
2. zaStita ill izolacija elementa izlozenog uticaju korozije, Ijcima l)Toierancije meral( i »Oblici i izrada{c
3. prevlatenje materijala zaStitnim siojem, metalnim iIi nemetalnim: laki-
ranje, emajliranje, fosfatiranj~ zama~civanje) bruniranje, niklovanje, hromova- 1.2.8. RUKOVANJE. ODR7.AVANJE
nje itd. [13, 17],
4. primena materijala otpornog protiv korozije - bilo da je ta osobina uro- Rukovanje ffiaSinama treba da bude jednostavno i tako smisljeno da se DO
dena materijalu (Hveno gvoide, mesing) bilo da se ta osobina stvara dodavanjem moguenosti izbegnu eventualne greske koje bi mogle imati i teSke posledice.
narocitih sastojaka (npr. hroma, nikla), tj. iegiranjem [17, 18], Rukovan;e treba da se obavlja sa sto manie pokrera i sa sto manje zamaranj9. -
5. izbegavanje mrrvih uglova u oblicima elemenata i hrapavih povrsina na i za ruke i za noge i za vid i za sIuh. Poluge i ruCice treba da budu na domaku
ug rozenim mestima jer ta'kva mesta mogu bid legia za talozenje uzrocnika koro- ruku i nogu, a raznovrsni pokazivad stanja masine blizu oka: manometri, rerrno-
zije. - .. metd, brzinomeri itd. NaroCito je vazno da polozaj rukovaoca bude udoban [2,
Bez obzira ns to da li je u pitanju korozija iIi habanje treba svakako predvi- 22]. RuCice i poluge treba da budu pogodne i po obliku i po polozal!!) po. naCinu
deti i moguenost zamene istrosenog elementa rezervnim delom i pri resavanju kretanja, a zavrseci njihovi l~ptasrog oblika.
konstrukcije stvoriti uslove za laku zamenu. Rucna~ sila t:eba d~bude urnerena: F R < 10 -:- 12 kp sa hodom hR < 800
Postoji jos jedna mera za ublafavanje pomenutih pojava; to je navarivaoje mm, a nozna s11a F N "< 40 - 50 kp sa hodom h <:: 200 mm i ukoliko se ccice
materijaia oa istrosena mesta, npr. na istrosene ce1justi drobilica, iii nalivanje upotrebljava rucna ili noina sila, utoliko se manja vrednost usvaja kao osnova za
tankog sloja materijala na istroSeno mesto 8tO se primenjuje za posteljice kliznih proracun.
leiista. . Standar~z:ll oblici razliCitih ruCica, ddki, rucnih tockova i s1. propisani su
Jugoslovenskiffi standardima (JUS M.C7.100 do M.C7.365).
1.2.6. IZRADA I OBRADA Duznost je konstruktora da predvidi sve mere bezbednosti za rukovaoca,
Zbog toga mora;u bid ogradeni svi delovi kaji se obreu iii strce. Masma ne sme
Osnovni postupci za izradu oblika su: UvenjeJ deformisanje u toplom iIi hlad- imati ostrih ivics. 06 i tela moraju biti zasriceni od preterane toplate Hi svet1osti,
nom stanju (kovanje, presovanje itd.), mehaniCka obrada skidanjem srrugotina od u1ja, od strugotina ill drugih otpa-
(srruganje, busenje, glodanje, brusenje itd.) i zavarivanje (i lemljenje i lepljenje). daka. Time se ne sarno izbegavaju mo-
Koji Ce se postupak primeni~ zavisi od oblika, materijala i broja komada i od gucnosti ad ozlede u radu vee se i pa.z-
opremljenosti fabrike. Za pojedinacnu proizvodnju uglavnom dolaze U obzir za- nja rukovaoca upucuje iskljucivo na radni
varivanje, kovanje i mehanicka obrada, a za serijsku odn. masovnu proizvodnju proces; primer uspele ffiaSine u tom po-
Hvenje, presovanje, prosecanje, valjanje. izvlacenje, mehanicka obrada na auto- gledu nalazi se na s1. 1.8. (sl. 1.8a).
matima, z8varivanje pomocu automata itd. Elementi jednake namene mogu se Kada je rad maSine takav da moze
razlikovati po obliku u zavisnosti od toga da Ii je predvidena pojedinacna iii ma- ugroziti okolinu u slucaju da se neki
sovna proizvodn;a njihova. dec prelomi iii da brzina prekoraCi do-
Pri konacnom usvajanju oblika elementa S obzirom na fabrikaciju treba ima- pustenu velicinu i s1., moraju biti pred-
ti u vidu ove preporuke: da ohlik bude sto jednostavniji, da pri njegovoj izradi videne potrebne mere sigurnosti; ventili
bude h'tO manje otpadaka, da bude pogodan za sldapanje - bez naknadnog po- sigurnosti, spojnice ~igurnosti~ regula-
deSavanja, da ne zahteva specijalne maSine alatke, da ne zahteva poseban pribor tori brzine, automatske kocnice itd.
za izradu iii matrice ill kalupe, da se kontrola mera moze obaviti pomoc:u uobi-
eajenog pribora za merenje, da tolerancije budu S10 krupnije, da se za izradu jed-
Za svaku masinu je vazno ispravno
odr:tavanje: podmazivanje, zamena istro-
nog elementa upotrebi sto manje raznih mMina i tehnoloskih procesa i da se sro
senih delava rezervnim dclovima, pro-
viSe osIanja na zvaniene standarde (v. od. 8. l)Oblici i izradatl).
Ove se preporuke neSto mcnjaju kada je u pitanju masovna fabrikacija posto mena ulja za podmazivanie~ Ciseenje rna-
rada troskovi za nabavku iii izradu specijalnih masina, uredaja, kontrolnog pri~
sine i njenih elernenata, pritezanje 01a-
bora itd. mogu biti neznatni jer se dele na velik broi primeraka. bavljenih zavrtanja, popunjavanje rezer- $L L8a
1. OP$TA NACELA U KONSTRUISANJU 1.2. UTlCA.1I NA RESAVAN.TE KONSTRUKCUE 17
16 -----~
voara vodom za hiaden;e itd. Sva mesta, znacajna za poslove odrlavanja, moraju Za dizanie i prenoSenje mesina moraju biti predvidena potrebna sredstva:
bili pristupacna i za svaku radnju na odrzavanju predvidene potrebne mogue-- otvori u kuciiUma za provlacenje uzeta, l!ske) uvrtne kuke i s1. Ta sredstva
nosti. Konstrukcija je lltoliko balja, ukoliko su potrebni poslovi na odrZ8vanju moraju se nalaziti iznad tcliSta mdine, i to simetricno oko teZ:iSta ili tacno
i pO vremeilU haci i pO nacinu prostiii i pO kolicini manji i ukoliko je manje iznad tciista masine. Sredstva .za dizanje i prenooenje moraju takode biti
raznovrsnog alata i pribara potrebno za fad na oddavanju, upr, kljuCeva, odvr- pristupacna.
taca) klesta. Zapremina ambalaie moZe se smanjiti ako se de10vima da oblik pogo dan za
pakovanje Csl. 1.9).
1) za konstruisanje. To se moze postici primenom standardnih oblika i isko- 16. - P. Vane i M. Arse.nijwie: Ispitivanje materijala. Beograd, Naucna knjiga, 1955.
riScava'njem standardnih polufabrikata, primenom 8to manjeg broja raznovrsnih 17. - Borivoj M. Manojlovit: M~jnski materijali (skripta). Beograd, Masinski fakultet, 1969"
elemenata (tipizacijom i unifikacijom), iskoriscavanjem gotovih fabrickih mo- IS. - CnpaBO'illllli MaUIHHOCTpOHTellfl. ToM. 6. MocKBR, MaurrH3, 1963.
dela i s1. 19. - Tenhicar I, mdinski prirucnik. Gradcvinska knjiga, Beograd, 1965.
2) za materi;al. To se postize izborom pogodnog materijala i po kolicini i 20. - H. E. Davis, G. E. Troxell. C. T. Wiskocill: The Testing and Inspection of EnginneerIng
po ceni i po osobinama i po podobnosti za obradu. Materials. New York - Toronto - London, McGraw-Hili Book Company, Inc., 1955.
3) za izradu, obradu i kontrolu mera. To .se postiZe izborom oblika koji se 21. - Wellinger-Gimme1: Werkstofftabellen der Metalle. Stungart, Alfred Kroner Verlag, 1955.
sto jednostavnije i u sto kracem vremenu mogu izraditi i obraditi - uz sto vetll 22. - n. H. 0pAOS: OCROBbI KOHCYpYHpoBamur. Moc<ma, "./vtarnllHoCTpOe!u.re«, 1968.
primenu alata, pribora i masina alatki kOJiroa fabrika raspo!aZe. 23. - G. Schulz: Grundlegende Zusammenhlinge rur die Konstruktion Hitmarmer Masehinen.
~Konstruktion« 18 (1966), S. 203~208.
4) za _ sklapanje i pakovanje.
5) za eksploataciju. To se postiZe studi;om specificnog procesa projektovane
masine; na primer: bolji je motor koji troSi manje goriva Hi manjc maziva na je-
dinicu proizvedene energije - sa energetskog gledist8, racionalnija ie ffiaSina koja
zahteva manje troSkova za odriavanje pri istom kapaciteru proizvodnje - sa gle-
diSta eksploaracije itd.
Kada se posravi uslov da maSina bude ito laks~ tada takav uslov dolazi na
_prvo mesto, a pitanje cene je sekundarno.; to je slueaj npr. sa avionima pa i sa vo-
zilima, ali i u takvom slueaju se vodi raeuna 0 trookovima za proizvodnju i u eks-
ploataciji.
1.3. LITERATURA
••
3,751 -17 23 63
1_ ..1_'2'........1.':8_...
1(.".....
red R40 kolicnika q = VIO '" 1,06 (cetrdesetokoreni red). 4,00 I 4,00 I 4,00 4,00:
4,251
-16
-15
Ii 24
25
6411041600!
Kako su koliCnici standardnih geometrijskih progresija iracionalni -brojevi, 4,50 4,50 I' -14 26
65
66
I' 105
106
I 625
650
! 4,2
I I
I 4, 75 1 -13 27 67 107 675! 4,8
za Standardne brojeve proglaseoi su zaokrugljeru teorijski brojevi pomenutih
progresija. Na primer, standardni brojevi reOO R5 od 1 do 10 stl ovi: 1-5,00
I
5,001-5,00 1 --12
5,30i -11
I 28
29
68
69
-·----ws~1
I 109
'----1-----
I
700
725
I
I 70 I 110 ' 750 ! 5,5
I - 1,6 - 2,5 - 4 - 6,3 - 1.0.
,I ! 5,601 5,601
6,00 I
-10
- 9 I
30
31 71 '111 775:
i-6~O-
U tablici 2.1 iznesen je pregled utvrdenih standardnih hrojeva osnovnih re- 6,30 6,30 I 6,30 6,30- ---=-8 -----n- i--7-2- - 112 800
dova R5, RIO, R20 i R40 u decimalnom intervalu od 1 do 10. SVI bro;evi reda
R5 nalaze se u redu RIO, svi brojevi redova R5 i RIO u redll R20, a svi brojeyi
I
I 7,10
6,70
7,10
- 7
6
33
34
73
74
113
114
825
850
I 6,5
7,0
redova R5, RIO i R20 II redu R40. Najveeu relativnu gustinu clanova ima red 7,50 5 35
75 115 I 875 !
II
. 'I
·_-'--·-1·
R40) najmanju red R5. 8,00 8,00 I 8,00 I, 4 1-3-6-- 76 116 900 '
I
1
odabiranjem svakog drugog, lreeeg iii n-tog ciana osnovnih redova. Izvedeni red ~O-:-oOIIO,OO 110,00 1-;-0,00 :---~-ol 40 80 120 000
obeleiava se uopsteno sa R/nj n mora biti ceo broj, npr. R20/2, R40/3. Kada je
n = 1, fee je 0 jednome od osnovnih redova, a kada je n ~ 1) u pit,anju je izvedeni Napomene uz tablicu 2.1 !
red. Kada je n pozitivan broj, red se sastoji od brojeva Cije vrednosti tastu, a kada 1. Podaci u tablici su u skladu sa JUS A. AO.OOl11961.
je n Jl~{';3-tivan broj, red ima brojeve tije vrednosti opadaju. 2. Mantise logaritama tacnih brojeva date ~u za O$DOVtl {D.
24 2. STANDARDIZACI.TA 2.2. STANDARDNI BROJEVI
25
Potpunije se redovi mogu obeleiavati jns i pocetnim iii zavrs.nim iii i pocct- Pri stvaranju standarda po pravilu se nastoji da se prvenstveno iskoriseava;u
nim i zavrsnim brojem kada se zeii israel da ie red sa obe strane ogranicen, npr. redovi koji imaju vece kolicnike, tj. re1ativno manju gustinu tlanova. Medu os-
R20j2 (l,12 ___ -J iii R20j2 (1,12 ____ . 14). Tako se, prema tabliei 2.1. u izve- novnim redovima ima relativno najmanju gustinu clanova red R5 koliCmb q =
denom redu R20J2 (4,5 .... 18) nalaze ovi brojevi: 1,6, ali treba imati u vidu da redovi izvedeni od osnovnih redova mogu imati
4,5 - 5,6 -7,1 - 9 -11,2 -14 -18, i relativno manju gustinu c!anova od osnovnog reda RS, odn. yeti koliCnik; takvi
su redovi, na primer R5/2 kolienika q = 2,5 iIi R20/S kolicnika q = 1,8 iii R40/11
a u izvedenom redu R20j3 (4,5 ... 18) brojevi: kolicnika q = 1,9. Pri izboru standardnih brojeva radi stvaranja nizova veliCina
4,5 - 6,3 - 9 - 12,5 - 18 bol;e je polaziti od izvedenih redova R20/n iii R40!n jer takvi redovi pruiaju yeti
izbor raznovrsnih brojeva.
Razliciti redovi standardnih brojeva mogu se, po potrcbi, medusobno kom-
binovati, npr. u jednom intervalu velicina moze biti usvojen kao osnova red R5, Poddeni brojevi (v. tablicu 2.1.) mogu posluZiti kao zamena za standardne
a u drugom intervalu red Rl0. brojeve U opravdanim siutajevima; to su bro;evi dobijeni zaokrugljivanjem vredno-
Kolicnici izvedenih redova mogu se razlikovati od kolicnika osnovnih re- sti sarno nekih standardnih brojeva. Red bro;eva u kome je maknr jedan standar-
dova standard nih brojeva. Svaki standardni broj moze biti kolicnik nekog izve- dni broj zatnen;en podesenim bro;em obe1eiava se sa Ra, npr. RaIO, Ra20, RaW!3,
.--denog reda. Prema tome, svi moguCi kolicnici sadrZani su u najgu8cern osnovnom Ra20/2. Ukoliko BU brojevi veci, utoliko viSe treba izbegavati zamenu standar-
redu standardnih brojeva R40. U tablici 2.2 dat je pregled izvesnog broja kolie-- dnih brojeva pode:senim brojevima. PreporuCljivo je da se standardni bro;evi ve-
/
nika i redova kojima ti kolienici pripadaju. ti od 250 uOpSte ne zamen;uju pode~enim hrojevima.
Neki bli>jevi.l.- cesto primenjivani u tehniCkim racunima, mogu hiti zamenje-
TABLICA 2.2
ni standardnim~--brojevima bliske vrednosti, na primer: n Rl 3,15; n/2 ~ 1,6;
Odabrani kolicnid q redova standardnih brojeva nf3 ~ Ij06; ]'Cf4 ~ O,8~ 2n ~ 6,3; n 2 ~ 1O;:W : : : - 31,5; lIn ;::;:- 0,315; VT : : :
1,4;
Kolicnik I Osnovni iIi izvedeni redovi 1/112 ~ 0,71; }2 :::: 1,25; 6,3 2 ~ 40; ubrzanje teZe g ~ 10 m/s:!; 1ft;::;:- 3,15;
q i R5fn RlO/n R20/n R40in g' '" 95; Jig'" 0,1.
Postoji i izuzetni (dopunslci) red standardnih brojeva R80 - prema JUS
1,06
1)2
I'
-
I- f ,
R20 I
R40
R40j 2
A. AO,OOt. Ova; se red dobi;a od reda R40 uglavnom na taj nacin sto se izroedu
_ R40/19 pos!uiiti pri reviziji serije (niza) radi uSkladivanja sa standardnim brojevima.
3,15
3,55
I 1
RI015 R20/1O
RZOjll
1
I
R40jlO
R40/22
Isto taka mogu se na dijagramu standardnih brojeva pregledno prikazati svi
podaci a clanovima nuog niza velie-ina: duZine) visine, tdine, otporni mo-
1:~ ~5i3, Rl~6 I ~~g~g 1 ~:gj~: menti, zapremine itd.
- ;'~ 1--=--'\'- -I
6:30 R5/4
RI0/7
RIOtS
:ggm I
R20/16
~:~;~
R40j32
Standardni broj pomnozen Hi podeljen standardnim brojem daje opet stan-
dardni broj - pribliino iIi tacno. Stt:penovanjem standardnog broja ce1im bro-
7)0 ! R20jl7 R40f34 jem, pozitivnim iii negativnim, dobija se opet standardni broj - priblizno iii tac-
26 2. STANDARDIZACIJA
2.:1. FRIMENA STANDARDNIH BROJEVA
no. TaCnost rezultata zavisi od taenosti svakog pojedinog broja koji je u pitanju. U tablici 2,1. nalaze se i nominalni brojevi reda R40 za cetiri decimalna in-
Treba imati u vidu da su relativna odstupanja vrednosti standardnih broieva od tervala. Za ostale decimalne intervale, vece ill manje, dobijaJu se nominalni brojevi
toorijskih brojeva pod korenom, izraeunatih na Cetiri dedmale, neznatna i da le- dodavanjern Hi oduzimanjem broja 40 za svaki decimalni interval - po llZOru na
+
te izmedu ekstrema 1,26% i - 1,01 %. - Rezultati su, svakako, manje tacni tablicu 2.1. - poste se u svakom deciroalnom intervalu reda R40 nalazi po 40
nominal nih brojeva Prema tome, nn primer, nominalni broj 16 pripada standard-
kada se u redovima nalaze i podcl\eni brojevi.
nom broju 2,5, nominalni broj 96 standardnom broju 250) nominalni broj 136
= 16 + 3.40 standardnom broju 2500 = 2,5.100 , nominalni broj 176 = 16 +4.40
standardnom broju 25000 = 2,5.104, a nominalnom broju -64 = -24-40
odgovara standardni braj 0,025.
Opsirniji podaci 0 osobinama standardnih brojeva nalaze se u JUS A.AO.OOl
i u JUS A. AO.002j1961 [2,7]. .
Primer 2.1. Proizvod 250.0,16 = 40 moze se izraziri kao zbir nominalnih
brojeva 96 + (-32) = 64, a nominalni broi 64 pripada standardnom broju 40.
Primer 2.2. Koren V450 ~ 21,2 moze se ·ovako izraziti pornocu nominaI-
nih brojeva: 106{2 = 53, jer standardnom broju 450 pripada nominalni bro~ 106,
a nominalnom broju 53, kao rezu1tatu, standardni broj 21,2, (decimalni il1ter~
vallO --;- 102).
::110~ standardnih brojeva 3,0 i 3,15. Tacan rezultat mogao bi se dobiti pomocu loga-
dtama standardnih brojeva (v. tablicu 2.1. - mantise).
,
.7,;11
,
2.3. PRIMENA STANDARONIH BROJEVA
Pri donosenju odluke 0 izboru reda brojeva ne ~reba davati prioritet kom- ~eri u sve tei dimenzije (51. 2.5)1 a u sistemu delimicne geometrijske slicnosti ni-
binovanim redovima; takve redove treba primenjivati sarno kada je to korisno. Je ta razmera u sve tri dimenzije jednaka (s1. 2.6).
Trapezni kaiSevi su odavno standardizovani; standardne mere za pojedine
preseke trapeznih kaiseva nalaze se u gornja dva reda tablice 2.3 (s1. 2.4) i ODe
TABLICA 2.3
,I
I
/: /
Profili :;;a trRpeme kaikve I
I
Red.b,. ~ 1 1 2 3 1 4 5 7 8 9 I IO !, 11 I 12
- 1/1 I /
5 6I I I I. 8 10 ,,)
I
I 20 I I
I I
I!
f:<.,.
"'~
1 I
-----
Vi
b[mm} 17 (22) 25 32 40 50
I
i, I, .:; £\ "~ - - /
~-
I II
h[mm] 3 4 5 6 8 1 II \ 12,5 (14) 16 20 25 32
[
I ,
, I I i l, '" if'; "I
b[mm1 I 5
i
i6
I
110
I
I
8
i 12
I
!, 16 20
I II 25 32 40 I 50
i
I
! 1- 61 1
I
i I
h[mmJ 3 4 5 8 10 12,5 16 20 25 I 32
"
! , I I I ! 1 1 SL 2.5 - Dva susedna Claim niza u siste- Sl. 2.6"=- [h.,a susedna clana niza u sis-
mu potpune geometrijske slicnosti (q = 2) temu de!imicne geometrijske slicnosti
Napomene uz tablicu 2.3: (q", = 2, qy = 1,8 i qz = 1,5)
I. Znacenje oznaka na 51. 24.
2.. V gornja dva reda nalaze se vrednosti za b i h u skladu sa JUS G.E2.050/1963; u dcnja ~istem potpune .geometrijske slicnosti odlikuje se skladnoscu u proporcija-
dva reda su vrednosti za b j h u skladu sa redam broieva Ra40j4. m~, t:~ba mu davatt p~:nstvo: Taj. se sistem, u velikom br?ju slucajeva, moze
1
pnmenm ns clemente masma) aIt ne 1 na sklopove elemenata i oa cele masme za
su u sktadu sa standardnim brojevima prema JDS A. AO.OlO. koje je cesto, iz opravdanih razloga, bolje iIi jedino moguce uzeti kao osnovu sis-
Brojevi pripadaju redu Ra40/4 izuzimajuCi podvucene broje- t~~ d~limicn~ ..~eometrijske ?licnosti. Takvi su razlozi na primer: potreba za sma-
ve; taj red> prema tome, predstavlja nepravilnu kombinaciju. n!lVanJem kohcme alat~ za lZradu Hi pribora za merenje iii livackih modela~ ko-
U donja dva reda iste tablice nalaze se bro;evi koji bi nst od ul?otrebe. postoJeCih modela, sniZavanje cene proizvoda skraCivanjem vre-
tacno odgovarali redu Ra40j4. - Medu standardnim pre- meIl:a za lzradu 1 obradu delava) ogranicenost prestora, teznja ka uStedi u tezini
secima nalazi se, sasvim nepravilno, i presek 22/14 (u za- maSma, upotreba standardnih poluproizvoda odredenih meta i osobina. U tab-
gradama); trapezni kais toga preseka upotrebl;ava se za mo- lici 2.4. dati SU, kao primer, pOdaci 0 obodnim spojnicama (51. 2.7.); po dYe jed-
toma vozila pa ga je teSko naprecac e1iminisati posta je
odomacen. TABLICA 2.4
Sl. 2.4 - Presek ..4. - Prilikom stvaranja niza veliema treba poci od
tl;'apeznog kaisa jedne veliCine kao matienog clana niza (matice, prototipa, OsnOVne mere nbodnih spojnica
modela) pa utvrditi broi clanova i granice niza - preroa
zeljama odnosno potrebama privrede iii potrosaca i prema mogucnostima
Rod. k ~ 1 I 2 ' 3 I -:;4-"5c-..-c6;--"7::--r-CCCg -'--;C9- , 10 I 11 112
proizvooaca. -d-[-mm-]-%li-2-'-+--3-0-f1-35 j 40 45 50 i 55 60 70 ':~o~--~
Maticru clan mora biti svesrrano proucen i proveren posto bi se svaki njegov
nedostatak nalazio i u svima clanovima niza. Maticni clan mora biti besprekoran D [mm] ~ 150 150 1170 i 170 195 195 I 220 1220 : 245 270 1300 330
i siguran u funkciji, ekonomiean, jednostavan za izradu, sklapanje i upotrebll.
Mere i karaktcristike maticnog Clana treba da budu, po mogucnosti, u skladu i L [mm] Ii 130 130 1 J50 [150 170 170 I J90 1 190 -I 210 230 i 260 i 290
sa standardnim brojevima i sa standardima uopste.
5. - Kao osnovu za tipizaciju niza veliCina korisno je uzeti zakon slienosti Napomene uz tablicu 2.4:
tela. Tu postoje dva sistema: sistem potpune geometri;ske slicnosti clanova niza 1. Znacenje oznaka na s1. 2.7.
i sistern delimicne geometrijske slicnosti C1nnova niza. U sistemu potpune geome-
. . 2. Vrednosti za mere starijeg su porekla pa nisu potpuno u skladu sa standardnim bro-
nijske slicnosti sve geomerri;ske mere Clanova niza menjaju se u jednalcoj raz- Jevuna CD IN 116).
2. STANDARDlZACIJA 2.4. STVARANn NlZOVA VELICINA
32 33
>v
I
I a =M
_f iI'1
W
! Stvarna naprezanja racunata prema predlozenim merama, odstupaju oct do-
I 0'$'
I i/ ! ]5 o
pustenog naprezanja (1a = IOkN/cm2. Podaci 0 stvarrum otpornim momentima
Ws i 0 stvarnim naprezanFm~ u$ nalaze se u donjem de1u tablice 2.5 j odstupanja
II
300
stvarnih, naprezanja od dopuStenih su neznatna.
I ,
V /1 V Korisno je sve racunske radnje izvoditi pomoeu nominalnih brojeva gde god
je to moguce (v. od. 2.2).
/v
V I Primer 2.7. U nizu od jedanaest zavojnih opruga, precnika Zice d = 1 mm
2 / I ] 00
(s1. 2.10) iz reda standardnih bro;eva RIO (l ... 10) koIicnika q = 1,25, dopu-
stena staticka moe nOSenja prvog clana, ako je polupreenik te opruge r 1 = 5 mm,
II I ~
a dopuiheno naprezanje 7:a = 25 kN/cm 2, iznosi
iI
00
H'
I
/,1
/V I
~
___0?
I --5o
qF = q?
Fl =
= r,25 2
dla 7:d = O,P· 25 = O,OlkN
5r,
a kolicnik je za niz sila (moei nOSenja)
= 1,6.
5·0.5
0
20 ,0
I
60
-
80 ]00
0
]20
R5.
U sistemu potpune geometrijske slienosti red
standardnih brojeva RIO kolienika q = 1,25 pasluZice
d[mm]_ z.a izbor brojeva takode za niz poh,lpreCnika r poSto Sll
SL 2.9 -'" Dijagrami porasta moti nosenja F, duiine L i precnika D u zavisnosti od pretnika oso- tu opet u pitanju duzine. r
vinice d Cst 2.8 i tabL 2.5). Linija F je parabola, a linije LiD su prave. KrufiCima su obele- U tablici 2.6 iznesen je pregled podataka 0 glav-
fene koordinate taeaka 2'.1. pojerune podatke prema tablici 2.5; odstupanja od linija F, LiD su Sl. 2.10 - Podaei uz
posledica primene standardnih broje'n, tj. zaokrugljenih teorijskih bro;eva nim merama niza opruga: 0 precniku· d, 0 polupre6- primer 2.7 (d! = 1 rnm~
njku r, 0 moei nosenja F i 0 stvamom naprezanju TI' Yl = 5 mm)
2.4. STVARANJE NIZOVA VELICINA 39
38 2. STANDARDIZACIJA
Ukoliko hi hio postavljen uslov d. ceo niz od jedanoest opruga ima jednak Na 81. 2.11 prikazani su dijagrami porasta mati nosenja niza od jedanaest
polupreenik T = 10 mm, bila bi ret 0 sistemu delimiene geometrijske slicnosti; zavojnih opruga u zavisnosti od precnika :lice d - n sistemu potpune slicnosti
tada bi statiCka mot nosenja' prvog elana bila F /1 i u sistemu delimicne slicnosti F d'
3 Dijagrami pokazuju da je, U ovom slucaju} stepen parasta moei nosenja op-
F = d1 'fd = O,Ia. 25 = 0,005 kN
1 ruga znatno jaci"u sistemu deliroicne sIicnosti nego u sistemu potpune slicnostj.
