SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 4

2. DIMENZIJE AUTOBUSNOG STAJALIŠTA .................................................................. 7

3. PRORAĈUN PROMETNOG OPTEREĆENJA ................................................................ 9

3.1. Prometno opterećenje za betonsku kolniĉku konstrukciju ........................................ 10

3.2. Prometno opterećenje za asfaltnu kolniĉku konstrukciju .......................................... 11

4. DIMENZIONIRANJE BETONSKE KOLNIĈKE KONSTRUKCIJE AUTOBUSNOG

STAJALIŠTA........................................................................................................................... 12

4.1. Proraĉun naprezanja u betonskoj ploĉi od prometnog opterećenja ........................... 15

4.2. Proraĉun termiĉkih naprezanja u betonskoj ploĉi ...................................................... 18

4.3. Ukupna naprezanja u betonskoj ploĉi ........................................................................ 19

4.4. Usporedba stvarnih i dopuštenih naprezanja u betonskoj ploĉi ................................ 19

4.5. Provjera kolniĉke konstrukcije na smrzavanje .......................................................... 22

4.6. Usvojena betonska kolniĉka konstrukcija ................................................................. 22

5. DIMENZIONIRANJE NOVE ASFALTNE KOLNIĈKE KONSTRUKCIJE

AUTOBUSNOG STAJALIŠTA .............................................................................................. 23

5.1. Kolniĉka konstrukcija - tip 1 ..................................................................................... 27

5.2. Kolniĉka konstrukcija - tip 2 i tip 3 ........................................................................... 28

5.3. Provjera kolniĉke konstrukcije prema AASHO metodi ............................................ 30

5.4. Usvojena asfaltna kolniĉka konstrukcija ................................................................... 32

6. KOLNIĈKA KONSTRUKCIJA PJEŠAĈKOG STAJALIŠTA ...................................... 33

7. TEHNIĈKI UVJETI ZA KVALITETU MATERIJALA I IZVEDBU RADOVA ZA

OBJE VARIJANTE ................................................................................................................. 34

7.1. Posteljica .................................................................................................................... 34

7.2. Nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala .......................................................... 35

7.3. Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauliĉnim vezivom .... 37

7.4. Bitumenizirani nosivi sloj .......................................................................................... 37

7.5. Habajući sloj od asfaltbetona ..................................................................................... 38

7.6. Betonska ploĉa autobusnog stajališta ........................................................................ 39

7.6.1. Tehnologija i organizacija izvedbe betonske ploĉe ............................................ 39

7.6.2. Specifikacije svojstava proizvedenog betona i proizvodnje betona ................... 40

7.6.2.1. Svojstva proizvedenog betona .................................................................... 40

7.6.2.2. Proizvodnja betona...................................................................................... 40

7.6.3. Specifikacije svojstava ugraĊenog betona i izvedbe kolnika ............................. 41

7.6.3.1. Svojstva ugraĊenog betona ......................................................................... 41

7.6.4. Specifikacije sastavnih materijala betona .......................................................... 42

7.6.4.1. Cement ........................................................................................................ 42

7.6.4.2. Mineralani agregat ...................................................................................... 43

7.6.4.3. Voda za izradu betona ................................................................................. 43

7.6.4.4. Kemijski dodaci betonu .............................................................................. 43

7.6.5. Program kontrolnih ispitivanja i kontrole izvedbe betona ................................. 44

7.6.5.1. Program kontrolnih ispitivanja proizvodnje betona .................................... 44

7.6.5.2. Program kontrolnih ispitivanja izvedenog betonskog kolnika .................... 44

7.6.5.3. Nadzor nad izvoĊenjem stajališta ............................................................... 45

7.6.5.4. Tehnologija i organizacija izvedbe ............................................................. 45

7.6.6. Armiranje rubnih ploĉa ...................................................................................... 45

7.6.7. Moždanici ........................................................................................................... 45

7.6.8. Premazivanje i prskanje bitumenskim sredstvom .............................................. 46

7.6.9. Rezanje popreĉnih razdjelnica............................................................................ 47

7.6.10. Mase za brtvljenje razdjelnica ........................................................................ 47

2
 7.6.11. Brtvena traka................................................................................................... 48

7.7. Porozni beton pješaĉkog stajališta ............................................................................. 48

7.8. Mogućnost izvedbe elemenata pristupaĉnosti za osobe s invaliditetom i smanjenom

pokretljivošću ....................................................................................................................... 49

8. TROŠKOVNIK ................................................................................................................ 52

9. ZAKLJUĈAK .................................................................................................................. 63

PRIMIJENJENI PROPISI, ZAKONI I NORME ..................................................................... 66

POPIS SLIKA I TABLICA: .................................................................................................... 69

PRILOZI................................................................................................................................... 71

Prilozi:

Prilog 1. Fotografije postojećeg autobusnog stajališta

Prilog 2. Fotografije oštećenja postojeće kolniĉke konstrukcije
Prilog 3. Posebna geodetska podloga, MJ 1:200
Prilog 4. Dimenzije autobusnog stajališta, MJ 1:200
Prilog 5. Raspored ploĉa na autobusnom stajalištu, MJ 1:200
Prilog 6. Situacija-graĊevno rješenje, MJ 1:200
o Prilog 6.1. Karakteristiĉni popreĉni presjeci-beton (1-3), MJ 1:50
o Prilog 6.2. Karakteristiĉni popreĉni presjeci-asfalt (1-3), MJ 1:50
Prilog 7. Situacija-prometno rješenje, MJ 1:200
Prilog 8. Popreĉna spojnica s moždanikom, MJ 1:5
Prilog 9. Raspored moždanika u popreĉnoj spojnici, MJ 1:20
Prilog 10. Detalj spoja betonskog kolnika autobusnog stajališta s asfaltnim kolnikom
ceste na koju se spaja autobusno stajalište, MJ 1:5
Prilog 11. Uzdužni i popreĉni presjek armiranih rubnih ploĉa, MJ 1:10
Prilog 12. Detalj spoja betonskog kolnika autobusnog stajališta s rubnjakom, MJ 1:5

3
 1. UVOD

Predmet diplomskog rada je rekonstrukcija autobusnog stajališta u dvije varijante, te analiza

troškova i kvalitete izvedenih radova dugoroĉno gledano. Dvije varijante dimenzioniranja su :
- s betonskom kolniĉkom konstrukcijom
- s asfaltnom kolniĉkom konstrukcijom

Autobusna stajališta u gradovima izvode se danas uglavnom kao asfaltne kolniĉke

konstrukcije i to skoro iskljuĉivo zbog inicijalnih troškova izvedbe koji su niži od onih za
betonske kolnike. S obzirom na sve teža i uĉestalija prometna opterećenja na takvim se
kolniĉkim konstrukcijama ĉesto javljaju deformacije u obliku kolotraga i valova, što izaziva
neudobnost u vožnji te ĉeste popravke s prekidima prometa.

Odabrano je postojeće autobusno stajalište za koje je izvršen proraĉun kolniĉke konstrukcije u

obe varijante. Stajalište se nalazi u gradu Splitu, toĉnije u Ulici Domovinskog rata, nasuprot
Hotelu Atrium (Slika 1). Ulica Domovinskog rata je glavna gradska ulica (prema GUP-u
Splita) s ĉetiri prometna traka i razdjelnim pojasom. Uzdužni nagib na dionici predmetnog
autobusnog stajališta iznosi 1.4%, a popreĉni je 2.0%.

Slika 1. Lokacija odabranog stajališta (mjesto oznaĉeno oznakom „A“)

4
Lokacija je odabrana na temelju suradnje sa gradskim poduzećem „Promet d.o.o.“ zaduženim
za javni gradski prijevoz, ĉiji su rukovoditelji prometnog sektora ukazali da je navedeno
stajalište jedno od prometno najopterećenijih u gradu Splitu gdje dnevno prolazi 8 redovnih
autobusnih linija u slijedu od 10 minuta pa na više. Izlaskom na teren utvrĊena su veća
oštećenja postojećeg asfaltnog kolnika kao što su kolotrazi, valovi, rupe i pukotine, samim
time izloženost tamponskog sloja atmosferskim utjecajima (kiša, snijeg, smrzavanje) što
rezultira ĉestim sanacijama. Fotografije autobusnog stajališta kao i fotografije oštećenja
postojećeg asfaltnog kolnika su prikazane u Prilozima 1 i 2. Na samom kraju ugibališta se
nalazi ulaz na parkiralište što unosi odreĊeni faktor rizika nesreće zbog ionako slabije
uoĉljivosti asfaltnog ugibališta, što posebno do izražaja dolazi u noćnim satima (Slika 2).

Kako bi se izbjegle uĉestale sanacije kolnika, provedena je analiza dvije varijante

rekonstrukcije autobusnog stajališta, te je dana usporedba troškova izvoĊenja kao i mišljenje o
kvalitetnijem, dugotrajnijem i sigurnijem rješenju kolniĉke konstrukcije.

Slika 2. Ortofoto prikaz postojećeg autobusnog stajališta

U radu je za autobusno stajalište proraĉunata betonska kolniĉka konstrukcija kao i tri tipa
asfaltnih kolniĉkih konstrukcija od kojih je odabran najpovoljniji. Betonska kolniĉka
konstrukcija je dimenzionirana prema švicarskoj metodi, a zatim su se pomoću Westergaard-
ovih rješenja naprezanja i Eisenmann-ovih rješenja za temperaturna naprezanja usporedila

5
stvarna i dopuštena naprezanja. Sva tri tipa asfaltnih kolniĉkih konstrukcija su dimenzionirani
prema metodi HRN U.C4.012, a zatim su provjereni po AASHO metodi.

Za graĊevinske radove na izvedbi obe varijante autobusnog stajališta dani su troškovnici u

kojima se vidi usporedba troškova izvoĊenja, a zahtjevi kvalitete materijala i radova propisani
su u „Općim tehniĉkim uvjetima za radove na cestama“ - knjiga II, knjiga III i knjiga IV
(Hrvatske ceste d.o.o, Zagreb 2001.) te u „Tehniĉkom propisu za betonske konstrukcije“ (NN
139/09, 14/10, 125/10).

Projektom je predloženo korištenje ekološki prihvatljivih materijala, te recikliranog otpada u

svrhu ispunjavanja zahtijeva za održivom i ekološki savjesnom upotrebom tehnologije.
TakoĊer se vodilo raĉuna o poboljšanju uvjeta za osobe sa invaliditetom i smanjenom
pokretljivošću te je predložena mogućnost izvedbe elemenata pristupaĉnosti kojim bi se to
omogućilo.

U zakljuĉku je izneseno mišljenje o prednostima i manama obe varijante s obzirom na

troškove, kvalitetu izvedbe, dugotrajnost i sigurnost. Vodilo se raĉuna o tome kako se
betonske kolniĉke konstrukcije projektiraju za razdoblje od 30 godina, a asfaltne za razdoblje
od 20 godina. Dano je konaĉno mišljenje o izboru najboljeg rješenja kao i obrazloženje istog.

6
 2. DIMENZIJE AUTOBUSNOG STAJALIŠTA

Ovim projektom proraĉunati će se kolniĉka konstrukcija za odabranu lokaciju autobusnog

stajališta u Splitu. Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07) predviĊa tri vrste
autobusnih stajališta ĉije su osnovne dimenzije navedene u Tablici 1.

Tablica 1. Ukupna duljina autobusnog stajališta ovisno o vrsti stajališta

Autobusno stajalište Dužina (m) Širina (m)

za jedan autobus 15 3

za dva autobusa 26 3

za zglobni autobus 18 3

Sukladno odabranoj lokaciji, postojećem stanju i broju autobusa koji se tu zaustavljaju

zakljuĉeno je da je na dotiĉnoj lokaciji potrebno autobusno stajalište za dva autobusa. U
Prilogu 4 grafiĉki su prikazane dimenzije za tu vrstu autobusnog stajališta, a na slikama 3 i 4
su dane tabliĉne vrijednosti istih sukladno Pravilniku.

