Petrovic Sabina Gfos 2018 Diplo Sveuc

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
DIPLOMSKI RAD
Osijek, 01.02.2018. Sabina Petrović

U OSIJEKU
DIPLOMSKI RAD
Proračun spregnute konstrukcije višeetažne poslovne zgrade
Osijek, 01.02.2018. Sabina Petrović

U OSIJEKU
ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIĈKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE
TEMA: PRORAĈUN SPREGNUTE KONSTRUKCIJE VIŠEETAŢNE
POSLOVNE ZGRADE
PRISTUPNIK: SABINA PETROVIĆ, sveuĉilišni diplomski studij
Potrebno je proračunati spregnutu konstrukciju višekatne zgrade smještene u Osijeku. Zgrada je

poslovne namjene gabaritnih dimenzija 18x32 i sastoji se od prizemlja i tri kata. Spregnuta konstrukcija
sastoji se od spregnutih greda i djelomično ubetoniranih stupova. Za fazu izvoĎenja stupove treba
proračunati kao čiste čelične. Osim nepotresne kombinacije potrebno je provesti i potresnu analizu
metodom ekvivalentnog statičkog opterećenja te izvršiti usporedbu mjerodavnih učinaka djelovanja.
Kvaliteta čelika je S355 a betona C30/37. Klimatska opterećenja uzeti za grad Osijek. Proračun izvršiti
na reprezentativnom okviru. U teorijskom dijelu sažeto obraditi problematiku proračuna i konstruiranje
spregnutih konstrukcijskih elemenata.
Osijek, 9.11.2017.
Mentor: Predsjednik odbora za diplomske ispite:
_____________________ ______________________________
Prof.dr.sc. Damir Markulak Izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina
SAŢETAK RADA
Spregnute konstrukcije izraĎene od čelika i betona su vrlo racionalne konstrukcije pogodne za primjenu
u visokogradnji i niskogradnji. U ovom se radu daju sažeti pregled problematike projektiranja spregnutih
konstrukcija, a na primjeru višekatne etažne zgrade u spregnutoj izvedbi prikazana je metoda proračuna
prema normi HRN EN 1994-1-1, [11]. Radi se o poslovnoj zgradi smještenoj u Osijeku, te su u skladu s
tim podatkom proračunata opterećenja uslijed klimatskih djelovanja. Dimenzionirani su glavni elementi
konstrukcije za koje su korišteni europski širokopojasni H profili. Za glavne nosače odabran je HEB
profil, dok se za izradu stupova koriste HEB i HEM profile. Stupovi su predviĎeni u spregnutoj izvedbi,
djelomično ubetonirani. Betonski dio spregnutih greda čini AB ploča koja je moždanicima spojena za
čelične profile. Proračun je proveden za nepotresnu i potresnu kombinaciju opterećenja.
SADRŢAJ:
1. Teorijski dio .............................................................................................................. 1

1.1. Općenito o spregnutim konstrukcijama .................................................................................... 1
1.1. Izvedba spregnutih nosača ...................................................................................................... 3
1.2. Spregnuti stupovi ................................................................................................................... 10
1.3. Spregnute ploče ..................................................................................................................... 20
1.4. Seizmički proračun spregnutih konstrukcija prema HRN EN 1998-1:2011, [12]..................... 26
2. Proračun zadane spregnute konstrukcije ................................................................ 33
2.1. Tehnički opis .......................................................................................................................... 33
2.2. Analiza opterećenja................................................................................................................ 37
2.2.1. Opterećenje u fazi izvoĎenja .......................................................................................... 37
2.2.2. Opterećenje u uporabnoj fazi ......................................................................................... 37
2.2.3. Opterećenje snijegom – HRN EN 1991-1-3:2011,[6] ..................................................... 38
2.2.4. Opterećenje vjetrom – HRN EN 1991-1-4:2012,[7] ........................................................ 39
2.3. Dimenzioniranje nosača ......................................................................................................... 57
2.3.1. Provjera otpornosti u fazi izvoĎenja ............................................................................... 57
2.3.2. Provjera otpornosti konstrukcije u spregnutoj fazi .......................................................... 98
2.4. Granično stanje uporabljivosti .............................................................................................. 139
2.4.1. Progib u fazi izvedbe .................................................................................................... 139
2.4.2. Progib za spregnuto stanje .......................................................................................... 139
3. Proračun potresne sile metodom ekvivalentne statične sile .................................. 151
3.1. Proračun ukupne mase konstrukcije .................................................................................... 151
3.2. Proračun približnog osnovnog perioda osciliranja ................................................................ 152
3.3. Elastični i proračunski spektar odziva .................................................................................. 152
3.4. Proračun i raspodjela ukupne sile po katovima .................................................................... 155
3.5. Provjera učinaka drugog reda (P-∆) .................................................................................... 155
3.6. Ograničenje meĎukatnog pomaka ....................................................................................... 156
3.7. Provjera otpornosti na potresno opterećenje ....................................................................... 157
3.7.1. Provjera otpornosti grede – pozicija 401 ...................................................................... 157
3.7.2. Provjera nosivosti stupa – pozicija S1 .......................................................................... 165
3.7.3. Provjera nosivosti stupa - pozicija S2........................................................................... 180
4. Zaključak .............................................................................................................. 193
5. Literatura .............................................................................................................. 194
6. Grafički prilozi ....................................................................................................... 195
Spregnute konstrukcije
Proraĉun spregnute konstrukcije
višeetaţne poslovne zgrade
1. Teorijski dio
1.1.Općenito o spregnutim konstrukcijama
Pored tradicionalnog načina graĎenja čelikom ili armiranim betonom, razvoj i primjena konstrukcija
sastavljenih od čelika i betona dovodi do stvaranja novog tipa meĎudjelovanja izmeĎu čelika i betona.
To meĎudjelovanje se više ne temelji isključivo na ostvarivanju posmične veze izmeĎu ta dva materijala,
nego se više temelji na zajedničkoj suradnji materijala različitih mehaničkih svojstava. Tipovi
konstrukcija kod kojih su konstrukcijski elementi povezani u jednu cjelinu, te je ostvaren zajednički rad
meĎu njima nazivaju se spregnute konstrukcije. Spregnute konstrukcije su konstrukcije nastale
povezivanjem konstrukcijskih elemenata od različitih ili istih materijala. Jednu od važnijih uloga u
ostvarivanju veze izmeĎu čeličnog i betonskog dijela poprečnog presjeka imaju spojna sredstva. U
većini slučajeva ta spojna sredstva su moždanici s glavom, odnosno valjkasti moždanici. Osim
navedenih spojnih sredstava, veza izmeĎu čelika i betona može biti ostvarena i ljepilom ili nekim drugim
sredstvom, no taj dio konstrukcije nije obraĎen u normama grupe HRN EN 1994, [11]. Globalno
ponašanje nosača ili ploča sastavljenih od čelika i betona bitno ovisi o početnoj krutosti, otpornosti i
sposobnosti deformacije, utjecaju dugotrajnih deformacija betona, proklizavanju moždanika i sl
MeĎudjelovanje čelika i betona definira se pomoću stupnja posmične veze . Ovisno o vrijednosti
koeficijenta , razlikujemo slučaj kada nije ostvarena posmična veza i tada je koeficijent =0, slučaj
kada je ostvarena djelomična posmična veze (0< <1,0) i treći slučaj kada je ostvarena potpuna
posmična veza, tj kada je =1,0. Ako se govori o potpunoj posmičnoj vezi, to znači da u sljubnici
izmeĎu čelika i betona nema nikakvog proklizavanja.
Posmična krutost ovisi o broju moždanika i početnoj krutosti primijenjenih moždanika. Ona može
biti potpuna ili nepotpuna, a to ovisi o moždanicima i njihovom broju. Idealna kruta interakcija
podrazumijeva da ne postoji relativan pomak izmeĎu spregnutih dijelova i da moždanici u potpunosti
preuzimaju posmičnu silu. To je moguće samo ako bi moždanici bili neizmjerno kruti ili bi njihov broj bio
vrlo velik, ali to u praksi nije moguće postići. Ako moždanici ne mogu preuzeti posmičnu silu, a svaki se
element ponaša neovisno jedan o drugome, tada nema posmične krutosti i u tom slučaju govorimo o
nespregnutom nosaču. U realnim konstrukcijama postoji i djelomična posmična krutost kod koje postoji
relativan pomak izmeĎu elemenata ali je znatno manji od onoga koji se javlja kod nespregnutog nosača.
U tom slučaju moždanici ne mogu u potpunosti preuzeti posmičnu silu. Djelomično sprezanje se može
primijeniti samo kod spregnutih nosača čiji su presjeci klase 1 ili 2, [1].
S obzirom na sposobnost moždanika za preuzimanje posmične sile na kontaktu spregnutih

elemenata i s obzirom na duktilnost samih moždanika, raspodjela naprezanja unutar spregnutog
presjeka može biti linearna s jednom ili dvije neutralne osi. Ako govorimo o nosačima kod kojih je
ostvareno potpuno sprezanje raspodjela naprezanja po visini poprečnog presjeka će biti linearna s
jednom neutralnom osi, dok se linearna raspodjela naprezanja s dvije neutralne osi javlja kod
nespregnutih presjeka.
1

Jedna od glavnih prednosti spregnutih konstrukcija u odnosu na klasične čelične i armirano

betonske konstrukcije je iskorištavanje dobrih svojstava čelika i betona. Čelik je materija koji dobro
podnosi vlačna naprezanja, dok je beton pogodniji za tlačno područje. Ovakav tip konstrukcije ima
povoljan omjer nosivosti i težine a samim time moguće je premostiti puno veće raspone i ostvariti puno
manje konstrukcijske visine. Beton osigurava toplinsku izolaciju čelika pri većim temperaturama te
sprječava koroziju, dok čelik konstrukciji povećava duktilnost. Budući da su čelični dijelovi dosta tanki i
osjetljivi na probleme stabilnosti, beton u tom slučaju utječe na stabilnost i te probleme može reducirati
ili čak potpuno onemogućiti.
U visokogradnji se za izvedbu spregnutih nosača koristi konstrukcijski čelik, beton, čelik za

moždanike te armaturni čelik. Kvalitete čelika dozvoljene za primjenu u spregnutim konstrukcijama su
S275 do S350 i beton čija klasa nije manja od C 20/25 i veća od C 60/75. Betonska ploča se najčešće
izvodi kao monolitna s trapeznim limom, a rjeĎe u klasičnoj oplati. Spregnuta konstrukcija u
visokogradnji sastoji se od glavnih, sekundarnih nosača i stupova koji mogu biti izvedeni kao čisti čelični
ili spregnuti.. Glavni nosači oslanjaju su na stupove a sekundarni na glavne nosače. Preko sekundarnih
nosača postavlja se ploča, pa je razmak sekundarnih nosača ujedno i raspon ploče.
Razlikujemo dva načina izgradnje spregnutih nosača, kada je čelični nosač poduprt za vrijeme
izgradnje i kada čelični nosač nije poduprt u fazi izgradnje. U slučaju kada je nosač poduprt za vrijeme
izgradnje, nosač se prije betoniranja ploče privremenim osloncima podupire u nizu točaka unutar
raspona i nakon očvrsnuća betona preuzima sva opterećenja. Smatra se da je nosač koji je izveden na
ovakav način spregnut za preuzimanje svih djelovanja. Nosač koji nije poduprt za vrijeme izgradnje
mora preuzeti opterećenje vlastite težine i opterećenje svježe betonske mase, a nakon očvrsnuća
betona, nosač može dosegnuti najveću nosivost kao i nosač koji je bio poduprt. MeĎutim, ovakav je
nosač spregnut samo za korisna djelovanja. Ukoliko se nosač izvodi na ovakav način vrijeme izgradnje
će biti kraće ali je potreban puno jači čelični profil koji može preuzeti opterećenja od vlastite težine i
svježe betonske mase. Nakon što beton očvrsne, poprečni presjek je predimenzioniran pa čelični profil
obično ima manji stupanj iskorištenja.
Spregnuti elementi se dijele ovisno o funkciji u konstrukciji, a moguće ih je podijeliti na spregnute

nosače, spregnute stupove i spregnute ploče.
Slika 1: Spregnute grede
2

Slika 2: Spregnuti stupovi
Slika 3: Spegnute ploče
1.1.Izvedba spregnutih nosaĉa
U fazi izvedbe spregnutih nosača čelični nosač se može poduprijeti ili betoniranje može biti provedeno
bez podupiranja, [1]. U oba slučaja proračunska plastična otpornost bit će dosegnuta, no razlika je u
veličini ostvarenog progiba za istu razinu momenta savijanja. Razlika u ponašanju navedenih nosača
može se vidjeti na slici 4.
Slika 4: Ovisnost momenta savijanja i progiba za slučajeve izvedbe s i bez podupiranja prije betoniranja
[1]
3

Kod nosača koji nije poduprt za vrijeme betoniranja opterećenja od vlastite težine, težine svježe
betonske mase i težine oplate prenosi samo čelični nosač. Nakon što beton očvrsne, nosač se počinje
ponašati kao spregnuti nosač i kao takav preuzima stalna i promjenjiva opterećenja.
Čelični nosač koji je jednoliko poduprt za vrijeme betoniranja u samoj fazi betoniranja je
neopterećen. Sva stalna i promjenjiva opterećenja nakon skidanja oplate automatski djeluju na
spregnuti nosač. Ako je nosač poduprt s jednim ili dva pomoćna stupa, nakon uklanjanja stupova
njihove se reakcije moraju prenijeti kao opterećenja na spregnuti nosač.
Prije betoniranja, čelični nosač se može izvesti s nadvišenjem, tj. s „fleksijskim prednapinjanjem“.
Izvedba je slična kao i kod nosača koji su poduprti za vrijeme betoniranja, samo što je čelični nosač
„prednapet“ i dobiva negativan moment Ma . Ovisnosti momenta savijanja M i kuta rotacije φ za sva tri
slučaja izvedbe mogu se vidjeti na slici 5.
Slika 5: Ovisnost momenta savijanja M i kut rotacije za tri slučaja izvedbe spregnutog nosača [1]
Sa slike možemo vidjeti kako početak tečenja u donjem pojasu čeličnog nosača ovisi o načinu
izvedbe, dok plastična otpornost spregnutog nosača Mpl,Rd ne ovisi o načinu izvedbe i ista je za sva tri
slučaja. Kod nosača koji nije poduprt za vrijeme izgradnje, plastifikacija donjeg pojasa (kod slobodno
oslonjenih nosača) započinje vrlo rano jer svu vlastitu težinu preuzima čelični nosač, (slučaj A).
Plastifikacija donje pojasnice kod poduprtog nosača započinje kod visoke razine opterećenja, budući da
sva opterećenja djeluju na spregnuti nosač, (slučaj B). [1] Na slici 2 možemo vidjeti da nosač kod kojeg
je ostvareno prethodno prednapinjanje (slučaj C), u donjoj pojasnici posjeduje tlačna naprezanja uslijed
„podizanja“ podupirućih privremenih stupova, pa će do plastifikacije doći pri visokoj razini opterećenja.
Plastična otpornost se dostiže nakon „razgradnje“ tlačnih naprezanja u donjoj pojasnici čeličnog nosača.
Ponašanje nosača koje je prikazano na slici 2 može biti ostvareno samo uz uvjet da pri dosezanju Mpl,Rd
neće doći do pojave lokalne nestabilnosti.
4

Određivanje klase popreĉnog presjeka
Poprečni presjeci se klasificiraju ovisno o lokalnoj nestabilnosti u tlačnim dijelovima čeličnog nosača,
slično kao i kod čeličnih konstrukcija. Razlikujemo četiri klase poprečnog presjeka koje se meĎusobno
razlikuju ovisno o svojoj rotacijskoj sposobnosti i opasnosti od lokalne nestabilnosti. U tablici 1 možemo
vidjeti postupak dokaza s obzirom na svrstavanje poprečnih presjeka u klase.
Tablica 1. Postupak dokaza s obzirom na klase poprečnih presjeka

Postupak dokaza Proračun učinaka djelovanja Otpornost poprečnog Klasa presjeka
Ed presjeka Rd
1 Plastični Plastična 1
2 Elastični Plastična 1 2
3 Elastični Elastična 1 2 3
Elastična
4 Elastični (efektivni poprečni 4
presjek)
Spregnuti poprečni presjeci se svrstavaju u odreĎenu klasu ovisno o lokalnim vitkostima pojasnice
(cf /tf) i hrpta (cw /t ) čeličnog nosača, položaju plastične neutralne osi i stupnju armiranja betonske
w
pojasnice. Ograničenje lokalnih vitkosti hrpta i pojasnice čeličnog profila dano je normom HRN EN
1993-1-1:2014, [10]. Kada se betonska pojasnica klase 1 i 2 nalazi u vlačnoj zoni, u području
negativnog momenta savijanja, mora biti osigurana odreĎena količina potrebne duktilne armature (klase
B ili C). Minimalnu površinu armature računamo prema izrazu:
As s
Ac (1)
fy fctm
s
= √kc (2)
235 fsk
U navedenim izrazima 1 i 2 oznake su sljedeće:

Ac - površina poprečnog presjeka betonske pojasnice unutar efektivne širine ,
fy - nominalna (karakteristična) vrijednost granice popuštanja konstrukcijskog čelika u N/mm2 ,
fsk - karakteristična vrijednost granice popuštanja armature u N/mm2 ,
- faktor koji iznosi:
=1,1 za postupak dokaza plastično-plastično (klasa presjeka 1),
=1,0 za postupak dokaza elastično-plastično (klasa presjeka 2),
kc - koeficijent koji uzima u obzir raspodjelu napona u poprečnom presjeku prije raspucavanja betona
1
(kc = 1 0,3 1,0),
hc /(2z0 )
hc - debljina betonske pojasnice spregnutog nosača bez uzimanja u obzir vute ili rebra,
5

z0 - vertikalni razmak izmeĎu težišta neraspucane betonske pojasnice i neraspucanog spregnutog

E
poprečnog presjeka. Razmak z0 proračunava se faktorom redukcije za kratkotrajno opterećenje n0 = E a
cm
tj. za vrijeme početka opterećivanja .
Kod klasifikacije poprečnog presjeka spregnutih nosača razlikujemo dva slučaja:
a) klasifikacija spregnutog poprečnog presjeka kod kojeg čelični profil nije obložen betonom,
b) klasifikacija spregnutog poprečnog presjeka kod koje je čelični profil obložen betonom.
Ukoliko je čelična pojasnica niže klase pravilno pridržana moždanicima, tj. zadovoljava odreĎene
zahtjeve razmaka moždanika u smjeru tlaka može se svrstati u višu klasu, klasu 1 ili 2.
Za punu betonsku ploču vrijedi:
235
eL 22 tf √ f (3)
y
Za ploču izvedenu s profiliranim čeličnim limom (rebra ploče okomito na nosač):
235
eL 15 tf √ f (4)
y
Razmak od ruba tlačne pojasnice u poprečnom smjeru:
235
eQ 9 tf √ f (5)
y
U navedenim izrazima 3, 4 i 5 oznake su sljedeće:

eL - razmak moždanika,
fy - nominalna (karakteristična) vrijednost granice popuštanja pojasnice u N/mm2 ,
tf - debljina tlačne pojasnice
Klasifikacija ostalih pojasnica i hrptova u tlaku, kod spregnutih nosača kod kojih čelični profil nije
potpuno obložen betonom, provodi se prema zahtjevima HRN EN 1993-1-1:2014,[10]. Poprečnu
presjeci s hrptom klase 3 i pojasnicom klase 1 ili 2, mogu se tretirati kao efektivne poprečne presjeke
klase 2 s efektivnim hrptom. Kod takvih poprečnih presjeka Mpl,Rd računa se s efektivnom visinom hrpta
ispod plastične neutralne osi kako se vidi na slici 6.
6

Slika 6: Djelotvorni (efektivni) poprečni presjek hrpta [1]
Ako je čelični profil obložen betonom zahtijeva se da taj beton spriječi izbočivanje hrpta. Da bi taj
uvjet bio ostvaren, beton se moždanicima mora povezati za hrbat i moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:
a) Beton koji oblaže čelični profil mora biti armiran u uzdužnom smjeru
bc
b) Ispunjen je uvjet da je 0,8 1,0 , gdje je širina obložnog betona, a širina pojasnice
b
čeličnog profila,
c) Vilice moraju biti provučene kroz rupe na čeličnom profilu i/ili da su moždanici zavareni za
hrbat. Promjer vilica koje su provučene kroz hrbat ne smije biti manji od 6 mm, dok promjer
zavarenih moždanika ne smije biti manji od 10 mm.
d) Razmak moždanika ili vilica provučenih kroz hrbat u uzdužnom smjeru spregnutog nosača ne
smije biti veći od 400 mm. Razmak izmeĎu unutarnjih strana čeličnih pojasnica i moždanika ne
smije biti veći od 200 mm, [1]. “Naizmjenična“ raspodjela moždanika dozvoljena je za nosače s
poprečnim presjecima čeličnih profila kod kojih maksimalna visina presjeka nije manja od 400
mm, te nosača kod kojih su moždanici postavljeni u više redova.
Ukoliko je hrbat čeličnog nosača svrstan u klasu 3, a obložen je betonom prema gore navedenim
zahtjevima, može se svrstati u klasu 2 kod koje je hrbat uzet u obzir s čitavom visinom, [1].
OdreĎivanje proračunske širine nosača
Kod spregnutih nosača na proračunsku širinu betonske ploče utječu geometrija poprečnog presjeka,
mala posmična krutost pojasnice, plastično ponašanje materijala, popustljivost moždanika, te stanje
pukotina u betonu u području negativnih momenata savijanja. Osim navedenih utjecaja, na proračunsku
širinu utječu i uvjeti oslanjanja samoga nosača i opterećenja. Postupak odreĎivanja proračunske širine
prema teoriji elastičnosti kod spregnutih nosača vrijedi samo za granično stanje uporabljivosti bez stanja
pukotina u betonu. Kod graničnog stanja nosivosti s plastifikacijom čeličnih nosača dobiju se puno veće
djelotvorne širine pojasnice u odnosu na proračun prema teoriji elastičnosti. U području negativnih
momenata savijanja s raspucanom betonskom pojasnicom, proračunska širina znatno ovisi o stupnju
raspucalosti betona te o tečenju armature. Utjecaj male posmične krutosti betonskog dijela pojasnice
spregnutog nosača uzima se u obzir pomoću „proračunske širine“ . Proračunska širina ovisi o
7

razmaku nul točaka momentnog dijagrama Le koji se naziva „ekvivalentni raspon“, a njezinu raspodjelu
nad osloncima i u područjima raspona kontinuiranog nosača možemo vidjeti na slici 7.
Slika 7: Ekvivalentni rasponi za odreĎivanje proračunske širine betonske pojasnice, [1]
Za područje u polju i iznad središnjeg ležaja proračunska širina se izračunava prema sljedećem izrazu:
beff = b0 bei = b0 be1 be2 (6)
Le
bei = (7)
8
Tablica 2: Definiranje nepoznatih oznaka u gore navedenim izrazima

bei Vrijednost proračunske širine betonske pojasnice sa svake strane hrpta i uzima se da
je Le /8, ali nije veća od geometrijske širine bi . Vrijednost bi treba se uzeti kao razmak
od moždanika do točke u sredini izmeĎu susjednih hrptova, mjereno u polovici visine
betonske pojasnice. Izuzetak čini slobodni rub gdje je bi udaljenost od moždanika do
slobodnog ruba.
Le približan razmak izmeĎu nul točaka momenta savijanja. Za tipične kontinuirane
spregnute nosače i za konzole, s anvelopom momenata savijanja iz različitih
rasporeda opterećenja, koja su mjerodavna za proračun Le se može pretpostaviti kao
na slici 7
b0 poprečni razmak izmeĎu moždanika
Za područje krajnjeg oslonca proračunske širina računa prema sljedećem izrazu:
beff = b0 b
i ei
= b0 b
1 e1
b
2 e2
(8)
Le
i
= (0,55 0,025 ) 1,0 (9)
bei
8

Metode analize uĉinka djelovanja

Prema normi HRN EN 1994-1-1:2012, [11], za globalnu analizu kod zgrada dane su 4 metode:
1) linearno elastična globalna analiza,
2) nelinearna globalna analiza,
3) linearno elastična globalna analiza s ograničenom preraspodjelom,
4) kruto plastična globalna analiza.
Linearno elastična globalna analiza se može primjenjivati za proračun učinaka djelovanja kod
poprečnih presjeka spregnutog nosača kod kojih se otpornost bazira na plastičnoj ili nelinearnoj
otpornosti, kod graničnog stanja uporabljivosti uz odgovarajuću korekciju za nelinearne učinke, kao što
su raspucavanje betona, te kod dokaza za granično stanje umora.
U slučaju kada nije potrebno uzeti u obzir učinke drugog reda, kod dokaza za granično stanje
nosivosti (osim umora) može se koristiti plastična globalna analiza.
Kod dokaza nosača za granično stanje nosivosti pomoću potpuno egzaktne analize, potrebno je
uzeti u obzir posmično izobličenje betonske pojasnice, dugotrajno ponašanje betona (puzanje i
skupljanje), stvaranje pukotina u betonskoj pojasnici i utjecaj sudjelovanja betona izmeĎu pukotina,
formiranje zona tečenja (plastifikacije) i lokalno ponašanje čeličnog nosača u pogledu stabilnosti,
podatljivost (popustljivost) sredstava za ostvarivanje posmične veze izmeĎu čelika i betona, te način
izvedbe spregnutog nosača i „povijest“ opterećivanja nosača, [1].
Iz gore navedenih razloga, u normi HRN EN 1994-1-1:2012,[11], za analizu učinka djelovanja

kontinuiranih spregnutih nosača primjenjuju se pojednostavljeni postupci koji se temelje na teoriji
elastičnosti i teoriji plastičnosti, a oni su većinom na strani veće pouzdanosti, odnosno konzervativni.
Kod graničnog stanja nosivosti učinci djelovanja se mogu odrediti na temelju teorije elastičnosti, s
nelinearnom analizom ili pojednostavljeno prema teoriji plastičnosti,[1]. Kod postupka s nelinearnom
elastičnom analizom, nelinearno ponašanje materijala uzima se u obzir preraspodjelom momenata, a
stupanj preraspodjele ovisi o klasi poprečnog presjeka i o pukotinama u betonu. Nelinearna globalna
analiza se zbog svoje složenosti ne primjenjuje svakodnevno u praksi.
9