5r 5· 1
a statiCka moe nosenja poslednjeg Clana .;
8
Fu = ci311 7:4 = 1 • 25 = 5 kN.
Sr 5· 1
Kolienik za sile iznosio bi
10 10
TABLICA 2.6
Pregled podataka u niz zavojnih opruga
(Potpuna slicnost)
TABLlCA 2.7
Pregled podataka za niz zavojnih opruga
(delimitna slitnost) I
Red. hr. ~ I I4 I5 I6 I I I I
11,25
2 3
I 2 12,5 I 3,15
7 8 9 10
I
I I
r!
d[mml II I 1,6 4 5 6,3 8
F[kN]
T,[:, ]
11°.0051°,01 0,021°,04 '1'0.08 0,16 0,315' 0,63 1,25 2,5 I tI ~i
-1-~~~r:::=J4=-JI_-6i--_IL~8,--L_~/O
~ 25 25,6 24,4 2S 2'-,6 25 J 5 24~6 25~2 25 24,4
),L' 1
Napomene uz tablice 2.6 i 2.7: 2
d[mmJ-·- -
I. ZDaeenje oznaka na 81. 2.10.
2. Dijagram porasta moO noknja F u zavisnO$ti ad preCnika d dat je na sL 2.11 i to Fp SL 2.11 - Dijagram porasta moti nosenja niza zavojnih opruga U 2a.visnosti ad preccika zice d;
za Sistem potpune slienosti, a FJ za sistem delimiene slienosti. Fp je moe no~enja za nit u sistemu potpune geometriiske slicnosti, a Fd moe nOSenja 7.2. niz u
3. Obe tablice pripadaju primeru 2.7. sistemu de1imicne geometrijske slicnosti C]anO\'a kada je T = 10 rom = const.
2.5. LITERATURA
SL 3.2 - Simeo:ieno i asimetrieno predstavljeno tolerandjsko polje osm(ine 3.2. OSNOVNI POJMOVI
'Kolike ce tolerancije biti proprs~' za, razlicite delove sklopova, zavisi, sa Prost okrugli sklop (s1. 3.5) sastoji se od dva elemema: od unutrasnjeg ele-
jedne strane, od namene njihove, 3 sa druge\. strane, od tehnicke mogucnosti za :nent~ ko:ne je opste ime ))5tablo~ (osovina, jezgro) i od 8poljaSnjeg elementa kome
postizanje zd.;ene taenosti pri izradi - tj. od kvaliteta masina za izradu i obradu, je 01'S:te !IDe »otvor« (rupa). SkIopna mera stabla je spoljaSnja mera - spoljasnji
od tehnicke moguenosri za proveravanje mera i od troskova proizvodnje. precmk d, sklopna IT.era otvora je unutrasnja mera .- unuuaSnii precnik D (v.
i JUS M.Al. 11011955).
TaCnost mera izradenih delova proverava se kontrolnim priborom za mere-
nje [2, 3, 6, 9, 10]. Ukoliko se, pri kontroli mera izradenog dela, utvrdi d.a stvar-
na mera ne leZi u propisanim granicama, deo se ili mora odbaciti kao neispravan
aka je prekoracena kritien3 granica (npr. za ds < dmin prema s1. 3.2) iii se moze
naknadno doraditi (za d, > d~.j.
._._.
Iz onoga 8to je reGeno izlazi da proizvodnja delova masina mora POCiv3ti -·-·-·-~I
na sistemu granicnih mera i na obaveznoj kontroli mem izradenih delova. Kon-
trola meta takade proia mogucnost da se uoeavaju nedostaci u ·metodama proiz~
' i " ! "J,,"" ,
a
vodnje i ocenjuje kvalitet proizvodnje i proizvoda. -b,I \ .1"1
1' '"
","
Savremena proizvodnja maSina - i pojedinaena i serijska i ma80vna - 08- '"
niva se na medusobnoj razmenljivosti delova. Izrada u duhu nace1a razmenljivosti
delova mora bin takva da dclovi izradeni nezavisno jedni od drugih na razliCitim
mestima rnogu biti medusobno razmen;ivani raw pravilnog sklapanja bez naknad-
nog podeSavanja i bez lo8ih posledica po funkciju maSine. Sasvim je razum1jivo
Sl. 3.5 - Elementi prostog sklopa: unutrasnji element (stabio, osovina) i spoljaSnji elemem
da se oaeeio razmenljivosti delova mora oslanjati na si8tem ·granienih mera (pro- (otvor, rupa)
pisanih tolerancija) i na strogu kontrolu mera pomoeu grarucnih merila: tj. pri-
bora za kontrolu granienih mera: kontrolne raeve za osovine (stabla ~ 81. 3.3) Nominalna iIi nazivna, mefa d = D (nominalni iii ~azivni precnik) je usvo-
i kontrolnog Cepa za otvore (rope - 51. 3.4). Na svakom grarllenorn meriIu postOje jena apsolutna mera prema kojoj se odreduju i proveravaju sva ·-odstupanja (s1.
dye strane: strana lidet koja se moZe lako navuci naosovinu Hi uvuCi u otvor (npr. 3.5). Nominalna mera je zajednicka za oba sklopna elementa da bi relativni po-
u ldisnu posle1jicu) i strana me ide« koja se ne moze navuCi na osovinu, odn. uvu- 10iaji tolerancijskih polja mogii biti odredivani bez teskoca. Uobicajeoo je da 00-
Ci U otvor masinskog dela kada se stvama mem nalazi u tQicrancijskom polju. mi.naloa mera nosi zajedoicku oznaku D za oba sklopna elementa. - Linija 0-0
kOla obeleZava velicinu nominalne mere} kao vlsinu od apsolutne osnove, naziva
Potrebno je, najzad1 naglasiti da je ovde rec 0 razmenljivosti u uzem smislu
se nultom linijom. Odstllpanja iznad nulle linije nose znak plus (+), a ispod nul-
reci - 0 'geometrijskoj razmenljivosti« koja se odnosi na. geometrijske' osobine
tela: mere, oblike i polozaje. ,OpSta razmenljivost«, u sirem smislu reci, obu., te linije znak minus (-). Nominalna mera moze Idati u toJerancijskom polju,
a maie bili i izvan njega (81. 3.5).
U. OSNOVNI POJl'40VI
44 :I. TOLERANCI.TE MERA 45
.. Izrazo?l »kva1itett simbol~Cno. ~e obeleZav~. visina t~lerancijskog polja. Fi-
Izbor nominalne mere je proizvoljan i ne utice na gramcne iii stvarne mere llI)em kvalitetu odgovara m8UJa vtsma toJeranclJskog polJa, tj. manja razlika iz-
elemenata, ali mice na veliCinu odsrupanja - slicno kao 510 se apsolutna visina medu granienih mera ili sitnija toleranclja za odredenu nominalnu meru. Kva-
planine ne menja bez obzini na to od koga se nivoa oa zem1)i ona meri (s1. 3.6). litet je prema tome, izraz ul;enog stepena taenosti m~ra u izradi. Na 51. 3.5 je kva-
Obicno se za nominalnu merU usvaja pogodan broj~ blizak stvarnim merama sklop- litet. otvora grublji od kvaliteta stabla.
nih elemenata; taj broi, po mogucnosti, treba da bude standardni broj.
Zazorom se naziva razlika mera otvora i stabla. Zavisno od posmatranih meta
razlikuju se i nazivi zazora (51. 3.7):
',' najve6i uzor fmax = Dmax - dmin,
najmanji zazor f min = D roin - d max,
stvarni zazor Is = D, - d, .
Zazor moze biti pozitivan i negativan, t;. uOpSte je f ~ O. Zazor je negativan
kada je preenik stabla veCi od preenika otvora; za raj sluca}, umesto algebarskog
pojma »negativni zazQn:, uveden je po;am tudor« ill »preklop(I. Zadorom se na-
ziva razlika mera stabla i otvora, pa. sIieno zazoru, postoje ovi nazivi zadora
(s!. 3.9):
SI. 3.6 - Poloi.aj nulte linije. u nacelu, ne utice na graniene mere (00, odn. 0'0")" ali utite nB ve- najveCi zador emal( = drnax - Dmjm
licinu odstupanja (tg i £d~ odn. g'g i e'd)
najmanji zador Cmin = dmin - D max,
Tolerancijsko polje oivic-eno je granicnim merama: najvecom dopustenom stvarni zador Cs = dJ - D, .
merom dmax za srablo, odn. Dmax za oIVor, i najmanjom dopustenom merom dm'ln
za stablo, odn. Drum za otvor. T olerancija - kao razlika dopuStenih grarucnih me- Stvarni zazor zavisi od stvamih mera pa moze imati svaku velicmu izrnedu
ra - iznosi: za stablo t = dmB:$. - d min , a za otvor T = Droal( - Dmin. Krup- ekstrema fmax i fmin; on je, dakle, promenljiv U odredenim granicama. Razlika
nijoj toleranciji odgovara manja tacncst mera u izradi. ekstrema predstavlja, prema tome, t<oieranciju zazora Tn = 1m'-%. - fOlin (toleran-
ciju naleganja, toleranciju sldopa). Isto to moze se primeniti i na zadore, pa je
Pri izradi odvajanjem materijala - npr. strugarskim .nozern - najpre se tolerancija zadora Tn = C max - C min.
dolazi do jedne granicne mere; ta mem naziva se dobrom merom. Dobra mera
stabla je najveca mera dmax , a dobra mera Otvora ie najmanja mera Dmm (s1. 3.5):
Druga po redu granicna mera do koje se dolaz.i pri izradi naziva se IOBom merom.
Kada se, pri izradi, prede 10sa mera, izradeni deo biva odbacen kao neispravan.
Losa mera stabla je najmanja mera dmin> 10sa mera otvora je najveea mera Dmax.
Stvarna mera d J (51. 3.5) je ana mera koja se utvrdu;e rnerenjem gotovog,
izradenog predmeta. Kada je predrnet izraden sa propisanom ta1:nosCu, mora
stvarna mera stabIa d~ lefati u tolerancijskom polju stabIa, a stvarna mera otvora
D, u tolerancijskom polju otvora.
Odstupanje e racuna se prema nultoj liniji, odn. prenla nominalnoj meri -
i to kao razlika neke odredene mere i nominalne mere pa je prema tome (s1. 3.5
i 3.6).
za stablo za otvor
odstupanje najvece mere Gg = dmax - d eg = Dma:>:: - D SI. 3.7-"3.9 - SkIopovi sa labavim~ ncizvesnim i cvrstim nali:=ganjem
odstupanje najmanje mere Ed = dmi.n - d fd = Dmin - D. Elementi sklopa su uvek medusobno pokredjiVl kada je zazor obezbeden
odstupanje stvarne mere e.=d.-d es = D, - D. rna kakve bile stvarne mere stabla i otvora u dopustenirn granicama (s1. 3.7);
za takav sklop je frnax > 0, fmin?:: 0, is > O. Po standardima se ovakva vrsta na-
Odstupanje najvece mere £or naziva se i gornjom granicom odstupanja iIi gornjim leganja elemenata sklopa zove .Iabavo naleganje<t. Tolerancija zazofa jednaka je
odstupanjem, a odsrupanje najmanje mere cd donjom granitom odstupanja iIi zbiru tolerancija sklopnih e1emenata Tn = fmu. - from = T + t.
donjim odstupanjem; za eJ kate se: stvarnO odstupanje,
S, TOLERANClJE MERA
46 U. SISTEM STANDARDNIH TOLERANCIJA
47
Sklop ie prelazan kada se tolerancijska polja stabla i otvora delimicno Hi pot-
puno pokrivaju (s1. 3.8)j ovakav skIop) u zavisnosti od veliCina stvarnih mers., moze
imati bilo zazor bilo zador pa je za njega 1m.. > 0 i ~ > O. Kada je D$ > d:,
postoji ZazOf, a kada je Ds < ds' pojavljuje se zador. Prema tome, ovde ;e vrsta
naleganja neizvesna. Opet je tolerancija zazora jednaka zbiru tolerancija stabla
i otvora T,. = fmu. - fmin = fmu. - (- emax) = fmu + emu = T + E. Pri neizves-
nom naleganiu zazor je ;ednak nuli kada su stvarne mere stabla i otvora jednake. I
Elementi sklopa su u svakom slueaju medusobno nepokretljivi kada je zador I
obezbeden rna kakve bile stvarne mere stabla i otvora u granicama dopustenih
tolerancija (s1. 3.9); za takav skiop je Cmax > 0, Cmin> 0 i c! > O. Po standardima
se ovakva vrsta naleganja elemenata sklopa zove I)Cvrsto naleganje«, Tolerancija
zadora jednaka je zbiru tolerancija stabla i otvora Tn = 'max - Cmin = T +
PoSto se nepokretljivi sklopovi mogu osrvariti iskljuCivo uz elasticno iii plasticno
t.. 1
deformisanje sklopnih e1emenata, npr. pomoc:u prese, oni se cesta nazivaju i pre- I
sovanim sklopovima. Po izvclefiom sldapanju zador iSCezava kao geometrijska mera,
ali se njegov uticaj ispoljava u napregnutosti sklopl;enih elemenata i u sposobnosti
tih elemenata cia prenose silu zahvaljujuCi otporu protiv klizanja, proizvedenom
na dodimim povrSinama.
Svlizneseni pojmovi 0 taenosti mera odnose se, po pravilu, na okrugie (ci-
lindricne) sklopove, ali se, isto tako, mogu primeniti i na e1emente i sklopove dru-
kCijeg oblika; tada se u ulozi stabla nalazi svaki »unutraSnji elementrs: - sa spo-
Ijasnjom merom, a u ulozi otvora svaki spoljaSo;i element - sa unutraSnjom me-
rom (s1. 3.10).
Vee je reCeno da se za propisivanje odstupa-
nja i tolerancija primenjuje odreden sistem stan-
dardnih toierancija. Struktura standardnih toleran-
cija, primenjenih u vecini zemalja i kod nas, iz-
gradena je prema preporukama ISO.- Nesisternske
tolerancije nemaju odredemi strukturu, ali se, ipak,
u primeni tm toierancija treba pridrlavati izvesnih
pravila 0 obeleZavan;u odstuparija (v. od.3.7),
S1. 3.10 - UnutraSnja mera »Tolerisane« mere izradenih delova prover aV<iJu O\M .... M N"<tOO
L (.otvorc) i spolja~nja mera _M<'"l "'COM .....
l(~stablo«)
se na osnovnoj temperaturi koja iznosi 20° C (JUS _N
M.Al.1l1).
Pored odstupanja od taCnih geometrijskih mera postoje i odstupan;a od tac-
M
- oo~~~
0 0 _<"'I<'"l ...... .....000 0000
~ ~ vr-;::::~ r-<'"lOO
nih geometrijskih oblika, koja se mogu utvrditi merenjem izradenog dela na neko- N'Tr-::;
liko mesta; isto tako postoje i odstupanja od taenog medusobnog polozaja razli-
Citih ravni ill geomerrijskih osa pojedinih delova jednog istog elementa, a takode _ ":,";,
..... '"'1"'1"
'OO\V'>N 'DCCOO 0000
0
i polozaja cavni ili geometrijskih osa susednih e1emenata. Takva odstupanja pri- ~
~ S _M: ".., VI 0\ ""' <"'1'>0=0
M,..., ..... 0\
padaju oblasti »prostornih« toferancija: tolerancija oblika i tolerancija polofaja ,
(v. od. 3.6). "1"1
0 ...._N-t- ..... OO~~ 000 ...... 0 0000
" '"
~
.... -t-I:"-s.! 00000""'
_ ..... "<1"1:"-
grupe je razumljiva kada se ima u vidu d. su greSke pri izradi predmeta veCih tolerancija obeleiava se oznakom IT (internacionalna tolerancija) i -bro;em koji
razmera jace) pa su i dopustena odsrupanja veta. pokazuje kvaJitet. Osnovna toleranci;a je viSestruki iznos jedinice tolerancl;e:
Osnov sistema standardnih tolerancija je jedinica tolerancije koja ima odre-
,~
a.i; faktor a (tabl. 3.1) je utoliko veti ukoliko- je kva1itet grublji, a pripada redu
denu veliCinu za svaku grupu mera. Jedinica toleranci;e je zaokrugljen broj u standardnih brojeva R5 (tab!. 2.1) - pocinjuci od broja 10 za kvall,e, 6. Izuzet-
mikronima, dobijen po obrascu. no je za kvalitet 5 u = 7, a za kvalitete 1 -:- 4 faktor a nije utvrden po nekom sis~
I temu. Prerna tome, toleranci;a za odredeni kvalitete - od kvaliteta 6 naviSe - je
i = 0,45/D + 0,001 D [1'1 otprilike za 60% veta od tolerancije za prethodni finiji kvalitet poStO kolitnik
reda R5 iznosi 1,6 (s1. 3.11). Na primer, za precnik 20 rom je osnovna toleranci;a
gde je D = VD'.D". [mm] geometriJsh sredina izmedu najrnanje mere D' i naj- IT7 ="" 21 P. poho ;e a.i = 16.1,3 ~ 21, a ITS ~ 33 P posto je u. i = 25.1,3 ~
vece mere D" odredene grupe; npr. za grupu mera 50 do 80mm (tabl. 3.1) je ~ 33; navedene osnovne tolerancije vaZe za sve preenike vece od 18 mm do za-
D = V50.80 = 63,2 mm pa je i = 0,45 V63,2 + 0,001.63,2 ~ 1,9 fl. Jedinice kljucno 30 mm, t;. za jednu celu grupu precnika.
tolerancija za svaku grupu meTa nalaze se u tab!. 3.1. Da bi sistem tolerancija bio potpuno odreden s ohmom na medusobni po-
loZaj tolerancijskih polja sklopnih elemenata, potreban je za svaku meru, pored
podatka 0 kvalitetu, i podatak 0 poloia;u toleranci;skog polja prema nulto; liniji
(polozajni podatak). MO oznake za polo:ia:je toleranci;skih polja upotrebljava;u
se slova latinice: mala slova za stabla (osovine), velika slova za otvore (s~. 3.12
i 3.13). Propisana su ukupno po 24 poloza;a za stabla i za otvore.
Slovirna a, b, c, d" e, f, g, i h obe1eZavaju se poloiaji rolerancijskih P..Olja stab-
la ispod nnIte linije, i to s1ovom a najudaljeniji poloiaj od Dulte linije,"a svakim
iducim slovom polofaj sve b1i~t nultoj Iiniji; slovom h obelciava se polofuj
tolerancijskog polja koje dodiruje nultu liniju odozdo. Nulta linija preseca tole-
rancijsko polje oznake j (s1. 3.12). Toleranci;ska polja stabla iznad nulte linijeobe-
le:iavaju se slovima k, m, fl, p, r, s, t, U, V, x, y, Z, Z8, zb i zc. Najudaljenije to-
lerancijsko polje obe1deno je sa zc. Toierancijsko polje oznake k1 kao najb1i:ie
nulto; liniji 1 moze i dodirivati nultu liniju odozgo. Nekoliko polozaja prikazano
je na sl. 3.12.
Za poioiaje tolerancijskih polja za otvore pravilo je uglavnom obrnuto. Oz-
nake A., B, C, D, E, F, G i H obelebvaju poloZaje toierancijskih polja iznad
uuIte linije, a oznake N, P, R, S, T, U, V, X ,Y, Z, ZA, ZB i ZC poiozaje to-
lerancijskih polja ispod uuIte linije. Nulta linija uvek dodiruje toleranci;sko polje
poloiajne oznake H, a moze dodirivati i toleranciiska pol;a oznaka MiN.
Nulta linija uvek preseca tolerandjska pol;a oznaka J i K, a moze presecati i po-
tje oznake M; toleranci;sko polje oznake M najceSce leZi ispod nu1te linije.
Za svaki poto:iaj tolerancijskog polja propisano je osnovno odstuparlje e. Os-
novno odstupanje e je odstojan;e 'jedne od granicnih mera od nulte linije: bilo
~1 ____ ,¢~7~O~';' ¢ 78 mm ,'I),.. ¢30 mm gornje granicne mere ee bile donje granicne mere Sd - po pravilu one granicne
mere koja je billa nulto; liniji (s1. 3.12 i 3.13). Prema tome, kada je tolerancijsko
S1. 3.11 - Uticaj grupe preCnika i kvaliteta na osnovnu toieranciju poIje iznad nulte linije, osnovno odstupanje jednako je donjem odsrupanju: e =
= Cd1 a kada je tolerancijsko polje ispod nulre linije, osnovno odstupanje jednako
Prema jedinici tolerancije odreduje se stvarna tolerancija u zavjsnosti od ;e gornjem odstupanju: e = ez (s1. 3.14). Kada uulta linija proiazi kroz toleran-
potrebne tacnosti u izradi, tj. U zavisnosti od ieljenog kvaliteta. U sistemu stan- cijsko _polje~ jedna granica tolerancijskog polja odstupa od nuite linije za veliclnu
dardnih tolerancija predvideno je 18 kvaliteta taenosti mera izradenih predmeta. osnovoog odstupanja e (granica bliZa nultoj Hniji), a druga granica odstupa 2:1
Kvaliteti se obe1ezavaju brojevirna 1 do 18, i to finiji kvalitetimanHtn brojevim8; T -e, odn. za [-e.
prema tome~ najfiniji kvalitet nosi oznakil 1, najgrublji kvalitet oznaku 18. Pregled numerickih vrednosti osnovnih odstupanja nalazi se u tabJicama
Za svaku grupu mera i za svaki kvalitet tacnosti mera propisana je toleran- 3.2 i 3.3, a obrasci, pravila i podaci za odredivanje osnovnih odstupanja u JUS
cija; apsolutni iznos te tolerancije naziva se osnovnom toleran-:ijom. Osnovna MAUll, JUS M.AI.130 i JUS M.AI.13I/1955.
;n
200
"
100
.cr.~~-
100
...
.... h .... ~
0
/00
-700
-, S
0
~
... niJn ;)11l
~ "
-200 -200 ... - ---.c
~
- -- -- o
~ i
300 -3001--------.-+1
[ I ,
IlJ fll : I
-400'-----_ _ _.<£J
U LJ
SI. 3.12 - Osnovnll odstupanja :za ne-> 81. 3.13 - Osnovna odstupanja za ne- Sl. 3.14 - Osnovna i grarucna odscupanja tolerancijskih polja od nulte linije
koliko poloiaja toleran,cijskih polja. koliko polofaja tolerancijskih poija otvo-
subIa (tzf 80 rom, IT6) III (0 80mmJ IT6)
jer je e = ed = + 40p, T = 52p., 8g .-= 8 + T = + 40 + 52 = + 92fl;
SOhll ~ 80 _
o
0,19 mm 50 1 = 50+ g.!6 mm
jer je e~= Eg = 0, t = 190#, Ed = e + t = 0 -190jl; jer je , ~ 'd = 0, T ~ 1 }l ',~' + T ~ 0 + ]60 = + 1601';
100k7 -
-
100 + 0,038 mm
+O,OO3
. \~~P-'O'~J::='
52 3. T0LERANCIJE' MERA
3.3. SIS~ STANDARDNIH TOLERANCIJ"A
53
1501========1
I
[ WO'r---------________~ /'
000
_~ro
~N_
0
... -~ {::!'CNO
~-
O-' ......
_N~
t--..., 0 0 ...... 0
t- .... t - t -
........ t'">l
:qg8~ 0
0
M I-
'<ft"-::;!:; ~
N
51
000
ro N~
~N_
I
f,
000
-5:t~~_mH+fi1it__------___j
~o~
~N_
..,
\0 -.... _N~ \0';0\...., .,...,
c
e.§. 000
,,~~
: _1"1 ...,\OO\~
"
N
0 -S' ~--
.~ I
0
g
...
~ -2
-IOQlr-------------__~:!!J 11
•
N
",5§
• c
'a •
'"
~C ~
~
N il.
S1. 3.15 - Polozaji toierancijsk,ih polja
-200'~------ __________J ....; 11 <?
(J .~.§
-1l. 1 - - - 1 1 - - - - - - - - - - - - - - - - - -
nabla u primeru 3.1 S1. 3.16 - Polofaji tolerandiskih pelja .... "0 c: il i
otvora u primeru 3.2 t:>
"' ~
'" 0. 0
,5 I~ I
Uloga zazora. iIi zadora dolazi do iZfaiaja tek kada su elementi sklopljeni. .... ... J I t j J!! t ! ! ! I I I I I I I I I
Koliki ce biti stvami zazor iIi zador, zavisi od stvarnih mera Otvara i st;:tbla; ko- "I N
like se ekstremne vrednosti zazora (zadora) mogu ocekivati, zavisi od tolerancija
otvora i stabla i od relativnog poroZa)a njihovih tolerancijskih polja, tj. od vrste
naieganja elemenata u_ sklopu. Vrsta naleganja je potpuno odredena nominalnom
C5 -·-1--" ~~~~_'_'_'__________
, , , , , , , , ,_
merom, oznakom kvaliteta i polozajnom oznakom i za otvor i za stablo, npr.
o l00H7/g6_ I ~~~:::: ~':e~~
--_ -_ ::::: ~.:: -
\Q
ro
l;)lrreA)I
++++ ++++ +t"-QOC\ :!;:::::~
Uobicajeno je da se, u sistemu ISO, za jedan od e1emenata prostog sklopa _ II ..... ........ ~
bilo za otvor bilo za stablo - usvaja polozajna oznaka H, odn. h, a za drugi sklop- , - ------
ni element oua polotajna oznaka koja je u skladu sa namenom pa omogucava da --------11------------------
1 I
se postigne zazar iii zador u feljenim granicama. I qtluzo t:U!~010d <lip o"tj u,,", .tIa.c:: '-'-'-'-' ......
I
I~
I
TABLICA 3.2
(I. nastavak)
--,
Grupe i podgrupe nominalnih mera (mm]
j Odstupanje I
~ 1 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 BO 100
:if
~
I:4 • I~nok
do
3
do
6
do
10
do
14
do'
18
do
24
do
30
do
40
do
50
do
65
do
BO
do
100
do
120
I ":3
k :5 +7 + 0 I 1 1 2 2 2 3
k B + 18
'd
"
0 0 0 0 0 I 0 0 I 0
f;;
m 5 + 11 + 2 4 6 7 8 9 lJ 13
n :5 + 11 "
" + 4 B 10 12 15 I 17 20 23 "~
P
, 5 + lJ + 6 12 15 IB 22 26 32 37 ~
5 + Il "
" + 10 15 19 23 28 34 4\ I 43 51 54
~
5 + 11
,~
a
" + 14
..
19
..
23 28
.. ..
35 43 59 71 79
t :5 + 11 + .. 41 48 t'.~ 75 91 104
I " I
u 5 +- 11 + 18 23 28 33 41 48 ·-~(ij 70) 87 102 124 144
v :5 -+ 11 " + .. .. .. .. 39 47 55 68 ' Bl 102 120 146 172
x 5 + lJ " + 20 28 34 40 45 54 64 80 97 122 146 178 210
Y 5 ... lJ "
" + .. .. .. .- .. 63 75' 94 114 144 174 214 254
z
, 5 ... lJ
" + 26 35 42 50 60 73 BB , 112 136
!7Z'" 210 258 310
za 5 + 11
" + .32 42 52 64 77 98 lJ8, 148 IBO 226 274 335 400
zb 5 + 11 + 40 50 67 90 108 136 1,;0 200 242 300 360 445 525
"
zc 5 ... lJ
" + 60 80 97 130 150 I 188 218 274 32:5 405 480 585 690
TABLlCA 3.2
(2. nasta.vak)
-----
Grupe i podgrupe nominalnih mera [mm]
j Odstupan,', I .....
" I
~
120 140 160 180 200 225 250 280 II 315 II 355
'
'I 400 450
dOl
J ~
do do do dOldO
_..-, .J z::11 I~~
do do do do do
160 180 200 225 250 280 315 I 355 400 1 450 500
"
•
1 + 16 I-:'' -CI -'' 'IT ~
460 520 580 660 740 ' '1
820 920 I--~-
1050 1200 1350 1500 I 1650
;.