Slika 3. Najmanji elementi za dimenzioniranje autobusnog stajališta

Slika 4. Ukupna duljina stajališta ovisno o vrsti autobusa

7
Na sljedećim slikama prema Pravilniku o autobusnim stajalištima su prikazani elementi
pomoću kojih je projektirano autobusno stajalište. Definirane su sve duljine, širine i radijusi
ovisno o odabranoj vrsti stajališta i dopuštenoj brzini na prometnici, kao i slobodni profil
autobusnog stajališta.

Slika 5. Najmanji elementi za projektiranje i ureĊenje autobusnih stajališta

Slika 6. Slobodni profil stajališta

8
 3. PRORAĈUN PROMETNOG OPTEREĆENJA

Vrste i karakteristike autobusa, prema Pravilniku o tehniĉkim uvjetima vozila u prometu na

cestama (NN 51/10), a za koje će se raditi proraĉun kolniĉke konstrukcije dani su u Tablici 2.

Tablica 2. Vrste i karakteristike autobusa

Ukupna masa po Ukupna masa po

Vrsta Najveća Maksimalna Broj
jednostr. osovini jednostr. pogonskoj
autobusa duljina (m) težina (t) osovina
(t) osovini (t)
Zglobni
18.75 28.0 3 10.0 11.50
autobus
Autobus s
13.50 18.0 2 10.0 11.50
dvije osovine
Autobus s tri
15.00 25.0 3 10.0 11.50
osovine

Ukupne mase po osovinama zglobnog autobusa, autobusa s dvije i autobusa s tri osovine dane
su u Tablici 3.

Tablica 3. Ukupna masa autobusa po osovinama

Maksimalna ukupna masa (prazno vozilo+nosivost) (kN)

Jednostruka osovina
prednja srednja stražnja ukupno
Zglobni autobus 70 100 115 280
Autobus s dvije osovine 70 - 115 180
Autobus s tri osovine 70 100 115 250

Kolniĉka konstrukcija autobusnog stajališta proraĉunati će se za stajalište preko kojeg dnevno

prolazi 8 redovnih autobusnih linija (br. 1, 2, 4, 9, 10, 13, 16, 22) u slijedu od 10 minuta pa na
više. Podaci o broju i uĉestalosti autobusnih linija dobiveni su od poduzeća „Promet d.o.o.
Split“, koje upravlja javnim gradskim prijevozom. U Tablici 4 dan je broj zaustavljanja
autobusa ovisno o vrsti autobusa, frekvenciji linija tijekom dana i noći, kao i ukupno
mjeseĉno i godišnje opterećenje na koje će se proraĉunati kolniĉka konstrukcija.

9
Tablica 4. Broj autobusa po danu i noći potreban za proraĉun kolniĉke konstrukcije

Broj autobusa
Vrsta
U jednom Ukupno kroz U jednom Ukupno kroz 9 Ukupno Ukupno
autobusa
satu na dan 15 sati na dan satu po noći sati po noći mjeseĉno godišnje
Zglobni
12 180 3 27 6 210 74 520
autobus
Autobus s
10 150 5 45 5 850 70 200
dvije osovine
Autobus s tri
4 60 2 18 2 340 28 080
osovine
Ukupno
26 390 10 90 14 400 172 800
autobusa

3.1. Prometno opterećenje za betonsku kolniĉku konstrukciju

Projektirani vijek trajanja betonske kolniĉke konstrukcije je 30 godina, s godišnjom stopom

porasta od 1%. U tablici 5 dan je dobiveni mjerodavan broj prijelaza ekvivalentnih 80 kN
osovina potrebnih za proraĉun kolniĉke konstrukcije.

Tablica 5. Broj autobusa kroz 30 godišnji projektirani vijek trajanja

Broj autobusa u 30 Broj prijelaza

faktori ekvivalencije
godina, ekvivalentnih 80 kN
Vrsta autobusa vozila
uz godišnju osovina u 30 g projektnom
(za 70% nosivosti)
stopu porasta 1% periodu

Zglobni autobus 2 592 170 3.69 9 565 107

Autobus s dvije osovine 2 441 899 2.39 5 836 138

Autobus s tri osovine 976 760 2.6 2 539 576

Ukupno autobusa 6 010 829 - 17 940 821

Dobiveno prometno opterećenje od 1.794∙107 prijelaza ekvivalentnih 80 kN osovina odgovara

grupi vrlo teškog prometnog opterećenja (prema HRN U.C4.010).

10
 3.2. Prometno opterećenje za asfaltnu kolniĉku konstrukciju

Projektirani vijek trajanja asfaltne kolniĉke konstrukcije je 20 godina, s godišnjom stopom

porasta od 1%. U tablici 6 dan je dobiveni mjerodavan broj prijelaza ekvivalentnih 80 kN
osovina potrebnih za proraĉun kolniĉke konstrukcije.

Tablica 6. Broj autobusa kroz 30 godišnji projektirani vijek trajanja

Broj autobusa u 20 Broj prijelaza

faktori ekvivalencije
godina, ekvivalentnih 80 kN
Vrsta autobusa vozila
uz godišnju osovina u 20 g projektnom
(za 70% nosivosti)
stopu porasta 1% periodu

Zglobni autobus 1 657 325 3.69 6 115 529

Autobus s dvije osovine 1 561 248 2.39 3 731 383

Autobus s tri osovine 624 500 2.6 1 623 700

Ukupno autobusa 3 843 073 - 11 470 612

Dobiveno prometno opterećenje od 1.147∙107 prijelaza ekvivalentnih 80 kN osovina odgovara

grupi vrlo teškog prometnog opterećenja (prema HRN U.C4.010).

11
 4. DIMENZIONIRANJE BETONSKE KOLNIĈKE KONSTRUKCIJE
AUTOBUSNOG STAJALIŠTA

Krutu (betonsku) kolniĉku konstrukciju autobusnog stajališta potrebno je dimenzionirati s

obzirom na vrlo teško prometno opterećenje od 1.794∙107 prijelaza ekvivalentnih 80 kN
osovina tijekom projektnog razdoblja.

Analizirana je betonska kolniĉka konstrukcija sa slijedećim slojevima:

- nearmirana betonska ploĉa

- nosivi sloj drobljenog zrnatog kamenog materijala stabiliziranog cementom, CS,
- nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala, MSNS.

Pretpostavljena betonska kolniĉka konstrukcija prikazana je na Slici 7. Modul reakcije

posteljice iznosi KP=50 MN/m3, a dobiven je iz Tablice 7 na kojoj je prikazana korelacija
pokazatelja nosivosti i deformabilnosti tla i slojeva nevezanog zrnatog kamenog materijala
[1]. Na osnovu postojećih podataka o izmjerenom CBR-u na nekim lokacijama u Splitu, na
predmetnoj lokaciji pretpostavljen je CBR u iznosu 8% što odgovara prethodno navedenom
modulu reakcije posteljice.

Karakteristike materijala koje se predviĊaju u pojedinim slojevima betonske kolniĉke

konstrukcije su od bitnog znaĉaja prilikom dimenzioniranja kolniĉke konstrukcije, te se u tom
smislu ovdje i daju osnovni parametri koji su uzeti u obzir u postupku dimenzioniranja
Westergaardovom metodom 2 . Osnovne karakteristike pojedinih materijala su usvojene na
temelju zahtjeva važećih hrvatskih normi i OTU/2001.

a) Temeljno tlo - posteljica:

Nosivost posteljice se razmatra preko kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR) te je uzeta

veliĉina CBR 8%. Temeljem korelacije pokazatelja nosivosti i deformabilnosti tla
pretpostavlja se dinamiĉki modul elastiĉnosti E 80 N/mm2.

12
b) Nevezani zrnati kameni materijal:

Nosivost sloja od mehaniĉki stabiliziranog drobljenog kamenog materijala je izražena preko

kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR). Kako je prema OTU/2001. minimalna vrijednost za
takav kameni materijal CBR = 80%, to se pretpostavlja dinamiĉki modul elastiĉnosti podloge
(posteljica i tamponski sloj) E3 = 400 N/mm2.

c) Cementom stabilizirana mješavina kamenog zrna:

Nosivost sloja cementne stabilizacije je izražena preko tlaĉne ĉvrstoće nakon 7 dana, te ista
prema OTU/2001. mora biti u rasponu t = 2,0 - 5,5 N/mm2. Pretpostavljen je dinamiĉki
modul elastiĉnosti E = 10000 N/mm2 i Poissonov koeficijent = 0,15.

d) Nearmirana betonska ploča:

Nosivost nearmirane betonske ploĉe je izražena preko tlaĉne ĉvrstoće nakon 28 dana, te za
beton C 35/45 iznosi t 35/45 N/mm2. Pretpostavljena je minimalna vrijednost vlaĉne
ĉvrstoće vl = 5,0 N/mm2, te je pretpostavljen dinamiĉki modul elastiĉnosti E = 30000 N/mm2
i Poissonov koeficijent = 0,15.

24 cm = h1 nearmirana betonska ploča C35/45

( E=30 000 N/mm2 )

20 cm = h2 cementom stabilizirana mješavina kamenog zrnja

( E=10 000 N/mm2 )
74 cm

30 cm = h3 nevezani granulirani kameni materijal

( CBR min 80% )

Posteljica CBR>8 %, Kp= 50 (MN/m3)

Slika 7. Pretpostavljena struktura betonske kolniĉke konstrukcije

13
 Tablica 7. Korelacije pokazatelja nosivosti i deformabilnosti tla i slojeva nevezanog zrnatog kamenog materijala

Iako je preporuĉena minimalna debljina betonske ploĉe 21 cm dobivena putem dijagrama na

Slici 8 zbog toga što se radi o kolniĉkoj konstrukciji s vrlo teškim prometnim opterećenjem i
zbog nedovoljnog iskustva kod nas u izvedbi betonskih kolnika, povećava se debljina
betonske ploĉe za 3 cm, tj. pretpostavljena je betonska ploĉa debljine 24 cm. [1]

Slika 8. Dijagram za odreĊivanje minimalno potrebne debljine betonske ploĉe (švicarska metoda)

Provjera kritiĉnih naprezanja unutar kolniĉke konstrukcije provedena je metodom

Westergaarda i Eisenmanna, uz primjenu Odemarkovih rješenja kojima se višeslojni sustav
može predstaviti ekvivalentnim jednoslojnim sustavom.

14
 4.1. Proraĉun naprezanja u betonskoj ploĉi od prometnog opterećenja

Modul reakcije podloge

Modul reakcije podloge proraĉunan je po Eisenmannu 2 prema slijedećim polaznim

podacima:
- nearmirana betonska ploĉa: E1 = 30 000 N/mm2 h1 = 240 mm;
- cementna stabilizacija: E2 = 10 000 N/mm2 h2 = 200mm;
- podloga: E3 = 400 N/mm2.

n = 0.90 za nevezane i bitumenom vezane slojeve

n = 0.83 za cementom vezane slojeve i beton

Modul reakcije podloge za ekvivalentni jednoslojni sustav:

Temeljem ĉinjenice da je predložena betonska kolniĉka konstrukcija u stvarnosti dvoslojna

kruta kolniĉka konstrukcija, proraĉunana je debljina h0 ekvivalentnog jednoslojnog nosivog
sustava.

Debljina ekvivalentnog jednoslojnog sustava:

Ekvivalentni jednoslojni nosivi sustav će u daljnjem proraĉunu biti determiniran slijedećim

polaznim podacima:

E = E1 = 30000 N/mm2; = 0,15.

15
Proraĉun naprezanja u ekvivalentnom jednoslojnom sustavu

Proraĉun naprezanja u ekvivalentnom jednoslojnom sustavu proveden je prema izrazima

Westergaard-a za sluĉaj opterećenja u sredini ploĉe i na rubu ploĉe.

