Izdava� PROSVJETA Radna organizacija za izdava�ku djelatnost Zagreb, Berislavi�eva

10
Za izdava�a
MIROSLAV MIHAJLOVI�
Prvo izdanje 1989.
Naklada 5.000 ISBN 86-353-0037-8
Tisak
�VARTEKS� RO Tiskara Vara�din
Predgovor
Ravmond Moody ostvario je rijedak pothvat u potrazi za znanjem: stvorio je
paradigmu.
U svom klasi�nom djelu Struktura znanstvenih revolucija (The Structure of
Scientific Revolutions) Tomas Kuhn nas upozorava da do znanstvenih revolucija
dolazi onda kad netko stvori neku novu perspektivu, novo gledanje odnosno novi
pristup stvarnosti. Kad se dogodi takav proboj, postaje ostvariv, postaje mogu�
veliki progres koji je do tog presudnog trenutka bio neostvariv. Kuhn iznosi tezu
da znanstveni progres nije toliko rezultat uporne primjene znanstvene metode na
polju rje�avanja nerije�enih problema nego je, u ve�oj mjeri i �e��e, rezultat neke
briljantne i nove, originalne spoznaje koja otvara nove putove.
Kako to sam dr Moody napominje u knjizi koju ste upravo zapo�eli �itati, njegova
ranija knjiga, �ivot poslije �ivota* kojoj je ovo nastavak, nije bila prva o
ovakvim iskustvima. U svojoj uzbudljivoj studiji Putovanja na drugi svijet
(Otherworld Journeys) dr Carol Zaleski, sa Sveu�ili�ta Harvard, iznijela je da se u
literaturi iz srednjeg vijeka mo�e na�i mnogo sli�nih opisa. Drugim rije�ima nije
Moody prvi koji je otkrio takva iskustva (ili, to�nije, do�iv-
* Hrvatskosrpsko izdanje ove knjige objavila je Prosvjeta prije nekoliko godina i
ona je do�ivjela, dok ovo pi�emo, �est izdanja.
ljaje). Me�utim, on im je dao naziv* i tako stvorio paradigmu za golema
istra�ivanja do kojih je do�lo poslije objavljivanja njegove knjige �ivot poslije
�ivota (Life after Life)
Za�to je tako va�no dati nekoj novootkrivenoj pojavi adekvatan naziv? Stephen
Havvking, veliki engleski teoretski fizi�ar, ka�e da naziv �crna rupa� ima za
pojavu koju on izu�ava kriti�nu va�nost. To dolazi do izra�aja u svakoj ljudskoj
aktivnosti. Naime, kad dajemo nazive bi�ima ili pojavama, a nazivi su takvi da daju
odre�eno zna�enje fenomenu o kojem je rije�, oni koje tako izaberemo odredit �e
kako �emo objasniti ili obja�njavati pojavu o kojoj se radi i �to �e kasnije drugi
uraditi s na�im djelom: kako �e se prema njemu odnositi, �to �e o njemu misliti,
kako �e nastaviti ono �to smo zapo�eli...
Iako dr Moody nije samo ponovo otkrio jedno iskustvo ili do�ivljaj (kako ho�ete),
koji je �est i rasprostranjen u na�em ljudskom bivstvovanju, nego je, ujedno, time
�to je ovoj pojavi dao prikladnu etiketu, zapravo unaprijed osigurao, da �e je i
drugi istra�ivati, da �e ona biti jo� dublje istra�ivana. Zato se zapravo ne mo�e
precijeniti va�nost ovog i ovakvog doprinosa ljudskom znanju.
Jednako kao i ranija Moodvjeva djela tako se i ovo Svjetlost s onu stranu �ivota
odlikuje otvoreno��u, iskreno�-�u, osje�ajno��u i skromno��u autora. Mislim da je
zna�ajka ili obilje�je koje sam zadnje spomenuo najva�nije obilje�je Moodvjeva
rada. Naime, on ne iznosi nikakve ekstremne tvrdnje o onom �to je otkrio. Naziv
�fenomeni tik do smrti� tako je efikasan upravo zato �to je tako skroman, umjeren;
autor tvrdi samo to da je u svojim istra�ivanjima otkrio postojanje i �iroku
zastupljenost NDE-a.
