ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

Fuad Smajić

KRATKI HISTORIJAT TURALI-BEGOVOG VAKUFA SA

POSEBNIM OSVRTOM NA TURAL-BEGOVU (POLjSKU)
DžAMIJU

(esej)

SARAJEVO, 2015.
 ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

KRATKI HISTORIJAT TURALI-BEGOVOG VAKUFA SA

POSEBNIM OSVRTOM NA TURAL-BEGOVU (POLjSKU)
DžAMIJU

(esej)

Predmet: Savremene teme i perspektive islamske kulture

Nastavnik: prof. dr. Ismet Bušatlić
Ime i prezime studenta: Fuad Smajić
Način studiranja: vanredan
Smjer: Teološki
Broj indeksa: 414
e-mail: smajicfuad@gmail.com

Sarajevo, decembar 2015.

 SADRŽAJ

UVOD ............................................................................................................................................. 1

1. O TURALI-BEGU ................................................................................................................. 2

1.1. Potomstvo Turali-bega ..................................................................................................... 3

2. TURALI-BEGOV VAKUF ................................................................................................... 4

2.1. Vakufi u Tuzli .................................................................................................................. 4

2.2. Vakuf Turali-bega u drugim mjestima ............................................................................. 5

3. TURALI-BEGOVA DžAMIJA ............................................................................................ 6

3.1. Stanje džamije kroz historiju .............................................................................................. 7

3.2. Trenutno stanje džamije ....................................................................................................... 8

3.3. Turali-begova musalla ......................................................................................................... 8

ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 9

IZVORI I LITERATURA .......................................................................................................... 10

PRILOZI ...................................................................................................................................... 11
 UVOD

Historija nam jasno govori da je vakuf nedvojbeno imao ključnu ulogu u razvoju gotovo
svih gradova u Bosni i Hercegovini. Neki gradovi u svom nazivu nose odrednicu Vakuf (Gornji
Vakuf, Donji Vakuf, Varcar Vakuf itd.) što dodatno ističe značaj vakufa u formiranju gradskih
centara.
U ovom radu ćemo ukratko predstaviti Turali-begov vakuf koji je imao odlučujući značaj
u formiranju grada Tuzle. Zatim ćemo obratiti pažnju na Turali-begovu (Poljsku) džamiju koja je
nedavno i obnovljena. U okviru toga ćemo se pozabaviti i Turali-begovim musallom, a naročito
trenutnim stanjem pomenute musalle.
Akademik Hamdija Kreševljaković se bavio ovom tematikom ističući da je nekoliko
godina istraživao ličnost Turali-bega, ali da nije došao do značajnijih i vjerodostojnih
informacija o njemu, a doslovno kaže: „Više sam godina tragao za Turali-begom i mogu reći, da
mi je skoro sav trud uzaludan“.1 I pored toga što nedostaje faktografskih podataka o samom
Turali-begu jasno je da djelo Turali-bega ostvareno u formi vakufa nemjerljivo i zadužuje sve
nas da istražimo i prezentiramo formu, značaj i historijsku ulogu tog vakufa.
Ovaj rad ćemo formalno podijeliti u dva dijela koja će biti komplementarna. U prvom
dijelu ćemo se osvrnuti na podatke o Turali-begu, njegovom vakufu, formativnom značaju za
grad, dok ćemo u drugom dijelu istaći najvažnije činjenice o Turali-begovoj (Poljskoj) džamiji,
njenom historijskom hodu te trenutnom stanju.
Jasno je da ova tema nije neistražena, jer su brojni autori istraživali i pisali o Turali-
begovom vakufu, upravo zbog njegovog ključnog značaja za samo formiranje grada Tuzle. Ovaj
rad prestavlja doprinos tom toku istraživanja.