Ulazni podaci za proraĉun:

Sila od kotaĉa ................................................................................................P=50000 N

Specifiĉno opterećenje na kružnoj dodirnoj površini polumjera r [1]........p=0.7 N/mm2

Polumjer dodirne površine.............................................................

E = 30 000 N/mm2
K= 0.302 N/mm3

Vlaĉno naprezanje s donje strane ploĉe za sluĉaj opterećenja u sredini ploĉe:

Moment savijanja na sredini ploĉe:

Vlaĉno naprezanje s donje strane ploĉe za sluĉaj opterećenja na rubu ploĉe (u sredini ruba):

Moment savijanja na rubu ploĉe (u sredini ruba):

16
Naprezanja u stvarnom dvoslojnom sustavu:
Proraĉunata (fiktivna) naprezanja ekvivalentnog jednoslojnog sustava se, temeljem
odnosa krutosti stvarnih slojeva, razdjeljuju na stvarni dvoslojni nosivi sustav, te su
izraĉunati:

Sredina ploĉe:

Rub ploĉe:

17
 4.2. Proraĉun termiĉkih naprezanja u betonskoj ploĉi

Provjera termiĉkih naprezanja uslijed nejednolike promjene temperature odnosi se samo na

betonsku ploĉu, dok se u sloju cementom stabilizirane mješavine pojava termiĉkih pukotina
tolerira.

Ulazni podaci za proraĉun termiĉkih naprezanja:

debljina ploĉe..................................................................................................h1=24,0 cm
širina ploĉe............................................................................................................ B=3 m
dužina ploĉe (razmak popreĉnih razdjelnica) ....................................................... L=5 m
temperaturni gradijent ................................................................................... Δt=90ºC/m
koeficijent termiĉke dilatacije betona.................................................................αt=1∙10-5

Betonska ploĉa je pravokutna jer je odnos:

Kritiĉna duljina ploĉe iznosi:

.

Budući je duljina ploĉe L<0.9∙lkrit reducirano termiĉko naprezanje iznosi:

18
 4.3. Ukupna naprezanja u betonskoj ploĉi

U sredini ploĉe javljaju se puna naprezanja od prometnog opterećenja i temperature:

Zbog meĊusobne povezanosti ploĉa (moždanicima) naprezanje od prometnog opterećenja na

rubu ploĉe smanjuje se za 30%. Termiĉko opterećenje smanjuje se za 15%.

Kao mjerodavno naprezanje u analizi dopuštenih naprezanja uzeto je naprezanje na rubu

ploĉe.

4.4. Usporedba stvarnih i dopuštenih naprezanja u betonskoj ploĉi

Provjera naprezanja u ploĉi, tj. usporedba proraĉunatih i dopuštenih naprezanja, provedena je

za dvije varijante opterećenja:

a) puno termiĉko opterećenje + 20% prometnog opterećenja

b) puno prometno opterećenje + 50% termiĉkog opterećenja

Za beton C35/45 može se pretpostaviti vlaĉna ĉvrstoća od

Za potrebe oĉitavanja dopuštenih naprezanja iz Smith-ovog dijagrama (Slika 9), ekvivalentno

osovinsko opterećenje od 1.794∙107 prijelaza 80 kN osovine se preraĉunava u ekvivalentno
osovinsko opterećenje 100 kN osovine pomoću formule:

P80 = 80 kN
P100 = 100 kN
N80 – broj osovina 80 kN
N100 – broj osovina 100 kN

19
Varijanta a)

Odnos dopuštenog naprezanja betonske ploĉe i vlaĉne ĉvrstoće betona iznosi (Smith-ov
dijagram):

Uvjet koji mora biti zadovoljen da ne bi nastale pukotine u ploĉi:

Fs = 1.2 za ceste sa teškim i vrlo teškim prometnim opterećenjem

0,28 < 0,35 ⇒ Kolniĉka konstrukcija zadovoljava.

Varijanta b)

20
Odnos dopuštenog naprezanja i betonske ploĉe i vlaĉne ĉvrstoće betona iznosi (Smith-ov
dijagram):

Uvjet koji mora biti zadovoljen da ne bi nastale pukotine u ploĉi:

Fs = 1.2 za ceste sa teškim i vrlo teškim prometnim opterećenjem

0.28< 0.44 ⇒ Kolniĉka konstrukcija zadovoljava.

Slika 9. Dijagram za odreĊivanje dopuštenog naprezanja betona po Smithu

21
 4.5. Provjera kolniĉke konstrukcije na smrzavanje

Cjelokupna debljina kolniĉke konstrukcije koja jamĉi da se tlo u posteljici neće smrznuti,
može se odrediti na osnovi dubine smrzavanja (DS) za podruĉje promatrane ceste.
Projektantima nisu bili dostupni podaci o hladnim danima iz tridesetogodišnjeg razdoblja, pa
nije bilo moguće uredno izraĉunati indeks smrzavanja prema odredbama hrvatske norme
HRN U.C4.016. Na temelju spoznaje da je na obližnjim lokacijama u Splitu dubina
smrzavanja 30 cm, a debljina usvojene betonske kolniĉke konstrukcije iznosi 74 cm, nije bilo
potrebno vršiti dodatnu provjeru na smrzavanje.

4.6. Usvojena betonska kolniĉka konstrukcija

Na osnovi naprezanja u slojevima kolniĉke konstrukcije uslijed djelovanja opterećenja i

termiĉkih utjecaja usvaja se kolniĉka konstrukcija prikazana na Slici 10. Ovakva kolniĉka
konstrukcija projektirana je za period od 30 godina.

24 cm = h1 betonska ploča C35/45, dimenzija ploča 3x5 m

( vlačna čvrstoća = 5,0 N/mm2 )

20 cm = h2 cementom stabilizirani kameni materijal

( f tl28dan=3,0 - 6,0 MN/m2 )
74 cm

30 cm = h3 mehanički zbijeni, nevezani kameni materijal

( Ms >100 MN/m2 )

Posteljica Ms > 30 (MN/m2)

Slika 10. Usvojena struktura betonske kolniĉke konstrukcije autobusnog stajališta

Horizontalna i vertikalna signalizacija na autobusnom stajalištu izvesti će se prema

„Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama“ (NN 33/05).

22
 5. DIMENZIONIRANJE NOVE ASFALTNE KOLNIĈKE
KONSTRUKCIJE AUTOBUSNOG STAJALIŠTA

Savitljivu (asfaltnu) kolniĉku konstrukciju autobusnog stajališta potrebno je dimenzionirati s

obzirom na vrlo teško prometno opterećenje od 1.147∙107 prijelaza ekvivalentnih 80 kN
osovina tijekom projektnog razdoblja od 20 godina. Vozna sposobnost kolniĉkog zastora pri
kraju projektnog razdoblja je pt = 2,5. Regionalni faktor iznosi 2,0 za odabrano podruĉje.

Kolniĉka konstrukcija je sustav od više materijala ugraĊenih mehaniziranim naĉinom rada u

više cjelovitih slojeva, a ima zadatak preuzeti prometno opterećenje i prenijeti ga na posteljicu
i tlo a da ne doĊe do pojave štetnih deformacija. One se obiĉno sastoje od tanjeg jednoslojnog
asfaltnog zastora i debljih tzv. nosivih slojeva sastavljenih od zrnatog kamenog materijala
vezanog bitumenskim i hidrauliĉnim vezivima i sloja nevezanog mehaniĉki zbijenog
materijala.

Proraĉun u nastavku se vrši prema standardu U.C4.012 za dimenzioniranje novih asfaltnih

kolniĉkih konstrukcija . Postupak kojim se odreĊuje sastav i debljina kolniĉke konstrukcije
zasniva se na kriteriju nosivosti, a uzima u obzir mjerodavne parametre za proraĉun.

Utjecajni parametri za kolniĉku konstrukciju su:

Prometno opterećenje
Nosivost tla – materijala posteljice
Klimatsko- hidrološki uvjeti (temperatura i vlaga)
Kvaliteta materijala primijenjenih u kolniĉkoj konstrukciji
Period dimenzioniranja

Nosivost kolniĉke konstrukcije se definira preko strukturne nosivosti:

SN a1 d1 a2 d2 ... an dn cm ; gdje su
ai koeficijent zamjene i-tog materijala
di debljina pojedinog sloja

Cilj je da projektna strukturna nosivost bude veća od potrebne strukturne nosivosti -

SNprojektirano SNpotrebno
.

23
U standardu su opisana tri varijantna rješenja asfaltnih kolniĉkih konstrukcija, te će se u ovom
zadatku izvršiti proraĉun, prikazati i usporediti sva tri tipa, a odabrati jedan koji će najbolje
odgovarati projektnoj situaciji.

Na osnovu postojećih podataka o izmjerenom CBR-u na nekim lokacijama u Splitu, na

predmetnoj lokaciji pretpostavljen je CBR u iznosu 8% što odgovara prethodno navedenom
modulu reakcije posteljice.

Karakteristike materijala koje se predviĊaju u pojedinim slojevima asfaltne kolniĉke

konstrukcije su od bitnog znaĉaja prilikom dimenzioniranja kolniĉke konstrukcije, te se u tom
smislu ovdje i daju osnovni parametri koji su uzeti u obzir u postupku dimenzioniranja.
Osnovne karakteristike pojedinih materijala su usvojene na temelju zahtjeva važećih hrvatskih
normi i OTU/2001.

a) Temeljno tlo - posteljica:

Nosivost posteljice se razmatra preko kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR) te je uzeta

veliĉina CBR 8%. Temeljem korelacije pokazatelja nosivosti i deformabilnosti tla
pretpostavlja se dinamiĉki modul elastiĉnosti E 80 N/mm2.

b) Nevezani zrnati kameni materijal:

Nosivost sloja od mehaniĉki stabiliziranog drobljenog kamenog materijala je izražena preko

kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR). Prema OTU/2001. minimalna vrijednost za takav
kameni materijal je CBR = 80%.

c) Cementom stabilizirana mješavina kamenog zrna:

Nosivost sloja cementne stabilizacije je izražena preko tlaĉne ĉvrstoće nakon 7 dana, te ista
prema OTU/2001. mora biti u rasponu t = 2,0 - 5,5 N/mm2. Za potrebe proraĉuna
pretpostavljen je t = 3,5 N/mm2.

d) Bitumeniziran nosivi sloj:

Vrsta BNS-a se bira prema grupi prometnog opterećenja što u ovom sluĉaju predstavlja vrlo
teško prometno opterećenje, stoga je sukladno OTU/2001. odabran BNS 32A. Nosivost
bitumeniziranog sloja je izražena preko Marshallovog stabiliteta, te ista prema OTU/2001.
mora biti najmanje SM = 9 kN pri 60 ºC za grupu vrlo teškog prometnog opterećenja.

24
Tablica 8. Primjena i tehnološka debljina izvedenog BNS-a u ovisnosti o grupi

e) Asfaltbeton - habajući sloj:

S obzirom na grupu vrlo teškog prometnog opterećenja za habajući sloj odabran je AB 11E.
Tehnološka debljina sloja je odabrana u skladu s tim. Nosivost habajućeg sloja asfaltbetona je
izražena preko Marshallovog stabiliteta, te ista prema OTU/2001. mora biti najmanje SM = 8,5
kN pri 60 ºC za grupu vrlo teškog prometnog opterećenja.

Tablica 9. Primjena HS-AB u ovisnosti o grupi prometnog opterećenja

Kod dimenzioniranja asfaltnih kolniĉkih konstrukcija primijenjeni materijali se vrednuju

preko koeficijenata zamjene materijala. Upotrebom ovih koeficijenata mogu se odrediti
zamjenjujuće debljine za pojedine vrste materijala u odnosu na osnovni materijal odabran kod
dimenzioniranja. Za glavne projekte primjenjuju se svojstva materijala iz hrvatskih normi, a
koeficijenti zamjene dobivaju se iz dijagrama kako je predoĉeno na idućim slikama (Slike 11,
12, 13).

