Dnevnik Pedagoske I Metodicke Prakse PDF

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.
net/publication/324106538
Dnevnik pedagoske i metodicke prakse
Book · October 2017
CITATIONS READS
0 102
4 authors, including:
Faris Rasidagic Ifet Mahmutović

Faculty of Sport and Physical Education in Sarajevo, BiH University of Sarajevo
44 PUBLICATIONS 5 CITATIONS 61 PUBLICATIONS 20 CITATIONS
SEE PROFILE SEE PROFILE
Izet Bajramović
University of Sarajevo
58 PUBLICATIONS 26 CITATIONS
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Second South – East Europe Conference of Martial Arts and Combat Sports - „ESP 2017 - Education, Science and Practice“ View project
PREVALENCIJA DEFORMITETA KIČMENOG STUBA I POVEZANOST SA MORFOLOŠKIM KARAKTERISTIKAMA I FUNKCIONALNIM SPOSOBNOSTIMA KOD UČENIKA UZRASTA
11 i 12 GODINA View project
All content following this page was uploaded by Faris Rasidagic on 30 March 2018.
The user has requested enhancement of the downloaded file.

DNEVNIK PEDAGOŠKE I
METODIČKE PRAKSE
za nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja
Faris Rašidagić, Ifet Mahmutović,
Izet Bajramović, Dženana Imamović
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja „Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse“

DNEVNIK PEDAGOŠKE
I METODIČKE PRAKSE
Sarajevo, 2017. godine

Autori : prof. Faris Rašidagić, prof. Ifet Mahmutović,
prof. Izet Bajramović, doc. Dţenana Imamović
Naziv djela: Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse

Izdavač: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Glavni urednik: prof. dr Safet Kapo

Urednik: prof. dr Husnija Kajmović
Recenzenti: red. prof. Midhat Mekić, red. prof. Siniša Kovaĉ
Autori fotografija, tabela, skica: Faris Rašidagić
Lektor:SH
Korektor: SH
Tehnički urednik: Faris Rašidagić
DTP:Sarajevo
Godina izdanja i godina štampanja: 2017. god

Tiraţ: 100 primjeraka
Štampa: Svjetlost Fojnica
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.3:796(075.8)
DNEVNIK pedagoške i metodiĉke prakse / Faris Rašidagić ... [et al.] ; [autori fotografija, tabela i
skica Faris Rašidagić]. - Sarajevo : Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta, 2017. - 228
str.: ilustr. ; 25 cm
Bibliografija: str. 225-226.
ISBN 978-9958-606-97-7
1. Rašidagić, Faris
COBISS.BH-ID 24494086
Odlukom NNV Broj: 01-4532/17 od 24. 10. 2017. godine knjiga „Dnevnik pedagoške i
metodiĉke prakse“ je proglašena Fakultetskim izdanjem. U NUB BiH je pod CIP
katalogizacijskim brojem zavedena kao Udţbenik za više i visoke škole.
SADRŢAJ STR
PODSJETNIK O PONAŠANJU NA 7
PEDAGOŠKO-METODIĈKOJ PRAKSI
11
UPUTSTVA ZA TESTIRANJE UĈENIKA
Mjerenje Antropometrijskih Obiljeţja 19
Mjerenje funkcionalnih sposobnosti 21
Situaciono-motoriĉki testovi 23
FAZE RAZVOJA MOTORIĈKIH SPOSOBNOSTI 29

Struktura ĉasa Tjelesnog i zdravstvenog odgoja i sporta 30
PISMENE PRIPREME ZA ĈAS „EDUKACIJA 63

SPORTSKE TEHNIKE“
PISMENA PRIPREMA ZA „OPŠTI/ 149

OPĆI TIP ĈASA“
TIP SATA „SPORTSKOG 175

TRENINGA/VJEŢBANJA“
ODJELJENSKA KNJIGA 183
ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ STUDENTA O 185

OBAVLJENOJ PEDAGOŠKOJ PRAKSI
PRILOG 1: IZVOD IZ PEDAGOŠKIH

STANDARDA I NORMATIVA ZA SREDNJU 187
ŠKOLU
PRILOG 2: IZVOD IZ PEDAGOŠKIH

STANDARDA I NORMATIVA ZA OSNOVNU 195
ŠKOLU
PRILOG 3: STRUKTURA I NAĈIN POLAGANJA

STRUĈNOG ISPITA ZA RAD U NASTAVNOM 209
PROCESU
PRILOG 4: PRISTUP POVRIJEĐENOM 215

UĈENIKU
PRILOG 5: PRAKTIĈNI PRIMJERI RJEŠAVANJA 217

KONFLIKTNIH SITUACIJA
PRILOG 6: TABELA RASPOREDA SATI 221
PRILOG 7: LIĈNI KARTON UĈENIKA 223
LITERATURA 225-226
PEDAGOŠKA PRAKSA
GODINA STUDIJA:____/20___
DNEVNIK PEDAGOŠKE
PRAKSE

IME I PREZIME STUDENTA ____________________________________
DATUM ROĐENJA ____________________________________
MJESTO ROĐENJA ____________________________________
BROJ INDEKSA ____________________________________
NAĈIN STUDIRANJA redovni redovni

Zaokružiti samofinansirajući
PRAKSA OBAVLJENA U
PERIOD, MENTOR dat:______________ ment:____________________
POTPIS STUDENTA
_____________________________________
DATUM POTPIS NASTAVNIKA
______________________ ___________________
5
6
PODSJETNIK O PONAŠANJU NA PEDAGOŠKOJ PRAKSI
Polazak na pedagošku praksu predstavlja promjenu u radu i edukaciji

studenta. Tom prilikom polaznik treba da se adaptira na sredinu u koju dolazi
(školu ili druga ustanova u koju dolazi na praksu, Rašidagić, Manić,
Mahmutović, 2016). Adaptacija naravno ne zavisi samo od studenta nego i od
kolektiva u koji student dolazi, odnosno koliko je taj kolektiv, kao i djeca sa
kojima će raditi spreman/spremna da ga prihvate (svi imaju svoje specifiĉnosi
koje se trebaju prepoznati).
Student se prema nastavniku mentoru, kao i drugom osoblju škole treba

odnositi sa punim poštovanjem, obzirom da odnos prema drugima nije
ponašanje jednosmjernog djelovanja, nego odnos meĊusobnog utjecanja, ili
savremenom terminologijom interreakcija (ako smo pozitivni prema drugima za
oĉekivati je da i oni budu pozitivni prema nama). Pedagoška praksa razvija
nove vrijednosti odnosno pojaĉava osjećaj odgovornosti kod studenta, daje mu
mogućnost stvaranja autonomije i shvaćanja naĉina i vrste kontakta sa
uĉenicima i budućim kolegama kao i drugim osobama a koje susreće tokom
svog rada.
U smislu pripreme za školu/ustanovu i kolektiv u koji dolazi poţeljno bi
bilo da student ode bar nekoliko dana prije poĉetka prakse u školu ili ustanovu,
upozna se sa lokacijom, kolegom profesorom koji će mu biti mentor,
direktorom škole, djecom u školi ali i prikupi druge dostupne informacije putem
interneta, novina ili drugim naĉinima informisanja o sredini koju dolazi. TakoĊe
se treba upoznati sa rasporedom ĉasova kao i sa nastavnim pomagalima kojima
moţe raspolagati prilikom organizacije vlastitog rada.
Za svaki ĉas student se mora pripremiti tako što prethodno napiše
„pismenu pripremu za ĉas“ prema nastavnoj jedinici dobijenoj od odreĊenog
mu mentora. Nakon odrţanih ĉasova za taj dan, kada sadrţaj pripreme usaglasi
sa mentorom, student upisuje pripremu u dnevnik pedagoške prakse. Ĉim se
okonĉa pedagoška praksa student je duţan, potpisan i ovjeren dnevnik
pedagoške prakse (direktor i mentor) donijeti na uvid i predati saradniku ili
profesoru na Predmetu.
Odjeća i obuća studenta trebaju biti „pristojni“, a cjelokupna pojava
„uredna“ (neprikladno je dolaziti u prekratkim suknjama, šorcevima, majicama
na bretele ili sa velikim dekolteima, otkrivenih dijelova tijela, prozirne ili
7
preuske odjeće, neĉiste i neuredne ili poderane odjeće, neĉiste i neuredne kose,
neĉistih patika, preupadljive boje kose, s pirsingom i sl.).
Odnos prema uĉenicima tokom ĉasa kao i dodirivanje uĉenika pri
pomaganju ili ĉuvanju moraju biti „primjereni“. Na uĉenike se ne smije
nekontrolisano galamiti, uĉenici se ne smiju fiziĉki kaţnjavati a za situacije u
kojima nije siguran kako postupiti student moţe odmah konsultovati-pitati
mentora. Na satu je potrebno iskljuĉiti mobilni telefon, školsku
opremu, inventar i potrošni materijal treba ĉuvati i koristiti samo u sluţbene
(nastavne) svrhe. Cjelokupno shvaĉanje i prihvaćanje kao i odnos studenta
prema pedagoškoj praksi i realizaciji ovakvog vida edukacije moraju biti
pozitivni. Studenta na pedagoškoj praksi niko „ne koristi“ nego svojim
boravkom u školi/ustanovi stiće praktiĉno znanje potrebno za realizaciju
nastavnih sadrţaja u okviru zanimanja za koje se školuje.
Student treba biti pun strpljenja, otvoren za saradnju i komunikaciju sa
svim uposlenim, kao i roditeljima jer će dio obaveza i naĉin njihove realizacije
spoznati upravo kroz praktiĉne postupke i interreakciju sa drugim uposlenicima.
U uĉionicama, hodnicima i dvorištu škole nije dopušteno pušenje kao ni
dolazak pod utjecajem alkohola i droga ili drugih opijata, takoĊer pušenje na
javnom mjestu za studenta budućeg profesora tjelesnog odgoja i sporta koji
treba da promovira zdrav ţivot nije preporuĉljivo.
Općenito student treba uvijek imati na umu da je uzor uĉenicima (kako u
školi tako i na drugom javnom mjestu) kao i to ga uĉenici mogu sresti i
prepoznati pri drugim aktivnostima koje nisu nastavnog karaktera.
PREPORUKA: U radu budimo principijelni, zahtjevni, tolerantni i

paţljivi prema uĉenicima u školi. Vlastite probleme treba ostaviti pred školskim
vratima, a nastavnik/profesor treba shvatiti da je „JAVNA LIĈNOST“ te da se
u skladu sa ovom ĉinjenicom treba i ponašati.
Obaveze studenta
1. Prije odlaska na pedagošku praksu student treba steći pravo na potpis iz

predmeta Metodika nastave tjelesnog odgoja i sporta.
2. Dnevnik rada treba odnijeti na potpis od strane nastavnika na predmetu
Pedagoška praksa, prije poĉetka rada.
3. Popuniti prvu stranu dnevnika, uz obavezno postavljanje svoje
fotografije.
8
4. Svaki radni dan prije poĉetka nastave, obavezan je doći bar 15 minuta
ranije, sa napisanim pripremama za ĉasove koje taj dan realizuje.
5. Pri izvoĊenju prakse duţan je da prati rad mentora u školi i uĉestvuje u
svim aktivnostima i oblicima rada koji se u školi provode.
6. Potpuno popunjen dnevnik rada mora dostaviti nastavniku na Fakultetu
najkasnije 10 dana nakon okonĉanog rada u školi.
9
10
UPUTSTVA ZA TESTIRANJE UĈENIKA
Ispitanici testove realizuju obuĉeni u sportsku opremu. Svi testovi se

trebaju izvoditi u dobro prozraĉenoj velikoj prostoriji (školskoj sali). Podloga
na kojoj se realizuju testovi mora biti od materijala koji se ne kliţe. U
odreĊenim uslovima, testiranje se moţe obavljati na otvorenom (školsko
sportsko igralište).
Izvršavanje motoriĉkih testova najpraktiĉnije je organizovati u kruţnom
sistemu, praktiĉno u radnim stanicama, koje po potrebi mogu biti oznaĉene

brojem. Svaki test ima specifiĉna uputstva sa kojim treba upoznati ispitanike,
kako bi testiranje bilo što lakše organizovati. IzmeĊu testova ispitanik mora
mirovati. TakoĊer, ispitanicima nije dozvoljeno prethodno probati test, ukoliko
to nije striktno predviĊeno u uputstvima za testiranje.
Vaţno je da se ispitanici motivišu prije i tokom testiranja. Ukoliko se
ovi motoriĉki testovi izvršavaju isti dan kada i testovi kardiorespiratorne
izdrţljivosti, onda se oni realizuju kao prvi.
Redoslijed izvršavanja motoriĉkih testova1
Uvaţavajući specifiĉnosti ljudskog organizma, utvrĊen je redoslijed

realizacije testova za utvrĊivanje motoriĉkih sposobnosti a prema slijedećem:
1. Flamingo test ravnoteţe (FLB)

2. Taping rukom (PLT)
3. Sjed i dohvat (SAR)
4. Skok u dalj iz mjesta (SBJ)
5. Stisak šake (HGR)
6. Leţanje sijed (SUP)
7. Izdrţaj u zgibu (BAH)
8. Trĉanje tamo-ovamo 10×5 m (SHR)
1. Flamingo (FLB)
Procjenjuje se: Opća ravnoteţa
Opis testa: Balansiranje na jednoj nozi na gredici zadanih dimenzija.
1
EURO FIT baterije testova, Brisel, 1993. godine
11
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Metalna ili drvena
gredica duţine 50 cm x 4 cm visina x 3 cm širina, pokrivena materijalom
maksimalne debljine od 5 mm ĉvrsto priljepljenim na gredicu. Stabilnost
gredice se obezbjeĊuje sa dva drţaĉa duţine 15 cm i širine 2 cm. Što ima više
gredica to se više ispitanika moţe istovremeno testirati. Potrebna je po jedna
štoperica za svaku gredicu (bez automatskog vraćenja na nulu, tako da se
mjerenje nastavlja nakon zaustavljanja i ponovnog startanja).
Uputstva za ispitanike: Pokušajte i ostanite da balansirate što duţe na
uzduţnoj osi gredice, dok stojite na nozi koju sami odredite. Slobodnu nogu
savijte i uhvatite je rukom sa iste strane tijela, za gornji dio stopala (stojeći kao
ptica flamingo). Ako je potrebno mogu vam i pomoći da zauzmete pravilan
ravnoteţan poloţaj pridrţavajući vas za ruku. Test poĉinje kada ja povuĉem
ruku. Pokušajte da balansirate u ovoj poziciji što moţete duţe. Svaki put kada
izgubite ravnoteţu (pustite slobodnu nogu - onu koju drţite) ili dotaknete pod
bilo kojim dijelom tijela testiranje se prekida. Test ćete ponoviti tri puta, a
raĉunat ćemo bolje vrijeme.
Uputstva za mjerioce:
 Stanite ispred ispitanika,
 Ispitaniku je dozvoljen jedan probni pokušaj kako bi se upoznao sa
testom kao i da moţete biti sigurni da je shvatio uputstva,
 Test poĉinje nakon probnog pokušaja,
 Ukljuĉite štopericu kada ispitanik pusti vašu ruku,
 Odmah zaustavite štopericu kada ispitanik izgubi ravnoteţu, pusti
slobodnu nogu i dohvati pod bilo kojim dijelom tijela,
 Poslije svakog pada pomozite ispitaniku da zauzme poĉetni poloţaj,
 Test ponavljate tri puta.
Ocjena testa: Najduţe vrijeme balansiranja u zadanom poloţaju na gredici.
2. Taping rukom (PLT)

Procjenjuje se: Brizna pokreta koja je definirana kao sposobnost brzog
izvoĊenja pokreta sa zadanom amplitudom.
Opis testa: Brzo naizmjeniĉno dodirivanje dvije ploĉe rukom po izboru.
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Sto podesiv po visini,
Dva gumena diska preĉnika 20 cm priĉvršćena horizontalno na sto sa
razmakom izmeĊu centara diskova od 80 cm (izmeĊu unutrašnjih ivica 60 cm),
12
ĉetverougaona ploĉa dimenzije 10x20 cm postavljena na jednakoj
udaljenosti izmeĊu dva diska, štoperica.
Uputstva za ispitanike: Sjednite za stol, malo raširite stopala i
postavite šaku slobodne ruke na ĉetverougaonu ploĉu u centru. Šaku „bolje
ruke“ postavite na suprotni disk. Ovom rukom dodirujte, što je brţe moguće,
diskove preko ruke koja se nalazi u sredini. Budite sigurni da se svaki put
dotakli disk. Poĉnite na moj znak. Izvršite 25 ciklusa (jedan ciklus = dodir
suprotnog diska i vraćanje na polazni disk ) što je brţe moguće. Zaustavite se
kada ja dam znak „stop“. Ja ću glasno brojati cikluse. Test ćete ponoviti dva
puta, a raĉunati će se bolje vrijeme.
Uputstva za mjerioce :
 Podesite visinu stola tako da njegova površina bude odmah ispod nivoa
pupka ispitanika,
 Stanite pored stola, obratite paţnju na disk koji je ispitanik izabrao na
poĉetku testa i brojite dodire ovog diska,
 Ukljuĉite štopericu poslije rijeĉi „sad“, pod pretpostavkom da je
ispitanik poĉeo na disku A, štoperica se zaustavlja kada on/ona dotakne
ovaj disk po 25 put, tako da ukupan broj dodira diska A i B iznosi 50
dodira ili 25 ciklusa (dodirnuta su oba diska),
 Ruka na ĉetverougaonoj ploĉi, izmeĊu diskova, stoji tamo ĉitavo
vrijeme testa,
 Ispitanik ima pravo na probni pokušaj da bi izabrao bolju ruku,
 IzmeĊu dva pokušaja ispitanik se odmara, a tokom ovog vremena drugi
ispitanik moţe obaviti svoj probni pokušaj,
 Preporuĉuje se da test provode dva mjerioca: jedan koji će mjeriti
vrijeme i podsticati ispitanika i drugi koji će brojati dodire.
Ocjena testa: Zadatak traje 25 ciklusa. Rezultat koji se upisuje je
najkraće vrijeme. Bolji rezultat se ocjenjuje. Ocjena je vrijeme potrebno da se
svaki disk dotakne 25 puta, mjereno u desetinkama sekunde. Mjerioc ne broji
pokušaj u kojem nisu dotaknute obe ploĉe. Ako ispitanik propusti da dotakne
disk, dodaje se još jedan dodir da bi se dostiglo obaveznih 25 ciklusa.
13
3. Dohvat u sijedu (DOHSJED)
Procjenjuje se: Gipkost/Fleksibilnost
Opis testa: Dohvat rukama što više naprijed u sjedećem poloţaju.
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Sanduk duţine 35 cm,
širine 45 cm i visine 32 cm. Mjere gornje ploĉe su: duţina 55 cm i širina 45 cm.
Ova gornja ploĉa prelazi 15 cm stranu sanduka o kojoj se ispitanik opire
nogama. Skala raspona od 0 do 50 cm je oznaĉena na sredini gornje ploĉe.
Pomiĉni linijar duţine 30 cm nalazi se na ploĉi po kojoj ga ispitanik gura
rukama.
Uputstva za ispitanike: Sjednite, postavite stopalo ravno na stranu
sanduka, a vrhove prstiju na ivice gornje ploĉe. Savijte trup i ispruţite ruke što
dalje naprijed, drţeći koljena opruţenim, te lagano i ravnomjerno gurajte linijar
ispred sebe, vrhovima prstiju i sa ispruţenim rukama bez trzanja. Ostanite mirni
u najdaljoj taĉki koju moţete dosegnuti. Test će biti obavljen dva puta, bolji
rezultat će se raĉunati kao ocjena.
 Kleknite pored ispitanika pritišćite njegova/njene koljena,
 Ispitanik mora dosegnuti ivicu gornje ploĉe, dodirujući linijar
vrhovima prstiju prije nego što poĉne sa ispruţanjem,
 Rezultat je odreĊen najdaljom pozicijom koju ispitanik dostiţe na
skali vrhovima svojih prstiju,
 Ispitanik se mora zdrţati u ovom poloţaju najmanje dok se ne
izbroji do dva, tako se rezultat moţe pravilno ĉitati,
 Ako prsti obje ruke ne dosegnu istu daljinu uzima se prosjek
dosega dva prsta,
 Test se mora izvesti lagano sa napredovanjem i bez zamaha,
 Drugi pokušaj slijedi poslije kratkog perioda odmora.
Ocjena testa: Bolji rezultat u centimetrima je ocjena za test (cm
dosegnuti na skali na gornjoj ploĉi).
4. Skok udalj iz mjesta (SDM)

Procjenjuje se: Svrha skoka u dalj iz mjesta je procjena eksplozivne
snage koja ozanaĉava sposobnost aktiviranja maksimalnog broja motoriĉkih
jedinica u jedinici vremena pri realizaciji jednostavnih motoriĉki struktura s
konstantnim otporom ili s otporom proporcionalnim masi tijela.
14
Opis testa : Skok u dalj realizuje se iz stojećeg poloţaja. Ispitanik se
sunoţno odrazi s kraja obrnuto postavljene odskoĉne daske (viši kraj daske je
okrenut prema natrag) i što dalje moţe, obavezno sunoţno sa doskokom na
strunjaĉe. Zamasi rukama i podizanje na prste dopušteni su prije odraza.
Dvostruki odraz nije dopušten. Ispitanik obavezno skaĉe bos. Odskoĉište i
doskoĉište moraju biti u istoj ravni. Mjesto odraza ozanĉeno je crtom
(samoljepljiva traka). Ukoliko imamo mogućnosti postavimo mjernu traku od
od 0 do 300 cm uz doskoĉište, na osnovu koje jednostavnije oĉitavamo duţinu
skoka. Rezultat upisujemo u centimetrima (Skok od 201 cm upisujemo kao
/2/0/1/ ili skok od 95 cm upisujemo kao /0/9/5/).
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ, dva asistenta i 1 zapisniĉar.
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Strunjaĉe meĊusobno
spojene u duţini 3 do 4 m, kreda, magnezij, metarska traka, ravnalo u obliku
slova „T“, odskoĉna daska i slika zadatka.
Uputstva za ispitanike: Stanite sa normalno razmaknutim stopalima i
noţnim palĉevima neposredno iza linije. Savijte koljena sa rukam ispruţenim
ispred vas paralelno sa tlom. Kako savijete ruke, oštro se odrazite i skoĉite što
je moguće dalje. Pokušajte doskoĉiti na oba stopla i ostati uspravno. Test se
izvodi dva puta, a upisuje se bolji rezultat.
 Na doskoĉnoj strunjaĉi su povuĉene paralelne linije na svaki 10 cm
poĉevši od 1 m od startne linije,
 Traka za mjerenje (metar) postavljen okomiti na ovu liniju daje taĉnu
mjeru,
 Stanite sa strane i biljeţiti duţinu skoka,
 Duţina se mjeri od prednje ivice startne linije do taĉke gdje se zadnji dio
pete (najbliţi odraznoj liniji ) spustio na strunjaĉu,
 Ako ispitanik padne unazad ili bilo kojim dijelom tijela dotakne
strunjaĉu dozvoljava mu se dodatni pokušaj,
 Odskoĉište i doskoĉna strunjaĉa moraju biti u istoj ravni i ĉvrsto
priĉvršĉene za pod,
 Pošto razlike u ocjenama mogu biti znaĉajne, budite precizni u mjerenju.
15
Ocjena testa: Ispitanik skaĉe dva puta za redom a ocjenjuje se najduţi
skok. Metarskom trakom se meri razdaljina od crte odraza do njabliţeg traga na
doskoĉištu. Ako otisci stopala nisu dobro vidljivi potrebno je pete ispitanika
namazati magnezijem. Nepravilno izvedeni skokovi ponavljaju se.
5. Stisak šake (SNASAKE)