1
Hamdija Kreševljeković, „Turali-begov vakuf u Tuzli – Prilog povijesti 16. stoljeća“, u: Glasnik VIS-a, broj 1,
Sarajevo 1941., str. 10

1
 1. O TURALI-BEGU

Kao što smo u uvodu kazali podaci o samom Turali-begu su izuzetno oskudni. Hamdija
Kreševljaković ističe da „iako nam je život i rad najvećeg broja naših vaakifa slabo ili potpuno
nepoznat, ipak nema nijednog znamenitijeg, čiji bi nam život i rad bio tako nepoznat kao što je
Turali-begov“.2
Turali-beg je sin nekog Ejne-hana ili Inehana. Za njega prvi put čujemo nakon Bitke na
Mohaču koja se desila 1526. godine i vjerovatno je i učestvovao u ovoj bitki. Vjerovatno je
nakon ove bitke proglašen za sandžak-bega.3 Da se Turali-beg istakao kao ratnik i vojskovođa
pri osmanskom zauzeću Srijema, Slavonije i sjevernih krajeva, tokom dvadesetih i tridesetih
godina 16. stoljeća, govori nam činjeica da je kao posjed imao imanja u Iloku,na Dunavu, koje je
pred smrt uvakufio. Naime, državna politika osmanske imperije je tada bila da se zaslužnim
ratnicima daju imanja gdje su ratovali. Da bi se uspio istaknuti pri osvajanju Srijema i Mađarske
u dvadesetim i tridesetim godinama 16. stoljeća Turali-beg je morao biti rođen oko 1500. godine,
tokom četrdesetih i pedesetih godina biti na visokim položajima u više sandžaka, šezdesetih
godina umirovljen sa položaja Smederevskog sandžaka i doći u Tuzlu, gdje je prije 1572. godine,
za tadašnje prilike u dubokoj starosti i umro.4
Shodno analogiji da su veliki vakifi gradili mostove u mjestima svoga rođenja, a Turali-
beg je izgradio most na Prači, taj prostor neki istraživači smatraju njegovim porijeklom. Ipak,
ova teza teško je održiva jer je ipak po toj logici njegovo porijeklo bilo ipak bliže Tuzli jer je u
ovom gradu ostavio najviše svojih zadužbina. Turali-begu se dodaje i titula gazi. To možemo
vidjeti i u popisima njegova vakufa iz austrougarskog perioda i iz 1889. ali i iz 1913. godine
kada se njegov vakif označava kao: Vakuf Gazi Turali-beg džamije.5 Sa ovim se ne slaže
Hamdija Kreševljaković i smatra da je taj dodatak novijeg datuma i da ne odgovara stvarnosti.
On kaže da svi dokumenti koji se odnose na ovaj vakuf počev od 1572. do 1845. ne poznaje te
titule.6

2
Ibid.
3
Kemal Bašić, „Turali-beg i njegov vakuf“ u: Zbornik radova o vakufima – Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini
Vakufi u Banjij Luci i Turali-begov vakuf u Tuzli, Sarajevo, 2012., str.157
4
Ibid., str.158
5
Ibid.
6
Ibid., str. 159

2
 1.1. Potomstvo Turali-bega
Od njegovih potomaka se, vezano za njegov vakuf i vakufnamu, spominje njegov sin
Muhamed-beg i dugo se nije znalo za njegove druge sinove. Nakon smrti Turali-bega, cjelokupni
imetak ovog vakifa se nalazio u rukama Muhamed- bega. On nije bio prisutan kada je pisana
vakufnama, ali ga je zastupao neki Mustafa ćehaja. Isto tako, od svih službi vezanih za ovaj
vakuf jedino je nazaret (nadzorništvo, nasljedna služba) i to u porodici Turali-begovoj. Taj
njegov sin Muhamed-beg bio je prvi nadzornik. Njemu je otac ostavio pravo da skida i postavlja
službenika ovog vakufa ali je to pravo uskratio njegovim nasljednicima. 7 Međutim, naš poznati
orjentalista Nedim Filipović spominje čak tri sina Turali-bega, osim Muhamed-bega, spominje i
Osman-bega i Mustafu-bega. On ih spominje u kontekstu preuzimanja posjeda od strane visokih
državnih službenika, na primjeru jednog čifluka u Ljepunicama kod Tuzle. Filipović navodi:
„To je čifluk feudalca Šah-bega, koji je nastao na taj način što je knez Pavalj bio izvlašten putem
mistifikacije u vidu kadijske isprave da je taj knez svoje zemlje u pomenutom selu poklonio Šah-
begu, a svoje zemlje u drugom selu Šah-begovom sinu Hasan-čelebiju. To se desilo u vrijeme
prije sastavljanja našeg opširnog deftera, jer se kaže da je čifluk prešao u ruke Mustafa-bega,
Osman-bega i Mehmed-bega, sinova Ali-bega, a sada je dobro pomenutog Mehmed-bega. Pošto
se ovdje radi o sinovima poznatog Turali-bega, ovaj primjer ilustruje historiju nastanka čifluka
najuglednijih feudalnih porodica u Zvorničkom sandžaku.“8