1.2.Spregnuti stupovi
Prema tipu poprečnih presjeka, spregnute stupove dijelimo na potpuno ubetonirane čelične profile,
djelomično ubetonirane čelične profile, čelične profile ispunjene betonom te čelične profile ispunjene
betonom s čeličnom jezgrom.
Prednost spregnutih stupova u odnosu na klasične čelične stupove je u tome što spregnuti stupovi
mogu preuzeti znatno veće tlačne sile. Različiti poprečni presjeci istih vanjskih dimenzija mogu preuzeti
različita opterećenja, a to ponajviše ovisi o debljini dijelova poprečnog presjeka čeličnog profila, čvrstoći
betona i površini armature. Tako je moguće zadržati iste dimenzije poprečnih presjeka duž različitih
kutova zgrada, a to će uvelike utjecati na funkcionalnost i estetiku.
Kod potpuno ubetoniranih čeličnih profila nije potrebno vršiti posebnu antikorozivnu zaštitu, a
zahvaljujući betonskom omotaču povećana je požarna otpornost, te otpornost na udar. S gledišta
tehnologije graĎenja, ovaj tip stupova zahtjeva izradu oplate i armature kao i za armiranobetonske
stupove, dok kod stupova od šupljih profila nije potrebna posebna oplata, a često ni dodatna uzdužna
armatura. Važno je napomenuti da kod ovakvog tipa stupova betonska ispuna djeluje pozitivno tako da
povećava nosivost cijevi na izbočivanje.
Spregnuti stupovi su elementi koji su dominantno opterećeni velikim uzdužnim silama. Zbog
samog načina spajanja stupova s drugim elementima koji ne moraju nužno biti spregnuti, vrlo rijetko se
može govoriti o „nominalno zglobnom“ priključku, pa je uz tlačnu silu gotovo uvijek prisutan i moment
savijanja.
Za proračun stupova HRN EN 1994:2012,[11] predviĎa dvije metode, opću i pojednostavljenu

metodu. Opća metoda obuhvaća proračun stupova čiji presjeci nisu simetrični ili nisu jednaki duž osi
stupa. Pretpostavlja se da je za ovu vrstu konstrukcije ostvareno puno sprezanje sve do otkazivanja.
Unutarnje sile i momenti savijanja se moraju odrediti primjenom elastoplastične analize za sva tri
materijala. Prilikom provjere stabilnosti uzimaju se u obzir učinci drugog reda, ako oni značajnije utječu
na stabilnost konstrukcije. Smatra se da su utjecaji drugog reda značajni, ako momenti savijanja
dobiveni po teoriji drugoga reda premašuju momente savijanja dobivene po teoriji prvoga reda za više
od 10%. U proračun stabilnosti potrebno je uključujući i vlastita naprezanja, geometrijske imperfekcije,
lokalne nestabilnosti, skupljanje i puzanje betona te tečenje konstrukcijskog čelika i čelika za armaturu.
Ova metoda zahtijeva primjenu numeričkih postupaka, [1].
Pojednostavljena metoda uključuje proračun stupova čiji su presjeci dvoosno simetrični i jednaki
duž osi stupa, te uzima u obzir referentne krivulje izvijanja prema HRN EN 1993:2012,[10], s
ograničenjima primjene koje popisuje HRN EN 1994:2012,[11]. Da bi se izbjegla mogućnost pojave
bočno torzijskog izvijanja, dimenzije poprečnog presjeka, visina betonskog presjeka hc te širina
betonskog presjeka bc moraju biti u granicama 5,0 hc /bc 0,2.. Doprinos čeličnog presjeka u
ostvarivanju računske otpornosti spregnutog stupa , mora biti u granicama izmeĎu 0,2 i 0,9. Ukoliko je
< 0,2 presjek je armirano betonski, a ukoliko je > 0,9 presjek je čelični. Za potpuno obložene čelične
10

presjeke, površina armature As ne smije biti manja od 0,30 % površine betona, a debljine zaštitnog sloja
u smjeru osi y mora biti maksimalno 0,4 b ( max cy 0,4 b), dok u smjeru osi z ne smije prelaziti
vrijednost od 0,3 h ( max cz 0,3 h).
<0,2 0,2< <0,9 >0,9
Slika 8: Vrijednost udjela čelika u poprečnom presjeku spregnutog stupa
Obje metode proračuna temelje se na pretpostavkama da postoji puna interakcija čelika i betona
sve do pojave otkazivanja, geometrijske imperfekcije i zaostala naprezanja uzimaju se u obzir kod
proračuna, iako je to obično učinjeno primjenom ekvivalentnog početnog zakrivljenja elemenata ili
imperfekcijom elemenata, te da ravnine poprečnih presjeka ostaju ravne i nakon deformacije stupa.
Kod dimenzioniranja spregnutih stupova potrebno je provjeriti otpornost na lokalno izbočivanje,

uvoĎenje opterećenja u spregnuti poprečni presjek, otpornost na posmik izmeĎu čeličnih i betonskih
elemenata, te otpornost elementa općom ili pojednostavljenom metodom,[1].
a) Otpornost na lokalno izboĉivanje
Učinak lokalnog izbočivanja čeličnog elementa može se zanemariti kod potpuno ubetoniranih čeličnih
elemenata kod kojih je betonski omotač koji prekriva čeličnu pojasnicu veći od 40 mm. U tom slučaju
beton pridržava čelik i sprečava pojavu nestabilnosti čelika, čak i kada se javlja tečenje. Ovaj se učinak
može zanemariti i kod ostalih tipova spregnutih stupova ako su zadovoljene vrijednosti d⁄t , h⁄t , i b⁄tf
dane u tablici 3.
Kod djelomično ubetoniranih presjeka, armirano betonska obloga sprečava lokalnu nestabilnost
čeličnog hrpta, i sprečava rotaciju čelične pojasnice na mjestu njezinog spajanja s hrptom, pa se u
proračunu može koristiti veći b/tf odnos (tablica 3).
11

Tablica 3: Maksimalne vrijednosti d/t, h/t. b/tf [1]

Poprečni presjek max (d/t), max (h/t) i max
(b/tf )
Kružni šuplji čelični presjek
235
max(d⁄t) =90
fy
Pravokutni šuplji čelični presjek
235
max(h⁄t)=52√
fy
Djelomično obložen I presjek
235
max(b⁄tf ) =44√
fy
b) Otpornost popreĉnog presjeka s obzirom na uzduţnu tlaĉnu silu
Otpornost poprečnog presjeka spregnutog stupa koji je izložen uzdužnoj tlačnoj sili dobiva se
zbrajanjem plastične otpornosti svakog elementa koji su sustavni dijelovi tog presjeka, [1]. Ukoliko su
otpornosti izražene u karakterističnim vrijednostima, otpornost se dobiva prema sljedećem izrazu:
Npl,Rk = Npl,a,Rk Npm, Rk Ns,Rk (10)
Navedeni izraz se može zapisati u sljedećem obliku:
Npl,Rk = Aa fyk Ac fck As fsk (11)
U izrazima 10 i 11 oznake su sljedeće:
12

Aa - površina poprečnog presjeka čelika,

Ac - površina poprečnog presjeka betona,
As - površina poprečnog presjeka armature,
fyk ,fck ,fsk - karakteristične vrijednosti čvrstoće materijala
Npl.a,Rk - plastična otpornost čeličnog dijela presjeka
Npm,Rk - plastična otpornost betonskog dijela presjeka
Ns,Rk - plastična otpornost armature
Vrijednost koeficijenta ovisi o poprečnom presjeku spregnutog stupa. Ukoliko se radi o potpuno
ili djelomično obloženim čeličnim profilima =0,85, a za cjevaste profile ispunjene betonom =1,0.
Ukoliko je cijevni čelični profil dovoljno krut da spriječi najveći dio bočnog širenja betona uslijed
uzdužnog tlaka otpornost betona se može dodatno povećati uslijed „obodnog naprezanja“. To
povećanje čvrstoće betona može se primijeniti kod proračuna ako relativna vitkosti cijevnog spregnutog
stupa nije veća od 0,5, a najveći moment savijanja Mmax,Ed dobiven prema teoriji I reda, nije veći od
0,1 NEd d.
c) Otpornost stupa pri djelovanju uzduţne tlaĉne sile te interakcije tlaĉne sile i savijanja
Otpornost spregnutog stupa pri djelovanju uzdužnog tlaka dokazuje se prema teoriji II. reda. Spregnuti
stup koji je centrično opterećen uzdužnom tlačnom silom ima dovoljnu otpornost a izvijanje, ako
proračunska uzdužna tlačna sila NEd zadovoljava uvjet:
NEd
1,0 (12)
Npl,Rd
Prilikom odreĎivanja Npl,Rd prema gore navedenom izrazu, proračunska vrijednost granice
popuštanja konstrukcijskog čelika fyd proračunava se s parcijalnim faktorom M1 .
Koeficijent označava faktor redukcije Npl,Rd za mjerodavni način izvijanja u ovisnosti mjerodavne
vitkosti .
Linije izvijanja u HRN EN 1993-1-1:2014,[10] odreĎene su izrazima:
1
= 1,0 (13)
√ 2- 2
2
=0,5[1 ( - 0 ) ] 0 =0,2 (14)
13

Pomoću faktora i linije izvijanja prilagoĎavaju se rezultatima pokusa. Ako je zadovoljen uvjet
0 tada nije potrebno smanjiti Npl.Rd , a povećanjem faktora imperfekcije krivulja izvijanja ima veći
kut nagiba.
Slika 9: OdreĎivanje faktora smanjenja za izvijanje savijanjem [1]
14

Tablica 4: Krivulje izvijanja i imperfekcije elemenata za spregnute stupove,[1]

Poprečni presjek Ograničenja Os izvijanja Krivulja Nesavršenost
izvijanja elementa
Presjek obložen betonom
y-y b L/200
z-z c L/150
Presjek djelomično
obložen betonom b L/200
y-y
z-z c L/150
Kružni i pravokutni šuplji

čelični presjeci s
3% Bilo koja a L/300
3%< s
6% Bilo koja b L/200
Kružni šuplji čelični

presjeci s dodatnim I
presjekom y-y b L/200
z-z b L/200
Presjek djelomično
obložen betonom i križnim
I presjekom
Bilo koja b L/200
15

Otpornost poprečnog presjeka na koji istovremeno djeluju uzdužna tlačna sila i moment savijanja
rješavamo pomoću interakcijske krivulje koju treba posebno konstruirati za svaki spregnuti stup. Da bi
se sam postupak pojednostavio, umjesto krivulje koristi se poligonalni dijagram ABCD (slika 11). Ukoliko
se točka na sjecištu stvarne uzdužne sile N i momenta savijanja M koji djeluju na stup nalazi ispod
krivulje, promatrani spregnuti stup ima dostatnu pouzdanost.
Slika 10: Interakcijska krivulja M-N za kombinaciju savijanja oko osi y-y i tlaka [1]
Pri istovremenom djelovanju momenta savijanja i uzdužne tlačne sile, otpornost na savijanje
poprečnog presjeka Mpl,Rd se smanjuje tako da se pomnoži s faktorom kako se može vidjeti na slici
10.
Točan proračun M-N interakcije nije jednostavan, a posebno kod presjeka kod kojih je čelična cijev
ispunjena betonom pa se reducirana otpornost Mpl,N,Rd može odrediti samo iterativno. Povećanje
uzdužne tlačne sile utječe na pomicanje neutralne osi prema donjem rubu presjeka i onda izvan
presjeka. Interakcijska krivulja se stoga odreĎuje pomicanjem plastične neutralne osi u inkrementima po
presjeku. Za ovaj postupak potreban je kompjuterski program, stoga se u praksi koristi pojednostavljena
interakcijska krivulja koju možemo vidjeti na slici 11.
16

Slika 11: Pojednostavljeni interakcijski poligon M-N [1]
Pojednostavljeni poligon ABCD pogodan je za „ručni proračun“, li je potrebno provesti dokaz

otpornosti za svaku ravninu izvijanja uzimajući u obzir vitkost stupa, momentni dijagram i otpornost na
savijanje u promatranoj ravnini.
Interakcijski dijagram se može odrediti „točku po točku“ uzimajući u obzir različite položaje
plastične neutralne osi u glavnim ravninama koje se promatraju, a istodobne vrijednosti M i N dobiju se
iz dijagrama naprezanja zajedno s dvije jednadžbe ravnoteže za M i N, [1]. Na primjeru potpuno
ubetoniranog čeličnog profila možemo vidjeti kako se odreĎuje svaka točka interakcijskog dijagrama
ABCD koje ovise o položaju neutralne osi.
Slika 12: Odgovarajuća raspodjela naprezanja -TOČKA „A“
TOĈKA A odgovara plastičnoj otpornosti poprečnog presjeka na uzdužnu silu Npl.Rd
17

Slika 13: Odgovarajuća raspodjela naprezanja -TOČKA „B“
TOĈKA B odgovara momentu plastične otpornosti poprečnog presjeka Mpl.Rd
Slika 14: Odgovarajuća raspodjela naprezanja -TOČKA „C“
TOĈKA C odgovara otpornosti pri jednoosnom savijanju koja je jednaka kao u točki B ali postoji znatno
veća uzdužna sila.
18

Slika 15: Odgovarajuća raspodjela naprezanja -TOČKA „D“
TOĈKA D odgovara maksimalnom momentu otpornosti Mmax,Rd . U toči D je dosegnuta najveća

otpornost na savijanje jer uzdužna tlačna sila sprečava pukotine u betonu i time povećava otpornost na
savijanje.
Vidljivo je da poprečni presjek spregnutog stupa može preuzeti veći moment od momenta pune
plastičnosti (točka D) ako na njega istovremeno djeluje tlačna sila koja je odreĎenog intenziteta. Razlog
tome je raspucali beton koji se u području vlačnih naprezanja isključuje iz nosivosti, a tlačna sila
povećavajući tlačnu zonu betona povoljno djeluje i na povećanje momenta plastične otpornosti.
19

1.3.Spregnute ploĉe
Spregnute ploče od profiliranih čeličnih limova i betona najčešće se primjenjuju kod višekatnih grada.
Spregnute ploče s čeličnim limovima se najčešće primjenjuju radi brže izgradnje, velikih raspona, manjih
konstrukcijskih visina te manje vlastite težine u odnosu na armirano betonske ploče. Kod spregnutih
ploča čelični lim nosi svježu betonsku masu pa tako zamjenjuje oplatu, a ujedno služi i kao radna
platforma. U tablici 5 možemo vidjeti 4 tipa ploča s obzirom na njihovu funkciju. [1]
Tablica 5: Nosiva funkcija različitih tipova ploča, [1]
Slučaj A
Samonosivi trapezni lim na kojem leži beton
Armiranobetonska sitnorebričasta ploča

Slučaj B koja leži na trapeznom limu koji služi kao
izgubljena oplata
Trapezni profil sitnorebričasta

Slučaj C armiranobetonska ploča (zbrajanje
pojedinih nosivih limova i betona)
Spregnuta ploča s površinskim sprezanjem

koje djeluje kao učinak „moždanika“
Slučaj D
Spregnuta ploča s površinskim sprezanjem

koje djeluje učinkom „stezanja“
U dimenzioniranju spregnutih ploča postoje dvije bitne faze, prva faza kada čelični lim nosi svježu
betonsku masu i servisno opterećenje i druga faza kada spregnuta ploča prenosi korisno opterećenje. U
prvoj fazi kada trapezni lim služi kao oplata svježem betonu, čelični lim se proračunava prema
odrednicama koje vrijede za tankostjene čelične konstrukcije.
Trajno osiguranje posmične veze izmeĎu betona i čeličnog profila može se ostvariti mehaničkim
sprezanjem, sprezanjem s moždanicima na krajevima, sprezanjem pomoću trenja te sprezanjem
pomoću sidara izvedenog deformiranim limom na krajevima. Prema članku 9.1.2.1. HRN EN 1994-1-
1:2012,[11] prianjanje izmeĎu čelika i betona nije prihvaćeno kao pouzdana metoda posmične veze jer
se tako ostvarena posmična veza ponaša neduktilno. Nastaju „vrhovi“ posmičnih naprezanja koji mogu
uzrokovati iznenadno otkazivanje, [1].
20

Slika 16: Mehaničko sprezanje [1]
Slika 17: Sprezanje s moždanicima na kraju [1]
Slika 18: Sprezanje pomoću trenja [1]
Slika 19: Sprezanje pomoću sidra izvedenog deformiranim limom na krajevima [1]
21

Kod proračuna graničnog stanja nosivosti spregnutih ploča mogu se koristi linearno elastična
analiza s ili bez preraspodjele momenata savijanja, globalna kruto plastična analiza pod uvjetom da
presjeci ploče gdje se zahtijeva plastična rotacija imaju dovoljan kapacitet rotacije, te elasto-plastična
analiza uzimajući u obzir nelinearna svojstva materijala.
Spregnute ploče u stvarnosti su kontinuirane, jer se profilirani limovi obično izvode kontinuirano
preko više raspona, a betoniranje se izvodi preko cijele površine bez dilatacije. Ako se za proračun
koristi globalna analiza temeljena na krutosti neraspucanog presjeka, na unutarnjim osloncima će se
dobiti veliki momenti savijanja koji se mogu preuzeti samo „jakim armiranjem“. Taj problem se može
riješiti ukoliko se ploče projektiraju kao niz jednostavno oslonjenih greda, pod uvjetom da kontrola širine
pukotine nije problem. Ako se ploča promatra kao kontinuirana, povoljnija je plastična analiza.
Proraĉunska širina za koncentrirana toĉkasta i linijska opterećenja
Proračunska širina spregnute ploče ovisi o omjeru uzdužne i poprečne krutosti na savijanje ploče, a kod
točkastog ili linijskog opterećenja, što se može vidjeti na slici 20, iznosi:
bm = bp 2(hc hf ) (15)
Slika 20: Distribucija koncentriranog opterećenja, [1]
Ako se ne provodi točan proračun ploče, za koju vrijedi da je hp ⁄h 0,6, za odreĎivanje unutarnjih
sila, momenata savijanja te otpornosti poprečnog presjeka mogu se koristiti sljedeći izrazi za proračun
proračunske širine:
a) Za savijanje i uzdužni posmik

Za ploče na dva ležaja i krajnje raspone kontinuiranih ploča:
22

L
bem = bm 2Lp (1- Lp ) b (16)
Za središnje raspone kontinuiranih ploča:
L
bem = bm 1,33Lp (1- Lp ) b (17)
b) Za poprečne sile
L
c) bem = bm Lp (1- p ) b (18)
L
U izrazima 16, 17 i 18 oznake su sljedeće:

Lp - razmak težišta opterećenja do susjednih ležajeva,
L - raspon ploče,
b - širina ploče.
Ako karakteristično promjenjivo opterećenje ne prekoračuje vrijednosti od 7,5 kN za koncentrirano

opterećenje i 5,0 kN⁄m2 za kontinuirano opterećenje, može se usvojiti minimalna poprečna armatura
bez proračuna.
Naĉin otkazivanja kontinuirane spregnute ploĉe
Na slici 21. možemo vidjeti kritične presjeke u kojima je potrebno provjeriti četiri načina otkazivanja
spregnute ploče:
 presjek I-I dolazi do otkazivanja uslijed savijanja u području pozitivnih momenata savijanja,
 presjeka II-II otkazivanje posmične veze čeličnog lima i betona,
 presjek III-III otkazivanje betona uslijed djelovanja poprečne sile,
 presjek IV-IV otkazivanje uslijed savijanja u području negativnih momenata.
Slika 21: Kritični presjeci za dokaz spregnute ploče kao krajnjeg graničnog stanja
U području pozitivnih momenata savijanja spregnute ploče, najčešće je mjerodavno otkazivanje

posmične veze izmeĎu čeličnog lima i betona jer moment potpune plastičnosti ne može biti dosegnut.
23

Par sila kojeg čine tlačna sila u betonu Nc i vlačna sila u čeličnom limu Np , ograničen je nastalim
klizanjem u posmičnoj vezi, što znači da je u posmičnoj vezi ostvareno djelomično sprezanje koje se
može prikazati „krivuljom djelomičnog sprezanja“. Krivulja na slici 22 predstavlja plastičnu otpornost
poprečnog presjeka spregnute ploče za različite stupnjeve posmične veze .
Slika 22: Dijagram djelomičnog sprezanja spregnute ploče [1]
Tablica 6: Definiranje nepoznatih oznaka na slici 22

Nc tlačna sila u betonu kod djelomičnog sprezanja,
Np računska vrijednost plastične otpornosti profiliranog lima s obzirom na uzdužnu silu,
MRd otpornost na savijanje kod djelomičnog sprezanja,
Mpa plastična otpornost na savijanje profiliranog lima,
stupanj posmične veze,
Nc,f tlačna sila u betonu kod potpunog sprezanja,
Mpl,Rd računska plastična otpornost potpuno spregnutog presjeka ploče,
La raspon ploče,
Lsf dužina kod koje je moguća iskoristivost momenta potpune plastičnosti Mpl,Rd ili potrebna
dužina posmika za potpuno sprezanje
b širina poprečnog presjeka
u,Rd posmična računska otpornost svedena na tlocrtnu površinu čeličnog lima, dobivena na temelju
ispitivanja
Otkazivanje spregnute ploče može biti krto ili duktilno. Krto otkazivanje se javlja bez najave, tj. bez
deformacija koje upućuju na lom, dok se duktilno otkazivanje dogaĎa progresivno s najavom u obliku
24

značajnih deformacija. Sam način otkazivanja nosivosti ploče ovisi o karakteristikama veze izmeĎu
čelika i betona. Za ploče koje imaju oblik poprečnog presjeka tipa I na slici 23 karakteristično je duktilno
ponašanje, dok je za ploče s oblikom poprečnog presjeka II karakteristično krto ponašanje.
Slika 23: Oblici poprečnog presjeka spregnute ploče
Dokaz uzduţne posmiĉne sile
Za ploče s ne duktilnim i duktilnim spregnutim ponašanjem dokaz s obzirom na uzdužnu posmičnu

otpornost provodi se polu-empirijskom metodom, m-k metodom ili metodom djelomičnog sprezanja. [1]
Metoda m-k za dokaz uzima vertikalnu silu Vt na dužini Ls . Vrijednosti m i k dobivaju se laboratorijskim
ispitivanjima, a predstavljaju ekvivalentne veličine za koheziju, odnosno trenje. Potrebno je provesti dva
skupa ispitivanja, po mogućnosti sa što više različitim posmičnim rasponima. Debljina ploče treba biti
otprilike u sredini unutar područja primjene, a može se razlikovati u dva skupa ispitivanja, dok čvrstoće
betona trebaju biti jednake. Rezultati metode m-k primjenjivi su unutar područja ispitivanih posmičnih
raspona, a vjerojatno i za mala prekoračenja izvan ovog područja, [1].
Metoda djelomičnog sprezanja ili u metoda je alternativa m-k metodi, a može se primijeniti samo
kod dokaza uzdužnog posmika ploča s duktilnim ponašanjem. Smatra se da je ovaj uvjet ispunjen ako
je opterećenje kod kojeg je došlo do otkazivanja, najmanje 10% veće od opterećenja kod relativnog
pomaka od 0,1 mm izmeĎu betona i čeličnog lima na kraju ploče. Ukoliko je do otkazivanja došlo pri
progibu većem od L/50, za opterećenje otkazivanja uzima se ono koje je odgovaralo progibu L/50
Otpornost kod proboja ploĉe
Prilikom djelovanja velikih koncentriranih sila može doći do otkazivanja zbog proboja, tj. vertikalnog
posmika u kritičnoj obodnici Cp. Uvjet koji mora biti zadovoljen glasi:
VEd
1,0 (19)
Vp,Rd
25

Prema HRN EN 1992-1-1:2013,[8] računska otpornost na proboj Vp,Rd glasi:
Vp,Rd =Cp hc vRd (20)
U gore navedenom oznake su sljedeće:

Cp - kritična obodnica odreĎena razmatrajući obodnicu površine na koju djeluje opterećenje, uz širenje
opterećenja pod kutem od 45°
hc - debljina ploče
1.4.Seizmiĉki proraĉun spregnutih konstrukcija prema HRN EN 1998-1:2011, [12]
Seizmički otporne spregnute konstrukcije proračunavaju se prema jednom od tri navedena koncepta:
- koncept a) gdje je razina mogućnosti trošenja, odnosno razgradnje energije niska
- koncept b) i c) gdje se energija troši kroz plastične mehanizme
Vrijednost faktora ponašanja ovisi odabiru koncepta proračuna, što se može vidjeti u tablici 7:
Tablica 7: Proračunski koncepti i gornje referentne vrijednosti faktora ponašanja q

Koncept proračuna Klasa duktilnosti Faktor ponašanja q
Koncept a) – niska razina DCL (niska) 1,5 2
mogućnosti trošenja energije
Koncept b) i c) – trošenje DCM (srednja) 4
energije kroz plastične DCH (visoka) 4, ograničeno u EN 1998-1-1
mehanizme
Kako bi konstrukcija pripala odreĎenoj klasi duktilnosti, mora zadovoljiti odgovarajuće zahtjeve za
priključke, svojstva čeličnih presjeka, konstrukcijskih detalja, te se traži i odgovarajuća lokalna plastična
mogućnost rotacije samoga priključka. Za srednju klasu duktilnosti priključak mora ostvariti rotaciju od
25 mrad, a 35 mrad treba ostvariti priključak visoke klase duktilnosti.
Kod koncepta a) proračun se može raditi na temelju elastične analize bez uzimanja u obzir nelinearno
ponašanje materijala, ali uz redukciju momenta inercije uslijed raspucalosti betona na dijelu dužine
grede. Kod spregnute grede s betonskom pločom u tlaku u proračunu se koristi moment inercije
presjeka , a kod spregnutih greda s betonskom pločom u vlaku koristi se moment inercije .
Proračunske širine betonske ploče odreĎuju se prema posebnim pravilima tablica 10.
Nosivi elementi i spojevi za koncept a) proračunavaju se prema HRN EN 1993:2014,[810, i HRN EN
1994:2012,[11], bez dodatnih zahtjeva.
Za koncept b) i c) uzima se u obzir sposobnost pojedinih dijelova konstrukcije da se odupru djelovanju

potresa neelastičnim ponašanjem. Kod koncepta c) se u konstrukciji ne koristi mogućnost iskorištavanja
potencijala spregnutog djelovanja u području trošenja energije, pa se spregnuta konstrukcija
26

dimenzionira prema pravilima danim u HRN EN 1994-1-1:2012,[11] za nepotresna opterećenja i u

skladu s poglavljem 6 HRN EN 1998-1:2011,[12] za preuzimanje potresnih opterećenja (kao čista
čelična konstrukcija), [2].
Kod koncepta b) proračun se usmjerava ka razvoju pouzdanih plastičnih mehanizama u konstrukciji,

odnosno područja trošenja energije, te pouzdanih globalnih plastičnih mehanizama kojima se troši što
više moguće energije. Konstrukcije koje su projektirane u skladu s konceptom b) trebaju biti klase
duktilnosti DCM ili DCH, te moraju zadovoljiti zahtjeve za svojstvima čeličnih presjeka, odnosno klase
poprečnog presjeka, sposobnosti rotacije spojeva te oblikovanja detalja. Razlog tome je što navedene
klase odgovaraju povećanoj sposobnosti konstrukcije da troši energiju u plastičnim mehanizmima.
Materijali
U zonama trošenja energije propisana klasa betona ne smije biti manja od C25/30. Za armaturu,
odnosno šipke i zavarenu mrežu koja se koristi u području trošenja energije potrebno je ispuniti
odreĎene zahtjeve za odnosom fu ⁄fy i izduženjem (HRN EN 1992-1-1:2013,[9]). Osim kod zatvorenih
spona, dopušteno je korištenje isključivo rebraste armature. Zavarene mreže koje ne zadovoljavaju
uvjete potrebne duktilnosti, ne trebaju se koristiti u području trošenja energije. Ako se takve mreže
koriste, mora se postaviti ista količina duktilne armature, a njezin kapacitet nosivosti se mora uzeti u
obzir.
Tipovi konstrukcija
Spregnute konstrukcije klasificiraju se ovisno o ponašanju njihove nosive konstrukcije pod djelovanjem
potresne sile u sljedeće tipove konstrukcija:
a) fleksijski okvirni sustavi kod kojih grede i stupovi mogu biti izvedeni kao čisti čelični ili spregnuti,
b) spregnuti pridržani okvirni sustavi s koncentričnim vezama, kod kojih grede i stupovi mogu biti
izvedeni kao čisti čelični ili spregnuti, dok dijagonalni vezovi čelični,
c) spregnuti pridržani okvirni sustavi s ekscentričnim vezovima, kod kojih se seizmičke spone
izvode kao čelične, a trošenje energije se odvija kroz posmično ili fleksijsko tečenje tih spona,
d) konzolni sustavi,
e) spregnuti konstrukcijski sustavi koji se u osnovi ponašaju kao armiranobetonski zidovi,
f) spregnuti sustavi s čeličnim pločama kao posmičnim zidnim stijenama, na rubovima učvršćenim
i ojačanim čeličnim, armiranobetonskim ili spregnutim rubnim elementima.
Vrijednost faktora ponašanja q ovisi o tipu konstrukcijskog sustava. Slučaj fleksijskog okvirnog sustava
prikazan je u tablici 8.
27