NDE - Near Death Experiences (Fenomeni �tik do smrti�).
Samo od sebe name�e se pitanje: da li je Moody svojim istra�ivanjima NDE-a nau�no
dokazao da postoji �ivot poslije smrti? Mislim da to on nije dokazao, bez obzira na
neke entuzijasti�ne teze koje s tim u vezi �ujemo. Moody je pokazao samo to da u
�asu umiranja mnogi ljudi dozive benigne i obe�avaju�e do�ivljaje. Ne mislim da u
vezi s problemom �ovjekova pre�ivljavanja smrti mo�emo o�ekivati bilo kakav drugi
zaklju�ak. Zato mi nije jasno i naprosto mi ne ide u glavu za�to mnoge pripadnike
znanstvenog i medicinskog establishmenta ne zadovoljava dokaz da ovakva iskustva i
do�ivljaji doista postoje (dokaz o tome je nesumnjiv) i za�to ovu pojavu ne
istra�uju i ne izu�avaju sa zanimanjem i respektom, koji ona zaslu�uje.
Mo�e li se re�i da rezultati izu�avanja NDE-a ja�aju vjerojatnost da �ovjek
nad�ivljava vlastitu smrt? Imam dojam da bi odgovor na ovo pitanje morao biti
potvrdan. Me�utim, dokle god imamo posla s ne�im �to mo�emo i moramo smatrati samo
vjerojatnim, nu�an je, za definitivni stav prema svemu ovom, onaj skok vjere, skok
�to ga ne oklijevaju u�initi oni koji su do�ivjeli NDE.
Pri kraju ove knjige dr Moody se obra�a Williamu Jame-su,* �ovjeku koji je bio
mo�da najve�i ameri�ki mislilac. NDE je �noeti�ko� iskustvo, do�ivljaj iluminacije
koji ostavlja spoznaju koja postaje neoboriva u o�ima onog koji je to do�ivio.
James je napomenuo, pi�u�i o tome, da takve spoznaje ne mo�e uva�iti empirijska
nauka. Me�utim kako se takva iskustva doga�aju, ne mo�e ni empirijska nauka
svojatati za sebe monopol na na�in, pomo�u kojih se dolazi do spoznaja. Carol
Zeleski do�la je na kraju svojih istra�i-. vanja do istog zaklju�ka. Jednako kao
Moody ona pose�e za kategorijama koje je iznio William James: NDE je do�ivljaj
misti�ne iluminacije.
William James (1842-1910), veliki ameri�ki psiholog i filozof. - Prev.
�Vizije drugog svijeta su produkt one iste imaginativne mo�i koja je aktivna i u
na�im uobi�ajenim na�inima vizua-liziranja smrti, na�e sklonosti da predo�ujemo
ideje u konkretnim, tjelesnim i dramati�nim formama, zatim sposobnosti na�ih
unutra�njih stanja da transfiguriramo na�u percepciju vanjskih krajolika, na�e
potrebe da internaliziramo kulturnu mapu fizi�kog univerzuma, na�eg nagona da
do�ivljavamo taj univerzum kao moralni i duhovni, spiritualni kozmos, kojem
pripadamo i koji daje svrhu na�em postojanju.�
Prema tome NDE je jedno od mnogih iskustava �to obnavljaju nadu u ljudskom �ivotu -
jedno od mnogih, ali zato spektakularno. Ono predstavlja samo nagovje�taj jednog
obja�njenja, ali sna�an nagovje�taj.
Ovo nije jedini takav nagovje�taj.
Dr Zaleski, u korespondenciji koju sam s njom vodio u vezi s njezinim radom i
istra�ivanjima, napomenula je da je odgovor na moje prvo pismo do�ao tako kasno
zato jer ga je odgodilo ra�anje njenog prvog djeteta. Odgovorio sam da se pitam
nije li ro�enje njenog djeteta predstavljalo nagovje�taj obja�njenja jednako sna�an
kao NDE, premda �e��i od njega. Iz perspektive onog �to je krajnje, ultimativno,
mo�da bi se moglo postaviti pitanje mo�e li nam On davati sna�nije ili brojnije
migove od onih koje nam ve� daje.