"
~
b I + 16 ' 260 280 310 340 380 420, 480 540 600 680 760 840
1 ..:.. 16 ! " I - 200 210 230 240 260 280 II 300 1 330 360 400 440 480
c
d
I .;. 16 I " ' .,. 145 170 190 210 230
,
f
1 +
1..;.. 16
16
, "
I "
85
43
100
50
110
56
125
62
135
68 ~
g
h
1-0-16
1-;-18 , " 14
o
15
o
117
o
18
o
20
o ~
~
I 11 13 16 18 20
~~
5 -:- 6
7
8
I ',~ I .. 18
31
21
36
26
40
28
44
32
48
9 50 57 65 70 77
I "
80 '. 92 105 115 125
I "" I ..
10
11 I 125 145 160
260
180
285
200
315
200 230
'"
13 ..
.., ,"I 315 360 405 445 485
14
15
- I 500
800
575
925
650
1050 1150
700 775
1250
16 1250 1450 1600 1800 2000
2000 2300 2600 2350 3150
17
I
'8 3150 3600 405() 4450 4850
I~
I~
TABLICA 3.2
(J. nastavak)
--I--~--------"----'---'-"---------'--'
•
,~
~" "~ ~' I zn'~
.~!
I 120
do
140 1 160
!
, I
t
J40
do do
180
do
II
160! 180 \ 200
do
200 225
225
do
250
250
do
280 .
280
do
315 I
315
do
355 , 400
355
do
II
I
I.
400
do
450 .
450
do
500
5 -:- 11
5..:.. J I
+
+
631
92 I
"I
JOO, 108
68
122
77/ 80
130
84
140
94
158
98
170
108
190
114
208
126
232
132
252
5 -:-- 11 + 166 J80 196 218 240 268 29'4 330 c1,o-
u' 5..:.. 11 I +
I1 122 I'
170
134 I'
190
]46
210 236 258 284 3p 350 390 435 490 540
E
V
x
i 5~"11 I
I 5 -'- 11 /.
+ Ii
+ /
202 [I 228
248 280
252
3]0
284
350
310)
385'
340
425
I' 385'
475
425
525
475
590
530
660
595
740
6,0
820
y 5..;- II + 300 II 340 380 425 470 520 1 580 650 730 820 920 1000
"I
z J 5+11 ! + I 365 415 465 520 575 640 710 790 900 1000 1100 1250
'zb 5 -:- I I
5+11 II +
+
II 470'
62o[700 780
5J5
i
600 670
880
I 740
960
820 II 920 1 1000
1050 1200 t ' I300
1150
1500
1300
1650
J450
1850
1600
2050
xc 5..;-.11
---.----_." + 8oo19 00 i 1000 ~150 ~~ 1350 , 15.50 t 1700 190~ 2100 2350 2600
TABLICA 3.3
Osnovoa odstupanja tolerancijskih polja od nulte. linije zs otVQte (rupe)
(u mikronlma)
----~-----.-------~----------~~~~---------------------------
~ Grupe j podgrupe nominalnih mera [mm]
1
I
2.,.16
2 + 16
2 -'- l '
2 -:- 16 ~~
'1' ' "4
I" +
+
270 I 270
140
60
20
140
70
30
280
150
80
40 50
290
150
95
300
160
110
65
310
170
320 340
180 i 190
120 1 130' 140
80 100
360
200
150
380
220
170
240
120
180 I•"
E 2 +- 16 " + 14 20 25 32 40 50 60 72
§
F, 1 -:- 16 " + 6 10 13 16 20 25 30 36
>
G I J -'- 16 " + 2 41 51 6 7 9 10 12
H i
J \
1.;.
6
16"
Ilg +
0
2
0
5
0
5 ,6
0 .0
8
0
10 I
0
13
0
J6 ~
J
J!
I 7
8
i"
»+
.,. 4
6
,/1 8 : 10
J2 , 1 5
12 14 I' 18
28
22
34
~
I
10 20 24
J! 9 + 12 15 18 21 26 n I 37 43
J I 10
JJ
n
+
+
30
45
37 r
60 II
45
75
55
90 1
65
105
I 80
' 125
9,5
150
110
175
,,+ I
J /
J,
13
14 ,,+
70
125
90 110
ISO 1 i80
135
215 I
165
260 '
195
310 i 230
370
270
435
J 15 1 >J + 200 240 1 290 350 II 420 500 i 600 700
J! 16 J' + 300 375 450 550 650 800 I 950 1100
J i 17 I + - I 750 ,900 I I 1050 1250" 'I' 1500 1750
I"
I>
J 1 18 + - - \ - ' 1350 'i, 1650 I 1950 2300 2700
+ 01
K
K
\
i
6
7 '[
n
+ 0
21
31
2
5
2
6
I
1
2
6 I
i 3
7
[4
9
4
10
""..,
J>
K I 8 ,,+ 0 5 6 8 I 10 12 I 14 16
v.
TABLICA 3,3 OQ
(I. nastavak)
I I
Grupe i podgrupe nominalnih mera [rom]
j I
•
.""
I
8
I Odstupanje
I
•do
I
I
3
do
6
do
I
10 )-14
do do
18
do
24
do
30
do
:1 50
do
I 65
do
80
do
1--
100
do
~ ,
I 50 65 80 100 120
i ~
Znak
3
,
6 10
,
14 118 24 30 "'1 40
I
- 2 1 3 4 4~ 4 5 6
M 6
7 "" - 2 0 0 I 0 0 0 0 0
II 8
" + - - 1 1 2 4 S
12 14
S 6
16
~
- 7 9 11
I
N 6 4 5
i 7 " - 4 4 4 5 7 8 9 10
1 8 " - - 2 3 3 3 3 4 4
I 0
9+11 " - 0 0 0 0 0 0
" 21 26 30
P 6 " - 6 9 12 15 18
14 17 21 24
7 - 6 8 9 11
37
8 " - 6 12 IS 18 22 26 32
R 6
7
"
"
"
-
-
10
10
12
11
16
13
20
16
, 24
20
29
25
34
35
30
41
37
32
43
, 44
38
51
47
41
54
~
8-11 - 10 15 19 23 28
" 38 47 53 64 72
8 6 - 14 16 20 25 31
"" 27 34 42 48 58 66
7 - 14 15 17 21
28 35 43 53 59 71 79
8-11 - 14 19 23
" 84 97
T 6 " - - - - - - 37 43 49 60 69
78 91
7 " - - -- - - 33
1 41
39 45
54
55
66
64
75 91 104
8-11 - - - - - 48
" 65 81 96 117 137
U 6 - 18 20 25 30 37 44 55
" 40 51 61 76 91 111 131
7
" -.. 18 19
23
22
28
26
33
33
41 48 60 70 87 102 124 144
~I
8-11
"
V
I 6 "
- -
-
-- -
..
36 43 51 63 76
I 1029691 114
109
139
133
165
159
i
7
8-11 I "
"
-
- .. - I I ..
32
39
39
47
47
55
59
68
72
81 120 1 146 172
TABLICA 3.3
__ I.. ___________-.:(2=.~n=':.:"==.vok:::.:)______________________
if
.
"I
'
"
Odstllpanje
3
do
6
do
_____ ._""~,"f',
10 114
do
Grupe j podgntpe nominainih mera; [rom]
do
--,--c---,.
do ill do
30
do
i
40
do
50
do
65
do
o
o
100
do
~ I ~~ ~~';;Ii
18
-,
1 d; 6 10 14 J 18 24 30 40 50 65 80 I 00 120
& I I.. I I,
1iT!'
-- ;.
~ I ---: I
"" I -- I 5660
7
8-'-11
'
20
20
20
25
24
28
31
28
34
37
33
40
42
38
45
50
46
54 64
75 r-;2
71
80
88
97
116
111
122 I
.ll.,t
146
71
165
J 78
203
197
210 II ~
I
I~~
Y 6 .. .. 59 71 89 109 138 168 , 07 247
7 " 55 67 85 105 133 163 ,:01 241
8+11 "
I - II 1 63 75 94 114 144 174 , 14 254
•
Z 6
7
8,·\1
! 26
!'I
26
26
I 32
31
35
39
36
42
47
43
50
57
53
60
69
65
73
84
80
88
107
103
112
131 166
127 1. 161
136 i 172
204
199
210
251
245
258
303
297
310 I; M
ZC 6
7 -
I 60
60
77
76 94
91
1127
123
147
143
184
180 ·~~6 : 265
269 320
316
325
399
394
405
474
469
480
578
572
585
683
677
690
150 ) 188
8-,-11 '60 80 97 130
I 218 II 274
, '"
"'
TABLICA 3.3 o'"
(3. nastavak)
"---" ----"""---,- _--,,---------_....-
- ._.. -,,_.,--- ,-----._,,----
~ Grupe i podgrupe nominalnih mera (mm)
>'l Odstupanje -- ...,---.--,,-----""--- -~----- .... ,~--,--.-,--------.-." -,---- ... - , , - - - - , - - - - - - -
~ ~ 120 I 140 I' 160 180 I 200 I 225 II 250 I 280 II 315 355 400 450
~ I ~ I, I 1 I
'i'f .~ ----"-- do do do do do do do do do do do do
Znok 140 160 I 180 200! 2251250 i 280 I 315 355 I 400 450 500
-A-'-~~--~d -+- 460 520! ;~~T~O-II~- 820 I "9;0 I 1050 1200 Ilc-='~350 r--~I 1650
B 2~16 " + 260 280 I 310 I 340 380 420 I 480 540 600 680 I 760 I 840
C 2.-;-16 + ZOO 210 230 i 240 260 280 I 300 I 330 360 I 400! 440! 480
"+ I "
~B
D 2-:-.16 145 I 170 190 210 230
E 2..,..16 ,,+ 85 100 no 125 I 135
F 2-:-16 ,J + 43 50 56 62 I 68
G 2+16 + 14 15 17 j8 I 20
H 2+ 16 0 0 0 0 0
J 6 €g + 18 22 25 29 I 33
I "
~
J 7 + 26 30 f36 39 43
J 8 + 41 47 , 55 60 66
J 9 "+ 50 57 -65 70 77
"I + I
"I
J 10 80 92 105 115 - 125
J
J
11
12
+
+ 125
200
II 145
230
160
260
180
285
200
315
1 13 + 315 . 360 405 I_ 445 485
J 14 + 500 " ',575 650 700 775
925 1050 1150 1250
+ 800
J
J
J
15
16
17
+
+
1250
2000
1450
2300
1600
2600 I 1800
2850
2000
3150
4050 4450 4850
J 18 + 3150 3600
K 6 + 4 5 5 7 8
K 7 + 12 13 16 17 18
20 22 25 28 29
K 8 +
----~c.,--"--._
TABLICA 3,3
!
';-
~ I
~
Odstupanje
-----
~~---:--l-::-f-;~~---I-
do do I do do
Grupe i podgrupe nominalnih mera [mm)
200
do
225! 250
do I do
280
do
315
doido
r~:~---400
do
450
do
~ I ~ I,' I, Znok ,,140 160! 180 , ::1 225 250, 280 315"
355 1 400 450 500
~
M
M
M
6
7
8
'". +
8
o
8
8
o
9
9
o
9
10
11
o
10
o
11
I
N 6 20 22 25 26 27
I
N 7 " 12 14 14 16 17
N
N
P
8
9,11
6
"
36
4
o I
1
5
41
33
o
5
47
o
5
51
o
6
o
55
P 7 28 36 41 45
P 8 43 I 50 56 62 68
I
R 6 56 S8 61 68 71 75 85 I 89 97 103 113 119
R 7 48 SO 53 60 63 67 74 -- 78 81 93 103 109
1
R 8+11 " 63 65 68 77 80 84 94 98 108 114 126 132
S 6 85 93 101 113 121 131 149 161 179 197 219 239
S 7 77 85 93 [ 105 113 123 138 150 169 187 209 229
S 8+]l " 92 100 108 I 122 130 140 158 170 190 208 232 252
T 6 115 127 139 I 157 171 187 209 231 257 283 311 347
T 7 107 119 . 131 ; 149 163 179 198 220 247 273 307 337
T 8+11 " 1
1 122 i34 146 ~ 166 180 196 218 I 240 268 294 330 360
U 6 it 163 j183 203 i 227 249 275 306 341 379 424 477 527
U 7 155 175 1 195 219 241 267 295 330 369 414 467 517
" 315 350 390 435 49(1 540
:~~
U 8+11 11 190 210 236 258 284
v 1 245 1, 275 301 331 376 416 464 519 582 647
6 1 221 365 405 454 509 572 637
V 7 187 213 237 1267 293 323
V 8+11 II 202 ,1 228 1, 252 1 284 310 340 i 385 425 475 530 595 660 '"
~
TABLICA 3.3
(5) nastavak)
::l
,
~ Grupe i podgrupe nomlnalnih mera {mm]
§ Odstupanje
I 200 I
...
•0
E
120
do
140
do
160
do
180
do do
225
do
250
do
280
do
315
do
355
do
400
do
450
do
..
~
'~" , I
Znak
140 160
I
180 200 225 250 280 315 355 400 450
I
500
X 6 - 241 273 303 341 376 416 466 516 579 649 I 727
I 807
"" I,
X
X
7
8+11
"
-
-
233
248
265
280
295
310
333
350
368
385
408
425
.55
475
505
525
569
590
639
660 I
I
717
740 I
797
820 .
-
I
Y 6 293 333 373 416 461 SIl 571 641 719 809 907 987
y 7 "
" - 285 325 365 408 453 503 560 630 709 799 I 897 977
Y 8+11 i " - 300 340 380 425 470 520 580 650 730 820 I 920 lOCO
Z 6 , - 358 408 458 511 566 631 701 781 889 989 1087 1237
Z
Z
7
8+11
I "" "
-
-
350
365
400
415
450
465
503
520
558
575
623
640
690
710
770
790
879
900
979
1000
1077
1100
1227
j250
ZA
ZA
6
7 " -
-
463
455
528
520
593
585
661
653
731
723
811
803
911
900
991
980
1139
1129
1289
1279
1437
1427
1587
1577 ~
ZA 8+11 ,." - 470 535 600 670 740 820 920 1000 1IS0 1300 1450 1600
ZB
ZB
6
7 " -- 613
605
693
685
773
765
871
863
951
943
1041
1033
1191
1180
1291
1280
1489
1479
1639
1629
1837
1827
2037
2027
ZB 8+11 " - 620 700 780 880 960 1050 1200 1300 1500 1650 1850 I 2050
"
ZC
ZC
6
" -
-
793 893 993 1141 1241 1341 1541 1691 1889 ,2089 2337 I 2587
ZC I 7
8+11 ..
" -
785
800
885
900
985
1000
1133
1150
1233
1250
1333
1350
1-530
1550
1680
1700
1879
1900
2079
2100
2327
2350 I
2577
2600
------.-~.--"------
.t:::
o ~;"p". __ .~ III P=:a;"'" S
~ "'~1
0:r: ~
(jQ 0 "
:=:.., 0
r.: ~ :or ..... f>J -..l 00
~ ~ -;;--0-
'd !'b' g- ~ -...l ~ ttl '8 ,,0\ S·'"§..
fj.:o!
,-,"i;{ia. ~ ! . 0;;;-0 ~ ~<o O.~
S '::j'Oo-,@ooo.'S·
c. 0-3_ r.: .... '0 e. r.o'> ? 0 §
g.!~ 'd ri ~ ~ ~ III ~ r.: ~ ~ _.
iig''' ~~~§S-...lg~ ~
s:.:o ~ .., --.>-1?~
e~.:::S.9"'l!.s:.:o~O\ ..... g ~
"~ ''0 ::r (II
0\g-8.S....:I5
n ~ tLl 0.. rt> .....
S~,
,
a"
0 0
g~o: ~ ~~:
tf)
0
~'"'
~
I ~r.,_ g: ~ ~ is0" ?
~".",
~0
~~- 3
"
... '1:;1:=;1
~ ;::~:;1 ~r.: ~!i-1?g g
• -.1
::r: --..0
"'S...,R.tr",
t:I -~
0
[.
u
Q
(Il
r.: I
II ,-" N §.
I--j (} Pl ..
§"<o
1T~:o~:;r~1?+~~
1 .... l u O I O \ .... OO.
g.
64 3. TOLERANCIJE MESA
3.4. ZAZORI
65
da bi se upotrebili vrlo grubi kvaliteti otvora; takve kombinacije kvaliteta nisu
prcdvidene ni preporukama ISO iii JUS ni uobicajene jer nemaju praktiene
primene.
»Inverzni« sklopovi. npr. H7/g6 i G7Jh6 - na 81. 3.17 i 3.18, imaju i jednake
ekstremne zazore; to nije uvek slucaj sa', sklopovima sa neizvesoim i evrstim na-
leganjem.
1z dijagrama zazora (s1. 3.17) izlazi da se odredeni zazor moZe postiei sa ne-
koLiko razliCitih vr-s"Ql naleganja;. na primer, zazor 10 = + 5p. moze se postici,
premasl. 3.17, sa ovih pet vrsta naleganja: H7jh6, H7jj6, H7jk6, H7jrn6 i H7/n6.
Po zakonu verovatnoce (DGausova linijau).. kada je rec 0 velikom broju elemenata
i sklopova, najveci braj stvarnih Z3Z0ra nalazice se u blizini srednjih vrednosti
zazora 1m-kada se dementi sklope, pa je srednji ZazOf, u neku ruku, izvesno obele-
zje sklopa S obzirom na zazor. - Srednji zazor moze se odrediti po obrascu
fm
- fm~;r;. + ['!!}!!- = ~DllUIx; + Dmin) -(dmax + dmio)
- 2 2 )
a srednji zador po obrascu
Cmax + Cmin (d"." + d".;o) - (D~, + DreW
2 2
~
Zazoru -10 = Sf!- najblizi je sr:ednji zazor f m = + 2,5 koji pripada vrsti naleganja fabrikacioni zazor se menja i zove se mon- I/ib- ~
H7/k6, prema tome Zazar 10 = 5/.l, kao naj- taini zazor f M; do promene zazora dolazi 0'ffi 0
povoljniji za odredeni sluea;, teorijski bi se zbog deformacija pod utica;em teZine, top- tWs t-
najcesce nalazio u sklopovima sa naleganjem lote iii prethodnih napon. (v. s1. 3.46). Kad -]0O
H7/k6. U stvarnosti, posle izvr~enog sklapa- je masina u radu, zazor se opet menja i
.nja elemenata neec se, po pravilu, najveci postaje radni iIi eksploatacioni zazor is; hI]
broj podjednakih zazora poidapati sa sred- do te ponovne promene zazora dolazi iii -20 0
njim zazorom zbog netacnosti maSine alat- zbog deformacija koje patien od mehanic- .50mm
~-~.!.::~~H]]lhl!
ke, zbog habanja alata i pribora za mere-
nje, zbog uticaja toplote, zbog rukovanja
kih iIi termiCkih naprezanja za vreme rada
ma§ine, ili zbog habanja, ill i zbog jednog !,300
pri izradi i merenju i dr. [2, 3) 4, 5].
Sklopovi ;,ednake vrste naleganja a ne-
i zbog drugog.
Fabrikacioni zador c takod.e se utvr-
M2001---1--+---1
jednakog nom1nalnog precnika, odn. grupe duje merenjem keo razlika precnika stabla
precnika, irnaju razliCite zazore (51. 3.20). i preCnika otvora. Zador izaziva napone u
Tolerancije zazora su vece kada su preCnici sklopljenim e1ementima; ti se naponi raz-
Sl. 3.19 - Srednji zazori odn. za- vecL likuju za vreme rada od napona posle iz-
dori (i:ij)rekidane linije) prema
51. 3 17
N as,
1 3 .21 prikazan
• je uticaJ• kvaliteta na vrsenog sldapan;a (v. ad. 3.2). O,ILLLLkOLLLlWOLL",","'-"
.' zazore za nekoliko sklopova nominalnog pret- Radionicki zazon ne nalaze se uvek
nika 50 mm vrste naleganja H/h. Uko1iko Stl kvaliteti finiji, to]erancije zazora su S1. ,3.21 - Utica; kvaliteta.
rut
tacno u granicama propisanih ekstremnih zazore sklopova jednakog nomi-
manje. zazora posto se zcijene-tolerancije ne mogu nalnog pre~ruka d = 50 mm
idealno taeno ostvariti pri izradi~ odn. utvrditi kontrolom mera zbog netacnosti 3.5. SISTEMI PODE~AVANJA
pribora za merenje i zbog njegove istrosenosti, pohabanosti od upotrebe, pa i
zbog dr.ugih subjektivnih i objektivnih uticaja [2, 3, 4]. Postoje, dakie, i &toie- Sistem standardnih tolerancija pruia mogucnost da se ze1jeni zazor iii zador
rancije tolerancijat.. Uticaji netaenosti pribora za merenje su naroCito uoeijivi postigne izborom razIiCitih kombinacija otvora i stabla i po polozaju i po visini
njihovih toleranci;skih polja. Broi moguCih kombinacija je ogroman. Da bi se u
tome napravio izvestan red i smanjio broi kombinacija za prakticnu upotrebu
I na razumnu meru, planski su odabrani i utvrdeni pogodni nizovi sklopova razli-
.... \
I8
~
'V
1. . .= mru~ e
E
-~ ~
~
u ........
1--, .... ~ 0 _ .. ~
o
0:
.jf-'
.....e . . .'"
50! j I" -
'-~ lill,
llili
1
60£91h9 700H81f8 740H71j6 780H7lk6 2DDH71r6
S1. 3.23 - Sistem zajedni&og otvora S1. 3.24 - Sistem zajeduiCkog stabla
Sl. 3.22 - NajveCi i najmanji 2azori i !/!adori sklopova .u primeru 3.3
Dva SU osnovna sistema podesavanja (sistema naleganja): si,stem zajednickog
kada Sll u pitanju finiji kvaliteri. Zato je zvanicno dopusteno izvesno odstu- otvora (sisrem zajednicke rope) i sisrem zajednickog stabla (sistem zajednicke
pan;e od to!erancija datih u tablici 3. 1 za kvalitete 5, 6, 7 i 8 (JUS M. ALl20). osovine).
To treba uvek imati u vidu. Obelezje Ie sistema zajednickog otvora, prema ISO: nuita linija podudara
se sa donjom granicom odstupanja oWora. Tolerancijsko polje aNora ima polo-
Primer 3.3. Odrediti najvete i najmanje zazore i zadare za sldopove sa ovim ia;nu oznaku H~ a polozaj tolerancijskog polja stabla se menja u zavisnosti ad
vrstama naleganja: 60E9/h9, looHS/f8, 140H7fj6, 180H7/k6 i 200H7/r6. namene sklopa. - U sistemu zajednickog stabla nuIta linija se podudara sa gor-
ReSenja su prikazana ua s1. 3.22, a dobijena su uz pomo{: tabHca. 3.1, 3.2 njom granicom odstupanja stabla. Tolerancijsko polje $tabla ima polozajnu oznaku
h, a poIozaj tolerancijskog polja otvora se menja u zavisnosti od namene sklopa.
3.3:
Oba sistema podeSavanja su prikazana uporedo na s1. 3,23 i 3.24,
60E9 = 60 + O~134
+ 0,060 mm; 60h9 = 60 _ °
0,074 mm; f= = 2081';/min = 601'; I u jednom i u drugom sistemu podeSavanja moze ·se praviti mnogo kom-
binacija. Niz kombinacija sa jednim jedinstvenirn tolerancijskim poljem i po po-
loiaju i po kvalitetu Cini familiju sklopova ili familiju naieganja. Od svih mogu-
100HS = 100 + 00,054 mm,' 100fS -_ 100 -_ O,09Omtn;
0,036 f,mix = 144Pi f,min = 3 6p.; em familija sarno Sll se neke odomacile u praksi. JUS preporucuje odreden broj
familija naleganja sa odabranim vrstama naleganja (tabl. 3.4); ,edna je od prepo-
140H7 = 140 + ~,040 rnm; 140j6 = 140 ::: g:gl1 n1m; fmax = 51p; emu; = 14#;
rucenih familija u sistemu zajednickog otvora. na primer, ova: H7/f7, g6, h6,
j6, k6, n6, p6, r6, (uza familija H7).
Oba se sistema poddavanja upotrebljavaju u proizvodnji - sistem zajedni.-
t80H7 = 180 + g,Q40 nun; 180k6 = 180 t g:~~ mm; fmax = 37p; Cmalt = 28JL; ckog otvora teSce. Troskovi za materijal, za fabrikaciju i za merenje zavise od iz-
bora sistema podciavanja. Isto tako, od velikog je znacaja za izbor sistema pode-
200H _ + 0,046. + 0,106 savanja i kolicina delova (pojedinacna, serijska, masovna proizvodnja) [3, 4, S,
7 -200 0 mm} 2oor6 =200 +O,071mm; Cmu.= l06!li Cmin=31p;
6, 9, 10J,
"
68 3. TOLERANCI.TE MERA
3.6. TACNOST OBLIKA I POLOZAJA
69
TABLICA 3.4
menata sa s1. 3.25 kada bi se za sva cetiri slucaja usvojilo vratilo nepromenljivog
Preporucene familije naieganja npminalnog preenika.
_. IH6 _"I-=o~7,:..::f6:.:,.:g:::5:.-,
.::h::5_ _ _-,-___ 1 j5, k5, m5, uS 1 p5, d, ,5, ,5, uS
,
a9,b8,c8,d 8.e8~f7, g6h6 ,,,m,n
"6k666 p6
, r6 666 6 6
,S,t,U,X,Z
~ 1 H7
H8 .a9, b9, c9, 49. e9, f8, h7, hS
...-
1 j7, k7, m7, n7 p7, r7, 87, s8, t7, t8, it7,
k6 H7
o-.--:-lll!11!!..~§§L ._-:-1 ,qllll
H7 k6 H7
§t~o
H7
J
.r; deSavanja moze se uticati
na oblik elemenata u sklo-
pu i na nacin sklapanja. 3.6. TACNOST OBLIKA I POLOZAJA
_S:I~_ S'I~ Na s1. 3.25 prikazan je
" ,,- sklop zavrsnog dela vrati~ Al'solutno taCnih oblika nema (v. i od. 3,2). ~ekoliko primera netaenosti .
prostornog geometrljskog oblika prikazano je na 81. 3.27, a ;tdan primer netac-
dr<d 1a sa kliznim lefistem i sa
~/ glavCinom zupcanika. Us- nosti ravnog geometrijskog oblika ns's1. 3.28. U prvom slutaju ree je 0 odstl,lpa-
loy da povrsine elemenata, nju stvarnog obIika od idea1nog cilindra, u drugom slueaju 0 odstupanju stvarnog
prilikom sklapanja, ne bu-
du ostecene nalaze_ da se
JJ u dva slucaja - od te- ilill 1111, III
tiri koliko ih ima na s1.