Tablica 8: Gornja granica referentne vrijednosti faktora ponašanja

Vrsta konstrukcije Klasa duktilnosti
DCM DCH
a) Okvirne konstrukcije (duktilna područja u gredama i podnožju stupova)
4 5 u⁄ 1
u⁄ =1,3 u⁄ =1,2 u⁄ =1,1

1 1 1
Plastiĉna otpornost podruĉja trošenja energije
Za razliku od čeličnih, kod spregnutih konstrukcija razlikujemo dvije razine plastične otpornosti područja
trošenja energije, donju i gornju granicu plastične otpornosti. Donja granica se koristi pri provjerama
presjeka disipacijskih elemenata, odnosno kod provjere uvjeta MEd <Mpl,Rd . Gornja granica plastične
otpornosti se koristi kod proračuna prema kapacitetu nosivosti elementa u području trošenja energije.
Donja se granica računa tako da se u obzir uzme betonski dio presjeka te samo duktilne čelične
komponente spregnutog presjeka, dok se kod proračuna gornje granice uzimaju u obzir sve čelične
komponente presjeka, uključujući i one koje nisu nužno duktilne,[2].
Važno je obratiti pozornost na konstrukcijska pravila za osiguranje spregnutog djelovanja u područjima
trošenja energije kako bi se izbjeglo prerano drobljenje betona i/ili prerano izbočivanje dijelova čeličnog
presjeka. Postupci i modeli za proračun, te detaljiranje betonske ploče spregnutog T presjeka u
području priključka za fleksijske okvire nalaze se u Dodatku C HRN EN 1998-1,[12].
Kod potpuno obloženih hrptenih panela priključka greda-stup, kod kojih su zadovoljeni odgovarajući
omjeri odnosa visine grede i stupa u području hrptenog panela, otpornost panela se može izračunati
kao suma parcijalnih otpornosti od čeličnog i betonskog dijela panela. Ukoliko se radi o djelomično
obloženim panelima potrebno je zadovoljiti odreĎene geometrijske uvjete, kao i uvjet o postojanju
dodatnih ravnih spona u ubetoniranom dijelu.
Prilikom spajanja čelične ili spregnute grede za trošenje energije s armiranobetonskim ili potpuno
ubetoniranim spregnutim stupom, potrebno je ugraditi vertikalnu armaturu stupa čija je proračunska
uzdužna nosivost najmanje jednaka posmičnoj nosivosti priključne grede, te je treba smjestiti blizu čelne
ploče i povezati sponama.
28

Pravila za konstrukcijske elemente
Dovoljna lokalna duktilnost elementa koji troši energiju pri djelovanju tlaka i/ili savijanja osigurana je
ograničavanjem lokalne vitkosti dijelova presjeka. Čelične zone za trošenje energije i neobloženi čelični
dijelovi spregnutih elemenata trebaju ispuniti zahtjeve iz tablici 9.
Tablica 9: Odnos izmeĎu faktora ponašanja i graničnih vitkosti presjeka

Klase duktilnosti konstrukcije DCM DCH
Referentne vrijednosti faktora q 1,5 2 1,5 2 q 4 q 4
ponašanja (q)
Djelomično obložen H ili I presjek 20 14 9
Potpuno obložen H ili I presjek
Lokalna vitkost pojasnice v/t
Betonom ispunjen pravokutni 52 38 24
šuplji presjek
Omjer h/t
Betonom ispunjen šuplji okrugli 90 2 85 2 80 2
presjek
Omjer d/t
fy 0,5
Gdje je = (235)
U proračunu svih tipova spregnutih stupova može se koristiti nosivost samo čeličnog presjeka ili
kombinirana nosivost čeličnog presjeka i betonske obloge ili ispune. Proračun stupova kod kojih se
nosivost elemenata osigurava samo pomoću čeličnih dijelova provodi se prema pravilima za čelične
konstrukcije.
Kod djelomično obloženih elemenata mogu se zavariti dodatne šipke armature koje se postavljaju
izmeĎu pojasnica. Armatura se definira u skladu s pravilima danim u HRN EN 1994-1-1:2012,[1], a
njome se može odgoditi pojava lokalnog izbočivanja u područjima trošenja energije. Promjer samih šipki
ne smije biti manji od 6 mm. Ukoliko su zadovoljni uvjeti promjera šipki te uzdužnog razmaka istih,
zahtjevi za osiguranjem lokalne vitkosti pojasnice mogu se povećati do 50%.
Kod potpuno obloženih spregnutih stupova, minimalne dimenzije presjeka b,h ili d ne smiju biti manje od
250 mm.
Kada se za potrebe projektiranja računa s punom spregnutom nosivošću presjeka, mora se osigurati
kompletan prijenos smicanja izmeĎu čeličnih i armiranobetonskih dijelova. Ako se to ne može ostvariti
prianjanjem i trenjem, moraju se postaviti moždanici da bi se osigurao potpuni spregnuti rad.
Stupovi se općenito ne dimenzioniraju kao elementi koji su predviĎeni za trošenje energije, no postoje
okolnosti kao što su donji dio svih vrsta stupova uz ležajeve pri tlu, donja i gornja područja stupova na
29

bilo kojoj etaži kod potpuno ubetoniranih stupova, te u neposrednoj blizini spona kod ekscentrično
pridržanih okvira gdje se moraju osigurati disipacijski presjeci.
Kod čelične grede sa spregnutom pločom cilj proračuna je osigurati cjelovitost betonske poče tijekom
potresa, dok se tečenje pojavljuje u donjim dijelovima čeličnog presjeka i/ili u armaturi ploče. Grede koje
se projektiraju tako da se osigura njihovo spregnuto stanje u disipativnim zonama seizmički otporne
konstrukcije, mogu biti projektirane s potpunim ili djelomičnim smičućim spojem, u skladu sa HRN EN
1994-1-1:2012,[11]. Minimalan faktor sprezanja koji je definiran u HRN EN 1994-1-1:2012,[11], ne
treba biti manji od 0,8, a ukupna nosivost moždanika u području negativnog momenta savijanje ne smije
biti manja od plastične nosivosti armature.
Proračunska nosivost moždanika u zonama trošenja energije odreĎuje se kao proračunska nosivost
dana u HRN EN 1994-1-1:2012,[11], pomnožena redukcijskim faktorom 0,75. Kada se koriste neduktilni
moždanici, zahtjeva se potpuni smičući spoj.
Da bi se osigurala duktilnost u plastičnom zglobu, postavlja se geometrijski uvjet izmeĎu gornjeg

pritisnutog betonskog vlakna i plastične neutralne osi (x), te visine spregnutog presjeka (d) koji mora biti
zadovoljen a glasi:
x/d < cu2 /( cu2 a) (21)
gdje je:
cu2 - granična tlačna deformacija betona (prema HRN EN 1992-1-1:2004,[9])
a - ukupna deformacija čelika pri graničnom stanju nosivosti
Za spregnute nosače s betonskim pločama na mjestima trošenja energije potrebno je predvidjeti

posebnu armaturu, tzv. seizmičku armaturu, iji je proračun specificiran u dodatku C HRN EN 1998-
1:2011,[12].
Kod proračuna spregnutih konstrukcija izloženih potresnom djelovanju daju se specifičnija i detaljnija
pravila za odreĎivanje proračunske širine betonske ploče beff s kojom treba proračunati momenta
tromosti ( ) i plastični moment otpornosti poprečnog presjeka ( MRd ). Ukupna proračunska širina
betonske ploče se usvaja kao zbroj parcijalnih efektivnih širina be1 i be2 sa svake strane osi hrpta.
Parcijalne proračunske širine dane su tablično a ovise o korištenoj teoriji proračuna, odnosno o
parametru koji se računa, postojanju poprečnih elemenata, predznaku momenta savijanje, te radi li se o
unutarnjem ili vanjskom stupu na koji se greda za koju se računa proračunska širina oslanja.
30

Slika 24: Definiranje elemenata u okvirnim konstrukcijama [3]
A - vanjski stup
B - unutarnji stup
C - uzdužna greda
D - poprečna greda ili čelični nosač pročelja
E - konzolna betonska rubna traka
F - prošireni oslonac
G - betonska ploča
31

Tablica 10: OdreĎivanje proračunske širine betonske ploče, [2]

Poprečni element za proračun I (za za proračun
elastični proračun) (za plastičnu otpornost
na savijanje)
Postoji ili ne postoji Za M(-): 0,05 l -
Uz unutarnji stup Za M(+): 0,0375 l
Seizmička armatura - Za M(-): 0,1 l
Za M(+): 0,075 l
Postoji Za M(-): 0,05 l -
Za M(+): 0,0375 l
Ne postoji ili nije Za M(-): 0 Za M(-) : 0
propisno usidreno Za M(+): 0,025 l
Sve pozicije seizmičke
armature su sidrene u - Za M(-) : 0,1 l
fasadnu gredu ili
betonsku rubnu traku
Čelična poprečna greda
s moždanicima.
Betonska ploča do
vanjskog ruba H - Za M(+) : 0,075 l
presjeka s orijentacijom
jače osi ili preko ruba
(betonska rubna traka).
Seizmička armatura
Uz vanjski stup Nema čelične poprečne
grede ili čelična
poprečna greda bez
moždanika.
Betonska ploča do - Za M(+) :
bb 0,7hc
vanjskog ruba stupa H 2 2
presjeka s orijentacijom
jače osi ili preko ruba
(betonska rubna traka).
Seizmička armatura.
Svi ostali slučajevi. b
Za M(+) : 2b be,max
Seizmička armatura. -
be,max =0,05 l
32

2. Proraĉun zadane spregnute konstrukcije

2.1.Tehniĉki opis
Projektirana je spregnuta okvirna konstrukcija poslovne zgrade smještene na području Osijeka. Tlocrtne
dimenzije zgrade su 18 x 32 m, što čini površinu jedne etaže od ukupno 576 m2. Ukupna površina cijele
zgrade iznosi 2305 m2 . Glavni okviri se nalaze na razmaku od 6m, a ukupna visina zgrade je 15 m.
Zgradu čine prizemlje i 3 etaže. Visina prizemlja je 4,5 m a visina ostalih katova je 3,5. PredviĎen je
ravan neprohodan krov na vrhu zgrade.
PredviĎen je sustav bez podupiranja, pa je potrebno provjeriti nosivost čeličnog okvira u fazi izvoĎenja
gdje samo čelični elementi preuzimaju opterećenje, i u spregnutoj fazi kada beton i čelik djeluju zajedno.
Ukupno opterećenje u fazi izvoĎenja koje čini vlastita težina čeličnog profila i vlastita težina svježe
betonske mase iznosi 18,6 kN/m. U spregnutoj fazi imamo dodatno stalno opterećenje od slojeva poda
unutar zgrade u iznosu od 10,96 kN/m, te slojevi neprohodnog krova na krovu od 22,38 kN/m. Prema
Karti snježnih područja, grad Osijek svrstava se u kategoriju 3, „Kontinentalna Hrvatska“, a pripadajuća
nadmorska visina je 90 m.n.m. Karakteristično opterećenje snijegom na tlu za to područje iznosi 1
kN/m2 , dok je brzina vjetra 20 m/s. Budući da se radi o poslovnoj zgradi, uporabno opterećenje iznosi 3
kN/m2 . Uporabno opterećenje za ravan neprohodan krov je 0,40 kN/m2 , a sve prema HRN EN
1991:2012,[5].
Proračun je proveden na ravninskom modelu okvirne konstrukcije, odnosno odabran je reprezentativni

okvir. Grede okvira čine profili HEB 200. Prilikom dimenzioniranja težilo se što boljoj iskorištenosti
materijala, odnosno težilo se ka iskorištenosti od minimalno 80% u mjerodavnoj kombinaciji, pa se tako
iskorištenost poprečnog presjeka grede od 80% ostvaruje prilikom provjere otpornosti spregnutog
presjeka na savijanje iznad ležaja. Armiranobetonska ploča debljine 12 cm moždanicima je povezana s
čeličnim gredama.
Budući da su stupovi S1 (grafički prilozi- oznake pozicija) znatno manje opterećeni od stupova S2 i
S3,za njih je odabran profil HEB 340 dok je za ostale stupove odabran profil HEM 450. Iskorištenost
djelomično ubetoniranog poprečnog presjeka od 80% ostvaruje se prilikom provjere otpornosti
poprečnog presjeka na moment savijanja pri potresnoj proračunskoj situaciji.
Osim provjere nepotresne kombinacije djelovanja, konstrukcija je provjerena i na potresne kombinacije

djelovanja. Budući da se radi o simetričnoj konstrukciji, potresno opterećenje odreĎeno je metodom
ekvivalentne potresne sile. Razred tla na području zgrade je “C”.
Za izradu svih čeličnih dijelova korišten je čelik klase S355. Za izradu armiranobetonskih ploča korišten
je beton razreda čvrstoće C30/37 i armature RA 400/500. Za ostvarivanje punog sprezanja koriste se
valjkasti moždanici s glavom odnosa dimenzije visine i promjera glave 100/19 karakteristične vlačne
čvrstoće 450 N/mm2 .
33

Analiza opterećenja provedena je ručnim proračunom dok su rezne sile i pomaci konstrukcije dobiveni
korištenjem računalnog programa "Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2014". Prilikom
izrade grafičkih priloga korišten je računalni program „Autodesk Autocad 2013“. Pri proračunu djelovanja
i dimenzioniranju korišteni su važeći propisi i norme iz područja djelovanja i učinaka na konstrukcije
(HRN EN 1990,[4], HRN EN 1991,[5]), čeličnih (HRN EN 1993,[10]) , spregnutih (HRN EN 1994:[11]) i
važeći propisi za potresna područja (HRN EN 1998,[12]).
34

Oznake pozicija
35

36

2.2.Analiza opterećenja
2.2.1. Opterećenje u fazi izvođenja
 Vlastita težina svježeg betona:

g=0,12 25 6=18 kN/m
 Vlastita težina čeličnog profila uzeta je pomoću programa „Autodesk Robot Structural Analysis
Professional 2014“
2.2.2. Opterećenje u uporabnoj fazi
- Stalno opterećenje
 Vlastita težina betonske ploče i armature: g=0,12 25 6=18 kN⁄m

 Vlastita težina čeličnog profila uzeta je pomoću programa „Autodesk Robot Structural Analysis
Professional 2014“
 Dodatno stalno opterećenje:
- Slojevi poda:
 parket (d=2,2 cm; g = 0,022 8=0,176 kN/m2 )
 cementni estrih (d=5 cm; g=0,05 21=1,05 kN/m2 )
 elastični polistiren (d=4 cm; g=0,04 4=0,16 kN/m2 )
ukupno: guk = 0,176 1,05 0,6 = 1,826 kN/m2 g = 1,826 6=10,956 kN/m )
Slika 25: Presjek slojeva poda
- Slojevi ravnog neprohodnog krova:

 Šljunak (d=5 cm; g=0,05 24,8=1,24 kN/m2 )
 Hidroizolacija (d=1,5 cm; g=0,015 8=0,12 kN/m2 )
 Cementni namaz (d=2 cm; g=0,02 20=0,4 kN/m2 )
 Beton za pad (d=10 cm; g=0,10 15=1,50 kN/m2 )
37

 PE folija
 Tvrda toplinska izolacija (d=10 cm; g=0,10 0,3=0,03 kN/m2 )
 Parna brana
 Parorasteretni sloj
Ukupno: guk =1,24 0,12 0,4 1,50 0,03=3,73 kN/m2 g =3,73 6,0=22,38 kN/m )
Slika 26: Presjek slojeva neprohodnog krova
2.2.3. Opterećenje snijegom – HRN EN 1991-1-3:2011,[6]
Karakteristično opterećenje snijegom (sk ) na tlu se odreĎuje s obzirom na položaj promatrane

konstrukcije te pripadajuće nadmorske visine. Prema Karti snježnih područja, grad Osijek svrstava se u
kategoriju 3, „Kontinentalna Hrvatska“, a pripadajuća nadmorska visina je 90 m.n.m.
 Lokacija poslovne zgrade; Osijek

 Nadmorska visina; 90 mnm sk =1,0 kN⁄m2
 Nagib krovne plohe; =0° <30° =0,8
 ce =ct =1,0
S=Sk ce ct =1,0 0,80 1 1=0,8 kN/m2

kN
S=0,5 Sk ce ct =0,5 1,0 0,80 1 1=0,4
m2
SK =0,4 6=2,4 kN⁄m
38

sk – karakteristično opterećenje snijegom na tlu [kN/m3]

1
– koeficijent oblika opterećenja snijegom na krovu, za krovove do nagiba 30°, 1
=0,8
ct – toplinski koeficijent zbog zagrijavanja zgrade (prema preporuci ct =1,0 )
ce – koeficijent izloženosti (prema preporuci ce =1,0 )
Slika 27: Opterećenje snijegom- sučaj 1
2.2.4. Opterećenje vjetrom – HRN EN 1991-1-4:2012,[7]
 Lokacija objekta: Osijek

 Kategorija terena: 0
 Brzina vjetra: vb =20 m⁄s
Osnovni tlak vjetra:

v2b 1,25 20,02
qb,0 = = =250,0 N/m2
2 2
Koeficijent izloženosti vjetru:
 Visina objekta iznad tla : z= 15 m
 Duljina hrapavosti z0 =0,3
 Minimalna visina zmin =5
 Maksimalna visina zmax =200
zmin =5 m 15,0 m zmax =200 m
z 15,0
cr (z)=kr ln ( * =0,215 ln ( * =0,841
z0 0,3
vm (z)=cr (z) c0 (z) vb =0,841 1 20=16,82 m/s
39

z0 0,07 0,3 0,07

kr =0,19 ( ) =0,19 ( * =0,215
z0,II 0,05
v =kr vb kl =0,215 20,0 1,0=4,3
v 4,30
Iv (z)= = =0,256
vm (z) 16,82
1 1 N
qp (z)=[1 7 Iv (z)] v2m (z)=[1 7 0,256] 1,25 16,822 =493,68 2 =0,49368 kN/m2
2 2 m
qp (z) 493,68
ce (z)= = =1,975
qb 250,0
U gore navedenim izrazima oznake su sljedeće:

cr (z) -koeficijent hrapavosti
c0 - koeficijent topografije (EN 1991-1-4:[9] preporučena vrijednost 1,0)
kr - koeficijent terena u ovisnosti od duljine hrapavosti
vm (z) -srednja brzina vjetra
z0 - duljina hrapavosti
z0,II - duljina hrapavosti za teren kategorije II
Iv (z) - intenzitet turbulencije
v - standardna devijacija
kl - koeficijent turbulencije
qp (z) - vršni tlak
ce (z) - koeficijent izloženosti vjetru
OdreĎivanje tlaka na plohe
Izračun koeficijenta vanjskog tlaka

1) Smjer vjetra =0° vertikalni zidovi
 d=32 m
 b=18 m
 h=15 m
h<b=15 m <18 m jednodijelna graĎevina
h⁄d = 15⁄32 =0,469
e= min(b; 2h) = min(18 m;2 15=30 m) e=18 m
e<d 18<32 podjela na A,B,C
e⁄5 = 18⁄5 =3,6 m
e
4 5 =4 3,6=14,4 m
40

Slika 28: Vjetrovne plohe za vertikalne zidove
Koeficijenti vanjskog tlaka:
 Površina A:
PA =3,6 15=54m2 >10 m2 cpe =cpe,10 =-1,2
 Površina B:
PB =14,40 15,0=216m2 >10m2 cpe =cpe,10 =-0,8
 Površina C:
PC =14,40 15,0=216m2 >10m2 cpe =cpe,10 =-0,5
 Površina D:
PD =18 15=270 m2 >10m2
Linearna interpolacija:
x1 =0,25 y1 =0,7
x2 =1,00 y2 =0,8
x=0,469
(y y )
y=y1 (x x1 ) 2 1
(x2 x1 )
41

0,8 0,7
cpe =cpe,10 =0,7 (0,469 0,25) =0,729
1 0,25
 Površina E:
PE =18 15=270 m2 >10m2
x1 =0,25 y1 = 0,30
x2 =1,00 y2 = 0,50
x=0,469
(y y )
y=y1 (x x1 ) 2 1
(x2 x1 )
-0,50 0,30
cpe =cpe,10 =-0,30 (0,469-0,25) =-0,358
1-0,25
Tablica 11: Izračun vanjskog tlaka na vertikalne zidove graĎevine

Područje Tlocrtna površina cpe we ( kN⁄ 2 )
2
(m ) m
A 54,0 -1,2 -0,5925

B 216,0 -0,8 -0,395
C 216,0 -0,5 -0,247
D 270,0 +0,729 +0,360
E 270,0 -0,358 -0,177
ws =qb,0 ce (ze ) cpe

qb,0 =250,0 N⁄ 2 =0,250 kN⁄ 2
m m
ce (z)=1,975
2) Smjer vjetra ravan krov
=0°
b=18 m
d=32 m
h=15 m
e= min(b;2h) = min(18;2 15=30 m) e=18 m
e⁄4 = 18⁄4 =4,5 m
e⁄2= 18⁄2=9 m
e⁄10 = 18⁄10 =1,8 m
42

Slika 29: Vjetrovne plohe za rave krovove
Koeficijent vanjskog tlaka:

 Površina F:
PF =4,50 1,80=8,1 m2 1,0 m2 <8,1 m2 <10 m2
cpe =cpe,1 -(cpe,1 -cpe,10 ) log10 A
cpe =-2,5- (-2,5-(-1,8)) log10 8,1=-1,864
 Površina G:
PG =1,80 9=16,2 m2 >10 m2 cpe =-1,2
 Površina H:
PH =7,20 18=135m2 >10 m2 cpe =-0,7
 Površina I:
PI =23 18=414 m2 >10 m2 cpe = 0,2
Tablica 12: Izračun vanjskog tlaka na ravnu plohu krova

we ( kN⁄ 2 )
Područje Tlocrtna površina cpe m
(m2 )
Max. Min.
Min.
F 8,1 -1,864 -0,923
G 16,2 -1,2 -0,593
H 135 -0,7 -0,346
I 414 -0,2 -0,099 0,099
+0,2
we =qb,0 ce (ze ) cpe

qb,0 =250,0 N⁄ 2 =0,250 kN⁄ 2
m m
ce (z)=1,975
43

3) Smjer vjetra vertikalni zidovi

d=18 m
b=32 m
h=15 m <b=32 m jednodijelna graĎevina
h 15
= 18 =0,833
d
e= min(b;2h) = min(32;2 15=30 m) e=30 m
e=30>d=18 podjela na A,B
e⁄5 = 30⁄5 =6 m
Slika 30: Vjetrovne plohe za vertikalne zidove =90°
Koeficijenti vanjskog tlaka:

 Površina A:
PA =6 15=90 m2 >10m2 cpe =-1,2
 Površina B:
PB =12 15=180m2 >10m2 cpe =-0,8
 Površina D:
PD =32 15=480 m2 >10m2
x1 =0,25 y1 =0,7
x2 =1,00 y2 =0,8
x=0,833
44

(y2 y1 )
y=y1 (x x1 )
(x2 x1 )
0,8 0,7
cpe =cpe,10 =0,7 (0,833 0,25) =0,778
1 0,25
 Površina E:
PE =32 15=480 m2 >10m2
x1 =0,25 y1 = 0,3
x2 =1,00 y2 = 0,5
x=0,833
(y2 y1 )
y=y1 (x x1 )
(x2 x1 )
0,5 ( 0,3)
cpe =cpe,10 = 0,3 (0,833 0,25) = 0,455
1 0,25
Tablica 13: Izračun vanjskog tlaka na vertikalne plohe graĎevine

Područje Tlocrtna površina cpe we ( kN⁄ 2 )
2
(m ) m
A 90,0 -1,2 -0,593

B 180,0 -0,8 -0,395
D 480,0 +0,778 +0,384
E 480,0 -0,455 -0,225

qb,0 =250 N⁄ 2 =0,250 kN⁄ 2
m m
ce (z)=1,975
4) Smjer vjetra ravan krov

b=32 m
d=18 m
e= min(b; 2h) = min(32;2 15=30m) e=30 m
e⁄4 = 30⁄4=7,5 m
e⁄10 = 30⁄10 =3 m
e⁄2 = 30⁄2 =15 m
45

Slika 31: Vjetrovne plohe za ravne krovove =90°
 Površina F:
PF =3 7,50=22,5 m2 >10m2 cpe =-1,8 m2
 Površina G:
PG =17 3=51 m2 >10m2 cpe =-1,2
 Površina H:
PH =12 32=384m2 >10m2 cpe =-0,7
 Površina I:
PI =3 32=96 m2 >10m2 cpe = 0,2
Tablica 14: Izračun vanjskog tlaka na ravnu plohu krova

we ( kN⁄ 2 )
Područje Tlocrtna površina cpe m
(m2 )
Max. Min.
Min.
F 22,5 -1,8 -0,889
G 51,0 -1,2 -0,593
H 384,0 -0,7 -0,346
I 96,0 -0,2 -0,099 0,099
+0,2

qb,0 =250 N⁄ 2 =0,250 kN⁄ 2
m m
46

ce (z)=1,975
Tablica 15: Izračun unutarnjeg tlaka na vertikalne plohe graĎevine

Područje Tlocrtna cpi kN
wi ( m2 )
površina
I. slučaj II. slučaj I.slučaj II. slučaj
A 54,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
B 216,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
C 216,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
D 270,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
E 270,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
wi =qb,0 ce (zi ) cp,i

N kN
qb,0 =250 2 =0,250 2
m m
ce (z)=1,975
Tablica 16 Izračun unutarnjeg tlaka na vertikalne plohe graĎevine

wi ( m2 )
površina
A 90,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
B 180,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
D 480,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
E 480,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148