7
Ibid.
8
Nedim Filipović, Islamizacija u Bosni i Hercegovini, Tešanj, 2005., str. 155

3
 2. TURALI-BEGOV VAKUF

U ovom dijelu ćemo se ukratko upoznati sa vakufima koji su utemeljeni na području Tuzle
ali i u drugim mjestima. Nabrojat ćemo neke od njih: dućani, hamami, slana voda, gotovi novac.

2.1. Vakufi u Tuzli

Budući da ćemo se Turali-begovom džamijom posebno baviti u narednom odjeljku ovdje
ćemo navesti ostale njegove vakufe koji su bili u Tuzli.
Zahvaljujući vakufu Turali-bega Tuzla je dobila prvi vodovod, kada je voda bila dovedena do
džamije. Ne trebamo zaboraviti, iako je od tada prošlo dosta vremena, da je u sklopu vakufa bila
osnovna škola za djevojčice, koju je pohađalo 250 učenica. Tada je kao i danas, posebno bilo
važno da se školuju i obrazuju ženska djeca.9
Turali-beg je u Tuzli uvakufio i trideset osam dućana.
Hamam je također uvakufio Turali-beg. Hamam je pored neizgrađenih prostorija imao dvije
prostorije, dva halvata, za kupanje. Turali-beg je izgradio ovaj hamam i doveo vodu iz riječice
Soline naročitim vodovodom. Ne zna se, da li je na tome vodovodu bila koja javna česma.
Slana voda je jedan vid vakufa Turali-bega, naravno karakterističan za grad Tuzlu. Slana vrela u
Tuzli su bila u vlasništvu države. Kako je Turali-beg mogao doći do ove četvrtine vlasništva,
koje je uvakufio, ne zna se, ali najvjerovatnije je, da mu je poklonjena od države.
Turali-beg je uvakufio i 300.000 akči gotovog novca.10
U selu Visari koje pripada Doknju kod Tuzle, Turali-beg je uvakufio seosko imanje sa deset
oženjenih kmetova, koji tu stanuju. Ti su kmetovi kršćani i Arnauti, dakle naseljenici, a u
vakufnami se navode njihova imena. Osim toga uvakufio je sve volove i alat za oranje i sijanje,
što se nalazio u posjedu spomenutih kmetova. Njima će vakuf svake godine davati sjeme, a oni
vakufu četvrtinu od prihoda, a ostatkom će se izdržavati. I u selu Babin Dol, Turali-beg je
uvakufio jedno seosko imanje sa svim što mu pripada, s jednim kmetom po imenu Kosavom,
kršćaninom, Arnautom, i odredio za sjeme i prihod kao i u Visarima. Prema predaji, Turali-beg
je izgubio prihode iz oba ova sela u periodu kada je Austrija zaposjela jedan dio Posavine,
tj. u periodu između 1718. i 1737. godine.11

9
http://www.miztuzla.com/index.php/novosti/596-podsjecanje-na-znacaj-vakufa-gazi-turali-bega-za-razvoj-tuzle,
pristupljeno: 01.12.2015.
10
Kemal Bašić, op. cit.,str. 161