Procjenjuje se: Statiĉka snaga
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Kalibrirani ruĉni
dinamometar sa podesivim hvatom.
Uputstva za ispitanike: Uzmite dinamometar u ruku po ţelji. Stisnite
dinamometar što moţete snaţnije drţeći ga udaljenog od tijela obzirom da vas
tokom testa dinamometar ne smije dodirivati. Pojaĉavajte pritisak postepeno i
bez prekida najmanje dvije sekunde. Obavite test dva puta. Ocjenjuje se bolji
rezultat.
 Vratite dinanometar na nulu prije testiranja svakog ispitanika i provjerite
da li je brojĉanik dinamometra okrenut prema ispitaniku tokom
testiranja,
 Traţite od ispitanika da koristi ruku po izboru, podresite hvat tako da
dvije šipke odgovaraju prvoj falangi srednjeg prsta,
 Tokom testiranja ruka i šaka kojom se drţi dinamometar ne smiju
dodirivati tijelo,
 Poslije kratkog odmora vrši se drugi pokušaj, a prethodno se kazaljka na
brojĉaniku mora vratiti na nulu,
 Poslije prvog pokušaja mjerilac mora da provjeri da li je drugi pokušaj
bolji od prvog.
Ocjena testa: Bolji rezultat je ocjena izraţena u kg sa taĉnošću od 0,1 kg.
7. Leţanje-sijed (LEZSJED)
Procjenjuje se: Snaga trupa (izdrţljivost u snazi trbušne muskulature)
Opis testa: Maksimalni broj podizanja u sijed iz leţećeg poloţaja koji
se moţe ostvariti u 30 sekundi (1/2 minute).
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Dvije strunjaĉe
(postavljene duţinom jedna pored druge), Štoperica.
16
Uputstvo za ispitanike: Sjedite na strunjaĉu, uspravnih leĊa, šaka
skopljenih iza glave, koljena savijenih pod uglom od 90 stepeni, peta i stopala
poloţenih ravno na strunjaĉu. Zatim lezite na leĊa, dotiĉući ramenima strunjaĉu,
a potom se vratite u sjedeći poloţaj sa laktovima ispred vas tako da njima
moţete dotaknuti koljena. Sve vrijeme drţite šake soklopljene iza glave. Na
znak „sad“ ponovite ovu aktivnost što je brţe moguće u 30 sekundi. Nastavite
raditi dok ne kaţem „stop“'. Ovaj test radi se samo jednom.
 Kleknite pored ispitanika i provjerite da li je zauzeo pravilan poĉetni
poloţaj,
 Sjedite licem okrenutim prema ispitaniku sa raširenim nogama i
butinama preko ispitanikovih stopla kako bi ih drţali na tlu,
 Stavite svoje ruke ispod ispitanikovih koljena drţeći tako koljena pod
pravim uglom (90 stepeni) i noge mirnim,
 Nakon davanja uputstva i prije poĉetka testa, ispitanik jednom izvršava
ĉitav pokret kako bi provjerili dali je razumio uputstva,
 Pokrenite štopericu na znak „spremni … sad“ i zaustivite je nakon 30
sekundi,
 Brojite glasno svaki put kada je kompletan pokret leţanje-sjed ispravno
obavljen, jedan kompletan pokret leţanje-sijed ide od sjedećeg poloţaja
do strunjeĉe i nazad u sjedeći poloţaj sa laktovima koji dotiĉu koljena,
 Brojite kada laktovi dotaknu koljena, neispravan pokušaj se ne broji, -
Tokom obavljanja testa ispravljajte ispitanika ukoliko ne dodiruje
strunjaĉu ramenima ili koljana laktovima kada se vraća u sjedeći
poloţaj.
- Ocjena testa :Ukupan broj ispravno obavljenih pokreta leţanje-sijed u
30 sekundi je i ocjena.
8. Izdrţaj u zgibu (IZDZGIB)

Procjenjuje se: Statiĉka izdrţljivost mišića ruku i ramena.
Opis testa: Odrţavanje poloţaja u zgibu dok se visi na šipki.
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Okrugla vodoravna
šipka preĉnika 2,5 cm postavljena tako da je ispitanik kada stoji ispod nje moţe
dohvatiti bez skakanja, Štoperica, Strunjaĉa za doskok ispod šipke, Krpa i
magnezijiska kreda, Po izboru klupa ili stolica.
17
Uputstva za ispitanike: Stanite ispod šipke i uhvatite je prstima sa
gornje strane i palcem sa donje strane. Postavite ruke na šipku i širini ramena sa
prednjim hvatom. Ja ću vam pomoći da se podignete dok brada ne bude iznad
šipke. Zadrţite ovaj poloţaj što moţete duţe bez oslanjanja brade na šipku.
Kada se nivo oĉiju spusti ispod šipke- test je završen.
 Ispitanik treba da stane ispod šipke sa šakama u prednjem hvatu na šipki
u širini ramena. Budite paţljivi jer mnogi ispitanici pokušavaju da
postave ruke šire,
 Visina šipke je postvaljena prema visini najvišeg ispitanika, nemojte ih
uplašiti postavljanjem šipke previsoko,
 Sa štopericom u jednoj ruci uhvatite ispitanika preko butina drugom
rukom i podignite ga u ispravnom poloţaju,
 Štoperica se ukljuĉuje u trenutku kad ispitanikava brada preĊe preko
šipke,
 Ljuljanje ispitanika mora biti zaustavljeno, ohrabrujte ispitanika,
 Zaustavite štopericu kada ispitanik više me moţe da odrţava propisani
poloţaj, kako je to gore opisano (oĉi se spuste ispod šipke),
 Ne saopštavajte vrijeme ispitaniku tokom testiranja,
 IzmeĊu ispitanika oĉistite šipku krpom a ispitanik moţe koristiit kredu
za šake,
 Ispitanik se moţe pomoći klupom ili stolicom da bi dohvatio šipku.
Ocjena testa : Vrijeme izraţeno u desetinkama sekunde je ocjena.
9. Trĉanje tamo-ovamo 10X5 m (TRC10X5)

Procjenjuje se: brzina trĉanja, okretnost
Opis testa: Trĉanje i okretanje pri maksimalnoj brzini.
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa: Ĉist neklizajući pod
(strunjaĉu propisno osigurati da se ne kliţe), Štoperica, Mjerna traka (metar),
Kreda ili ljepljiva traka, Veliki ĉunjevi.
Uputstva za ispitanike:
Pripremite se iza linije. Jedno stopalo mora biti neposredno iza linije.
Kad se oznaĉi start potrĉite što je moguće brţe do druge linije i vratite se na
startnu liniju, prelazeći obje linije sa oba stopala. To je jedan ciklus, a to isto
treba da se uradi pet puta. Kada budete trĉali peti put ne smanjujte brzinu pri
dolasku u cilj već nastavite da trĉite. Test se izvodi jednom.
18
 Povucite na podu dvije paralne linije (kredom ili ljepljivom trakom) koje
su razmaknute pet metara,
 Linija je duga 1,20 m i krajevi svake linje su oznaĉeni ĉunjevima,
 Provjerite da li su on/ona sa oba stopala prešli liniju svaki put kada su
trĉali zahtjevanom putanjom i da li su okreti napravljni što je brţe
moguće,
 Objavite ukupan broj završnih ciklusa nakon svakog ciklusa,
 Test se prekida kada ispitanik preĊe liniju cilja jednim stopalom,
 Ispitanik se ne smije klizati tokom testa zato je nophodno da pod bude
od neklizajućeg materijala.
Ocjena: Vrijeme potrebno za izvoĊenje 5 kompletnih ciklusa trĉanja
tamo i natrag iskazano u desetinkama sekunde je ocjena.
Mjerenje antropometrijskih obiljeţja
1. Visina tijela (ATV)

2. Teţina tijela (ATT)
3. Koţni nabor triceps (AKT);
4. Koţni nabor biceps (AKB);
5. Koţni nabor subscapular (AKL);
6. Koţni nabor suprailiac (AKS);
7. Koţni nabor lista (AKG);
1. Visina tijela (ATV)

Visina tijela je mjera longitudinalne dimenzionalnosti skeleta. Ukupno
pokazuje rast kostiju u duţinu.
Pomagala: Antropometar po Martinu ili visinomjer i slika zadatka.
Opis mjerenja: Tkom mjerenja, ispitanik stoji bos i u gaćicama na
ravnoj i ĉvrstoj podlozi. Glava mu je u poloţaju koji ispunjava uvjet
frankfurtske horizontale (frankfurtska horizontala je crta koja spaja donji rub
lijeve orbite i gornji rub lijevog vanjskoga slušnog otvora). Mjerilac stoji s
lijeve strane ispitanika i kontrolira da li je antropometar postavljen vertikalno i
neposredno uzduţ leĊne strane tijela, a zatim spušta klizaĉ do tjemena
ispitinika. Rezultat se oĉitava u razini gornje stranice trokutastog proreza
prstena klizaĉa na antropometru ili uobiĉajno na visinomjeru.
19
Ocjenjivanje: Rezultat se oĉitava s taĉnošću od 0,1 ili 0,5 cm. Rezultati
se upisuju u milimetrima npr. 1835, što je 183,5 cm ili 0945 što je 94,5 cm.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ, 1 zapisniĉar.
2. Teţina tijela (ATT)

Tjelesna teţina tradicionalno se smatra standardnim pokazateljem
ukupnih antropometriskih mjera. Upotrebljava se za procjenu ukupne tjelesne
mase.
Pomagala: Medicinska decimalna ili kućna vaga na pero koja posjeduje
pomoćni uteg i slika zadatka.
Opis mjerenja: Ispitanik bos, minimalno odjeven stoji mirno u spetnom
stavu do potpunog smirenja utega. Vaga mora stajati na vodoravnoj podlozi.
Nakon svakog destetog mjerenja vagu treba kontrolirati pokazuje li još uvijek
poloţaj kazaljke (jeziĉka) taĉno na 0 kg.
Ocjenjivanje: Rezultat se oĉitava u zaokruţenom broju destetih
dijelova kiligrama, s najmanjom taĉnošću 0,1 ili 0,5 kg. Ako je skala na vagi s
najmanjim razdjelom od 0,5 kg, tada se oĉitava rezultat koji odgovara bliţem
razdeljku, a isti se upisuje npr. teţina tijela od 53,5 kg upisuje se kao /5/3/5/.
Teţina tijela od 49,0 kg upisuje se kao /4/9/0/. Ako je skala na vagi s najmanjim
razdjelom od 0,1 kg onda se npr. teţina tijela 47,8 kg upisuje kao /4/7/8/, a
teţina tijela 50,1 kg upisuje se kao /5/0/1/.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ 1 zapisniĉar.
3. Koţni nabor triceps (AKT)

Dok ispitanikova ruka opušteno visi, nabor se uzima sa straţnjeg dijela
ruke na sredini koja povezuje acromion i olecranon.
4. Koţni nabor biceps (AKB)

Nabor se uzima sa prednje strane ruke, direktno iznad sredine kubitalne
pregiba u istom nivou na kojem je mjeren nabor tricepsa.
5. Koţni nabor subscapular (AKL)

Koţni nabor se uzima neposredno ispod donjeg vrha lopatice u pravcu
koji je nakošen 45 stepeni prema dole i vani (laterarno).
20
6. Koţni nabor suprailiac (AKS)
Nabor se uzima na 5 do 7 cm iznad spinailiaca anterior superior na liniji
prema prednjoj aksilarnoj ivici i na dijagonalnoj liniji koja ide prema dole i
unutar pod uglom od 45 stepeni.
7. Koţni nabor lista (AKG)

Nabor se mjeri kaliperom. Ispitanik sjedi tako da mu je noga savijena u
koljenu pod pravim uglom, a stopalo poloţeno na ravnu podlogu. Lijevom
rukom mjerilac odigne uzduţni koţni nabor na unutrašnjoj strani potkoljenice,
na najširem mjestu i prihvati taj nabor vrhovima kalipera. Mjerenje se provodi
tri puta.
NAPOMENA: Da bi se uzele mjere nabora koţe i podkoţnog tkiva ovi

se dijelovi prihvate ĉvrsto izmeĊu palca i kaţiprsta lijeve ruke i odvoje se od
mišića na kojem leţe. Ivice površina na krakovima kalipera se zatim postavljaju
na 1 cm ispod prstiju lijeve ruke dozvoljavajući puni pritisak prije nego što se
oĉita debljina nabora. Nije bitno da li se debljina nabora uzima na lijevoj ili
desnoj strani tijela, ali se svi nabori moraju mjeriti na istoj strani tijela. Ispitanik
treba da stoji opušteno, izuzev kod mjerenja nabora lista koje se obavlja dok
ispitanik sjedi. Mjeri se na najbliţu desetinku milimetra (0.1 mm).
Testiranje funkcionalnih sposobnosti
1. Kardiorespiratorna izdrţljivost
Opis testa: Test kardirespiratoratorne izdrţljivosti poĉinje hodom ili
laganim trĉanjem, a završava se brzim trĉanjem. U njemu se ispitanik kreće
izmeĊu dvije linije udaljene 20 m u skladu sa brzinom trĉanja koja se diktira
zvuĉnim signalom, tako da se brzina trĉanja povećava po 1,2 km/h. Samo
nekoliko ispitanika će biti u stanju test nastaviti do samog kraja. Tempo trĉanja
na kojem ispitanik odustane je pokazatelj njegove/njene kardirespiratorne
izdrţljivosti.
Oprema i rekviziti potrebni za izovĊenje testa: Dvorana ili prostor
gdje se moţe oznaĉiti 20-metarska dionica, 20-metarski metar, Samoljepljiva
traka kojom se ozanĉavaju poĉetak i kraj 20-metarske dionice, CD ili kasetofon
sa mogućnošću podešavanja brzine okretanja trake, CD ili kaseta sa unaprijed
snimljenim protokolom testiranja.
21
Uputstvo za ispitanike: Trĉanje tamo-ovamo (shuttle run) test, kojem
trebamo da se podvrgnete, daje pokazatelj vašeg maksimalnog aerobnog
kapaciteta-vaše izdrţljivosti i sastoji se od trĉanja tamo i nazad na 20-metarskoj
dionici. Brzina će biti kontrolisana pomoću zvuĉnog signala u pravilnim
vremenskim razmacima. Odredite tempo svoga trĉanja tako da budete na
jednom ili drugom kraju 20-metarske staze kada ĉujete zvuk. Taĉnost dolaska
unutar jednog do dva metra je dovoljna. Dotaknite liniju na kraju staze
stopalom, brzo se okrenite i trĉite u suprotnom smjeru. Na poĉetku testa je
brzina mala, ali se ravnomjerno povećava svake minute. Vaš cilj u testu je da
pratite zadani tempo što duţe moţete. Zaustavite sa kada više ne moţete pratiti
brzinu trke. Ako se zaustavite, završili ste test-odmaranje nije
dozvoljeno.Zapamtite da je broj koji objavi zapisiĉar vaš rezulat ili ocjena.
Duţina testa varira zavisno od pojedinca jer je test maksimalan i progresivan,
drugim rjeĉima lagan na poĉetku teţak na kraju.
 Paţljivo prouĉite protkol testa,
 Izabrite mjesto provoĊenja testa tako da na oba kraja dionice treba da
bude po jedan metar slobodnog prostora,
 Što je prostor za testiranje širi to se više ispitanika moţe testirati
istovremeno,
 Staza za jednog ispitanika mora biti široka najmanje metar i mora biti
istovjetna cijelom duţinom, ali nije posebno vaţno od kakvog je
materijala.
 Dva kraja dionice moraju biti jasno odreĊena,
 Provjerite rad kasetofona i ispravnost zvuĉnog snimka i osigurajte
ureĊaj ĉiji je zvuk dovoljno jak za grupno testiranje,
 Prije testiranja preslušajte sadrţaj trake sa zvuĉnik zapisom,
 Zapamtite brojeve na pokazivaĉu pozicije trake ili CD -a, kako bi bili u
mogućnosti da brzo locirate kljuĉne dijelove trake ili CD-a,
 Provjerite brzinu trake u kasetofonu kojeg ćete koristiti na dan testiranja
tako da koristite jednominutni kalibracijski period, snimljen na poĉetku i
na kraju trake. Ako se razlikuju za više od jedne sekunde podesite
distancu trĉanja tako da se trĉi pravom brzinom.
22
Ocjena: Nakon što se ispitanik zaustavio biljeţi se posljednji obavljeni
nivo tempo trĉanja.
Napomena: Sadrţaj zvuĉne trake za narastajuće tempo trĉanje (svake
naredne minute tamo-ovamo na dionici od 20 m) je postavljen da se olakšalno
lociraju razliĉiti dijelovi trake. Kada se pusti zvuk ĉuje se odbrojavanje- tri,
dva, jedan, nula.
Oprema i rekviziti potrebni za izvoĊenje testa:
- Kasetofon ili magnetofon sa trakama-mogućnost „pause“ je korisna,
- Mikrofon,
- Sat sa kazaljakma za sekunde (trajanje perioda),
- Sat sa ruĉnom kontrolom sa mogućnošću nekumulativnog prekidnog
mjernja vremena (mjerenje interevala izmeĊu zvuĉnih signala) ili
elektronski sat sa podesivim ciklusima (duţina intervala meĊu zvuĉnim
signalima),
- Izvor zvuka (elektriĉni davaĉ signala, pištaljka, glas), kod elektronske
metode mora biti moguće povezivanje izvora zvuka i elektronskog sata,
- Generator frekvencije se moţe koristiti za promjenu frekvencije zvuka
od jednog do drugog perioda.
Situaciono - motoriĉki testovi
I. Odbojka
1.Test donje odbijanje-ĉekić u krugu za 30 sekundi mjeri preciznost

donjeg odbijanja. Na tlu se ucrta krug promjera 3,60 metara ili koristi
košarkaški krug. Uĉenik stoji u krugu i odbija loptu ispred i iznad sebe „ĉekić“
odbijanjem, ali ne smije stati na crtu kruga niti je prekoraĉiti. Ako uĉenik ipak
prekoraĉi krug ucrtan na podu i ako ostane u tom poloţaju ne broje mu se
odbijene lopte. Uĉenik ima pravo na tri pokušaja. Biljeţi se najuspješniji broj
odbijenih lopti za 30 sekundi. Poeni se ne raĉunaju ako uĉenik napravi
odbijanje izvan kruga ili stane na crtu kruga, ili ĉenik nepravilno odbija loptu
(nosi, gura, dvostruko odbija i sliĉno). Zbog što lakšeg provoĊenja testa
mjerenje vremena i brojanje moţe vršiti jedan mjerilac.
23
2.Tenis servis (12 pokušaja) Mjeri specifiĉnu preciznosti serviranja.
Uĉenik ima pravo na 12 pokušaja, 6 pokušaja servira u prostor l i 6 pokušaja u
prostor 2 (prostor 1 i 2 predstavlja polje obrane na odbojkaškom terenu koji je
presijeĉen kredom na dva jednaka dijela).Visina mreţe je 243 cm. Pokušaj je
uspješan kada lopta padne u oznaĉeni prostor ili dodirne graniĉnu liniju
prostora. Za servis uĉenik koristi ĉitav prostor iza osnovne linije. Pokušaj je
neispravan ukoliko je po pravilima igre servis pogrešno izveden. Zbog što
lakšeg provoĊenja testa mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
3.Test gaĊanje cilja preko mreţe iz osnovnog stava mjeri preciznost,

usmjeravanja lopte vršcima prstiju. Uĉenik ima 12 pokušaja da pogodi
strunjaĉu veliĉine l X 2 metra na pozicijama l, 2 i 3. Uĉenik je na liniji 3 metra
sa suprotne srane mreţe, sam sebi izbacuje loptu a potom prstima prebacuje
loptu preko mreţe sa zadatkom da pogodi cilj. Test se realizuje prema
sljedećem: 4 gaĊanja na poziciju l, 4 gaĊanja na poziciju 2, i 4 gaĊanja na
poziciju 3. Biljeţi se zbroj svih postignutih pogodaka. Ispravan pokušaj je kada
lopta padne na strunjaĉu ili pod dirajući strunjaĉu. Zbog što lakšeg provoĊenja
testa mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
II. Košarka
1.Test voĊenje lopte u slalomu mjeri brzinu i koordinaciju. Na podu se