Bilo kako bilo, ostaje �injenica da �aputanja an�ela ne donose mnogo onima koji su
skloni da ih slu�aju ako ujedno ne izvr�e utjecaj na njihov �ivot. Dr Zaleski ka�e:
�Uvjerenje da �ivot nad�ivljava smrt, pa ma kako ga sna�no osje�ali, sigurno �e
prije ili kasnije izgubiti na vitalnosti i spasti na obi�nu fosilnu zabilje�ku,
nama tu�u kao �to nam je tu�a svaka posu�ena doktrina, ako to uvjerenje ne budemo
provjerili i tako ponovo otkrili u svakodnevnom �ivotu.�
Dok sam �itao o Moodvjevom istra�ivanju svjetlosti i Svjetlosti, imao sam dojam da
i on zapravo iznosi isti takav argument. Svjetlost je i do�la u tamu, a tama ju
nije uspjela ugasiti.
Andrew Greelev
Sveu�ili�te Chicago,
1987. godine
SVJETLOST S ONU STRANU �IVOTA
Do�ivljaj �tik do smrti�
�ta se doga�a kad �ovjek umre? Ovo je, mo�da, pitanje �to ga je �ovje�anstvo sebi
naj�e��e postavljalo i ujedno pitanje koje ga je najvi�e zbunjivalo. Da li kad
jednom umremo naprosto prestanemo �ivjeti, pa je jedino �to od nas ostane na�e
mrtvo tijelo, jedini znak da smo nekad �ivjeli? Da li nas kasnije uskrsava vrhovno
bi�e, ali samo pod uvjetom da smo dobili dobre ocjene u Knjizi �ivota? Da li se
vra�amo na ovaj svijet kao �ivotinje, kako to vjeruju Indijci, ili mo�da kao drugi
ljudi, druge osobe, nakon nekoliko generacija?
Odgovoru na ovo glavno pitanje o �ivotu i postojanju poslije na�e fizi�ke smrti
danas nismo bli�e nego �to smo bili prije mnogo tisu�a godina kada ga je sebi
postavio pradavni �ovjek. Me�utim, ima mnogo obi�nih ljudi koji su se na�li na
samom rubu smrti i odatle nazrijeli �udesan svijet koji postoji �tamo prijeko�,
svijet koji blista ljubavlju i razumijevanjem i do kojega se sti�e samo uzbudljivim
putovanjem kroz jedan �tunel� ili prolaz.
Taj svijet nastanjuju na�i umrli ro�aci i prijatelji koji se �kupaju� u divnoj
svjetlosti, i njime vlada vrhovno bi�e koje prido�lici poka�e retrospektivu njegova
�ivota prije nego �to �e ga poslati natrag da jo� neko vrijeme �ivi na zemlji.
13
Po�to se tako vrati u �ivot, osoba koja je �umrla� nije vi�e ista kao �to je bila
prije nego �to je ovo do�ivjela. Ona grabi i grli �ivot objema rukama svom snagom i
izra�ava vjerovanje da su ljubav i znanje va�niji od svega, jer to je jedino �to
�ovjek mo�e ponijeti sa sobom.
Zbog toga �to ne postoji izraz kojim bismo opisali ovakve slu�ajeve, odlu�ili smo
da ga prona�emo i reknemo da su takvi pojedinci iskusili do�ivljaj �tik do smrti�
(NDE-near death experience).