25
 Slika 11. Koeficijent zamjene za asfaltbeton i bitumenizirani nosivi sloj (BNS)

Slika 12. Koeficijent zamjene za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog cementom

Slika 13. Koeficijent zamjene za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala

26
Vrijednost asfaltnih mješavina se odreĊuje pomoću stabilnosti po Marshallu, cementom
stabiliziranih mješavina pomoću sedmodnevne tlaĉne ĉvrstoće, a nevezanih zrnatih materijala
pomoću CBR-a. Sukladno zahtjevima kolniĉke konstrukcije odreĊeni su slijedeći koeficijenti
zamjene.

Tablica 10. Koeficijenti zamjene za navedene materijale

MATERIJAL ar ai
AB 0,38 0.41

BNS 0,38 0.42

CS 0,2 0.19

0,09 za d > 40 cm
MSNS 0.131
0,11 za d ≤ 40 cm

5.1. Kolniĉka konstrukcija - tip 1

Prvi tip rješenja kolniĉke konstrukcije po HRN - metodi. Koristi se izraz iz dijagrama za
dimenzioniranje kolniĉke konstrukcije tipa 1:

= 1,281 cm

- potrebna debljina
asfaltnog i bitumeriziranog sloja

Slika 14. Prikaz presjeka kolniĉke

konstrukcije tipa 1

U nastavku se odreĊuje potrebna strukturna nosivost:

27
Uvjet je da je SNprojektno > SNpotrebno

– odabrano iz OTU-a za AB 11E (vrlo teško opterećenje)

Iz gore navedenog uvjeta slijedi nejednakost :

, a d2odabrano = 12 cm.

Za prometno opterećenje TU=1,147*107 80 kN-ih prijelaza osovina i za nosivost posteljice

CBR- 8% sa dijagrama je oĉitana potrebna debljina tampona dT= 40 cm.

, a odabrano je 35 cm.

5.2. Kolniĉka konstrukcija - tip 2 i tip 3

Za oba tipa kolniĉke konstrukcije princip proraĉuna je isti, ali se koristi drugi dijagram za
izraĉun dpotrebnog. Presjeci oba tipa prikazani su na slijedećoj slici.

Slika 15. Prikaz presjeka kolniĉke konstrukcije tipa 2 i 3

28
 = 1,19 cm

– potrebna debljina asfaltnog i bitumeniziranog nosivog sloja.

U nastavku se odreĊuje potrebna strukturna nosivost:

Uvjet je da je SNprojektno > SNpotrebno

– odabrano iz OTU-a za AB 11E (vrlo teško opterećenje)

Iz gore navedenog uvjeta slijedi nejednakost :

, a d2odabrano = 10 cm.
Za prometno opterećenje TU=1,147 * 107 80kN-ih prijelaza osovina i za nosivost posteljice
CBR- 8% sa dijagrama je oĉitana potrebna debljina cementom stabilizirajućeg sloja
d3potr=27,0 cm.

, a to je previše sukladno normi te je ovaj tip odbaĉen jer ne zadovoljava za vrlo

teško prometno opterećenje

Za TIP 3 će se preuzeti iste vrijednosti za asfaltne slojeve, dakle vrijedi proraĉun za d1 i d2, te
su te veliĉine mjerodavne i za ovaj tip kolniĉke konstrukcije:

d1 =5 [cm],
d2 =10 [cm].

29
Kako treći tip konstrukcije posjeduje nosivi sloj od kamena stabiliziran cementom i
mehaniĉki zbijeni sloj, a potrebna debljina d(3+4), potrebno je ranije odreĊena, kao i potrebna
strukturna nosivost, traži se debljina mehaniĉki zbijenog nosivog sloja, a za debljinu
cementne stabilizacije odabire se veliĉina u skladu sa prometnim opterećenjem.

d1odabrano= 5 cm
d2odabrano= 10 cm
d(3+4)potrebno= 27 cm – oĉitano
d(3+4)odabrano= 20 cm- jer je vrlo teško prometno opterećenje

SNprojektno> SNpotrebno

Iz gore navedenih uvjeta slijedi nejednadžba:

, a d4odabrano = 20 cm.

5.3. Provjera kolniĉke konstrukcije prema AASHO metodi

Metoda dimenzioniranja je bazirana na empirijskoj osnovi iz primjene rezultata AASHO

Road Testa.

Indeks nosivosti tla S odreĊujemo iz korelacijeskog dijagrama preko kalifornijskog indeksa

nosivosti CBR 8,0%..........................................................................................................S=5,65
Nosivost kolniĉke konstrukcije je definirana strukturnim brojem SN.

Za definirane parametre (nosivost tla S=5,65, ukupni broj ekvivalentnih opterećenja

Tu=1,147 107, regionalni faktor R=2 i vozna sposobnost površine kolnika na kraju razdoblja
dimenzioniranja pt=2,5) iz nomograma oĉitamo vrijednost potrebnog strukturnog broja SN.

SNp = 4,6 inch = 4,6 2,539 = 11,68 cm

30
 Slika 16. Nomogram za dimenzioniranje asfaltnih kolniĉkih konstrukcija po AASHO metodi, za p t=2,5

Strukturni broj usvojenih kolniĉkih konstrukcija

SNk=a1 d1+ a2 d2+...+ an dn (cm) – projektirana nosivost kolniĉke konstrukcije
ai – koeficijent zamjene materijala (oĉitano iz dijagrama)
di – debljina pojedinog sloja (cm)

Provjera kolniĉke konstrukcije

-TIP 1
SNk1= 0,41 6+ 0,42 12+0,131 35 = 12,09 cm
Da bi konstrukcija zadovoljavala treba biti zadovoljen uvjet SNk ≥SNp.

Kolnička konstrukcija prema AASHO standardu zadovoljava.

-TIP 3
SNk3= 0,41 5+ 0,42 10+0,19 20+0,131 20 = 12,67 cm
Da bi konstrukcija zadovoljavala treba biti zadovoljen uvjet SNk3 ≥SNp.

Kolnička konstrukcija prema AASHO standardu zadovoljava.

31
 5.4. Usvojena asfaltna kolniĉka konstrukcija

Navedena tri tipa kolniĉke konstrukcije imale su ukupno sljedeće debljine:

Tip 1 5+13+35 = 53 cm
Tip 2 5+10+30 = 45 cm
Tip 3 5+10+20+20 = 55 cm

Tip 1 i tip 2 prema proraĉunima su zadovoljila zahtjeve opterećenja, za stvarni odabir

konstrukcije potrebno je izvršiti još cost benefit analizu ukljuĉujući trenutni status ceste,
tehnološke mogućnosti izvoĊaĉa, financijsku sposobnost investitora ali i dugoroĉnu
isplativost po pitanju održavanja,a time i isplativosti ceste. Za navedenu analizu nužno je
dodatno istraživanje razliĉitih faktora utjecaja, društvenih, ekonomskih i okolišnih. TakoĊer je
važno i odrediti razinu prioriteta ceste, te u skladu s time koliko brzo je zahtijevana izgradnja.

Za potrebe rada odabrana je kolniĉka konstrukcija Tip 3, zbog vrlo teškog prometnog
opterećenja.

asfaltbeton AB 11E ( Sm=8,5 kN)

BNS 32A ( Sm=9,0 kN)

cementom stabilizirani kameni materijal

( f tl28dan=2,0 - 5,5 MN/m2 )

mehanički zbijeni, nevezani kameni materijal

CBR = 80 %

Posteljica CBR > 8 %

Slika 17. Usvojena struktura asfaltne kolniĉke konstrukcije

32
 6. KOLNIĈKA KONSTRUKCIJA PJEŠAĈKOG STAJALIŠTA

Kolniĉka konstrukcija pješaĉkog stajališta predviĊa se od poroznog betona, prema Slici 18.
Porozni beton je odabran jer propušta vodu, umanjuje buku i zagrijavanje u gradovima,
smanjuje potrebu za izgradnjom sistema za odvodnju, olakšava proĉišćavanje vode i obnavlja
dinamiĉke zalihe vode u gradovima. Porozni beton sadrži malo ili gotovo ništa sitnih ĉestica
(pijesak), te se sastoji uglavnom od krupnog agregata i cementne paste. Posljedica toga je
znaĉajno veća koliĉina pora u rasponu od 15 – 25% volumena. Ima visokopropusne,
meĊusobno povezane pore koje se jako brzo prazne. Masa poroznog betona služi kao
spremište za vodu koja otjeĉe sve dok se ona ne apsorbira u zemlju te se na taj naĉin ponaša
kao suho spremište.

Pogodan je za nogostupe, prilaze i parkirališta budući da brzo upija znatne koliĉine vode što
dovodi do manjeg proklizavanja, tj. manjeg stvaranja leda. Iako se pore u kolnicima od
poroznog betona mogu nakon nekog vremena zaĉepiti zbog neĉistoća koje sa sobom nosi
površinsko otjecanje, pokazalo se da se redovitim održavanjem može održati prvobitna
propusnost ovog tipa kolnika.

Preporuĉa se 20 – 30% lakog agregata frakcije 4 - 8 milimetara ekspandirane gline (liapor), te

mogućnost da se doda dio recikliranog agregata kao što su izdrobljena opeka, granulirana
otpadna guma i izdrobljena plastika.

10 cm Porozni beton, C20/25

50 cm

40 cm Mehanički zbijeni, nevezani kameni

materijal od šljunka, 0/63 mm
(Ms > 80 MN/m2)

Posteljica (Ms > 30 MN/m2)

Slika 18. Struktura kolniĉke konstrukcije pješaĉkog stajališta

33
 7. TEHNIĈKI UVJETI ZA KVALITETU MATERIJALA I IZVEDBU
RADOVA ZA OBJE VARIJANTE

Za radove kod izvoĊenja projektiranih kolniĉkih konstrukcija daju se slijedeći osnovni

zahtjevi kvalitete materijala i radova.

Zahtjevi su propisani u „Općim tehniĉkim uvjetima za radove na cestama“ - knjiga II, III i IV
(Hrvatske ceste d.o.o., 2001.) i „Tehniĉkim propisima za betonske konstrukcije“ (NN 139/09,
14/10, 125/10).

7.1. Posteljica

Za posteljicu (završni sloj nasipa ili usjeka ujednaĉene nosivosti i debljine do 50 cm) nove
kolniĉke konstrukcije usvojen je zemljani materijal, te će modul stišljivosti mjeren kružnom
ploĉom Ø 30 cm morati zadovoljavati uvjet Ms ≥ 30 MN/m2.

Pod zemljanim materijalom podrazumijevaju se gline niske do visoke plastiĉnosti, prašine,

glinoviti pijesci i sliĉni materijali osjetljivi na prisutnost vode.

Materijal za izradu posteljice od zemljanih materijala treba zadovoljiti ove kriterije:

koeficijent nejednolikosti mora biti veći od 9

maksimalna suha prostorna masa prema standardnom Proctor-ovom postupku mora

biti veća od 1,65 t/m3
granica teĉenja W2 mora biti manja od 40 %
indeks plastiĉnosti Ip manji od 20%,
bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti veće od 3%,
kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti veći od 3%.

Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (odreĊene

standardnim Proctor-ovim postupkom).

34
Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od zemljanih materijala jesu ovi:

stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovom postupku Sz ≥ 100%

modul stišljivosti mjeren kružnom ploĉom Ø 30 cm Ms ≥ 30 MN/m2

7.2. Nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala

Nosivi sloj od mehaniĉki zbijenog nevezanog kamenog materijala predviĊen je u debljini od

30 cm kod betonske izvedbe i 20 cm kod asfaltne izvedbe kolniĉke konstrukcije, granulacije
0/63 mm, na autobusnom stajalištu.