ucrta linija dugaĉka 11 metara. Na njoj su postavljeni stalci sa zastavicama.
Prvi stalak je udaljen jedan metar od startne linije a sljedećih pet na rastojanju
od dva metra. Stalci su visoki 1,5 metar. Lopta se postavlja na startnu crtu. Na
dati znak uĉenik poĉne voditi loptu tako da prvi stalak obilazi s desne strane, a
ostale naizmjeniĉno. Mjeri se vrijeme od prvog udarca lopte do prolaska
uĉenika na povratku kroz cilj. Ako uĉenik ne proĊe propisno bilo koji stalak
mora se vratiti i obići ga na propisan naĉin. Svaki treba mora postići 2 ispravna
rezultata. Bolji se uzima u obzir. Zbog što lakšeg provoĊenja testa mjerenje
moţe vršiti jedan mjerlac.
2.Odbijanje lopte o zid. Na udaljenosti sa 3 metra od ravnog zida

nalazi se uĉenik/ca iza oznaĉene crte. Loptu drţi pred grudima objema rukama.
Na znak mjerioca, uĉenik/ca objema rukama baca loptu o zid i hvata je odbijenu
od zida. To radi 30 sekundi.
24
Broj dodanih i uhvaćenih lopti u trajanju od 30 sekundi upisuje se u
odgovarajuću rubriku. Pogreške prilikom bacanja ili hvatanja prekidaju test.
Uĉenici/e imaju pravo na dva pokušaja, a bolji rezultat upisuje se u zapisnik.
Mjerenje vrše trojica mjerilaca i jedan zapisniĉar.
3.Test ubacivanje lopte u koš u trajanju 30 sekundi mjeri sposobnost

uspješnog ubacivanja lopte u koš u ograniĉenom vremenu. Uĉenik ubacuje u
koš loptu bilo kojom tehnikom i sa tri zadane taĉke rastojanja, a to su linija
slobodnog bacanja i poloţaj na slici s obje strane „reketa“. Uĉenik staje ispred
koša, ubacuje loptu u koš, i to što moţe više puta u vremenu od 30 sekundi.
Jedan poen se raĉuna za svaki postignuti koš . Zbog što lakšeg provoĊenja testa
mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
III. Rukomet
1.Test sedmerac pokazuje preciznosti gaĊanja. Na rukometnom golu

nalaze se oznake u obliku kvadrata u desnom i lijevom gornjem uglu i desnom i
lijevom donjem uglu veliĉine 50 x 50 cm. Sa crte sedmerca uĉenik izvodi 3
bacanja u svaki cilj.Prilikom svakog bacanja uĉenik gaĊa redom oznake na
vratima, poĉevši od lijevog gornjeg ugla, preko desnog gornjeg ugla, te lijevog
donjeg do desnog donjeg ugla. Sva bacanja uĉenik izvodi istom loptom. Za
svaki uspješni pogodak uĉenik dobija l bod. Zbog što lakšeg provoĊenja testa
mjerenje moţe vršiti jedan mjerilac.
2.Test bacanje i hvatanje lopte o zid u trajanju 30 sekundi mjeri

brzinu i preciznosti rukovanja loptom. Na zidu sale se nacrta kvadrat veliĉine
50 X 50 centimetara. Gornja linija kvadrata udaljena je od poda 2 metra. Na 3
metra od zida povuĉe se ravna crta s koje se pogaĊa kvadrat. Uĉenik boljom
rukom baca loptu u kvadrat, odbijenu loptu hvata i ponovo je baca. Zadatak se
izvodi 30 sekundi, a u zapisnik se unosi broj postignutih pogodaka. Pogoci
izvan kvadrata se ne broje. Lopta se baca sa 3 metra rastojanja za uĉenike.
Pogreške prilikom bacanja ili hvatanja prekidaju test. Uĉenik ima pravo na dva
pokušaja, a bolji rezultat upisuje se u zapisnik. Zbog što lakšeg provoĊenja testa
mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
25
3.Test voĊenje lopte u slalomu mjeri brzine i koordinaciju. Na podu se
ucrta ravnu crtu dugaĉku 10 metara. Na svaka 2 metra od starta postavimo
stalak visok 1,5 metara (ukupno 5 stalaka). Na startu povuĉemo ravnu crtu
dugaĉku 1 metar. Na krajeve zabodemo 2 zastavice na stalcima visokim 1,5
metara. Uĉenik stoji iza crte s loptom u rukama i ĉeka znak startera. Na znak
uĉenik polazi s loptom od starta i vodi je s vanjske strane stalka, obilazi krajnji i
istim putem vraća se na crtu polaska. Uĉenik ima pravo na 2 pokušaja, bolji
rezultat se upisuje u zapisnik. Uĉenik slobodno bira ruku kojom će voditi loptu.
Zbog što lakšeg provoĊenja testa mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
NAPOMENA: Test je vrlo sliĉan košarkaškom testu voĊenje lopte u slalomu.
Nastavnici mogu razmisliti o tome da li ga je potrebno primjenjivati.
IV. Nogomet/Fudbal
1.Ţongliranje loptom mjeri koordinaciju donjih ekstremiteta. Uĉenik

osjetljivim i doziranim udarcima drţi loptu u „zraku“ tako da ona ne padne na
zemlju. Odbijanje moţe biti kombinirano, mogu biti zastupljeni udarci
stopalom, butinom i glavom. Uĉenik ima pravo na 3 pokušaja. Svaki dodir s
loptom donosi 1 bod. Obzirom da ima uĉenika koji mogu „beskrajno“ dugo
ţonglirati, nastavnik moţe (na osnovu pokazatelja već ranije utvrĊenog
prosjeka odbijanja) postaviti gornju granicu poena (odnosno odbijanja) lopte.
Zbog što lakšeg provoĊenja testa mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
2.VoĊenje lopte u slalomu mjeri brzinu i koordinaciju. Na podu je

ucrtana crta dugaĉka 11 metara. Na njoj su postavljeni stalci sa zastavicama, na
rastojanju od 3 metra. Stalci su visoki 1,5 metara. Lopta se postavi na startnu
crtu. Na dati znak uĉenik poĉne voditi loptu tako da prvi stalak obilazi s desne
strane, a ostale naizmjeniĉno. Mjeri se vrijeme od prvog udarca lopte do
prolaska uĉenika na povratku kroz cilj. Ako uĉenik ne proĊe propisno bilo koji
stalak mora se vratiti i obići ga na propisan naĉin. Svaki uĉenik mora postići 2
ispravna rezultata. Bolji se uzima u obzir. Zbog što lakšeg provoĊenja testa
mjerenje moţe vršiti jedan mjerilac.
26
3.Snaga udarca lopte osim snage udarca mjeri i preciznost. Na
igralištu se oznaĉe crte, na osnovu kojih mjerimo snagu udarca. Na propisano
mjesto postavi se mirujuća lopta. Uĉenik uzima slobodan zalet i udari loptu
nogom tako da u paraboli postigne što veći obim. Mjeri se razmak od crte
ispucavanja do mjesta pada lopte. Uĉenik ujedno treba da loptom pogodi
oznaĉeni prostor. Za oznaku daljine uzima se posljednji trag koji lopta ostavi na
podlozi. Zato mjerilac treba da stoji sa strane segmenta kako bi u što
povoljnijem uglu pratio let lopte i mjesto pada, odnosno prvog dodira. Lopte
koje ne padaju u paraboli ne mogu se mjeriti. Uĉenik izvodi 3 udarca boljom
nogom. Zbog što lakšeg provoĊenja testa mjerenje moţe vršiti jedan mjerlac.
NAPOMENA: OdreĊeni broj nastavnika neće moći realizovati ovaj test
obzirom da je kod starijeg osnovnoškolskog kao i srednješkolskog uzrasta
(muška populacija) potreban veliki prostor za realizaciju testa (velika je snaga
udarca pa uĉenici postiţu i velike daljine.
4. Udarci u zid nakon odbijene lopte je test koji se moţe realizovati

umjesto prethodnog. Zadatak se izvodi na otvorenom ili zatvorenom prostoru
minimalnih dimenzija 3x3 metara. Poĉetni stav uĉenika je da stane u ocrtani
prostor (2x2 m) licem okrenut prema zidu na udaljenosti od 1m. Ispitanik udara
loptu od zid tako da poslje svakog odbijanja od zida lopta padne na podlogu i
poslje odbijanja od podloge loptu u zraku ponovno udara i upućuje ka zidu.
Loptu je dozvoljeno udarati samo u kvadratu od 2x2 m. Ocjenjuje se svaki
pravilno izvedeni udarac koji donosi 1 bod. Test se ponavlja 3 puta. Ukoliko
lopta pobjegne ispitaniku, iz kvadrata ili se odbije više od 2 puta ili više od
podloge ili udari izvan kvadrata od 2x2 m test se prekida i utvrĊuje se broj
bodova; boduju se do tada izvedeni pravilni udarci. Zbog što lakšeg provoĊenja
testa mjerenje moţe vršiti jedan mjerilac.
27
28
FAZE RAZVOJA MOTORIĈKIH SPOSOBNOSTI
Sumirajući rast i razvoj djece i omladine, kroz senzibilne periode moţemo ga

tabelarno predstaviti prema Darbiku (1996):
Tabela 1. Faze razoja motoriĉkih sposobnosti
Sinhronizacija Muškarci - 6 do 8 Djevojke - 6 do 8 Godine

pokreta: ţivota
Koordinacija: Muškarci - 7 do 14 Djevojke - 7 do 14 Godine

ţivota

Brzina: Muškarci - 7 do 9 Djevojke - 7 do 11 Godine
ţivota
Ravnoteţa: Muškarci - 10 do 11 Djevojke - 9 do 10 Godine

ţivota
Osjećaj za Muškarci - 9 do 10 Djevojke - 7 do 9 Godine

ritam: ţivota
Izdrţljivost: Muškarci - 8 do 16 Djevojke - 8 do 14 Godine

ţivota
Orijentacija u Muškarci - 12 do 14 Djevojke - 12 do 14 Godine

prostoru: ţivota
Relativna Muškarci - 13 do 14 Djevojke - / Godine

snaga: ţivota
Statiĉka snaga: Muškarci - 12 do 15 Djevojke - / Godine

ţivota
Reaktibilnost: Muškarci - 8 do 10 Djevojke - 8 do 10 Godine

ţivota
Kinestetiĉki Muškarci - 6 do 11 Djevojke - 10 do 11 Godine

osjećaj: ţivota
Adekvatnost Muškarci - 8 do 13 Djevojke - 8 do 13 Godine

izbora pokreta: ţivota
29
Struktura ĉasa Tjelesnogi zdravstvenog odgoja i sporta
Tabela 2. Artikulacija sata „Edukacija sportske tehnike“
dominantno statiĉkog karaktera

100%
Sportska tehnika koja se uĉi,
Sadrţaji niskog intenziteta i

aktivnosti do maksimuma
Povećavanje intenziteta
ponavlja, usavršava ili
Prirodni oblici kretanja
Vjeţbe „oblikovanja“
provjerava
85%
45%
25%
Uvodni Pripremni Glavni „A“ dio Glavni „B“ Završni

Dio sata dio sata dio sata sata dio sata dio sata
10% 20% 40% 20% 10%
Ciljevi i zadaci ĉasa i dijelova ĉasa
Ciljeve ĉasa, bez obzira o kojem se nastavnom tipu ĉasa govori,

moţemo podeliti na:
 Direktne (neposredne) ciljeve: utjecaj na morfološke, funkcionalne i
motoriĉke sposobnosti, formiranje motoriĉkog znanja, usvajanje
teorijskih znanja iz oblasti tjelesnog odgoja i sporta i
 Indirektne (posredne) ciljeve: razliĉiti vaspitni efekti, formiranje
navika, formiranje stavova, unaprjeĊenje zdravlja, utjecanje na razvoj
pozitivnih crta liĉnosti, njegovanje i razvoj pozitivnih emocija.
U suštini ciljevi svakoga ĉasa moraju biti usklaĊeni sa nastavnim

planom i programom koji je profesor/nastavnik izradio na poĉetku školske
godine. Nakon postavljanja ciljeva ĉasa, za svaki sat tjelesnog odgoja i sporta,
poštujući uĉeniĉke uzrasne karakteristike, a uvaţavajući i već postavljene
ciljeve treba postaviti ili odrediti odgovarajuće zadatke. Zadaci se u suštini
dijele na pedagoške i biološke.
30
Postavljanje pedagoških zadataka podrazumijeva utjecaj na:
formiranje motoriĉkih znanja, primjenom smislenih aktivnosti, vaspitanje-
jaĉanje volje, karaktera i svjesne discipline, stvaranje pozitivnog odnosa prema
radu, disciplinovan odnos prema kolektivu (timski rad), formiranje interesa i
potreba za sistematskim vjeţbanjem, sticanje elementarnih znanja o vlastitom
organizmu, sticanje teoretskih znanja iz oblasti tjelesnog odgoja i sporta i
sliĉno.
Postavljanje bioloških zadataka se ĉini po principu: omogućavanja
svestranog rasta i razvoja kako cjelokupnog organizma tako svih organa i
organskih sistema, obezbjeĊenja zadovoljenja biološke potrebe za kretanjem
kroz socijalno organizovane i optimalno dozirane fiziĉke aktivnosti, odrţavanje
normalnog stanja lokomotornog aparata (zglobovi, kosti, mišići), formiranje i
odrţavanje pravilnog drţanja tijela i jaĉanje organizma u smislu stvaranja
otpornosti na lošije vremenske uslove ili otpornosti na odreĊene bolesti,
korištenje fiziĉkih aktivnosti kao faktora aktivnog odmora, stvaranje
higijenskih navika i drugo.
Tabela 3. Primjer pismene pripreme za ĉas- opći dio pripreme
OPĆI DIO PRIPREME

Nastavnik: .......................
ĈAS VODI
Osnovna škola: .................
ŠKOLA
Sarajevo
MJESTO
VII 1 razred
RAZRED
03. 08. 20..
DATUM ODRŢAVANJA ĈASA
Prvi ĉas
BROJ ĈASA PO RASPOREDU
8:00 h
VRIJEME POĈETKA ĈASA
8:45 h
VRIJEME KRAJA ĈASA
Školska sala za tjelesni odgoj i sport
MJESTO ODRŢAVANJA ĈASA
Prvo
POLUGODIŠTE
12 M i 13 Ţ
BROJ UĈENIKA U RAZREDU M/Ţ
31
Tabela 4. Primjer pismene pripreme za ĉas -struĉni dio pripreme
STRUĈNI DIO PRIPREME
NASTAVNA CJELINA Borilaĉki sportovi
NASTAVNA TEMA Borilaĉke igre
NASTAVNA JEDINICA Borilaĉke igre za razvoj koordinacije i

osjećaja ravnoteţe koje se istovremeno
koriste i za uvod u borilaĉke sportove
TIP I OSNOVNA ETAPA Edukacija sportske tehnike - Uĉenje

ĈASA
NASTAVNE METODE Metod usmenog izlaganja i Metod

neposredne demonstracije
NASTAVNA POMAGALA Lopte za tenis: 13 kom., Kreda: 2 kom,

Palice drvene: 13 kom. Markeri: 13 kom
OPERATIVNI CILJ Uvesti uĉenike u borenje, pripremiti ih za

nastavne jedinice sa sadrţajima
borilaĉkih sportova
ANTROPOLOŠKI ZADATAK Omogućiti normalan razvoj i rast

organizma, razvijati koordinaciju i
osjećaj za ravnoteţu
OBRAZOVNI ZADATAK Sticati nova saznanja iz oblasti borilaĉkih

igara orjentisanih na razvoj koordinacije i
ravnoteţe
ODGOJNI ZADATAK Nauĉiti uĉenike da razumno podnose

poraz, da na pozitivan naĉin osjete
osjećaj pobjede, da poštuju suparnika,
razvijati istrajnost, upornost i borbenost,
sticati razuman odnos prema osjećaju za
bol.
32
Tabela 5. Primjer pismene pripreme za ĉas- uvodni dio sata, primjer 2
UVODNI DIO SATA MOOR , ŠEMA,

SADRŢAJ 1 ORGANIZACIJSKE
NAPOMENE
Zadaci: Frontalni oblik rada

-Ulazak uĉenika u salu.
-Postrojavanje i pregled opreme. Šema 1.
-UtvrĊivanje zdravstvenog statusa
uĉenika kroz razgovor. xxxxxxxxxx
-Upoznavanje sa nastavnom jedinicom.
N
Zadaci:
-Realizacija nastavnih sadrţaja za Šema 2.
uvodni dio ĉasa:
UKUPNOG VREMENA ZA ĈAS
-normalan hod, xxxxxxxxx

-hodanje na prednjem dijelu stopala,
TRAJANJE DO 10%
-hodanje na petama, N
-lagano trĉanje,
-normalan hod,
-hodanje u ĉuĉnju,
-normalan hod,
-sunoţni poskoci u pravcu kretanja, Napomene za nastavnika:
-normalan hod, -Disciplinovati uĉenike u vrsti,
-trĉanje srednjim intenzitetom, -Izvršiti pregled opreme,
-normalan hod -Upoznati uĉenike sa ciljem i
-sprintevi po duţini sale, sadrţajima sata,
-normalan hod. -Realizovati predviĊene
sadrţaje,
-Motivisati uĉenike tokom rada,
Prostor za analizu i napomene o
realizovanom uvodnom dijelu ĉasa: -Insistirati na ozbiljnom pristupu
Nastavnik/profesor treba navesti svoja pri realizaciji zadataka.
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa:
dužinu trajanja, svrsishodnost primjene
nekih sadržaja, ostvarenje ciljeva ovog
dijela sata, izbor nastavnih metoda i sve
drugo što smatra za znaĉajno.
33
Tabela 6. Primjer pismene pripreme za ĉas- uvodni dio sata, primjer 2
MOOR , ŠEMA,
UVODNI DIO SATA ORGANIZACIJSKE
SADRŢAJ 2 NAPOMENE

-Ulazak uĉenika u salu. ili
-Postrojavanje i pregled opreme. Grupni oblik rada
uĉenika kroz razgovor. Šematski prikaz 1.
xxxxxxxxxx
Zadaci:
Realizacija nastavnih sadrţaja za uvodni N
dio ĉasa kroz igru hvatalicu pod
nazivom „hvatanje u lancu“.
Šematski prikaz 2.
Opis igre: Dva uĉenika koji se drţe za
TRAJANJE DO 10%
ruke ganjaju ostale uĉenike koji su

slobodno rasporeĊeni po sali. Onog
x x x
uĉenika kojeg uhvate pridruţuje im se u x x
lancu i drţi se sa njima za ruke. Samo x N
uĉenici koji su na krajevima lanca mogu x x
biti „hvataĉi“. Drugi uĉenici dok bjeţe
mogu da se provlaĉe kroz sredinu lanca.
Igra traje dok i posljednji uĉenik ne bude Napomene za nastavnika:
uhvaĉen u lanac. - Disciplinovati uĉenike u vrsti,
- Izvršiti pregled opreme,
- Upoznati uĉenike sa ciljem i
Prostor za analizu i napomene o sadrţajima sata,
- Objasniti pravila igre,
realizovanom uvodnom dijelu ĉasa:
- Motivisati uĉenike tokom rada i
Nastavnik/profesor treba navesti svoja
insistirati na ozbiljnom pristupu
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa: pri realizaciji zadataka. U
dužinu trajanja, svrsishodnost primjene poĉetku igru zapoĉeti hodanjem
nekih sadržaja, ostvarenje ciljeva ovog a u drugom dijelu dozvoliti i
dijela sata, izbor nastavnih metoda i sve trĉanje.
34
Tabela 7. Primjer formacija za pripremni dio ĉasa
FORMACIJE ZA VJEŢBE OBLIKOVANJA
FORMACIJA FORMACIJA SLOBODNA FORMACIJA POLUKRUŢNA

U DVIJE U TRI VRSTE U A SLOVU
VRSTE FORMACIJA FORMACIJA
X X X X X X
X X X X X X X X X X X X X X
X X X X X X X
X X X X X X X X X X X X X
X X X X X X
X X X X X
X X N
N N N
N
FORMACIJA KRUŢNA KRUŢNA FORMACIJA JEDNA VRSTA

U JEDNOJ FORMACIJA FORMACIJA U SLOVU V POVUCENI
VRSTI KRAJEVI
X X X X X
X X X X X X
X X X X X X X X
X X X X X X
N X X N X X X X X N X
X X X X X
X X X X
N N
X X X
35
Tabela 8. Primjer pismene pripreme za ĉas- pripremni dio ĉasa.
PRIPREMNI DIO SATA
OPIS VJEŢBE UTJECAJ CRTEŢ

VJEŢBE
SLOBODNA FORMACIJA-FRONTALNI OBLIK RADA
Šematski prikaz 3.
FORMACIJA
X X X
X X X N
X X X
Poĉetni stav: stojeći uspravno,

1 noge raširene, ruke niz tijelo. Istezanje mišića ruku i
Dizanjem na prste boĉnim boĉnog trbušnog zida.
izmasima širiti ruke i dovesti ih Jaĉanje mišića ramenog
iznad glave. Istim putem vratiti pojasa i ruku.
ruke nazad u poĉetni poloţaj.
Poĉetni stav: Upor leţeći, tjelo Jaĉanje mišića ramenog

iznad tla. Podići gornji dio tijela pojasa, ruku i grudi.
rukama gore (sklek).
Poĉetni stav: stojeći, obje ruke Jaĉanje mišića

ispruţene. Napraviti poĉuĉanj. natkoljenice.
36
Poĉetni stav: stojeći, Ruke niz
tijelo. Prelaziti iskorakom u klek, Jaĉanje mišića nogu.
jednom pa drugom nogom.
Poĉetni poloţaj leţeći na stomaku

ruke pruţene pored tijela. Rukama Jaĉanje mišića leĊa.
krenuti gore i nazad uz cjelokupno Istezanje mišića zadnje
4 dizanje trupa i nogu kretnjom loţe.
prema gore.
5 Poĉetni poloţaj: leţeći na leĊima.