Ja sam ovaj izraz iskovao prije nekoliko godina u svojoj prvoj knjizi, objavljenoj
pod naslovom �ivot poslije �ivota. Drugi istra�iva�i daju ovom fenomenu druge
nazive, na primjer, �putovanje na drugi svijet�, �let samoga Samom�, �vizija tik do
smrti�. Me�utim karakteristike ovih slu�ajeva - bez obzira na naziv koji im se daje
- ukazuju na to da se radi o sli�nim, gotovo istovjetnim do�ivljajima. Oni ljudi
koji dozive NDE, dozive ili neke ili sve od slijede�ih do�ivljaja: osje�aj da su
umrli, osje�aj mira i bezbolnosti, �ak za vrijeme ne�eg �to bi zapravo moralo biti
bolno, osje�aj smirenosti, osje�aj odvajanja od vlastita tijela, ulazak u neko
tamno podru�je ili tunel, osje�aj brzog uzleta na nebo, do�ivljaj sastajanja s
umrlim prijateljima i ro�acima koji se �kupaju� u svjetlosti, do�ivljaj susreta s
vrhovnim bi�em, retrospektivu vlastitog �ivota, koja se pred njihovim o�ima odvija
kao kakav film, i osje�aj nevoljkosti da se vrate u �ivot �ivih.
Ove sam karakteristike izolirao tokom dvaju desetlje�a istra�ivanja, koja su
zapo�ela sasvim slu�ajno kada sam bio dvadesetogodi�nji student filozofije na
Sveu�ili�tu Virgini-je-
Zajedno s dvadesetak studenata sjedio sam u seminarskoj sobi slu�aju�i kako na�
profesor, John Marshall, raspravlja o filozofskim aspektima smrti. Marshall je
spomenuo da u na�em gradu �ivi jedan psihijatar - dr George
Ritchie - koji je bio progla�en mrtvim uslijed dvostruke upale plu�a, ali ga je
ekipa lije�nika vratila u �ivot, reani-mirala. Za vrijeme dok je bio �mrtav�
(klini�ki mrtav) Ritchie je do�ivio ne�to izvanredno: pro�ao je kroz nekakav tunel
i vidio bi�a sazdana od svjetlosti.
Ovaj do�ivljaj, napomenuo je profesor Marshall, sna�no je djelovao na tog
lije�nika, koji je bio siguran da se, eto, dogodilo naprosto to da mu je bila
pru�ena prilika da zaviri u drugi svijet.
Odmah moram priznati da mi do tog trenutka naprosto nije padalo na pamet da mo�da
duhovno nad�ivljavamo vlastitu fizi�ku smrt. Dotad sam uvijek pretpostavljao da je
smrt kraj ne samo na�eg fizi�kog tijela nego i na�e svijesti. Razumije se, me�utim,
da me je �zaintrigiralo� to da je eto jedan ugledni lije�nik bio u tolikoj mjeri
siguran da mu se upravo to dogodilo pa je bez ustru�avanja svima pri�ao kako mu se
dogodilo da zaviri u drugi svijet.
Nekoliko mjeseci poslije toga pru�ila mi se prilika da slu�am kako on sam (dr
Ritchie) pripovijeda o svom do�ivljaju grupi studenata. Rekao je da je vidio, kao
iz daljine, vlastito, naizgled mrtvo, tijelo kako le�i na bolni�kom kre-, vetu, da
je zatim u�ao u blistavu svjetlost, koja je zra�ila ljubavlju, i da je vidio sve
doga�aje vlastitog �ivota kako se ponavljaju u trodimenzionalnoj panoramskoj slici.
�Zapisao� sam Ritchiejevu pri�u u svoju memoriju i nastavio studij, pa sam 1969.
diplomirao filozofiju. A onda, upravo kad sam po�eo predavati na jednom
sveu�ili�tu, naletio sam slu�ajno na jo� jedan primjer fenomena �tik do smrti�
(NDE).
Jedan od mojih studenata umalo nije umro godinu dana prije toga i ja sam ga zamolio
da mi ispri�a kako je to do�ivio. Zapanjio sam se kad se pokazalo da je to �to je
on ispri�ao bilo na dlaku isto kao ono �to sam �etiri godine ranije �uo od dra
Ritchieja.
h&l
14
15
Po�eo sam poslije toga pronalaziti studente koji su znali za druge slu�ajeve NDE-a.
Kad sam 1972. po�eo studirati medicinu, imao sam ve� prikupljeno ni�ta manje nego
osam studija slu�ajeva NDE-a �to su mi ih opisali pouzdani i iskreni pojedinci.