3.25 - precnik d smanji
na d 1 ; to, dakIe, zavisi i od 1- ~ J .-
sistema podeSavanja i od
medusohnog poloiaja leiis-
S1. 3.25 - Uticaj sistema pndeS3.vanja oa oblik vratila
ta i zupcanika. ObjaSnjenje . 1IIIIIIIIllllllil I!!fI.UJ III 11111
pri razliCitim polo"iajima kliznog leZlsta 1 i glavcinc zup- za ovo pruza s1. 3.26 na ! 11I1111i+!l 111111111
funika 2 (I-sistem zajedniCkog otvora~ II~sistem zajed- kojoj su nacrtana toleran-
niCkog stabla) [20] 81. 3.27 - Primeri neta~b geometri;skih oblika; fltvarne konture osovina lde u tolerancijskom
djska polja pojedinih ele- prostoru (!rafuanom)
70 ;), TOLERANCIJE MERA :1.7. UPOTREEA TOLERANCI.JA 71
obIika od idea1nog kruga. Ovde se po;avljuje pojam »tolerancijski proston( umestO slucaju koaksijalne, mogu biti ili paralelno "pomerene, iIi se mogu presecati, iii
pojma ,tolerancijsko polj",. Tolerancijski prostor je prema sl. 3.27 !upalj cilindar se mogu mimoilaziti. Dopusteno odstupanje od tacnog medusobnog polozaja
najrnanjeg dopuStenog preenika dmin i naj- moze se predvideti,kada je potrebno, prema propisima JUS M. AO..080j1956.
veceg dopuStenog preenika lima)£;'
Raznovrsni su uzroci od kojih potieu
netaenosti oblika predrneta po zavrsenoj
obradi: 3.7. UPOTREBA TOLERANCI]A
netaean medusobni polozaj alata i pred-
meta koji se obraduje - zbog neparalelnosti Standardne tolerancije upotrebljavaju se redovno za )okrugte«( clemente,
putanje alata i predmeta ko;i se obraduje, npr. za preenike vratila i leiista (s1. 3.30). Za ostale .mere, upr. za duzine pojedi-
zbog ekscentrienosti pojedinih elemenata, nih delova vratila na s1. 3.30, obitno se upotrebljavaju nesistemske tolerancije u
zbog nepodesnih zazora u leiiStima, zbog vidu brojeva koji pokazuju odstupanja, mada
nepravilne putanje alata, i dr., se i za takve mere cesto upotrebljavaju stan-
deformacije Wata, nosata alsta, masi- dardne oznake za tolerancije po sistemu ISO.
ne alatke i predmeta za vreme obrade pod Za sve mere nije potrebno propisivati
uticajem optereeenja, zagrevanja i sopstve- tolerancije. Mere od cijih !aenosti zavisi
nih napona, ispravnost funkcije sidopa i ffiaSine moraju
habanje alata i IDaSine alatke u toku imati propisane tolera.rrcije, a isto tako i mere "::5'qD.4!
vremena, ko;e Stl znacajne za taenu izradu i za tacno
'. Sl. _~;:a :._.~etllQ).ost.....~rofiJa. - nehomogellost rnaterijala predmeta ko;i sklapanje - naroCito kada je u pitanju raz- 700. 0,1
POPl~Og N.l.U.llog· pres.,.... osovme b d'
seorauJ~ .~\. menljivast delava. Za ostale mere ne pro-
naknadna obrada - mehanicka, a naro(:lto tenmCKa 1 dr. pisuju se tolerancije, npr. za spoljnje. mere S1. 3.30 - Standardne (sistemske)
Posledice netaenosti oblika su svakako stetne, i one mogu hiti raznovrsne: posrolja masina, jer svaka propisana toleran- i nesistemske tolerancije u primen)
vibracije, udari, neraena kretanja meh~izama, jaka lokal~a nap.rezanja na doru.:- cija poskupljava proizvodnju. U stvari, i
nim povriinama elemenata zbog neuJedna¢enog nalegan,a, poJaeano zagrevanJe takve mere, iako su bez propisanih tolerancija, imaju odstupanja cije su dopuste-
ill habanje elernenata i s1. . . . " . ne granice precutno utvrdene pa treba~_da budu i postovane; to su mere sa )pr~
Po pravUu se smatra da se odstupan;a od tacnostl oblika .n~az.: u dopustennn eutnim« tolerancijama. VeliCine nekih precutnih tolerancija navedene Sil U odelJ-
granicama kada se konture izradenog predmeta nalaze u toleranCllskom prostoru ku /}Oblici i izrada«. - Duzina L lezista na sl. 3.31 pripada grupi mera sa precumim
- kao na s1. 3.27. Kada ovako definisana dopuStena netaenost oblika ite zadovo- tolerancijama, razmak I treba da ima
ljava uslove, posebno se propisuje dopuSteno odstupan;e od tacnog, idealn~g ob- toleranciju, obitno nesistemsku, a
lika, npr. kao osnovna tolerandja finijeg kvaliteta, .kao deo osnovne tolerancije precnici diD redovno imaju tole-
predvidene za tacDost mera ill kao dopuStena razlika Ad = d. max - d. min gde rancije po standardnom sistemu ISO;
su d max i d min najveCi i najmanji dopus.teni preenici opisanog i upisanog kruga, te su tolerancije znacajne i za funk-
odn.$ cilind:a (s1. 3.28). Za rukavce vratila za kotrijajna lezisra ponekad se propi- ciju i za sklapanje.
suje taenost oblika koja odgovara kvalitetu ITS"""- cak i kada je za tsenost mera
rukavca predviden kvalitet grublji od IT5; to se radi kada nepravilan oblik rukav- Pravila 0 obelezavanju mera sa
ca more izazvati jake deformacije unutl"aSnjeg l~z.unog prstena) poremetiti oblik tolerancijama nalaze se u JU S M.
putanje kotrljajnog tela, -poveCati trenje pa skratiti AO.080j1956. ToIerancije se obe-
vek lciista. Propisivanje tolerancija za tacnoS! oblika lei.avaju ili znacima po sistemu ISO
treba iz&egavati jer se tim:e znatno poveeavaju tros- ,,. ,, in brojevima van sistema ISO. Za
kovi prqizvodnje; osim toga, ¢esto je ~10 tclko nesistemske tolerancije je osnovno
proveravati tatnost oblika, naroCito dugaCkih sup- "t:)"O<> pravilo da se, bez obzira na znak,
Ijina [3, 5, 6, 9). gornje odstupanje belezi desno od
nominalne mere, gore, a donje -od-
I u medusobnom poloZaju geometrijskih osa L
stupanje desno od nominalne mere,
ili razlicitih ravni jednog istog elementa ne mo- dole; nekoliko primera nalazi se na
Ze se postici apsolutna taenost. To dolazi naro- SI. 3.31 - Propisivanje tolerancija potrebno sL 3.30, 3.32, 3.33.
titO do iuaiaja kada se isti element obradu;e oa SI. 3.29 - ObelcZavanje do- je za mere d, D i I. a za meru L nije potrebno
pustenog odsrupania e od Uobicajeno je da se, pri upo-
dye r3Zne maSine alatke. Na primer, geometrijske ose
krufue prstenaste ploce za cilindre preenika d koaksijalnosti paralelnih geo- trebi nesistemskih tolerancija, dobra
metrijskih osa Cilindara pre¢- mefa obelezava nominalnom merom, a 105a mefa ze!jenim odstupanjern od no-
j d, na ,I. 3.Z9, koje bi trebalo da budu u idealnom nika dido minalne mere; zato se, po pravilu, za unutrasnju merU (otvor) propisuje plus-
72 3. TOLERANClJE MERA 3.7. UPOTREBA TOLERANCIJA 73
-.,
{ =5°_0.1 _
,I tolerancija zbira svih delimicnih mera bila' hi jednaka 2ns kada hi odstupanje sva-
ke pojedine mere s bilo jednako. To bi, u ekstremnim slueajevima, mogio dovesti
JLL- Imm={,min+-lzminO.--___ ~l
_ _,,{~"""::o{"'m",,o,,,-,-·.cl'''~'''-'- - - - - - l
t1 1'".u,=IJrrW,-/2rrru; \
i
I-J,;""x:: iltrm-iZI1>ll'
I ti do znatne i neprihvatljive dezaksi;a1nosti otvora na nekorn udaljenom polozaju
od ravni n. Ispravno je da se tolerisane mere nanose ad jedne polazne ravni, ovde
ravni [I, jer su tada medusobna odstupan;a polozaja pojedinih osa tacno ograni-
tena pa je i sklapanje pIocR obezbedeno uz dopusterio odstupanje (51. 3.37). To
S1. 3.34 Zbir duiina sa toleraucijama SJ. 3.35 - Razlika duzina sa se dopusteno odstupanje proverava za najnepovoljnije stanje kada su ose i
tolerandjama
iednog i drugog otvora u suprotnim ekstremnim polotajima, kada precnik
-otvora do, prema svojim sopstvenim tolerancijama. ima najmanju meru, a
1z slike 3.34 izlazi da je tolerancija zbira tolerisanih duzina ravna zbiru po- precnik stabla zavrtnja d, takode prema svojim sopstvenim tolerancijama, naj-
jedinih toleranciia posto su ekstremi
vetu meru. To stank prikazano je na sL 3.38, Ne treba, ipak, racunati s tim
lmax = llmax + l'!lnax = 110~o,3 + 50+ 0 •2 = 160+0,5 da ce se u stvarnosti jednovremeno poklopiti svi najnepo¥oljniji ekstremi,
kada se ima u vidu Dna StO je receno U odeIjku 3.4 ~Zazori« i kada se zna da
lmin = i1min + i 2min = lIO- o,2 + 50-0,1'= 160_ 0,3
74 3. TOLERANCUE MERA 3 ..... UPOTREBA TQLERANCI.Y A 75
radnik, pri izradi pojedinih delova, uvek nastoji da izbegne ekstremne mere da manju standardnu toleranciju T <: T'. Najzad treba, na isti nacin, nati toleranciju
ne bi doslo do toga da na njegovu stetu, zbog prekoracenja granicnih mera. izra- za stablo t Z l', gde je f = T'" - T. Taka Sll utvrdeni kvaliteti za otver i srab-
deni predmet bude odbacen kao neispravan (otpadak, skart). 10. u sistemu ISO.
Pri izboru polazne ravni treba voditi raCuna 0 tome da uCvrlcivanje predme- Radi iznalazenja potrebne polozajne oznake za stablo polazi se od uslova
f; ~ J min pa se traii u tablici 3.2 jednaka iIi prva veta standardna vrednost za
ta radi izrade i merenje predmeta bude lako. Polazna ravan ne sme da bude su-
vise udaljena od mesta do kegs se meta proteze posto bi tada taenost merenja .e, s tim da bude jednovremeno ispunjen i uslov
bila umanjemi. (s1. 3.30 i 3.37). Za duie e ~ Frnax - (T + [)
predmete potrebno je uzimati po dve
iIi viSe polaznih ravni za merenje [9, Tako se utvrduje poiozajna oznaka koja zajedno sa ranije nadenom oznakom za
10). kvalitet potpuno definiSe vrstu naleganja, u sistemu ISO.
Delove istog elementa jednakog no-
minaJoog preenika, a nejednakih kva-
liteta taenosti i nejednakih osnovnih od-
stupan;a treba po mogucnosti odvojiti,
I
npr. plitkim, uskim Zlebom (s1. 3.39).
\
81. 3.38 - Najnepovoljniji je polozaj za
~LF-B-J~
81. 3.39 - Ddovi ne;ednalcih
sklapan;e kada je precn.ik zavrtnja l1aj- odstupanja i kvaliteta. odvojeni e
Yea (dmax), kada je precruk otvoIa naj- ilebom
manji Cdomm), i kada je ekscentrienost
otvora najveta (emax) I
S1. 3.40 - Prikaz podataka za saobraia- S1. 3A1. - Podaci uz primer 3.4.
Ekstremni zazori ill zadori, potrebni za sklop dvaju delova, mogu biti ne- vanje nesistemskih tolerancija sistemu
sistemski propisani, tj. izraieni brojevima - bilo na osnovu proraeuna gde je ISO
to moguce, bilo na osnovu slobodnog izbora, a u skladu sa funkcijom sklopa.
Cesto se, rnedutim, postavlja zahtev da tolerancije i odstupanja koji obezbeduju Kada su skokovi izmedu susednih velicina u tablicama 3.l , 3.2 i 3.3 veliki,
tako propisane ekstrernne zazore iii zadore ne budu izraieni brojevirna, tj. nesis- ne- mo:te se, pri saobrazavanju tolerancija sistemu ISO, uvek naCi pogodna yrsta
temski, vee _po standardnom sistemu ISO. Tada je, dakle, zadatak da se nadu naieganja; tada se iii mora donekle odstupiti od proracunatih ekstrema zazora
oni kvaliteti i one poioiajne oznake po standardnom sistemu tolerancija, koji ce iii zadora ukoliko je to prihvatljivo s obzirom na funkciju sklopa i izradu i mere-
dati veliCine zazora iii zadora najbliZe propisanim veiicinama. Pri tome treba da nje sklopnih elemenata" iii se mora odustati od upotrebe toleranci;a po sistemu
bude zadovoJjen osnovni uslov da na;veei zazor Hi zador po sistemu ISO ne ISO, iIi se mogu menjati odnosi medu kvalitetima, iii se, najzad, maze menjati
bude veci od najveeeg propisanog zazora ill zadora i da najmanji zazor ili zador sistem podeSavanja pa Cak preCi i na proizvolini sistem podesavanja (v. od. 3.5).
po'sistemu ISO ne bude manji od najmanjeg propisanog zazora ili zadora, tj.
Pr£mer 3.4. Za sklop delava prema 81. 3 Al treba proveriti ekstremne ve-
fmax Z r r
max i !mio ;;;;J'mifl; ovde su tnU f'min propisani zazori, afma~i f min za-
Heine aksijalnog zazora f ko; i ne sme da prek.o raCi 1 mm, niti da postane
zori dobijeni saobrazavanjem tolerancija standardnom sistemu ISO.
negativan.
Postupak je za saobraiavanje nesistemskih tolerancija sistemu tolerancija
ISO (51. 3.40) ovakav: . im3Jf. = 200 + 0,4 - -10_ 0,05-18°_ 0,3 - 10 _ 0,05 = + 0,4 + 0,05 + 0,3 +
Najpre treba odrediti zbir tolerancija otvora i stabla po obrascu T'r: = + 0,05 = + 0,8 mm
T' + " = F_ - From (v. od. 3.2) Zbir tolerancija treba pDdeliti na otvor
i stablo pa, aka je npr. usvojen sistem pode$8vanja .zajedniCki otvor«, nalazi !mln = 200 - 10 ~ 180 - 10 = O.
se potrebna tolerancija OrYora iz izraza
Proveravan;e pokazuje da su, pri propisanim toierancijama, postavljeni us-
T> '" (0,4 .,. 0,6) T>. = (0,4 .;. 0,6) (frna - f m;n) lovi zadovol;eni.
zavisno od toga da Ii se predvidaju jednaki iIi ne;ednaki kvaliteti otvora i Primer 3.5. Potrebno je proveriti da Ii C~ se moei skiopiti kuCiste na sl.
stabla (v. tabl. 3.4). Zatim treba u tablici 3.1 potraZiti jednaku iIi ptvu 3.42 sa jednorednim kuglicnim leziste:n (d = 50 mm), sa prstenastim osloncern
76 3. TOLERANCLTE MERA 3,7 UPOTREBA TOLERANCUA 77
i sa elasticnim uskocnikorn (Zegerovim prstenom) propisanih mera i da Ii ce 2 d'min = 100 - 0,054 - 50 + 0,1 = 50- O~154
biti ispunjen uslov da tolerancija zazora f ne prekoraCi dopmtenu velicinu
b'min = 24,923 rom
T'I1 = 0,75 nun predvidenu S obzirom na mogucnost sklapanja i S obzirom na
dopustenu deformaciju elasticnih ;ezicaka liS- a za ekscentricne omotaee je
t kocnika.
Pojedine mere:
dma,K = d'max +e= 25 + 0,2 = 25,2 mm
dmin = a'min - e = 24,923 - 0,2 = 24,723 mm
sirina lezisnog prstena B = 20 - O~12 mm,
debljina prstenastog Tolerancija debljine iznosi
osionca, hl = 3,5 - OJ06 mm, t=bmax-bmin=25,2-24,723=OA77 mm.
""
otvor«, a predvideni su, npr., jed-
Tn imn - frnin + tD + [hI + lJ,2.
'""
= = [1
naki kvaliteti tacnosti sklopnih ele-
B gde je t, sa odgovarajucim indeksom, tole- menata.
----
51. 3.42 - Podaci uz primer 3.5
raneija svakog pojedinog elementa; zamenom
meta dobija se iznosi
Zbir tolerancija otvora i stabia
0
"'
.".... ~
H8= ....
"
To ~ 0,25 + 0,12 + 0,06 + 0,06 ~ 0,49 rnm. T'+t' = T'n = c'rnax-C'rnin = S1. 3.44 - Podaci uz primer 3.7.
= 196 - 94 = 1021'.
Posta je uslov T" ~ Tn' a posto je ~_ ovom slueaju 0,49 < 0,75, izlazi da
je postavljeni uslov lspunjen, ' Za jednake kvalirete otvora i stabla nalazi se tolerancija Otvora T' ~ O,5T'n =
Za dopusteni zazor pri montazi fmin = 0,15 mm iznosila bi duzina udublje- 0,5.102 = 511' pa se iz tablice 3.1 za nominalni preenik 70mm nalazi najbliia ma-
~al . nja ve1icina T=46,u sto odgovara osnovnoj toleranciji ITS za otvor. PostO BU kva-
Uteri otvora i stabla jednaki~ i za stablo se privremeno usvaja osnovna tolerancija
Bmax + h Irnax + h2max + !min = 20 + 3,5 + 3 + 0,l5 = 26,65 rom ITS; to izlazi i iz ovoga:
lmax = I min+ tl = 26,65 + 0,25 = 26,9 mm t' = T'fl - T = 102 - 46 = 56p.
pa je duzina udubljenja 1= 26t ~;~5 tum iIi, ako se jer je t = 46# opet najbliZa manja velicina po tablici 3.1-
ieli. da se taj nominalni bra; uskladi sa standardnim Za. utvrdivanje polozaja tolerancijskog polja, odn. poloZajne oznake, treba
brojevima (tab!. 2.1), bila bi duzina udubljenja I = da budu zadovoljena ova dva uslova:
= 26,5 +0,15 mm.
-l- 0,4
s $;; C'min +T i B < C'mlllt - t
Primer 3.6. Potrebno je odrediti na)vecu. i naj- da ne bi ni najrnanji StvarID zador cm.in bio manji od najmanjeg pr.oracunatog za-
I manju debljinu cevi prema sl. 3.43 i toleranciiu njene dora If m' ni najve6i stvarni zador Cmax veci od najveteg proracunatog zadora c'max·
Zam~nom numeriCkih vrednosti dobija se
~1~"";.;:JJ
debljine kada je pri izradi dopustena najveca ekscen-
trienost oruotaea e = 0,2 mm.
1z tablice 3.1 se dobija da je 100h8 = 100- s ;;;; C'min +T= 94 + 46 ~ 140"
!-S0.;.i - 0>054 mm i SORIO = 50+ 0,1 mm pa bi za koncen~
uicne omotace bilo s <' c'mu - , = 196 - 46 ~ 1501'.
Sl. 3.43 ~ Podaci uz 2 O'maJ< = 100 - 50 = 50; Prema tabIici 3.2 za nominalni preenik 70 mm oba ova uslova zadovoljava
primer 3.6 Small = 25 mm poloza; tolerancijskog polja oznake X ~er je za taj polota; c = Ed = 146,u.
3.8. IZBOR VRSTE NALEGAN.TA 79
78 3. TOLERANCIJE MERA
Prema tome) nepokredjivi sklop 0 kome je rec bite u sistemu ISO ovako dicamaj leiista klipnjaca; sklopovi ekscen-
obeleiien: 070H8/x8. Ekstremni su zadori toga sklopa: c_ = 192p i cmin=l00,u; tara i ogrlica,
oni zadovoljavaju postavljene uslove, a neznatno se razlikuju od proracunatih H7/h6, pomerljivi zupcaniei i spojniCe na vratilima;
zadora. - Sklop e;70H8/x8 nalazi se i medu preporuCenim vrstarna naleganja lezisne posteljice praznohodih (jalovih) kais-
(tabI. 3.4). nika na vratilima; leiisne posteljice klipnih
Razlike izmedu ekstremnih proraeunatih zadora i ekstremnih zadora koii osovinica; prstenovi za podeSavanje polozaja
odgovara;u usvo;eno; vrsti naleganja po sistemu ISO iznose elemenata na vratilima (polozajnici), izbocine
za centrisanje u udubljenjima spojnienih po-
C'm~l( - Cm~ = 196 - 192 = 4.u lutki; spoljasnji prstenovi kortljajnih le:'tista
u kuCistima, zaptivni prstenovi na vratiIima.
Cmin - C'min = 100 - 94 = 6#. lezista dugaekih transmisionih vratila, vratila
H8/d9, (D9/h8)
DlO/h9 dizalica i poljoprivrednih masina; lciisne pos-
teljice praznohodih kaisnika na vratilima; zap-
3.8. IZBOR VRSTE NALEGANJA tivaCi vratila,
H8/f8, (F8/h8) leiista kolenastih vratila i vratila sa vise -os10-
Na izoor vrste naleganja bitno utice namena, odnosno funkcija sklopa. Ali naea; lez.ista vratila eentrifugalnih pumpa, zup-
De sarno funkcija. Ima i drugih cinilaca koji su iste toliko znacajni pri biranju canih pumpa i ventilatora; yodice ventiIskih
vrste naleganja; to su: mogucno5t i podobnost za sklapanje elemenata, moguc- vretena u motorima sa unutrasnjim sagore-
nost i !roskovi za izradu i merenje elemenata, osobine materijala i hrapavost sklop- vanjem; yodice ukrsnih giava i klipnih poluga;
nih povrSina e1emenata. Konaenu odluku 0 izboru vrste naleganja treba doneti ~ klipovi i razvodnici u cilindrima; pomerljivi
sporazumno sa fabrikom kOjoj ce bin poverena izrada elemenata. Spojnieni prstenovi na vratilima;
Sve vrste naleganja mogu biri uskladene sa aba standardna sistema pode w
H8!h8 prstenovl za podesavanje polozaja elernena-
savanja: i sa sistemom zajednickog otvora osnovne polotajne oznake H i sa sis- ta na vratilima (polozajnici); elementi koji treba
temom zajedniCkog stabla osnovne poloiajne oznake h. Izabrane vrste sklopova, da se lako pomeraju uzduz vratila: pomerIji-
po moguenosti, treba da budu u skladu sa preporukama JUS M. A1.120/1955 i vi zupcanici, glavCine iskljucnih spojnica, kais-
JUS M. AI. 140/1955. Prilikom utvrdivanja vrste naleganja treba, takode, imati nici, rueiee, mene krivaje,
u vidu i netacnosti U ostvarivanju tolerancija) tj. &toleranci;e w}erancija«3 pome~ H9/e9; E9/h9, lezista vratila za dizalice i poljoprivredne masi-
nute U ode1jku 3.4. E9/h8 ne i za dugaeka transmisiona vratila, posteiji-
cc:; praznohodih kaiSnika na vratilima, izbo w
~"'c
2
r; CQ d
gde je C konstanta zavisna od uslova u radu i od dimenzija lefiSta. Iz ~ve pribli:Z-
ne jednacine-izlazi pravito: ukoliko je veCa ugaona brzina obrtanja vretila, ukoliko
je yeti precnik rukavca i ukoliko je manji specifieni (srednji) pritisak, utoliko je
potreban veti zazor, i obrnuto. K90 prva orijentacija pri projektovanju kliznih
leiista mogu poslUZlti ove preporuke za izbor srednjib tre1ativniht zazora ¥ = II d
[12]:
'IjJ = 2.10- 3 -7- 3.10-3 za 'lJ> lOm/s i p < 0,4kNJcm2 1
200
/
1
7171//.
1---+--+ .... /; '7)7 II /
~ 1,5.10-' -:- 2,5.10'"
= O,7.l0- 3 -:- 1)2.10- 3
za v> 10 m/s i p> 1,0 kN/cm t ,
za 1J < 2 m/s i p < 0,6 kN/cm"~
= 0,3.10'-3 -:- 0,6.10-3 ~ ".-za 1) < 2 mJs i p > 1,0 kN/cm2,
1
gde je v = dwl2 periferna brzina rukavca. Na osnovu podataka u tablicama 3.1,
II/I/V 3.2 i 3.3, odnosno pomocu dijagrama srednjih zazora(sl. 3.45)~ moZe se nati sred-
nji zazor f i odgovarajuca vrsta naleganj~ pa ne osnovu proveravanja hidrodinami-
eke moci nosenja i temperature lclista, i posle eventualne korekci;e ekstremnih
zazora, definitivno usvojiti vrsta nalegan;a u skladu sa uslovima rada leZista [6,
12, 13, 14, 15).
Osnovni je uslov za utvrdivanje vrste nalega-
nja kliznih leimta i drugih sklopova sa zazorom da
fabrikacioni zazeri budu tako propiseni da radni
zazori zadovolje funkciju (v. 00. 3.4).
Za sklopove elemenata izlofenih· habanju po-
nekad je korisno birati finije kvalitete tacnosti me-
ra da bi radni zazori ostall u dopum:eIlim grani-
cama i posle izvesne pohabanosti u toku vremena;
takvi e1ementi treba cia budu pristupaCni radi la-
ke i brze zamene.
Deformacije pod uticajem mehanickih na-
prezanja mogu promeniti fabrikacione z~or~.
SL 3.46 - Defonnacija zbog
Takav je primer prikazan ne 81. 3.46: zbog utisln- zadora utiee na zazor u le-
vanja leili.ne poste1jice spoJjasnjeg preCnika D u tHtu
. I trup leZista uz izvestan zador smanjice se unutra-
snji preenik d, a fabrikacioru zazor f pretvorice se u manj.i montafui zazor f M'
I I
~·O~--'M~~30O-~50o-~80,--1~20n-'1~80,-'2~50--"3k5--~400
Smanjivanje pfeenika d, u mikrooima. moze se proraeunau po obrascu
do do do do do do do do do do
2
Lid = - p·d·IO'£.u)
i· 78 30 50 80 120 180 250 315 400 500 E [1 - (d/D)']
1
d[mmJ~
Sl. 3.45 S>:ednji zazori 1m U zavisnosti od gmpa precnika d za nekoliko preporucenih vrsta
gde ie:
labavih naleganja E [kN/cm'] - mod,ul elasticnosti materijala posteljice,
82 3. 'rQLERANCI.tE MElU. 3.8. lZBOR VRSTE NALEGAN.JA S3
p [kN/em'] dodirni pritisa'k pri odredenom zadoru c koji se odredu;e pa se na osnovu toga moze prema najrnanjem fabrikat.'ionom zazoru imiu odrediti
prema uputstvima U odeljku 4.2.3, najmanji radni zazor !Emim ill obrnuto, prema zeljenom radnom zazoru !Em;n
D, d [em] - pfeenici prema s1. 3.46. potreban najmanji fabrikacioni zazor fmin; '[Q isto vazl i za fmar:., odn. iEmax (v.
primer 3.8)-.
Promenu preenika d treba proveravati za abe ekstremne velicine zadora c, Neizvesna naleganja. Neizvesna nalcganja elemenata u sklopovima mogu dava-
odnosno dodirnog pritiska p (v. primer 4.2). ti bilo zazore bilo zadore; to zavisi od stvarnih mera postignutih pri izradi.
Deformacije zbog zagrejanosti izazivaju promene fabrikacionih zazora, Pri Pri biranju vrste neizvesnog naleganja mogu posluiiri ova opsta uputstva:
odredivanju promene ZRZOfS zbog toplotnih deformacija obicno se, raw upros- Neizvesna naleganja Hi; i Hjk, odnosno Jjh i K/h, bliZa Sll po zakonu ve-
cavanja raeuna, usvaja pretpostavka .da je temperatura U 8VakOj tacld e1emenata rovatnoce labavim naleganjima postO im je srednji zazor pozitivan (s1. 3.48), a
jednaka j cIa se zbog zagrejanosrl veliCina nominalnog precnika menja, a visina
tolerancijskog polja ne menja (s1. 3.47). Strogo uzevs.i menja se visina tolerancij-
skog poija, mada vrlo neznamo, a temperatura clemenata leEms nije jednaka u
svakoj taW i menja se u aksijalnom, radijalnom i tangencijalnom pravcu po peri-
feriji [16]. 0
I \
----- ,
H7/i6 J711)§..
I
Promena precnika racuna se po poznatim obrascima:
za rukavac Lld ~ a, (3, - 3 0) d.IO' [.u]
a, (3,- So) D.IO'
0 ..,
I
.- f-
H71k6 K71h6
,.
'H71m< ~7Ih~
i za otvor leZ.ista LlD ~ [.u],
I
I
I , -
gde su: d, D [em] pi-eCoici rUkavca,.SLctrl.osno otvora leZista, ,.- . -20
I H7In6 ~
I
.9-1 [0C] radna temperatura rukavca,
-4 0 I I I !
I
3-2 [<>C] - radna temperatura IdiSta 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400
So [0C] o,novna (spoljnja) temperatura; S, ~ 20° C, do do do do do do do do do do
a1 [IrC] - koeficijent Iinearnog sirenja rukavca, 18 30 50 80 120 780 250 315 400 500
d[mm]~
all [1 rC] - koeficijent lineamog sirenja leZista.