4
 2.2. Vakuf Turali-bega u drugim mjestima
Osim u Tuzli, Turali-beg je podigao više zadužbina u raznim dijelovima tadašnjeg Osmanskog
carstva.
U Iloku, u Srijemu koji je naveden u to vrijeme kao tvrđava Turali-beg je sagradio džamiju i
deset dućana, od čijeg će se prihoda izdržavati džamija i službenici. Određeno je da četvorica
službenika vrše osam službi u iločkoj džamiji. Hatib će klanjati džumu i prije tog namaza
proučiće ašere, a dnevna mu je plaća za te dvije službe pet, četiri plus jedan, dirhema. Imam će
klanjati pet dnevnih namaza i učiti po jedan džuz iz Kur’ana. Njegova je plaća četiri, tri plus
jedan, dirhema dnevno. Dva muejezina vrše službu naizmjenično; jedan od njih je uz to džuzhan,
a drugi kajjim. Dnevno će primati svaki po četiri, tri plus jedan, dirhema. Iločki je vakuf bio
samostalan, pa je samim tim imao muteveliju i pisara, ali obje je službe vršilo jedno lice s
dnevnom plaćom od šest, četiri plus dva, dirhema.12
Prema vakufnami Turali-bega Čačak je kasaba i sjedište kadiluka u smederevskom sandžaku.
Naš vakif je tu sagradio džamiju i uz nju mekteb. Dubnica i Stup su sela u Novopazarskom
kadiluku. Iako se u vakufnami ne navodi kome sandžaku pripada Novi Pazar na osnovu drugih
izvora znamo da je od početka 17. stoljeća pripadao Bosanskom sandžaku. U tim selima Turali-
beg je ostavio po jedno seosko imanje. Za posjed u Stupu se kaže da se zove Doljnji Stup. Kada
su ova imanja otuđena od ovog vakufa ne zna se. Foča, današnji grad u istočnoj Bosni je prema
tadašnjim dokumentima kadiluk i kasaba hercegovačkog sandžaka. U tom gradu je Turali-beg
sagradio mekteb i odredio muallimu tri dirhema dnevno. Most na rijeci Prači - to je prema
Hamdiji Kreševlajkovići posljednja Turalibegova zadužbina. Vakufu je stavljeno u dužnost da ga
po potrebi popravlja. Podgrađe je selo u višegradskom kadiluku. Tu je Turali-beg uvakufio dva
mlina. Naravno i ova dva mlina su davno otuđena od ovog vakufa. Na području Višegrada nema
sela tog imena ali je 1572. godine Višegradskom kadiluku pripadao i veliki dio rogatičkog kraja.
U sastavu toga kadiluka bio je i grad Borač i prema tome i selo Brčigovo što leži na lijevoj obali
Prače. Nadomak Brčigova ima zaselak Podgrađe, jedini lokalitet toga imena u rogatičkom kraju.
Ispod ovog Podgrađa teče rječica Ljutača, lijeva pritoka Prače, na kojoj se nalazilo nekoliko
mlinova. Vjerovatno je ovo Podgrađe identično sa Podgrađem iz vakufname Turali-bega.
Čajniče je današnji gradić u istočnoj Bosni. Bilo je prema vakufnami kasaba koja se nalazi u

11
Ibid.
12
Ibid., str. 165

5
Fočanskom kadiluku i Hercegovačkom sandžaku. U toj kasabi je Turali-beg uvakufio također
dva mlina. Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine je tada samo kasaba u Bosanskom
sandžaku. U Sarajevu je Turali-beg uvakufio svih petnaest dućana što ih je tu imao. Iako tim
dućanima u vakufnami nije pobliže određeno mjesto, ipak iz drugih izvora se zna da su bili u
Halači i Bojadži čaršija. Kako je kroz Halače tekla Mošćanica, u ovim se izvorima Halači zovu
Mošćanica čaršija. Ti su dućani po svoj prilici propali u požaru 1697. godine, a zemljište je
vakuf dao pod mukatu kako su to učinili i mnogi drugi vakufi.13