N kN
qb,0 =250 2 =0,250 2
m m
ce (z)=1,975
Tablica 17: Izračun unutarnjeg tlaka na ravnu plohu krova

wi ( m2 )
površina
F 8,1 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
G 16,2 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
H 135,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
I 414,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148

N kN
qb,0 =250 2 =0,250 2
m m
47

ce (z)=1,975
Tablica 18: Izračun unutarnjeg tlaka na ravnu plohu krova

wi ( m2 )
površina
F 22,5 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
G 51,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
H 348,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148
I 96,0 +0,2 -0,3 +0,099 -0,148

N kN
qb,0 =250 2 =0,250 2
m m
ce (z)=1,975
5) Rezultantni tlak vjetra:
Tablica 19: Izračun ukupnog tlaka vjetra na vertikalne plohe

w=we wi [ kN⁄m ] w [kN⁄m ]
Područje we I. slučaj II. slučaj I.slučaj II. slučaj I.slučaj II. slučaj
A -0,5925 +0,099 -0,148 -0,692 -0,445 -2,076 -2,73

B -0,395 +0,099 -0,148 -0,494 -0,247 -2,964 -1,482
C -0,247 +0,099 -0,148 -0,346 -0,099 -2,076 -0,594
D +0,360 +0,099 -0,148 +0,261 +0,508 +1,566 +3,048
E -0,177 +0,099 -0,148 -0,276 -0,029 -1,656 -0,174
Tablica 20: Izračun ukupnog tlaka vjetra na ravnu plohu krova

Područje kN w[kN⁄m ]
w=we wi ( 2 )
m
Max. Min. I. II. I. slučaj II. slučaj I.sluč- II.sluč-
slučaj slučaj aj aj
Max. Min. Max. Min. Max. Min.
F -0,923 -0,923 +0,099 -0,148 - - -0,775 -0,775 -4,65
1,022 1,022
G -0,593 -0,593 +0,099 -0,148 - - -0,445 -0,445 -2,67
0,692 0,692
H -0,346 -0,346 +0,099 -0,148 - - -0,198 -0,198 -1,188
0,445 0,445
I +0,099 -0,099 +0,099 -0,148 0 - 0 -0,049 0 -0,294
0,198
48

Tablica 21: Izračun ukupnog tlaka vjetra na vertikalnu površinu graĎevine

w=we wi [ kN⁄m2 ] w [ kN⁄m ]
Područje we I. slučaj II. slučaj I.slučaj II. slučaj I.slučaj II.slučaj
A -0,593 +0,099 -0,148 -0,692 -0,445 -4,152 -2,67

B -0,395 +0,099 -0,148 -0,494 -0,247 -2,964 -1,482
D +0,384 +0,099 -0,148 +0,285 +0,532 +1,71 +3,192
E -0,225 +0,099 -0,148 -0,324 -0,077 -1,944 -0,462
Tablica 22: Izračun ukupnog tlaka vjetra na ravnu plohu krova

kN w [ kN⁄m ]
w=we wi ( 2 )
m
I. slučaj II. slučaj I. slučaj II. slučaj I. slučaj II. slučaj
we wi we wi
F -0,889 +0,099 -0,889 -0,148 -0,988 -0,741 -5,928 -4,446
G -0,593 +0,099 -0,593 -0,148 -0,692 -0,445 -4,152 -2,67
H -0,346 +0,099 -0,346 -0,148 -0,445 -0,314 -2,73 -1,884
I +0,099 +0,099 -0,099 -0,148 0,0 -0,049 0,0 -0,294
Slika 32: Prikaz promatranog okvira i raspodjelu ploha ravnoga krova za =0°
49

Slika 33: Prikaz promatranog okvira i raspodjelu vertikalnih ploha zidova za =90°
Slika 34: Prikaz promatranog okvira i ploha ravnoga krova za =90°
50

Slika 35: Opterećenje vjetrom-slučaj I.
Slika 36: Opterećenje vjetrom-slučaj II
51

Slika 37: Opterećenje vjetrom-slučaj III
Slika 38:Opterećenje vjetrom-slučaj IV
52

Slika 39: Opterećenje vjetrom-slučaj V
Slika 40: Opterećenje vjetrom-slučaj VI
- Uporabno opterećenje:
 Poslovna zgrada kategorija B q=3 kN/m2

qk,1 =3 6=18 kN/m
 Ravan neprohodan krov kategorija „H“ q=0,4 kN⁄m2
qk,2 =0,4 6=2,4 kN⁄m2
Napomena: Budući da se promjenjivo opterećenje nanosi po pravilima šahovske raspodjele

opterećenja, u tablici 23. u kojoj su prikazane sve kombinacije opterećenja sa qk,1,1 označen je prvi
53

slučaj raspodjele promjenjivog opterećenja, a s qk,1,2 drugi slučaj. Isto vrijedi i za promjenjivo
opterećenje od neprohodnog krova.
Granično stanje nosivosti, [4]:
 G =1,35 parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno djelovanje
 Q
=1,50 parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenjivo djelovanje
 0
=0,50 faktor kombinacije za snijeg
 0
=0,60 faktor kombinacije za vjetar
 0
=0,70 faktor kombinacije za zgrade kategorije „B“
 0
=0,0 faktor kombinacije za krovove kategorije „H“
54

Tablica 23: Kombinacija opterećenja

1. G
G K
2. G
G K Q K
S
3. G S
G K Q K Q 0,II 1,K
W
4. G S
G K Q K Q 0,II 2,K
W
5. G S
G K Q K Q 0,II 3,K
W
6. G S
G K Q K Q 0,II 4,K
W
7. G S
G K Q K Q 0,II 5,K
W
8. G S
G K Q K Q 0,II 6,K
W
9. G W
G K Q 1,K Q 0,II K
S
10. G W
G K Q 2,K Q 0,II K
S
11. G W
G K Q 2,K Q 0,II K
S
12. G W
G K Q 4,K Q 0,II K
S
13. G W
G K Q 5,K Q 0,II K
S
14. G W
G K Q 6,K Q 0,II K
S
15. G q
G K Q K,1,1
16. G q
G K Q K,1,2
17. G q
G K Q K,2,1
18. G q
G K Q K,2,2
19. G q q
G K Q K,1,1 Q 0,II K,2,1
20. G q q
G K Q K,1,1 Q 0,II K,2,2
21. G q q
G K Q K,1,2 Q 0,II K,2,1
22. G q q
G K Q K,1,2 Q 0,II K,2,2
23. G q q
G K Q K,2,1 Q 0,II K,1,1
24. G q q
G K Q K,2,1 Q 0,II K,1,2
25. G q q
G K Q K,2,2 Q 0,II K,1,1
26. G q q
G K Q K,2,2 Q 0,II K,1,2
27. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II K
S
28. G q
G K Q K,1,2 Q 0,II K
S
29. G S
G K Q K Q 0,II K,1,1
q
30. G S
G K Q K Q 0,II K,1,2
q
31. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II 1,K
W
32. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II 2,K
W
33. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II 3,K
W
34. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II 4,K
W
35. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II 5,K
W
36. G q
G K Q K,1,1 Q 0,II 6,K
W
55

37. G
GK Q
qK,1,2 Q 0,II
W1,K
38. G
G K
q
Q K,1,2 Q
W
0,II 2,K
39. G
G K
q
Q K,1,2 Q
W
0,II 3,K
40. G
G K
q
Q K,1,2 Q
W
0,II 4,K
41. G
G K
q
Q K,1,2 Q
W
0,II 5,K
42. G
G K
q
Q K,1,2 Q
W
0,II 6,K
43. G
G K
W
Q 1,K Q
q
0,II K,1,1
44. G
G K
W
Q 2,K Q
q
0,II K,1,1
45. G
G K
W
Q 3,K Q
q
0,II K,1,1
46. G
G K
W
Q 4,K Q
q
0,II K,1,1
47. G
G K
W
Q 5,K Q
q
0,II K,1,1
48. G
G K
W
Q 6,K Q
q
0,II K,1,1
49. G
G K
W
Q 1,K Q
q
0,II K,1,2
50. G
G K
W
Q 2,K Q
q
0,II K,1,2
51. G
G K
W
Q 3,K Q
q
0,II K,1,2
52. G
G K
W
Q 4,K Q
q
0,II K,1,2
53. G
G K
W
Q 5,K Q
q
0,II K,1,2
54. G
G K
W
Q 6,K Q
q
0,II K,1,2
56

2.3. Dimenzioniranje nosaĉa

Proračun i dimenzioniranje glavnog nosača provedeno je u skladu s važećim normama za spregnute
konstrukcije HRN EN 1994-1-1:2012,[11]. Budući da se radi o nosaču koji je raĎen bez podupiranja, u
fazi izvedbe proračun se provodi prema pravilima za čelične konstrukcije, HRN EN 1993-1-1:2014,[10].
Pridržanja grede za vrijeme betoniranja ploče ostvarena su sekundarnim nosačima i dodatnim vezama,
te se smatra da smjer z-z prilikom provjere izvijanja nije mjerodavan za dimenzioniranje glavnih greda.
Budući da je tlačna pojasnica pridržana navedenim bočnim pridržanjima, prema važećim normama za
čelične konstrukcije nije potrebno provjeravati otpornost na bočno torzijsko izvijanje i smatra se da do
njega neće doći.
2.3.1. Provjera otpornosti u fazi izvođenja
2.3.1.1. Provjera otpornosti grede – pozicija 401
Za izradu glavnog nosača odabran je profil HEB 200. Poprečni presjek odabranog profila prikazan je na
slici 41.
Slika 41: Poprečni presjek čeličnog nosača u fazi izvedbe
Osnovni podaci o materijalima

Konstrukcijski čelik S355
Granica popuštanja fy = 355 N/mm2
Modul elastičnosti E = 210000 N/mm2
Beton C30/37
Karakteristična tlačna čvrstoća fck = 30 N/mm2
Armaturni čelik RA 400/500

Karakteristična vlačna čvrstoća fsk = 400 N/mm2
57

Slika 42: Oznaka pozicija
Budući da u fazi izvoĎenja postoji samo stalno opterećenje, unutarnje sile prikazane na idućim slikama
nastaju od kombinacije opterećenja: G GK . Stalno opterećenje čini vlastita težina svježe betonske
mase i vlastita težina čeličnog profila HEB 200. Ukupno opterećenje od navedene kombinacije iznosi:
61,3 9,81
g=1,35 (25 6 0,12 )=25,11 kN/m
1000
Slika 43: Momentni dijagram
58

Slika 44: Dijagram poprečnih sila
Slika 45: Dijagram uzdužnih sila
Sa slike 42 vidi se mjesto najvećeg momenta savijanja (poziciji 401) koji je ujedno i mjerodavan za
dimenzioniranje. Na slikama 43,44 te 45 mogu se vidjeti vrijednosti unutarnjih sila koje se koriste u
daljnjem proračunu.
59

Slika 46: Dijagram momenta savijanja na poziciji 401
Slika 47: Dijagram poprečnih sila na poziciji 401
60

Slika 48: Dijagram uzdužnih sila na poziciji 401
Tablica 24: Geomtrijske karakteristike profila

PROFIL: HEB 200
h [mm] 200 Wy,el [cm3 ] 569,6
b [mm] 200 Wy,pl [cm3 ] 642,5
[mm] 9,0 iy [cm] 8,54
[mm] 15,0 Iz [ ] 2003,0
r [mm] 18,0 Wz,el [ ] 200,3
d [mm] 134,0 Wz,pl [ ] 305,8
A [cm2 ] 78,08 Iz [ ] 5,07 Slika 49:Geometrijske
G [kg/m] 61,3 It [ ] 59,28 karakteristike presjeka
4
Iy [cm ] 5696,0 I 10-3 [ ] 171,1
w
Klasifikacija popreĉnog presjeka

Kvaliteta materijala S355
Maksimalna debljina t= 15 mm < 40 mm
fy = 355 N/mm2 =35,5 kN/cm2 =0,81
E = 210000N/mm2 = 21000 kN/cm2
POJASNICA - izložena tlaku
61

b tw 2 r 200 9,0 2 18
c= = =77,5 mm
2 2
t=tf =15,0 mm
Odnos visine i debljine pojasnice

c 77,5
= =5,117
t 15,0
Uvjet za klasu 1:
c
9
t
235 235
=√ =√ =0,81
fy 355
5,117<9 0,81=7,29 pojasnica klase 1.
HRBAT – izložen tlaku
c=h 2 tf 2 r=200 2 15,0 2 18=134,0 mm

t=tw =9,0 mm
Odnos visine i debljine hrpta

c 134,0
= =14,89
t 9,0
Uvjet za klasu 1:
c
33
t
14,89 < 33 0,81=26,73 hrbat klase 1
POPREČNI PRESJEK KLASA 1.
PROVJERA OTPORNOSTI NA RAZINI POPREĈNOG PRESJEKA:
Otpornost popreĉnog presjeka na tlak:
Proračunska vrijednost uzdužne sile:

NEd 56,14 kN
62

Proračunska otpornost na uzdužnu tlačnu silu

A fy 78,08 35,5
Nc,Rd =Npl,Rd = = =2 771,84 kN
M,0
1,0
Uvjet nosivosti:
NEd
1,0
Nc,Rd
56,14
=0,020 < 1,0 2%
2 771,84
Poprečni presjek ima dostatnu nosivost na tlačnu silu
Otpornost na savijanje:
Proračunska vrijednost momenta savijanja:
My,Ed =MEd = 139,99 kNm
Proračunska otpornost na moment savijanja
Wpl,y fy 642,5 35,5

Mc,Rd =Mpl,y,Rd = = =22 808,75 kNcm = 228,09 kNm
M0
1,0
Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,y,Rd
139,99
=0,61 < 1,0 61%
228,09
Poprečni presjek ima dostatnu otpornost na savijanje.
Otpornost popreĉnog presjeka na popreĉnu silu:

Provjera mogućnosti izbočivanja hrpta
hw
72
tw
hw =h 2tf =200 2 15,0=170,0 mm
63

hw 170,0
= =18,89
tw 9,0
=1,2
0,81
72 = 72 =48,6
1,2
hw
72
tw
18,89 < 48,6 nema opasnosti od izbočivanja hrpta
Djelotvorna posmična površina poprečnog presjeka
Av,z =A 2 b tf (tw 2 r) tf h w tw
Av,z =78,08 2 20,0 1,5 (1,0 2 1,8) 1,5
Av,z =24,98 cm2
hw tw =1,2 17,0 0,9=18,36 cm2
24,98 cm2 > 18,36 cm2
Proračunska vrijednost poprečne sile
Vz,Ed = 102,56 kN
Proračunska otpornost na poprečnu silu
Av,z fy 24,98 35,5

Vc,Rd =Vpl,z,Rd = = =511,99 kN
√3 M0 √3 1,0
Uvjet nosivosti:
Vz,Ed 102,56
= =0,20 < 1,0
Vpl,z,Rd 511,99
Poprečni presjek ima dostatnu otpornost na poprečnu silu.
Otpornost poprečnog presjeka na interakciju savijanja, poprečne i uzdužne sile
Mjerodavni poprečni presjek koji se koristi za provjeru otpornosti na istovremeno djelovanje momenta
savijanja, uzdužne i poprečne sile prikazan je na slikama 46,47 i 48.
Rezne sile u promatranom presjeku:

MEd =139,99 kNm
64

VEd =102,56 kN
NEd =56,14 kN
- Utjecaj poprečne sile

Vz,Ed 0,5 Vpl,z,Rd
102,56 0,5 511,99
102,56 kN < 256 kN nema redukcije otpornosti na savijanje uslijed djelovanja poprečne sile
Vz,Ed
- Utjecaj uzdužne sile

Uvjet ne reduciranja Mc,Rd :
1) NEd 0,25 Npl,Rd
56,14 0,25 2771,84=692,96
56,14 kN 692,96 kN
0,5 hw tw fy
2) NEd
M0
0,5 17,0 0,9 35,5
56,14
1,0
56,14 kN 271,575 kN
Nema redukcije otpornosti poprečnog presjeka na savijanje uslijed djelovanja uzdužne sile
Budući da otpornost poprečnog presjeka nije potrebno reducirati, otpornost poprečnog presjeka na
istovremeno djelovanje momenta savijanja, uzdužne i poprečne sile jednaka je proračunskoj otpornosti
na moment savijanja.
MN,V,y,Rd =Mc,Rd =Mpl,y,Rd = 228,09 kNm
Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,y,Rd
139,99
=0,61 < 1,0 61%
228,09
Poprečni presjek ima dostatnu otpornost na istovremeno djelovanje momenta savijanja, uzdužne i
poprečne sile
65

PROVJERA OTPORNOSTI NA RAZINI ELEMENTA

Otpornost elementa na izvijanje:
Duljine izvijanja:
Budući da poprečni presjek ima već gore navedena pridržanja (str. 57.) , izvijanje nije potrebno
provjeravati u njegovoj slabijoj osi, a za duljinu izvijanja u ravnini okvira uzima se raspon grede.
Lcr,y = 800 cm
Eulerova kritična sile:
2 2
E Iy 21000 5696,0
Ncr,y = = 2
=1 844,63 kN
L2cr,y 800
Bezdimenzionalna vitkost:
Af 78,08 35,5
̅ y =√ y =√ =1,13 > 0,2
Ncr,y 1844,63
Budući da su vrijednosti bezdimenzionalne vitkosti veće od 0,2, otpornost elementa na izvijanje nije
moguće zanemariti.
Odabir mjerodavne linije izvijanja:
h 200
= =1 < 1,2
b 200
tf =15,0 mm < 100,0 mm
za y-y: linija b y =0,34
Izračun pomoćnih veličina:

2
y
=0,5 *1 y ( ̅ y 0,2) ̅ y + =
=0,5[1 0,34(1,13 0,2) 1,132 ]=1,30
Faktori redukcije:
za smjer y-y
1
y
= 1,0
√ 2 ̅2y
y y
66

1
y
= =0,51
2 2
1,30 √1,30 1,13
Mjerodavna vrijednost faktora redukcije : =0,51
Proračunska otpornost na izvijanje
A fy 78,08 35,5
Nb,Rd = =0,51 =1 285,13 kN
M1
1,1
Uvjet nosivosti:
NEd 56,14
= =0,044 < 1,0 4,4%
Nb,Rd 1 285,13
Element ima dostatnu otpornost na izvijanje.
67

2.3.1.2. Provjera otpornosti stupa – pozicija S1

Beton C30/37

Provjera otpornosti na mjestu najvećeg momenta savijanja
68

69

Slika 53: Dijagram momenata savijanja koji se koristi u daljnjem proračunu
Slika 54: Dijagram uzdužnih sila koje se koriste u daljnjem proračunu
70

Slika 55: Dijagram poprečnih sila koji se koriste u daljnjem proračunu
Tablica 25: Geometrijske karakteristike profila

PROFIL: HEB 340
h [mm] 340 Wy,el [cm3 ] 2156,0
b [mm] 300 Wy,pl [cm3 ] 2408,0
tw [mm] 12,0 iy [cm] 15,65
tf [mm] 21,5 Iz [cm4 ] 9690,0
r [mm] 27,0 Wz,el [cm3 ] 646,0
d [mm] 243,0 Wz,pl [cm3 ] 985,7
A [cm2 ] 170,90 iz [cm4 ] 7,53
G [kg/m] 134,0 It [cm4 ] 257,20 Slika 56: Geometrijske
[cm4 ] 36 660,0 I 10-3 [cm6 ] 2454,0 karakteristike presjeka
w

Maksimalna debljina t= 21,5 mm < 40 mm
fy = 355 N/mm2 =35,5 kN/cm2 =0,81
E = 210000N/mm = 21000 kN/cm2
2
71

b tw 2 r 300 12,0 2 27
c= = =117,0 mm
2 2
t=tf =21,5 mm
- odnos visine i debljine pojasnice

c 117,0
= =5,44
t 21,5
- Uvjet za klasu 1:
c
9
t
235 235
=√ =√ =0,81
fy 355
5,44 < 9 0,81 = 7,29 pojasnica klasa 1
c = h 2 tf 2 r=340 2 21,5 2 27=243 mm

t=tw =12,0 mm
- Odnos širine i debljine hrpta

c 243
= =20,25
t 12
- Uvjet za klasu 1:
c
33
t
20,25 < 33 0,81=26,73 hrbat klase 1
PROVJERA OTPORNOSTI NA RAZINI POPREĈNOG PRESJEKA
Otpornost na tlak:
Proračunska vrijednost uzdužne tlačne sile
NEd = 421,70 kN
72

A fy 170,90 35,5
Nc,Rd =Npl,Rd = = =6 066,95 kN
M,0
1,0
Uvjet nosivosti:
NEd
1,0
Nc,Rd
421,70
=0,0695 < 1,0 6,95 %
6066,95
Proračunska vrijednost momenta savijanja
My,Ed = MEd = 51,27 kNm
Wpl,y fy 2408 35,5

Mc,Rd =Mpl,y,Rd = = =85 484 kNcm=854,84 kNm
M0
1,0
Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,y,Rd
51,27
=0,060 < 1,0 6,0 %
854,84

provjera mogućnosti izbočivanja hrpta
hw
72
tw
73

hw =h - 2tf - 2r=340 - 2 21,5 - 2 27=243 mm
hw 243
= =20,25
tw 12
=1,2
0,81
72 = 72 =48,6
1,2
hw
72
tw
Posmična površina poprečnog presjeka
Av,z =A 2 b tf (tw 2 r) tf hw tw
Av,z =170,90 2 30,0 2,15 (1,2 2 2,7) 2,15
Av,z =56,09 cm2
hw tw =1,2 24,3 1,2=34,992 cm2
56,09 cm2 > 34,992 cm2
Vz,Ed = 17,46 kN
Av,z fy 56,09 35,5

Vc,Rd =Vpl,z,Rd = = =1 149,61 kN
√3 M0 √3 1,0
Uvjet nosivosti:
Vz,Ed 17,46
= =0,0152 < 1,0 1,52 %
Vpl,z,Rd 1149,61

Otpornost popreĉnog presjeka na interakciju savijanja, popreĉne i uzduţne sile

MEd =51,27 kNm
NEd =421,71 kN
74

Vz,Ed =17,46 kN

Vz,Ed 0,5 Vpl,z,Rd
17,46 0,5 1149,61= 574,805
17,46 kN <574,805 kN nema redukcije otpornosti na savijanje uslijed djelovanja poprečne
sile Vz,Ed

1) NEd 0,25 Npl,Rd
421,71 < 0,25 6066,95=1516,74
421,71 kN < 1516,74 kN
0,5 hw tw fy
2) NEd
M0
0,5 24,3 1,2 35,5
421,71 <
1,0
421,71 kN <517,59 kN
budući da je uvjet zadovoljen, nije potrebno reducirati otpornost.
Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,y,Rd
51,27
=0,060< 1,0 60,0 %
854,84
poprečne sile

Duljine izvijanja za stupove pomičnog okvira:
Is 36660,0
kc = = =81,47 cm3
Ls 450
75

1,50I 1,50 5696,0

k1,2 = = =10,68 cm3
L 800
k2,2 =k2,1 =k1,1 =0
kc 81,47
1
= = =0,88
kc k1,1 k1,2 81,47 0 10,68
kc 81,47
2
= = =1,0
kc k2,1 k2,2 81,47 0,0 0,0
1 0,2 ( 1 2
) 0,12 1 2 1 0,2 (0,88 1,0) 0,12 0,88 1,0
k=√ =√ =4,65
1 0,8( 1 2
) 0,6 1 2
1 0,8(0,88 1,0) 0,6 0,88 1,0
Lcr,y = L k=450 4,65 = 2 092,5 cm

Lcr,z =450 cm
Eulerove kritične sile:
2 2
E Iy 21000 36 660
Ncr,y = = 2
=1 735,52 kN
L2cr,y 2092,5
2 2
E Iz 21000 9690
Ncr,z = = 2
=9 917,86 kN
L2cr,z 450
A fy 170,90 35,5
̅y =√ =√ =1,87 > 0,2
Ncr,y 1735,52
A fy 170,90 35,5
̅z =√ =√ =0,78 > 0,2
Ncr,z 9917,86
Budući da su vrijednosti bezdimenzionalne vitkosti veće od 0,2 za oba smjera, otpornost elementa
na izvijanje nije moguće zanemariti.
Odabir mjerodavnih linija izvijanja:
76

h 340
= =1,13 < 1,2
b 300
tf =21,5 mm < 100,0 mm

za y-y: linija b y =0,34
za z-z: linija c z =0,49

za smjer y-y
=0,5 *1 y( y
̅ 0,2) ̅ y 2 + =
y
=0,5[1 0,34(1,87 0,2) 1,872 ]=2,53
za smjer z-z
=0,5 *1 z( z
̅ 0,2) ̅ z 2 + =
z
=0,5[1 0,49(0,78 0,2) 0,782 ]=0,946
Faktori redukcije:
za smjer y-y
1
y
= 1,0
√ 2 ̅ 2y
y y
1
y
= =0,24
2 2
2,53 √2,53 1,87
za smjer z-z
1
z
= 1,0
√ 2 ̅2
z z z
1
z
= =0,68
2 2
0,946 √0,946 0,78
Mjerodavna vrijednost faktora redukcije: =min * y , z + =0,24
77

Proračunska vrijednost otpornosti na izvijanje
A fy 170,90 35,5
Nb,Rd = =0,24 =1 323,70 kN
M1
1,1
Uvjet nosivosti:
NEd 421,71
= =0,319 < 1,0 31,9 %
Nb,Rd 1323,70
Otpornost elementa na boĉno torzijsko izvijanje

Razmak bočnog pridržanja
Lcr,LT =450 cm
Položaj unosa opterećenja
h 340
zg = = =170 mm
2 2
Faktor efektivne duljine bočno-torzijskog izvijanja
k=kw =1,0
OdreĎivanje faktora c1 i c2
78

Slika 57: Dijagram momenata savijanja na stupu
27,30
= = 0,53 c1 =2,33; c2 =0
51,27
G=81 000 N⁄mm2

E=210 000 N⁄mm2
Otpornost elementa na bočno-torzijsko izvijanje
2
2
E Iz √ k 2 Iw (k Lcr,LT ) G It 2
Mcr =C1 2
[ C2 zg ( * 2
(C2 zg ) ]
(k Lcr,LT ) kw Iz E Iz
2 3
21000 9690 √ 2454 10 (1x450)2 8100 257,20
Mcr =2,33 [ 1 ]
(1 450)2 9690 2 21000 9690
Mcr =497 403,39 kNcm=4 974,03 kNm
Wpl,y fy 2408 35,5

̅LT =√ =√ =0,41 > 0,4
Mcr 497403,39
79


h 340
= =1,13 < 2,0 linija izvijanja a LT =0,21
b 300
Pomoćna veličina:
2
=0,5 *1 LT ( LT
̅ 0,2) ̅LT + =
LT
=0,5[1 0,21(0,41 0,2) 0,41]=0,727
Faktor redukcije:
1
LT
= 1,0
√ 2 ̅ 2LT
LT LT
1
LT
= =0,753
2 2
0,727 √0,727 0,41
Proračunska vrijednost otpornosti na bočno torzijsko izvijanje:
Wpl,y fy 2408 35,5