Kod pješaĉkog stajališta predviĊen je sloj nosivog mehaniĉki zbijenog nevezanog kamenog
materijala debljine 40 cm, granulacije 0/63 mm.

Za izradu ovog sloja mogu se primijeniti sljedeći materijali:

prirodni šljunak
drobljeni kameni materijal
mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala

Ovi materijali moraju zadovoljiti odreĊene zahtjeve u pogledu:

fiziĉko-mehaniĉkih i mineraloško-petrografskih svojstava zrnja,
granulometrijskog sastava,
sadržaja organskih tvari i lakih ĉestica i
nosivosti.

Zahtjevi u pogledu fiziĉko-mehaniĉkih svojstava su slijedeći:

oblik zrna–udio zrna nepovoljnog oblika (3:1) ... max 40 % ,
upijanje vode ... max 1,6 %,
trošna, nekvalitetna zrna ... max 7 %,
otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom
(gubitak mase nakon 5 ciklusa) ... max 12 %,
otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles ... max 45 %.

35
Granulometrijska krivulja mora se nalaziti u propisanim granicama s tim da najveće zrno ne
smije biti veće od 63 mm.

Osim toga upotrijebljeni materijal mora zadovoljiti još i ove granulometrijske uvjete:

udio zrnja manjih od 0,02 mm ne smije biti veći od 3% i

stupanj neravnomjernosti mora se kretati u granicama U=15-100 (za šljunak),

odnosno U= 15-50 (za drobljeni kameni materijal).

Upotrebljeni materijal ne smije sadržavati više od 2 % organskih tvari i lakih ĉestica, kao što
su drveni ostaci, korijenje, ĉestice ugljena i sl.

Nosivost materijala ocjenjuje se laboratorijski odreĊenim kalifornijskim indeksom nosivosti

CBR i mora iznositi min. 80 % za drobljene kamene materijale, odnosno min. 40 % za
šljunkovite materijale.

Završeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala mora zadovoljiti zahtjeve propisane u
projektu.

Kod autobusnog stajališta zahtijevana najmanja vrijednost modula stišljivosti metodom

kružne ploĉe (prema standardu HRN U.B1.046) mora biti Ms ≥100 MN/m2. Stupanj
zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak mora iznositi min. 100 %.

Kod pješaĉkog stajališta zahtijevana najmanja vrijednost modula stišljivosti metodom kružne
ploĉe (prema standardu HRN U.B1.046) mora biti Ms≥80 MN/m2. Stupanj zbijenosti u
odnosu na modificirani Proctorov postupak mora iznositi min. 98 %.

Ravnost površine sloja mjerena letvom duljine 4 m smije odstupati najviše 20 mm. Visinski
položaj izvedenog sloja može odstupati najviše ±15 mm. Popreĉni i uzdužni nagib mora biti
jednak projektiranom uz najveće odstupanje od ±0,4 % apsolutno od nagiba zadanog
projektom.

36
 7.3. Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauliĉnim
vezivom

Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauliĉnim vezivom može se

izvoditi tek nakon što nadzorni inženjer preuzme prvi sloj na koji se polaže u pogledu ravnosti
i projektiranih nagiba.

Za izradu ovog sloja može se upotrijebiti prirodni šljunak, drobljeni kameni materijal,
mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala ili mješavina sastavljena iz više
frakcija.

Debljina sloja mora iznositi 20 cm u zbijenom stanju u obe varijante. Tlaĉna ĉvrstoća
stabiliziranog kamenog materijala treba se kretati u granicama f28d=3.0-6.0 MN/m2.
Razred tlaĉne ĉvrstoće cementa prema HRN EN 197-1.

Svojstva mješavine kamenog materijala stabiliziranog cementom i kvaliteta izrade moraju biti
u skladu s Općim tehniĉkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb
2001, Knjiga III).

7.4. Bitumenizirani nosivi sloj

Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) je nosivi sloj u kolniĉkoj konstrukciji izraĊen od mješavine
kamenog brašna, kamenog materijala do najveće nominalne veliĉine zrna 32 mm i bitumena
kao veziva, proizveden i ugraĊen po vrućem postupku.

Prilikom izbora vrste bitumena mora se voditi raĉuna o klimatskim zonama prema normi
HRN U.J5.600, kao i eksploatacijskim uvjetima, a odabran je BNS 32A.

Debljina sloja mora iznositi 10 cm u zbijenom stanju. Stabilitet po Marshallu bitumeniziranog

sloja treba iznositi SM=9 kN pri 60 ºC, za vrlo teško prometno opterećenje.

Svojstva mješavine bitumeniziranog nosivog sloja i kvaliteta izrade moraju biti u skladu s
Općim tehniĉkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb 2001, Knjiga
III).

37
UgraĊeni BNS ocjenjuje i preuzima nadzorni inženjer na temelju rezultata provedenih tekućih
i kontrolnih ispitivanja. Sve ustanovljene manjkavosti prema navedenim zahtjevima izvoĊaĉ
će otkloniti.

7.5. Habajući sloj od asfaltbetona

Habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB) je asfaltni sloj izraĊen od mješavine kamenog brašna,
kamenog materijala i bitumena kao veziva, gdje je granulometrijski sastav kamene smjese
sastavljen po naĉelu najgušće složenog kamenog materijala.

Odabran je AB 11E koji je užega graniĉnog podruĉja granulometrijskog sastava kamene

smjese silikatnog sastava. Prilikom izbora vrste bitumena mora se voditi raĉuna o vrsti i
namjeni asfaltne mješavine, te o klimatskim zonama prema normi HRN U.J5.600. Kao vezivo
upotrebljavaju se cestograĊevni bitumen BIT 45, BIT 60 i BIT 90, kakvoće prema normi
HRN U.M3.010, ili bitumen oznake 35/50, 50/70 i 70/100 prema normi EN 12591.

Debljina sloja mora iznositi 5 cm u zbijenom stanju. Stabilitet po Marshallu habajućeg sloja
od asfaltbetona treba iznositi SM=8,5 kN pri 60 ºC, za vrlo teško prometno opterećenje.

Ravnost, visina, popreĉni pad i horizontalni položaj izvedenog HS-AB u ovisnosti o grupi
prometnog opterećenja moraju biti zadovoljeni prema OTU-u.

U okviru izrade prethodnog sastava za asfaltne mješavine namijenjene za autoceste i ceste

grupe vrlo teškog prometnog opterećenja, potrebno je asfaltnu mješavinu ispitati na otpornost
prema trajnim deformacijama ( norma EN 12697-22 ili EN 12697-25) i na otpornost prema
djelovanju vode (norma EN 12697-12).

UgraĊeni habajući sloj HS-AB ocjenjuje i preuzima nadzorni inženjer na temelju rezultata
provedenih tekućih i kontrolnih ispitivanja.

Svojstva mješavine bitumeniziranog nosivog sloja i kvaliteta izrade moraju biti u skladu s
Općim tehniĉkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb 2001, Knjiga
III).

38
 7.6. Betonska ploĉa autobusnog stajališta

U strukturi betonske kolniĉke konstrukcije autobusnog stajališta predviĊena je nearmirana

betonska ploĉa, debljine 24,0 cm i dimenzija 3x5 m.

Betonska ploĉa mora zadovoljavati uvjete iz „Tehničkih propisa za betonske konstrukcije“

(NN 139/09, 14/10, 125/10).
Beton betonskog kolnika mora zadovoljavati uvjete propisane standardom HRN EN 206-1.

7.6.1. Tehnologija i organizacija izvedbe betonske ploĉe

Prije poĉetka ugradnje betona projektom specificiranu nosivost, ravnost i odvodnju podložnog
sloja treba nadzorni inženjer na projektom specificirani naĉin prekontrolirati i upisom u
graĊevinski dnevnik potvrditi.

Moždanike (promjera 25 mm i duljine 50 cm), koji osiguravaju jednolik prijenos opterećenja i

visinski položaj kolnika, treba ugraditi u sve popreĉne spojnice (u sredini popreĉnog
presjeka), a izraditi od glatkog ĉelika St 37-2 sukladnog HRN EN 10025-2. Po cijeloj duljini
ih treba antikorozijski i antiadhezijski zaštiti odgovarajućom plastiĉnom prevlakom ili
premazom i na projektirani naĉin uĉvrstiti na podložni sloj.

Beton treba proizvesti sukladno normi HRN EN 206-1 te transportirati i ugraditi sukladno
normi HRN ENV 13670-1. Beton će se proizvoditi u centralnom pogonu i ugraĊivati
odgovarajućom opremom u jednom sloju. Pri transportu betona treba paziti da mu se svojstva
ne mijenjaju (ne kvare).

Betoniranje treba izvoditi u fiksnoj oplati. Prekidi betoniranja mogu biti samo na spojnicama
pa eventualne nepredviĊene (incidentne) prekide treba završiti spojnicom.
Površinska obrada betona će se izvršiti zaglaĊivanjem i hrapavljenjem metlanjem ili
povlaĉenjem odgovarajuće grube tkanine, a zatim zaštititi odgovarajućim kemijskim
sredstvom. Rezanje popreĉnih spojnica treba izvršiti u optimalno vrijeme tako da se sprijeĉi
pojava pukotina na nepredviĊenim mjestima i oštećivanje rubova pri rezanju. Uobiĉajeno se
to vrijeme nalazi izmeĊu 10 sati i 20 sati (ovisno o temperaturi i brzini ranog oĉvršćavanja
betona).

39
Rezove treba kasnije za potrebe brtvljenja proširiti i brtvljenje spojnica izvršiti bitumenskim
kitom sukladnim HRN EN 14188-1 i brtvenom trakom (užetom) na dnu proširenja.

Kad se beton ugraĊuje pri toplom i hladnom vremenu treba primijeniti mjere toĉke 8 i dodatka
E HRN ENV 13670-1. U graĊevinski dnevnik treba pri hladnom vremenu upisati najnižu
temperaturu zraka tijekom 24 sata nakon betoniranja i najnižu temperaturu ugraĊenog betona,
a u toplom vremenu najvišu temperaturu zraka i ugraĊenog betona.

7.6.2. Specifikacije svojstava proizvedenog betona i proizvodnje betona

7.6.2.1. Svojstva proizvedenog betona

Beton kolnika autobusnog stajališta treba izvesti sa slijedećim svojstvima:

tlaĉna ĉvrstoća prema HRN EN 206-1 razreda C 35/45

vlaĉna ĉvrstoća savijanjem prema HRN EN 13877-1 razreda 5 N/mm2
vodonepropusnost prema HRN 1128 razreda V2
otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema HRN 1128 (i HRN CEN/TR
12390-9) razreda XF4 (prema HRN EN 13877-2 je to razred FT2)
otpornost na habanje prema HRN 1128 razreda XM 1

7.6.2.2. Proizvodnja betona

Tvornica betona koja će proizvoditi i isporuĉivati beton ovdje specificiranih svojstava mora
imati kontrolu proizvodnje uspostavljenu prema HRN EN 206-1 i sukladnost kontrole
kvalitete proizvodnje potvrĊenu po imenovanom tijelu sukladno Pravilniku o ocjenjivanju
sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaĉavanju graĊevnih proizvoda (NN 103/08; 147/09,
87/10).

Sastavni materijali koji će se koristiti u proizvodnji ovdje specificiranog betona moraju imati
pravovaljane potvrde o sukladnosti s odgovarajućim normama. Isporuĉitelj betona mora
poĉetnim ispitivanjima dokazati da utvrĊeni optimalni sastavi zadovoljavaju ovdje uvjetovana
svojstva. Pri tome maksimalno zrno agregata u betonu treba biti 31,5 mm. Koliĉina mikropora
uvuĉenog zraka (ispitana prema HRN EN 12350-7) mora biti 3 do 5 % u betonu.