S1. 3.48 - Srednii zazod 1m (i zadori) u zavisnosti od grupa precnika d za nekoliko preporucenih
Koeficijent linearnog sirenja pnolimo iznosi: za CeUk 11,5.10- 6 , za liveno vrsta neizvesnih naieganja
gvoZd:e 9.10-6 -:- 10.10-6 , za bronzu 18.1O~, za mesing 19.10-6, za aluminijum
23.10-'. neizvesna naleganje HIm i Hfn, odnosno M/h i N!h, bliza su cvrstim naleganjin:-a
Iz 81. 3.47 izlaze ovi odnosi: poSta im je srednji zazor negativan (zador); pri poredenju neizvesnih naleganJa
bolje je upotrebiti pojam l)negativni zaZOr« nego pojam DzadoR
1m'm - Lld ~ iamJn - LlD Neizvesna naleganja H/j ill J fh pogodna su za sklopove e1emenata koje treba
1m.. - Lld =1...... -LlD povremeno razdvajati iIi skidati bez napora, a ostale tri vrste neizvesnih naleganja
za sklopove koji mogu biti umereno evrsti kada je, radi ostvaienja medusobne
nepokretljivosti elemenata, dovoljan. minimalan dodirni pritisak, odnosno otpor
§§§§§~3 protiv klizanja na dodirnim povrsinama; kada se ieli da se sa neizvesnirn nale-
E==-::;'==3 '- ganjima obezbedi prenosenje obrtnog momenta, potrebno je sklep osigurati pro-
U~E~~~~[ tiv re1ativnog pomeranja delova, npr. klinovima.
H7/n6, N7fh6 skiopovi zUpCanika i vratila, spojnica na zavdetku vratila, cizan pribor za merenje mogu poslufiti i kvaliteti 5, 6 i 7. Kvaliteti 12 do 18 sluze
zupcastih venaca (bandaZa) i trupova zupcanika, zasebnih
za propisivanje tolerancija za mere poluproizvo~ i za 'nesklopn~« mere e:~enata
krivaja 1 vrarila, leziSnih posteljica u glavcinama tockova pri grubl;oj izradi - npr. za precutne toleranClJe; tu su uobiCaJene polozaJne oz-
i trupovima leiista optereeenih jaCim uzdufuim silama. Mke tolerancijskih poti.: h, j, 10, H, J, K, i N (Jus M. Al.111/l955).
eVTsta naleganja. Sklopovi elemenata preporucenih vrsta evrstih naleganja Osnovna je preporuk:a pri izboru tolerancija da se teZi ka ~o grubljim. ~v~
(Hlp . .. H/ze i P jh ... ZC/h) imaju uvek zadore i upotrebljavaju se kada je po- Htetima ..:.... sve do dopustene granice koja jos uvek obezbeduje lSpravnost ill Sl-
trebna evrsta, nepokretljiva veza izmedu e1emenata. Po pravilu je otpor pronv gurnost funkcije sklopa. Izrada ele-
relativnog klizanja elemenata, proizveden npr. utiskivan;em vratila U otvor glav- menata finijih kvaliteta zahteva skup- 8
Cine pomoeu prese, dovoljan da se prenese odredeni obrtni momeht bez ikakvog lje i preciznije ma8ine aiatke i preciz-
i I
posrednika. Ipak, kada se u .radu mogu ocekivati jake deformacije elemenata i
popu8tanje dodirnog pritiska jzmedu elemenata, potrebno j.e vezu osigurati kakvim
niji pribor za kontrolu mera. Za izradu I ¥Tsl
elemenata finijih kvaliteta i za njihova
posrednikom, npr. k1inom. 'lJkoliko je zador jaci, utoliko je veza cvrsca.
Za neke vrste preporucenih evrstih naleganja na1azi se u tabBci 3.5 pregled
srednjih zadora. Srazmerno vel ike razlike u srednjim zadorima preporucenih
merenje potrebno je duZe vreme; na
51. 3.49 naveden je primer uticaja raz-
licitih kvaliteta na vrerne potrebno za
..I\!~r--ITS
TlO
,
fTl2
izradu brusenih osovinica jednakih
TABLICA 35 razmera i drugih karakteristika [8].
Pri kontroli mera pojavljuje se, po
Srednji zadori em preporucenih cvrstih naleganja pravilu, vise otpadaka kada su u pi-
- S
(u mikronima) 0 0,05 0,10 0)5 {),20 0,2
tan;u finiji kva.liteti. Zbog svega toga
-----"---- ---- ----- cena roste kada je propisani kvalitet t [mm}--
Grupe p.reCnika u milimetrima tacnosti finiji; primer zavisnosti cene S1. 3.49 _ Zavisnoot vremena abrade
proizvoda od velicine tolerancije, tj. to od taleranci;e t
od kvaliteta tolerancijskog polja pri- . .' ....
VISta naleganja 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 kazan je na s1. 3.50 [17]. - Ukoliko je proizvodn)a masovnlJa, utoliko Je utica}
do do do do do do do do do do kvaliteta na cenu proizvoda slabiji.
I. 30 50 80 120 180 250 315 400 500 Prilikom utvrdivanja kvaliteta taenosti uvek treba imati u vidu i opremu
I fabrike kojoj je poverena izrada elemenata. ¥
ta i po obavljenom sortiranju pO grupama, medusobno sklapa;u elementi otvora 1. - da tolerancije i jednog i drugog elementa budu jednake, tj. T = t,
grupe 1 sa elementima stabla grupe 1, elementi otvora grupe 2 sa elementima stab- 2. - da broj grupa N bude jed-
la grope 2 itd, Posledica je takvog sklapanja sman;en;e najveteg zazora od Jmax :;=; nak za oba tolerancijska polja, tj. da
= T + t + e na fo malt = To +to + to, poveeanje najmanjeg zazora od linin = bude TIN- = tIN = To = to; Za zeljenu
= e na 10 min = ~o i smanjenje tolerancije zazora od Tn = f tnIIX - f min = T + t nR toleranci;u zazora T nO iznosi broj grupa
Tno = fomaK - io min = To +to; oVO poslednje je i cilj odabiranja. h-
3. - da odstupanja od pravil-
nog geometrijskog '-oblika budu U ok-
viru sitnijih, grupnih tolerancija i
4. - da kvalitet obradenih po-
vliina bude u skladu sa sitnijim grup-
nim tolerand;ama {v. od. 3.8.5 Kva-
litet sklopnih povdina).
fl-
I
,
4
i
3
II!
Osim toga, trebalo bi nastojati da
broj -elemenata otvora i e1emenata stab-
la U odgovarajucoj grupi bude podjednak
posto bi svaki viSak rna kojega sklopnog
elementa U istoj grupi predstavljao ot-
padak. Sl. 3.52 - Prikaz mogucnosti za
sklapanje elemenata putem odabi-
Finiii kvaliteti mogu se ponekad iz- ranja izmenom osno\-TIog odstupanja
beci upotreborn elasticnih umetaka, npr.
umetanjem talasastih.._elastienih tolerancijskih prstenova meau dodirne povrSine
elemenata u sklopovima sa zadorom [l8~ 19}; v. s1. 4.1 -D, E.
51. 3.51 - Prikaz moguCn()$ti za sklapanje elem~ta putem odabiranja podelom toler,mcijskih
polja na grope (j'l = f 0'1. = fo~ = f Of.)
3.8.2. SKLAPANJE
Kada se tell da se, prema prethodnom objasnjenju, primeni natelo odabi-
ranja radi postizanja manjih tolerancija zazora Tno UZ sitnije tolerancije To i tOI Pri izOOru vrste naleganja potrebno je voditi racuna 0 mogucnosti sklapanja
potrebno je da se za fabrikaciju propiSu tolerancije i 0 uredajima za sldapanje (presama. rucnim i montainim cekiCima itd.). Glavne
teSkoce pri skiapanju potien od nepodesnog polozaja sklopnih elemenata ili od ve-
T = NTo i t = Nco liCine sUe potrebne za. sklapanje. Ukoliko se IDaSina iii uredaj ne mogu potpuno
i osnovno odstupanje sklopiti u fabrici, korisno je da se'prilikom konstruisanja slozenih sklopova i pod-
N-l skIopova predvidi mogucnost da se sto veti broi sk!opov,a, naroCito Cvrstih sklo-
e=£"o---t, pava, ostvari u radionid odn. U fabrici~ a ne na mestU gde ce masina iii uredaj biti
N
postavljeni i iskoriscavani. U fabrici sklopovi mogu biti ostvareni i bolje i jef-
gde je eo fiktivno osnovno odsrupanje koje bi odgovaralo postavijenom za~ tinije.
datku.
Najlakse je ostvariti sklopove sa zazorom, tj. sa labavim naleganjem. Za vrstu
Ukoliko bi se Ze1elo da se i u sklopovima ostvarenim na opisani naein, putel!l naieganja H/h e1ementi se lako mogu rukom sklopiti kada su im sklopne povrs-ine
ooabiranja, postigne najmanji zazor f min, trebalo hi promeniti poloza; jednog to- podmazane. ~
lerancijskog polja prema nultoj liniji, npr. poloia; toierancijskog polja stabla kao Sklapanje e1emenata sa neizvesnim naleganjern iziskuje utoliko vise napora
na s1. 3.52. tako da donje odsrupanje stabla bude eJl.= Jmin + lo; to bi zah- ukoliko su zadori jaci. Naleganja Eli dopustaju da se elementi sHope rukom uz
tevalo izmenu velicine osnovnog odstupanja od nuIte linije i utvrdivanje nove mali iii umeren napQr Hi uz vrlo lake udarce drvenim cekicem. Sklapanje eleme-
vrste naleganja.
nata sa naleganjem Hfk ostvarljivo je uz umerene udarce rucnim eekicem. Nale-
Dc. bi se mogio ostvariti sklapanje elemenata prema naceiu odabiranja, ganja HIm zahtevaju da se pti sklapanju e!emenata upotrebe jab udarci rucnim
neba da budu ispunjeni ovi uslovi: cekicem, a za naleganja H/n potrebna je u najmanju ruku fuena zavrtanjska -presa.
88 l. TOLERANCIJE M£RA 3.B. IZBOR VRSTE NALEGANJA
89
Sve ovO sto je receno odnosi se us llobicajene, preporucene vrste naleganja. Po- TABLICA 3,ti
trebuo je ipak naglasiti da i razni drugi Guioci utieu na mogucnosti sklapanja. Kvalitet i naan izrade
Na primer, sklopovi u unutrasnjosti kuCista masina tcie se izvrsuju jer je ponekad
nemoguce uneli U kuciSte montazni ceki' iIi rukom, u neudobnom polozaju, stvo- O¢ta oblast Op~ta oblast
riti dovoljnu silu za sklapanje. ~ Utoliko je lakse sklopiti clemente ukoliko su primene
NaCin izrade Nacin izrade
primene
deformabilniji. Elementi su deformabilniji kada Sll tanji, kada su od istegljivijeg E
materijala i kada im je sklopna povrsina hrapavija.
Za sklapanje elemenata sa cvrstim naleganjem potrebne su masinske prese,
iii uredaji za zagrevanje ili hladenje (v. od. 4. Stezni sk1opovi).
SpoljaSnje povrsine
(osovinewstabla) .
"•>
I
U nutnWnje povdine
(otvodwrupe)
"
2 ! prov}acenje,
GIa&n;e (lepovanje,
honovaw
Kontrolna raevasta
merila, merni prs w
PrilikQffi biranja tolerancija s obzirom na izradu i merenje treba voditi ra~ vidu cepa n;e) tenovi
cuna 0 mnogim Ciniocima: 0 polaznoj raVTIi za obe1ezavanje mera, 0 naCinu iz- I
rade) 0 vrsti i tacnosti masine alatke, a mogucoosti merenja i 0 tacnosti pribora Pribor za taeno 3
za merenje, a kolicini delova koji treba da budu izradeni [2, 6, 7, 9, 1OJ. merenje " " "
Precizni instruml!htV. Bnrlen;e , ..
Brusenje, fino raz w "Precizna mehani w
3.8.4. Mt\IERI]AL nprecizna mehanika" vrtanje, provlaeenje lea", delavi predz-
nih instrumenarR
Sistem standardnih tolerancija primcnjuje ~s~ uglavnom na elemente od me-
Precizni delovi ma§i- Fino struganje, 5
ta18. Propisane tolerancije se odnose oa osnovnu radionicku temperaturu od 20 0 C na, spoljni precnici bruknje " "
na kojoj se komrolisu mere. Izbor radioniCkih tolerancija zavisi i od osobina metala, kotdjajnih leiHta
narocito od njegove defarmabilnosti pod uticajem mehanickih naprezanja i top-
lotc. Veliku painju _treba obratiti na izbor tolerancija za sklopove elemenata od 6 Fino struganje, Precizni delovi rna-
" " , brusenje, razvrtanle llina, unutraSnji
raznorodnag materijala zbog nejednakog ponasanja pri promeni temperature ili preenici kotrljain.i.h
7
naprezanja. " " lezista
JUS M.AO.065/1964 sadrZi nove propise 0 oznacavanju kvaliteta povrsina. Objas- presovani deIovi
I
I'
njenja i podaci 0 pojmovima koji se ocinose na kvalitet abrade povrSina nalaze se
u JUS M.Al.020, JUS M. Al.021, JUS M.AI.023, JUS M.AI.024 i JUS M. Val;oni, rov,oi i liveoi Kovan;e u kalupu, 15 Kovanje u kalupu. Vaijani kovani i
Al.025/1964. delovi livenje u kokilama 16 livenje u kokUama liveni deIovi
Prema JUS M.AL021 ima 14 klasa kvaliteta obrade pa se brojevima 1 do 14 I I
! >250
• 80~250
D • 18+ 80
ITS 6
ITS,6 7
9,10
9 10,11
10 11,12
IT5,6 7
7,8
8,9
8 11
12
13
12,73 15,16
13,1, 15 16
1,,15. 76
T'n = f'max - i'mi n = 134~4 - 54,4 = 80,u
.~~,
25,iX I-- uslova e = froin 6 1'min' Tome uslovu odgovara po-
12,se I-- 1/ lozajna oznaka e za koju je e = 60 > 54,4.u.
6,](}( 1--
/' Nadenim ve1iCinama najvise odgovara prepo-
[17' -
va: I-- -Yj /
..
!
Iutena vrsta nalegan;a H7/e8, tj. 0 80H7je8. Po-
lozaj tolerancijskih polja prikazan je na s1. 3.54.
1,600 -..
;7 Ekstremni su fabrikacioni zazon i max = 136ft i f min = S1. 3.54 Podaci uz pri-
It).er 3.8
M"' = 60ft. Proraeunski radni zazori iznose
,/ , I
0,.0
/'
, fEmn = 1m" - + LlD =
Lld 136 - 64,4 + 40 = Ill,6,u
0
S1. 3.53 - Veza iZlriedu kvaliteta tafuosti men i povrSlltske hrapavosti . 3.9 LITERATURA
Primer 3.8. Rukavac vratila nominalnog precnika d = 80 mm obrce se u le- 1. Vladimir Farmakovski: Ma§inski elementi. I OpSti deo. Uvod u proiektovanje masinskih
zistu od livenog gvozda; lclls£c je slobodno u sirenju. Proraeunom su u!vrdeni delova. Beograd, 1940.
potrebni ekstremni radni zazori f'Ema>:. = 110p i f'E.min = 30,u. Prema proracunu 2. PavIe Stankovii: Ma§ine alatke i industrijskaproizvodnjama~ina-, III-l sv: Merenje i kon-
trola. Beograd, Naucna knjiga. 1954.
ocekuje se stacionamo. te..rnperatura vtatila -$1 = 90" C i }ezista 3 2 """ 70° C. Po-
3. B3UlMosa."4eHReMocn. H TeXHHQeC1(He H3MepeHHlt B MaUlHKocrpO(!HlflI. HaY"lllo-TeXHH'leCKl1e
trebno je odrediti fabrikacione zazore i vrstu naleganja u sistemu ISO. c60pmnt Ne 4. Moc:rrna, "Mau.rmtocrpoe}llle'~> 1964.
Proalena precnika vratila iznosi 4. Franz Findmen: Neuzeitliche Maschinenelemente. r Band. ZUrich. Schweitzer' Druck-
und Verlagshaus, 1950.
Lld = a1 (9 1 - Sol d· 10' ~ II,S' (90 - 20)' 8· 10-' .10' ~ 64,41' 5. Heinrich Brandenberger: Toleranzen, Passung tmd Konstruktion. Zurich, Schweitzer Druck-
und Verlagshaus, 1946.
a promena pfeenika lciista 6. Cnpaao'OmK MamlUiOCTp'OHTeIDI. TOM.4. MOCKBa, MalI!lH3~ 1963.
f. Milan TTbojeui~: Osnovi konstruisanja. Beograd, Savez studenata Masinskog fakulreta
LlD ~ a,(S, - Sol D· 10' = 10· (70 - 20) . 8 . 10-'.10' = 401' (skti.pta), 1964.
8. Johannes Ickert.' Das Genauigkeitswesen in der technischen Normung. Berlin -Gottingen
Najmanji doptiSteni fabrikacioni zazor je -Heidelberg, Springer-Verlag, 1955.
9. P. Leinweber: Taschenbuch der Langenmesstechnik. Berlin-Gottingen-Heidelberg,
fmin = !'Emjn + LId - LlD = 30 + 64,4 - 40 = 54,4ft· Springer- Verlag, 1954.
10. P. Leinweber; Toleranzen und Lehren. Berlin-Gottingen-Heidelberg, Springer-Verlag,
Najveei dopusteni fabrikadoni zazor iznosi 1948.
11. Tehnicar 1, maSinski prirucnik. Gradevinska knjig:!, Beograd, ! 965.
1'_, = 1'Em>< + Lld - LlD = 110 + 64,4 - 40 = 134,41'. 12. Quo Gersdorfcr: Das Gleitlager. Wien-Heidelberg, Bohmann-Verlag, 1954.
92 3. TOLERANCIJE MERA
13. ,IJOOP060JlCKUU, 3a6/1.lma(uu, MaK, Paa'lUK, 3pJ/UX: .I~CTaJIH 1IlallIHH. Mocl<sa - RHea,
Mamrn3, 1962.
14 . .a. H. PCUlemo8: JJ;eTalIH MRlUHH. MocKeR, "MallfHRocrpOemte", 1964.
15. Erich Falz: Grundzfige der Schmierteehnik. Berlin" Springer-Verlag, 1931.
16. E. Roemer: DeT Einfluss der Temperatur auf das Lagerspicl cines Gleitlagers. ~Konstruk:
tiou« 13 (1961); 5.262-267.
17. A. H. Schaafsma wui F. G. Willemze: Moderne Qualitatskontrolle. Philips Technische Bibli-
othek. Eindhofen (Holland), N. V. Philips' Gioeilampemabrieken, 1959.
18. Gg. Wehr und F. Schultes; Toleranzringe. ~Konstruktiom 5, (1953), Heft 2; S.50-52.
19. Gg. Wehr: Die Anwendung von Toleranz:ringen im Werkzeugmasch.inenbau. »Konstruk-
1
tiont 5 (1953)~ Heft 8; S. 263-265.
20. Dubbel's Taschenbuch fur den Maschinenbau. Berlin-Gottingen-Heide1berg, Springer
4. STEZNI SKLOPOVI
- Verlag, 1961. \
4.1. OPSTI PO]MOVI
····
~
w/,
--
A B c
/:::0
/./ .-
I
t-.
1
I
~;)/::;::/,::
D E F
51. 4.1 Prime.ri steznih sklopova
jacih obrtnih rnomenata potreban je klin. - Pritezanjem glavCine uz konusni deo ratura zagrevanja mora biti toliko visoka, odn. temperatura hladenja toliko ruska,
vratila pomoc:u zavrtnja (sl. 4.l-B) dobija se evrsta veza pogodna za prenosenje da zador iscezne neposredno pre sklapanja, tj. da se pojavi zazor da bi se sklapanje
slabijih obrtnih momenata, dok je za prenosenje jaCih obrtnih momenata potre- delova mogIo obaviti bez napors. Kada temperatura spotjasnjeg-dela opadne, odn.
ban klin; podciavan;e poloiaja u tangencijalnom pravcu je moguce (za vezu bez temperatura unutrasnjeg dela poraste do temperature okoline, posie izvrsenog
klina), izrada sklopnih elemenata je skuplja nego u prethodnom slueaiu. - Blag sklapanja, pojavijuju se naponi i deformacije elemenata i pritisak na njihovim
otpor protiv klizanja, dovol;an za odriavanje cvrste veze kotrljajnih leiista sa vra- dodirnim povr§inama, dakle isto ono stanje koje vlada i u mehaniCki presovanom
tilom, moze se postici utiskivanjem razrezanog konusnog sedla u otvor lezista na sklopu.
proizvolinom mestu vratila (s1. 4.1-(;); takvo fes.enje omoguc8va primenu grubljih Sklapanje zagrevanjem spoljasnjeg dela primenjuje se cesce, narocito zfl. sklo-
tolerancija skiopnih elemenata. - Primenu grubljih tolerancija omogucavaju i pove srazmerno vecih duzina (lId> 1). Treba izbegavati temperature zagievanja
elastieni tolerancijskl prstenovi (s1. 4.1-D) i elasticne prstenaste opruge (s1. 4.I-E); vise od 3500 C_ Sklapanje hladeniem unutrasnjeg dela primenjuje se, npr., kada
u oba ova slucaja potrebni su aksijalni osland za elasticne umetke.
je materijal spol;aSn;eg dela osetljiv na deformacije od zagrevanja zbog oblika ili
Sve opisane konstrukcije odlikuju se time Sto se veza elemenata moze lako sklo- materijala, iii kada treba da se sklopi unutrasnji deo malih dimenzija sa masivnim
phi iIi rasklopiti. spoljasnjim delom. Najnize temperature hladenja iznose _79 0 C (ugljena kiselina),
Cvrsta veza dvaju e1emenata moze sc, bez ikakvog posrednika, stvoriti utis- odn. -196 0 C (tecan vazduh).
kivanjem stabla U otvor manjeg preenika od preenika stabla, tj. prinudnim skla- Presovan sklop moze se stvoriti i kombinovanjem opisanih naCina kac po-
panjem delova izrad!!nih sa zadororn. Nastale deformacije - Sirenje otvora i skup- preeno-uzduzni presovan skiop, odn. kao mehanicko-termicki presovan sklop.
Ijanje stabla - izazivaju napone u elementima i pritisak na dodirnim povrsinarna Naprezanja elemenata u sklopljenom stanju mogu se nalaziti bila u oblasti-
njihovim (s1. 4.1-F). Takvi stezID sklopovi obicno se"zovu l)presovani sklopovi« el&$t,ienosti, bilo delimieno u oblasti elasticnosti a delimicno u oblasti plasticnosti,
i po naC:inu ostvarivan;a dele se na uzduino presovane sklopove iIi~ehaniCki bila u oblasti plasticnosti. .
presovane sklopove i na popreeno presovane sklopove Hi termlcki presovane U masibstvu se presovani sklopovi najceSce primenjuju za clemente cilin-
sklopove. Dodirni pritisak je priblizno ravnomerno podeljen po celoj dodirnoj dricnog oblika, ali ima i drugih oblika, narocito konicnih. Na taj naCin stvaraju
se cvrste veze zupcastih venaca sa trupovima zupcanika, turbinskih diskova sa
povrsini (s1. 4.Z; v. i od. 4.2.3). vratiiima, bandaZa sa tockovirna zeleznickih vozila, unutrasnjih prstenova kotr-
l;ajnih leZiSta sa vratilima; na taj nacin sastavljaju se delovi kolenastih vratila u
;ednu celinu itd. (s1. 4,4 i 4.5).
IHII~t Af;J
I
-j----- ~
•
. Sl. 4.5 - Kolenasto vfaci-
S1. 4.3 - Pripremni oblici e1emena~ Sl. 414 - Puin! zupeanik (venae cd bronze, trup 10 sastavljeno od delovll,
ta za presovanje (preporuke: ewin """
od sivog liv.a)
= 0,01 d + 2 mm; a = 10 .,.. 15°;
Sl. 4.2 - Presovani sklop {J = 60 + 90°; e~ = 2 + 3 mm) Odlike, su presovanih sldopova sto je izrada e1emenata prosta, 8to mogu da
prenose jake obrtne momente iii aksijalne sile, 8tO je napansko stanje elemenata
Uzduino presovan skIop ostvaruje se prinudnim utiskivanjem unutraSnjeg
elementa U otvor spoljaSnjeg elementa pomoCu prese (iii obrouto). Radi lakSeg uzduz. sklopa ujednaceno - izuzirnajuci krajeve, sto je obezbedena koaksijalnost
utiskivanja elementi treba da budu pripremljeni pre 8klapanja - prema podacima delova koji se sldapaju i sto nemaju posrednika kao sklopovi na sL 4.1 -A do E,
na 81. 4.3. Brzina utiskivanja ne treba da pre1azi 120 mm/min posto je utvrdeno a to znaCi uStedu u zapremini i materijalu.
da medusobna prionl;ivost slabi pri veCim brzinama, Posle izvrSenog presovanja
Presovani sklopovi imaju i niz nedostataka. Moe nosenja presovanog sklopa
potrebno je ostaviti skiop izvesno vreme da miruje da bi mu se naponsko stanje
nije moguce tacno odrediti racunom zbog tolerancije zadora i zbog raznih drugih
stabilizovalo pre· upotrebe.
uzroka; ona vremenom popuSta zbog promenljivih deformacija u toku rada, a
Popr«no presovan sklop moze se ostvariti Da dva nacina: iIi zagrevanjem smanjuje se posle ponovljenih rasklapanja i sklapanja elemenata otprilike do 15%_
spoljasnjeg elementa ili hladenjem unutraSnjeg elementa pre sklapanja. Tempe- Sklapanje elemenata je cesto teSka operacija - narocito kada su u pitanju dugacki
96 4. S'!'EZNI SKLOP(')VI
4.1. Op~1'I pOmoVl
97
j masivni delovi - i zahteva posebne ureda;e (prese, ureda;e za zagrevan;e iIi hla- Ukoliko je presovani sklop jednovremeno izloien i aksijalnim i tangenciiaI~
denje). Izrada elemenata presovanih sklopova mora biti t8cnija od izrade elemenata nim silama, treba rezultantnu sHu uporedivati sa sUom klizaoja. U takvom slu~
za druge oblike steznih sklopova - prema s1. 4.1. Prethodno naponsko stanje e1e-
menata, izazvano presovanjem, umanjuje sposobnost sklopa da primi korisno rad- caju mora bili ispunjen uslov FR = VFaz + Fez <: F kR -
no opterecenje. Opsti je izraz za moe nosenja presovaoog sklopa, bez obzira na pravac sile
(s1. 4.2):
Proces presovanja prikazan je na dijagramu (51. 4.6). Prilikom utiskivanja
F = Spp ~ ndipp [kN],
stabla U orvor povecava se preenik orvora, a smanjuje preenik stabla. U pOw
cetku presa savladu;e otpore elastienosti gde je:
elemenata (0-1), a pored toga sila pre-
sovan ja staIno raste zbog otpora nenja d[em] - precnik sklopa j
TABLlCA 4.1 Prema tome, za proveravanje moei. nosenja presovanog sklopa merodavan
je najmanji zadorJ odn. najmanji dodirni pritisak, a za proveravanje napona oaj-
Raeunski koeficijenti prionljivosti veti zador, odn. najveCi dodirni pritisak.
Uzduino preso~i sklopovi
4.2.2. DEFORMACIJE MIKROGEOMETRIJSKIH OBLIKA
Unut:J:'Unji deo C. ()S4S
Na s1. 4.7 prikazan je, u povecanoj razmeri, izgled uvek hrapavih dodirnih
..
Spolja~njj
Pp
deo C. 0545
O~O570.17*
0,054-:-0,22*
.
CL. 0400 SL 18
0.08-0,18** 0,07+0,12*
0,07+0,13*
CuSS Zn Pb
0,03...;.-0,01
0,05+0,1
AlCuSMg2
0,01 -';-0,06
0,02+0,08
povriHna elemenata pre sklapanja. Prilikom presovanja deformisace se neravnine
po povrsinama i ublaziti hrapavost pa se u sklopljenom stanju ne moze racunati
sa fabrikacionirn zadorom vee sa rnanjim, tzv. »racunskinu) zadorom. Razlika fa-
brikacionog i raeunskog zadora 'c-c r = Llc predstavlja gubitak zadora u sklop-
Poprecno presOV1ilnl SklOPOVl
ljenom stan;u. Gubitak zadora izaziva i izvestan pad dodirnog pritiska.