Mb,Rd = LT
=0,753 =58 517,68 kNcm=585,18 kNm
M1
1,10
MEd = 51,27 kNm
Dokaz nosivosti:
MEd 51,27
= =0,0876 < 1,0 8,76 %
Mb,Rd 585,18
Interakcija momenta savijanja i uzduţne tlaĉne sile na razini elementa:

OdreĎivanje faktora cm,y
80


M1 27,30
= = = 0,53
M2 51,27
Cmy =CmLT =0,6 0,4 =0,6 0,4 ( 0,53)=0,388 0,4 cmy =0,4
NRk = A fy =170,90 35,5=6 066,95 kN
OdreĎivanje interakcijskog faktora kyy :
NEd NEd
Cmy (1 ( ̅y 0,2) ) Cmy (1 0,8 )
NRk NRk
y y
M1 M1
421,71 421,71
0,40 (1 (1,87 0,2) ) =0,613 0,40 (1 0,8 ) =0,502
6066,95 6066,95
0,24 0,24
1,10 1,10
kyy =min[0,613;0,502]=0,502
OdreĎivanje interakcijskog faktora kzy
0,1 ̅z NEd 0,1 NEd

(1 ) (1 )
(CmLT 0,25) NRk (CmLT 0,25) NRk
z z
M1 M1
81

0,1 0,78 421,71 0,1 421,71

(1 ) =0,941 (1 ) =0,925
(0,40 0,25) 6066,95 (0,40 0,25) 6066,95
0,68 0,68
1,10 1,10
kzy =max[0,941;0,925]=0,941
1. uvjet:
NEd My,Ed
k 1,0
A fy yy Wy,pl fy
y LT
M1 M1
421,71 5127
0,502 1,0
170,90 35,5 2408 35,5
0,24 0,753
1,10 1,10
0,32 0,0440 < 1,0
0,364<1,0 36,4%
2. uvjet:
NEd My,Ed
k 1,0
A fy zy Wz,pl fy
z LT
M1 M1
421,71 5127
0,941 1,0
170,90 35,5 985,7 35,5
0,68 0,753
1,10 1,10
0,112 0,20<1,0
0,312 < 1,0 31,2 %
82

2.3.1.3. Provjera otpornosti stupa- pozicija S2 i S3

Beton C30/37

Provjera otpornosti na mjestu najvećeg momenta savijanja
83

Slika 61:Dijagram poprečnih sila
84

Slika 63: Dijagram poprečnih sila koji se koristi u daljnjem proračunu
85


PROFIL: HEM 450
h [mm] 478 Wy,el [cm3 ] 5501,0
b [mm] 307 Wy,pl [cm3 ] 6331,0
tw [mm] 21,0 iy [cm] 19,8
tf [mm] 40,0 Iz [cm4 ] 19340,0
r [mm] 27,0 Wz,el [cm3 ] 1260,0
d [mm] 344,0 Wz,pl [cm3 ] 1939,0
A [cm2 ] 335,4 iz [cm4 ] 7,59
G [kg/m] 263,0 It [cm4 ] 1529,0 Slika 64: Geometrijske
[cm4 ] 131500,0 I 10-3 [cm6 ] 9251,0 karakteristike presjeka
w

Maksimalna debljina t= 40 mm < 40 mm
fy = 355 N/mm2 =35,5 kN/cm2 =0,81
E = 210000N/mm = 21000 kN/cm2
2
b tw 2 r 307 21 2 27
c= = =116 mm
2 2
86

t=tf =40,0 mm
- odnos visine i debljine pojasnice

c 116
= =2,9
t 40
- Uvjet za klasu 1:
c
9
t
235 235
=√ =√ =0,81
fy 355
2,9 < 9 0,81 = 7,29 pojasnica klasa 1
c = h 2 tf 2 r=478 2 40 2 27=344 mm
t=tw =21,0 mm
- Odnos širine i debljine hrpta

c 344
= =16,4
t 21
- Uvjet za klasu 1:
c
33
t
16,4 < 33 0,81=26,73 hrbat klase 1
PROVJERA OTPORNOSTI NA RAZINI POPREĈNOG PRESJEKA
Otpornost na tlak:
Proračunska vrijednost uzdužne tlačne sile
NEd = 858,40 kN
87

A fy 335,4 35,5
Nc,Rd =Npl,Rd = = =11906,7 kN
M,0
1,0
Uvjet nosivosti:
NEd
1,0
Nc,Rd
858,40
=0,072 < 1,0 7,2 %
11906,7
My,Ed = MEd = 6,27 kNm
Wpl,y fy 6331 35,5

Mc,Rd =Mpl,y,Rd = = =224750,5 kNcm=2247,5 kNm
M0
1,0
Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,y,Rd
6,27
=0,00279 < 1,0 0,279 %
2247,5

provjera mogućnosti izbočivanja hrpta
hw
72
tw
hw =h - 2tf - 2r=478 - 2 40,0 - 2 27=344 mm
88

hw 344
= =16,4
tw 21
=1,2
0,81
72 = 72 =48,6
1,2
hw
72
tw
Posmična površina poprečnog presjeka
Av,z =A 2 b tf (tw 2 r) tf h w tw
Av,z =335,4 2 30,7 4,0 (2,1 2 2,7) 4,0
Av,z =119,8 cm2
hw tw =1,2 16,4 2,1=41,33 cm2
119,8 cm2 > 41,33 cm2
Vz,Ed = 2,76 kN
Av,z fy 119,8 35,5

Vc,Rd =Vpl,z,Rd = = =2455,4 kN
√3 M0 √3 1,0
Uvjet nosivosti:
Vz,Ed 2,76
= =0,0112 < 1,0 0,112 %
Vpl,z,Rd 2455,4
Otpornost popreĉnog presjeka na interakciju savijanja, popreĉne i uzduţne sile

MEd =6,27 kNm
NEd =854,40 kN
Vz,Ed =2,76 kN
89


- Vz,Ed 0,5 Vpl,z,Rd
- 2,76 0,5 2455,4 = 1277,71
- 2,76 kN < 1277,71 kN nema redukcije otpornosti na savijanje uslijed djelovanja poprečne sile
Vz,Ed

3) NEd 0,25 Npl,Rd

854,40 0,25 11906,7=2976,7
854,40 kN 2976,7 kN
0,5 hw tw fy
4) NEd
M0
0,5 16,4 2,1 35,5
854,40
1,0
854,40 kN 611,31 kN
Potrebno je reducirati otpornost
Omjer djelujuće uzdužne sile i otpornosti na uzdužnu silu:

NEd 854,40
n= = =0,072
Npl,Rd 11906,7
MN,V,y,Rd =Mc,Rd =Mpl,y,Rd =2247,5 kNm
Izračun koeficijenta a:
A 2 b tf 335,4 2 30,7 4,0

a= = =0,27
A 335,4
Reducirana otpornost na savijanje:
1n 1 0,072
Mn,y,Rd = min (Mpl,Rd ;Mpl,Rd * =min(2247,5 =2411,19; 2247,5)
1 0,5 a 1 0,5 0,27
Mn,y,Rd =2247,5 kNm
Uvjet nosivosti:
90

My,Ed
1,0
Mpl,y,Rd
6,27
=0,00279< 1,0 0,28 %
2247,5
poprečne sile

Duljine izvijanja za stupove pomičnog okvira:
Is 131500
kc = = =292,22 cm3
Ls 450
1,50I 1,50 5696,0

k1,1 = = =10,68 cm3
L 800
1,50I 1,50 5696,0

k1,2 = = =10,68 cm3
L 800
k2,2 =k2,1 =0
kc 292,22
1= k k1,1 k1,2
=
292,22 10,68 10,68
=0,932
c
kc 292,22
2= k k2,1 k2,2
=
292,22 0,0 0,0
=1,0
c
1 0,2 ( 1 2
) 0,12 1 2 1 0,2 (0,932 1,0) 0,12 0,932 1,0
k=√ =√ =6,07
1 0,8( 1 2
) 0,6 1 2
1 0,8(0,932 1,0) 0,6 0,932 1,0
Lcr,y = L k=450 6,07 = 2731,5 cm

Lcr,z =450 cm
91

Eulerove kritične sile:
2 2
E Iy 21000 131500
Ncr,y = = 2
=3652,94 kN
L2cr,y 2731,5
2 2
E Iz 21000 19340
Ncr,z = = 2
=19794,77 kN
L2cr,z 450
A fy 335,4 35,5
̅y =√ =√ =1,805 > 0,2
Ncr,y 3652,94
A fy 335,4 35,5
̅z =√ =√ =0,776 > 0,2
Ncr,z 19794,77
Budući da su vrijednosti bezdimenzionalne vitkosti veće od 0,2 za oba smjera, otpornost elementa
na izvijanje nije moguće zanemariti.
Odabir mjerodavnih linija izvijanja:
h 478
= =1,56 > 1,2
b 307
tf =40,0 mm < 100,0 mm

za y-y: linija a y =0,21
za z-z: linija b z =0,34

za smjer y-y
=0,5 *1 y( y
̅ 0,2) ̅ y 2 + =
y
=0,5[1 0,21(1,805 0,2) 1,8052 ]=2,298
za smjer z-z
= 0,5 *1 z( z
̅ 0,2) ̅ z 2 + =
z
92

=0,5[1 0,34(0,776 0,2) 0,7762 ]=0,899
Faktori redukcije:
za smjer y-y
1
y
= 1,0
√ 2 ̅ 2y
y y
1
y
= =0,269
2 2
2,298 √2,298 1,805
za smjer z-z
1
z
= 1,0
√ 2 ̅ 2z
z z
1
z
= =0,739
2 2
0,899 √0,899 0,776
Mjerodavna vrijednost faktora redukcije: =min * y , z + =0,269
Proračunska vrijednost otpornosti na izvijanje
A fy 335,4 35,5
Nb,Rd = =0,269 =2911,73 kN
M1
1,1
Uvjet nosivosti:
NEd 858,40
= =0,295 < 1,0 29,5 %
Nb,Rd 2911,73
Otpornost elementa na boĉno torzijsko izvijanje

Razmak bočnog pridržanja
Lcr,LT =450 cm
Položaj unosa opterećenja
h 478
zg = = =239 mm
2 2
93

Faktor efektivne duljine bočno-torzijskog izvijanja
k=kw =1,0
OdreĎivanje faktora c1 i c2
6,14
= = 0,979 c1 =1,77; c2 =0
6,27
G=81 000 N⁄mm2

E=210 000 N⁄mm2
Otpornost elementa na bočno-torzijsko izvijanje
2 2 2
E Iz √ k Iw (k Lcr,LT ) G It 2
Mcr =C1 2
[ C2 zg ( * 2
(C2 zg ) ]
(k Lcr,LT ) kw Iz E Iz
2
21000 19340 √ 9251 103 (1 450)2 8100 1529
Mcr =1,77 [ 1 ]
(1 450)2 19340 2 21000 19340
Mcr =1 164 148,39 kNcm=11641,48 kNm
94

Wpl,y fy 6331 35,5

̅LT =√ =√ =0,439 > 0,4
Mcr 1164148,39

h 478
= =1,557 < 2,0 linija izvijanja a LT =0,21
b 307
Pomoćna veličina:
2
=0,5 *1 LT ( LT
̅ 0,2) ̅LT + =
LT
2
=0,5[1 0,21(0,439 0,2) 0,439 ]=0,621
Faktor redukcije:
1
LT
= 1,0
√ 2 ̅ 2LT
LT LT
1
LT
= =0,943
2 2
0,621 √0,621 0,439
Proračunska vrijednost otpornosti na bočno torzijsko izvijanje:
Wpl,y fy 6331 35,5

Mb,Rd = LT
=0,943 =192672,47 kNcm=1926,72 kNm
M1
1,10
MEd =6,27 kNm
Dokaz nosivosti:
MEd 6,27
= =0,003254 < 1,0 0,3254%
Mb,Rd 1926,72
Interakcija momenta savijanja i uzduţne tlaĉne sile na razini elementa:

OdreĎivanje faktora cm,y
95


M1 6,14
= = = 0,979
M2 6,27
Cmy =CmLT =0,6 0,4 =0,6 0,4 ( 0,979)=0,208 < 0,4 cmy =0,40
NRk = A fy =335,4 35,5=11906,7 kN
OdreĎivanje interakcijskog faktora kyy :
NEd NEd
Cmy (1 ( ̅y 0,2) ) Cmy (1 0,8 )
NRk NRk
y y
M1 M1
858,40 858,40
0,40 (1 (1,805 0,2) ) =0,59 0,40 (1 0,8 ) =0,507
11906,7 11906,7
0,269 0,269
1,10 1,10
kyy =min[0,59;0,507]=0,507
OdreĎivanje interakcijskog faktora kzy
0,1 ̅z NEd 0,1 NEd

(1 ) (1 )
(CmLT 0,25) NRk (CmLT 0,25) NRk
z z
M1 M1
96

0,1 0,776 858,40 0,1 858,40

(1 ) =0,944 (1 ) =0,928
(0,40 0,25) 11906,7 (0,40 0,25) 11906,7
0,739 0,739
1,10 1,10
kzy =max[0,944;0,928]=0,944
3. uvjet:
NEd My,Ed
k 1,0
A fy yy Wy,pl fy
y LT
M1 M1
858,40 627
0,507 1,0
335,4 35,5 6331 35,5
0,269 0,943
1,10 1,10
0,29 0,00165 < 1,0
0,29165<1,0 29,16%
4. uvjet:
NEd My,Ed
k 1,0
A fy zy Wz,pl fy
z LT
M1 M1
858,40 627
0,944 1,0
335,4 35,5 1939 35,5
0,739 0,943
1,10 1,10
0,107 0,010<1,0
0,117 < 1,0 11,70 %
Male iskorištenosti u ovoj fazi povezane su s proračunom za spregnutu fazu gdje se stupovi
dodatno oblažu betonom i preuzimaju ostala opterećenja te im se iskorištenost dodatno
povećava.
97

2.3.2. Provjera otpornosti konstrukcije u spregnutoj fazi
2.3.2.1. Provjera otpornosti grede – pozicija 101
Slika 68: Poprečni presjek spregnutog nosača

Beton C30/37

Moždanici (valjkasti s glavom)

Karakteristična vlačna čvrstoća fuk = 450 N/mm2
Promjer moždanika d=19 mm
Visina moždanika h=100 mm
Proraĉunska širine betonske ploĉe:
- Iznad krajnjeg ležaja:
L=800 cm
98

Le =L1 =0,85 L=0,85 800=680 cm

Le 680
i
=0,55 0,025 =0,55 0,025 =0,75<1,0
be,i 85
Le 680 600
be,1 =be,2 = = =85 cm<b1 =b2 = =300 cm
8 8 2
beff,2 =b0 ∑ bei i

=0 2 0,75 85=127,5 cm
- u polju nosača:
L=800 cm
Le =L1 =0,85 L=0,85 800=680 cm
Le 680 600
be,1 =be,2 = = =85 cm<b1 =b2 = =300 cm
8 8 2
beff,1 =b0 ∑ bei =0 2 85=170 cm
- iznad srednjeg ležaja:

L=800 cm
Le =L1 =0,25 (L1 L2 )=0,25 (800 800)=400 cm
Le 400
i
=0,55 0,025 =0,55 0,025 =0,75<1,0
be,i 50
Le 400 600
be,1 =be,2 = = =50 cm<b1 =b2 = =300 cm
8 8 2
beff,2 =b0 ∑ bei i

=0 2 0,75 50=75 cm
- u srednjem polju:
L=800 cm
Le =L1 =0,70 L=0,70 800=560 cm
Le 560 600
be,1 =be,2 = = =70 cm<b1 =b2 = =300 cm
8 8 2
beff,1 =b0 ∑ bei =0 2 70=140 cm
99

Slika 69: Proračunska širine betonske ploče
Slika 70: Prikaz proračunskih širina u modelu
Na slici 70 prikazan je model s pripadajućim proračunskim širinama u programu „Autodesk Robot

Structural Analysis Professional 2014“. U posebnom dijelu navedenog programa kreiran je poprečni
presjek sastavljen od čelika i pripadajuće betonske proračunske širine. Budući da se proračunska širina
razlikuje u polju nosača i iznad samog ležaja, za izradu modela sa slike 70 napravljena su takva četiri
poprečna presjeka, te su uključeni u proračunski model okvira s kojega su kasnije očitane vrijednosti
unutarnjih sila. Prema EN 1994-1-1;2012, [11] u području vlačnih naprezanja, odnosno iznad ležaja,
beton se isključuje iz nosivosti na duljini od 15% od raspona promatranog polja.
Klasifikacija popreĉnog presjeka u polju

OdreĎivanje položaja plastične neutralne osi-poprečni presjek u polju:
- pretpostavka- neutralna os leži u betonskoj ploči
NC =0,85 fcd hc beff > Na = Aa fy

3,0
0,85 12 170=3 468 kN > 78,08 35,5=2771,84 kN n.o. se nalazi u betonskoj ploči
1,5
Budući da neutralna os prolazi kroz betonsku ploču, cijeli poprečni presjek se nalazi u vlačnoj zoni a
njegova klasa je klasa 1.
100

Položaj neutralne osi (udaljenost od gornjeg ruba betonske ploče)

Aa fy,d 78,08 35,5
xpl = = =9,59 cm
0,85 fcd beff 0,85 2 170
Klasifikacija popreĉnog presjeka iznad leţaja:
- poprečni presjek iznad ležaja:

2 75
As =As,1 As,2 = 1,131=11,31 cm2
15
Pretpostavka: Neutralna os u hrptu profila:
Slika 71: Skica nosača s položajem neutralne osi u hrptu nosača s pripadnom raspodjelom naprezanja
As fs,d < (Aa 2 b tf ) fyd

11,31 34,783 < (78,08 2 20 1,5) 35,5
393,396 kN < 641,84 kN Neutralna os u hrptu čeličnog profila
Položaj plastične neutralne osi:
2
Aa 2 b t f [(2r) r2 ] As fsd
xpl =hc tf
2 tw 2 tw fyd
2
78,08 2 20 1,5 [(2 1 8) 1,82 ] 11,31 34,783
=12 1,5
2 0,9 2 0,9 35,5
=13 5 8,50 6,16=15,84 cm
101

b tw 2 r 200 9,0 2 18
c= = =77,5 mm
2 2
t=tf =15,0 mm
c 77,5
= =5,17
t 15,0
Uvjet za klasu 1:
c
9
t
235 235
=√ =√ =0,81
fy 355
5,17 < 9 0,81=7,29 pojasnica klase 1.
HRBAT – izložen tlaku i savijanju

ha 20
∆= hc xpl = 12 15,84=6,16 cm
2
c 13,4
zc = ∆= 6,16=12,86 cm
2 2
zc 12,86
= = =0,96 > 0,5
c 13,4
c=h 2 tf 2 r=200 2 15,0 2 18=134,0 mm
t=tw =9,0 mm
c 134,0
= =14,89
t 9,0
Uvjet za klasu 1 ( > 0,5):

c 396
t 13 1
396 0,81
13,4 < =27,94 hrbat klase 1
13 0,96 1
POPREČNI PRESJEK JE KLASE 1.
Prilikom dimenzioniranja glavnih nosača promatrano je više kombinacija opterećenja stalnog i

promjenjivog, tablica 23. Najveće vrijednosti sila koje su mjerodavne za dimenzioniranje glavnih nosača
daje kombinacija 37, koja obuhvaća stalno opterećenje, uporabno opterećenje za poslovne zgrade te
prvi slučaj opterećenja vjetrom ( G GK Q qK,1,2 Q 0,II W1,K ). Najveća vrijednost momenta savijanja u
102

polju javlja se na poziciji 101, dok je najveća vrijednost momenta savijanja iznad ležaja na poziciji 202.
Na slikama 72,73 i 74 prikazane su vrijednosti unutarnjih sila za navedenu kombinaciju za cijeli okvir, te
samo za pozicije 101 i 202 (slika 75,76,77 i 78), kako bi se bolje vidjele vrijednosti koje se koriste u
daljnjem proračunu.
Slika 72: Dijagram momenata savijanja za mjerodavnu kombinaciju
Slika 73: Dijagram uzdužnih sila za mjerodavnu kombinaciju
103

Slika 74: Dijagram poprečnih sila za mjerodavnu kombinaciju
Slika 75: Dijagram momenata savijanja za mjerodavnu poziciju 101
104

Slika 76: Dijagram poprečnih sila za mjerodavnu poziciju 101
Slika 77: Dijagram uzdužnih sila za mjerodavnu kombinaciju 101
105

Slika 78: Najveći moment savijanja iznad ležaja - pozicija 202
Otpornost spregnutog presjeka na savijanje
My,Ed =MEd =293,45
Proračunska otpornost spregnutog presjeka na savijanje u polju nosača:
ha xpl hc xpl
Mpl, Rd = Aa fyd ( ) 0,85 fcd beff hc
2 2 2
20 9,59 12 3,0 9,59
Mpl, Rd = 78,08 35,5 ( * 0,85 170,0 12
2 2 1,50 2
Mpl, Rd = 47 687,53 kNcm = 476,88 kNm
Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,Rd
293,45
=0,61 < 1,0 61%
476,88
Proračunska vrijednost momenta savijanja nad ležajem
106

My,Ed,ležaj = MEd,ležaj = 253,45 kNm
Položaj plastične neutralne osi
2
xpl =hc tf
2 tw 2 tw fyd
2 2
78,08 2 20 1,5 [(2 1 8) 1,8 ] 11,31 34,783
=12 1,5
2 0,9 2 0,9 35,5
=13 5 8,50 6,16=15,84 cm
Proračunska otpornost, negativan moment savijanja:

Proračun svih sila koje djeluju na poprečni presjek
Slika 79: Skica poprečnog presjeka nosača iznad ležaja s pripadajućim silama
Na =Aa fyd =78,08 35,5=2771,84 kN
Ns,1 =Ns,2 =As fs,d =5,66 34,78=196,68 kN
Nf =2 b tf fy,d =2 20 1,5 35,5=2130 kN
Nw =2 tw fy,d (xpl hc tf )=2 0,9 35,5 (15,84 12 1,5)=149,53 kN
Krakovi unutarnjih sila:

107

ha 20
za = hc a= 12 3=19 cm
2 2
xpl hc tf 15,84 12 1,5

zw = tf hc a= 1,5 12 3=11,67 cm
2 2
tf 1,5
zf =hc a =12 3 =9,75 cm
2 2
zs =hc 2 a=12 2 3=6 cm
Mpl,Rd =Na za Nw zw Nf zf Ns zs = 2771,84 19 149,53 11,67 2130 9,75 196,68 6=

28 972,36 kNcm=289,72 kNm
Uvjet nosivosti
My,Ed,ležaj 253,45
= = 0,875< 1,0 87,5 %
Mpl,Rd,ležaj 289,75
Otpornost spregnutog presjeka na popreĉnu silu:
Poprečnu silu preuzima samo čelični profil, pa je proračunska otpornost na poprečnu silu u spregnutoj
fazi ista kao i u fazi izvoĎenja.
Vpl,z,Rd = 267,88 kN
Uvjet nosivosti:
Vz,Ed
1,0
Vpl,z,Rd
267,88
=0,52 < 1,0 52%
511,99
Otpornost spregnutog presjeka na interakciju savijanja i poprečne sile:
Vz,Ed 0,5 Vpl,z,Rd

267,88 kN 0,5 511,99 = 255,995 kN potrebno je reducirati otpornost
108

Za poprečne presjeke klase 1 ili 2, utjecaj vertikalnog posmika na otpornost na savijanje smije se uzeti u
obzir smanjenjem proračunske granice popuštanja čelika u posmičnom području. Proračunska granica
popuštanja čelika se računa prema izrazu:
(1 )fy,d =(1 0,00215544) 35,5=35,42 kN/cm2
Va,Ed 2 267,88 2
Gdje je: =(2 -1) =(2 -1) =0,00215544
Vpl,a,Rd 511,99

Na =Aa fyd =78,08 35,42=2765,59 kN
Ns,1 =Ns,2 =As fs,d =5,66 35,42=200,48 kN
Nf =2 b tf fy,d =2 20 1,5 35,42=2125,2 kN

ha 20
za = hc a= 12 3=19 cm
2 2
xpl hc tf 15,84 12 1,5

zw = tf hc a= 1,5 12 3=11,67 cm
2 2
tf 1,5
zf =hc a =12 3 =9,75 cm
2 2
zs =hc 2 a=12 2 3=6 cm
Mpl,Rd =Na za Nw zw Nf zf Ns zs = 2765,59 19 200,48 11,67 2125,2 9,75 149,19 6=

28 590,77 kNcm=285,91 kNm
Uvjet nosivosti
My,Ed,ležaj 267,88
= = 0,937 < 1,0 93,7 %
Potreban broj moždanika:
109

Fl =0,85 fcd beff hc = 0,85 2,0 170 12 = 3 468 kN
Proračunska otpornosti moždanika:
- otkazivanje nosivosti moždanika

0,8 fu d2 0,8 45 1,92
PRd = = =81,66 kN
4 v
4 1,25
h 100
= = 5,26 > 4 =1,0
d 19
- otkazivanje nosivosti preko drobljenja betona oko moždanika
0,29 d2 √fck Ecm 0,29 1,0 1,92 √3,0 3200

PRd = = = 82,06 kN
v
1,25
Za izračun potrebnog broja moždanika usvojena je manja otpornost moždanika, jer se na taj način
dobije veći broj moždanika koje je potrebno ugraditi u polovicu raspona.
Potreban broj moždanika za polovicu raspona:
Fl 3 468
n= = =42,47 potrebno je 43 moždanika
PRd 81,66
Razmak moždanika:
L/2 800/2
s= = =9,30 cm
n 43
smax =6 hc =6 12=72 cm > s=9,30 cm
smin =5 c = 5 1,9 =9,5 cm s=9,30 cm
Budući da je minimalan razmak moždanika veći od proračunatog razmaka, moždanici se stavljaju na

minimalnom razmaku od 9,50 cm.
110

Mjerodavna kombinacija za dimenzioniranje pozicije S1 je kombinacija 27, koja obuhvaća stalno

opterećenje, uporabno opterećenje poslovne zgrade, te opterećenje snijega na ravnom krovu
( G GK Q qK,1,1 Q 0,II SK ). Na slikama 80,81 i 82 prikazane su vrijednosti unutarnjih sila koje se
javljaju u već spomenutoj kombinaciji djelovanja.
111


PROFIL: HEB 340
h [mm] 340 Wy,el [cm3 ] 2156,0
b [mm] 300 Wy,pl [cm3 ] 2408,0
tw [mm] 12,0 iy [cm] 15,65
tf [mm] 21,5 Iz [cm4 ] 9690,0
r [mm] 27,0 Wz,el [cm3 ] 646,0
d [mm] 243,0 Wz,pl [cm3 ] 985,7
A [cm2 ] 170,90 iz [cm4 ] 7,53
G [kg/m] 134,0 It [cm4 ] 257,20
[cm4 ] 36 660,0 I 10-3 [cm6 ] 2454,0
w
Spregnuti stupovi izvode se kao djelomično ubetonirani, a načini izvedbe i proračun ovakvih tipova
stupova opisan je u teorijskom dijelu u poglavlju 1.2., str. 11.
112

Slika 83: Poprečni presjek stupa
Površina poprečnog presjeka betona:

U poprečni presjek ugraĎene su 4 armaturne šipke 18, čija je ukupna površina 10,18 cm2
Ac =b h Aa As =34 30 170,90 10,18=838,92 cm2
Udio armature u poprečnom presjeku:
As 10,18
s
= = =0,012=1,2% <6%
Ac 838,92
Momenti tromosti:
savijanje oko osi y-y i z-z
 Čelik:
Iy,a =36 660,0 cm4
Iz,a =9690,0 cm4
 Armatura
Iy,s =4 Ašipki z2 =4 2,54 11,92 =1 438,76 cm4
Iz,s =4 Ašipki y2 =4 2,54 12,02 =1 463,04 cm2
 Beton:
113

b h3 30 343
Iy,c = I I = 36 660,0 1438,76=60 161,24 cm4
12 y,a y,s 12
h b3 34 303
Iz,c = Iz,a Iz,s = 9690,0 1 463,04 =65 346,96 cm4
12 12
Plastični moment otpora:

Savijanje oko osi y-y i z-z
 Čelik:
Wpl,y,a =2408,0 cm3
Wpl,z,a =985,7 cm3
 Armatura:
Wpl,y,s = As,i zi =10,16 11,9=120,904 cm3
Wpl,z,s = As,i yi =10,16 12,0=121,92 cm3
 Beton:
b h2 30 342
Wpl,y,c = Wpl,y,a Wpl,y,s = 2408 120,904=6 141,10 cm3
4 4
h b2 34 302
Wpl,z,c = Wpl,z,a Wpl,z,s = 985,7 121,92=6 542,38 cm3
4 4
Relativni doprinos čelika ( ) u ostvarivanju plastične otpornosti Npl,Rd poprečnog presjeka računa se
prema sljedećem izrazu:
fyk Aa 0,85 fck Ac As fs,d

35,5 170,90 0,85 3,0 838,92 10,16 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,0 1,5 1,15
=6 066,95 1 426,16 353,39=7 846,50 kN
Relativan doprinos čelika treba zadovoljiti uvjet:
0,2 0,9
fyd Aa 35,5 170,90

= = =0,777 0,2< 0,77 <0,9
Npl,Rd 7 846,50
Budući da je uvjet zadovoljen, stup se može svrstati u spregnuti te se za dimenzioniranje primjenjuju

odredbe HRN EN 1994-1-1,[11].
114

Lokalne vitkosti
Kod djelomično obloženih poprečnih presjeka stupova, armiranobetonska obloga sprečava lokalnu
nestabilnost čeličnog hrpta, te sprečava rotaciju čelične pojasnice na mjestu njezinog spajanja s hrptom.
Iz tog se razloga može koristiti veći b/tf odnos.
Učinak lokalnog izbočivanja se može zanemariti ukoliko je zadovoljen sljedeći izraz:
b 300 235 235

max ( * = =13,95 <44 √ =44 √ =35,80
tf 21,5 fy 355
13,75 < 35,80 budući da je uvjet zadovoljen, utjecaj lokalnog izbočivanja se može zanemariti.
Efektivna vrijednost modula elastiĉnosti betona:

- Opseg poprečnog presjeka koji je izložen sušenju:
u=2 h 0,5 b=2 34 0,5 30=83 cm
- Djelotvorna debljina elementa
2 Ac 2 838,92
h0 = = = 20,21 cm=202,1 mm
u 83
Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ( ,t0 ) se odreĎuje pomoću nomograma prikazanog na slici:
Slika 84: OdreĎivanje konačne vrijednosti puzanja
115

- t0 =28 dana
- Beton unutar graĎevine RH 50%
- Beton C 30/37
- Tip cementa N, klasa čvrstoće 32,5 R
φt =φ( ,t0 )=2,1
Slika 85: Vrijednost uzdužne sile u mjerodavnoj kombinaciji
Slika 86: Vrijednost uzdužne sile pri stalnom djelovanju
NEd =965,28 kN
116

NG,Ed =742,95 kN
Efektivna vrijednost modula elastičnosti betona iznosi:
Ecm 3200,0
Ec,eff = = =1 223,10 kN/cm2
NG,Ed 742,95
1 φ 1 965,28 2,10
NEd
Otpornost popreĉnog presjeka izloţenog uzduţnom tlaku:

Tlačna plastična otpornost spregnutog poprečnog presjeka, Npl,Rd , proračunava se zbrajanjem plastičnih
otpornosti njegovih dijelova:
fyk Aa 0,85 fck Ac As fs,k

Npl,Rd = =7 846,50 kN
a c s
Karakteristična vrijednost tlačne plastične otpornosti iznosi:

Npl,Rk =Aa fy,k 0,85 Ac fc,k As fs,k =170,90 35,5 0,85 838,92 3 10,18 40=8 613,40 kN
Provjera uvjeta za primjenu pojednostavljene metode proraĉuna spregnutih stupova:

 Poprečni presjek spregnutog stupa mora biti simetričan oko obje osi i jednak duž čitave dužine
stupa ovaj uvjet je zadovoljen
 Relativna vitkost
Da bi se mogla izračunati relativna vitkost y i elastična kritična sila Ncr,y potrebno je proračunati
vrijednost efektivne krutosti na savijanje poprečnog presjeka spregnutog stupa:
Faktor korekcije koji je potreban za proračun efektivne krutosti na savijanje poprečnog presjeka
iznosi Ke =0,6:
(EI)eff,y =Ea Iy,a Es Iy,s K Ec,eff Ic

e
(EI)eff,y =21 000 36660 21 000 1438,76 0,6 1181,40 60185,32=842 735 722,2 kNcm2
(EI)eff,z =Ea Iz,a Es Iz,s Ke Ec,eff Ic

(EI)eff,z =21 000 9690 21 000 1463,04 0,6 1181,40 65346,96=280 534 379,10 kNcm2
Elastična kritična sila iznosi:
2 2
(EI)eff,y 842 735 722,2
Ncr,y = = 2
=41 073,92 kN
L2cr,y 450
117

2 2
(EI)eff,z 280 534 379,10
Ncr,z = = 2
=13 672,91 kN
L2cr,z 450,0
Relativna vitkost iznosi:
Npl,Rk 8613,40
̅y =√ =√ =0,46 < 2,0
Ncr,y 41073,92
N 8613,40
̅z =√ pl,Rk =√ =0,79 < 2,0
Ncr,z 13672,91
Budući da su vrijednosti za obje osi manje od maksimalno dopuštene, odnosno 2, uvjet je
zadovoljen.
 Maksimalno dopuštena površina armature

Maksimalna uzdužna armatura As,max koja se može uzeti u proračun ne smije biti veća od 6%
površine betona:
As 10,18
s
= = =0,012 = 1,21% < 6%
Ac 838,92
Uvjet je zadovoljen.
 Odnos visine i širine poprečnog presjeka:

Potrebno je zadovoljiti sljedeći uvjeti:
hc
0,2 5,0
bc
34
0,2 5,0
30
0,2 < 1,13 <5,0 Uvjet je zadovoljen.
Zadovoljeni su svi uvjeti prema HRN EN 1994-1-1,[11], tako da je dozvoljena primjena pojednostavljene
metode proračuna spregnutih stupova.
118

Otpornost elementa izloţenog centriĉnom tlaku:
Budući da je vrijednost relativne vitkosti veća za os z, za proračun elementa izloženog centričnom tlaku
mjerodavna je navedena os z-z.
z =0,79 > y = 0,46 mjerodavna je os z-z
Za djelomično obloženi čelični presjek i savijanje oko odi z-z, prema tablici 6.5, EN 1994-1-1,[11], usvaja
se krivulja izvijanja c. Za navedenu krivulju vrijednost iznosi =0,49
2
z
=0,5 *1 ( ̅z -0,2) ̅z + =0,5[1 0,49 (0 79-0,2) 0,792 ] =0,96
Faktor redukcije iznosi:
1 1
z
= = =0,66 <1,0
√ 2 ̅2 2 2
z z z 0,96 √0,96 0,79
Dokaz nosivosti:
35,5 170,90 0,85 3,0 838,92 10,16 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,1 1,5 1,15
=5 515,40 1 426,16 353,39=6 294,95 kN
Nb,Rd = z Npl,Rd =0,66 6 294,95=4 154,67 kN
NEd
<1,0
Nb,Rd
965,28
=0,23 < 1,0 23,0%
4 154,67
Budući da je 0,44 < 1,0, dokaz spregnuto stupa izloženog centričnom tlaku je zadovoljen.
Otpornost elementa izloţenog kombinaciji tlaka i jednoosnog savijanja:
Pretpostavlja se da plastična neutralna os leži u hrptu čeličnog profila, pa se položaj plastične neutralne
osi izračunava prema izrazu, [3]
Npm,Rd Asn (2 fsd 0,85 fcd )

hn =
2 bc 0,85 fcd 2 tw (2 fyd 0,85 fcd )
119

0,85 2,0 838,92

hn = =5,32 cm
2 30,0 0,85 2,0 2 1,2 (2 35,5 0,85 2,0)
ha
hn t
2 f
34,0
5,32 cm< 2,15=14,85 cm
2
Budući da je uvjet zadovoljen, pretpostavka je ispravna. Neutralna os leži u hrptu čeličnog profila.
Plastični moment otpora u području 2 hn
Slika 87: Oznaka područja hn
 Čelik:
2
tw (2hn )
Wpl,y,a,n =
4
2
1,2 (2 5,32)
Wpl,y,a,n = =33,96 cm3
4
 Armatura:
Wpl,y,s,n =0 cm3
 Beton:
2
bc (2hn )
Wpl,y,c,n = Wpl,y,a,n Wpl,y,s,n
4
2
30 (2 5,32)
Wpl,y,c,n = 33,96 0=815,112 cm3
4
0,85 fcd Wpl,y,c,n 0,85 2,0 815,112

Mn,Rd = fyd Wp,y,a,n Wpl,y,s,n fs,d = 35,5 33,96 =1898,43 kNcm
2 2
120

Plastična računska otpornost poprečnog presjeka iznosi:
Mmax,Rd =Wpl,y,a fyd 0,5 Wpl,y,c 0,85 fcd Wpl.y.s fsd =2408 35,5 0,5 6141,1 0,85 2=90 703,94 kNcm
Plastična otpornost na savijanje spregnutog presjeka iznosi:
Mpl,Rd =Mmax,Rd Mn,Rd =90 703,94 1898,43=88 805,505 kNcm
Proraĉun uĉinaka djelovanja oko osi y-y

Primjena teorije II. reda nije potrebna ukoliko je faktor kod kojeg dolazi do povećanja računskog
opterećenja uslijed elastičnog instabiliteta cr 10.
Za krivulju izvijanja b, imperfekcija elementa iznosi:
L 450
e0 = = =2,25 cm
200 200
Moment savijanja uslijed imperfekcije:
My,Ed,imp =N e0 =965,28 2,25=2 171,88 kNcm=21,72 kNm

Ed
Računska vrijednost efektivne krutosti na savijanje iznosi:
(EI)eff,y,II =K0 (Ea Ia Ke,II Ec,eff Ic )

(EI)eff,y,II =0,9 (21000 36660 0,5 1181,40 60185,32)=724 870 321,7 kNcm2
2 2
(EI)eff,II 724 870 321,7
Ncr,y,eff = = 2
= 35 329,30 kN
L2cr,y 450,0
Provjera je li potrebno proračun provesti po teoriji II. reda:
NCr,y,eff 35 329,30
cr = = =36,60 > 10
NEd 965,28
Budući da je cr veći od 10, prilikom odreĎivanja učinaka djelovanja nije potrebno uzimati u obzir učinke
II. reda.
121

MEd =104,41 kNm
Slika 88: Moment savijanja na promatranom stupu
Interakcijski poligon:
Slika 89: Skica interakcijskog poligona ABCD
Toĉka A odgovara računskoj plastičnoj otpornosti poprečnog presjeka

Npl,Rd = =6 066,95 1 426,16 353,39=7 846,50 kN
a c s
Toĉka D odgovara plastičnoj otpornosti na savijanje
122

Računska vrijednost otpornosti betona na tlak, Npm,Rd , dana je izraznom:
Npm,Rd =Ac 0,85 fcd = 0,85 2 838,92 =1426,16 kN
Uzdužna sila u točki maksimalnog savijanja je 0,5 Npm,Rd , pa iznosi:
0,5 Npm,Rd =0,5 1426,16=713,08 kN
Toĉka C odgovara plastičnoj otpornosti na savijanje spregnutog presjeka Mpl,y,Rd
0,85 fcd Wpl,y,c,n 0,85 2,0 815,112

2 2
Toĉka B proračunata je prilikom odreĎivanja točke C, i na interakcijskom poligonu iznosi 886,87 kNm
Slika 90: Pojednostavljena interakcijska krivulja
123

Uvjet nosivosti:
My,Ed
<0,9
Mpl,y,N,Rd
104,41
<0,9
907,04
0,115 < 0,9 12,79 %
Slika 91: Prikaz iskorištenosti presjeka
124

Mjerodavna kombinacija za dimenzioniranje pozicije S2 i S3 je takoĎer kombinacija 27, koja obuhvaća

stalno opterećenje, uporabno opterećenje poslovne zgrade, te opterećenje snijega na ravnom krovu
( G GK Q qK,1,1 Q 0,II SK ). Na slikama 92,93 i 94 prikazane su vrijednosti unutarnjih sila koje se
javljaju u već spomenutoj kombinaciji djelovanja.
125


PROFIL: HEM 450
h [mm] 478 Wy,el [cm3 ] 5501,0
b [mm] 307 Wy,pl [cm3 ] 6331,0
tw [mm] 21,0 iy [cm] 19,8
tf [mm] 40,0 Iz [cm4 ] 19340,0
r [mm] 27,0 Wz,el [cm3 ] 1260,0
d [mm] 344,0 Wz,pl [cm3 ] 1939,0
A [cm2 ] 335,4 iz [cm4 ] 7,59
G [kg/m] 263,0 It [cm4 ] 1529,0
[cm4 ] 131500,0 I 10-3 [cm6 ] 9251,0
w
126

Slika 95: Poprečni presjek stupa

U poprečni presjek ugraĎene su 4 armaturne šipke 18, čija je ukupna površina 10,18 cm2
Ac =b h Aa As =47,8 30,7 335,4 10,18=1121,88 cm2
As 10,18
s
= = =0,0091=0,91% <6%
Ac 1121,88
Momenti tromosti:
 Čelik:
Iy,a =131500,0 cm4
Iz,a =19340,0 cm4
 Armatura
Iy,s =4 Ašipki z2 =4 2,54 16,92 =2901,80 cm4
Iz,s =4 Ašipki y2 =4 2,54 12,42 =1562,20 cm2
 Beton:
127

b h3 30,7 47,83
Iy,c = I I = 131500 2901,80=145007,48 cm4
12 y,a y,s 12
h b3 47,8 30,73
Iz,c = Iz,a Iz,s = 19340 1562,20=94353,33 cm4
12 12

 Čelik:
Wpl,y,a =6331,0 cm3
Wpl,z,a =1939,0 cm3
 Armatura:
Wpl,y,s = As,i zi =10,18 16,9=172,04 cm3
Wpl,z,s = As,i yi =10,18 12,4=126,23 cm3
 Beton:
b h2 30,7 47,82
Wpl,y,c = Wpl,y,a Wpl,y,s = 6331,0 172,04=11033,11 cm3
4 4
h b2 47,8 30,72
Wpl,z,c = Wpl,z,a Wpl,z,s = 1939,0 126,23=9197,53 cm3
4 4
Relativni doprinos čelika( ) u ostvarivanju plastične otpornosti Npl,Rd poprečnog presjeka računa se

35,5 335,4 0,85 3,0 1121,88 10,18 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,0 1,5 1,15
=11906,7 1907,20 354,09 =14167,99 kN
0,2 0,9
fyd Aa 35,5 335,4
= = =0,84 0,2<0,84<0,9
Npl,Rd 14167,99

odredbe HRN EN 1994-1-1,[11].
128

Lokalne vitkosti
Kod djelomično obloženih poprečnih presjeka stupova, armiranobetonska obloga sprečava lokalnu
nestabilnost čeličnog hrpta, te sprečava rotaciju čelične pojasnice na mjestu njezinog spajanja s hrptom.
Iz tog se razloga može koristiti veći b/tf odnos.
b 307 235 235

max ( * = =7,675 <44 √ =44 √ =35,80
tf 40 fy 355

u=2 h 0,5 b=2 47,8 0,5 30,7=110,95 cm
2 Ac 2 1121,88
h0 = = = 20,223 cm=202,23 mm
u 110,95
Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ( ,t0 ) se odreĎuje pomoću nomograma prikazanog na slici
129

- t0 =28 dana
- Beton C 30/37
φt =φ( ,t0 )=2,3
NEd =1824,15 kN
NG,Ed =1484,69 kN
Slika 97: Vrijednost uzdužne sile u mjerodavnoj kombinaciji
Slika 98: Vrijednost uzdužne sile pri stalnom djelovanju
130

Ecm 3200,0
Ec,eff = = =1 114,21 kN/cm2
NG,Ed 1484,69
1 φ 1 1824,15 2,3
NEd


Npl,Rd = =14167,99 kN
a c s

Provjera uvjeta za primjenu pojednostavljene metode proraĉuna spregnutih stupova:
Da bi se mogla izračunati relativna vitkost y i elastična kritična sila Ncr,y potrebno je proračunati
vrijednost efektivne krutosti na savijanje poprečnog presjeka spregnutog stupa:
iznosi Ke =0,6:

e
(EI)eff,y =21 000 131500 21 000 2901,80 0,6 1114,21 145007,48=2 919 379 071 kNcm2

(EI)eff,z =21 000 19340 21 000 1562,20 0,6 1114,21 94353,33=502 023 854,3 kNcm2
2 2
(EI)eff,y 2919379071
Ncr,y = = 2
=142 287 kN
L2cr,y 450
2 2
(EI)eff,z 502023854,3
Ncr,z = = 2
=24 468,03 kN
L2cr,z 450,0
131

Npl,Rk 15174,69
̅y =√ =√ =0,33 < 2,0
Ncr,y 142287
N 15174,69
̅z =√ pl,Rk =√ =0,79 < 2,0
Ncr,z 24468,03
zadovoljen.

površine betona:
As 10,18
s
= = =0,0091= 0,91% <6%
Ac 1121,88
hc
0,2 5,0
bc
47,8
0,2 5,0
30,7
Zadovoljeni su svi uvjeti prema HRN EN 1994-1-1,[11], tako da je dozvoljena primjena pojednostavljene

132

2
z =0,5 *1 ( ̅ z -0,2) ̅ z + =0,5[1 0,49 (0,79-0,2) 0,792 ] =0,957
1 1
z
= = =0,668 <1,0
z
√ 2
z
̅ 2z 2
0,957 √0,957 0,79
2
Dokaz nosivosti:
35,5 355,4 0,85 3,0 1121,88 10,18 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,1 1,5 1,15
=11469,73 1907,20 354,09=13 731,02 kN
Nb,Rd = z Npl,Rd =0,668 13 731,02 = 9 172,32 kN
NEd
<1,0
Nb,Rd
1824,15
=0,19<1,0 19%
9529,33
Budući da je 0,20<1,0, dokaz spregnuto stupa izloženog centričnom tlaku je zadovoljen.
osi izračunava prema izrazu, [3]:

hn =
2 bc 0,85 fcd 2 tw (2 fyd 0,85 fcd )
0,85 2,0 1121,88

hn = =4,823 cm
2 30,7 0,85 2,0 2 2,1 (2 35,5 0,85 2,0)
ha
hn t
2 f
47,8
4,823 cm< 4,0=19,9 cm
2
133

Budući da je uvjet zadovoljen, pretpostavka je ispravna. Neutralna os leži u hrptu čeličnog profila.
Slika 99: Oznaka područja hn
 Čelik:
2
tw (2hn )
Wpl,y,a,n =
4
2
2,1 (2 4,823)
Wpl,y,a,n = =48,85 cm3
4
 Armatura:
Wpl,y,s,n =0 cm3
 Beton:
2
bc (2hn )
4
2
30,7 (2 4,823)
Wpl,y,c,n = 48,85 0=665,27 cm3
4
0,85 fcd Wpl,y,c,n 0,85 2,0 665,27

Mn,Rd = fyd Wp ,y,a,n Wpl,y,s,n fs,d = 35,5 48,85 =2299,65 kNcm
2 2
134

Mmax,Rd =Wpl,y,a fyd 0,5 Wpl,y,c 0,85 fcd Wpl.y.s fsd =6331,0 35,5 0,5 11033,11 0,85 2=234128,64 kNcm
Mpl,Rd =Mmax,Rd Mn,Rd =234128,64 2299,65 =231828,99 kNcm

Primjena teorije II. reda nije potrebna ukoliko je faktor kod kojeg dolazi do povećanja računskog
opterećenja uslijed elastičnog instabiliteta cr 10.
L 450
e0 = = =2,25 cm
200 200

Ed

(EI)eff,y,II =0,9 (21000 131500 0,5 1114,21 145007,48)=2 558 055 953 kNcm2
2 2
(EI)eff,II 2558055953
Ncr,y,eff = = 2
= 124 676,54 kN
L2cr,y 450,0
NCr,y,eff 124 676,54

cr = = =68,35 >10
NEd 1824,15
Budući da je cr veća od 10, u proračunu nije potrebno uzeti učinke drugoga reda.
Proraĉunski moment savijanja
My,Ed 52,70 kNm
135

Slika 100: Vrijednost momenta savijanja na promatranom stupu
Interakcijski poligon
Slika 101: Skica interakcijskog poligona ABCD
Toĉka A odgovara računskoj plastičnoj otpornosti poprečnog presjeka

Npl,Rd = =11469,73 1907,20 354,09=13 731,02 kN
a c s
Toĉka D odgovara plastičnoj otpornosti na savijanje
136

Računska vrijednost otpornosti betona na tlak, Npm,Rd , dana je izraznom:
Npm,Rd =Ac 0,85 fcd =0,85 2,0 1121,88 =1 907,196 kN
Uzdužna sila u točki maksimalnog savijanja je 0,5 Npm,Rd , pa iznosi:
0,5 Npm,Rd =0,5 1907,196=953,60 kN
Toĉka C odgovara plastičnoj otpornosti na savijanje spregnutog presjeka Mpl,y,Rd
0,85 fcd Wpl,y,c,n 0,85 2,0 665,27

Mn,Rd = fyd Wp ,y,a,n Wpl,y,s,n fs,d = 35,5 =2299,65 kNcm
2 2
Toĉka B proračunata je prilikom odreĎivanja točke C, i na interakcijskom poligonu iznosi 2316 kNm
137

Uvjet nosivosti:
My,Ed
<0,9
Mpl,y,N,Rd
52,70
<0,9
1866,22
0,0282 < 0,9 3,14%
138

2.4.Graniĉno stanje uporabljivosti
2.4.1. Progib u fazi izvedbe

- progib u fazi izvedbe proračunat je pomoću računalnog programa „Robot Structural Analysis
Professional 2014“. Dobivene vrijednosti progiba za stalno opterećenje koje djeluje u fazi
izvedbe prikazane su na slici 104.
Slika 104: Progib nosača za stalno djelovanje u fazi izvedbe
L 800
¸ =1,9 cm max = 300 = 300 =2,7 cm
1,9 < 2,7 [cm] uvjet je zadovoljen
2.4.2. Progib za spregnuto stanje
OdreĎivanje koeficijenata puzanja i skupljanja:
- Opseg poprečnog presjeka koji je izložen sušenju

u=b
gdje je:
b - efektivna širina betonske ploče.
139

2 Ac 2 b hc
h0 = = = 2 120 =240 mm
u b
- OdreĎivanje koeficijenta puzanja izvršeno je za vrijeme t0 = 1 dan i t0 = 28 dana. Vrijednost

relativne vlažnosti RH = 50% budući da se radi o poslovnoj zgradi. Odabrani je beton C
30/37 s tipom cementa N, klase čvrstoće 32,5. S obzirom na ove podatke na slici 103
prikazan je postupak odreĎivanja koeficijenta puzanja za vrijeme t0 = 1 dan i t0 = 28 dana.
Slika 105: Postupak odreĎivanja koeficijenta puzanja
- Vrijednosti koeficijenata puzanja
φt = φ( , t0 = 1 dan ) = 4,2
φt = φ( , t0 = 28 dan ) = 2,2
- Ukupna deformacija skupljanja betona sastavljena iz dvije komponenta (deformacije

skupljanja zbog sušenja i autogene deformacije skupljanja)
cs ( )= cd ( ) ca ( )
- Konačna vrijednost deformacije zbog isušenja
cd ( )= ds
(t,ts ) k cd,0 = 1 0,85 0,0002379 = 0,000202215
h
Gdje su:
140

t ts
ds
(t,ts ) = 1
t ts 0,04 √h30
t – starost betona u danima u trenutku koji se promatra; t = dana
ts – starost betona u danima na početku skupljanja uslijed isušivanja,
kraj njegovanja betona; ts = 3 dana
kh – faktor ovisan o djelotvornoj debljini elementa h0; kh =0,85
cd,0 – nominalna vrijednost skupljanja uslijed isušenja
- Nominalna vrijednost skupljanja isušenja
fcm
cd,0 =0,85 *(220 110 ds1 ) exp ( ds2 )+ 10 6 RH
10
38
cd,0 =0,85 [(220 110 4) exp ( 0,12 *] 10 6 1,356 = 4,8215 10
10
0,00048215
Gdje su:
RH 3 50 3
RH
= 1,55 [1- (100) ] = 1,55 [1- (100) ] = 1,36
fcm – srednja tlačna čvrstoća bet. valjka starog 28 dana; fcm = 38 N/mm2
dsi – faktori koji uzimaju u obzir vrstu cementa; dsi = 4 ; dsi = 0,12
- Vrijednost autogene deformacije skupljanja
ca (t)= as (t) ca ( ) = 1 0,00005 = 0,00005
Gdje su:
as
(t) = 1 - exp(-0,2 √t ) 1
ca ( ) = 2,5 (fck -10) 10-6 = 2,5 (30-10) 10-6 = 0,00005
- Ukupna deformacija skupljanja betona
cs ( )= cd ( ) ca ( )=0,00048215 0,00005 = 0,00053215 = 0,53215
Efektivne krutosti na savijanje spregnutog poprečnog presjeka

a) Kratkotrajno opterećenje
- Modul elastičnosti, moment tromosti i površina čeličnog dijela presjeka
Ea = 21000 kN⁄cm2 ; Ia = 5696,0 cm4 ; Aa = 78,08 cm2
141

- Moment tromosti betonske pojasnice
beff h3c 170 123

Ic = = = 24 480,0 cm4
12 12
- Površina betonske pojasnice
Ac = beff hc = 170 12 = 2 040,0 cm2
- Razmak izmeĎu težišta betonske pojasnice i čeličnog nosača
ha hc 20 12
a= = = 16,0 cm
2 2 2 2
- Modul elastičnosti betona
Ecm 3200
E0 = EL = = = 3200 kN/cm2
nc 1,0
Gdje je:
nc=1,0
- Vrijednost krutosti
Ea Aa EL Ac 2
EI0 = Ea Ia EL IC a
Ea Aa E L Ac
21000 78,08 3200 2040
EI0 =21000 5696 3200 24480 16,02
21000 78,02 3200 2040
EI0 =533 494 471 kNcm2 = 53 349,45 kNm2
b) Konstantno stalno opterećenje