40
Postupak ispitivanja i razred konzistencije svježeg betona trebaju ovisno o predloženoj opremi
i tehnologiji ugradnje betona usuglasiti izvoĊaĉ betonskih radova i proizvoĊaĉ betona, a
odobriti nadzorni inženjer.
Konzistenciju i koliĉinu mikropora uvuĉenog zraka u svježi beton treba u proizvodnji
kontrolirati stalno a ispitivati najmanje 3 puta dnevno (na poĉetku dnevne proizvodnje, u
sredini i pri kraju).
Za uvjetovana ostala (trajnosna) svojstva betona (vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje
i soli za odmrzavanje i otpornost na habanje) poĉetnim ispitivanjima treba dokazati da
utvrĊeni optimalni sastavi betona pri starosti 28 dana najmanje zadovoljavaju uvjetovane
vrijednosti.

Uvjetovana svojstva oĉvrsnulog betona treba ispitivati prema slijedećim normama:

tlaĉnu ĉvrstoću prema HRN EN 12390-3

vlaĉnu ĉvrstoću savijanjem prema HRN EN 12390-5
vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8
otpornost na smrzavanje prema HRN CEN/TR 15177
otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema HRN CEN/TS 12390-9
otpornost na habanje prema Dodatku 2 HRN 1128
faktor razmaka mikroporta uvuĉenog zraka prema HRN EN 480-11

7.6.3. Specifikacije svojstava ugraĊenog betona i izvedbe kolnika

7.6.3.1. Svojstva ugrađenog betona

Svojstva ugraĊenog betona izvedenog betonskog kolnika treba kontrolirati prema HRN EN
13877-2 (na uzorcima izbušenim iz izvedenog betonskog kolnika). Moraju zadovoljavati
ovdje specificirana svojstva:

tlaĉna ĉvrstoća prema HRN EN 13877-2 razreda CC 40 (ispitivanjem prema HRN EN

12504-1)
otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema HRN EN 13877-2 razreda FT2
(ispitivanjem prema CEN/TS 12390-9 u 56 ciklusa) ili prema HRN 1128 razmaka
mikropora uvuĉenog zraka ≤ 0,18 (ispitivanjem prema HRN EN 480-11).
vodonepropusnost prodora vode ≤ 30 mm (ispitivanjem prema HRN EN 12390-8)

41
 debljina prema HRN EN 13877-2 razreda T5 (ispitivanjem prema HRN EN 13863-3).
obzirom na to da je betonski kolnik projektiran u nearmiranom betonu s popreĉnim
spojnicama na svakih 5 m u njemu ne smije biti vidljivih pukotina.

Debljinu betonskog kolnika treba mjeriti sukladno HRN EN 13863-3, dakle na valjcima
bušenim kroz cijeli kolnik za potrebe ispitivanja ĉvrstoće. Treba zadovoljavati razred
tolerancije T5 iz HRN EN 13877-2 (ne smije ni na jednom uzorku biti manja od uvjetovane
za više od 5 mm).

Otpornost betona kolnika na smrzavanje i soli za odmrzavanje treba kontrolirati mjerenjem

faktora razmaka mikropora uvuĉenog zraka, koji ne smije biti veći od 0,18. Ispitivati ga treba
(prema HRN EN 480-11) na odgovarajućim uzorcima izbušenim iz betona.

7.6.4. Specifikacije sastavnih materijala betona

Pod sastavnim materijalima betona treba podrazumijevati materijale:

cement
mineralni agregat
vodu za proizvodnju svježeg betona
kemijske dodatke
Na njih se odnose projektne specifikacije dane prema važećim hrvatskim europskim normama
(prvenstveno na osnovnoj normi HRN EN 138-1) i dodatnim uvjetima danim za betone
betonskih kolnika u prijedlogu novih Tehniĉkih uvjeta za ceste Hrvatskih autocesta d.o.o.

7.6.4.1. Cement

Cement treba biti sukladan HRN EN 197-1, tipa CEM II/A ili CEM II/B koji sadrži do 35%
granulirane šljake visokih peći ili lebdećeg pepela termoelektrana, razreda tlaĉne ĉvrstoće
42,5 N/mm2.
Osim uvjeta navedene norme HRN EN 197-1 cement mora zadovoljavati i sljedeće dodatne
uvjete:
voda za normnu konzistenciju ≤ 28%

42
 7.6.4.2. Mineralani agregat

Mineralni agregat mora biti sukladan normi HRN EN 12620. Veliĉina najvećeg zrna ne smije
biti veće od ¼ debljine sloja, tj. ne veće od 31.5 mm.

7.6.4.3. Voda za izradu betona

Voda za izradu betona treba biti pouzdano pitka iz gradskog vodovoda ili dokazano
zadovoljavati uvjete norme HRN EN 1008, ako se rabe lokalni izvori.

7.6.4.4. Kemijski dodaci betonu

Kemijski dodaci betonu (aeranti, plastifikatori) moraju biti certificirane kvalitete sukladne
normi HRN EN 934-2 i s poĉetnim ispitivanjima dokazane efikasnosti djelovanja (koliĉine
mikropora i njihova faktora razmaka). Sukladnost svake pošiljke treba biti potvrĊena prema
normi HRN EN 934-6.

Beton je moguće izvesti kao polimerom modificirani portland cementni beton (PPCB) -
obiĉan portland cementni beton, kojem se za vrijeme miješanja umjesto dijela vode doda u
vodi topivi polimer ili njegova emulzija (najĉešće lateks). Oĉvršćivanjem cementa, oĉvršćava
i polimer i time se tvori kontinuirana matrica polimera u betonu. Polimer se dodaje betonu u
koliĉini od 10 do 20 % mase polimera na masu cementa. Koliĉine cementa su obiĉno 400
kg/m3 i više, a vodocementni omjeri su mali (0,30 ,....0,40).

Postupak miješanja je isti kao za obiĉne betone i mortove, ali se njegovanje bitno razlikuje.
Već nakon jedan dan njegovanja u 100% vlage beton se dalje njeguje u normalnim
klimatskim uvjetima, da bi se omogućilo stvaranje polimerne matrice.

Primjenom PPCB može se poboljšati prionljivost na podlogu, povećati vodonepropusnost,

žilavost, otpornost na kemikalije, adheziju, trajnost prema djelovanju smrzavanja, brzina
oĉvršćivanja.

43
 7.6.5. Program kontrolnih ispitivanja i kontrole izvedbe betona

7.6.5.1. Program kontrolnih ispitivanja proizvodnje betona

Kontrolu kvalitete proizvodnje betona treba u svemu provoditi prema HRN EN 206-1, Prilogu
A Tehniĉkog propisa za betonske konstrukcije.

Pogon koji će za potrebe izvoĊaĉa radova proizvoditi i isporuĉivati ove betone mora imati
certificiranu kvalitetu proizvodnje sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama
sukladnosti i oznaĉavanju graĊevinskih proizvoda (NN 103/08; 147/09, 87/10).

7.6.5.2. Program kontrolnih ispitivanja izvedenog betonskog kolnika

Beton ugraĊen u autobusno stajalište i izvedba stajališta mora zadovoljiti:

tlaĉnu ĉvrstoću ispitanu na bušenim valjcima promjera 15 cm i visine jednake
promjeru prema HRN EN 12504-1. Po jedan kontrolni uzorak treba izvaditi na svakih
1000 m2 izvedene površine. Srednja vrijednost od po 4 uzastopna rezultata ispitivanja
(s preklapanjem) mora biti:
≥ fck,valjka + 4 (N/mm2)
i svaki pojedini rezultat:
≥ fck,valjka – 4 (N/mm2)

Ako se tlaĉna ĉvrstoća betona bude ispitivala na valjcima visine veće od promjera treba ju
preraĉunati na valjak visine jednake promjeru (ne manjem od 10 cm) prema Tablici 1 HRN
EN 13877-2.

projektiranu debljinu izmjerenu na bušenim valjcima prema HRN EN 13863-3.

gustoću betona ispitanu na bušenim valjcima promjera 15 cm prema normi HRN EN
12390-7.
ravnost površine izvedenog kolniĉkog zastora treba mjeriti poligrafom ili metalnom
letvom dužine 4 m u uzdužnom smjeru (uobiĉajeno u sredini trake, ali najmanje 0,75
m od ruba). Pri mjerenju letvom svako slijedeće mjerenje treba preklopiti s
prethodnim na dužini 1,5 m. Dopuštena odstupanja su:
od ravnosti 5 mm
od visine ± 10 mm

44
 7.6.5.3. Nadzor nad izvođenjem stajališta

Kontrolu izvedbe betonske ploĉe treba izvesti u skladu sa specifikacijama norme HRN EN
12630-1. Nadzor treba biti razreda 3 i u cjelini djelovati prema specifikacijama toĉke 11 i
dodatka G navedene norme.

7.6.5.4. Tehnologija i organizacija izvedbe

IzvoĊaĉ radova treba izraditi detaljan plan organizacije i tehnologije izvedbe stajališta i
predati ga nadzoru na odobrenje najkasnije mjesec dana prije poĉetka radova.

7.6.6. Armiranje rubnih ploĉa

Za armaturu kod rubnih ploĉa koristiti će se armaturne mreže Q283, kvadratne, te će

armiranje biti dvostruko (u gornjoj i donjoj zoni).

Tablica 11. Karakteristike odabrane armaturne mreže

U Prilogu 5 prikazan je raspored ploĉa autobusnog stajališta s oznaĉenim ploĉama koje se

armiraju te su u Prilogu 11 dani uzdužni i popreĉni presjek armiranih ploĉa.

7.6.7. Moždanici

Za meĊusobnu vezu ploĉa debljine 24 cm ugraditi će se moždanici promjera 25 mm u duljini

50 cm, na razmacima od 50 cm.

Moždanici moraju biti sukladni normi HRN EN 13877-3. Potvrdu sukladnosti mora izdati ili
verificirati tijelo imenovano po Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i
45
graditeljstva sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i
oznaĉavanju graĊevinskih proizvoda (NN 103/08; 147/09, 87/10).

Moždanike, koji osiguravaju jednolik prijenos opterećenja i visinski položaj kolnika, treba
ugraditi u sve popreĉne spojnice (u sredini popreĉnog presjeka), a izraditi od glatkog ĉelika St
37-2 sukladnog HRN EN 10025-2. Po cijeloj duljini ih treba antikorozijski i antiadhezijski
zaštiti odgovarajućom plastiĉnom prevlakom ili premazom i na projektirani naĉin uĉvrstiti na
podložni sloj.

Ĉelik treba biti glatki s ravnim ili zaobljenim rubovima da se izbjegne mogućnost sidrenja u
betonu.
Košare – nosaĉi moždanika izvode se zavarivanjem ravnih šipki na vilice te se priĉvršćuju
vezanjem paljenom žicom.

Razmještaj i geometriju mora, neposredno prije betoniranja, pregledati i odobriti nadzorni

inženjer.

U Prilozima 8 i 9 dani su detalji izvedbe popreĉne spojnice s moždanikom te raspored

moždanika u popreĉnoj spojnici.

7.6.8. Premazivanje i prskanje bitumenskim sredstvom

Ova toĉka se odnosi na premazivanje vertikalnih stranica prethodno betoniranih ploĉa prije
betoniranja novih radi spreĉavanja povezivanja novog betona sa starim. TakoĊer se ova toĉka
odnosi i na premazivanje moždanika od glatkog ĉelika radi omogućavanja dilatiranja
betonskih ploĉa.

Bitumensko sredstvo treba biti bitumenska emulzija ĉija je temperatura primjene izmeĊu 25° i
55° C. Za bitumenski materijal koji IzvoĊaĉ namjerava upotrijebiti, moraju s prije poĉetka
radova nadzornom inženjeru dostaviti uzorci i izjava o njegovom porijeklu i znaĉajkama.
Mora biti podnesen i proizvoĊaĉev certifikat o garanciji.