Ruke su pruţene. Na znak podizati Jaĉanje stomaĉne
ruke i gornji dio tijela naprijed muskulature.
(leţanje – sjed).
7
Poĉetni stav: stojeći, ruke Povećanje aerobne
podboĉene. Penjati se i silaziti sa izdrţljivosti
klupice. Radi više uĉenika Jaĉanje mišića nogu.
istovremeno.
NAPOMENE ZA NASTAVNIKA: Prostor za analizu i

Insistirati na poĉetnom stavu ili poloţaju napomene:
Stimulisati uĉenike
Ispravljati tipiĉne greške i drugo što se smatra za potrebno
37
Tabela 9. Primjer pismene pripreme za ĉas-glavnog „A“ dijela ĉasa
RAD U PAROVIMA
SADRŢAJ: Šematski prikaz 4.
Igra 1. Nadvlaĉenje suparnika preko linije N
jednoruĉnim hvatom: Iz raskoraĉnog stava oba
vjeţbaĉa naprave iskorak desnom nogom naprijed sa X X
malim zasukom prema lijevoj strani. Hvataju se
desnom rukom za šake (kao da se ţele rukovati) dok je
lijeva slobodna prema ţelji. To se rukom ne smije
X X
drţati za tijelo protivnika. Zadatak je protivnika
prevuĉi preko linije X X
Igra 2. Nadvlaĉenje suparnika preko linije X X

povlaĉenjem palice: Pomoĉu duţe palice koju vjeţbaĉi
drţe objema rukama vrši se prevlaĉenje protivnika Igre
preko linije. Suparnici su u podĉuĉnju sa iskorakom
jednom nogom prema naprijed. Zadatak je da
UKUPNOG TRAJANJA ĈASA
protivnik sa obje noge bude prevuĉen preko linije.

TRAJANJE DO 40%
Igra 3. Vuĉenje u iskorak: Protivnici su licem 1.

postavljeni jedan prema drugom. Stav koji zauzmu je
poĉetni. Sa protivnikom se uhvate za ruku-kao da se
rukuju. Zadatak je protivnika izbaciti iz poloţaja koji
je zauzeo.
Igra 4. Izbacivanje iz stava: Suparnici su okrenuti

licem jedan prema drugom, a ruke su u predruĉenju 2.
savijene u laktovima. Noge su u podĉuĉnju. Zadatak
je udaranjem dlanovima u dlanove izbaciti protivnika
iz stava koji je prethodno zauzet. Stopala se ne smiju
pomicati, niti se guranje ili udaranje moţe vršiti u
drugi dio tijela osim dlanova. Ko prvi pomakne
stopala, izgubio je. 3.
NAPOMENA: Borilaĉke igre se primjenjuju jedna iza

druge, nakon što se svi uĉenici iz jedne vrste bore sa
uĉenicima druge vrste, prelazi se na drugu igru. Vaţno
je objasniti uĉenicima poĉetni poloţaj za svaku igru,
komande za igre i njihovu primjenu (pristupi, prihvat,
sad, stop, odstupi). Disciplinovati uĉenike te
omogućiti da svaki uĉenik pobijedi tokom igre. Paziti
na vrijeme, tako da svaka igra traje maksimalno 4,5 4.
min sa izmjenama.
38
Tabela 10. Primjer pismene pripreme za ĉas- glavnog „B“ dijela ĉasa
MOOR, ŠEMA,
GLAVNI „B” DIO ĈASA ORGANIZACIJSKE
SADRŢAJ NAPOMENE
Šematski prikaz 5.
Igra 5. U većem prostoru slobodno se
rasporede suparnici (dvije ekipe). Zadatak je
da svi ĉlanovi jedne ekipe pokušaju guranjem
X X
ili iznošenjem istisnuti iz kruga ĉlanove
druge ekipe. Samo suparnik koji je cijelim X X
tijelom izbaĉen iz kruga smatra se
eliminisanim, a njegov izbacivaĉ moţe i dalje X
pomagati partnerima kod izbacivanja drugih
preostalih protivnika. Nakon okonĉanja igre
uloge se mijenjaju.
TRAJANJE 20% UKUPNOG
VREMENA ĈASA

5.
realizovanom glavnom dijelu ĉasa:
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa: dužinu
trajanja, svrsishodnost primjene nekih
sadržaja, ostvarenje ciljeva ovog dijela sata,
izbor nastavnih metoda i sve drugo što
smatra za znaĉajno.
NAPOMENE ZA
NASTAVNIKA:
- Za djevojĉice postaviti
poseban prostor.
- Nastavnik mora paziti na
doziranje „agresivnosti“.
- Kod manjih povreda pravila
ne zaustavljati igru.
39
Tabela 11. Primjer pismene pripreme za ĉas-završni dio, primjer 1.
MOOR, ŠEMA,
PRVI OBLIK ORGANIZACIJE ZAVRŠNOG ORGANIZACIJSKE
DIJELA ĈASA NAPOMENE
Šematski prikaz 6/1

Igra 6. Oba izvoĊaĉa sjede raznoţno, licem
jedan prema drugom, sa rukama iza leĊa, N
ĉvrsto naslonjenim dlanovima na tlo. Jedan od
vjeţbaĉa drţi noge unutar nogu drugog. Noge X X
TRAJANJE 10% UKUPNOG UKUPNOG VREMENA ĈASA
su razmaknute. Zadatak je da prvo jedan

izvoĊaĉ pokuša da sastavi noge protivniku, X X
potom drugi ima isti zadatak. Nakon toga
partneri se mjenjaju. X X
Nakon okonĉanja igre, uĉenike postrojiti, X X

rezimirati ĉas, izvršiti pozdrav i organizovano
napustiti salu.
Igra 6.

realizovanom završnom dijelu ĉasa:
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa: dužinu
izbor nastavnih metoda i sve drugo što smatra
za znaĉajno.
NAPOMENE ZA
NASTAVNIKA:
- Omogućiti da svaki uĉenik
pobijedi tokom igre.
- Paziti na vrijeme, tako da
igra traje maksimalno 4,5
min sa izmjenama
partnera.
40
Tabela 12. Primjer pismene pripreme za ĉas-završni dio, primjer 2.
DRUGI OBLIK ORGANIZACIJE ZAVRŠNOG DIJELA SATA

(sadrţaj-streĉing)
OPIS VJEŢBE UTJECAJ CRTEŢ
SLOBODNA FORMACIJA-FRONTALNI OBLIK RADA
Šematski prikaz 6/2

X X X
FORMACIJA
X X X N
X X X
U raskoraĉnom paralelnom
stavu nogama razmaknutim u
širini ramena dići ruke iznad Istezanje svih boĉnih
glave. Napraviti boĉni otklon mišića trupa.
trupa. Zadrţati poloţaj 15
sekundi u jednu stranu pa
ponoviti isto u drugu boĉnu
stranu.
Iz uspravnog stava nagnuti se

u pretklon trupa, što više
prema stopalima. Noge,
koljena, zadrţati ispruţenim,
kako bi se pojaĉalo istezanje Istezanje paravertebralne
Uĉenici koji su više fleksibilni muskulature, kao i
mogu se uhvatiti dlanovima za drugih mišića leĊa.
skoĉne zglobove i polako
povlaĉiti trup prema nogama.
Zadrţati 30 sekundi.
41
Iz normalnog stojećeg stava
preći u klek – podići nogu na
klupui napraviti izdrţaj. Istezanje kvadricepsa, i
„Prednja“ noga što više meĊupreponskih tetiva.
naprijed. Dobro istegnuti
preponski dio. Zadrţati 30
sekundi, ponoviti vjeţbu
drugom nogom.
Uĉenici se oslone dlanovima o

zid, iskoraĉe jednom nogom
iza, a drugu saviju u u koljenu. Istezanje muskulature
Puno stopalo straţnje noge zadnjeg dijela noge,
ĉvrsto se gura prema podu. posebno potkoljenice
Nakon 30 sekunidi vrši se (list).
zamjena noge i ponavlja
istezanje.
Uĉenici stanu u širi raskoraĉan

stav, naprave pretklon trupa u
jednu stranu, Puno stopalo Istezanje boĉne
treba biti potisnuto na pod. muskulature tijela i
Zadrţati poloţaj najmanje 30 unutarnje strane bedara i
sekundi pa ponoviti istezanje prepona.
za suprotnu stranu.
NAPOMENE ZA NASTAVNIKA:
Nakon okonĉanja igre, uĉenike postrojiti, rezimirati ĉas, izvršiti pozdrav i organizovano
napustiti salu.
Prostor za analizu i napomene o realizovanom uvodnom dijelu ĉasa: Zapaţanja o

provedenom dijelu ĉasa: duţinu trajanja, svrsishodnost primjene nekih sadrţaja, ostvarenje
ciljeva ovog dijela sata, izbor nastavnih metoda i sve drugo što se smatra za znaĉajno.
42
IZVJEŠTAJ O RADU KOLEGE ZA DATUM:_______________
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
43
PROSTOR ZA NAPOMENE OD STRANE MENTORA:
44
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
45
46
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
47
48
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
49
50
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
51
52
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
53
54
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
55
56
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
57
58
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
59
60
STUDENT:________________ MENTOR:______________________
61
62
63
Priprema broj 1.
PISMENE PRIPREME ZA ĈAS -EDUKACIJA SPORTSKE TEHNIKE

64
65
66
67
68
69
70
71
Priprema broj 2.

72
73
74
75
76
77
78
79
Priprema broj 3.

80
81
82
83
84
85
86
87
Priprema broj 4.

88
89
90
91
92
93
94
Priprema broj 5.
95
96
97
98
99
100
101
102
103
Priprema broj 6.

104
105
106
107
108
109
110
111
Priprema broj 7.

112
113
114
115
116
117
118
119
Priprema broj 8.

120
121
122
123
124
125
126
127
Priprema broj 9.

128
129
130
131
132
133
134
135
Priprema broj 10.

136
137
138
139
140
141
142
143
Priprema broj- kraći oblik 11.

144
145
146
147
148
PISMENA PRIPREMA ZA OPŠTI/OPĆI TIP ĈASA
Obzirom na specifiĉnost nastavnih metoda, sredstava, organizacije i

zadataka u nastavnom procesu, organizuje se i opći tip sata tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, gdje se dominantno primjenjuju sredstva tzv. opće
tjelesne pripreme. Cilj primjene ovih sredstava je podizanje motoriĉkih
sposobnosti na viši nivo. Ovaj tip sata moţe se primijeniti na poĉetku nastavnog
procesa u poĉetnim fazama, gdje je opći utjecaj potreban kao osnov za razvoj
raznovrsnih kinezioloških kretanja, ali i u kasnijem periodu kada uĉenici već
imaju odreĊen nivo motoriĉkih sposobnosti koje je potrebno unaprijediti. Opći

tip sata ima svoj znaĉaj i u ranoj fazi sportskog usmjeravanja kada primjena
općih sredstava moţe imati utjecaj na buduću pripremu uĉenika i njihov dalji
razvoj specifiĉnih znanja i sposobnosti. Samo pravilnim izborom i pravilnim
doziranjem moţemo postići ţeljeni efekat. Latentne dimenzije, kao što su
snaga, brzina, izdrţljivost, koordinacija, fleksibilnost najznaĉajnije su
komponente tjelesne sposobnosti odnosno motoriĉke aktivnosti. Ove osobine se
nikad ne pojavljuju kao izolovani faktori, već samo tako da u odreĊenoj
motoriĉkoj ili sportskoj aktivnosti imaju više ili manje izraţenu dominantnu
ulogu. Prilikom primjene općeg tipa sata veoma vaţno je voditi brigu o
doziranju opterećenja, uzrasta uĉenika, spolu uĉenika, kao i zdravstvenom
stanju uĉenika. Ipak od svega je najvaţnije doziranje opterećenja kao i
odrţavanje motivacije u toku primjene ovog tipa sata. Opterećenje na satu
općeg tipa zavisi od intenziteta i fekvencije vjeţbanja, izbora i redosljeda
vjeţbi, kao i tempa i ritma kojim se vjeţbe izvode. Kod ovog tipa sata
opterećenje koje dolazi do izraţaja jeste upravo fiziološko. Tjelesne aktivnosti
kojima se izlaţu uĉenici za vrijeme nastave tjelesnog odgoja i sporta izazivaju
niz funkcionalnih promjena u organizmu. Fiziološko opterećenje ovisi o
intenzitetu i trajanju vjeţbanja, brzini i broju ponavljanja, veliĉini mišićne
mase koja je obuhvaćena vjeţbom, kao i uslovima u kojima se izvodi vjeţbanje.
U praksi tjelesnog vjeţbanja za provjeravanje i procjenjivanje pojedinih
motoriĉkih sposobnosti, veoma ĉesto se koriste vjeţbe ili motoriĉke aktivnosti u
kojima se odreĊena motoriĉka sposobnost dominantno ispoljava ili ima
najodgovorniju ulogu za realizaciju motoriĉkog zadatka. U novije vrijeme
koriste se motoriĉki testovi ili baterije motoriĉkih testova za procjenu pojedinih
sposobnosti.
149
Tabela 13. Artikulacija „Općeg tipa sata“
Priprema organizma za predstojeće
izdrţajem, trĉanja sa maksimalnim
dominantno statiĉkog karaktera.

napore i opterećenje primjenom
100%
(teretom-tegovima) trĉanja sa
unaprjeĊujemo moţe sadrţati
kombinacije prirodnih oblika
kretanja i vjeţbi oblikovanja.

vjeţbe, rad sa opterećenjem
antropološkog statusa koji
U zavisnosti od dijela
intenzitetom i sl.
85%
45%
25%
Uvodni i pripremni dio Glavni „A“ dio sata Glavni „B“ Završni
Dio sata sata 30% 40% dio sata 20% dio sata
10%
Tabela 14. Razrada sadržaja „Općeg tipa sata“
OPĆI DIO PRIPREME
Nastavnik: .......................
ĈAS VODI
Osnovna škola: .................
ŠKOLA
Sarajevo
MJESTO
VII 1 razred
RAZRED
03. 08. 20..
Prvi ĉas
8:00 h
8:45 h
VRIJEME KRAJA ĈASA
Prvo
POLUGODIŠTE
20 M
BROJ UĈENIKA U RAZREDU
150
Tabela 15. Razrada sadržaja „Općeg tipa sata“
NASTAVNA CJELINA ANTROPOMOTORIKA
NASTAVNA TEMA Razvoj motoriĉkih sposobnosti
NASTAVNA JEDINICA Razvoj repetativne snage gornjih i donjih

ekstremiteta
TIP I OSNOVNA ETAPA Opšti tip sata - 1.

ĈASA

neposredne demonstracije.
NASTAVNA POMAGALA ...............
OPERATIVNI CILJ Pripremiti uĉenike da mogu odgovoriti

zahtjevima programa koji se odnosi na
sticanje motoriĉkog znanja.

organizma, razvijati repetativnu snagu
gornjih i donjih ekstremiteta.
OBRAZOVNI ZADATAK Sticati nova saznanja iz oblasti

opštefiziĉke pripreme.

napor, razvijati istrajnost i upornost.
151
MOOR , ŠEMA,
PRVI DIO SATA ORGANIZACIJSKE
(sadrţaj) NAPOMENE

-Ulazak u salu.
-Postrojavanje i pregled opreme. Šematski prikaz 1
-UtvrĊivanje zdravstvenog statusa.
-Upoznavanje sa sadrţajem. xxxxxxxxxx
Zadaci: N
Realizacija "uvodnih sadrţaja" za
ubrzavanje kardiovaskularnih i
respiratornih funkcija.
Opis sadrţaja u prvom dijelu:
NPR: prirodni oblici kretanja

TRAJANJE DO 30%
Vjeţbe oblikovanja za mišićnu pripremu:

Šematski prikaz 2.
1......
2...... xxxxxxxxxx
3.......
4....... N
5.......
6.......
7....... Napomene za nastavnika:
8....... -Disciplina,
-Ponoviti pravila,
-Motivisati tokom rada,
Prostor za analizu i napomene o -Insistirati na ozbiljnom pristupu
realizovanom prvom dijelu: pri realizaciji zadataka.
-Zapoĉeti hodanjem a u drugom
dijelu poveĉati intenzitet rada.
-Insistirati na "pravilnom"
izvoĊenju vjeţbi.
152
MOOR , ŠEMA,
DRUGI DIO SATA ORGANIZACIJSKE
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci:
-OdreĊivanje radnih mjesta po formuli Kruţni oblik rada/ Rad na komandu
N/2 = BRM.
-Obilazak radnih mjesta i pojašnjavanje
naĉina realizacije vjeţbi.
-Raspored po radnim mjestima. Šematski prikaz 1.
Zadaci: 1 N 2
Realizacija "sadrţaja" za povećanje
motoriĉkih sposobnosti. Organizacija
kao u šemi 1.
KRUG 1. "Vjeţbe oblikovanja":
1......
2......
3.......
4.......
5....... Šematski prikaz 2.
TRAJANJE DO 60%
6.......
N
7.......
KRUG 2."Vjeţbe oblikovanja":
1......
2......
3.......
4.......
5.......
6.......
7.......
Zadaci: Napomene za nastavnika:

Realizacija "sadrţaja" za poveĉanje -Motivisati tokom rada,
funkcionalnih sposobnosti. Organizacija -Insistirati na ozbiljnom pristupu
kao u šemi 2. Igra ..... pri realizaciji zadataka.
-Insistirati na "pravilnom"
izvoĊenju vjeţbi.
Prostor za analizu i napomene o -Insistirati na poštivanju
realizovanom drugom dijelu: pravila igre.
-Suditi.
153
MOOR , ŠEMA,
TREĆI DIO SATA ORGANIZACIJSKE
(sadrţaj) NAPOMENE
PRVI OBLIK ORGANIZACIJE
Frontalni ili jedan od
Zadaci: grupnih oblika rada
Vjeţbe za labavljenje muskulature
potom streĉing:
1...... Šematski prikaz 1.
2......
3.......
x x x x x
4.......
5.......
x x x x
6.......
7.......
N
DRUGI OBLIK ORGANIZACIJE
Zadaci:
Realizacija sadrţaja za relaksaciju
TRAJANJE DO 10%
organizma primjenom elementa igre

koji je logiĉni slijed i nastavak igre
realizovane u drugom dijelu ĉasa. Šematski prikaz 2.
Primjer: ukoliko je primjenjena igra
bila "košarkaška igra" u završnom dijelu
realizujemo "slobodna bacanja", ukoliko
je primjenjena igra bila "rukometna
igra" u završnom dijelu realizujemo N
"sedmerce".
TREĆI OBLIK ORGANIZACIJE
Zadaci: Napomene za nastavnika:

U završnom dijelu realizujemo -Insistirati na "pravilnom"
"slobodna bacanja", potom vjeţbe za izvoĊenju vjeţbi.
labavljenje muskulature i streĉing -Motivisati tokom rada.
-Suditi.
Prostor za analizu i napomene o -Obavezno je organizovano
realizovanom trećem dijelu: napustiti prostor sale.
154
TABELE ZA OPŠTI/OPĆI TIP SATA
Priprema broj 1.
OPĆI DIO PRIPREME
ĈAS VODI

ŠKOLA
MJESTO
RAZRED
VRIJEME KRAJA ĈASA
POLUGODIŠTE
155
NASTAVNA CJELINA
NASTAVNA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA

ĈASA
NASTAVNE METODE
NASTAVNA POMAGALA
OPERATIVNI CILJ
ANTROPOLOŠKI ZADATAK
OBRAZOVNI ZADATAK
ODGOJNI ZADATAK
156
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci: OBLIK RADA:
--------------------------------
Šematski prikaz 1
Šematski prikaz 2.
TRAJANJE DO 30%
1......
2......
3.......
4.......
5.......
6.......
7.......
8.......
Prostor za analizu i napomene o Napomene za nastavnika:

realizovanom prvom dijelu:
157
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci:
TRAJANJE DO 60%

realizovanom drugom dijelu:
158
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
TRAJANJE DO 10%

159
Priprema broj 2.
OPĆI DIO PRIPREME
ĈAS VODI
ŠKOLA

MJESTO
RAZRED
VRIJEME KRAJA ĈASA
POLUGODIŠTE
160
NASTAVNA CJELINA
NASTAVNA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA

ĈASA
NASTAVNE METODE
NASTAVNA POMAGALA
OPERATIVNI CILJ
OBRAZOVNI ZADATAK
ODGOJNI ZADATAK
161
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci: OBLIK RADA:
--------------------------------
Šematski prikaz 1
Šematski prikaz 2.
TRAJANJE DO 30%
1......
2......
3.......
4.......
5.......
6.......
7.......
8.......

162
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci:
TRAJANJE DO 60%

163
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
TRAJANJE DO 10%

164
Priprema broj 3.
OPĆI DIO PRIPREME
ĈAS VODI
ŠKOLA

MJESTO
RAZRED
VRIJEME KRAJA ĈASA
POLUGODIŠTE
165
NASTAVNA CJELINA
NASTAVNA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA

ĈASA
NASTAVNE METODE
NASTAVNA POMAGALA
OPERATIVNI CILJ
OBRAZOVNI ZADATAK
ODGOJNI ZADATAK
166
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci: OBLIK RADA:
--------------------------------
Šematski prikaz 1
Šematski prikaz 2.
TRAJANJE DO 30%
1......
2......
3.......
4.......
5.......
6.......
7.......
8.......

167
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci:
TRAJANJE DO 60%

168
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
TRAJANJE DO 10%

169
Priprema broj 4.
OPĆI DIO PRIPREME
ĈAS VODI
ŠKOLA

MJESTO
RAZRED
VRIJEME KRAJA ĈASA
POLUGODIŠTE
170
NASTAVNA CJELINA
NASTAVNA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA

ĈASA
NASTAVNE METODE
NASTAVNA POMAGALA
OPERATIVNI CILJ
OBRAZOVNI ZADATAK
ODGOJNI ZADATAK
171
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci: OBLIK RADA:
--------------------------------
Šematski prikaz 1
Šematski prikaz 2.
TRAJANJE DO 30%
1......
2......
3.......
4.......
5.......
6.......
7.......
8.......