Ecm 3200
EP = EL = = = 569,40 kN/cm2
nc 5,62
Gdje je:
nc =1 1,10 φ( ,to ) = 1 1,10 4,2 = 5,62
142

Ea Aa EL Ac 2
EIP = Ea Ia EL IC a
Ea Aa EL Ac
21000 78,08 569,40 2040
EIP =21000 5696 569,40 24480 162
21000 78,08 569,40 2040
EIP =307 612 874,4 kNcm = 30 761,29 kNm2
2
c) Sekundarno naprezanje od skupljanja

Ecm 3200
ES = EL = = = 966,77 kN/cm2
nc 3,31
Gdje je:
nc =1 0,55 φ( ,to ) = 1 0,55 4,2 = 3,31
Ea Aa EL Ac 2
EIS = Ea Ia EL IC a
Ea Aa EL Ac
21000 78,08 966,77 2040
EIS =21000 5696 966,77 24480 162
21000 78,08 966,77 2040
EIS =372 484 203,9 kNcm2 = 37 248,42 kNm2
Učinak raspucavanja betona

- Ukupna površina čeličnog profila i armature
As1,2 = 11,31 cm2 ; Aa = 78,08 cm2
Ast = As Aa = 11,31 78,08 =89,39 cm2
- Položaj težišta raspucanog poprečnog presjeka od gornjeg ruba betona
ha 20
As1 zs1 As1 zs1 Aa (hc * 5,65 3 5,65 9 78,08 (12 *
2 2
est = = = 19,97 cm
Ast 89,39
- Moment površine drugog stupnja efektivnog čeličnog presjeka izračunatog zanemarujući

beton u vlaku, ali uključujući armaturu
143

ha 2
Ist = I2 = Ia As z2s
As z2s
Aa (hc * Ast e2st
2
2 2 20 2
Ist 5696 5,65 3 5,65 9 78,08 (12 * 89,39 19,972 =8346,41 cm4
2
EIst = Ea I2 = Ea Ist = 21000 8346,41 = 175 274 558,5 kNcm2 = 17 527,46 kNm2
Proračun pojedinih udjela progiba

- Progibi su izračunati u računalnom programu tako da je beton u području ležaja raspucan u
dužini od 0,15 L, a betonska pojasnica ima reduciranu krutost EaI2. U polju nosača uzeta je
u obzir odgovarajuća krutost na savijanje spregnutog nosača u dužini od 0,7 L.
a) Stalno djelovanje u vremenu neposredno nakon ugradnje betona
ed = b gk = 0,12 25 6 0,6 = 18,6 kN/m
Ea I2 = 17 527,46 kNm2
EI0 = 53 349,45 kNm2
Slika 106: Shema raspodjele stalnog opterećenja
144

Slika 107: Progib od stalnog djelovanja
1,1 = 7 mm
b) Progib spregnutog nosača uslijed promjenjivog djelovanja od učestale kombinacije za vrijeme

početka opterećivanja t=0
ed = b qk 1
= 6,0 3,0 0,5 = 9 kN/m
Gdje je:
1– vrijednost faktora kombinacije; za poslovnu zgradu 1 = 0,5
1 – vrijednost faktora kombinacije; za krovove 1 = 0,0
Ea I2 = 17 527,46 kNm2
EI0 = 53 349,45 kNm2
145

Slika 108: Shema raspodjele promjenjivog opterećenja
Slika 109: Progib uslijed promjenjivog djelovanja
2,1 = 4 mm
c) Udio progiba zbog puzanja pod kvazi-stalnim djelovanjem za vrijeme t= . Ovaj udio progiba
čini razlika progiba za vrijeme t= i t=0
ed = b (gk qk 2
) gprofila = 6,0 (0,12 25 0,4 0) 0,6 =18,6 kN/m
ed = b (gk qk 2
) gprofila = 6,0 (0,12 25 3 0,3) 0,6 = 24 kN/m
Gdje je:
2– vrijednost faktora kombinacije; za zgrade 2 = 0,3
2 – vrijednost faktora kombinacije; za krovove 2 = 0,0
EI0 = 53 349,45 kNm2
146

EIP = 30761,29 kNm2

Ea I2 = 17 527,46 kNm2
Slika 110: Shema opterećenja za puzanje, t=0
Slika 111: Shema opterećenja za puzanje, t=
147

Slika 112: Progiba zbog puzanja pod kvazi-stalnim djelovanjem za vrijeme t= .
Slika 113: Progib u vremenu t=0
2,2 =10 7 = 3 mm
d) Progib uslijed skupljanja
Ncs = cs ( ) Es Ac = 0,00053215 966,77 2040 =1049,52 kN
148

Ea Aa 21000 78,08
ac = a= 16,0 = 7,26cm
Ea Aa Es Ac 21000 78,08 966,77 2040
Msc = Nsc ac = 1049,52 7,26 = 7 623,16 kNcm = 76,23 kNm
EIS = 37248,42 kNm2

Ea I2 = 17 527,46 kNm2
Slika 114: Shema opterećenja- raspodjela momenata koji uzrokuju savijanje
Slika 115: Progib uslijed skupljanja

2,3 = 8 mm
Provjera progiba
Progib od stalnog djelovanja
149

1= ∑ 1,i = 1,1 = 7 mm
Progib od promjenjivog djelovanja, puzanja i skupljanja
2= ∑ 2,i = 2,1 2,2 2,3 = 4 3 8 = 14 mm
Ukupni progib za sva djelovanja

L 8000
ukupno = 1 2= 7 14 = 21 mm = = 26,67 mm
300 300
progibi zadovoljavaju kriterij
Progib za sva promjenjiva djelovanja
L 8000
2= 5 mm < 500
= 500
= 16 mm
progibi zadovoljavaju kriterij
150

3. Proraĉun potresne sile metodom ekvivalentne statiĉne sile
3.1. Proraĉun ukupne mase konstrukcije
Tablica 28: Ukupna masa stalnog opterećenja

Element Duljina Specifična težina Površina Specifična Masa [t ]
elementa [m] čeličnog profila beton izmeĎu težina
[kg/m] pojasnica betona
[m2 ] [kg/m3 ]
HEB 200 128 61,3 - - 7,846
HEB 340 30 134 0,084 25 4,026*
HEM 450 45 263 0,113 25 11,848*
Težina po etaži [m2 ] Razmak Broj etaža
glavnih
nosača [m]
Pod 32 1,826 6 3 107,2147
Neprohodni krov 32 3,73 6 1 73,003
Spec.tež. Visina
[kg/m3 ] A.B.[m]
AB 32 25 0,12 6 4 234,8624
Ukupno 438,80
* g=134,45 30 0,084 25 30/9,81=4 026,414 kg=4,026 t

* g=263 30 0,013 25 30/9,81=11 847,87 kg=11,848 t
Uporabno opterećenje:
Ukupna masa konstrukcije u trenutku djelovanja potresa se računa kao suma stalnog i promjenjivog
(korisnog) djelovanja:
meff = Gk,j “ “ E,i

Qk,i
Gdje je E,i
koeficijent kombinacije za promjenjiva djelovanja koji se proračunava koristeći izraz:
E,i
= 2,i
φ
Gdje je 2,i
koeficijent kojim se uvodi prividno nazovi stalna vrijednost promjenjivog djelovanja, a ϕ je
koeficijent kojim se u obzir uzima razred graĎevine i stupanj opterećenosti pojedinog kata.
151

Tablica 29: Ukupna masa promjenjivog opterećenja

Element Koef. Koef. Popravni Popr. Iznos Površina Broj Masa
Kom. Komb. koef. Za Koef. Za promjenjivog [m2 ] etaža [t]
Za Za krov najviši kat neovisno opterećenja
urede zauzete [kg/m2 ]
katove
Najviši kat 0,3 - 1,0 - 3,0 192 1 17,61
Ostali katovi 0,3 - - 0,5 3,0 192 2 17,61
Ravni krov 0,0 - - 0,4 192 1 0,0
Ukupno 35,22
meff = 438,80 35,22 = 474,020 t
3.2.Proraĉun pribliţnog osnovnog perioda osciliranja
Za proračun osnovnog perioda vibracije T1 zgrade smiju se upotrijebiti izrazi utemeljeni na metodama
dinamike konstrukcije. Za zgrade visine do 40m, vrijednost osnovnog perioda vibracije smije se približno
odrediti iz izraza, [12]:
4 Tc = 4 0,6=2,4 s;
T1 = 0,075 H0,75 = 0,075 15,00,75 = 0,574 s < , budući da je uvjet zadovoljen,
2s
proračun je moguće provesti primjenom ekvivalentnog statičkog opterećenja
Tc =0,6 s
U gornjem izrazu oznake su sljedeće:
Ct – parametar ovisan o tipu konstrukcije, za čelične okvire Ct = 0,075
H – ukupna visina graĎevine
Tc gornja granica perioda s granom konstantnog spektralnog ubrzanja
3.3. Elastiĉni i proraĉunski spektar odziva
Pretpostavlja se da tlo na lokaciji graĎevine ima duboke nanose gustog ili srednje gustog pijeska,
šljunka ili krute gline koje je debljine od nekoliko desetaka do više stotina metara i time se svrstava u
kategoriju C. Za proračun spektra odziva koristi se spektar tipa jedan. Prema HEN EN 1998-1:2011,[12],
tablica 6.2, najveći faktor ponašanja za okvirne konstrukcije srednjeg razreda duktilnosti iznosi q=4. U
tablici 30 su prikazani parametri tla za pet uobičajenih kategorija tla.
152

Tablica 30: : Vrijednost parametara tla za elastični spektar [12]

Razred tla S TB[s] TC[s] TD[s]
A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,2 0,6 2,0
D 1,35 0,2 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0
Vrijednosti elastičnog i projektnog spektra odziva

- za periode izmeĎu 0 i TB :
T
0 T TB Se (T)= ag S [1 (2,5 1)]
TB
2 T 2,5 2
Sd (T)= ag S [ ( *]
3 TB q 3
- za periode izmeĎu TB i TC :
TB T TC Se (T)= ag S 2,5
2,5
Sd (T)= ag S q
- za perioda izmeĎu TC i TD :
TC
TC T TD Se (T) = ag S 2,5[ ]
T
2,5 TC
Sd (T)= ag S [ ] ag
q T
- za periode izmeĎu TD i 4 s:
TC TD
TD T 4s Se (T) = ag S 2,5 [ ]
T2
2,5 TC TD
Sd (T) = ag S [ 2 ] ag
q T
U gornjim izrazima oznake su sljedeće:
- koeficijent prigušenja, =1,0 za 5% prigušenja

q - faktor ponašanja, ovdje usvojen kao q = 3,0
ag - proračunsko ubrzanje tla [m/s2], prema slici 116 za područje Osijeka iznosi:
ag =0,10 9,81=0,981 m/s2
153

- faktor donje granice za proračunski spektar, = 0,2
Slika 116: Vrijednost osnovnog ubrzanja tla za područje grada Osijeka [14]
Spektri odziva
4
3,5
3
2,5
S (T)
2
1,5
1
0,5
0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5
T [s]
Proračunski spektar Elastični spektar
Slika 117: Dijagram elastičnog i proračunskog spektra odziva
Vrijednost osnovnog perioda vibracije konstrukcije je veća od vrijednosti TB =0,2 s, a manja od Tc =0,6 s
pa vrijednosti proračunskog i elastičnog spektra odziva iznose:
154

TB =0,2 T=0,574 TC =0,6 Se (T)= ag S 2,5 = 0,981 1,15 1=1,13 m/s2

2,5 2,5
Sd (T)= ag S 0,981 1,15 =0,940
q 3
3.4.Proraĉun i raspodjela ukupne sile po katovima
Ukupna potresna sila:

Za T= 0,574 < 4 Tc = 4 0,6 =1,2 =0,85
Fb = Sd (T) meff = 0,85 0,940 474,020 = 378,742 kN
Raspodjela ukupne poprečne sile po etažama:
zi mi
Fi =Fb
zi mi
Fb ukupna poprečna sila
mi masa pojedine etaže
zi visina pojedine etaže
Tablica 31: Raspodjela ukupne poprečne sile po etažama

Razina mi (t) zi (m) mi zi Fi (kN)
4 137,7793 15 2066,689 159,90
3 122,2234 11,5 1405,57 108,75
2 113,4208 8 907,3662 70,20
1 114,5919 4,5 515,6637 39,90
Ʃ 4895,288 378,75
Vrijednosti reznih sila koje se javljaju prilikom djelovanja potresnog opterećenje dobivene su pomoću
računalnog programa „Autodesk Robot Structural Analysis 2014 Professional“. Kombinacija za potresnu
proračunsku situaciju je Gk,j Ad 2,i Qk,i . Vrijednost faktora 2 za urede iznosi 0,3.
3.5.Provjera uĉinaka drugog reda (P-∆)
Učinke drugoga reda ne treba uzimati u obzir ako je zadovoljen sljedeći uvjet:
Ptot dr
= 0,1
Vtot h
155

Ptot – ukupno gravitacijsko opterećenje na promatranom katu i iznad njega u

proračunskoj potresnoj situaciji
Vtot – ukupna katna potresna poprečna sila
dr – proračunski katni pomak, razlika prosječnih bočnih pomaka na vrhu i u podnožju
promatranog kata
h – katna visina
Slika 118: Vrijednosti pomaka konstrukcije pri djelovanju potresnog opterećenja izražene u mm
Tablica 32: Provjera učinaka drugog reda

Kat dr [cm] Ptot [kN] Vtot [kN] h [cm]
4 2,2 1 351,615 159,90 350 0,05313
3 2,3 2 550,627 268,65 350 0,0624
2 2,2 3 663,284 338,85 350 0,06795
1 1,4 4 787,431 378,75 450 0,0393
Budući da je uvjet zadovoljen na svim katovima, prema HRN EN 1998-1:2011,[12] učinci drugog reda
mogu se zanemariti.
3.6.Ograniĉenje međukatnog pomaka
Da bi se spriječila oštećenja nekonstrukcijskih elemenata, potrebno je ograničiti meĎukatne pomake. Za

krhke nekonstrukcijske elemente vrijedi sljedeći uvjet:
dr v 0,005 h
dr – proračunski katni pomak, razlika prosječnih bočnih pomaka na vrhu i u podnožju
promatranog kata
156

h – katna visina
v – faktor smanjenja kojim se uzima u obzir najkraće povratno razdoblje potresnog djelovanja
vezano sa zahtjevom ograničenog oštećenja. Vrijednost mu ovisi o faktoru važnosti zgrade, pa
je za objekte razreda važnosti II, v = 0,5.
Vrijednosti pomaka koje se javljaju pri djelovanju potresnog opterećenja prikazane su na stranici
142.
Tablica 33: Ograničenje meĎukatnog pomaka

Kat dr [cm] v dr v[cm] 0,005 h
[cm]
4 2,2 0,5 1,1 1,75
3 2,3 0,5 1,15 1,75
2 2,2 0,5 1,1 1,75
1 1,4 0,5 0,7 2,25
3.7.Provjera otpornosti na potresno opterećenje

3.7.1. Provjera otpornosti grede – pozicija 401
Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka, karakteristike presjeka kao i skica samog poprečnog
presjeka definirane su na stranici 57.
Prema tablici iz HRN EN 1998-1:2011,[12], proračunske širine se razlikuju ovisno o proračunu.

Proračunske širine za provedbu elastičnog proračuna konstrukcije, te za proračun otpornosti presjeka
prikazane su u nastavku.
Elastični proračun konstrukcije

- Presjek u polju
beff = bei 1 bei 2
be1 = be2 = 0,0375 L = 0,0375 8 = 0,3 m < b1 = b2 = 3 m
beff,1 = 2 0,3 = 0,6 m 60 cm
- Presjek nad ležajem

beff = bei 1 bei 2
be1 = be2 = 0,05 L = 0,05 8 = 0,4 m < b1 = b2 = 3 m
beff,2 = 2 0,4 = 0,8 m 80 cm
Slika 119: Proračunske širine za elastični proračun konstrukcije
157

Na slici 120 prikazan je model s pripadajućim proračunskim širinama u programu „Autodesk Robot
Structural Analysis Professional 2014“ iz kojeg su kasnije očitane vrijednosti unutarnjih sila. Prema EN
1994-1-1; 2012,[11] u području vlačnih naprezanja, odnosno iznad ležaja, beton se isključuje iz
nosivosti na duljini od 15% od raspona promatranog polja.
Slika 120: Prikaz proračunskih širina za elastični proračun konstrukcije
Proračun otpornosti presjeka:
- Presjek u polju
beff = bei 1 bei 2
be1 = be2 = 0,075 L = 0,075 8 = 0,6 m < b1 = b2 = 3 m
beff,1 = 2 0,6 = 1,2 m = 120 cm
- Presjek nad ležajem

beff = bei 1 bei 2
be1 = be2 = 0,1 L = 0,1 8 = 0,8 m < b1 = b2 = 3 m
beff,2 = 2 0,8 = 1,6 m = 160 cm
Slika 121: Proračunske širine za proračun otpornosti presjeka
158

Klasifikacija popreĉnog presjeka u polju

OdreĎivanje položaja plastične neutralne osi-poprečni presjek u polju:
- pretpostavka- neutralna os leži u betonskoj ploči
NC =0,85 fcd hc beff > Na = Aa fy

3,0
0,85 12 120=2 448 kN 78,08 35,5=2771,84 kN n.o. se ne nalazi u betonskoj ploči
1,5
- pretpostavka- neutralna os leži u pojasnici čeličnog nosača
Aa fyd > 0,85 fcd beff,1 hc > (Aa 2 b tf ) fyd

3,0
78,08 35,5 > 0,85 120 12 > (78,08 2 20 1,5) 35,5
1,5
2771,84 > 2 448 > 641,84 neutralna os u pojasnici nosača
Budući da neutralna os prolazi kroz pojasnicu čija je klasa poprečnog presjeka 1, a cijeli se hrbat i dalje
nalazi u vlaku, poprečni presjek se može svrstati u klasu poprečnog presjeka 1.
Položaj neutralne osi (udaljenost od gornjeg ruba betonske ploče)

3,0
Aa 0,85 fcd beff hc 78,08 0,85 120 12
1,50
xpl = hc = 12 = 12,23 cm
2 b 2 b fyd 2 20 2 20 35,5
Klasifikacija popreĉnog presjeka iznad leţaja:
- poprečni presjek iznad ležaja:

2 75
As =As,1 As,2 = 1,131=11,31 cm2
15
Pretpostavka: Neutralna os u hrptu profila:
As fs,d < (Aa 2 b tf ) fyd

11,31 34,783 < (78,08 2 20 1,5) 35,5
393,396 kN < 641,84 kN Neutralna os u hrptu čeličnog profila
159

Položaj plastične neutralne osi:
2
xpl =hc tf
2 tw 2 tw fyd
2
78,08 2 20 1,5 [(2 1 8) 1,82 ] 11,31 34,783
=12 1,5
2 0,9 2 0,9 35,5
=13 5 8,50 6,16=15,84 cm
b tw 2 r 200 9,0 2 18
c= = =77,5 mm
2 2
t=tf =15,0 mm

c 77,5
= =5,17
t 15,0
Uvjet za klasu 1:
c
9
t
235 235
=√ =√ =0,81
fy 355
5,17 < 9 0,81=7,29 pojasnica klase 1.
HRBAT – izložen tlaku i savijanju

ha 20
∆= hc xpl = 12 15,84=6,16 cm
2
c 13,4
zc = ∆= 6,16=12,86 cm
2 2
zc 12,86
= = =0,96 > 0,5
c 13,4
c=h 2 tf 2 r=200 2 15,0 2 18=134,0 mm
t=tw =9,0 mm
160

c 134,0
= =14,89
t 9,0
Uvjet za klasu 1 ( > 0,5):

c 396
t 13 1
396 0,81
13,4 < =27,94 hrbat klase 1
13 0,96 1
Slika 122: Dijagram momenta savijanja

161

My,Ed =MEd =174,03 kNm
Vrijednost momenta u promatranoj kombinaciji je manja od momenta dobivenog u kombinaciji bez

djelovanja potresa prikazanog na slici 60. Uslijed potresne sile dolazi do povećanja sile u stupovima, te
je porasla njihova iskoristivost što se vidi u nastavku proračuna.
Tablica 34: Usporedba sila u potresnoj i nepotresnoj kombinaciji

Sila Nepotresna kombinacija Potresna kombinacija
M [kNm] 293,45 174,03
N [kN] 467,88 145,70
V [kN] 29,43 202,43
Proračunska otpornost spregnutog presjeka na savijanje u polju nosača:
ha xpl hc xpl
Mpl, Rd = Aa fyd ( ) 0,85 fcd beff hc
2 2 2
20 12,23 12 3,0 12,23
Mpl, Rd = 78,08 35,5 ( * 0,85 120,0 12
2 2 1,50 2
Mpl, Rd = 42 369,16 kNcm = 423,69 kNm
162

Uvjet nosivosti:
My,Ed
1,0
Mpl,Rd
174,03
=0,41 < 1,0 40 %
423,69
Proračunska vrijednost momenta savijanja nad ležajem
My,Ed,ležaj = MEd,ležaj = 230,60 kNm
Položaj plastične neutralne osi
2
xpl =hc tf
2 tw 2 tw fyd
2
78,08 2 20 1,5 [(2 1 8) 1,82 ] 11,31 34,783
=12 1,5
2 0,9 2 0,9 35,5
=13 5 8,50 6,16=15,84 cm

Na =Aa fyd =78,08 35,5=2771,84 kN
Ns,1 =Ns,2 =As fs,d =5,66 34,78=196,68 kN
Nf =2 b tf fy,d =2 20 1,5 35,5=2130 kN

ha 20
za = hc a= 12 3=19 cm
2 2
xpl hc tf 15,84 12 1,5

zw = tf hc a= 1,5 12 3=11,67 cm
2 2
163

tf 1,5
zf =hc a =12 3 =9,75 cm
2 2
zs =hc 2 a=12 2 3=6 cm
Mpl,Rd =Na za Nw zw Nf zf Ns zs = 2771,84 19 149,53 11,67 2130 9,75 196,68 6=

28 972,36 kNcm=289,72 kNm
Slika 125: Slika poprečnog presjeka nosača iznad ležaja s pripadajućim silama
Uvjet nosivosti
My,Ed,ležaj 230,60
= = 0,791 < 1,0 79,1 %
Otpornost spregnutog presjeka na popreĉnu silu:
Poprečnu silu preuzima samo čelični profil, pa je proračunska otpornost na poprečnu silu u spregnutoj
fazi ista kao i u fazi izvoĎenja.
Vpl,z,Rd = 182,10 kN
Uvjet nosivosti:
Vz,Ed
1,0
Vpl,z,Rd
145,70
=0,285 < 1,0 28,5%
511,99
164

Otpornost spregnutog presjeka na interakciju savijanja i poprečne sile:
Vz,Ed 0,5 Vpl,z,Rd

145,70 kN 0,5 511,99 = 255,995 kN nije potrebno reducirati otpornost
Uvjet nosivosti
My,Ed,ležaj 230,60
= = 0,791 < 1,0 79 1 %
Potreban broj moždanika:
Fl =0,85 fcd beff hc = 0,85 2,0 120 12 = 2 448 kN
Proračunska otpornost moždanika:
0,8 fu d2 0,8 45 1,92

PRd = = =81,66 kN
4 v
4 1,25
h 100
= = 5,26 > 4 =1,0
d 19
0,29 d2 √fck Ecm 0,29 1,0 1,92 √3,0 3200
PRd = = = 82,06 kN
v
1,25
Potreban broj moždanika za polovicu raspona:
Fl 2 448
n= = =29,83 potrebno je 30 moždanika
PRd 82,06
Budući da je broj moždanika koji se dobije pri djelovanju seizmičkog opterećenja manji od broja
moždanika dobivenog pri proračunu graničnog stanja nosivosti, usvojen broj moždanika koji će se
ugraditi u polovicu raspona ostaje isti, odnosno 43 moždanika.
3.7.2. Provjera nosivosti stupa – pozicija S1
Prilikom provjere nosivosti stupova potrebno je mjerodavne uzdužne sile u stupovima povećati za
vrijednost faktora povećane čvrstoće. U provjerama NEd , MEd i VEd treba proračunati prema izrazima,
[10]
NEd = NEd,G 1,1 ov

NEd,E
165

MEd = MEd,G 1,1 ov

MEd,E
VEd = VEd,G 1,1 ov

VEd,E
NEd,G (MEd.G ,VEd,G ) - tlačna sila (moment savijanja, te poprečna sila) u stupu za nepotresno djelovanje
koje se uzima u kombinaciji djelovanja pri potresnoj proračunskoj situaciji
NEd,E (MEd.E ,VEd,E ) - tlačna sila (moment savijanja, te poprečna sila) u stupu u potresnoj proračunskoj
situaciji
ov
- koeficijent povećane čvrstoće materijala, preporučena vrijednost ov =1,25
Mpl,Rd,i
- najmanja vrijednost = za sve grede u kojima se nalaze duktilna područja
MEd,i
MEd,i - proračunska vrijednost momenta savijanja u grede u potresnoj proračunskoj
situaciji
Mpl, Rd,i - odgovarajući plastični moment
Slika 126: Dijagram tlačnih sila za poziciju S1 u nepotresnoj situaciji
166

Slika 127: Dijagram poprečnih sila za poziciju S1 u nepotresnoj situaciji
Slika 128: Dijagram momenata savijanja za poziciju S1 u nepotresnoj situaciji
167

Slika 129: Dijagram uzdužnih sila za poziciju S1 u potresnoj proračunskoj situaciji
Slika 130: Dijagram poprečnih sila za poziciju S1 u potresnoj proračunskoj situaciji
168

Slika 131: Dijagram momenata savijanja na vanjskom stupu u potresnoj proračunskoj situaciji
Rezne sile u nepotresnoj proračunskoj situaciji:

NEd.G =566,20 kN
VEd.G = 15,10 kN
MEd.G = 44,40 kNm
Rezne sile u potresnoj proračunskoj situaciji:

NEd.E =698,17 kN
VEd.E = 51,59kN
MEd.E = 215,34 kNm
Plastična otpornost grede Mpl,Rd je proračunata na strani 168.
Mpl,Rd 423,69
= 1,85
MEd 229,05
Uvećane rezne sile:

NEd = NEd,G 1,1 ov
NEd,E = 566,20 1,1 1,25 1,85 698,17=2342,17 kN
MEd = MEd,G 1,1 ov

MEd,E =44,40 1,1 1,25 1,85 215,34=592,17 kNm
VEd = VEd,G 1,1 ov

VEd,E =15,10 1,1 1,25 1,85 51,59=146,33kN
Geometrijske karakteristike profila, te sama skica nalaze se na stranici 112.
169