UnutrMoji deo C. 0545 Fabrikacioni zador C odreduje se merenjem precnika izradenih elemenata
pre sklapanja, a racunski zaclcr c,. na osnovu pretpostavke da ce, posle sklapanja,
Spoija!inji deo C. 0545 C. 0S45 SL 18 CuS8ZnPb AlCu5Mg2 deformisani vrhovi neravnina popuniti udublje~ja. rj. da ce cilindricne dodirne
Ph 0,15-:-0,16
1
!0»55-0,19* (0,07+0,16) 0,05-:-0,14 ) 0,05+0,06
leranciju. Za moe no§enja je najnepovoljnije karla je zador najmanji pa se, zbog povrsine u sklopljenom stan;u postati potpuno glat1;e (!)idealni({ ciiindri). Koli-
toga, kao garantovana moe nOSenja F smatra moe oos.enja pri najmanjem zadoru, ka ce razHka biti izmedu izrnerenih stvarnih precnika de$ i Di$ i racunskih precnika
tj. pri na;manjem dodimom pritisk~ gJatkih cilindara d~T i D il', zavisi od oblika profila neravnina; a ri ablici zavise od
naeina obrade. Prema ispitivanjima i preporukama [3, 14] razlike visina neravnina
Fg = n dIProinf.t. pre i posle sklapanja u proseku iznose
Uvek mora ?iti ispunjen uslov da sila F kojoj je presovani sklop izlozen u radu _~~e..~__~QlJl!"'1. L1h j _~ ,.0,6 hj
ne bude veca od garantovane moo nOSenja, tj. F ~ Ft'
~da se postavi uslov da naponi elernenata ostanU u oblasti eiasticnosti, po- gde je he visina neravnina spoljaSnjeg elemenra, a hi visina neravnina unutrasnjeg
tf.:-bno lje p:overi~ da.Ii su naponi manji od granice ela~ticnosti i u na;nepovol;- elementa.
nt}em sluCa)u; na)nepovoljniji je sIuCa; kada je zador najveCi, odn. dodirni pritisak Prema tome bi polovina gubitka zadora bila
najja~. - ~mesto granice c1asticnosti O'e obieno se kao osnova za proveravanje
usvaJa graru~ razvlacenja (poCetak velikih izduzen;a) dF. Llc{2 = cl2 - c,12 = Llh, + Llhi '" 0,6 (h, + hi)'
7'
100 4. STEZNI SKLbPOVI
4.2. CILlNDRICNI PRESOVANI SlO...OPOVI
101
a racunski zador
c, ~ c - LIe = c - 2 (Llhi + Llh,) '" e - 1,2 (h, + h,).
Osnova za proracunavanje moti nosenja presovanog skiopa i napona u sklop-
nim el~er~t~a su racunsk~ Zad?f c i ra~unski preCnici D ir ida; ti ce precnici
T
h = 16 ~40 fl pri grub om strUganju Sl. 4.8 - Deformadje idealnih makrogeometrijskih ohlika pasie presovanja
6 ~ 16 f.l pd finom struganju
2,5 6 p- pri najfinijem Stfuga11ju a za proizvol;nu tacku unutramjeg elementa
10
6 +10
+ 25 fL pri
p. pri
osrednjem busen;u i razvrtanju
finom busenju i ta?vrtan;u
LId. ~ - _ _ 1_ _,
mjE.Cl -'Pi)
[(dd i )' (mi tI) + (m, - 1)] d.p .10' [u].
-
x
2,5 6 fl· pri fiueill buSenju i dvostrukom razvna~ju
Oznake obrasdma znace ~
16 + 40 JL pri gr~bOm b~enju U
6 + 16 "" pri osrednjern brusenju D, [em] precnik spoljasnjeg kruga spoijasnjeg e1ementa,
2,5 6 p. pri finom bruSenju d, [em] precnik unutrainjeg kruga unutraSnjeg elementa,
Dx' dx [em] preCnike proizvoljnih krugova na spoljaSnjem i unu-
1 ...:.... 2,5 /-L pri najfinijem brusenju
trasnjem ~iementu,
C6 4 fi. pri provlacenju. E" E, [kN/em'] - module e1asticnosti materijala sPQljasnjeg oda. unu-
traSnjeg elementa,
Gubitak zadora, odn. razlika u visini neravnina pre i posIe sklapanja zavlSl me,m j Poasonov broj za spoljas.nji 000. unutraSnji deo,
i od naCina na koji se presovani sklop ostvaru;e. Deformacije neravnina SU jace p [kN/em'] dodirni pritisak,
karla se elementi sklapaju mehanicki pomoc:u prese (uzduzno presovani sklopovi), 1f'e = DilDe odnos preCnika spoljaSnjeg elementa i
a slabije su kada se primeni termicko presovan;e (popreeno presovani sklopovi). 'Pi = di/de odnos preCnika unutraSnjeg' elementa.
U OVOID drugom slucaju je manje realna pretpostavka 0 pribliiavanju stvarnih
oblika cilindara »idealnim<1 cilindrima. Indeksi I}~ se adnose na spoljaSnji element iii na spoljaSnje mere;, a indeksi
POStO zador zavisi od izabranih kvaliteta tacnosti mera i od usvojenih po- ))1« oa unutfaSnji element ill ns unutraSnje mere.
lozajnih oznaka, potrebno je pri izboru vrste naleganja voditi raeuna i 0 onome Posle sldapanja poveCace se, na proizvoljnom mesta, preenik spoljaSnjeg de-
sto je receno u odeljku 3.8.5 oKvalitet sklopnih povrsina«. la na D", + L1D~. a precnik unutraSnjeg dela smanjiee se na d. - L1d~. Na dodir-
nom krugu je D" = Di ) odn. d", = de' pa je deformacija unutraSnjeg precnika
spoljaSnjeg elementa
4.2.3. DEFORMACIjE MAKROGEOMETRI]SKnI OBLiKA LID. = (m, + 1) + (m, - 1)'1'.' D.p ,10' [u]
; m/3e(l - 'feZ) I
Elementi presovanog sklopa se defOmllSU posle skiapanja; spolja§nji se
element Sifi, a unutrasnji skuplja. Defonnacije su najjace u slojevima materijala a deformaci;a spo1jaSnjeg precnika unutI'aSnjeg eiem-:nta
ko)i se nalazi u blizini dodirne povrsine (s1. 4.8).
Deformacije se mogu proracunati po obrascima teorije elasticnosti [1, 5, 8,
M, = _ (mi - 1) + (m; + 1) "';'. d,p' 10' [u].
m,E, (1 - 'P/)
9, 14] i one, po obicaju izraiene u mikronima, iznose:
za proizvoljnu tacku spoljaSojeg' elementa Razlomacki izrazi u tim obrascima zovu se faktori deformaci;e i Qni zavise
od materijaia i odnosa precnika. Faktor deformacije je za spoljaSnji deo
4.2. CILINDRICNI PRESOV ANI SKLOPOVI 103
102 t.. STEZN! SKLOPOVI
a za unutrasnji deo
<i =~m, - 12 + (m, + 1) 'P'~
m,E, (I -'Pi')
[em'].
kN
i/./ !
f
Na dijagramima (s1. 4.9~ 4.10 i 4.11) nalaze se proracunate velicine faktora
deformacije ~t i ~j u zavisnosti od odnosa precnika \V, i 'tfi - za tti vrste materija-
[w
1. ovih osobina: E = 2.10' I:N/cm' i m = 10/3, E = 1.10' kN/cm' i m = 4 i
E =1.10' kN{cm' i m = 3.
Za materija! drukcijeg modula e1asticnosti EX) a nepromenjenog Poasonovog
broja m, mogu se faktori defonnacija odrediti iz odnesa~:x = :%~, gde je .; veli-
cina faktora deformacije prema dijagramu.
U levom gomjem uglu svakog dijagrama nalaze se ve1icine faktora defor-
macije Ell i ';j za interval odnosa 1p ~ 0,8 -7- 0,95 sa poveeanom podelorn na ap-
scisnoj osi, a sa nepromen;enom podelom oa ordinatno; osi.
Modu~ elastienosti nruazi se priblizno U ovim granicama za:
760.70 5,-,-,-,-,_,_'"1_-,_---,-,.-, I s
---LH,-+----jH/-"--j----ji-+
150.10-
~,,-
j 150.10'
I I H S
,
I
150,.10"
1 _
L kNJ 1,0.10 , .__ ---i-----il--I--HI---t----+--+-l'--l ff!!t/ ]I, D. 10" '1-----
I
~ '---i1,--,+--11--+--1--+-J---c
130.10"' - -
J20.7O",1----i-i~--il_-+--+~L __ 1--
) 70.70' j I I,:
-t-.le-
---+-+1-/H-,+----+ --+r--lII----I
1
/30.10" s
720.10' s
-,
I
1 !
I-----
110.70
7Oo,JO:r--j-i )/ Io,o,./If
, 'II
r;
90.70
/ I
80.70"' - i'·--i---+-----,
I //1 1H--+r;,
I
-t----+---
90.10, -s
-, 1//1
70.JO-,f----J---L.-11-71.-'/~l,---+I_+-I_+__
80.10
I I /1/I i
74
----+----11-1---- 70.]0,-s
, $,/ r~
I r
60. JO-"r--t--+7-T/'----t---'-t----i--.-+---+--II--+---...J
..
-, / 1'1
I
0,80 0,85
V, I
50·JO"'·r-cim/~L..Vo~-Ln~--.Jc-;d_-\f/---t_-j
0,90 0,95 1,/
60,.70
50.10,-s
/ V/ 1/
I .I : I 'f-- /
40,. JO-'r--t--t--,'t----t----t-----t--+----I-I
0,,80 0,B5 0,90
'f~
0,95
fI
';0.10-, I /
i II' Iljl-+--I'-
II '1
JO"'r---t----+--f'--i,--+----+----:A--V,L/---+__ I VI
r
3 O.
30,.]0-s
i i I,i. :.'/ /" /1'1
//_1-----_+---_+--------1
7O-'I--t----+---+----t----::+"'A=-::p-"" Ii
y'~ V
-,
-- ~
20,.
I ~/ 1 20,.70
JO.JO"'·~~t~~~~=:J-------i'}~,
::::::~:lJ,,=--I_-+---+--j--------j
0,1
! i I
02 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
]0,.]0-,
--- I
m:3
0,7 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0.7 0.8 O~9 7,0
'fi'f,;'f;}~
'f('t;,;'fi}~
e
S1. 4.10 - Za.visnast faktora deformacije t i ~,. ad odnosa pn:cnika V't. odn. lPi, za materijal sa $1. 4.11 - Zavisnost faktora deformaci5e e.
i ~; od odnosa pre.Cnika ;,•• odD. fJJi. za m8;terijai ~ll
E = 1 - IO· kN/cm 2 i m = 4 (sivi liv). Za matcrijaJ sa Ex::: I . 10' kN/cm t treba ordinate di- E = 1 . 104 kN/cm J i m = 3 (bronza). Za materijal sa E,. ~ 1 . 10' kN/cm 2 treba ordmate dJ-
jagrama podeliti sa E;.;. - Za jednake odnose precnika tp, = 'Pi je razlika Ll~ = ~ _ ~. = jagrama podehti sa Ex. - Za jednake odnose pretnika tpt = tpi je razlika LI~ = ~t - ;, "'"
=
S' lO-~ cm2/kN = canst. t 1
= .6.67 . 10- 5 cm1fkN = canst.
4. STEZNI SKLOPQVl
106 4.2. ClLrNDRICNI PRESOVANI SKLOPOVI 107
se usvojiti kao dovoljno taCna za prakticne pro- napon pritiska u radijalnom pravcu
racune.
Deformacije »neskiopnih« preCnika Dei
di (st 4.13) imose za spoljasnji element (D;r; =
=DJ
!- U proizvoljnoj tacki unutrasnjeg ele-
[I'J menta, koja lezi na krugu precnika do<>
iznosi: -
I, [cn]J~ a za unutraSnji element (dl( = dj ) napon pritiska u tangencijalnom pravcll
81. 4.12 - Dijagram stvarne
podelt" dodirnog pritiska uz-
duz pre:sovanog sklopa
[
.dd. = - 2. ___ diP' 10' [1']
E; C.v:: 'Pr)
81. 4.14 - Dijagram napona u elemen-
tima presovanog sklopa; D;r; i d,; su prec_
nid na proizvoijnim mestim,a
a·~
i'
---1-[ I
1 ~ tp(l
+lil,1')2] p,
dx
-------------------------=-
108 4< STEZNI SKLOPOVI
U. ClLlNDRICNI PRESOVAN! SKLOPOVl
109
napon pritiska u radijalnom pravcu je na dijagramu Csl. 4.15). U vlaknima koja su najviSe napregnuta CD, = Di i
dx = di ) iznosi odnos (flip
crri = - _Itp/' [1 _(di)']p.
1- d", at~ = 1 + 1#,2 odn. ati = __2_.
Napon (J i dodirni pritisak p obieno se izrazavaju u kN/cm2, a preeruci P 1 -tpee p ~--1pl
Did u em (v. i od. 4.2.3). Kada je odnos 11' veCi, veti je i odnos utfp; odnos urlp je k?nstan~- na ~rakteris
tienim mestima i ne zavisi od 'P. Zbog toga se, ponekad, pI! proracunavanJu napona
Karakteristicne velicine napona na spoljasnjim· i unutrasnjim krugovima
sklopnih elemenata iznose: spoljas.njeg dementa, na mestu D ~ = Dj' z~e~aruje .napon ~ radijalnom prav-
cu (1.. jet je srazmerno nezn.atap k~~a su u pttanJu vel::t. ~<i?0Sl tpt! (11', > 0,6).
na spoljas.njem krugu spoljasnjeg elernenta CDx = De) Najveci dopusteni dodlr~ ptltlsa~. mo:ze s~ odredltl "_lZ ~slova da ne bude
prekoracena granica razvlacenJa materlJala, pa Je za SpOl}8snJl element
20/' '
= --"-p i = 0)
-?:;~ -'~l ~e._\~= 'Pe )
(fte O're ll
1- ?jl/' Perna>: Z 1'+ = ---. ... -OF _ (fFe
. "Pc, -l- __ (m" + 1) + (m~ - l)tp.,2 ~ ~BEB
na ,unutrasnjem krugu spoljaSnjeg elementa CD", = D;) '1~~-' ' m
- "Pe e _______________ ---
1 + tp,,?; a za unutrasnji elemeQ.t-=.~-
a =~---p i (fre=-P, "-- = a pj 1 _tp j 2
!e 1 - 'If/' Pimax < --2-- -
_
--2--'(1Pi"
1 + 0/',' 1
(J'i= --I--'P '. .....
- tpj
.:--.
I
I 11
~---'<'-'.--
(f~rnax=(ftt:
~.-
.- 2
, i
..------ 1:/
~V
"
m I_tp2 tn .
Dx:D,.
< --.........:. --------.~" . O,,:D< y<-
a za unutraSnji element (za d" = di ) 0,1 0,2 0,3 0,. 0,5 0,6 0,7 0,8
dx ::de X
2 2
(fimax = ati = - - - - p.,... d~ ~di
1 -1p/ I--- r=::::
Prema tome, da bi naponi ostali u oblasti elasticnosti, moraju biti ispunjena • ""-
ova dva uslova:
~\
1 + 1',' I) . 2 6
= ( ---+--- p<aF1 <
a emax
1 - tp/ me
~de)e ap~: granica razvlacenja materijala spoljaSnjeg elementa, a
1 a.'ma,, =---·P
1 _1p/
api'
\\
~
an granica gnje-
cenJa materijaJa unutra§njeg elementa.
i
Vdicina odnosa napona u tangencijalnom pravcu 0': i dOdirnog pritiska P
zavisi od odnosa precnika tp; ta zavisnost na karakteristicnirn mestima prikazana SL 4.15 - Zavisnost odnosa napona u tangencijalnom prav~ t:1f. i dodirnog prl~ka p od gw_
,metrijskih odnosa'lf' u tai!kama koje se nalaze na penfenJama krugova (v. 1 sl 4.14)
110 4. STEZNI SKLQPOVI
4.2. CILINDRltN! PRESOVANI SKLOPOVI III
Posto SU oba elements izlozena ;ednakom dodirnom pritisku, mora se kao Kada ie predvidena serijska proizvodnja presovanih sklopova, pre pocetka
najveCi dopusteni pritisak za sklop usvojiti onaj dodirni pritisak ko;i je manji, tj. izrade serije treba opitom proveriti njihovu stVarnu moe nosenja. Odabiranjem
m P4 max kada je Pe malt < Pi max. iIi Pi mu karla je Pi max < p~ max da ne bi napo- elemenata sklopa prema tolerancijama i sklapanjem po odabranim grupama ele-
ni jednog od elemenata preSli U oblast plasticnosti. menata moZe se zna'i:no u;ednaciti moe nosenja serije presovanih sklopova zbog
U posebnom slueaju, kada je presek unutrasnjeg e1ementa pun hug, naponi snZenih tolerancija zadora (v. od. 3.8.1).
su u svim pravc4na jednaki i iznose ali = Gn; = - p; tada nisu na snazi obrasci
koji su navedeni za unutrasnji element prstenastog preseka. - Za taj sIucaj (VJi=O) Racunska garantovana moe nosenja presovanog sklopa izlozenog aksijalnoj
najveCi napon pritiska - a to je u sredini unutrasnjeg elementa - iznosi (fi max = sUi 1znosi
i + I. = _~~~a crrnlfl_ ' 10-4 = ~!t:t:..~min.~:2 (J:!.±-~i21. 10-4
~
m-
- - p , za I.;'e!'k . npr., (l'imax
1 Ie, '.- - 1, 3 P .Jer Ie I' N'
. m -- 10'3 ,. d opusteru
aJvee1 • . F [kN].
mi q t+t t+t
dodirni pritisak iznosi Racunski garantovan obrtni moment koji presovani sklop moze prenositi
iznosi .___ ,. __ ." _.... ~ ___ ..___...._._. _ _ .. - _ . ,_.. __ .__...--'--~-
a faktori deformacija pomoeu obrazaca IV Tolerancije i 'l)rsta naleganja. Na osnovu proraCunatih ekstremnih vred-
nosti zadora Cma"lt i Cmin pristupa se utvrdivanju kvaliteta taenosti mem za oba e1e~
!; ~ '5.J: I ) + (m, -c 1) 'I'.'[cm'] i r =
(1 - + [cm'
kN ].
(m i - 1) +(mi 1) '1'1 menta i vrste naleganja eJemenata u sklopu; potp!bna ob;aSnjen;a se nalaze U od.
e m~ E. (1-1.p/) kN t mi E; '1'1) 3.7 i 3.8, u tab!. 3.4 i u primeru 3.1; tu su proracunati ekstremni zadori obeleieni
sa c' ~lt i C'min. Prilikom utvrdivan;a vrstc naleganja treba naroCito voditi raeuna
Podaci 0 odredivanju faktora deformacije
na s1. 4.9, 4.10 i 4.11.
~e i ~i nalaze se u odeljku 4.2.3 i o preporukama JUS. .".
V Proveravanje rezultata. Na osnovu ekstretnnih stvarnih zadora (mdeks
II Najmanji potreban zador. Na osnovu propisane moei nOSenja koju pre- l)S{I) koji odgovaraju usvojenoj vrsti naJeganja u sistemu ISO, tj. na osnovu Csmax i
savani sklop treba garantavano da prenosi maze se., odrediti najmanji potreban C:min potrebno je, najzad, p:Qveriti. ~elicinu krititnih ~apona elem~ta.s obzi-::
/
j
dodirni pritisak rom na oblast -e1asticnosti 1 odreditt garantovanu racunsku moe nosen)a radl
poredenja sa sUom kojoj je sklop i71ozen. To proveravan;e ide ovim redom: /
Pm'" = ~[kN,] iJi Pm;"=~Mo = ~[kN2] ;
S fJa em S dill S fLr em za naponsko stanje
bilo da je propisana aksijalna sila Fa bilo obrrni moment Mo. I
U obrascima je S = n dl [em:>.] dodirna povrsina presovanog sklopa, a p« \,
i fL t koeficijenti prionljivosti. Objasnjenja za Sip. nalaze se U odeljku 4.1. ,
Pomocll naJazi se potreban najmanji racunski zador
:.a~e [::] . _
Pmin
C min
r = (~e + f;) Pmin d·, 10 4 [U]- : I Uesmax = !:eE,PymDlt
I
Ui [lr C] koeficijent lineamog skupljanja materijala unutrasn;eg ele- NajveCi napon unu1rasnjeg elernenta nalaZl se, takoae, lspod grantee raz-
menta) koji proseeno iznosi: ·za Celik 8,5' 10-&, za liveno gvoz- vlacenja materijala (fp posta je
de 8 ~ 10-6, za bronzu 15· 10-6, za mesing 16· 10-6 i za alu-
ntinijumske legure 18· 10-6,
, a. = )-2Prru.x_ = _2.10,7 = 28,5 kN/cm 2 < 36 kNfcm2,
noininalni preenik. skiopa. I max 1 _ "P:l. ~ 1 _ 0,5 2
d[cm1
Ukoliko hi potrebna temperatura zagrevanja spoljalnjeg clementa bila visa a celik (:.1530 ima granicu :razvlacenja a p = 36 kN/cm2 (tab!. 4.2): Stepen si-
od dopuStene temperature za odreqenu vrstU materijala iIi temperatura hladenja gurnosti ovde iznosi v F = (JFJai max = 36/28,5 = 1,26. . '
unutrasnjeg elementa niZa od ostvarl;ive temperatur~ moze se primeniti kombi- Prema tome, naponi i jednog i drugog elementa nalaze se slgumo u oblasti
novano mehaniCko-termiCko p..-esovanje (v. odeljak 4.1). elasticnosti. '
Primer 4.1. Na vratilo od Mika C.1530 navucen je prsten od celika (::.1430 TABLICA 4.2
pomocu prese uz primenu ulja (uzduino presovani sklop). Osnovni se podaci Granice razvlacenja nekih vrsra materijala
nalaze na 81. 4.16. Prsten je u radu izlozen aksijalnoj sili. - Evo odgovora na ne- ~--- -- ·_----C--;J.i·'k-- ~~-~ --~---'---~~ ------
koliko pit~ja: ~ 1-----,
,
Vrsta materijala
Oznaka C.0445 I C.0545 \- <':.0645 i (:.0745 (:.1330 (;.1430
GF[kNfcm~] 24 \~c~_8_ _ ~_~L. __ ~6_ _ ~. ___3°_.__1_._ .. __ 33
III@IIII
Vrsta materijala
Oznaka ---(;.1530 I C.3131 -1-C:S4;--li
eel i k
C.5~\'C.4720 r--C:4721--
_"_F_[_kN_/CID_'.1. ....;_ _3_6_ _ .. _}5
il
49 _ 62 70 _L__~__"__
Vrsta maten]tl.. , a \ C-I;c·n; I;v
... " ,
lVl ,
I
S· . I;v I
\
Kal.a)'na
bronza
i
I
Speci).','.ni
mesmg
Aluminijum-
k ,
s a egura
;o!: f:l
~ Oznaka
,
II CL.0545
II· S·L "
'
SL 22
!
P.Cu.Sn12I P.CuS8 Zn-
-Mn2 C.45
Al.Cu5 Mg2
25 II 12* 15* 18 15 28
pa za dodirnu povrsinu
Pmax = ~a~_ . 10-4 = 121 . 10-4 = 107 kN/cm2.
«,
+ <U d (12,13 + 6,B3) . 10'" . 6 ' S=:n;d/= 3,14.6.6= 113,04cm'
"
~ S'1'EZm SKLOPOVl
116 4.2. CILlNDRICNI PRESOVANI SKLOPOVI 117
iznosi moe nosenja u aksijalnom pravcu Za odnose preenika tp. = D/D. = 5/10 = 0,5 i tpi = diD = 4/5 = 0,8 i za
m~ = 4, B, = 1,1 . 104 kN/cm 2, mj = 3 i E j = 1,2' 104 leN/emt iznose faktori
Fag = S Pmin Ji.a = 113,04.4,04.0,08 = 36,53 kN. deformacije
3. - Kolika je sila prese pomona za sklapanje?
Sila potrebna za presovanje elemenata iznosi u najnepovoljni;em sluea;u
Fpmax. = SPmax/1p ;= 113,04' 10,7' 0,12 ~ 145 kN.
4. - Koliko be se puta pove6ati racunska mot nosenja aka se duZina pre-
sovanog skIopa poveca oa l' = 80 mm?
Posto je moe nosenja Fa ,;"" n dIp #a> a P' = nd r P #a) bite F a./Fa = 1'/1 =
Q
= 8/6 = 1,33; moc nosenja poveeala bi se, dakle, 1,33 puta. U ovom slueaju ona
bi iznoslla, kao garantovana racunska moe nosenja, Fag = Fag rJI = 36,53 . 8/6 = d=I,Orrm
= 48,,7kN.
SL 4.18 - Podaci uz primer 4.2
5. -- Koliko ce se puta poveCati- raeunska moe nosen;a presovanog sklopa (D~ = 100rnm;D =50H7/r6mm;
" SL 4.19 - Polohji to1erancijskih polja i
sa zadanim podacima aka se hrapavost ublaii rmijom obradom, t;. a~o se visine d = 4OH6/e7 nun; h~ + hi, = Sp.) zazori i zadori u primeru 4.2
nerJ;vnina smanje__ na h't = 12# i hOi = 8Jl?
Promena hrapavosti utice na gubitak zadof!l ~i-- na dodirni pritisak. Odnos
garantovanih mOC.f-.flOSen;a pri izmenjenoj i pri prvobitno zadanoj hrapavosti iznosi
<= (m. + 1) + (m. - I)tp.' (4 + I) +(4 -1)'0,5' 17,4'10-' cm'/kN,
~ me E8 (1 - V'/0 4·1,1·10' .(1 - 0,5')
\
!'ac= cmin-1,2(h'e+ h';) = 76-1,2(12+8) =1,13;
<. = (m; -I) + (m; + I)tp;' (3 - 1) + (3 + 1). 0,8' 35,18 .10-' cm'/kN,
F", em;" - 1,2 (h. + h;) 76 - 1,2 (15 + 10) I m;Ej(l-'Pj-l) 3 . 1,2' 10' (1 - 0,8')
moe nosenja povecala bi se, dakle, 1,13 puta. U ovom bi slucaju garantovana ra- stO je u skladu sa dijagramima na sl. 4.10 u 4.11.
cunska moe nosenja iznosila F'ag = Fag c'r;Un/CT:nin = 36,53 . 52/46 = 41,28 kN. !)Qdirni pritisak, najveCi i najmanji, iznosi
6. - KoIiko ee se puta pavee-ari garantovana racunska moe nosenja aleo se .44 __
7.3. elemente sklopa usvoji 23 po jedan stepen finiji kvalitet, tj. ako se prede na vrstu Crmu .10-4 = _ _~c.:....:..:.. ·10-' = 1,67 kN/emt ,
naleganja H7/x6?
Pmax=
«. + I:;)D (17,4 + 35,2) ·10 ... · 5
Ova bi izmena uticala na zador, odnosno na dodirni pritisak, pa bi odnos garan-
tovanih moci nosenia pri izmen;enoj i pri prvobitno predvidenoj vrsti naleganja 'rmin .10-4 = 3 '10-4 =O,114kN/cm!,
p",," =
iznosio (51. 4.17 - desno); «.+<i)D (17,4+35,2)'10-'-5
a deformacije
F'", = C'mi" -1,2 (h. + hi) = 92 - 1,2 (15 +.1 0) = 1,35;
Fac cmin - 1,2 (he + hj) 76 - 1,2 qs + 10) _ 2dPmax ,10' = _ ~~7 ._~ ~ _ 31 p.,
L1dm .. - - Hi (1 - tpi') 1,2 -10' (I - 0,8')
moe nosenja poveCaIa bi se u ovom slucaju na F' ac = Fag C'rmin/Cr min = 36,53'
, 62/46 = 49,2 kN. LI __ 2dp"",,·10'=_ 2'4'0,114-10' ",-21"
Primer 4.2. U trup od sivog liva utisnuta je bronzana le:iiSna posteljica. Po- d,ru,.- E,(I-tp,') 1,2-10'(1-0,8,)
trebno je ispitati uticaj deformacije unutraSo;eg preenika posteIjice d na zazor
kliznog JdiSta f (s1. 4.18). Poloiaji tolerancijskih pOlja elernenata kliznog lei;sta preCnika 4O!,6Le7,
prikazani su na s1. 4.19 -desno; najveCi ;e fabrikacioni zazor fmax = 91,u.' ~ naJrnBll)1
NajveCi racunski zador (s1. 4. 19-1evQ) iznosi f min. = 50p.. Posle utiskivanja posteljice u lei;iSni trup proI?~niCe se vehcme zazora.