172
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
Zadaci:
TRAJANJE DO 60%

173
MOOR , ŠEMA,
(sadrţaj) NAPOMENE
TRAJANJE DO 10%

174
TIP SATA SPORTSKOG TRENINGA/SPORTSKOG VJEŢBANJA
Ovaj tip sata je u školskoj praksi malo zastupljen. Ako uzmemo u obzir
ciljeve i zadatke koji se realizuju kroz sadrţaj nastavnog plana i programa
tjelesnog odgoja onda bi svaki sat trebao biti tip sata sportskog treninga. U
transformaciji školskog tjelesnog odgoja, sportska aktivnost bi trebala
zauzimati sve znaĉajnije mjesto. Sasvim je neosporno da je sportski trening
specifiĉan oblik tjelesnog odgoja u kojem su osim općih zadataka
karakteristiĉnih za ostala podruĉja tjelesnog odgoja, više naglašeni zadaci koji

se odnose na pripremanje uĉenika (sportiste) za maksimalne sportske rezultate,
odnosno za vrhunsko sportsko stvaralaštvo.
Osnovni zadaci i sadrţaji tipa ĉasa sportskog treninga su:

- usavršavanje tehnike odreĊenog sporta do liĉnog stila,
- ovladavanje taktikom odreĊene sportske aktivnosti,
- usvajanje i produbljavanje neophodnih teorijskih znanja iz podruĉja
sporta,
- razvijanje moralno-voljnih, karakternih i emocionalnih osobina.
Tip sata sportskog treninga se vremenski i sadrţajno najĉešće dijeli na tri dijela:
- uvodno-pripremni dio (prvi dio sa pripremnim vjeţbama),
- glavni dio sata (dio sa glavnim zadacima koji treba da se riješe tokom
sata) i
- završni dio sata (podrazumijeva postepeno umanjenje napora i
smirivanje organizma).
Struktura sata treninga definiše se prema sljedećem:

- uvodno-pripremni dio obuhvata do 30% vremena,
- osnovni (glavni) dio obuhvata do 60% vremena,
- završni dio obuhvata do 10% vremena.
175
Tabela 16. Artikulacija sata „Sportskog treninga“
poĉetku procesa vjeţbanja, odnosno
usavršavanja tehnike elemenata ili
primjenjuje se situacioni trenaţni

uvoĊenju i pripremi organizma za
dominantno statiĉkog karaktera.

tehnika već savladanih elemenata
zadacima (igra se uĉi igrom).

100%
Moţe se realizovati primjenom
aktivnosti mora biti prilagoĊen
Proširuju se teorijska znanja,

dasljnje napore i opterećenja.

metod i realizuje se igra sa
odreĊenog sporta. Intenzitet
usavršavanja taktike igre.

Primjenjuju se sadrţaji
85%
45%
25%
Završni
Dio sata Uvodni/Pripremni Glavni „A“ dio sata dio sata
dio sata-Do 30% Do 60% Do 10%
Kod ovakve strukture sata opterećenje je najveće sredinom ili odmah iza
sredine sata, odnosno fiziološka krivulja opterećenja se u više navrata penje i
spušta u drugom dijelu sata sa obaveznim, postepenim usponom u prvom dijelu
i nešto brţim, ali postepenim padom, u trećem dijelu sata. Ipak u svakom
trenutku se najĉešće istovremeno ostvaruje i niz zadataka (i pored akcentiranja
nekih elemenata) što posebno vaţi za moralno voljnu pripremu koja bi trebala
biti zastupljena na svakom satu. Prema tome, tip sata sportskog treninga, kao
izrazito sportski oblik rada, ne samo da treba primjenjivati u školi, već je sve
više takav pristup, imperativ vremena u kojem ţivimo. Potrebno je da nastavnik
pronaĊe vrijeme, kada će i u kojem obimu primjenjivati ovaj tip sata. Tip sata
sportskog treninga treba biti prilagoĊen uzrasnim mogućnostima i istovremeno
usaglašen sa općim intencijama školskog tjelesnog odgoja.
Pravilno primjenjen i dobro izabran smatra se onaj tip sata koji će doprinjeti
većoj individualizaciji rada. Za nastavnika je veoma vaţno da svoj rad i
svakodnevnu praksu inovira sa vjeţbama, kao i drugim sadrţajima, kako bi
zadrţao ili povećao interes uĉenika za vjeţbanjem. Svi tipovi nastavnih sati su
meĊusobno povezani i uslovljeni tako da ĉine jednu cjelinu.
176
Uporedo sa intenzifikacijom i unaprjeĊenjem nastave tjelesnog odgoja treba
raditi i na intenziviranju i daljem razvijanju svih tipova sati zahvaljujući kojima
škola moţe potpunije ostvariti svoju obavezu da „tjelesni odgoj pribliţi
uĉenicima, tako da uĉenici tjelesni odgoj shvataju kao zadovoljstvo, a ne kao
obavezu“.
Tabela 17. Primjer pismene pripreme za ĉas- opći dio pripreme
OPĆI DIO PRIPREME

Nastavnik: .......................
ĈAS VODI

Osnovna škola: .................
ŠKOLA
Sarajevo
MJESTO
VII 1 razred
RAZRED
03. 08. 20..
Prvi ĉas
8:00 h
8:45 h
VRIJEME KRAJA ĈASA
Prvo
POLUGODIŠTE
12 M i 13 Ţ
BROJ UĈENIKA U RAZREDU M/Ţ
177
NASTAVNA CJELINA Timski sportovi
NASTAVNA TEMA Nogometna igra
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA Tip sata sportskog vjeţbanja

ĈASA

neposredne demonstracije
NASTAVNA POMAGALA Lopte za nogomet: 13 kom., Kreda: 2

kom, Palice drvene: 13 kom. Markeri: 13
kom
OPERATIVNI CILJ

organizma, razvijati koordinaciju i
osjećaj za ravnoteţu
OBRAZOVNI ZADATAK Sticati nova saznanja iz oblasti borilaĉkih

igara orjentisanih na razvoj koordinacije i
ravnoteţe

poraz, da na pozitivan naĉin osjete
osjećaj pobjede, da poštuju suparnika,
razvijati istrajnost, upornost i borbenost,
sticati razuman odnos prema osjećaju za
bol.
178
PRVI DIO SATA MOOR , ŠEMA,
ORGANIZACIJSKE
NAPOMENE
Zadaci: Rad u parovima

-Ulazak uĉenika.
-Postrojavanje i pregled opreme. Šema 1.
uĉenika kroz razgovor. xxxxxxxxx
N
Zadaci:
1. Dodavanje lopte unutrašnjim dijelom
stopala Šema 2.
2.Dodavanje lopte "punim" dijelom
XXXXXX
stopala-hrbat stopala
3.Dodavanje lopte vanjskim dijelom
stopala
4.Uĉenici se okrenu leĊima jedan prema
XXXXXX
TRAJANJE DO 30%
drugom i meĊusobno dodaju lptu

"petom"
5.Vjeţbe oblikovanja, serija vjeţbi "2"
(Nastavnik moţe pripremiti posebno
više serija ili "kompleksa" vjeţbi koje
primjenjuje odgovarajućim
redoslijedom).

realizovanom uvodnom dijelu ĉasa: -Disciplinovati uĉenike u vrsti,
Nastavnik/profesor treba navesti svoja -Izvršiti pregled opreme,
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa: -Upoznati uĉenike sa ciljem i
dužinu trajanja, svrsishodnost primjene sadrţajima sata,
nekih sadržaja, ostvarenje ciljeva ovog -Realizovati predviĊene
dijela sata, izbor nastavnih metoda i sve sadrţaje,
drugo što smatra za znaĉajno. -Motivisati uĉenike tokom rada,
-Insistirati na ozbiljnom pristupu
pri realizaciji zadataka.
179
MOOR , ŠEMA,
NAPOMENE
Zadaci: Grupni oblik rada

- Realizovati sadrţaje trenaţnog
procesa Šematski prikaz 1.
Šematski prikaz 2.
TRAJANJE DO 60%

realizovanom uvodnom dijelu ĉasa: Napomene za nastavnika:
- Objasniti pravila igre,
- Motivisati uĉenike tokom rada i
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa: insistirati na ozbiljnom pristupu
dužinu trajanja, svrsishodnost primjene pri realizaciji zadataka. U
nekih sadržaja, ostvarenje ciljeva ovog poĉetku igru zapoĉeti hodanjem
dijela sata, izbor nastavnih metoda i sve a u drugom dijelu dozvoliti i
trĉanje.
180
MOOR, ŠEMA,
NAPOMENE
Zadatak: Šematski prikaz 5.
-Raelizovati sadrţaje sa sportske aktivnosti iz

prethodnog dijela sata X X
-Postrojavanje, razgovor i organizovani X X

izlazak.
X
TRAJANJE 10% UKUPNOG
VREMENA ĈASA
xxxxxxxxx
Prostor za analizu i napomene o NAPOMENE ZA

realizovanom glavnom dijelu ĉasa: NASTAVNIKA:
Nastavnik/profesor treba navesti svoja - Kod manjih povreda pravila
zapažanja o provedenom dijelu ĉasa: dužinu ne zaustavljati igru.
izbor nastavnih metoda i sve drugo što
smatra za znaĉajno.
181
182
ODJELJENSKA KNJIGA
Studenti u ovoj tabeli trebaju upisati podatke o ĉasu koji su odrţali. U

skladu sa prostorom tabele upisati ĉasove (naziv predmeta, broj ĉasa i nastavnu
jedinicu) tjelesnog odgoja i sporta.
Tabela 18. Primjer tabele iz dnevnika za upisivanje nastavne jedinice
183
Tabela 19. Primjer tabele iz dnevnika za upisivanje nastavne jedinice
184
ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ STUDENTA O OBAVLJENOJ
PEDAGOŠKOJ PRAKSI
(realizuje i piše student)
POTPIS STUDENTA:______________
POTPIS MENTORA______________
185
186
PRILOG 1: IZVOD IZ PEDAGOŠKIH STANDARDA
I NORMATIVIA ZA SREDNJU ŠKOLU
Radi osiguranja jednakih pedagoških i materijalnih uvjeta u svim

srednjim školama Kantona Sarajevo, a u skladu sa Ĉlanom 17. Zakona o
srednjem obrazovanju (Sluţbene novine Kantona Sarajevo br. 10/2004)
utvrĊuju se Pedagoški standardi i normativi za srednje obrazovanje (u daljem
tekstu: “Standardi i normativi”) u školama Kantona Sarajevo kao zajedniĉka
osnova u osiguranju uslova za odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje
ciljeva i zadataka iz nastavnih planova i programa u srednjim školama i
domovima uĉenika. Polazeći od potreba i materijalne osnove društva,
Standardima i normativima se svim uĉenicima i nastavnicima osigurava ista
polazna osnova za stvaralaĉki razvoj i razvoj sposobnosti uĉenika.
U cilju adekvatnog postavljanja i utvrĊivanja odgovarajućih uslova rada,

ustanovama srednjeg obrazovanja i njihovim osnivaĉima se odreĊuju
obaveze u pogledu stvaranja uslova i obavljanja nastavnog procesa koji se
realizira kroz nastavni plan i program i to:
 da uĉenicima organizira i realizira teorijsku i praktiĉnu nastavu u obimu
i kvalitetu utvrĊenom u nastavnom planu i programu;
 da za realizaciju nastavnog procesa raspolaţe odgovarajućim prostorom,
opremom, i drugim nastavnim sredstvima, primjerenim vrsti škole,
tehniĉkim, siguronosnim, sanitarnim i drugim uvjetima;
 da za realizaciju nastavng procesa raspolaţe odgovarajućim brojem i
strukturom nastavnika i saradnika;
 da kvalitetnim i racionalnim organiziranjem nastavnog procesa omogući
njegovo nesmetano izvoĊenje i rad s uĉenicima u skladu sa zakonom,
ovim aktom i drugim podzakonskim aktima, realizirajući pri tome
utvrĊeni obim aktivnosti putem predavanja, vjeţbi, rada u seminarima,
konsultacija i ispita u okviru predviĊenih sati iz nastavnog plana i
programa, odnosno duţine radnog vremena nastavnika i saradnika.
Polazeći od navedenog posebno se utvrĊuju minimalni uslovi za pojedine

aktivnosti srednje škole u pogledu izvršavanja obaveza navedenih u
prethodnom stavu.
187
Standardi i normativima se posebno utvrĊuju:
1. Elementi razvijenosti, veliĉina srednje škole prema vrsti škole, prostor i

nastavna sredstva,
2. Oblici rada, broj uĉenika u odjeljenju, klasi, grupi, laboratorijskom,
praktiĉnom i proizvodnom radu,
3. Broj i struktura nastavnog kadra,
4. Norma ĉasova, priprema za odgojno-obrazovni rad i ostali zadaci
nastavnika u okviru radne sedmice,
5. Broj i struktura saradnika u nastavi,
6. Broj i struktura rukovodnog osoblja,
7. Broj i struktura pomoćnog i tehniĉkog osoblja,
8. Broj i struktura administrativno-finansijskog osoblja.
Elementi razvijenosti škole/školskog centra/Ċaĉkog doma
Pod elementima razvijenosti podrazumijevaju se: veliĉina

škole/školskog centra/Ċaĉkog doma prema broju odjeljenja/odgojnih grupa,
školski prostor, nastavna sredstva.
Tabela 20. Veliĉina srednje škole/školskog centra/Ċaĉkog doma
Broj odjeljenja/ odgojnih grupa Broj klasa za umjetniĉke škole
Vrsta i tip škole min opt max min opt max

Gimnazija i vjerske škole 16 24 32 - - -
Tehniĉka i srodna škola 16 24 32 - - -
Struĉna škola 12 18 24 - - -
Umjetniĉka škole:
b) Muziĉka 4 8 16 12 24 48
b) Škola primjenjenih umj. 4 8 16 12 24 48
Specijalna škola 3 8 10 - - -
Dom uĉenika 4 8 12
Školski prostor i ostali uvjeti za rad škole
U cilju zadovoljavanja osnovnih pedagoških standarda, sanitarnih,

zdravstvenohigijenskih i drugih prostornih uslova, utvrĊuje se minimalna i
optimalna površina ukupnog prostora po jednom uĉeniku, kao i pojedinaĉne
površine karakteristiĉnih prostora, pri ĉemu struktura prostora treba
188
zadovoljavati osnovne preduslove za odvijanje nastavnog procesa, ali i
druge ţivotne uslove u pogledu kubature, svjetlosti, temperature,
funkcionalnosti, bezbjednosti i sliĉno.
Tabela 21. utvrĊenih površina
Opis minimum optimum

Korisna površina prostora u dvorištu – po uĉeniku 6,0 m2 8,0 m2
Zatvoreni prostor bez sale za sport/tjelesni odgoj i 4,0 m2 5,0 m2
prostora za kulturnu i javnu djelatnost škole – po
uĉeniku u smjeni
Površina uĉionice po uĉeniku –optimalne dimenzije 1,5 m2 2,0 m2
7m X 8m
Kubikaţa nastavne prostorije – po uĉeniku na ĉasu 4,5 m3 6,0 m3
Kabinet za nastavnika ili grupu nastavnika srodnih 3,5 m2 4,2 m2
predmeta, po nastavniku
Površina za nastavu tjelesnog odgoja/sporta, po 6,0 m2 12,0 m2
uĉeniku na ĉasu
Prostor za praktiĉnu nastavu i prostor za struĉnu 5,0 m2 8,0 m2
nastavu – vjeţbe u školi primijenjenih umjetnosti,
po uĉeniku na ĉasu
Prostor za kulturnu i javnu djelatnost škole 200 m2 300 m2
Biblioteka, dokumentaciono-informacioni centar 60 m2 74 m2
Standardima i normativima se utvrĊuje obaveza srednje škole u pogledu

omogućavanja pristupa i komunikacije invalidnih lica u unutrašnjem prostoru
ustanove. Pod optimalnim uslovima u pogledu prethodnog stava podrazumijeva
se obaveza ustanove da invalidnom licu – uĉeniku ili zaposlenom omogući
uslove za samostalan pristup objektu, samostalnu komunikaciju u prostore
neophodne za njihovo obrazovanje odnosno rad (amfiteatre, uĉionice,
laboratorije, biblioteku, ĉitaonicu, toalet, i druge prostore). Minimalni uslovi u
pogledu obezbjeĊenja uslova invalidnim licima podrazumijevaju obavezu
ustanove da omogući tom licu samostalni ulazak u objekat.
Stadardima se utvrĊuje obaveza ustanove, odnosno osnivaĉa, u pogledu

obezbjeĊivanja sanitarnih uslova i odgovarajućeg broja toaleta u skladu sa
brojem uĉenika koji u isto vrijeme borave, odnosno rade u prostoru ustanove.
Minimalan broj kabina sa propisanim pratećim prostorom utvrĊuje se tako što
se na svakih 28 uĉenika koji borave i rade u jednoj smjeni obezbjeĊuje po jedna
kabina. Srednja škola, odnosno osnivaĉ, duţni su obezbijediti nastavna sredstva
ostala specijalizirana sredstva u skladu sa zahtjevima nastavnog plana i
programa koji se u toj ustanovi realizira.
189
U nastavnom planu i programu obavezno se definišu osnovna nastavna
sredstva, odnosno oprema potrebna za realizaciju tog programa.
Srednja škola/školski centar obavezno ima biblioteku sa najmanje 5.000
knjiţnih jedinica u funkciji realizacije nastavnog procesa koji se realizira u toj
ustanovi. U knjiţne jedinice se ne ubraja arhivska graĊa.
Nastavna sredstva
Nastavna sredstva, i ostala sredstva rada srednje škole osiguravaju se u

skladu sa zahtjevima nastavnih planova i programa, odnosno Normativima
nastavnih sredstava, ĉime se postiţe ujednaĉavanje uvjeta rada svih srednjih
škola u pogledu nastavnih sredstava.
Normativi nastavnih sredstava za specijaliziranu opremu prema
zahtjevima nastavnog plana i programa za svaki nastavni predmeta ili grupu
srodnih predmeta utvrĊuje se posebnim aktom.
Obavezna opća nastavna sredstva
Pored osnovnog namještaja škola treba posjedovati u svakoj uĉionici i kabinetu:
Tabela 22. Osnovni namještaj

Grafoskop ..................................... 1 kom
Projekciono platno ..................................... 1 kom
TV prijemnik- color ..................................... 1 kom
Videorekorder-DVD ..................................... 1 kom
Tabla ..................................... 1 kom
Raĉunar ..................................... 1 kom
Kasetofon sa CD-om ..................................... 1 kom
Tabela 23. Škola treba posjedovati:

Aparat za umnoţavanje ..................................... 2 kom
Raĉunar aktuelne prosjeĉne ..................................... 6 kom
konfiguracije
Štampaĉ ..................................... 3 kom
Razglasna stanica ..................................... 1 kom
Rrazglasna stanica (mobilna) ..................................... 1 kom
Fax aparat ..................................... 1 kom
Skener ..................................... 2 kom
Digitalna kamera ..................................... 1 kom
Digitalni foto aparat ..................................... 1 kom
Megafon ..................................... 1 kom
Klavir, pijanino, harminij ili ..................................... 1 kom
sintisajzer
190
Minimum po predmetima
Škola treba posjedovati za Tjelesni i zdravstveni odgoj/ sport/šport

 dvoranu za tjelesni odgoj/sport ili sportsko igralište, poligon
 gimnastiĉke sprave
 prateće prostorije (svlaĉionice i kupatila)
 gimnastiĉke i sportske rekvizite
 instrumente za vrednovanje
 komplete opreme za predstavljanje škole na takmiĉenjima
 raĉunar
 pribor za prvu pomoć
Školska biblioteka
U okviru propisanog minimuma broja knjiţnih jedinica škola treba da ima:

 minimum po uĉeniku 5 knjiga
 minimum knjiga popisane školske lektire (po svakom djelu) 30
primjeraka
 struĉna literatura, minimum po uĉeniku 2 knjige
 specijalne škole, minimum po uĉeniku 3 knjige
 medioteka (video kasete, audio kasete, CD)
Prema nastavnom planu i programu škola je obavezna pratiti dostignuća u

nastavnoj tehnici i tehnologiji, kao i razvoj tehnologija uopće, i nabavljati
nastavna sredstva za unapreĊenje nastave u skladu sa aktualnim nastavnim
planovima i programima.
Broj uĉenika u odjeljenju, grupi, klasi i

grupi praktiĉne nastave
Redovna nastava se u srednjoj školi organizuje i realizuje kao predmetna

po odjeljenjima, klasama, grupama i grupama praktiĉne nastave.
Broj uĉenika u odjeljenju, odgojnoj grupi i grupi praktiĉne nastave

zavisno od škole, utvrĊuje se kako slijedi:
191
Tabela 24. Gimnazija, tehniĉka i srodna, struĉna i mješovita škola
BROJ UĈENIKA
OPIS/BROJ UĈENKA minimalno optimalno maksimalno
Redovna, opšte obrazovna 20 28 32
i struĉna nastava, izborna i
fakultativna nastava-
odjeljenje
Laboratorijska nastava u 10 14 16
izbornoj nastavi u III i IV
razredu gimnazije-grupa
Nastava stranog jezika- 10 14 16
izborna grupa
Nastava informatike-grupa 10 14 16
Dopunska nastava-grupa 10 14 20
Pripremna nastava-grupa 10 14 20
Sekcija, klubovi 10 14 20
Ukoliko NPiP-om nije utvrĊen broj uĉenika u grupi praktiĉne nastave, ovaj broj se
generalno utvrĊuje kako slijedi:
Praktiĉna nastava-grupa I i 8 12 14
II razred
Paktiĉna nastava-grupa III 6 8 11
i IV razred
Ukoliko je NPiP-om u dijelu struĉne ili opše obrazovne nastave predviĊena podjela
odjeljenja u grupe, nastava se izvodi u skladu sa zahtjevima NPiP-a.
Ukoliko je broj uĉenika jednog odjeljenja – grupe manji od propisanog minimuma
škola je duţna organizovati instruktivnu nastavu sa 50% ĉasova iz NPiP-a.
Napomena: Propisani broj se, u zavisnosti od vrste projekta, moţe

mijenati u skladu sa posebnim odlukama Ministra.
Norma ĉasova, priprema za obrazovno-odgojni rad i ostali

poslovi nastavnika u okviru radne sedmice
Struĉne poslove na planiranju i realizaciji nastavnih sadrţaja, voĊenja,

praćenja i ocjenjivanja uĉeniĉkog rada i ukupnog napredovanja uĉenika u
srednjoj školi obavljaju profesori, nastavnici praktiĉne nastave i instruktori-
specijalisti.
Profil i struĉna sprema profesora, nastavnika praktiĉne nastave i
instruktora- specijalista utvrĊen je Zakonom i Nastavnim planom i programom.
192
Poslovi nastavnika u okviru radne sedmice
Redovna nastava
Norma ĉasova, priprema za nastavu, priprema i ispravka pismenih
radova, kontrolnih radova, grafiĉkih radova, laboratorijskih vjeţbi, testiranje
prema NPiP i struĉno usavršavanje .......................................................32,5 sata.
Ostali poslovi nastavnika u okviru radne sedmice