3. TURALI-BEGOVA DžAMIJA

Najveći broj svojih zadužbina Turali-beg je ostavio u Tuzli. Na prvom mjestu je to

džamija koja je i jedina ostala od svih njegovih zadužbina. Izgrađena je 1572. godine što je
vidljivo iz natpisa nad ulaznim vratima. Džamiju Turali-bega zovu još i Poljska džamija jer se
nalazila u polju izvan zidina gradske tvrđave. Džamija je locirana pokraj glavne gradske ulice
koja se sada zove Turali-begovom nedaleko od bivše željezničke stanice. Oko džamije se nalazi
dosta prostran harem. Sama džamija je zidana od kamena, kvadratnog oblika veličine 10x10 m sa
krovom na četiri vode i pokrivena crijepom. Pored džamije se uzdiže dosta visoka munara.
Džamija ima 12 prozora, ugrađen mihrab u zidu pravilnih dimenzija sa skromnom dekoracijom.
Ćurs, minber i mahfil su drveni. Ispod krova je visoko kube, a sa sredine kupole spušta se prema
dolje poveći luster sa sijalicama. Na ulazu u džamiju su drvena vrata na dva kanata, a povrh tih
vrata su još postakljena vrata na dva kanata. U džamiju je uvedeno električno svjetlo 1910.
godine. Unutrašnjost džamije je vrlo dekorativno omalovana, kao i samo kube u raznim
mustrama i nijansama, što privlači pažnju posjetilaca. Mihrab je obojen masnom bojom u raznim
nijansama. Od ulaza na lijevu stranu ograđen je prostor i zastakljen pa se tu nalazi abdesthana sa
pet česama što dobro dođe putniku namjerniku radi uzimanja abdesta prije namaza.14
Ispred ulaznih vrata nalaze se natkrivene sofe sa deset drvenih stubova na koje se
oslanjao krov sa jedne, a sa druge strane na zid džamije iznad ulaznih vrata, sa strane sofe su bile

13
Ibid., str. 166-167
14
Ibid., str. 161

6
ograđene letvama, a iznad njih šiše od daske, koji se skladno uklapao u ambijent džamije i njene
okoline. Međutim, vremenom je nestao, pa pri obnavljanju džamije nije drugi izgrađen.15

3.1. Stanje džamije kroz historiju

Turali-begova džamija u svojoj dugoj prošlosti u više navrata je popravljana i sanirana,
ali njen vanjski izgled ostao je skoro isti. Godine 1645. trebalo je popraviti džamiju, hamam i
kaldrmu, pa je muraselom od 20. šabana 1055. (13.10.1645.) naređeno Ahmed-čelebiji,
muteveliji Turali-begovog vakufa, da podnese proračun za taj popravak i da to odmah popravi.
Isto tako, ona je toliko uslijed nesigurnog terena bila upala nisko, pogotovo poslije 1878. godine
kada se proširivala i nadopunjavala glavna cesta, da je ona morala biti nadozidana kao i njena
munara, tako da su sadašnji donji prozori ranije bili gornji, oko džamije teren poravnat, pa je i to
jedan od razloga da su tom prilikom i nestali mnogi stariji kameni nišani. Džamija je temeljito
popravljena, krovna konstrukcija izmijenjena i krov pokriven crijepom ćeremitom, možda je
ranije krov džamije bio pokriven olovom. Svakako da je ta popravka mogla biti pri kraju 19.
stoljeća oko 1890. godine.16
Temeljita popravka Turali-begove džamije je izvršena 1967/68. uz pomoć fonda za
slijeganje terena kao i dobrovoljnih novčanih priloga mještana. Radovi su izvedeni kvalitetno i
džamija je sanirana; izvršena izolacija temeljnih zidova, izmijenjena sva drvenarija, popravljen
strop, tako da je nanovo izgrađen drveni ćurs, minber, mahfil, prozori, kao i polustaklena vrata
na dva kanata. Džamija je ukusno omalovana, tako da je novi moleraj sa mustrama odgovarao
ranijem moleraju, a naročito kube ispod krova. Ova popravka je u ono vrijeme stajala skoro
26.000.000 dinara.17
U blizini džamije nalazi se i jedno turbe. Postoji predaja da je ovdje ukopan dobri čovjek
(evlija) Abdurahman efendija. Druga priča kaže da je ovdje ukopan majstor koji je gradio ovu
džamiju. Za ovog graditelja se priča da je pogubljen po nalogu Turali-bega iz razloga što je
Turali-beg naredio da se sagradi džamija onakva kakva je Ali-pašina u Sarajevu. Majstor je,
naime, izmijenio plan na svoju ruku i za to bio optužen kod Turali-bega. Međutim, kada je
Turali-beg poslije toga vidio kako je divna džamija, on je dao nalog da se podigne turbe tom