Tablica 35: Usporedba sila u potresnoj i nepotresnoj kombinaciji

M [kNm] 293,45 174,03
N [kN] 467,88 145,70
V [kN] 29,43 202,43
Ac =b h Aa As =34 30 170,90 10,18=838,92 cm2
As 10,18
s
= = =0,012=1,2% <6%
Ac 838,92
Momenti tromosti:
 Čelik:
Iy,a =36 660,0 cm4
Iz,a =9690,0 cm4
 Armatura
Iy,s =4 Ašipki z2 =4 2,54 11,92 =1 438,76 cm4
Iz,s =4 Ašipki y2 =4 2,54 12,02 =1 463,04 cm2
 Beton:
b h3 30 343
Iy,c = Iy,a Iy,s = 36 660,0 1438,76=60 161,24 cm4
12 12
h b3 34 303
Iz,c = I I = 9690,0 1 463,04 =65 346,96 cm4
12 z,a z,s 12

 Čelik:
Wpl,y,a =2408,0 cm3
Wpl,z,a =985,7 cm3
170

 Armatura:
Wpl,y,s = As,i zi =10,16 11,9=120,904 cm3
Wpl,z,s = As,i yi =10,16 12,0=121,92 cm3
 Beton:
b h2 30 342
Wpl,y,c = Wpl,y,a Wpl,y,s = 2408 120,904=6 141,10 cm3
4 4
h b2 34 302
Wpl,z,c = Wpl,z,a Wpl,z,s = 985,7 121,92=6 542,38 cm3
4 4
Relativni doprinos čelika ( ) u ostvarivanju plastične otpornosti Npl,Rd poprečnog presjeka računa se

35,5 170,90 0,85 3,0 838,92 10,16 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,0 1,5 1,15
=6 066,95 1 426,16 353,39=7 846,50 kN
0,2 0,9
fyd Aa 35,5 170,90

= = =0,777 0,2< 0,77 <0,9
Npl,Rd 7 846,50

odredbe EN 1994-1-1,[12].
Lokalne vitkosti
b 300 235 235

max ( * = =13,95 <44 √ =44 √ =35,80
tf 21,5 fy 355

u=2 h 0,5 b=2 34 0,5 30=83 cm
171

2 Ac 2 838,92
h0 = = = 20,21 cm=202,1 mm
u 83
- t0 =28 dana
- Beton C 30/37
φt =φ( ,t0 )=2,1
NEd =2342,17 kN
NG,Ed =566,20 kN
Ecm 3200,0
Ec,eff = = =2 122,50 kN/cm2
NG,Ed 566,20
1 φ 1 2342,17 2,10
NEd
172



Npl,Rd = =7 846,50 kN
a c s

Provjera uvjeta za primjenu pojednostavljene metode:

iznosi Ke =0,6:

e
(EI)eff,y =21 000 36660 21 000 1438,76 0,6 2122,50 60185,32=876 719 965 kNcm2

(EI)eff,z =21 000 9690 21 000 1463,04 0,6 2122,50 65346,96=317 433 193,6 kNcm2
2 2
(EI)eff,y 876 719 964
Ncr,y = = 2
=42 730,37 kN
L2cr,y 450
2 2
(EI)eff,z 317 433 193,6
Ncr,z = = 2
=15 471,31 kN
L2cr,z 450,0
Npl,Rk 8613,40
̅y =√ =√ =0,45 < 2,0
Ncr,y 42730,37
173

N 8613,40
̅z =√ pl,Rk =√ =0,75 < 2,0
Ncr,z 15471,31
zadovoljen.
As 10,18
s
= = =0,012 = 1,21% < 6%
Ac 838,92

hc
0,2 5,0
bc
34
0,2 5,0
30
Zadovoljeni su svi uvjeti prema EN 1994-1-1,[11], tako da je dozvoljena primjena pojednostavljene

Otpornost elementa izloţeng centriĉnom tlaku:

2
z
=0,5 *1 ( ̅z -0,2) ̅z + =0,5[1 0,49 (0 75-0,2) 0,792 ] =0,95
174

1 1
z
= = =0,65 <1,0
√ 2 ̅ 2z 2
0,95 √0,95 0,75
2
z z
Dokaz nosivosti:
35,5 170,90 0,85 3,0 838,92 10,16 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,1 1,5 1,15
=5 515,40 1 426,16 353,39=6 294,95 kN
Nb,Rd = z Npl,Rd =0,65 6 294,95=4 091,72 kN
NEd
<1,0
Nb,Rd
2342,17
=0,57 < 1,0 57%
4 091,72
Budući da je 0,57 < 1,0, dokaz spregnutog stupa izloženog centričnom tlaku je zadovoljen.
osi izračunava prema izrazu:

hn =
2 bc 0,85 fcd 2 tw (2 fyd 0,85 fcd )
0,85 2,0 838,92

hn = =5,32 cm
2 30,0 0,85 2,0 2 1,2 (2 35,5 0,85 2,0)
ha
hn t
2 f
34,0
5,32 cm< 2,15=14,85 cm
2

 Čelik:
2
tw (2hn )
Wpl,y,a,n =
4
175

2
1,2 (2 5,32)
Wpl,y,a,n = =33,96 cm3
4
 Armatura:
Wpl,y,s,n =0 cm3
 Beton:
2
bc (2hn )
4
2
30 (2 5,32)
Wpl,y,c,n = 33,96 0=815,112 cm3
4
0,85 fcd Wpl,y,c,n 0,85 2,0 815,112

2 2
L 450
e0 = = =2,25 cm
200 200

Ed

(EI)eff,y,II =0,9 (21000 36660 0,5 2122,50 60185,32)=750 358 503,8 kNcm2
176

2 2
(EI)eff,II 750 358 503,8
Ncr,y,eff = = 2
= 36 571,56 kN
L2cr,y 450,0
NCr,y,eff 36 571,56
cr = = =15,61 > 10
NEd 2342,17
Budući da je cr veći od 10, prilikom odreĎivanja učinaka djelovanja nije potrebno uzimati u obzir učinke
II. reda.
Konstrukcija pojednostavljene interakcijske krivulje prikazana je na stranici 121.
MEd =592,17 kNm
Ukoliko se usporede vrijednosti momenta savijanja na stupu u potresnoj kombinaciji s kombinacijom bez
potresa, vidi se kako se moment u stupu značajno povećao prilikom djelovanja potresnog opterećenja.
Proračun momenta savijanja prikazanje na stranici 153.
177

Uvjet nosivosti:
My,Ed
<0,9
Mpl,y,N,Rd
592,17
<0,9
761,37
0,778 < 0,9 86,42 %
178

179

3.7.3. Provjera nosivosti stupa - pozicija S2
Prilikom provjere nosivosti stupova potrebno je mjerodavne uzdužne sile povećati za vrijednost faktora
povećane čvrstoće. U provjerama NEd , MEd i VEd treba proračunati prema izrazima:
NEd = NEd,G 1,1 ov

NEd,E
MEd = MEd,G 1,1 ov

MEd,E
VEd = VEd,G 1,1 ov

VEd,E
NEd,G (MEd.G ,VEd,G ) - tlačna sila (moment savijanja, te poprečna sila) u stupu za nepotresno djelovanje
koje se uzima u kombinaciji djelovanja pri potresnoj proračunskoj situaciji
NEd,E (MEd.E ,VEd,E ) - tlačna sila (moment savijanja, te poprečna sila) u stupu u potresnoj proračunskoj
situaciji
ov
- koeficijent povećane čvrstoće, preporučena vrijednost ov =1,25
Mpl,Rd,i
- najmanja vrijednost = za sve grede u kojima se nalaze duktilna područja
MEd,i
MEd,i - proračunska vrijednost momenta savijanja u grede u potresnoj proračunskoj
situaciji
Mpl, Rd,i - odgovarajući plastični moment
Slika 135: Dijagram uzdužnih sila za poziciju S2 u nepotresnoj situaciji
180

Slika 136: Dijagram poprečni sila za poziciju S2 u nepotresnoj situaciji
Slika 137: Dijagram momenata savijanja za poziciju S2 u nepotresnoj situaciji
181

Slika 138: Dijagram uzdužnih sila za poziciju S2 u potresnoj proračunskoj situaciji
Slika 139: Dijagram poprečnih sila u potresnoj proračunskoj situaciji
182

Slika 140:Dijagram momenata savijanja u potresnoj proračunskoj situaciji
Geometrijske karakteristike presjeka, kao i sama skica nalaze se na strani 124.
Rezne sile u nepotresnoj proračunskoj situaciji:

NEd.G =1114,53 kN
VEd.G = 2,05 kN
MEd.G = 4,98 kNm
Rezne sile u potresnoj proračunskoj situaciji:

NEd.E =1251,67 kN
VEd.E = 105,16 kN
MEd.E = 615,19 kNm
Plastična otpornost grede Mpl,Rd je proračunata na strani 135.
Mpl,Rd 423,69
= 1,85
MEd 229,05
Uvećane rezne sile:

NEd = NEd,G 1,1 ov
NEd,E = 1114,53 1,1 1,25 1,85 1251,67=4 298,47 kN
MEd = MEd,G 1,1 ov

MEd,E =4,98 1,1 1,25 1,85 615,19=1 569,89 kNm
VEd = VEd,G 1,1 ov

VEd,E =2,05 1,1 1,25 1,85 105,16=26,55 kN
183

Tablica 36: Usporedba sila u potresnoj i nepotresnoj kombinaciji opterećenja

M [kNm] 52,70 1569,89
N [kN] 1824,15 4298,47
V [kN] 16,55 26,55
Ac =b h Aa As =47,8 30,7 335,4 10,18=1121,88 cm2
As 10,18
s
= = =0,0091=0,91% <6%
Ac 1121,88
Momenti tromosti:
 Čelik:
Iy,a =131500,0 cm4
Iz,a =19340,0 cm4
 Armatura
Iy,s =4 Ašipki z2 =4 2,54 16,92 =2901,80 cm4
Iz,s =4 Ašipki y2 =4 2,54 12,42 =1562,20 cm2
 Beton:
b h3 30,7 47,83
Iy,c = Iy,a Iy,s = 131500 2901,80=145007,48 cm4
12 12
h b3 47,8 30,73
Iz,c = I I = 19340 1562,20=94353,33 cm4
12 z,a z,s 12

 Čelik:
Wpl,y,a =6331,0 cm3
Wpl,z,a =1939,0 cm3
184

 Armatura:
Wpl,y,s = As,i zi =10,18 16,9=172,04 cm3
Wpl,z,s = As,i yi =10,18 12,4=126,23 cm3
 Beton:
b h2 30,7 47,82
Wpl,y,c = Wpl,y,a Wpl,y,s = 6331,0 172,04=11033,11 cm3
4 4
h b2 47,8 30,72
Wpl,z,c = Wpl,z,a Wpl,z,s = 1939,0 126,23=9197,53 cm3
4 4
Relativni doprinos čelika( ) u ostvarivanju plastične otpornosti Npl,Rd poprečnog presjeka računa se

35,5 335,4 0,85 3,0 1121,88 10,18 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,0 1,5 1,15
=11906,7 1907,20 354,09 =14167,99 kN
0,2 0,9
fyd Aa 35,5 335,4
= = =0,84 0,2<0,84<0,9
Npl,Rd 14167,99

odredbe EN 1994-1-1,[11].
Lokalne vitkosti
b 307 235 235

max ( * = =7,675 <44 √ =44 √ =35,80
tf 40 fy 355

u=2 h 0,5 b=2 47,8 0,5 30,7=110,95 cm
185

2 Ac 2 1121,88
h0 = = = 20,223 cm=202,23 mm
u 110,95
- t0 =28 dana
- Beton C 30/37
φt =φ( ,t0 )=2,3
NEd =4298,47 kN
NG,Ed =1114,53 kN
Ecm 3200,0
Ec,eff = = =2 004,496 kN/cm2
NG,Ed 1114,53
1 φ 1 4298,47 2,3
NEd
186


Npl,Rd = =14167,99 kN
a c s

Provjera uvjeta za primjenu pojednostavljene metode:

iznosi Ke =0,6:

e
(EI)eff,y =21 000 131500 21 000 2901,80 0,6 2004,496 145007,48=2 996 837 948 kNcm2

(EI)eff,z =21 000 19340 21 000 1562,20 0,6 2004,496 94353,33=552 427 723,5 kNcm2
2 2
(EI)eff,y 2996837948
Ncr,y = = 2
=146 062,254 kN
L2cr,y 450
2 2
(EI)eff,z 552427723,5
Ncr,z = = 2
=26 924,51 kN
L2cr,z 450,0
Npl,Rk 15174,69
̅y =√ =√ =0,32 < 2,0
Ncr,y 146062,254
N 15174,69
̅z =√ pl,Rk =√ =0,75 < 2,0
Ncr,z 26924,51
187


zadovoljen.

površine betona:
As 10,18
s
= = =0,0091= 0,91% <6%
Ac 1121,88
hc
0,2 5,0
bc
47,8
0,2 5,0
30,7
Zadovoljeni su svi uvjeti prema EN 1994-1-1,[11], tako da je dozvoljena primjena pojednostavljene


2
ϕz =0,5 *1 ( ̅ z -0,2) ̅ z + =0,5[1 0,49 (0,75-0,2) 0,752 ] =0,916
1 1
z
= = =0,694 <1,0
2 2 2
ϕz √ϕ2z ̅ z 0,916 √0,916 0,75
188

Dokaz nosivosti:
fyk Aa 0,85 fck Ac As fs,d35,5 0,85 3,0 1121,88 10,18 40
Npl,Rd = = =
a c s
1,1 1,5 1,15
=11469,73 1907,20 354,09=13 731,02 kN
Nb,Rd = z Npl,Rd =0,694 13 731,02 = 9 529,33 kN
NEd
<1,0
Nb,Rd
4298,47
=0,45<1,0 45%
9529,33
Budući da je 0,45 < 1,0, dokaz spregnuto stupa izloženog centričnom tlaku je zadovoljen.
osi izračunava prema izrazu:

hn =
2 bc 0,85 fcd 2 tw (2 fyd 0,85 fcd )
0,85 2,0 1121,88

hn = =4,823 cm
2 30,7 0,85 2,0 2 2,1 (2 35,5 0,85 2,0)
ha
hn t
2 f
47,8
4,823 cm< 4,0=19,9 cm
2

 Čelik:
2
tw (2hn )
Wpl,y,a,n =
4
2
2,1 (2 4,823)
Wpl,y,a,n = =48,85 cm3
4
189

 Armatura:
Wpl,y,s,n =0 cm3
 Beton:
2
bc (2hn )
4
2
30,7 (2 4,823)
Wpl,y,c,n = 48,85 0=665,27 cm3
4
0,85 fcd Wpl,y,c,n 0,85 2,0 665,27

Mn,Rd = fyd Wp ,y,a,n Wpl,y,s,n fs,d = 35,5 =2299,65 kNcm
2 2
Plastična otpornost na savijanje spregnutog presjak iznosi:
L 450
e0 = = =2,25 cm
200 200

Ed

(EI)eff,y,II =0,9 (21000 131500 0,5 2004,496 145007,48)=2 616 150 111 kNcm2
190

2 2
(EI)eff,II 2616150111
Ncr,y,eff = = 2
= 127 507,98 kN
L2cr,y 450,0
NCr,y,eff 127 507,98

cr = = =29,66 >10
NEd 4298,47
Budući da je cr veća od 10, u proračunu nije potrebno uzeti učinke drugoga reda.
Konstrukcija pojednostavljenje interakcijske krivulje prikazan je na stranici 135.

Proraĉunski moment savijanja
My,Ed 1569,89 kNm
Vrijednost momenta savijanja na ovom stupu u potresnoj kombinaciji usporeĎujući ga s kombinacijom

bez potresa, povećava se za otprilike 30%.
Uvjet nosivosti:
My,Ed
<0,9
Mpl,y,N,Rd
191

1569,89
<0,9
1866,22
0,84 < 0,9 93%
192

4. Zakljuĉak
Tema rada bio je proračun višekatne spregnute konstrukcije smještene u Osijeku. U uvodnom
dijelu dan je sažeti prikaz problematike konstruiranja i proračuna spregnutih konstrukcija s
naglaskom na vrstu konstrukcije zadanu u radu. U drugom dijelu rada obraĎen je numerički primjer
proračuna zadane konstrukcije na odabranom reprezentativnom okviru.
Okvirna konstrukcija bila je nepoduprta, stupovi su u fazi izvedbe pretpostavljeni čelični a za

fazu uporabe djelomično ubetonirani. Proračun otpornosti mjerodavnih poprečnih presjeka i
elemenata je proveden po teoriji plastičnosti s obzirom na dobivene klase poprečnih presjeka.
Numerički je model izraĎen u programu ROBOT Professional na način da su korištene
karakteristične krutosti EI1 i EI2 za neraspucalo odnosno raspucalo stanje betona, čime je u obzir
uzeta preraspodjela reznih sila u spregnutim gredama uslijed raspucavanja betona nad unutarnjim
ležajevima. UraĎen je i sažeti proračun konstrukcije za potresnu kombinaciju opterećenja. S
obzirom na to da se radi o konstrukcijama koje se ponašaju različito u odgovarajućim fazama
gradnje i korištenja, te gdje dolazi do meĎusobnog meĎuutjecaja izmeĎu čelika i betona, bilo je
potrebno napraviti više numeričkih modela te je proračun ovakvih vrsta konstrukcija vrlo složen.
Prilikom djelovanja potresnog opterećenja dolazi do povećanja sila u konstrukciji. Osim od

potresnog opterećenja, sile u potresnoj kombinaciji dodatno poveća faktor povećane čvrstoće, pa
tako otpornost elementa pri djelovanju tlaka i jednoosnog savijanja postaje mjerodavna za
dimenzioniranje stupova. Osim toga, kako se radi o nepoduprtim okvirima, duljine izvijanja su bitno
veće od visine stupa te se to takoĎer odrazilo na potrebne dimenzije. Stoga su stupovi u
nepotresnim kombinacijama slabije iskorišteni no njihova iskorištenost za slučaj djelovanja potresa
značajno raste.
Kod greda je situacija nešto drugačija, odnosno, sile u nepotresnoj situaciji su veće nego u
situaciji pri djelovanju potresa, pa je tako nepotresna kombinacija mjerodavna za dimenzioniranje
greda, što je takoĎer očekivano s obzirom na povećanje sila u stupovima za djelovanje potresa
zbog ojačavanja (odnosno proračuna prema kapacitetu nosivosti). Tako grede iskorištenost od 80%
postižu pri provjeri otpornosti poprečnog presjeka na savijanje iznad ležaja.
193

5. Literatura
[1] Boris Androić, Darko Dujmović, Ivan Lukačević, „ Projektiranje spregnutih konstrukcija prema
Eurocode 4“, IA projektiranje, Zagreb, 2012.
[2] Damir Markulak, „Posebna poglavlja čeličnih konstrukcija“, Sveučilište J.J.Strossmayera u
Osijeku, GraĎevinski fakultet Osijek, Osijek, 2010.
[3] Darko Dujmović, Boris Androić, Ivan Lukačević, „Primjeri proračuna spregnutih konstrukcija
prema Eurocode 4“, IA projektiranje, Zagreb, 2014.
[4] HRN EN 1990: 2012, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcije
[5] HRN EN 1991:2012, Eurocode 1: Djelovanja na konstrukciju-- Dio 1-1: Opća djelovanja,
Obujamske težine, vlastite težine i uporabna opterećenja zgrada (EN 1991-1-1:2002+AC:2009)
[6] HRN EN 1991-1-3:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opća djelovanja --
Opterećenja snijegom (EN 1991-1-3:2003+AC:2009)
[7] HRN EN 1991-1-4:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja --
Opterećenja snijegom (EN 1991-1-3:2003+AC:2009)
[8] HRN EN 1992:2013, Eurocode 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 1. Dio: Opća pravila i
pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2009)
[9] HRN EN 1992-1-1:2013, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila i
[10] HRN EN 1993-1-1:2014, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila i
[11] HRN EN 1994-1-1:2012, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija -- Dio
1-1: Opća pravila i pravila za zgrade
[12] HRN EN 1998-1:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 1. dio: Opća
pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade (EN 1998-1:2004+AC:2009)
[13] Ahmed Y. Elghazouli, „Seismic Design of Buildings to Eurocode 8“, Spon Press, Abingdon, Oxon,
2009.
[14] http://seizkarta.gfz.hr/karta.php (22.01.2018.)
194

6. Grafiĉki prilozi
195
403 404 404 403 stup S4
P1 P2
409
405
407
405
409
405
205
305
P2 P1
105
401 402 402 401 stup S5
P3 P4 P4 P3
410
406
408
406
410
406
206
306
106
401 402 402 401 stup S5
P1 P2 P2 P1
409
405
407
405
409
405
205
305
105
403 404 404 403 stup S4
401 402 402 401
301 302 302 301
201 202 202 201
101 102 102 101 GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
DIPLOMSKI RAD
stup S1
stup S2
stup S3
stup S2
stup S1
Izrađeno: Siječanj 2018.
Prilog: Oznaka pozicija
Primljeno: 01.02.2018.
Mentor:
SKICA Broj priloga: 1
prof. dr. sc. Damir Markulak
Pristupnik: Sabina Petrović
3200
B
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
A
600
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
B
A A
1800
600
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
C
600
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
D
800 800 800 800
[cm]
1 2 3 B 4 5
DIPLOMSKI RAD
Prilog: Dispozicija poslovne zgrade
Mentor:
MJ 1:100 Broj priloga:
ŠLJUNAK
HIDROIZOLACIJA
CEMENTNI NAMAZ
BETON ZA PAD
PE FOLIJA
TVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA
1 2 3 4 5
PARNA BRANA
PARORASTERETNI SLOJ
+15,40
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
PARKET
CEMENTNI ESTRIH
350
ELASTIČNI POLISTIREN
AB
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEB 320
HEB 320
+11,73 ČELIČNI PROFIL
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
350
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEB 320
HEB 320
+8,23
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
1560
1500
350
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEB 320
HEB 320
+4,71
HEB 200 HEB 200 HEB 200 HEB 200
450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEB 320
HEB 320
800 800 800 800
[cm]
3200
DIPLOMSKI RAD
Prilog: Presjek A-A
Mentor:
MJ 1:100 Broj priloga: 3
ŠLJUNAK
HIDROIZOLACIJA
CEMENTNI NAMAZ
BETON ZA PAD
A B C PE FOLIJA D
TVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA
PARNA BRANA
+15,40 PARORASTERETNI SLOJ
HEB 200 HEB 200 HEB 200
PARKET
CEMENTNI ESTRIH
350
ELASTIČNI POLISTIREN
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
AB
+11,73
HEB 200 HEB 200 ČELIČNI PROFIL HEB 200
350
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
+8,23
HEB 200 HEB 200 HEB 200
1500
350
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
+4,71
HEB 200 HEB 200 HEB 200
450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
[cm]
600 600 600
1800
DIPLOMSKI RAD
Prilog: Presjek B-B
Mentor:
90 710 90 710 90 710 90 710 90
50 20
90
510
550
50
90
1890
510
550
50
90
530
510
20
50
90
20 730 750 750 750
20
20 50 50 50 50 20
50 [cm]
3290
DIPLOMSKI RAD
Prilog: Tlocrt temeljne stope
Mentor:

Petrovic Sabina Gfos 2018 Diplo Sveuc

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petrovic Sabina Gfos 2018 Diplo Sveuc

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Osijek, 01.02.2018. Sabina Petrović

Osijek, 01.02.2018. Sabina Petrović

ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIĈKE ZNANOSTI

Potrebno je proračunati spregnutu konstrukciju višekatne zgrade smještene u Osijeku. Zgrada je

Mentor: Predsjednik odbora za diplomske ispite:

1. Teorijski dio .............................................................................................................. 1

S obzirom na sposobnost moždanika za preuzimanje posmične sile na kontaktu spregnutih

Proraĉun spregnute konstrukcije

Jedna od glavnih prednosti spregnutih konstrukcija u odnosu na klasične čelične i armirano

U visokogradnji se za izvedbu spregnutih nosača koristi konstrukcijski čelik, beton, čelik za

Spregnuti elementi se dijele ovisno o funkciji u konstrukciji, a moguće ih je podijeliti na spregnute

Slika 1: Spregnute grede

Proraĉun spregnute konstrukcije

Slika 2: Spregnuti stupovi

Slika 3: Spegnute ploče

1.1.Izvedba spregnutih nosaĉa

Proraĉun spregnute konstrukcije

Proraĉun spregnute konstrukcije

Određivanje klase popreĉnog presjeka

Tablica 1. Postupak dokaza s obzirom na klase poprečnih presjeka

U navedenim izrazima 1 i 2 oznake su sljedeće:

Proraĉun spregnute konstrukcije

z0 - vertikalni razmak izmeĎu težišta neraspucane betonske pojasnice i neraspucanog spregnutog

Za ploču izvedenu s profiliranim čeličnim limom (rebra ploče okomito na nosač):

Razmak od ruba tlačne pojasnice u poprečnom smjeru:

U navedenim izrazima 3, 4 i 5 oznake su sljedeće:

Proraĉun spregnute konstrukcije

Slika 6: Djelotvorni (efektivni) poprečni presjek hrpta [1]

OdreĎivanje proračunske širine nosača

Proraĉun spregnute konstrukcije

Slika 7: Ekvivalentni rasponi za odreĎivanje proračunske širine betonske pojasnice, [1]

beff = b0 bei = b0 be1 be2 (6)

Tablica 2: Definiranje nepoznatih oznaka u gore navedenim izrazima

Za područje krajnjeg oslonca proračunske širina računa prema sljedećem izrazu:

Proraĉun spregnute konstrukcije

Metode analize uĉinka djelovanja

Iz gore navedenih razloga, u normi HRN EN 1994-1-1:2012,[11], za analizu učinka djelovanja

Proraĉun spregnute konstrukcije

Za proračun stupova HRN EN 1994:2012,[11] predviĎa dvije metode, opću i pojednostavljenu

Proraĉun spregnute konstrukcije

<0,2 0,2< <0,9 >0,9

Slika 8: Vrijednost udjela čelika u poprečnom presjeku spregnutog stupa

Kod dimenzioniranja spregnutih stupova potrebno je provjeriti otpornost na lokalno izbočivanje,

a) Otpornost na lokalno izboĉivanje

Proraĉun spregnute konstrukcije

Tablica 3: Maksimalne vrijednosti d/t, h/t. b/tf [1]

Pravokutni šuplji čelični presjek

Djelomično obložen I presjek

b) Otpornost popreĉnog presjeka s obzirom na uzduţnu tlaĉnu silu

Npl,Rk = Npl,a,Rk Npm, Rk Ns,Rk (10)

Navedeni izraz se može zapisati u sljedećem obliku:

Npl,Rk = Aa fyk Ac fck As fsk (11)

U izrazima 10 i 11 oznake su sljedeće:

Proraĉun spregnute konstrukcije

Aa - površina poprečnog presjeka čelika,

Linije izvijanja u HRN EN 1993-1-1:2014,[10] odreĎene su izrazima:

Proraĉun spregnute konstrukcije

Slika 9: OdreĎivanje faktora smanjenja za izvijanje savijanjem [1]

Proraĉun spregnute konstrukcije

Tablica 4: Krivulje izvijanja i imperfekcije elemenata za spregnute stupove,[1]

Kružni i pravokutni šuplji

Kružni šuplji čelični

Bilo koja b L/200