Pod ostalim poslovima nastavnika podrazumijevaju se obavezni prateći
poslovi odgojno-obrazovnog rada koji se svrstavaju u normirane poslove i
poslove prema stvarnim potrebama ..........................................................7,5 sati.
Normirani poslovi
Razredništvo (ĉas odjeljenske zajednice roditeljski sastanak/informacije
dodatna administracija) ........................................................................ 4.0 sata
Konsultacije sa uĉenicima uz dogovor sa direktorom...................1.0 sata
Rad u struĉnim organima .............................................................1.0 sata
VoĊenje sekcije ili drugog oblika van-nastavne aktivnosti...........1.5 sata
Nenormirani poslovi
U okviru nenormiranih poslova nastavnik se angaţuje prema potrebi:
Dodatna, dopunska, fakultativna nastava, proizvodni rad,
izrada projekata i drugo ............................................................................1.5 sata
Deţurstvo i ostali poslovi po nalogu direketora na osnovu Pravilnika
donesenog na Nastavniĉkom vijeću
Norma nastavnika prema nastavnim predmetima
Nastavnici imaju normu odreĊenu ovim pravilnikom a predstavljenu u

slijedećoj tabeli:
Tabela 25. Norme nastavnika
Broj ĉasova
RB Nastavni predmet redovne nastave
1 Bosanski/hrvatski jezik 18
2 Strani jezik 19
3 Matematika 19
4 Fizika 19
5 Hemija 19
6 Biologija 20
193
7 Informatika 20
8 Historija/povijest 21
9 Geografija 21
10 Filozofija-logika 21
11 Pisihologija 21
12 Sociologija 21
13 Likovna kultura 21
14 Muziĉka kultura 21
15 Fiziĉki i zdravstveni odgoj/Sport 21
16 Kultura religija 21
17 Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava 21
18 Predmeti struĉno- teorijske nastave 20
19 Praktiĉna nastava 24
20 Metodiĉka praksa 20
21 Mentorski rad s pripravnikom 70 sati po kandidatu
Napomena:
1. Ukoliko nastavnik koji je radni odnos zasnovao na puno radno vrijeme nema
40-satnu radnu obavezu po gore navedenoj raspodjeli, dobiva poslove po
nalogu dirketora škole, koji direktor rasporeĊuje prema afinitetu nastavnika.
2. Za nastavnike-pripravnike sedmiĉna norma se umanjuje za 2 ĉasa, a za toliko
se povećava broj ĉasova pripreme.
3. Nastavniku struĉno teorijske nastave koji ima tri ili više predmeta, moţe se
priprema uveĉati za dva ĉasa po odobrenju Ministra.
Rukovodno osoblje
Srednjom školom/školskim centrom/Ċaĉkim domom rukovodi direktor škole,

koji se imenuje u skladu sa zakonom i pravilima škole.
Ustanove iz prethodnog stava koje imaju više od minimalnog broja
odjeljenja/klasa/odgojnih grupa ili veći procenat praktiĉne nastave, u cilju kvalitetne
organizacije, praćenja i kontrole nastavnog procesa imaju odgovarajući broj pomoćnika
direktora ili voditelj dijela nastavnog procesa (smjene, opšteobrazovne nastave,
struĉno-teorijske nastave, praktiĉne nastave) kako slijedi:
1. Za svako odjeljenje/klasu/odgojnu grupu preko minimalnog broja sve ustanove
iz stava 1. imaju pravo (u skladu sa prirodom nastavnog procesa u toj ustanovi)
na pomoćnika direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa po 0,125
izvršilaca.
2. Škole koje u skladu sa nastavnim planom i programom imaju praktiĉnu
nastavu koja se izvodi u radionicama škole, pored izvršilaca iz prethodne taĉke
imaju pravo na svakih 24 ĉasa praktiĉne nastave po 0,05 izvršilaca-pomoćnika
direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa za praktiĉnu nastavu.
194
PRILOG 2:IZVOD IZ PEDAGOŠKIH STANDARDA
I NORMATIVIA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Pedagoškim standardima se utvrĊuju zajedniĉki kriteriji po pitanju:

1. Elementi razvijenosti – broj odjeljenja i grupa,
2. Školski prostor,
3. Oprema i nastavna sredstva,
4. Broj uĉenika u odjeljenju i grupi,
5. Broj i struktura nastavnog kadra, struĉnih saradnika, asistenata u

odjeljenju / grupi i odgajatelja,
6. Broj i struktura rukovodnog osoblja,
7. Broj i struktura administrativno-finansijskog osoblja,
8. Broj i struktura pomoćnog i tehniĉkog osoblja,
9. Uĉeniĉki standard,
10. Slobodne aktivnosti uĉenika,
11. Društvena i kulturna djelatnost odgojnoobrazovnih ustanova i
12. Normativi radnog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uĉila po
predmetima za osnovnu školu.
Elementi razvijenosti – broj odjeljenja i grupa
Da bi se zadovoljili osnovni pedagoški uvjeti funkcionisanja odgojno-

obrazovnih ustanova odreĊuje se broj odjeljenja / odgojnih grupa u osnovnim
školama, centrima, zavodima i djeĉijim domovima:
Tabela 26. Broj odgojnih grupa
r/b Škola min opt maks

1.1. redovna osnovna škola 18 25 36
Školski prostor
Da bi se zadovoljili osnovni pedagoški i zdravstveno-higijenski uvjeti i

potrebe, ovim standardom za sve tipove osnovnih škola, odgojnih ustanova,
centara, zavoda i domova, izuzev škole u prirodi, na podruĉju Kantona
Sarajevo, odreĊuje se graĊevinska, odnosno korisna površina po jednom
djetetu/uĉeniku:
195
Tabela 27. Površina škole
Opis min m2 opt m2

2.1. Ukupna površina – 12 15
zatvoreni i otvoreni prostor
(dvorište i sportski tereni)
2.1 Ukupna korisna površina 3 4
zatvorenog prostora
2.3. Površina uĉioniĉkog 1,4 1,8
prostora po uĉeniku
2.4. Površina za nastavu 5 7
tjelesnog i zdravstvenog
odgoja po jednom uĉeniku
na ĉasu
2.5 Površina radionice / 2 3
laboratorije po uĉeniku
Zemljište za izgradnju školskog objekta treba da ispunjava sljedeće

sanitarne, urbanistiĉke, tehniĉko ekonomske i pedagoške uvjete:
 U sanitarnom pogledu školski objekat locira se na zdravom, ĉistom,
dobro provjetrenom i osunĉanom zemljištu koje nije plavno ili
moĉvarno, a ima relativno nizak nivo podzemnih voda.
 Pri izboru školskog zemljišta treba posebno razmotriti: reljef
zemljišta i okoline, vremenske foto-klima uvjete (karakteristike
godišnjih doba i duţina dana) i utjecaj vjetrova.
 Urbanistiĉki uvjeti, koji su od znaĉaja za prostorno ureĊenje
školskog zemljišta, odnose se na: postavku i gabarite okolnih
saobraćajnica, pristupa za vozila i pješaĉkih prilaza do školskog
objekta kao i na glavna obiljeţja pejzaţnog ureĊenja školskog
zemljišta, s ciljem da se saĉuvaju glavne karakteristike prirodne
okoline.
 U tehniĉko-ekonomskom pogledu, zemljište za izgradnju školskog
objekta treba da posjeduje odreĊen kvalitet tla i topografske
karakteristike (vodoravno zemljište ili zemljište blago nagnuto
prema juţnoj strani), a da veliĉinom i oblikom omogućava
funkcionalan raspored programskih sadrţaja na otvorenom prostoru
i etapnu izgradnju.
196
 Školski objekat je mjesto stalne koncentracije većeg broja ljudi, što
nalaţe da se pri izboru školskog zemljišta detaljno razmotre seizmiĉke
karakteristike podruĉja i svake mikrolokacije ponaosob.
 Školsko zemljište je sastavni dio prostornog kompleksa namijenjenog za
organizovanje odgojno-obrazovnog rada. Zbog toga ono treba da,
veliĉinom i oblikom školskog objekta omogući i formiranje
odgovarajuće površine.
 Školsko dvorište i igralište: koristi se za okupljanje, igru, odmor i
rekreaciju, a angaţovanje uĉenika u svakodnevnom ureĊenju i
odrţavanju školskog dvorišta znaĉajna je odgojna, zdravstvena i
kulturna funkcija škole. Lociraju se tako da su osunĉani i zaštićeni od
vjetra, s tim da upotreba ovih površina ne ometa rad u školi, naroĉito u
nastavnim prostorijama. Dvorište i igralište treba da su dobro povezani
sa školskim objektom, a igralište i sa sanitarnim prostorijama uz
fiskulturnu salu. Školsko dvorište se oprema klupama za sjedenje i
higijenskom ĉesmom. Igralište za uĉenike razredne nastave organizuje
se u školskom dvorištu, a oprema se toboganom, klackalicama,
vrteškama, konstrukcijama za penjanje i jamom s pijeskom. Tlo ovih
igrališta su travnate površine.
 Veliĉina školskog igrališta odreĊuje se za školski objekat kapaciteta do
300 uĉenika, po jednom uĉeniku - 5 m2.
 Nadstrešnica: sluţi za okupljanje uĉenika i rekreaciju, a u školama koje
nemaju fiskulturnu salu i za izvoĊenje nastave tjelesnog i zdravstvenog
odgoja. Nadstrešnica se povezuje s vanjskim prilazima za uĉenike i
općim komunikacijama u školskom objektu, a oprema se klupama za
sjedenje i higijenskom ĉesmom. Tlo nadstrešnice je, prema pravilu,
tvrdo. Veliĉina nadstrešnice odreĊuje se prema broju uĉenika u školi, a
ako se koristi i za tjelesni i zdravstveni odgoj, veliĉine je 80 do 100 m2 .
 Školski vrt: predviĊa se za nastavno-odgojnu svrhu i praktiĉan rad
uĉenika. Postavlja se na dijelu zemljišta koji je zaštićen od vjetra,
uglavnom na istoĉnoj strani parcele.
Opća nastavna sredstva
Pored stola/klupe projektovanog za jednog ili dva uĉenika, prilagoĊenog

uzrastu uĉenika i namjeni, i osnovnog namještaja škola / ustanova posjeduje na
nivou škole / ustanove:
197
Tabela 28. Opća nastavna sredstva
R.b. Naziv Jedin mjere Koliĉ.

1. Aparat za umnoţavanje kom 1
2. Raĉunari: (odgovarajući, prosjeĉne kom 7
aktuelne konfiguracije)
3. Štampaĉ – laserski crno-bijeli kom 2
4. Štampaĉ – kolor kom 2
5. Video ili digitalna kamera kom 1
6. Digitalni fotoaparat kom 1
7. Kasetofon stereo s CD-om: kom
za svako odjeljenje razredne
-nastave 1
-za školu 6
8. TV kolor i videorekorder kom 1
-za razrednu nastavu po razredu
-za predmetnu nastavu 6
9. Multimedij projektor kom 1
10. Školski razglas:
-fiksni 1
-mobilni 1
11. Klavir ili klavinova kom kom 1
12. Fax aparat kom 1
Tabela 29. Kabinet za psihomotoriĉku edukaciju
R.b. Naziv Jedin mjere Koliĉ.

1. Švedske ljestve komada kom 1
2. Strunjaĉe kom
-velike 2
-male 2
3. Medicinske lopte: raznih boja, komplet 1
veliĉina i mase
4. Jastuci raznih boja komplet 1
5. Obruĉi komplet 1
6. Masaţeri - stimulansi komplet 1
7. Greda-za svaki od tri nivoa visine kompleti 3
8. Trambulin komlet 1
9. Kutije razliĉitih visina kom 1
10. Preĉke razliĉitih veliĉina, na komplet 1
poligonu, za provlaĉenje
11. Predmeti za taktilnu percepciju: komplet 1
hrapavi, glatki, razliĉitih formi -
veliki i mali
12. Ogledalo kom 1
13. Slike u nizu niz slika 6
14. Kasete za izvoĊenje ritmiĉkih vjeţbi kom 1
15. Bazen ili kada za kom 1
hidrokineziterapiju s pratećom
opremom
198
Broj uĉenika u odjeljenju i grupi prema oblicima rada
Redovna nastava u osnovnoj školi.
Redovna nastava u osnovnoj školi, organizuje se i izvodi kao razredna i

predmetna po odjeljenjima. S namjerom da se osavremeni i dinamizira nastavni
proces u cjelini, nastava se izvodi i organizuje grupno, individualno, timski i u
istraţivaĉkim, studijskim i problemskim oblicima. Bliţi propisi o oblicima i
naĉinima organizovanja nastave utvrĊeni su Nastavnim planom i programom.
Broj uĉenika u odjeljenju i grupi, zavisno od škole, utvrĊuje se kako slijedi:
Tabela 30. Redovna osnovna škola

Odjeljenje min. opt. maks.
Redovno nekombinovano odjeljenje 18 24 32
Razredna nastava: Kombinovano 8 14 22
odjeljenje dva razreda
Kombinovano odjeljenje uĉenika tri 6 14 22
razreda
Kombinovano odjeljenje uĉenika 6 10 18
ĉetiri razreda
Predmetna nastava: Kombinovano 8 12 20
odjeljenje uĉenika dva razreda
Kombinovano odjeljenje uĉenika tri 8 12 18
i više razreda
Odjeljenje s nastavom na jezicima / / /
nacionalnih manjina
Grupa uĉenika produţenog boravka, 8 18 24
cjelodnevnog boravka
Odjeljenje za obrazovanje odraslih 8 18 28
Kombinovano odjeljenje I i II 6 16 26
godine s dva razreda za odrasle
Odjeljenje instruktivne nastave za 4 14 24
odrasle
Teĉajno odjeljenje-grupa 12 20 28
Redovno odjeljenje rezredne
nastave u brdsko-planinskim 4 12 22
krajevima, odnosno u posebno
oteţanim uvjet
U redovnom odjeljenju uĉenici s
posebnim potrebama (uĉenici 1 do 3
moraju imati nalaz i mišljenje
komisije za kategorizaciju).
199
Odjeljenje uĉenika s posebnim 4 do 8
potrebama u osnovnoj školi
Prilikom organizovanja praktiĉnog
rada i vjeţbi, odjeljenje se dijeli u /
dvije grupe, osim ako broji manje
od 20 uĉenika (prema Nastavnom
planu i programu)
Broj uĉenika za organizovanje 16 20 24
izborne i fakultativne nastave
Broj uĉenika za organizovanje 5 7 10
dopunske, dodatne i instruktivne
nastave za popravne ispite
Hor 12-x
Orkestar 12-x
Broj nastavnika / profesora
Broj nastavnika / profesora (u daljem tekstu nastavnik) odgovarajuće

struĉnosti, struĉnih saradnika i asistenata u nastavi utvrĊuje se na osnovu
Nastavnog plana i programa, vrste škole, broja odjeljenja, grupa i programa
rada škole / ustanove, kako slijedi:
 Nastavnik je struĉna osoba za odgoj i obrazovanje uĉenika koja planira i
realizuje nastavne sadrţaje, vodi, prati i ocjenjuje rad uĉenika i njegovo
ukupno napredovanje u osnovnoj školi. Vlastitim angaţmanom i
primjerom osigurava povoljnu radnu klimu u kolektivu i odjeljenju,
cjelovit razvoj i zadovolja vanje razvojnih odgojno-obrazovnih potreba
uĉenika osnovnoškolskog uzrasta. Profil i nivo struĉne spreme
nastavnika utvrĊen je Zakonom i Nastavnim planom i programom. Broj
nastavnika redovne osnovne škole, osnovne muziĉke škole, osnovne
baletske škole, utvrĊen je prema broju sati neposrednog odgojno-obra
zovnog rada i nastavne norme. Nastavna norma nastavnika u specijalnoj
osnovnoj školi, centru i zavodu odreĊena je Nastavnim planom i
programom, a odgajatelja opisom poslova prema ovim Standardima.
Profil i nivo struĉne spreme nastavnika u produţenom i cjelodnevnom
boravku redovne osnovne škole i odgajatelja u djeĉijem domu odreĊen
je Standardima.
200
Tabela 31. Norma ĉasova, struktura i opis radnih zadataka u okviru radne sedmice, nastavne i
školske godine nastavne norme po vrstama nastave i predmetima
r/b Sprema Norma

1 Nastavnici razredne nastave U skladu s NPiP i
koncepcijom
devetogodišnjeg
osnovnog odgoja i
obrazovanja
2 Nastavnici bosanskog, hrvatskog, 18
srpskog jezika i knjiţevnosti
3 Nastavnici stranog jezika, matematike, 19
hemije / kemije i fizike
4 Nastavnici biologije i informatike 20
5 Nastavnici historije/ povijesti, 21
geografije/ zemljopisa, tehniĉkog
odgoja, muziĉke / glazbene kulture,
likovne kulture, tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, vjeronauke /
vjeronauka, historije / povijesti religija,
kulture ţivljenja i graĊanskog
obrazovanja/demokratija i ljudska
prava
U nastavnu normu ulazi ukupna redovna nastava (pojedinaĉno planirana
nastava po predmetima i izborna nastava, u skladu s Nastavnim planom i
programom).
Hor i orkestar ulaze u nastavnu normu – po dva ĉasa za svaku dionicu.
Estetsko ureĊenje škole – 2 ĉasa i organizacija izloţbe i izrada kataloga – 1
ĉas, ulaze u nastavnu normu.
U specijalnoj školi nastavna norma za tehniĉki odgoj je 19 sati.
U paralelnim školama, osnovnoj muziĉkoj i osnovnoj baletskoj školi

nastavna norma za: skupno muziciranje, solfeggio, klasiĉni balet i historijske
igre je 20 ĉasova, a za individualnu nastavu – instrument i korepeticiju 22
ĉasa.
Mentorski rad s pripravnikom – 50 sati po kandidatu i dodatno 10 sati za
provedbu empirijskog istraţivanja kojeg s univerzitetskim profesorom radi
struĉni saradnik.
Napomena: Norma ĉasova sluţi kao okvir za odreĊivanje broja izvršilaca u
školi, a 40-ĉasovna / satna radna sedmica, odnosno godišnja obaveza
izvršioca izraţena u satima bit će glavni kriterij za dodjelu i raspodjelu
sredstava, u skladu s Kriterijima za finansiranje.
201
Tabela 32. Globalni pregled obaveza nastavnika u okviru radne
sedmice za punu nastavnu normu
Neposredi odgojno obrazovni rad

24 sata
Redovna Pregled Razredništvo, Prosjeĉno Ukupno Ostali Svega
nastava pismenih dopunska, 50% 1+2+3+4 poslovi 5+6
zadataka i dodatna vremena (struĉno
kontrolnih nastava i pripreme usav,
ili slobodne za 1+2+3 admin.
grafiĉkih aktivnosti kao struĉni
zadataka i ostali oblici organi,
odgojno deţurstvo
obrazovnog inovacije)
rada
1 2 3 4 5 6 7
Nastavnici
razredne 24 12 36 4 40
nastave
Nastavnici 3 12 36 4 40
predmeta sa 18 3
18 ĉasova
Nastavnici 19 2 3 12 36 4 40
predmeta sa
19 ĉasova
Nastavnici 20 1 3 12 36 4 40
predmeta sa
20 ĉasova
Nastavnici 21 0 3 12 36 4 40
predmeta sa
21 ĉasova
Direktor škole, prema afinitetu nastavnika, raspodjeljuje poslove na

nastavnike u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada na najracionalniji
naĉin.
Ostali neophodni poslovi se evidentiraju i utvrĊuju kao prosjeĉan broj

sati sedmiĉno i to:
Tabela 33. Prosjeĉan broj sati
struĉno usavršavanje i inovacije 1,0 sat

rad u struĉnim organima 0,5 sati
saradnja s roditeljima 0,5 sati
rad na pedagoškoj dokumentaciji 0,5 sati
deţurstvo 1,0 sati
ostali poslovi po nalogu direktora
202
Tabela 34. Priprema po jednom ĉasu za razliĉite oblike odgojno obrazovnog rada
Oblik rada Ĉas Priprema

Ĉas redovne nastave 1 ĉas 0,5 priprema
Pripremno odjeljenje muziĉke 1 ĉas 0,5 priprema
škole
Kombinovano odjeljenje dva 1 ĉas 0,6 priprema
razr
Kombinovano odjeljenje tri 1 ĉas 0,7 priprema
razr
Kombinovano odjeljenje 1 ĉas 0,8 priprema
ĉetiri razr
Ĉas odjeljenjske zajednice 1 ĉas /
Saradnja razrednika s 1 ĉas /
roditeljima
Administracija i pedagoški 1 ĉas /
karton koje vodi
Individualni program – 1 ĉas 1 priprema
nadoknaĊivanje zaostataka u
uĉenju
Izborna nastava 1 ĉas 1 priprema
Nove metodologije rada u 1 ĉas 1 priprema
razrednoj nastavi – korak po
korak i druge
Rad s nadarenim uĉenicima, 1 ĉas 1 priprema
dodatna nastava, školska i
općinska takmiĉenja
Rad s takmiĉarima na 1 ĉas 1 priprema
kantonal- nom i višim
nivoima takmiĉenja
Dopunska i instruktivna 1 ĉas 0,5 priprema
nastava
Slobodne uĉeniĉke aktivnosti 1 ĉas 0,5 priprema
– sekcije
Smotre stvaralaštva, kulturna 1 ĉas 0,5 priprema
i javna djelatnost,
obiljeţavanje znaĉajnih
datuma
- Ogledni/ugledni ĉas (inovac 1 ĉas 1,7 priprema
u nast.) 1 1,7
Testiranje 1 ĉas 2 priprema
Tabela 35. Ostali redovni i vanredni poslovi
Oblik rada Ĉas