46
Rad se smije obavljati samo po suhom vremenu i pri temperaturi zraka višoj od 15° C. Rad pri
nižoj temperaturi može se obavljati samo uz izriĉito odobrenje nadzornog inženjera.

7.6.9. Rezanje popreĉnih razdjelnica

Rezanje popreĉnih razdjelnica treba izvršiti u optimalno vrijeme tako da se sprijeĉi pojava
pukotina na nepredviĊenim mjestima i oštećivanje rubova pri rezanju. Uobiĉajeno se to
vrijeme nalazi izmeĊu 10 sati i 20 sati (ovisno o temperaturi i brzini ranog oĉvršćavanja
betona). To vrijeme treba pokusno utvrditi u konkretnim uvjetima. Popreĉne spojnice treba
rezati do ¼ dubine (oko 6 cm) reznom ploĉom debljine 2 mm do 3,5 mm.

Rezove treba kasnije za potrebe brtvljenja proširiti na 10 mm (do dubine 30 mm) i brtvljenje
spojnica izvršiti bitumenskim kitom sukladnim HRN EN 14188-1 i brtvenom trakom
(užetom) na dnu proširenja, sve prema detalju danom u Prilogu 8. Prije brtvljenja gornji
prošireni rez spojnice treba dobro oĉistiti (ispuhati komprimiranim zrakom).
Razdjelnice se režu na razmacima prema Prilozima 4 i 5.

7.6.10. Mase za brtvljenje razdjelnica

Mase (kitovi) za brtvljenje spojnica moraju biti sukladne normi HRN EN 14188-1 do 3.
Potvrdu sukladnosti mora izdati tijelo imenovano po Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog
ureĊenja sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i
oznaĉavanju graĊevinskih proizvoda (NN 103/08; 147/09, 87/10). Pri njihovoj primjeni treba
se pridržavati uputa proizvoĊaĉa.

Kakvoća materijala za ispunu mora biti prilagoĊena primjeni u klimatskim uvjetima na

podruĉju Splita. Isto tako materijal mora biti otporan na gorivo koje bi moglo biti izliveno po
stajalištu.

47
 7.6.11. Brtvena traka

Ova toĉka s odnosi na nabavu i ugradnju brtvene trake uz gornji rub betonske ploĉe i
konstrukcije na koju se ona prikljuĉuje, tj. rubnjaka i postojeće asfaltne kolniĉke konstrukcije
(Prilozi 10 i 12). Brtvena traka mora biti trajno elastiĉna i mora biti u stanju podnositi
dilatiranje betonskih ploĉa do promjene debljine traka od najmanje 25 %. Mora biti
pravokutnog presjeka te samoljepljiva. Nadzorni inženjer treba odobriti primjenu materijala
koje predloži izvoĊaĉ.

7.7. Porozni beton pješaĉkog stajališta

Porozni beton mora zadovoljavati uvjete iz „Tehniĉkih propisa za betonske konstrukcija“ (NN
139/09, 14/10, 125/10). Ĉvrstoća i konzistencija prema standardu HRN EN 206-1.

Porozni beton pješaĉkog stajališta mora biti tlaĉne ĉvrstoće razreda C20/25, razred izloženosti
X0 i slijeganjem S1.

Porozni beton sadrži malo ili gotovo ništa sitnih ĉestica (pijesak), te se sastoji uglavnom od
krupnog agregata i cementne paste. Posljedica toga je znaĉajno veća koliĉina pora u rasponu
od 15 – 25% volumena. Ima visokopropusne, meĊusobno povezane pore koje se jako brzo
prazne. Masa poroznog betona služi kao spremište za vodu koja otjeĉe sve dok se ona ne
apsorbira u zemlju te se na taj naĉin ponaša kao suho spremište. [4]

Pogodan je za nogostupe, prilaze i parkirališta budući da brzo upija znatne koliĉine vode što
dovodi do manjeg proklizavanja, tj. manjeg stvaranja leda. Iako se pore u kolnicima od
poroznog betona mogu nakon nekog vremena zaĉepiti zbog neĉistoća koje sa sobom nosi
površinsko otjecanje, pokazalo se da se redovitim održavanjem može održati prvobitna
propusnost ovog tipa kolnika. Za postizanje optimalnih sredstava protoĉnosti vode kroz
porozni beton predlaže se upotreba granulometrijskih krivulja kako je prikazano na Slici 19.
Preporuĉene najveće veliĉine ĉestica su oko 7-20 mm što je dovoljno veliko kako bi se dobile
otvorene pore i brzo prodiranje vode.

Da bi povećali poroznost betona moguće je u odreĊenom omjeru koristiti laki agregat.

48
Postotak lakog agregata mora biti utvrĊen ispitivanjima u laboratoriju kako se ne bi ugrozila
zahtijevana mehaniĉka svojstva betona. Kao laki agregat može se koristiti granule
ekspandirane gline ili otpadni reciklirani materijali (izdrobljena opeka, granulirana otpadna
guma, izdrobljena plastika).

Slika 19. Kumulativna granulometrijska krivulja agregata za porozni beton

7.8. Mogućnost izvedbe elemenata pristupaĉnosti za osobe s invaliditetom i

smanjenom pokretljivošću

Kao mogućnost navodimo izvedbu elemenata pristupaĉnosti za osobe sa invaliditetom i

smanjenom pokretljivošću. To su elementi za projektiranje i graĊenje, kojima se odreĊuje
veliĉina, svojstva, instalacije, ureĊaji i druga oprema graĊevine radi osiguranja pristupa,
kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao
i ostalim osobama. Jedan od takvih elemenata je taktilna površina prema Pravilnku o
osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN
151/05).

49
Pristupaĉna taktilna površina izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na naĉin da ne
otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da
ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava. Primjer pristupaĉne taktilne
površine prikazan je na Slici 20.

Najmanje dimenzije taktilne površine i mjesta na kojima je obvezna njena primjena odreĊena
su ovisno o svakom pojedinom elementu pristupaĉnosti propisanom pravilnikom.
Taktilna crta voĊenja, taktilna crta upozorenja i/ili taktilno polje upozorenja, obvezno moraju
imati karakteristike propisane za taktilnu površinu.

Slika 20. Pristupaĉna taktilna površina

Stajalište bi trebalo omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:

dužinu stajališta, odnosno perona najmanje jednaku dužini prometnog sredstva

(autobus, tramvaj i vlak) koje se zaustavlja na tom stajalištu, odnosno peronu, a
širinu najmanje 200 cm,
visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a
iznimno kada su u uporabi prometna sredstva s visokom prvom stubom,
nogostup može biti i niži od prve stube, ali ne niži od 18 cm ispod razine
nastupne stube prometnog sredstva, ako posebnim propisom kojim se ureĊuju
uvjeti za graĊevine željezniĉke infrastrukture nije drukĉije propisano,

50
na stajalištu (autobusa i/ili tramvaja) u naselju gdje se izvodi nogostup, na
mjesto prvog ulaza u prometno sredstvo izvedenu taktilnu crtu voĊenja širine
najmanje 40 cm i dužine 150 cm s užljebljenjima okomitim na kolnik.

Slika 21. UreĊenje stajališta za invalidne osobe

51
 8. TROŠKOVNIK

Radove predviĊene ovim troškovnikom treba izvesti u skladu sa "Općim tehniĉkim uvjetima
za radove na cestama" kao i prema važećim propisima i pravilnicima.

Uz redni broj stavke troškovnika upisana je i pripadajuća oznaka iz Tehniĉkih uvjeta, a

iznimno za radove koji nisu obuhvaćeni ovim tehniĉkim uvjetima, nije upisana oznaka stavke.

Troškove vezane za organizaciju gradilišta, ĉišćenje gradilišta nakon završetka radova i

sliĉno, snosi izvoditelj radova i za te troškove nema pravo tražiti posebnu nadoknadu.

Iskopani materijal na trasi obraĉunava se bez obzira na kategoriju. Stavka obuhvaća široke i
ostale iskope predviĊene projektom, utovar u prijevozno sredstvo i odvoz materijala, te
planiranje iskopanih površina prema zahtjevima iz projekta. Pri iskopu treba voditi raĉuna o
postojećoj infrastrukturi tako da ne doĊe do njenog oštećenja ili uništenja. Po potrebi neke
iskope obavljati ruĉno pri ĉemu izvoĊaĉ nema pravo na razliku u cijeni iskopa nastalu uslijed
ovakvih izmjena.

Cijena transporta materijala iz iskopa na trasi do mjesta ugradnje u nasipe na trasi ukljuĉena je
u stavci iskopa. U stavku troškovnika za izradu preostalih nasipa treba ukljuĉiti cijenu dobave
odgovarajućeg materijala i transport od pozajmišta ili mjesta nabave gotovog materijala do
mjesta ugradnje, ukljuĉujući obvezu izvoĊaĉa da pronaĊe pozajmište.

U svim stavkama troškovnika koje zahtijevaju odvoz viška materijala ili neupotrebljivog
materijala iz iskopa na odlagalište, u jediniĉnoj cijeni ukljuĉen je utovar u vozilo, prijevoz na
deponiju, deponiranje, plaćanje taksi i ostalih davanja za korištenje deponije, ukljuĉujući
obvezu izvoĊaĉa da pronaĊe deponiju.

52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
 9. ZAKLJUĈAK

Projektiranje kolniĉke konstrukcije složen je posao jer ovisi o mnoštvu znaĉajnih ĉinitelja od
kojih je prometno opterećenje jedan od najutjecajnijih. Odrediti projektno prometno
opterećenje posebno je teško jer je posrijedi nešto što se tek treba dogoditi u buduĉnosti, dakle
mora se predvidjeti. Pod pretpostavkom da će se promet u budućnosti odvijati više-manje s
odreĊenim pravilnim porastom, na veliĉinu projektnog prometnog opterećenja veliki će
utjecaj imati projektno razdoblje, odnosno razdoblje u kojem se oĉekuje da kolniĉka
konstrukcija dovoljno dobro služi te da se prije isteka tog vremena može još razmjerno lako
popraviti.

Kao što je već reĉeno autobusna stajališta u gradovima izvode se danas uglavnom kao asfaltne
kolniĉke konstrukcije i to skoro iskljuĉivo zbog inicijalnih troškova izvedbe koji su niži od
onih za betonske kolnike. S obzirom na sve teža i uĉestalija prometna opterećenja na takvim
se kolniĉkim konstrukcijama ĉesto javljaju deformacije u obliku kolotraga i valova, što
izaziva neudobnost u vožnji te ĉeste popravke s prekidima prometa. Izabrano autobusno
stajalište je jedno od najopterećenijih u gradu Splitu i kao što je vidljivo na priloženim
slikama jedno je od najoštećenijih.

Kako bi se izbjegle uĉestale sanacije kolnika i iz ostalih prethodno navedenih razloga

provedena je analiza možebitne rekonstrukcije navedenog autobusnog stajališta kojom se
htjelo istražiti najbolje rješenje za rekonstrukciju. Provedeno je dimenzioniranje betonske i
asfaltne kolniĉke konstrukcije, te je dana usporedba troškova izvoĊenja u troškovnicima.
Osim samih troškova izvoĊenja ponajviše nas je zanimalo istražiti mišljenje o kvalitetnijem,
dugotrajnijem i sigurnijem rješenju kolniĉke konstrukcije.

Vodilo se raĉuna o tome kako se betonske kolniĉke konstrukcije projektiraju za razdoblje od

30 godina, a asfaltne za razdoblje od 20 godina. Oĉito je da projektno razdoblje može biti
razliĉito, a kako ono bitno utjeĉe na veliĉinu projektnog opterećenja (a time i na jakost
kolniĉke konstrukcije), treba ga unaprijed odrediti. Ovo pitanje, meĊutim, izlazi iz domene
odluĉivanja inženjera projektanta.