U najnepovoljnijem slueaju iznosile bi ekstremne vehcme monwnog zaz;ora
[;~ ma,,= em"'" - 1~2 (h~ + hi) = 50 - 1,2' 5 = 44,u.
kliznog leiiSta
a najmanji racunski zador 1M"'" = 1m.. - L1dm.. = 91 - 2 = 89",
fMI.tJn =ftnin - L1dm !lx = 50 - 31 = 19fL·
'.t~. KONICNl PRESOVANI SKLOPQVI
118 4. STEZNI SKLOPOVI 119
Vrlo je verovatno da se ekstremi neee ;ednovremeno poklopiti i cia ce stvami trasnjeg elementa konicnog sklopa i jedan od mogucih ekstremnih slucajeva pre
montaini zazor biti blizi srecinjem zazoru- nego ekstremrum zazorima; srednji sklapanja. Iz toga izlazi da dodirni pritisak moze biti vrla neujednacen; to poja-
roontaini zazor iznosi fMm = 54.u. cava neizvesnost 0 moti nosenja i pfu.za mogucnost da se pojave jake lokalne
Primer 4.3. Ce1iCni prsten plastiene -deforrnacije.
treba- navuti na vratilo u zag- Pri utiskivanju iii pri 'Istiskivanju je put prese vrlo kratak.
rejanom stanju da bi se stvo- Za presovani konieni sklop u pra-
rila Cvrsta veza kada se prsten vom smislu reCi nuzna je da bude ispu-
l< r~ ohladi. Potrebni podaci BU dati njen uslov 0 samokocen;u, tj. da bude
Zbog podobnosti za sklapanje i rasklapanje konicni sldopovi sa posrednicima s predeni PUt prese pri utiskivanju, racunat od trenutka prvog
za srezanje (s1. 4.1- B, C) cesto se upotrebljavaju u IllaSinskim konstrukcijama dodira konusa,
narotito u masinama alatkama. U posledn;e vreme posve6Jje se sve vise painj~ '1'. ~ diD, odnos preenika; d = Cd t + d2 )/2,
konicnim tpresovanirnt sklopovima koji u suStini lice na cilindricne presovane E modul eiastic-nosti,
sklopove i za koje takode ne bi bio potreban nikakav posrednik za stvaranje do- a - poluugao pri vrhu konusa)
dirnog pritiska. U strucnoj literaturi ima preporuka za izbor tolerancija i nagiba
- aktivna duzina sklopa,
konusa [6, 7, 14]. Moe nosenja konicnih presovanih sklopova nije oi do danas do-
voljno ispitaoa - ni teorijski ni eksperimenralno. #p - koeficijent prionljivosti pri utiskivanju.
Poredenjem osobina konienih cilindrienih presovanih sklopova moZe se SUa utiskivanja raste srazmerno predenom putu prese pa je veea kada je veti
doCi do ovih zakljueaka: ugao .u, a smanjuje se kada se povec-ava odnos "Pe.
Zador elernenata konicnog presovanog Koeficijent prionljivosti moze se odrediti po obrascu
skIopa zavisi od oslVarene sile utiskivanja,
odn. od predenog puta prese prilikom utis- F
fLp = -_P- - tga
lqvanja, i ne moze bid odreden merenjem "dip
pre sklapanja. U trenutku kada se, pri skla-
panju, dodimu koniene· povriine elemenata na osnQVU izmerene sile utiskivanja Fp i na osnovu proracunatog dodirnog pri-
zador je jednak null da bi se, zatim, stalno tiska p po poznatim obrascima (v. od. 4.2); odgovarajuti zador iznosi Cr = 2 s tga.
poveCavao srazmemo poveCavanju sile utis- Za siiu istiski,,!:anja Kamper daje ovaj obrazac:
kivanja. Zbog toga je i moe nOSenja konie-
nog presovanog sklopa nestalna i neizvesna.
Pored toga zador nije jedoak oa svakom mes-
tu zbog odstupanja dodirnih konusa i od gde je s' put prese pri istiskivanju.
SI. 4.21 - Jedlln ekstrem.ni primer tacnih mera i od tacnog ugla konusa i od tac- Si1a . potrebna za ra~dvajanje elemenata konicnog presovanog sklO~la je vets
stvarnih oblika koniCnih sklopnih nog geometrijskog oblika; n. s1. 4.21 prika- kada je ugan a manji) kada je odnos tPe manji i kada je ko~ficijent prionljivosti ,fla
elemenata zana su tolerancijska polja spoljaSnjeg i unu- veei.
120 4. STEZNI SKLOPOVI 404. PRESOV ANI SKLOPOVI U OBLASTI PLASTICNOSTI 121
Koeficijent prionljivosti moze se odrediti po obrascu ve1icine dodirnog pritiska Pmax i Pmin i odgovarajuCe raeunske zadorc Cr max i Cr min
za unutrasnji element iz primera 4.1, a tacka 3 dodirni pritisak na granici rnzvla-
Fa
fla = --'-
",dip
+ tga. cenja Pp ~. 1-
2
'Po' (JF.
.
koji hi nastao pri raeunskom zadoru crF ~ 1-
2
'Pl' (;, +
Moment sile, koji omogucava relativno k.lizanje e1emenata popreko na sk:1op, + ~J(fFid.lOt(v. od. 4.2.2 i 4.2.4). PoSta su naponi i sile srazmerni veli-
iznosi Cini dodimog pritiska, isn dijagram predstavlja i zavisnost napona i sila od raeun-
skog zailora pod uslovorn da se vrednosti citaju u drugo;j odgovarajucoj razmeri.
tga
Mk! =----nsEI dJ.lkr(l -1p/')
2 cos a
75
i on je za 30 -:- 50% manji od momenta koji jzaziva potetno klizan;e (Mst) v. ad.
I
4.1).
Koeficijent prionljivosti pri klizanju moze se odrediti po obrascu
2Mkt COs a
I
p
3
. .. .
/ . . . .. . . .·
I
f'kf = -------.------.
nEstgald(l-1p/)
H:dl 2 .. •
U 1iteraturi ima neSto podataka 0 momentima i silama potrebnim za utis-
70
. .·
I ·
kivanje i istiskivanje i 0 koeficijentu prionljivosti za konicne presovane sklopoy,1': .
[7, 16,_ 19J. Kao primer data je na sl. 4.23 zavisnost koeficijenta prionljivosti p od
'5
0
~I--f!:.
fJ i
I t..-- 5
7
~ t..--f..---
0,15
0,7 0
- Jp r-::: f - I
f;t--- :..--
!--- 0 200 400 600 8OIJ
0,0
- 1',;
Cr ",;"
Cl'rrc~
c,fi'}~
0 I 2 3 4 6 «[0)_ C/F
7 _I
S1. 4.24 _ Zavisnost dodimog.priti~ka iii n~pona ill mo~ no,§enja od ral:unsko.~.udora; moc
Sl: 4.23 - Zavisnost koeficiienta prionljivQsti fL od ugla a za. konitan presovani skJop {7J (p - no~enja u oblasti plastlcnostl pokazuJe znatno rastpanJe (obe1deno kruzloma)
prl uzdldnom istiskivanju, fLt - pri popIeenom pocetnom klizanju.. !Lp - pri prvom utiskiv~ju
;..p* ..::.. pri prvom utiskivanju UZ pomoe ulja, pp** - pri prvom utiskivanju UZ pomoi; 10;a) ~
Sliean dijagram mogao bi bid sastavljen i za spoljasnji element, sarno se .'1!~ i
ugla a [7], koja je dobijena opitima na konicnom presovanom sklopu sa brusenim (1'Pi ne bi poklopili - osim izuzetno, jer je za spoijasnji element dodirni pnusak
celie-nim elementima ovih glavnih parametara: d = 32 mm, 1= 60 mm i 1p~ =
na granici razvlacenja - PF:::;:: (JFt ; odgovarajuCi zador iznosi
=0,56. ~eEt;
Mot nosenja presovanog sklepa u oblasti plasncnosti moze se odrediti me- Za oblast racunskih zadora c: koji se nalaze izmedu erE' i 1,5 erF (linija $-4
renjem sile koja je u stanju da takav sklop razdvo;i. Niz izvrnenih opita pokazuje oa dijagramu 4.25) moze 'Se primeniti presovani sklop u oblasti plastic-nosti kada
da i u oblasti plasticnosti postQji jako rasipanje velicine moei nosenja; to je na dija- je najmanji potreban pritisak s obzirom na zeljenu moe nosenja
gramu 4;24 obeleieno nizom kruZica koji pokazuju vrhove ordinata mod DoSenja
FpI nadenih ispitivanjem, POSto promenom razIUere za ordinate dijagram 4.24 , =2crF -c;
moze predstavljati i zavisnost sile od racunskog zadora. P m;,\ < PF
c,p
Kao prakticno dopustena graniena linija moci nosenja presovanog sklopa
u oblasti plastlcnosti, odn. odgovarajuceg dodimog pritiska, usvojena je, tadi si- sto izlazi iz sHenosti trouglova crF : PF = (c~ - crp ): (PF - p'mi-J·
gurnosti, Iinija 3-4-5 koja lefi znatoo ispod svih ranije pomenutih kruiica (s1. 4.25); Da bi naponi elemenata presovanih skIopova ostali u oblasti elasticnosti,
moraju se cesto predvideti sime rolerancije, i obicno su u pitanju kvaliteti 5 do 8
(ITS ..;- ITS). Tolerancije elemenata mogu bid Zll3tno krupnije kada se naponi
nalaze u oblasti plas!icnosti sto izlazi iz dijagrama 4.24 i 4.25; u toj oblasti mogu
biti i8korisCavani kvaliteti 9 do 11 (IT9 -T ITll). Krupnije tolerancije znatnO
sniiavaju troskove proizvodnje (v. 81. 3.49 i 3.50). Zbog roga je i razumljiva teznja
da se, kada god je mogu6e. prede U oblast plasticnosti. Najmanji racunski zador
P crmin nalazi se iz uslova da bude obezbedena ze1jena moe nosenja, a najveCi racun-
(~;FJ ski zador bira se proizvoljno - sve do kvaliteta ITl L
Deformacije elemenata maIm precnika cefice zalaze ,u oblast plasticnih de-
formacija zbog sitnijih tolerancija pri jednakim kvalitetima. . _.
Plasticno deformisani elementi presovanog sklopa nisu uvek pogodnl z"a po-,
novljeno sklapanje.
4
I f----"+--,c----~
5 Presovani skiopovi u oblasti plasticnosti nisu jos dovoljno prouceni.
II'
II <,\
, ,, 4.5. LITERATURA
I r'I,.,l,,-_.
S1. 5.1 - Dijagrami napona zategnutog !tapa sa otvorom u sredini (a" - nominalni naponi,
11 - ' stvarni naponi)
odnosi manji, utoliko je koncentracija napona jaca. - Na 81. 5.4 nalaze se dijagrami e1ementi, treba obratiti naroCitu PaZnju na mere kojima se mO:le ubIaiiti kon-
i nominalnih i stvarnih napona. centracija napona; 0 njima ce biti ~i docnije.
Faktor koncentraci;e napona, pri istoj vrsti naprezanja. zavisi od opAteg obli..
. . Na osnovu, ~osadaSnjih izlaganja moze se zakliuciti da svaka promena oblika
lZaZlva poremecaJ u naponskoill Stan;U napregnutog elementa i koncentraciju ka elementa; on je, po prawu, veti za pljo5nat nego za okrugao element (51. 5.8
napana zbog ~kretanja i, z~snjavanja naponskih linija; po pravi!u, koncentracija i 5.9) pri jednakim odgovarajutim odnosima: eld = elb i DId = BIb.
n~pona dovodl do povecan!a stvarmh napona u poredenju sa nominalnim napo-
~lma. Blaga p.~omena. obhka OdD. pr~eka. stvara blagu koncentraciju napona,
cesto zan~arlJ!VU, ,a ~aka promena 9bhka ..Jaku koncentraciju r:apona 0 kojoj se
mora vodm .raCUU!L -D gnezdu ..ko~centraClJe..napona su stvarm naponi najjaci i
~u s~, u za;'lsn.ostl ad geoffi7'tnJskih prOpOrCl)3 elementa, ponekad mogu uociti
vI
.--
tF
1. vehk~ razlike lzmedu stvarnth i nommalnih napona;·vec na relativno malo; uda-
l}enostl od gnezda razlilca izmedu stvarnih i nominalnih napona nije velika.
i
I
Koncentraciju napona izazivaju ne sarno oblici kOii proisticu 1Z konstruk-
ci~nih potre?a ~:c i neisI?ravnosti i supljine u materijalu iii spoljnja ostecenja
\ i / ~
~
~ 1\ I )
k?Ja .su naroc:t~ stetna pa.l opasua kada ~~ u pitan;u oStri zarezi koji stvara;u ne- J ~e
i " I
_._+ -_.
~
oceklvanu, all cesto vrlo Jaku koncentraclJu napona; opasnost je utoliko veca $to
se zarezi od osteeenja nalaze na spoijasnjim· vlaknima elemenata, a ta su vlakna
--+_.-- J
"
obitoo najjace napregnuta po svom poloz-aju, -
Sva izlag~nja i svi z.akljucci 0 koncentraciji fl1U?ona vaze za homogen i iz(;l::" .
i
d b
tropan materlJal u gramcama Hukovog zaKona. ,
F~tor koncentracije napona za jedan isti obJik elementa zavisi od vrste na~
D 8
pr~zanJ~_~ po pravilu je najveci pri zatezanju, neSto manji pri savijanju, a najmanji
I I
pn torzlJl (s1. 5.5 do 5.7); lzuzetaka ima. Zbog toga, kada su u pitanju zategnuti
IF l-
SL 5.8 -+- 5.9 - Uporedni pregJed najveCih stvamih napona okruglog i pijosnatog litapa pri istoj
vrsti naprezanja (zatezanje): pljosnaUtap Una ndto ja.eu koncentraciju napona Qd okniglog itapa
• pri jednllkim ostaUm uslovima
-c.
r\1 .:>
~
J napona strmija.
N. s1. 5.10, 5.1\ i 5.12 prikazana su tri srodna oblika okrugiog stapa, izle-
zenasilizatezanjaF. Nominalni naponi (T"za stapove nasI. 5.10i5.11 su;ednaki
" zbog jednakih precnika d, odn. jednakih povdina preseka S = mJ2j4, ali se naj-
\ veti stvarni naponi razlikuju pa je a tmax > (Tlmax poSto staP na s1. 5.11 ima manji
polupreenik zaobl;enja (/ i manji odnos fi Id, dakle i veti faktor koncentracije na-
pona. - Nominalni naponi za stapove na sl. 5.10 i 5.12 nisu jednaki jer je za_~tap
na sl. 5.12 m/"/4 < ",d'/4 pa i if. > u.; najveei stvarni naponi se razlikuju pa
je O'amax > 0'1 max posto Stap na s1. 5.12 ima i yeti nominalni napon u odnosu d2 jd''/,
! i veei faktor koncentraci;e napona zbog manjeg odnosa d'/D.
Koncentracija napona je posledica promene oblika pa je potpuniji naziv za
tu pojavu: .koncentracija napona zbog oblika«. a tacniji naziv za uk: »geometrij-
ski faktor koncentracije napona(l. - utoliko pre sto ak ne zavisi od "rste materi-
~poredni p~egled najvecih stvarnih napona vratila jednakog oblika pri razlicitim
$1. 5.5 -:- 5.7 -
vrstama naprezanpi (zatezanJu, savijanju, toniji); r.ominalni naponi su jednaki: 0' "'" I}f: = T
;ala i prakticno je istovetan za svaki materijal koji se ponaSa po Hukovom zakonu.
a najveci naponi se razlikuju: Unllll( > a/max> Tm= " " n->
Medutim, svaki materijal ni;e pod}ednak.o osetljiv na koncentraciju napona pri
tF
I
r!
r!
I I tI I
i i I
~ ! ,,I
I
I I
,
I
.6
I ~
'--f-/
~
'Y;
1
--.j...- '" f
I
1-----+-
~
V: 1-+-
!
..<
S1. 5.14 - Jedno\-'Temeni uticaj oblika i dodira moze izazvati vrlo jaku koncentraciju napona:
all! < {Ih < lIk3
d,
.- d,
,
d'
, Moze se smatrati da je koncentracija napona umerena kada se faktor koncen-
0
\ tracije napona nalazi u granicama ali = 1,5 --r- 2. To, medutlln, ne treba usvojiti
D D
kao kruto pravilo vee samo kao izvesnu orijentaciju pd proracunavanju napona
! ! I posto najveei napon a'max = a" (11/ zavisi ne sarno od faktora koncentraci;e na pona
vee i od nominalnog napona; tako su, na primer, zavrseci vratila cesto izloZen i
fF IF !F neznatnim nominalnim naponima pa je tada i posledica uticaja koncentracije na-
pona neznatfia. - Osim toga treba imati u vidu da svaki materijal ruje podjednako
S1. 5.10.~ ~.12 - Up~~~ pre~led. naj~ stvamih ~pona oiauglog zategnutog ~tapa sa osetljiv na koncentraciju napona (v. od. 6.4.2).
dva. spol)aSnJl zIeba ruliCitih dubma 1 razli~tijl PO!\1preCnika zaobljenosti dna; I? > fl. d > d' ~
(f.. < fT,p O'ltnaX < u,max < Usmax Posledica pojave koncentracije napona je neraVnomerna podela napona;
velo cesto su pojedina vlakna znatno jace napregnuta od veeine ostalih. To znaCi
da u takvom slucaju materijal ni;e podjednako iskoriscen na svakom mestu posto
Pored koncentracije napona svagde nije jednako napregnut. Prebacivanjem masa materijala iz slabije napreg-
zbog obiika postoji i koncentracija nutih oblasti u jace napregnute oblasti moze se neujednacenost naponskog sta-
napona zbog doclira (okontaktna nja znatno ublaiiti i na taj nacin smanjiti tezina pojedinih elemenata masllske
koncentracija n~pona€) koja se ra- konstrukcije, pa i cele konstrukcije. Prema tome, za uspeSno Tes.avanje pitan;a
da u materijalu pod utkajem me- ujednaeavanja napona znacajno je ne sarno poznavanje mesta gde je napon naj-
dusobnog pritiska clemenata koji veei vet. i poznavanje napona na svakom mestu. Tim problemima se bavi Teorija
se dodiruju, a koja zavisi od naema koncentracije napona kOja je vee znatno razradena; pomoCu nje mogu se resiti
na koji se prenosi dodirni pritisak; samo jednestavru slucajevi [1, 5, 6, 7, 13, 14) IS, 16]. Laboratorijska ispitivanja
razumljivo je da Ce u primeru na upotpunjavaju teoriju i popun;avaju one oblasti koje se teorijom ne mogu re~iti.
sl. 5.13 najjaea koncentracija napo-
S!. 5.13 - K(lncentracija napona zbog do- na biti kada je dodirna povrSina Za inZen;era-konstruktora je svakako najvaznije poznavanje mesta sa naj-
dira je najjaea kada je dodirna povtSlna naj- najmanja pri jednakoj sili P. veeim naponom, tj. poznavanje faktora koncentracije napona; faktor koncentra-
manja - pri jedn~ ostalim uslovima (tttta Jednovremeni uticaj konten- cije napona moze biti izraeunat matematicki pomoeu jednacina Teorije elasti-
V3rlJanta) tracije napona i zbog oblika i zbog cnosti [6, 7, 13, 16]. Matematicko odredivanje faktora koncentracije napona nije
dodira ponekad maZe imati vrio ne- moguce ostvariti za svaki oblik elemenata, a najceSce je vezano sa vrle sloienim
povoljne posledice po naponsko stanje elementa_ N. 81. 5.14 prikazana je glava raeunskim operacijama koje nisu pristupaene konstruktoru. Zbog toga je pokio-
kIipnjaee, izloZerie zatezanju, u tri varijante; bez osovinice, sa osovinicom umet- njena n.jveca painja eksperimentalnom odredivanju faktora koncentracije na-
nutom bez zazors (u sredini) i sa osoVinicom umetnutom sa zazorom (desno). pona, za sta ima vise moguenosti, na primer;
,.
132 S. KONCENTRACI.TA r:iAPONA
5.2. OBLIeI I KONCENTRACIJA NAPONA
-----------------------------------------133
merenjem deformacija pomQcu vrlo osetljivih tenzometara (meraca defor- nosri, ostaje d.a se vrednost faktora koncentracije napona proceni poredenjem
maeija) pa odredivanjem napona koji izazivaju deformaci;e. Na taj naCin mogu sa srodnim oblikom.
se meriti sarno deformacije spoljaSujih vlakana, a to je, uglavnom najvainije [7,
Za prakticnu upotrebu, pri proracunavanju napona, konstrUktoru stoje na
11, 18J,
raspoiaganju podaci 0 faktoru koncentracije napona bilo U obliku Obra:zaca - teo-
posmatranjem prskotina lakiranog sIoja kojim je element prevucen pa izlo- rijskog, eksperimentalnog iIi kombinovanog porek1a, bilo u obliku dija~~,
zen deformacijama; ovakvo ispitivanje ima sarno kvalitativan znacaj [7, 18), nomograma ill tabIica u k6jima je data zavisnost faktora a k ad odnosa geometnJ-
merenjem promena elektricnog orpOra »mernih traka« (tankih zica), zalep- skih mera. Dijagrami se primenjuju najce!Ce jer sll preglednL
ljenih uz ispitivani element, koje se deformisu srazmerno defomiacijama ispiti-
Po pravilu se nominalai napon 0' proraeunava prema »ugrozenom«, slabiJem
vanih elemenata; i oyde je moguce merenje sarno spoljasnjih deformacija [21. 22],
preseku - na mestu na kame je kon~entracija napona najjaca. Ima i odstupanja
fotoelasticnim ispitivanjem modela, izradenih po zakonu slicnosti (v. od. od toga pravila; ako se nominalni napon raeuna prema veeem preseku, bite u tek-
2.4), od prozracnog izotropnog elastienog materijaJa putem polarizacije svetlos- stu obeleiavan sa (f.,*, a odgovarajuCi faktor koncentracije napona sa a,,*; ak*'-'FGk·
ti. Izohromatske Hnije pokazuju staIne naponske razlike pa, se na osnovu broja
i gustine tih linija odreduje faktor'koncentracije napona [1, -7,13,14, 15, 16, 17].
li.2.2.,- OBLICI SA STEPENASTIM PRELAZIMA
0,
3, 0 3, 7 I -
'-I>"
t
~t I
~~
\
d., i\ dok
\
2,
\1\ 2, 5
\
,:.;:..
\
\ \ ,\
l\ 1\ "
-, ~
1\ \
~
2,
'\ \ 1\
\ \ \ I"
1\
1"-
I'- ::---
-.::::
§,,30
b 20
2,
I, &
1\\ \\
l- I--- - \
l\ I'\.
::-s_\~ 1'_ °-20
I~
1\ \.
"- "
I'- "
r--- r--- " f": ~
J,0
<)
1\ 11"- .......
" '" I'-- -I-r- -..r-:
d. 1,5
I
" 13
r--- c- 1.3
1.
l,5
\
1\
"-
"- -- 1,2
1,1
1,5
\
I"
1"- ::--.
'-
1--_ :-.. '-
1/
12
1/
,
l"- I--
1,05 1,05
'- .. 1,02
':;'!p2
1,01
~ I 1 1..
,.....
0,15- , o.F £\25-- £\3 0,05 ~,I 0,15 42 425 0,3
*-
J,'o
1"0 0
0,05 0.1
d
(00] (~}v
k
rr;tt _
M,
q
N,
h
'tjj
t 3,0
25 1 '
"I I \~\
I 1-,.,-."
"1-1---
2,51 I _\1 i' I ! \ I I j i I
l\~ _ f--- 1-HJ0j--+-+-+ 1 I I 1-+ "
~
1\
20
- >.\t'; ;---- -1-- --,-
--j
2,0 -~~-tt~~=W
~
/" l\ ,\ _
;. ,. 1\' ,\ ' -,-- - - fi."6,O 11\1\\ ,,- Q,60
Z
I- - ," 'S
~""'--""--1--~30 d 3,0
~
1,--
",'"
1,5
-'-'.
r:'~R:'::!:::sf::--.-
' oJ""
, '-'" --::-
'2.0f/i'
1,2
1:7\t"<! " "
1,6-~ :'\ ":::::: ~~
1,51--"I"-p..]'--: 1'::,.1" ::::::
_" .
__ /
~l- Ijj)Z
1t:JL
fii n
;;
i , i'-- "---l - ::,..:::--< __ IV ~ z
I'--- ,,< -c:;~ 2'_L ___ l',,1'--- ~_ V 1,05 ~
o
, ' '~
-- •.:-.. ~---J!E. ~
, .. '~
ii_
I I~~Ol
"'-..~~
1- ,
701 ! I
I
I ,I
1 +--+--
1 I I I I I I
j'---~
!
1,00 0,05 0.1 0,1:' q2 0,25 0,3 ,a, 0.05 0,7 0,75 0,2 0,25 0,3
!
t~ I ~---
S1. 5.19 - dljagram faktora koncentracije napona za 51. 5.20 - Diiagram faktora koncentradje napona za
pljosnat ?hap sa stcpcnastim prclflzom, izlozen savijanju cilindrican (ok!ugao) Hap sa stepenllstim ptelazom, izlozen
savijanju f25]
I~
5. KONCENTRACT.JA NAPONA
136 5.%. OELleI I KONCEN',fRACIJA NAPONA
---_._ ..- - ---137
Dijagrami za nalaienje faktora koncentracije napona Uk za pljosnat i okrugao Koeficijenti ; iznose:
stap sa stepenastim prelazom, izlozen savijanju, nalaze Se na s1. 5.19 i 5.20, a za za savijanje za tOfziju
..
okrugao stap, izlozen torziji. na 51. 5.21. Nominalni napoID su pri savijanju pljos-
0,6 3,4
4,6 6
0,05 0,2
ffi3~
,
I , !vi,
+q!. O~ Mt
I za stapove izlozene savi;anju i [orziji ostaju oa snazi apste preparuke ko;e
se odnose ua zategnute stapove.
Opsirniji podaci 0 faktoru koncentracije napona i 0 rasporedu napona mogu
se naci u literaturi [5, 6, 7, 8, 9 ,13, 16, 25, 26].
I Primer 5.1. Za zategn11t stap kruZnog preseka.sa stepenastim pre1azom prema
, \ t-.\ I 81. 5.23-A je e/d = 10/100 = 0,1 j D/d = 110/100 = /,1 pa je a, = 1,56 (,1.
,\ 5.17), • za zategnut stap kruznog presek. premo 81. 5.23-B je e1d = 2,2/55 = 0,04
I, 5 i D/d = 110/55 = 2 p. je a, = 2,8, Razlik. je mama!
l'--"-
I~1,1.
; Ako je aksijalna sila F = loon-icN, nominalni napon iznosi za §tap prema
. i :--.
.