VoĊenje struĉnog aktiva 1 ĉas
Deţurstvo nastavnika 1 ĉas
Konsultacije s uĉenicima 1 ĉas
203
Rad ispitnih komisija - po 0,5 ĉas
sastanku
Vanredni i popravni ispiti: po
kandidatu / uĉeniku
- s pismenim 0,5 ĉas
- usmeni 0,3 ĉas
Veći broj uĉenika u odjeljenju 0,01 ĉas
od maksimalnog – po uĉeniku
Realizacija tri i više programa 0,5 ĉas
predmetne nastave - po
programu
Ekskurzije, izleti, posjete 0,5 ĉas
drugim institucijama i drugo
(za 15 uĉenika jedan
nastavnik) - prema poslu Za
kombinovano odjeljenje
planiranje po odjeljenju
Profil i struĉna sprema nastavnika redovne osnovne škole u produţenom

i cjelodnevnom boravku uĉenika utvrĊuje se programom rada: Za realizaciju
pojedinih segmenata iz programa rada produţenog ili cjelodnevnog boravka
mogu se angaţirati nastavnici/profesori predmetne nastave ili drugi saradnici.
Slobodne aktivnosti uĉenika
U cilju podsticanja i razvijanja interesovanja uĉenika, razvoja

stvaralaĉkih sposobnosti i potrebe za proširivanjem znanja o dostignućima u
nauci, tehnici, umjetnosti te razvijanja radnih navika, liĉne odgovornosti, smisla
za zajedniĉki rad, u školi se organizuju slobodne aktivnosti uĉenika. Školske
slobodne aktivnosti su po svom znaĉaju izjednaĉene s ĉasovima nastave.
Slobodne aktivnosti, u saradnji s uĉenicima i društvenim organizacijama kulture
u svojoj sredini, škola planira godišnjim programom rada, vodeći raĉuna o
masovnosti, sadrţajima i ravnomjernoj zastupljenosti uĉenika u svim njenim
vidovima. Školske slobodne aktivnosti, ovisno od veliĉine škole, karaktera
uĉeniĉkog interesovanja, društvenih i kulturnih prilika sredine, škola organizuje
samostalno, vodeći raĉuna o slijedećim podruĉjima:
kultura i umjetnost, sekcije:
 dramska, horska, muziĉka, likovna, literarna, recitatorska, folklorna,
baletna,
204
privredna aktivnost i zadrugarstvo, sekcije:
 knjiţarska, trgovinska, ratarska, povrtlarska, peradarska,
vinogradarska, voćarska, stoĉarska, pĉelarska, uzgoj malih
ţivotinja,
tehnika i tehnologija sekcije i klubovi:
 mladih tehniĉara, radioamatera, fotoamatera, racionalizatora i
inovatora, modelara, saobraćajaca, kibernetiĉara za raĉunare i
drugo,
dopuna i proširivanje znanja i stvaralaštvo:
 sekcije matematiĉara, fiziĉara, biologa, hemiĉara, historiĉara,
geografa, stranih jezika, lingvista i sekcije ostalih nastavnih
predmeta i nauĉnih oblasti,
tjelesni i zdravstveni odgoj:
 društvo za fiziĉku kulturu, male olimpijske igre, te sportske
sekcije, atletika, gimnastika, ritmiĉka gimnastika, dţudo, karate,
sportsko streljaštvo, skijanje, plivanje,
promocije zdravlja, prevencije bolesti, planiranje porodice, prevencija
ovisnosti, maloljetniĉkog neprimjerenog ponašanja sekcije i klubovi:
 Liga trezvenosti, prevencija toksikomanija, ovisnosti, AIDS,
reproduktivno i drugo zdravlje, uz osposobljavanje uĉenika za
edukatore drugih uĉenika,
oĉuvanje prirodne okoline sekcije i klubovi:
 mladih prirodnjaka, izviĊaĉa, planinara, gorana, ljubitelja zdrave
ĉovjekove okoline.
Godišnjim planom i programom rada škole definišu se svi oblici,

sadrţaji, naĉini i raspored rada. OdreĊuju se i druga znaĉajna pitanja koja imaju
utjecaja na njen rad i nesmetano ispoljavanje i razvijanje. Saglasno općim
ciljevima i zadacima, škola planira sve oblike i sve sadrţaje, prati realizaciju i o
slobodnim aktivnostima vodi pedagošku i drugu dokumentaciju. Pored
aktivnosti na nivou odjeljenja, razreda, grupa razreda, škola je duţna da ima
slobodne aktivnosti koje će je predstavljati i na širem društvenom planu. U tom
pravcu škola ima hor, recitatorsko-dramsku, muziĉku, sportsku sekciju odnosno
društvo, školsku zadrugu, te ostale oblike koji odgovaraju uvjetima i karakteru
škole.
205
Društvena i kulturna djelatnost odgojno-obrazovnih ustanova
Škola/ustanova u svom radu ostvaruje stalnu, neposrednu saradnju i

povezanost s radnim ljudima i graĊanima na svom podruĉju, putem kulturnih,
sportskih i drugih oblika djelovanja. Posebnu društvenu aktivnost škola
ostvaruje na manifestacijama u povodu Dana škole, Dana drţavnosti, te u
povodu ostalih drţavnih i vjerskih praznika, jubileja i godišnjica. Oblici
ostvarivanja saradnje izmeĊu škole i društvene sredine (podruĉja gdje je škola
locirana - mjesne zajednice i općine), realizuju se putem kulturno-umjetniĉkih,
sportskih i drugih manifesta- cija, likovnih izloţbi, prezentacija literarnih
radova, raznih vidova predavanja, zajedniĉkih i javnih akcija, te u raznim
drugim oblicima. U okviru društvene i kulturne djelatnosti škola ima trajnu
obavezu da ureĊuje, dopunjuje i odrţava školske i prateće školske objekte,
dvorišta, igrališta i ostale vanjske prostore, fasade, poljoprivredno i drugo
zemljište, na naĉin da je to usklaĊeno s općim ciljevima i zadacima škole i
njenim ugledom u društvenoj sredini. S istim zadatkom osnovna škola je duţna
da svoje školske objekte, vanjske i unutrašnje sadrţaje, opremu, sredstva i
kadrove, uz dogovorene odnose, stavi u funkciju šire javne i kulturne djelatnosti
škole.
Normativi radnog prostora, opreme, nastavnih

sredstava i uĉila po predmetima za osnovnu školu
Normativima se utvrĊuju: 1. radni prostor – specijalizirane uĉionice,

kabineti, pretkabineti i ostave 2. oprema, nastavna sredstva, uĉila i školski
namješta
Prostor i oprema za tjelesni i zdravstveni odgoj podrazumijevaju:

 sala za sport u skladu s normativima prostora,
 kabinet za nastavnika,
 svlaĉionice za uĉenike, odvojeno za djeĉake i djevojĉice
 mokri ĉvor, odvojeno za djeĉake i djevojĉice
 spremište za odlaganje sprava i rekvizita
206
OPREMA - pored navedene u Standardima za opće normative nastavnih
sredstava, na nivou škole potrebna je i posebna oprema kako slijedi:
Tabela 36. Standardni opreme
NASTAVNA SREDSTVA Jedinica mjere Koliĉina

SPRAVE I REKVIZITI
SPRAVE
Gimnastiĉki sanduk kom 2
Vratilo kom 1
Kozlić mali kom 1
Kozlić veliki kom 1
Konopac za penjanje kom 4
Ripstol 100x260 16
Strunjaĉa kom. 6
Strunjaĉa sunĊer200 x 150 x 40 kom. 2
Odskoĉna daska kom. 2
Gimnastiĉke klupe kom. 2
Greda niska kom. 1
Stalci za skok uvis par kom. 1
Stalci za mreţu i mreţa za odbojku garnitura 1
Koševi garnitura 1
Golovi za rukomet kom. 2
Stol za stoni tenis kom. 2
REKVIZITI
Palice kom kom 36
Medicinke 2,3 kg i 5 kg kom 15
Lopte za odbojku kom 15
Lopte za košarku kom 15
Lopte za rukomet kom 15
Lopte za nogomet kom 6
Vijaĉa – kratka kom 36
Vijaĉa – duga kom 2
Konopac za navlaĉenje kom 1
Obruĉi kom 15
Lopte gumene (ritmiĉke) kom kom 10
Prepone kom 2
Koţne loptice 200 gr. (za bacanje u kom 6
cilj)
Štoperice kom. kom 2
Pumpa za lopte kom 1
Meta-daska kom 2
Pištaljka kom 5
Mreţice za stoni tenis sa zatezaĉima garnitura 2
Reketi za stoni tenis kom 8
OPREMA ZA OTVORENI SPORTSKI TEREN
Vrata za rukomet usadna kom 2
207
Koševi s kontrukcijom fiksni kom. 2
Stalci za odbojku sa zatezaĉima ili kom. 1
usadni i mreţom s ĉeliĉnom ţicom
garnitura
Stalci za tenis sa zatezaĉima ili garnitura 1
usadni i mreţom s ĉeliĉnom ţicom
kom
Prostor i uslove za skok udalj / 1
Segmenti za bacanje kugle / 1
INSTRUMENTI ZA MJERENJE REZULTATA
Vaga kom 1
Centimetarska traka kom 1
OSTALA SREDSTVA (PRIBOR)
Radno odijelo i obuća za nastavnika komplet 1
Kompjuter komplet 1
Krede u boji kompl komplet 1
Prva pomoć komplet 2
INSTRUMENTI ZA MJERENJE REZULTATA
Karton (knjiţica) tjelesnog razvoja kom. 1
uĉenika, mali i veliki kom. za 1 uĉ 1
Antropometar kom. 1
Kaliper kom. 1
Dinamometar kom. 1
Vaga kom. 1
Taping-ploĉa kom. 1
Centimetarska traka kom. 1
Metodologija rada kom. 1
Kriterijske tablice kom. 1
OSTALA SREDSTVA
Dijafilmovi
Liĉna higijena
Pravilno drţanje tijela
Kinogrami
Higijena ishrane
Higijena odmora
Smuĉarska oprema nastavnika komplet 1
Pribor za obuku u plivanju komplet 1
PREPORUĈUJE SE:
Konj s hvataljkama kom. 1
Razboj kom kom. 1
Krugovi kom kom. 1
Visoka greda kom kom. 1
NAPOMENA: Sva oprema i rekviziti iz navedenog spiska se koriste,

prilagoĊeni uzrastu uĉenika i programu razredne nastave.
208
PRILOG 3: STRUKTURA I NAĈIN POLAGANJA STRUĈNOG
ISPITA ZA RAD U NASTAVNOM PROCESU
Na osnovu ĉlana 43. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

(“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“ broj 4/98), ĉlana 68. Zakona o osnovnom
obrazovanju i odgoju (“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“ broj 7/98) i ĉlana
111. Zakona o srednjoškolskom obrazovanju (“Sluţbene novine Kantona
Sarajevo“ broj 11/98), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
predškolskom odgoju i obrazovanju (“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“ broj
9/2000), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i

odgoju (“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“ broj 9/2000) i Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o srednjoškolskom obrazovanju (“Sluţbene
novine Kantona Sarajevo“ broj 9/2000), ministar obrazovanja, nauke i
informisanja donosi
Pravilnik o polaganju struĉnog ispita odgajatelja,

nastavnika i struĉnih saradnika
Ĉlan 1.
Odgajatelji u predškolskim ustanovama, zavodima i domovima uĉenika,
nastavnici i struĉni saradnici u osnovnim i srednjim školama, koji prvi put
zasnivaju radni odnos, obavezni su da nakon isteka jedne, a najviše dvije godine
rada u neposrednom odgojno-obrazovnom radu polaţu struĉni ispit.
Ĉlan 2.
Nastavnik koji u toku studija nijepolagao pedagoško-psihološku i
didaktiĉko-metodiĉku grupu predmeta obavezan je da u roku jedne godine od
zasnivanja radnog odnosa u obrazovnoj ustanovi poloţi predmete iz ove grupe
koje u toku studija nije poloţio.
Rok za polaganje struĉnog ispita nastavnika iz prethodnog stava se
raĉuna od dana kada su poloţili pedagoško-psihološku i didaktiĉko-metodiĉku
grupu predmeta.
Ĉlan 3.
Struĉni ispit se polaţe pred komisijom koju imenuje ministar
obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar)
iz reda struĉnih saradnika Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja
209
Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo), nastavnika metodike na
visokoškolskim ustanovama, profesora i nastavnika u osnovnim i srednjim
školama i odgajatelja u predškolskim ustanovama.
Ĉlan 4.
Komisija se sastoji od predsjednika, ispitivaĉa i stalnog ĉlana, a za
svakog ĉlana komisije imenuje se i zamjenik. Kada se ispit sastoji iz više oblasti
ispitivaĉi se mijenjaju kao ĉlanovi komisije.
Ĉlan 5.
Nakon poloţenog struĉnog ispita, odgajatelj, nastavnik i struĉni saradnik
stiĉe pravo da samostalno obavlja odgojno-obrazovni rad, odnosno drugi struĉni
rad u predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, srednjoj školi ili domu uĉenika.
Ĉlan 6.
Za polaganje struĉnog ispita kandidat treba da ispuni slijedeće uslove:
 da ima struĉnu spremu i profil utvrĊen Nastavnim planom i
programom za odreĊeno radno mjesto za koje polaţe struĉni ispit,
 da ima poloţenu pedagoško-psihološku i didaktiĉko-metodiĉku
grupu predmeta na visokoškolskoj ustanovi za obrazovanje
nastavnika, program struĉnog usavršavanja i program pripreme za
polaganje struĉnog ispita,
 da ima najmanje jednu godinu neposrednog odgojno- -obrazovnog
rada, odnosno odgovarajućeg drugog struĉnog rada u predškolskoj
ustanovi, osnovnoj ili srednjoj školi.
Ĉlan 7.
Zahtjev za polaganje struĉnog ispita podnosi se Ministarstvu, a moţe ga
podnijeti:
 ustanova u kojoj kandidat radi, ili kandidat.
Uz zahtjev za polaganje struĉnog ispita podnose se dokazi o ispunjavanju
uslova iz ĉlana 6. ovog pravilnika.
Ĉlan 8.
Struĉni ispit se sastoji iz dva dijela:
 praktiĉnog dijela ispita sa metodikom i
 administrativnog dijela.
210
Ĉlan 9.
Nastavnik, u okviru praktiĉnog dijela ispita sa metodikom, drţi ĉas sa
planiranom nastavnom jedinicom, a nakon toga pristupa ispitu iz metodike
nastavnog predmeta koji podrazumijeva osvrt na odrţani ĉas, kao i opću
provjeru iz metodike na osnovu pitanja koja kandidat dobije izvlaĉenjem
ceduljica sa pitanjima.
Praktiĉni dio struĉnog ispita za pedagoga i psihologa sastoji se iz:
 empirijskog istraţivanja nekog od problema iz obrazovno odgojnog
podruĉja koje sadrţi primjenu najmanje jedne od metoda i tehnika
istraţivanja, kao što su testovi sposobnosti liĉnosti, znanja, upitnici i
skale, na uzorku najmanje dva odjeljenja;
 izlaganja jedne od tema iz oblasti pedagogije, psihologije, mentalne
higijene ili profesionalne orijentacije uĉenika (na ĉasu odjeljenske
zajednice), nastavnicima (na nastavniĉkom vijeću) ili roditeljima (na
odjeljenskom roditeljskom sastanaku).
 Odgajatelj, u okviru praktiĉnog dijela ispita sa metodikom, drţi ĉas sa
planiranom nastavnom jedinicom, a nakon toga pristupa ispitu iz
metodike nastave koji podrazumijeva osvrt na odrţani ĉas, kao i opću
provjeru iz metodike na osnovu pitanja koja kandidat dobije
izvlaĉenjem ceduljica sa pitanjima.
U okviru administrativnog dijela ispita, kandidat iz st.1., 2. i 3. odgovara
na pitanja iz oblasti zakonodavno-pravne i administrativne regulative.
Broj ceduljica sa pitanjima iz st. 1. i 4. mora biti za pet veći od broja
kandidata koji će u odreĊenom terminu pristupiti ispitu.
Bibliotekari polaţu struĉni ispit u skladu sa odgovarajućim propisima iz
njihove djelatnosti.
Ĉlan 10.
Svaki dio ispita se posebno ocjenjuje jednom od ocjena “poloţio/la je“
ili “nije poloţio/la“.
Struĉna komisija utvrĊuje ocjenu većinom glasova.
Praktiĉni dio ispita je eliminatoran, pri ĉemu se kandidat moţe uputiti na
popravni ispit iz dijela ovog ispita koji se odnosi na metodiku nastavnog
predmeta.
Kandidat koji je upućen na popravni ispit iz metodike nastavnog
predmeta ili administrativnog dijela, ovaj ispit moţe polagati najviše jedanput.
211
Kandidatu, koji iz oba dijela ispita u skladu sa ovim pravilnikom dobije
ocjenu “poloţio/la je“, izdaje se uvjerenje o poloţenom struĉnom ispitu na
obrascu koji je sastavni dio ovog pravilnika.
Ĉlan 11.
Troškove za prvo polaganje struĉnog ispita snosi ustanova u kojoj je
kandidat zaposlen, a troškove ponovljenog ispita snosi sam kandidat.
Popravni ispit se ne smatra ponovljenim ispitom.
U sluĉaju da kandidat ne poloţi praktiĉni dio ispita, ili popravni ispit,
moţe ponoviti polaganje ispitajoš najviše jedan put u roku koji utvrdi struĉna
komisija, a koji ne moţe biti kraći od tri mjeseca od dana prethodnog polaganja.
Ako kandidat ne pristupi polaganju struĉnog ispita, ili prije realizacije
praktiĉnog dijela (odrţavanja nastavnog ĉasa) izjavi da odustaje od struĉnog
ispita, smatra se da ispit nije polagao.
Ako kandidat odustane od već zapoĉetog struĉnog ispita, smatra se da
ispit nije poloţio.
Zapoĉeti struĉni ispit, na pismeni zahtjev, moţe se odloţiti ako je
kandidat zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga sprijeĉen da nastavi ispit.
O odlaganju struĉnog ispita odluĉuje komisija većinom glasova, o ĉemu
obavještava kandidata.
Ĉlan 12.
Radnici navedeni u ĉlanu 1. ovog pravilnika praktiĉni dio ispita polaţu u
obrazovnoodgojnoj ustanovi istog nivoa obrazovanja kojem pripada ustanova u
kojoj su trenutno zaposleni.
Jednom poloţen struĉni ispit u skladu sa kriterijima iz ovog pravilnika
priznaje se u svim odgojno-obrazovnim ustanovama Kantona Sarajevo.
Ĉlan 13.
O polaganju struĉnog ispita vodi se zapisnik, na obrascu koji je sastavni
dio ovog pravilnika, a potpisuju ga predsjednik, ispitivaĉi i stalni ĉlan koji je
ujedno i zapisniĉar.
Uz zapisnik iz stava 1. ovog ĉlana prilaţe se zahtjev kandidata za
polaganje ispita, ovjeren prepis diplome i Odluka Nastavniĉkog vijeća, odnosno
Vijeća vaspitaĉa da je kandidat završio program obuke pripravnika.
212
Ĉlan 14.
O poloţenom struĉnom ispitu vodi se matiĉna knjiga izdatih uvjerenja,
ĉija je vrijednost trajna.
U matiĉnoj knjizi izdatih uvjerenja unose se slijedeći podaci: ime i
prezime kandidata, godina i mjesto roĊenja, struĉna sprema, vrijeme polaganja
struĉnog ispita, ocjena općeg uspjeha, broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja.
Ĉlan 15.
Rokove i ustanove u kojima će se obaviti polaganje struĉnih ispita, kao i
visinu naknade za polaganje struĉnog ispita po kandidatu, odreĊuje Ministar.
Ĉlan 16.
Kandidati iz drugih kantona mogu polagati struĉni ispit u Kantonu
Sarajevo, pod istim uslovima predviĊenim ovim pravilnikom, ukoliko za to
postoji dogovor Ministarstva sa odgovarajućim ministarstvom tog kantona.
Ĉlan 17.
Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljen u
“Sluţbenim novinama“ Kantona Sarajevo.
Ministar prof. dr.Safet Halilović, s. r.

Prva izmjena i dopune pravilnika
Na osnovu ĉlana 43. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

(“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“, br. 4/98 i 9/2000), ĉlana 68. Zakona o
osnovnom obrazovanju i odgoju (“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“, br. 7/98
i 9/2000) i ĉlana 111. Zakona o srednjoškolskom obrazovanju (“Sluţbene
novine Kantona Sarajevo“, br. 11/98 i 9/2000), ministar obrazovanja, nauke i
informisanja Kantona Sarajevo, donio je
Izmjene pravilnika o polaganju struĉnog ispita odgajatelja,

nastavnika i struĉnih saradnika
Ĉlan 1.
U Pravilniku o polaganju struĉnog ispita odgajatelja, nastavnika i
struĉnih saradnika (“Sluţbene novine Kantona Sarajevo“, broj 12/2000), u
ĉlanu 2. stav 2. se briše.
213
Ĉlan 2.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u
“Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo“.
Ministar Esma Hadţagić, s. r.

Druga izmjena pravilnika
Na osnovu ĉlana 80. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju

("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04) i ĉlana 123. Zakona o
srednjem obrazovanju ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04),
ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi
Odluka o izmjeni ĉlana 6. stava 4. pravilnika o polaganju struĉnog

ispita odgajatelja, nastavnika i struĉnih saradnika
Ĉlan 6., stav 4. glasi: "Da ima najmanje 6 mjeseci a najviše jednu
godinu neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosno odgovarajućeg drugog
struĉnog rada u predškolskoj ustanovi, osnovnoj ili srednjoj školi."
Ministar doc. dr. Emir Turkušić, s. r.
214
PRILOG 4: PRISTUP POVRIJEĐENOM UĈENIKU
U sluĉaju da se uĉenik povrijedi na ĉasu tjelesnog odgoja i sporta

nastavnik treba da poduzme odgovarajuće mjere o njegovom zbrinjavanju. U
ovom dnevniku neće biti rijeĉi o prvoj pomoći pri odreĊenom povrijeĊivanju,
obzirom da nastavnici nisu zdravstveni radnici, ali se kao preporuka moţe
navesti završavanje kursa prve pomoći ili pretpostaviti da nastavni kadar koji
ima poloţen vozaĉki ispit u okviru kojeg je obavezno polaganje ispita iz „prve
pomoĉi“, te moţe pruţiti odgovarajuću sanaciju povrede.