63
Izgradnja kolniĉkih konstrukcija na cestovnim pravcima iziskuje naime znatna novĉana
sredstva. Ako država raspolaže dovoljnim novcem, onda si može priuštiti takvu strategiju
gospodarenja da se odmah predvidi jaĉa kolniĉka konstrukcija, koja će izdržati bez većih
popravaka i rekonstrukcija dulje vrijeme, a ako to nije sluĉaj odluĉiti će se vjerojatno za
slabiju konstrukciju koja traži manja poĉetna ulaganja, ali će brže biti potrebna veća dodatna
sredstva za održavanje i popravak.

Prema usporedbi troškovnika, jasno je da su inicijalni troškovi varijante sa betonskom

kolniĉkom konstrukcijom za ovaj sluĉaj skuplji i do 25% od rješenja s asfaltnom kolniĉkom
konstrukcijom, no treba voditi raĉuna da se sa betonskom kolniĉkom konstrukcijom raĉuna da
će ona bez znaĉajnijih popravaka izdržati i do 30 godina, za razliku od asfaltne koja će
izdržati do najviše 20 godina uz manje popravke.

Prema proraĉunu obe varijante su zadovoljile zahtjeve opterećenja, za stvarni odabir

konstrukcije potrebno je izvršiti još ekonomske analize ukljuĉujući trenutni status ceste,
tehnološke mogućnosti izvoĊaĉa, financijsku sposobnost investitora ali i dugoroĉnu
isplativost po pitanju održavanja, a time i isplativosti ceste. Za navedenu analizu nužno je
dodatno istraživanje razliĉitih faktora utjecaja, društvenih, ekonomskih i okolišnih. TakoĊer je
važno i odrediti razinu prioriteta ceste, te u skladu s time koliko brzo je zahtijevana izgradnja.

64
Literatura

[1] Babić, Branimir: Projektiranje kolniĉkih konstrukcija. Zagreb: Hrvatsko društvo

graĊevinskih inženjera, 1997.

[2] Babić, Branimir; Prager, Andrija: Projektiranje kolniĉkih konstrukcija cesta. U: GraĊevni
godišnjak ’97. Zagreb: Hrvatsko društvo graĊevinskih inženjera, 1997. - str. 111 - 238.

[3] Autobusna stajališta s betonskom kolniĉkom konstrukcijom. Glavni graĊevinski projekt.

Broj projekta: 3191-928-10. Split, prosinac 2010.

[4] Ukrainczyk Velimir: Poznavanje gradiva. Zagreb: Institut graĊevinarstva Hrvatske;

ALCOR, 2001.

65
 PRIMIJENJENI PROPISI, ZAKONI I NORME

Prilikom projektiranja korišteni su i primijenjeni slijedeći propisi, zakoni i norme:

1. Opći tehnički uvjeti za radove na cestama, Hrvatske ceste d.o.o, Knjige I, II, III i IV,
2001.g.

2. Standardi za:
posteljicu
 HRN U.E8.010, HRN U.B1.046
mehanički zbijene nosive slojeve
 HRN U.B1.046, HRN U.E9.022, HRN U.E9.020
nosive slojeve stabilizirane hidrauličnim vezivima
 HRN U.E9.024, HRN B.C8.022, HRN B.C8.023, HRN B.C8.024, HRN EN 197-1,
HRN U.B1.050
nosivi slojevi od bitumeniziranog kamenog materijala
 HRN U.E9.021, HRN U.E9.028
slojevi asfaltnog zastora
 HRN U.E4.014
dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija
 HRN U.C4.012 - New flexibile pavements thickness design
betonske kolnike
 HRN 1128: Beton – Dio 1: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost
(hrvatska norma uz HRN EN 206-1)
 HRN EN 197-1: Cement – Composition, specification and conformity criteria –
Part 1: Common cements
 HRN EN 206-1: Concrete – Part 1: Specification, performance, production and
conformity
 HRN EN 480-11: Admixtures for concrete, mortar and grout – Test Methods –
Part 11: Determination of air void characteristic in hardened Concrete
 HRN EN 934-2: Admixtures for concrete, mortar and grout – Part 2: Concrete
admixtures; Definitions, requirements, conformity, marking and labeling

66
 HRN EN 1008: Mixing water for concrete – Specification for sampling, testing
and assessing the suitability of water, including water recovered from processes in
the concrete industry, as mixing water for concrete
 HRN EN 10025: Hot rolled products of structural steels – Part 2: Technical
delivery conditions for non-alloy structural steels
 HRN EN 1766: Products and systems for the protection and repair of concrete
structures – Test methods – Reference concrete for testing
 HRN EN 12350-3: Testing fresh concrete – Part 3: Vebe test
 HRN EN 12350-7: Testing fresh concrete – Part 7: Air content – Pressure methods
 HRN EN 12390-3: Testing hardened concrete – Part 3: Compressive strength of
test specimens
 HRN EN 12390–5: Testing hardened concrete – Part 5: Flexural strength of test
specimens
 HRN EN 12390–8: Testing hardened concrete – Part 8: Depth of penetration of
water under pressure
 HRN CEN/TS 12390 – 9: Testing hardened concrete – Part 9: Freeze/thaw
resistance – Scaling
 HRN EN 12504-1: Testing concrete in structures – Part 1: Cored specimens –
Taking, examining and testing in compression
 HRN EN 12504-2: Testing concrete in structures – Part 2: Non-destructive testing:
Determination of rebound number
 HRN EN 12620: Aggregates for concrete
 HRN EN 13670-1: Execution of concrete structures – Part 1: Common
 HRN EN 13791: Assessment of in-situ compressive strength in structures and
precast concrete components
 HRN EN 13863-3: Concrete pavements – Part 3: Test methods for the
determination of the thickness of concrete pavement from cores
 HRN EN 13877-1: Concrete pavements – Part 1: Materials
 HRN EN 13877-2: Concrete pavements – Part 2: Functional requirements for
concrete pavements
 HRN EN 13877-3: Concrete pavements – Part 3: Specifications for dowels to be
used in concrete pavements

67
  HRN EN 14188-1: Joint fillers and sealants – Part 1: Specifications for hot applied
sealants
 HRN EN 14188 – 3: Joint fillers and sealants – Part 3: Specification for performed
joint seals
 HRN CEN/TR 15177: Testing the freeze-thaw resistance of concrete – Internal
structural damage.

3. Propisi:

Zakon o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07, 38/09),

Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09,124/09, 153/09),
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01),
Pravilnik o nadzoru osovinskog pritiska, ukupno dozvoljene mase i dimenzija vozila
(NN 76/97, 141/02),
Pravilnik o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (NN 53/02).
Tehniĉki propisi za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10)
Pravilnik o tehniĉkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 51/10)
Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07)
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama sukladnosti i oznaĉavanju
graĊevinskih proizvoda (NN 103/08; 147/09, 87/10)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05)
Pravilnik o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (NN 151/05)

4. Ostali važeći standardi i preporuke za pojedine vrste radova specificirane u posebnim

uvjetima i stavkama troškovnika.

68
POPIS SLIKA I TABLICA:

Slika 1. Lokacija odabranog stajališta (mjesto oznaĉeno oznakom „A“) .................................. 4

Slika 2. Ortofoto prikaz postojećeg autobusnog stajališta ......................................................... 5

Slika 3. Najmanji elementi za dimenzioniranje autobusnog stajališta ....................................... 7

Slika 4. Ukupna duljina stajališta ovisno o vrsti autobusa ......................................................... 7

Slika 5. Najmanji elementi za projektiranje i ureĊenje autobusnih stajališta ............................. 8

Slika 6. Slobodni profil stajališta ............................................................................................... 8

Slika 7. Pretpostavljena struktura betonske kolniĉke konstrukcije .......................................... 13

Slika 8. Dijagram za odreĊivanje minimalno potrebne debljine betonske ploĉe (švicarska

metoda) ..................................................................................................................................... 14

Slika 9. Dijagram za odreĊivanje dopuštenog naprezanja betona po Smithu .......................... 21

Slika 10. Usvojena struktura betonske kolniĉke konstrukcije autobusnog stajališta ............... 22

Slika 11. Koeficijent zamjene za asfaltbeton i bitumenizirani nosivi sloj (BNS) .................... 26

Slika 12. Koeficijent zamjene za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog
cementom ................................................................................................................................. 26

Slika 13. Koeficijent zamjene za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala .......................... 26

Slika 14. Prikaz presjeka kolniĉke konstrukcije tipa 1 ............................................................. 27

Slika 15. Prikaz presjeka kolniĉke konstrukcije tipa 2 i 3........................................................ 28

Slika 16. Nomogram za dimenzioniranje asfaltnih kolniĉkih konstrukcija po AASHO metodi,

za pt=2,5 ................................................................................................................................... 31

Slika 17. Usvojena struktura asfaltne kolniĉke konstrukcije ................................................... 32

Slika 18. Struktura kolniĉke konstrukcije pješaĉkog stajališta ................................................ 33

Slika 19. Kumulativna granulometrijska krivulja agregata za porozni beton .......................... 49

Slika 20. Pristupaĉna taktilna površina .................................................................................... 50

Slika 21. UreĊenje stajališta za invalidne osobe ...................................................................... 51

69
Tablica 1. Ukupna duljina autobusnog stajališta ovisno o vrsti stajališta .................................. 7

Tablica 2. Vrste i karakteristike autobusa .................................................................................. 9

Tablica 3. Ukupna masa autobusa po osovinama ...................................................................... 9

Tablica 4. Broj autobusa po danu i noći potreban za proraĉun kolniĉke konstrukcije............. 10

Tablica 5. Broj autobusa kroz 30 godišnji projektirani vijek trajanja ...................................... 10

Tablica 6. Broj autobusa kroz 30 godišnji projektirani vijek trajanja ...................................... 11

Tablica 7. Korelacije pokazatelja nosivosti i deformabilnosti tla i slojeva nevezanog zrnatog

kamenog materijala .................................................................................................................. 14

Tablica 8. Primjena i tehnološka debljina izvedenog BNS-a u ovisnosti o grupi .................... 25

Tablica 9. Primjena HS-AB u ovisnosti o grupi prometnog opterećenja ................................. 25

Tablica 10. Koeficijenti zamjene za navedene materijale ........................................................ 27

Tablica 11. Karakteristike odabrane armaturne mreže ............................................................. 45

70
PRILOZI

Prilog 1. Fotografije postojećeg autobusnog stajališta

Prilog 2. Fotografije oštećenja postojeće kolniĉke konstrukcije
Prilog 3. Posebna geodetska podloga, MJ 1:200
Prilog 4. Dimenzije autobusnog stajališta, MJ 1:200
Prilog 5. Raspored ploĉa na autobusnom stajalištu, MJ 1:200
Prilog 6. Situacija-graĊevno rješenje, MJ 1:200
o Prilog 6.1. Karakteristiĉni popreĉni presjeci-beton (1-3), MJ 1:50
o Prilog 6.2. Karakteristiĉni popreĉni presjeci-asfalt (1-3), MJ 1:50
Prilog 7. Situacija-prometno rješenje, MJ 1:200
Prilog 8. Popreĉna spojnica s moždanikom, MJ 1:5
Prilog 9. Raspored moždanika u popreĉnoj spojnici, MJ 1:20
Prilog 10. Detalj spoja betonskog kolnika autobusnog stajališta s asfaltnim kolnikom
ceste na koju se spaja autobusno stajalište, MJ 1:5
Prilog 11. Uzdužni i popreĉni presjek armiranih rubnih ploĉa, MJ 1:10
Prilog 12. Detalj spoja betonskog kolnika autobusnog stajališta s rubnjakom, MJ 1:5

71
Prilog 1. Fotografije postojećeg autobusnog stajališta

a) pogled iz zraka

b) ulaz na parkiralište

72
c) uzdužni pogled na stajalište

73
Prilog 2. Fotografije oštećenja postojeće kolniĉke konstrukcije

74
75
76