•. I
,
" r---
1,33 ,1. 5.23-A u. = 4F/d'" = 4. 100" /10'" = 4 kN/cm', a za stap prems 01. 5.23-B
0'" = 4. loon/5,5 2 7C = 13,22 kN/em t •
) , I I 1- 109
1,00
I 1 II I
0.05 0,1 42 0,25 0,3
i -, - r-'~-r
.£.~
d
S1. 5.21 - Dijagram faktora koncentraciie napona za
oktugao stap sa stepenastim prelazom, izloz.en torziji Fe
[25, 26J
I
natog stapa G/n =
6Mf /b2 h, odn. okruglog stapa (fl." = 32 M j /nd 3, a pri ,tOIziji
okruglog = 16Mt /nd 3 •
stapa 1:" Dijagram nominalnih i stvarnih napona u po~ A 8
pretnam preseku savijenog okruglog stapa nruazi se na s1. 5.3. S1. 5.23 - Podaci uz primer 5.1
lako su dljagrami pogod-
r-----r.,. ~.. d niji za upotrebu i pruzaju ubed- Najveci stvarni napon iznosi za stap prema st. 5.23-A (Tmax = a k Un = 1,56.
i ulL·...j.:'<'----, Ijiviju sliku 0 uticaju pojedinih
parametara na velicinu faktora
·4= 6,24 kN/cm 2, a za stap prema 81. 5.23-B O"max = 2,8 . 13,22 = 37,02 kNjcm z.
- U stapu sa znatno nepovoljnijim geometrijskim proporcijama prema 51. 5.23-B
L----
I
koncentracije napona, ipak se
primenjuju raznovrsni obrasci
za odredivanje faktofa koncen-
tracije napona. Kao primer neka
najveei stvarni napon je gotovo sest puta veci od najveceg stvarnog napona u sta-
pu premo 81. 5.23-A. .
Propordje stapa prema 51. 5.23-B nisil u skladu sa nace10m (v. ad. 1.2.2)
da se pri konstruisan;u obUka e1emenata vodi racuna 0 sto veto; ujednacenosti
bude naveden obrazac koji se napona na po;edinim mesrima; 11 OVOID je slueaju napon 11 najvetem preseku $ta-
\ odnosi oa okrugao stap sa ste-
pa" rJ = 4. loon/lPn = 3,31 kN/cm2 , u najrnanjem preseku stapa (f = 13122
$1. 5.22 penastim prelazom, izlozen sa-
kN/cm 2 , a u preseku gde poeinje prelazno zaobljenje Gma)l" = 37,02 kN/cm 2 •
vijanju ili uvijanju [3] ~
! ~~.
A-
I
Ok
~~B i2 t dk
I
F~
0-
2, 5
2.?,5 "i IT -
\1\ .1
1\
\
1\ i\
,,' \
,.
I~
\\
2,
2,0
t
1'\
~
"i',
" ""-" '"" lY
f1 2,
2,0
, ," -
r/ 1'\1 ,"- //;
" "- "-
7,5
7,
," " f;::
--
f.-.
'"" /
r- V I,',5
, h
"-
r--
f'.
':
I--
~ I
"-
"- -I--
--- I~ --:
-- l-
,
7'''0 £lOS 0,7 0,75
'j
···W~
£l2 0,25 .0,3
1-
"vo
I-
Q,05 0,1
-t-,-
0,75 £\21q25. - O,J
, .
!
ll1~MHlEL.~
3,0
H~)j
1-+-H-1-'
dk
~=m\t1
11\\
\ 11~tt
t r't- h\ l-l-l-l-l-t--+-+-I-
\1\\
-T
.~
r;
2,o~-~\~~ ·l~---H-++
l'K~-
2,oH-1~-:"++ "a
Z
~~I+..j-,
1,51-
1-_ ""-+-~.~~",,t--I/j;i.
f1::co
Y7.2 ,5 -
ttl\ 1\ ~
-{' --"J'G~
Q, t. 1'-i' 1'--1'-- 1--1--f:":t--::t--:
-
1'-
~
j~D_~5
r'-
1,2
I z
~
l-- _. Pis: 17
t-'" - ' -
, '1-- t--~
-I-I- - - , .. l'\~
---t
70
,a
H-+-I--++-+--+'--- -
0,05 0,1 0,15 £\2
i
;--
£l25 qJ
loH-- - -
,0 0,05 0,1 0,15 0,2 * 0,2:""'0,3
1 \Yl!..
I
I~
SL 5.26 _. Dijagram faktora koncemracije napona za SI. 5.27 _ Dijilgrarn faktora koncentracije napona za
pljosnat ~t:'lp sa zlebovima, izlozen savijanju [26] okrt.1gao stap sa kruznim zlebom, jzlozen s:wijanju [26J
140 5. KONCENTRACIJA NAPONA 5..2. OBLlCI 1 XONCENTRACLtA NAPONA
141
Za pljosnat i okrugao stap izloien savijanju dati su dijagrami faktora koncen- Stapovi sa spoljasnjim zlebovima izlozeni su jacoj koncentraciji napona od
tradje napona u);: na s1. 5.26 i 5.27. Nominalni napon je za pljosnat stap (fjn = stapova sa stepenastim prelazima pri jednakim proporcijama (lIb i BIb. odnosno
= 6Mj /b 2h, a za okrugao stap (1/'1= 32Mlltd3. !lId i Did. 8tapovi sa spoljasnjim Zlebovima imaju faktor koncentradje napona
uk u proseku veei za 10...;-.- 20%; to povetanje je najjaee za pljosnate zategnute
Podad 0 faktoru kon-
stapove, a najslabije za okrugle stapove izlozene savijanju iIi torziji.
centracije napona (lk za
okruguo stap mozen torziji Na s1. 5.30 prikazan je pljosnat Stap sa jednim urezom nagnutih strana i vrlo
nalaze se na s1. 5.28; Tn = malim poluprecnikom zaobljenosti pri dnu. Faktor, koncentracije napona ak Za-
= 16M,j"d' [26]. V
zavisi ad odnosa cle i od ugl.a y i utoliko je manji ukoliko je dubina ureza c ma-
Na asnovu oblika di- nja, ukoliko je poluprel':nik zaobljenos.ti
jagrama za sve vrste na- e yeti i ukoliko je ugao y yeti. Za vrlo h
prezanja - zatezanje, sa- male poluprecnike zaobljenosti Q i za vrlo
vijanje i torziju - maze male uglove y - a takav oblik imaju pu- ,---,--\
se zakljuciti cia je faktor kotine faktor koncentracije napona
koncentraci;e napona uto- a*k moze izneti i vise od 8. Pukotine
like manji, tj. j oblik uto- na napregnutim mestima elemenata mMi-
liko povoljniji, ukolike je na su vrlo opasne! Za stapove sa plitkim Ol-·_·
b zlebovima i urezima obieno se raeuna
3~t!~§~~~;~=iii~~~
t
veti, a odnos BIb, odhosno nomin.alrti napon prema celom preseku;
odnos el , odnosno e/d, zato. -- a*. (v. od. 5.2.:0. I
DId, manji. Preporw.:....!.. )e>-
i,01 dakle, da se pri konstrui- Teodj~a objasnjenja 0 koncentra-
sanju usvaJaJu relativno ClJl napona i drugi podaci 0 faktoru a ' - _ - ' -_ _ _ _L--1
1, 0 Q05 k
plitki zlebovi sa 8tO veeim nalaze se u literaturi [2, 6, 7 J 8, 9, 12, 13, Sl. 5.30
poluprecnikom zaobljenja. 15, 16, 20, 26]. .
Vratila, osovine i oso-
SI. 5.28 - Dijagram, faktora koncentracije napona Zit vinice imaju cesto spoljaS- Primer 5.2. Vratilo prema 51. 5.31 izlozeno je u preseku I momentu savijanja
okrugao hap sa kruinim zlebom~ izlozen torziji
nje kruine zlebove. Kada M IJ, a u preseku II momentu savijanja Mill; Mill = 1,lMfl • NajveCi stvarni
su takvi Zlebovi predvide- napon iznosi u presek.u I affmax = akIfJ.,nJ =:
aklMfl/~/' ~ u pr~eku II O"/I.IIl1ll.x =
ni za Zegerove prstenovc, (uskoenike), profil im je pravougaon, getovo ostrih = akIl alnll = aklr . 1,IMfll W Il , gde su W J 1 W ll akslJalru orporm motnentl pre-
unutrasnjih ¢oskova (sL 5.29). To izaziva vrle jaku koncentraci;u napona pa fa- seka I i II.
ktor koncemracije napona maze porasti i preko 4. Zbog toga treba izbegavati
takve )ostre« oblike u poljima u ko;i- I J[
rna su nominalni naponi jaki. UteSno je
sto se Zegerovi prstenovi cesto nalaze
na zavrsecima vratila i osovina, a tu su [ I
naprezanja obicno neznatna. Ukoliko bi
bilo potrebno da se takvi ilebovi izrade
2
';; '" 1- .--
.-- - 2
...
C>
-;0:
... - +---- -;;C>
C>
)
na znatno napregnutim delovima vrati-
la, moze se, prema prilikama, naponsko I I
stanje ublaiiti na jedan od ovih nacina:
iIi pojacati precnik vratila na ugroze- "'" ."
nom mestu radi sman/ivanja nominal- Sl. 5.31 - Podad uz primer 5.2
nog napona, iIi primeniti zareze raste-
recenja (v. od. 5.3), iIi udaljiti .z.leb od
napregnutog mesta umetanjem odstoj- SI. 5.29 - Dijagrami nominalnih j
nika (rasponca)~ iIi izraditi dublji zleb stvarnih napcma ..ratila sa flebom za Ako se postavi uslov da najveCi stvarni naponi budu jednaki u oba preseka,
sa zaobljenim dnom; ovo poslednje re- Zegerov prsten - pri savijanju akI M
fI 1,1 aMI MfJ ..
senje je svakako najslabije.
t;. da bude a flmn. = Q,llma'l' odnosno - - - = , doblJa se odnos
WI W II
Dijagrami nominalnih i stvarnih napona oblika sa spoljasnjim zlebovima faktora koncentracije napona aU = 1,lakll posta su aksijalni otporni r'nomenti
vet su ranije prikazani na 81. 504 do 5.7 i s1. 5.10 do 5.l2. jednaki U oba preseka; WI = W l I "
_> n".'~ \
5. KONCENTRACIJA NAPONA 5.2. OBLICI I KONCENTRACIJA NAPONA
142 143
01\ d
-
\ ~
I dijagram i cba obrasca prakticno se dobro podudaraju u oblasti dlB =
= 0 -+ 0,5; u oblasti dlB > 0,5 razlike izmedu ak postaju znatnije - prema
obrascima.
2,8
\
1\ -'--r
F CIl·-- V F I
------'--1-
Pljosnat stap sa otvorom u sredini, izlozen savijanju, ima najveCi porast stvar-
nag napona na ivicama atvora - u taCkama A u kojima nominaini napon ('fIn nije
najveCi. Koncentracija napona je prakticnp zanemarljiva kada je d ~ '0,5 B i raz-
~
*h
~
i !
2,6
,
,
"'"
2 ,4 "'" "" "-
"-
~ I
\I
IMr
~
~ $1. 5.33 - Dijagram norninalnih i stvarnih napona pljosnatog ~tapa sa otvorom u ·sredini, izIo~
2 ,2 '-... zenog savijanju
lika je izmedu nominalnih i stvamih napona neznatna, 8to se jasno vidi po obliku
2.00 0,2
I 0,3 04 05
dijagrama nominalnih napon~ ('fIn i stvarnih napona (fl na s1. 5.33. Prema tome,
otvod srazmerno malog preenika donekle ublaiavaju neravnomernost nominal-
!L~ nih napona u pojedinim tackama popreenog preseka. Kada je d > 0,5 B, moie
8 se f.ktor koncentracije napon. odrediti po obrascu ak '" 2d/B sto znaci da bi
S1. 5,32 - Dijagram faktota koncentracije napona za zategnut pljosnat ~tap sa otvorom u sredini teorijska najveea vrednost bila Uk = 2 za d = B.
144 _ _ _ _ __ 5. KONCENTRACIJ"A NAPONA
S.1, OBLICt I KONCENTtlACIJA NAPONA
145
Na s1. 5.34 dat ie dijagram faktora koncentracije napona Uk za pljosnat stap
izlozen momentu savijanja popreko na debljinu h, Nominalni napon iznosi (J = gde je ak faktor koncentracije napona za zategnut Stap sa otvoram bez ojaeanja,
= 6Mj /(B - d)· h • Kada je u pitan;u Otvor vrlo malog precnika (d ~ 0), akIn:: =
2
a za trazeni odnos dlB (81. 5.32); ; je faktor korekture koji se llSvaja prema poda-
= 3. Ukoliko je precnik Otvora d srazmerno veti, utoliko ;e faktor konccntracije dma na ,1. 5.35 (desna skala dijagrama).
napona ak manji, ali zato caste nominalni napon.
Q-oh-~
1\ 0,25
0,5
/,0
/,5
20
'"
o 0,1
0,4 0,5
d
B
SL 5.34 - Dijagram faktora koncentracije napona za pljosnat .§tap sa' oNorom U ~redini~ izlo!e.n
savijanju popreko oa debljinu
S1. 5.35 - Dijagram faktora koncentraciie napona za zategnut !tap sa ojatanim otvorom u
Ponekad se, radi smanjivanja nominalnih napona, owod ojacavaju _ kao sredini (prema Timollenku)
na s1. 5.35. Za zategnut pljosnat stap, sa ojaeanim otvorom u sredini, pruza dija-
gram oa s1. 5.35 podatke 0 faktoru koncenrraci;e napona U.w u zavisnosti cd kolic-
nika (D - d) (H - h) / dh - i to sarno za odnos d/B = 0,2. Dijagram se odnosi Za vratilo sa poprecnim otvorom, izlozeno savijanju ill. torziji, nalaze se ,na
na mesto gde ;e koncentracija napona najjaca - a to je na ivicama otvora, u tac-
kama A. Nominalni napon odreduje se po obrascu s1. 5.36 podaci 0 faktotu koncenn;acije napon~ ak u zavi~.n~t1 ad .o~.nosa preCnika
otvora d i preenika vratila D; lini,a a,\! odnosl. se ~..savIJ~nJe, ~ hOlJa ~~ na tDr-
F ziju. Teorijski, faktor koncentracije napona pn torzlJl penJe se 1 do vehCi~e..a.k' =
"i" -- (B - D) h + (D - d) H
= 4 u najnepovol;nijem slucaju, racunat prema normalnom naponu na tVtCl o~~
vora, ali prakticno, sveden na tangencijalni napon, on je otprilike upola man)1
Za druge odnose dlB moze se odrediti G pomocu obrasca [2, 17J.
kO
Nominalni napon pri savijanju vratila sa ..po~reCnim otv~~o~ racuna .se po
akO ~ i' (ak - 1) +1 obrascu ci = M /W gde je M f moment savlJanJa. a W akslJalnt .. otporm mo-
ment OSlabljenog preseka, koji se moze izracunati mnoienjem akslJalnog otpor-
5. KONCENTRACI1A NAPONA 5..2. OBLIC! 1 KONCENTRACI.JA NAPONA 147
146
~(1*n~~
i Otvori, bilo poprecru bilo uzduZni, nalaze
6 \
\ se vrlo testo na elementirna masina: na vrati-
lima, osovinarna, osovinicama, klipn;acama,
polugarna raznih mehanizama, zavrtnjima,
2,6
li oj. }ol:tJ
1M, Mt
gibn;evima, nosaCim~ konstrukcija itd. Otvori
na elementima meSina predvidaju se bilo radi
2,4 , astvarivanja medusobne veze elemenata porno- S1. 5.38 - Vratilo sa uzdutnirn
cu zavnanja iIi zakivaka iIi putem presova- otvorom
2,2
'k. nja, bilo radi smanjivanja tezine, bilo radi
provoden;a maziva iii druge tecnosti, bilo fadi nameStanja raznih osiguraca, bi-
i "- ...... 10 iz drugih razloga .
2,0 U struCnoj literaruri je posveceno mnogo mesta pitanju koncentracije napona
-'" '--.... U oblicima sa otvotima [1, 2, 7, 8, 9, 13, 16, 17, 20. 24].
1, 8 "- 1
~' I-
"D' D'. <_,_ ...
t :'9I---'<--h:--+--1
= -_....-
32
~ - - - t 1<UUora smanJlvanJa
10
otpomog
momenta pri savijanju EI' Podaci 0 veliCini fak- I
«; 5 "" 6'7
v I,
.!o . b'7
0
~
I tora ; f U zavisnosti od OOnosa precnika otvora i . . . . . :. 0 . 0
vratila dID uzimaju se iz dijagrama na sl. 5.37 [23].
,1 r D . C'T
2 . c'/O
4
W~<IW." _1_.
10
< D'
- --0 ~
0
0,6I---!--+~-l
Nominalni napon pri totzI}l vratila sa po-
preCnim otvorom meuns se po obrascu 1'n =
I
'" :::---.........::: ~
-....
= M,/Wo gde je M t torzioni moment, a Wo po- 2
40 ql 0,2q3
lami otporni moment oslabljenog preseka vra-
lila, koji se, slieno prethodnom, izracunava po
, f
,Jr--- I---
.!L_ "D' <,D' . I i
D· obrascu WI) = Et WOP = Et -
16
'" - - j WOP le po-
5
o 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 ~ 0=--0,8
81. 5.37 - Dijagrami faktora lami otpOrni moment punag preseka vratila) a ~,
smanjivanja otpomog momenta
vratila sa popreaum otvorom faktor smanjivanja otpornog momenta pri torziji SL 5.~9 - Dijagram faktota koncentracije napona za puno i suplje vratilo sa Zlebom za kEn,
(e, za savijanje -j
~f za torziju) prema dijagramu na sl. 5.37. izlozeno torziji [9)
10'
148 6-.- KONCEN't'RACIJA NAPONA 5.2. OBLIcr I KONCENTRACIJ!o- ~A_pONA
1,49
Zbog toga se obicno ne uzima U obzir koncentf!:lcija napona ZRvojne opruge, a njen
Prema tome, norninalni napon se izraeunava za pun kruini presek: po obrascu utica;, po potrehi" zamen;uje usvajanjem manjeg, dQPuSten~g"napr.eZanja:~ , ,-
, _J,
* M:, 16-M
t t 5M
T =--=--"'-.-,
11 Wi! nV [)3 .
\
~I£3
aza prstenasti presek po -obrascu
t
T*=-¥£=
Wo
ItlDMt
,'x(D'" - d 4 )
~_S,-D::::...:M=,
Dt - d 4
"k \
11
Ii
koji za odnos dJD = 0,6 pre1azi U
,3
.\
5,75Mt
.
'\
'" t'----:---
~
D' .1.:2
.'
1,00 2 6 8 }O 12 I/; ]6 18
2r .
d~
U preseku II toga Stapa je O'mu: M najveCi stvarni napon za oblik M, a Gmu N za oblik Zategnut pljosnat Stap na 81. 5.45 ims u neoslabljenom preseku I nepromen-
N; C1nux N < O'muM" Smanjivanje najveeeg stvarnog napona u preseku II za oblik Ijiv nominalni napon a*nl' u preseku II, oslabljenom jednim otvorom~ nominal-
N je posledica ublaienog skretanja naponskih linija zbog susednih llozastitnih« ni napon (f"lI> a najveci stVafIli napon <1u"",,,,, dok je u preseku III, oslabljenom sa
zareza - sto se vidi iz toka naponskih linija na s1. 5.44 [10]. Srednji zarez nalazi tri otvora, nominalni napon tJn[U) a na;veCi stvarni napon (J IIlma¥." Prema ispitiva-
njima Turna i Svensona [10], za zategnut pljosnat stap, geometrijskih razmera
kao na s1. 5.45, faktor koncentracije napona iznosi u preseku II: Uk = 2,75 (izra-
cunat prema nominalnom naponu U osiabljenom preseku), odnosno a* k = 3,04
II (izracunat prema nominalnom naponu u neoslabljenom preseku), a u preseku
!I III: ak = 2,28, odnosno a*" = 3,2. Veza izmedu a*k i ak' slieno prethodnom
izlaganju za stap sa zarezima - s1. 5.43, je ovakva:
~
~ .Q <t
~
I Il Il! I Il II!
N
:/
I
h I
j
81. 5.43 -:- 5.44 - ·I?ij8~8m nominalnih. i stvamih napona i skretanje naponskih linija u zateg-
nutom !tapU sa Jednim Z3.1~zom (gornja varijanta M) i sa tri zareza (donja varijanta N) I•
se U lSenci, dvaju susednih z~ sa obe strane i skretanje naponskih linija eka
P- .\-.
toga sredn;eg zareza matc je slabije- od skretanja naponskih linija oke usamljenog
zareza (oblik M). Ukoliko je skretanje naponskih linija s1abi;e, utoJiko je i kon-
centracija napona slabija pa i najveCi stvarni napon manji. Prema tome, krajnji
I
zarezi koje ima oblik N su »zarezi. rastereeenja za sredn;i zarez. I
Kada je u pitanju viSestruka koncentracija napona, celishodnije je da se faktor
koncentracije napOna odreduje prema punom, neoslabljenom preseku Stapa pos-
to se oslabljeni preseci staps mogu razlikovati na pojedinim mestima pa, kada bJ
i
se falttor koncentracije napona utvrdivao prema razliCitim nominalnim naponima,
ne hi stepen porasta napona na pojedinim mestima mogao biti jednoobrazno upo-
I
redivan.
6;,
~eza izmedu faktora koncentracije n~pona a*, za neoslabljen presek i alt za
oslabljen presek II Stopa na .1. 5.43 odreduje se ovako:
gde. je (1..* nominalni napon u neoslabljenom preseku I, a u.. nominalni napon SI. 5.45 - Dijagrami nominalnih i stvarnih napona zategnutog stapa sa jednim i sa tri otvora
U oslabljenom preseku II, pa ;e
F F za presek II
(1* = __ (f ~--
• Bh • bh F
<1*nII= Bhi
odnosno
(f -
F •
• If - (B - d)h'
152 S. KONCENTRACIJA NAPONA 5.3, VISESTRUKA. KONCENTRACIJA NAPONA 153
i za presek III nacin spreCiti dalje Sirenje prskotine - ukoliko razmere prskotine nisu tak:ve da
* se izazvani poveeani naponi ni umetan;em zareza rastereeenja vise ne mogu do-
*
a nUl = Bh
F a kill =
Bh ctUIrnax
F voljno smanjiti.
F (B - 3d)h~Illm~
(/nW= (B -3d)h; UkJII = F
*
a hUl
U,,/II
= - - ahfI! = - - - nUll'
a*"III B - 3d
B
Vrsta naprezanja nejednako utiee na poveeanje koncentracije napona kao 6. H. Neuber: KerbspannW'lgslehre. Berlin, Julius Springer, 1937.
posledicu ukritanja zareza. PQveCaoje faktora koncentracije napona za vratilo sa 7. Ernst Lehr: Spannungsverteilung in Konstntktionse1ementen. Berlin. VDI-Verlag GMBH,
1934.
8. Ldszld Surs: Berechnung der Dauerfestigkeit von Maschinenteilen. Berlin, VEE Verlag
.,". TechniK{ 1963 •
9. Cnpaao'UmK MaunmoCTpOH'teJUl. ToM. 3. MocRaa Mantras.> 1963.
j
10. A. Thurn und O. Svenson: Beanspruchung bei mehrfacher Kerbwirkung, Entlastungs- unci
Ueberlasrungskerben. ~Schweitzer Arhiv ffir angewandte Wissenschaft und Technikt J 5
(1949). No.6. S. 161-174.
11. Glenn Murphy: Advanced Mechanics of Materials. New-York and London Co, 1946.
12. Richard Hiinchen; Neue Festigkeitsberechnung fur den. Maschinenbau. Miinchen, Carl
S1. 5.S1 - Otvor u Hanser Verlag, 1956.
glavi klipnja~e i kana! S1. 5.52 - Opasna 13. Max Mark Frecht: Photoelasticity. Volume I and II. New York, John Wiley & Sons, Inc.,
za podmazivanje tine prskotina na mestu 1948!1949.
ukrltene izvore koncen- izvQl!l koncentracije 14. tJusla'lJ Mesmer: Spannungsoptik. Berlin, Julius Springer, 1939.
traci;e napona "'!'Ona 15. Ludwig Foppl, Ermt Monch: Praktische Spannungsoptik. Bcrlin-Gottingen-Heide!berg,
Springer- Verlag, 1950.
dva ukrStena popreena otvora (51. 5.53) je matno vece pri zatezanju nego pri sa- 16. S. TimosherJko: Strenghts of materials. Pan II. New York, D. van Nostrand Company,
vijanju - u poredenju sa vra- 1958 (prevedeno 196£).
tilom sa jednim popreCnim otvo- 17. Jareslav Nemec: "Tvarova pevnost casti kolejov-ych vozidel. Praha, St;\.tni nakladatelstvi
technicke literatury, 1955. _
rom (s1. 5.54). Na primer, za vra- 18. -K-rMgrgume: Neuere Festigkeitsprof,leme des lngenieurs. Berlin-Gottingen-Heidelberg,
tilo sa dva ukritena poprefua Springer- Verlag~ 1950. ' \
otvora, a za odnos dID = 0,3,
+--.-'lI~.-+ ;0,3 g iznosi a*. = 9,74 (a. = 3,54) pri
zatezan;u, a a*j = 3,81 (ak = 1,92)
19. Colloquium on fatigUe. International Union of theoretical and applied Mechanics (IUTAb1).
Berlin-Gottingen-Heidelberg. Springer-Verlag, 1956.
20. Acta technica Academiae Scientiarum Hungaricae. Budapest, Akademiai kiod6~ 196L
pri savijanju [IO]. Za vratilo sa 21. J. J. Koch, R. G. Boi'en~ A. L. BieTmasz, G. P. Roszbach. G. W. van Santen: Dehnungsrnes~
jednim popreCnim Qtvorom je strcifen~Messtechnik. Eindhofen~ N. V. Philips' Gloeilampenfabrieken, 1951.
a*. = 4,4 (ak = 2,7) pri zateza- 22. Wybrane mated!!,. HI Krajowej konferencji wYtrZymalosciowej. Warszawa, WydawniCtWo
nju, a a*. = 3,54 Ca. = 1,89) pri Ministerstwa obrony narodowej. 1964.
SI. 5.53 ~ 5.54 - Preseci vratila sa dva i sa jednim savijanju. Pri zatezanju je 23. A. T/twn und W. Bautz: Steigerung der Dauerhaltbarkeit von Formelementen durch
popreCnim ntvorom nominalni napon na svakom Kaltverfonnung, tMitteilungen dec Materialprili'ungsanstalt an der Technischen Hochschule
Pannstadtt, Heft 8. Berlin, VDI~Ver1ag. 1936.
mestu jednak, a pri savijanju 24. A. Dose: Untersuchungen iiber Spannungskonzenuation in gekerbten Zugstabb."1. ~Kon
su nominalni naponi manji u blizini neutralne osei zbog toga otvor u blizini neu- struktiont 16 1964, Heft 3. S. 87-96.
tralne oblasti ne izaziva pOveCaoje najveCeg napona pri savijanju (sl. 5.33). Otuda 25. Richard M. Phelan: Fundamentals of mechanical Design. New-York-San Francisco-
i potice razlika u stepenu porasta faktora koncentracije napona pri zatezan;u i pri Toronto-London; Mc Graw-Hill Book Company. 1962.
savijanju za ukrStene otvOre (u najnepovoljnijem polozaju otvora). 26. R. E. Pell;Tsan: Stress Concentration Design Factors.. New-York-L()ndon-Sydney~ John
Wiley & Sons, Inc., 1965.
5.4 LlTERATURA
5. KONCENTRACIJA NAPONA
5.1. Osnovni pojmovi .•••••••••••••••••.••.•••••••••••. , •••••.•••.• , •••• , ••••. 125
5.2. Oblici i koncenttadja napona ................................. , ......... . 132
5.2.1. OpSta ra:zrnat:rania •••••••••••••••••••••.•.••.•••••••••••••••••.••.•. 132
5.2.2. Oblici sa stepenaSt1m prelazitna ••••••••••••...••••••••••••••••••••• 133
5.2.3. Oblici sa apoljtinjim i~~vima ..................................... . 137
.
~:~~: =:Uc;~.a :::::::~:~::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
5.3. Visestruka koncentracija napona .•••.•••.•.••.•••••.••••....••.•..••.•••..
142
147
149
5.4. Litera.tura ••••••••••••••••••.•••••••.•.•.....•.•...•.•.••••••...•••••••. 154