Za postupanje nastavnika se mogu navesti slijedeće preporuke:
 zaustaviti sve aktivnosti na ĉasu,
 zatraţiti od svih ostalih uĉenika da sjednu na tlo,
 prići do povrijeĊenog uĉenika i pregledati ga,
 takoĊe sa uĉenikom obaviti kraći razgovor o tome kako se osjeaća,
 bez obzira na to kako uĉenik minimizira povredu, ozbiljno se posvetiti
saniranju iste,
 ĉak i ukoliko se radi o manjoj povredi, manji udarac i manji podliv,
treba uĉeniku pomoći, izvesti ga pored terena staviti npr. hladnu oblogu
i pratiti daljnji razvoj situacije,
 ukoliko je povreda veća, nikako ne dozvoliti širenje panike meĊu
uĉenicima nego najpribranijeg poslati do direktora škole, sekretara ili
pedagoga koji moraju pozvati hitnu pomoć i doći u salu kako bi pomogli
profesoru sporta i tjelesnog odgoja,
 ukoliko se sumnja na povredu kiĉmenog stuba, uĉenika je zabranjeno
pomicati do dolaska struĉne medicinske ekipe.
Ako se na ĉasu povrijedi nastavnik (demonstracija, ili je bolestan došao

na posao pa se stanje bolesti razvilo), takoĊer je neophodno da prvo sprijeĉi
pojavu panike na ĉasu, zatim da najpribranijeg uĉenika pošalje po pomoć.
Obzirom na prisustvo mobilne telefonije, ako je nastavnik pri svjesti -sam
moţe pozvati hitnu medicinsku ekipu.
U sluĉajevima kada nastavnik zbog urgentinih stanja ostaje bez svjesti,
kako bi mu se na adekvatan naĉin pomoglo, trebao bi prethodno uĉenike
pouĉiti ovim (prethodno navedenim) postupcima.
215
216
PRILOG 5: PRAKTIĈNI PRIMJERI RJEŠAVANJE
KONFLIKTNIH SITUACIJA
U nastavnoj praksi postoji veliki broj razliĉitih situacija u kojem do izraţaja

dolazi nastavnikova umješnost u postupanju sa uĉenicima i preveniranju sukoba, te
stvaranju harmoniĉne radne atmosfere (Rašidagić, Manić, Mahmutović, 2016). Zbog
toga se sve moguće situacije ne mogu predvidjeti u praksi, ali se zato moţe predstaviti
par praktiĉnih primjera (preraĊeno iz knjige „Proverite kako vaspitavate u školi“
Prodanović, 1981), koje nastavnik moţe prilagoditi novonastalim uslovima, odnosno
mogu biti smjernice za ponašanje nastavnika. Te su situacije predstavljene prema
sljedećem:

Situacija 1; Poslije završenog odmora nastavnik ulazi u salu ili svlaĉionicu i vidi da se dva
uĉenika tuku, a ostali ih podstiĉu („navijaju“).
Postupak 1; Djeca su se potukla, treba ih razdvojiti i prekinuti nasilno ponašanje. Nastavnik
treba da istakne vlastiti autoritet i uspostavi kontrolu. Odmah treba upozoriti ostale uĉenike
na neprimjereno ponašanje pitanjem „Da li je korektno navijati/podsticati konflikt u takvoj
situaciji“. Razgovor o neugodnom dešavanju treba odložiti za nakon ĉasa, a uĉenike koji su bili
u konfliktu treba pitati „Da li žele zajedno da razgovaraju o problemu ili da taj razgovor obave
posebno“. Svim ostalim uĉenicima nastavnik se može obratiti rijeĉima „Vaši drugovi iz razreda
su se posvaĊali i potukli a ja sam zbog toga zabrinuta/zabrinut“. Razgovor se može nastaviti
postavljanjem novog pitanja „Šta će vaši drugovi iz ostalih odjeljenja misliti o vama“. Nakon
završenog ĉasa obavezno je obaviti razgovor sa uĉenicima koji su bili u konfliktu, saslušati obje
strane i preduzeti dalje korake kako bi se nastavak konflikta prevenirao. Na ĉasovima
odeljenjske zajednice mogu se organizovati radionice na kojima će se razgovarati o
meĊusobnim odnosima u odjeljenju, o njegovanju drugarstva, prijateljstva i tolerancije.
Situacija 2; Poslije završenog odmora nastavnik ulazi u svlaĉionicu ili salu i zatiĉe uplakanog
uĉenika koji ima ogrebotine po licu. Uĉenik se žali da su ga dva druga uĉenika tukla.
Postupak 2; Prvo je neophodno umiriti dijete. U zavisnosti od stepena povrede pomoći uĉeniku
u saniranju povrede (otići do lokalne ambulante ili pozvati hitnu pomoć radi medicinskog
zbrinjavanja). Nakon toga, kada se dijete potpuno smiri, razgovarati sa njim o nastalom
konfliktu. Nastavnik ga treba pitati „Ko te je tukao“ i reći mu da može imati potpuno poverenje
i podršku u nastavniku/profesoru. Potrebno je razgovarati i sa ostalim akterima konfliktne
situacije (i sa onim uĉenicima koji su bili svjedoci). Pitanje i razgovor treba poĉeti rijeĉima
„Vaš drug je povrijeĊen, ja sam tužna/tužan zbog toga, da li ste vi srećni“. Na taj naĉin bi se
trebao stvoriti osjećaj krivice i grižnje savjesti kod uĉenika, te doći do istinitih informacija.
Prijetnjom i isljeĊivanjem nad uĉenicima bio bi izazvan kontra efekat i možda nebi mogli
saznati istinu. Nastavnik mora ukazati na negativnost takvog ponašanja kao i aktivirati
roditelje, menadžment škole, te odgovarajuće službe (pedagog, psiholog, sociolog) sa ciljem
rješavanja i preveniranja nastanka novih konflikata.
217
Situacija 3; Poslije završenog odmora nastavnik ulazi u svlaĉionicu, kabinet ili salu i zatiĉe
uplakano dijete koje ima ogrebotine po licu. Na pitanje da vam objasni šta se desilo uĉenik
uporno ne ţeli da odgovori.
Postupak 3; Potrebno je umiriti uĉenika i reći mu da treba da ima potpuno povjerenje u vas i
da ćete mu pružiti podršku. U zavisnosti od stepena povrede sanirati je ili otići u lokalnu
ambulantu radi ukazivanja struĉne pomoći. Kada se dijete umiri pokušati sa razgovorom. Ne
smije se prerano poĉeti sa pitanjima, obzirom da ovakav pristup dijete/uĉenik koji je povrijeĊen
može doživjeti kao novu agresiju. Preporuĉuje se poĉeti sa pitanjem „Da li te je nešto uplašilo“
ili „Hajde da porazgovaramo o prethodnoj situaciji“. Nastavnik treba da primjeni „suosećajni
pristup i tome prilagodi komunikaciju“. „Vidim da si uplašen/uplašena,
povrijeĊen/povrijeĊena“ - šta se desilo. Ako dijete uporno šuti, neko vrijeme ne treba
pokušavati saznati ili ispitivati o tome šta se desilo. Mogu se uĉiniti druge radnje u smislu
kontakta sa dežurnim nastavnikom koji je možda vidio šta se dogodilo, upitati uĉenike iz
odeljenja o dogaĊajima, neke uĉenike možda ispitati i nasamo „u ĉetiri oka“ o nemilim
dogaĊajima.Cijelom odjeljenju je neophodno ukazati na negativnost takvog ponašanja, te
ukluĉiti menadžment i druge službe škole u razriješenje cjelokupne situacije.
Situacija 4; Dok je nastavnik jednoj grupi uĉenika objašnjavao zadatak i bio okrenuti leĊima
razredu, dva uĉenika /ce iz druge grupe su se potukla.
Postupak 4; Nastavnik/profesor uvijek prvo treba da prekine konflikt. Uĉenici se obavezno
razdvoje. Prva sljedeća reakcija pred uĉenicima mora biti negodovanje, neodobravanje i
neprihvatanje takvog ponašanja. Uĉenicima je neophodno objasniti da je takvo ponašanje
neprimjereno. U cilju prevencije konflikta pronaĉi organizacijski oblik rada koji omogućava da
se što manje bude okrenuto leĊima prema uĉenicima. Po potrebi ukljuĉiti i druge službe u škole
u rješavanje sukoba.
Situacija 5; Primjetili ste da je jedan uĉenik u proteklom periodu ĉesto odsutan sa vaših
ĉasova. Pogledali ste u dnevnik i uoĉili da ne dolazi iskljuĉivo na vaše ĉasove.
Postupak 5; Nastavnik treba da otkrije uzrok takvog ponašanja. Ako su uspostavljena i
dogovorena pravila ponašanja na poĉetku godine a uĉenik ih ne poštuje potrebno je
uspostaviti kontakt sa tim uĉenikom. Blagim pristupom i bez osuĊivanja nastavnik treba
naglasiti zabrinutost zbog nedolaska na ĉasove tjelesnog odgoja i sporta. Potrebno je otkriti
razloge zbog kojih uĉenik/ca ne dolazi, tek kada dogovoriti naĉin za rješenje problema i
insistirati na dolasku. Uĉeniku objasniti da je takav obrazac ponašanja neprimjeren kao i da
nije prijatno ni nastavniku da mu uĉenici ne prisustvuju nastavi. Ukoliko uĉenik ne može da
savlada tehnike nekih elemenata, ukljuĉiti ga u organizovanu dopunsku nastavu. Cjelokupan
postupak utvrĊivanje dešavanja sa uĉenikom nastavnik može organizovati na ĉasu kroz
razgovor sa prisutnim uĉenicima postavljanjem pitanja „Da li neko zna šta se dešava sa
.......“, „Obratiću se razrednom starješini/razredniku ako ne vidim ........ na sljedećem ĉasu“.
Po potrebi, nastavnik/profesor može ukljuĉiti i roditelje u rješavanje problema.
218
Situacija 6; Tokom predavanja, izlaganja, pokazivanja ili demonstracije jedan od uĉenika se
stalno okreće, govori nešto uĉenicima oko sebe, komentariše i postavlja pitanja.
Postupak 6; Nastavnik može prvo da opomene tog uĉenika, a ukoliko ne prestane sa svojim
ponašanjem potrebno je potražiti uzrok. Razlozi nekada mogu da budu veoma jednostavni.
Uĉenik može biti zabrinut u smislu da li će moći realizovati neke od elemenata, možda samo
želi da privuĉe pažnju ili možda ĉak ne ĉuje dobro nastavnika pa ne zna šta je neophodno da
uĉini pri realizaciji postavljenih zadataka. Razgovorom se može otkriti koje potrebe kod tog
uĉenika nisu zadovoljene. Možda njegovo nezadovoljstvo potiĉe iz kuće (porodice). O
eventualnim porodiĉnim problemima porazgovarati sa uĉenikom nasamo i uputiti ga na službe.
Situacija 7; Nastavniku dolazi roditelj koji tvrdi da su postavljeni zadaci u nastavi veoma
zahtjevni i teški, da je nemoguće da ih djeca realizuju kao i da je nezadovoljan ocjenom svog
djeteta.
Postupak 7; Nastavnik treba da bude smiren, da umjerenim tonom razgovora smiri roditelja i
da ga kroz razgovor pita za mišljenje „Kako bi Vi osmislili zadatke da ste nastavnik“.
Diskretno, tokom razgovora, nastavnik treba da stavi do znanja roditelju, da je ipak on taj koji
je educiran da procjeni težinu zadataka. Nastavnik može porazgovarati i o djetetu, te roditelju
ponuditi saradnju. Ukoliko je moguće potrebno je saznati šta je dijete reklo roditelju o
nastavniku ili nastavi, jer ni to u potpunosti nije uvijek taĉno. Dobro je saznati i kako dijete
vidi cijelu situaciju-odnos sa nastavnikom ili kakav je odnos djeteta prema školi uopće. Ako je
roditelj i dalje agresivan treba pozvati nekoga od kolega da prisustvuje razgovoru.
Situacija 8; Tokom ĉasa u salu ulazi jedan roditelj i poĉinje da viĉe na uĉenika iz odeljenja
napadajući ga da je maltretirao njegovo djjete.
Postupak 8; Nastavnik treba prekinuti roditelja i zaustaviti agresiju. Pri tom mora obratiti
pažnju da i sam ne postane meta napada. Najbolje je „odluĉno zamoliti“ roditelja da napusti
salu i da saĉeka kraj ĉasa. Nakon toga nastavnik može obaviti razgovor sa roditeljem. Ako
nastavnik nije razrednik tom djetetu potrebno je u razgovor ukljuĉiti i razrednika. Kroz
razgovor sa roditeljem treba mu staviti do znanja da je nepravilno postupio, da se tako ne
rješavaju problemi te da se nastavni proces ne smije prekidati. Roditelja uputiti razredniku,
direktoru ili pedagogu škole koji će se ukjluĉiti u cijelu situaciju. Dalji koraci u pravcu
rješavanja problema izmeĊu uĉenika preduzimaju se nenasilnom komunikacijom, te pristupom i
jednom i drugom uĉeniku sa emotivne strane.
Situacija 9; Na roditeljski sastanak ili informacije dolazi roditelj koji je neprikladno obuĉen.
Postupak 9; U ovoj situaciji razgovor bi trebalo obaviti nasamo sa tim roditeljem. Nastavnik
treba skrenuti pažnju na pravilnik škole, jer je škola javna ustanova u okviru koje vladaju
odreĊena pravila i propisi oblaĉenja, a koja bi trebalo ispoštovati. Ista pravila važe za sve
škole ali i druge javne ustanove. Pokušati cjelokupan razgovor održati na odgovarajućem nivou
i bez svaĊe.
219
220
PRILOG 6: PRIMJER RASPOREDA SATI U ŠKOLI
ZA ŠKOLSKU GODINU
Tabela 37. Primjer rasporeda nastave u školi za sve nastavnike i sva školska odjeljenja
221
222
PRILOG 7: KOPIJA LIĈNOG KARTONA UĈENIKA
Strana 1. kartona
223
Strana 2. kartona
224
LITERATURA
- Vlada Kantona Sarajevo: Na osnovu ĉl. 22. i 24., stav 4. Zakona o Vladi Kantona
Sarajevo (“Sluţbene novine Kantona Sarajevo”, broj: 24/03 – preĉišćeni tekst),
Vlada Kantona Sarajevo je na 109. sjednici odrţanoj 14. 04. 2005. godine donijela
Pedagoške standarde i opće normative za osnovni odgoj i obrazovanje i normative
radnog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uĉila po predmetima za osnovnu
školu.
- Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade: Nastavni plan i program, osnovne

škole, Predmet: Tjelesni i zdravstveni odgoj, Kanton sarajevo, .
- Šoše, H., RaĊo, I. (1998). Mjerenje u kineziologiji. Fakultet za fiziĉku kulturu,
Sarajevo.
- Rašidagić, F. (2012). Elementarne igre u nastavi sporta i tjelesnog odgoja.
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.
- Rašidagić, F., Manić, G., Mahmutović I. (2016). Metodika nastave tjelesnog
odgoja i sporta. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.
- RaĊo I., Rašidagić F., Kajmović H. (2008). Borilaĉke igre u nastavi sporta i
tjelesnog odgoja. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Sarajevo.
- Caput-Jogunica, R., Ćurković, S., Pintar, L. (2006). Istraţivanje potrebe uvoĊenja
teorijske nastave tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uĉilištima. Zbornik
radova 15. ljetne škole kineziologa RH, Hrvatski kineziološki savez, Str. 418-422.
- Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Chronic Disease
Prevention and Health Promotion Division of Adolescent and School Health (2010).
Strategies to Improve the Quality of Physical Education. U.S. Department of
Health and Human Services.
- Dobraš, R., Dragosavljević, P., Bilak-Moconja, G., Tadić, G. (2014). Motivacija
uĉenika u nastavi fiziĉkog vaspitanja. Naša Škola, Društvo Pedagoga RS, Banja
Luka.
- Findak, V. (1999). Metodika tjelesne kulture. Priruĉnik za nastavnike tjelesne i
zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.
- Heimer, S., Mišigoj-Duraković, M., Tonković-Lojović, M. (1995). Tjelesna
aktivnost u zaštiti i unaprjeĊnje zdravlja. Zbornik radova sa 4. ljetne škole pedagoga
fiziĉke kulture, Str. 18-21.
225
- Skender, N., Pistotnik, B., Ĉolakhodţić, E. (2010). Osnove kretanja u sportu.
Pedagoški fakultet u Bihaću.
- Telebar, B., Delaš, S. (2003). Fiziološko opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene
kulture. Zbornik radova sa 12. ljetne škole kineziologa u Hrvatskoj. Hrvatski
kineziološki savez, Rovinj.
226
ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ MENTORA O PEDAGOŠKOJ PRAKSI
(popunjava mentor u školi i zadrţava)
IME I PREZIME STUDENTA ____________________________________
DATUM ROĐENJA MJESTO ROĐENJA

_________________________ __________________________

BROJ INDEKSA NAĈIN STUDIRANJA
_________________________ redovni redovni samof.
PRAKSA OBAVLJENA U: ____________________________________________
PERIOD:________________ MENTOR:_________________________________
IZGLED I UREDNOST: ODLIĈNO DOBRO LOŠE
GLAS I GOVOR: PREGLASAN ODGOVARAJUĆI TIH
ZALAGANJE NA PRAKSI: ODLIĈNO DOBRO LOŠE
PRATI REAKCIJE UĈENIKA: ODLIĈNO DOBRO LOŠE
KONTROLIŠE ODLIĈNO DOBRO LOŠE

POSTAVLJENE ZADATKE:
OBJAŠNJAVANJE I ODLIĈNA DOBRA LOŠA

DEMONSTRACIJA:
UPOTREBA NASTAVNIH ODLIĈNA DOBRA LOŠA

POMAGALA I SPRAVA:
KOMUNIKACIJA SA ODLIĈNA DOBRA LOŠA

UĈENICIMA:
NIVO PISMENE PRIPREME: ODLIĈNA DOBRA LOŠA
DA LI OSTVARUJE DA DJELIMIĈNO NE
POSTAVLJENI CILJ ĈASA:
227
POZNAVANJE ODLIĈNO DOBRO LOŠE
PREZENTIRANE GRAĐE:
UKUPNA ORGANIZACIJA ODLIĈNA DOBRA LOŠA

ĈASA:
PRIJEDLOG BODOVA ZA
REALIZOVANU PRAKSU

( 1 do 15 bodova):
POTPIS MENTORA
______________________________
POTPIS DIREKTORA ŠKOLE I PEĈAT

______________________________
228
View publication stats

Dnevnik Pedagoske I Metodicke Prakse PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dnevnik Pedagoske I Metodicke Prakse PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

Dnevnik pedagoske i metodicke prakse

Book · October 2017

Faris Rasidagic Ifet Mahmutović

SEE PROFILE SEE PROFILE

The user has requested enhancement of the downloaded file.

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja „Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse“

Sarajevo, 2017. godine

Naziv djela: Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse

Glavni urednik: prof. dr Safet Kapo

Recenzenti: red. prof. Midhat Mekić, red. prof. Siniša Kovaĉ

Autori fotografija, tabela, skica: Faris Rašidagić

Godina izdanja i godina štampanja: 2017. god

Štampa: Svjetlost Fojnica

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Bibliografija: str. 225-226.

FAZE RAZVOJA MOTORIĈKIH SPOSOBNOSTI 29

PISMENE PRIPREME ZA ĈAS „EDUKACIJA 63

PISMENA PRIPREMA ZA „OPŠTI/ 149

TIP SATA „SPORTSKOG 175

ODJELJENSKA KNJIGA 183

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ STUDENTA O 185

PRILOG 1: IZVOD IZ PEDAGOŠKIH

PRILOG 2: IZVOD IZ PEDAGOŠKIH

PRILOG 3: STRUKTURA I NAĈIN POLAGANJA

PRILOG 4: PRISTUP POVRIJEĐENOM 215

PRILOG 5: PRAKTIĈNI PRIMJERI RJEŠAVANJA 217

PRILOG 6: TABELA RASPOREDA SATI 221

PRILOG 7: LIĈNI KARTON UĈENIKA 223

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja „Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse“

DATUM ROĐENJA ____________________________________

MJESTO ROĐENJA ____________________________________

BROJ INDEKSA ____________________________________

NAĈIN STUDIRANJA redovni redovni

PERIOD, MENTOR dat:______________ ment:____________________

DATUM POTPIS NASTAVNIKA

Polazak na pedagošku praksu predstavlja promjenu u radu i edukaciji

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja „Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse“

PREPORUKA: U radu budimo principijelni, zahtjevni, tolerantni i

1. Prije odlaska na pedagošku praksu student treba steći pravo na potpis iz

Ispitanici testove realizuju obuĉeni u sportsku opremu. Svi testovi se

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja „Dnevnik pedagoške i metodiĉke prakse“

Redoslijed izvršavanja motoriĉkih testova1

Uvaţavajući specifiĉnosti ljudskog organizma, utvrĊen je redoslijed

1. Flamingo test ravnoteţe (FLB)

2. Taping rukom (PLT)

4. Skok udalj iz mjesta (SDM)

5. Stisak šake (SNASAKE)

8. Izdrţaj u zgibu (IZDZGIB)

9. Trĉanje tamo-ovamo 10X5 m (TRC10X5)

Mjerenje antropometrijskih obiljeţja

1. Visina tijela (ATV)

1. Visina tijela (ATV)

2. Teţina tijela (ATT)

3. Koţni nabor triceps (AKT)

4. Koţni nabor biceps (AKB)

5. Koţni nabor subscapular (AKL)

7. Koţni nabor lista (AKG)

NAPOMENA: Da bi se uzele mjere nabora koţe i podkoţnog tkiva ovi

Testiranje funkcionalnih sposobnosti

Situaciono - motoriĉki testovi

1.Test donje odbijanje-ĉekić u krugu za 30 sekundi mjeri preciznost

3.Test gaĊanje cilja preko mreţe iz osnovnog stava mjeri preciznost,

PERIOD, MENTOR dat: ment:______