15
Ibid.
16
Ibid.
17
Refik M. Hadžimehanović, Ljetopis tuzlanskih džamija, Takvim, 1982., str. 111-112

7
majstoru. Turbe je izgrađeno od tesanog kamena, sa osmerokutnim krovom na kojem se pri vrhu
nalazi alem. Ono zauzima prostor 2x2 m, sa dva visoka prozora okrenuta prema glavnoj ulici i
jednim željeznim vratima. Oko džamije se nalazi harem u kome je ukopano nekoliko značajnih
osoba. U vakufnami Turali-bega stoji da se u ovoj džamiji vrši sedam službi i to će činiti tri
osobe. Imam, hatib i muallim mora biti isto lice s plaćom od osam dirhema dnevno. Dva su
mujezina po tri dirhema dnevno; jedan od njih je još kalfa u mektebu, džuzhan i kajjim, te za sve
četiri službe ima plaću od sedam dirhema dnevno. Za sitne potrebe džamije predviđen je i ovdje
dirhem dnevno. Svi dnevni izdaci iznosili su u Tuzli devetnaest dirhema.18

3.2. Trenutno stanje džamije

Turali-begova džamija, zajedno sa mezarjem i turbetom je od strane Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
2005. godine.19
Usljed slijeganja tla džamija je oštećena20, a prilikom mjerenja 1990. godine došlo se do
podataka da su se zidovi i munara nageli, što je značilo da je nanovo neophodna rekonstrukcija.21
Pristupljeno je, dakle, rekonstrukciji džamije koja je trajala šest godina (početak rekonstrukcije
2008. godine). Veliki doprinos obnovi džamije dalo je nekoliko tuzlanskih vakifa, a jedan od
njih je uvakufio 150. 000 maraka. Svečano otvorenje obnovljene Turali-begove džamije bilo je
14. septembra 2014. godine.22

3.3. Turali-begova musalla

Podaci o Turali-begovoj musalli su veoma oskudni. Svi autori koji su se bavili Turali-
begovim vakufom samo usputno navode da je u sklopu njegovog velikog vakufa postoji i
musalla. Musalla se nalazila na mjestu gdje se danas nalazi stambeni objekat „Cipelići“, a preko
puta Turali-begove džamije.23 Na musalli su se obavljali namazi gdje je prisustvovao veliki broj
ljudi, naročito Bajram-namaz.

18
Kemal Bašić, op. cit., str. 161
19
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2535, pristpljeno: 12.12.2015.
20
Vidi prilog br. 1 i br. 2
21
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-turalibegova-dzamija-ljepotica-najveceg-tuzlanskog-
vakifa, pristupljeno: 10.12.2015.
22
Ibid.
23
http://www.miztuzla.com/index.php/novosti/596-podsjecanje-na-znacaj-vakufa-gazi-turali-bega-za-razvoj-tuzle,
pristupljeno: 01.12.2015. Također vidjeti prilog broj 3 ovg rada.

8
 ZAKLJUČAK

Bavljenje ovom temom je poseban izazov, jer pred istraživača postavlja niz tekstova od
različitih autora koji unutar svojih elaboracija iznova i iznova naglašavaju važnost osoba koje su
utemeljile vakufe, ali i da su informacije o njima veoma oskudne. Podaci o vakufima su
historiografski pribilježeni i zadovoljstvo je isčitavati ih, jer uviđamo svu raskoš koju
obezbjeđuje jedan od šerijstskih instituta a to je vakuf.
Budući da ova forma rada ne omogućava detaljniju elaboraciju pomenute tematike ovdje
smo iznijeli samo ključne informacije o Turali-begovu vakufu. Upoznali smo se sa osnovnim
pretpostavkama ko je zapravo bio Turali-beg. Vremenski smo ga smjestili u cjelosti u 16.
stoljeće. Vršio funkciju Sandžak–bega u Zvorničkom i Smederevačkom sandžaku.
Potom smo prezentirali njegove vakufe, prvo na području Tuzle, a zatim i u ostalim
mjestima.
Budući da je jedini vakuf koji je ostao do danas Turali-begova (Poljska) džamija njoj smo
u ovom radu posvetili posebnu pažnju. Predstavili smo je od vremena njene gradnje pa sve do
danas. Zaključujemo da je oštećivanja ali obnavaljana u brojnim navratima. Zadnji put je
obnovljenja i svečano otvorena 2014. godine.

9
 IZVORI I LITERATURA

1. Bašić, Kemal, „Turali-beg i njegov vakuf“ u: Zbornik radova o vakufima – Mukate vakufi
u Bosni i Hercegovini Vakufi u Banjij Luci i Turali-begov vakuf u Tuzli, Sarajevo, 2012.
2. Hadžimehanović, Refik M., Ljetopis tuzlanskih džamija, Takvim, 1982.
3. Filipović, Nedim, Islamizacija u Bosni i Hercegovini, Tešanj, 2005.
4. Kreševljeković, Hamdija, „Turali-begov vakuf u Tuzli – Prilog povijesti 16. stoljeća“, u:
Glasnik VIS-a, broj 1, Sarajevo 1941.
5. Šabić, Izet, „Uzurpacija nekretnina Turali-begova vakufa u Tuzli“, u: Zbornik radova o
vakufima – Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini Vakufi u Banjoj Luci i Turali-begov
vakuf u Tuzli, Sarajevo, 2012.
6. Djedović, Rusmir, „O urbanom razvoju Tuzle“, u: Zbornik radova o vakufima – Mukate
vakufi u Bosni i Hercegovini Vakufi u Banjoj Luci i Turali-begov vakuf u Tuzli, Sarajevo,
2012.
7. Dostović, Nihad, „Dva dokumenta iz Tuzlanskog sidžila iz 1054-55 H. G./1644-45.
godine u Gazi-Husrev begovoj biblioteci“ u: Anali GHB, br. 41 (33), 2012.

Izvori sa interneta:
 http://www.miztuzla.com/index.php/novosti/596-podsjecanje-na-znacaj-vakufa-gazi-
turali-bega-za-razvoj-tuzle, pristupljeno: 01.12.2015.
 http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-turalibegova-dzamija-ljepotica-
najveceg-tuzlanskog-vakifa, pristupljeno: 10.12.2015.
 http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2535, pristupljeno:
12.12.2015.

10
 PRILOZI

Prilog 1 – Slika Turali-begove džamije prije početka obnove 2007. godine

11
Prilog 2 – Novi izgled Turali-begove džamije (lijevo) i stari izgled (desno)

12
 Prilog 3 – Mapa koja prikazuje poziciju stambenog objekta „Cipelići“, na kojoj se nalazila
Turali-begova musalla24

24
Karta preuzeta sa linka: http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.534829&lon=18.680754&z=17&m=bm,
pristupljeno: 10.12.2015.

13