Na medicinskom fakultetu prona�ao sam daljnje slu�ajeve pa sam tako uskoro
raspolagao s dovoljnim brojem ispitanika, i s dovoljno prostudiranih slu�ajeva da
sam mogao napisati knjigu �ivot poslije �ivota, koja je kasnije postala me�unarodni
bestseler. Bilo je o�igledno da postoji �e� za znanjem o tome �to se s nama zbiva
po�to umremo.
Ta je knjiga, naravno, postavila mnoga pitanja na koja nije mogla odgovoriti i
izazvala je bijes skeptika koji su, eto, smatrali i tvrdili da je izu�avanje
slu�ajeva �samo� nekoliko stotina ljudi bezvrijedno i bespredmetno u carstvu
�pravih� znanstvenih istra�ivanja. Javilo se mnogo lije�nika koji su tvrdili da u
svojoj praksi nisu nikad �uli o do�ivljavanju NDE-a premda su vratili u �ivot,
reanimirali, stotine �klini�ki mrtvih� pacijenata. Drugi su lije�nici iznosili tezu
da se tu naprosto radi o nekakvom obliku mentalnog oboljenja, o ne�em �to nalikuje
na shizofreniju. Neki su pak tvrdili da se NDE doga�a samo ekstremno religioznim
pojedincima; drugi su smatrali daje posrijedi nekakav oblik demonskog posjedovanja.
NDE nikad ne do�ivljavaju djeca, upozorili su neki lije�nici, i to zato �to djeca,
za razliku od odraslih, nisu �kontaminirana kulturom�. Jedna skupina protivnika
NDE-a tvrdila je da premalen postotak ljudi vra�enih u �ivot do�ivi NDE da bi se to
tobo�nje do�ivljavanje moglo smatrati zna�ajnim.
Neki ljudi, me�u koje se i ja ubrajam, htjeli su da dalje i dublje prou�e fenomen
NDE-a. Radovi, koje smo obavili u toku posljednjih deset godina, svojim su
rezultatima zna�ajno rasvijetlili ovaj fenomen. To nam je omogu�ilo da danas mo�emo
odgovoriti na ve�inu pitanja �to ih postav-
16
ljaju oni koji misle da NDE zapravo nije mnogo vi�e od mentalnog oboljenja ili
pojave da mozak samom sebi podvaljuje kojekakvim trikovima.
Zapravo moram iskreno priznati da je bilo dobro �to su se na nas oborili skeptici,
jer nas je to prisililo da izu�avanju ovog fenomena pri�emo ozbiljnije i odlu�nije
nego �to bismo to mo�da ina�e bili uradili. U ovu je knjigu uvr�ten velik dio onog
�to su u tih deset godina otkrili istra�iva�i ove pojave.
Tko, koliko njih i za�to?
Pojava koju �elim razmotriti u ovom poglavlju jeste veli�ina broja NDE-a koji se
fakti�ki doga�aju. Kada sam tek po�eo istra�ivati ovu pojavu, bio sam siguran da je
malo ljudi to do�ivjelo. Nisam raspolagao njihovim brojem i naravno nijedan takav
slu�aj nije se spominjao u medicinskoj literaturi. Ali da sam kojim slu�ajem morao
naga�ati bio bih rekao da je samo jedan na svakih osam ljudi koji su se vratili iz
klini�ke smrti ili imali kakav sli�an sudar sa smrtno��u do�ivio barem jedan od
simptoma NDE-a.
Po�to sam po�eo predavati na sveu�ili�tu i po�eo ispitivati velike skupine ljudi da
li je netko od njih ili njihovih znanaca do�ivio NDE, moje se gledanje na
u�estalost i rasprostranjenost ove pojave dramati�no izmijenilo. Za vrijeme mojih
predavanja zapitao bih studente: �Da li je netko od vas do�ivio NDE ili zna za
nekog tko ga je do�ivio?� Gotovo svaki put digao bi ruku otprilike svaki trideseti.
Glasoviti istra�iva� javnog mnijenja George Gallup mla�i ustanovio je pomo�u anketa
koje je organizirao, da
2 Svjetlost s onu stranu �ivota
je u Sjedinjenim Dr�avama NDE do�ivjelo oko osam milijuna odraslih pojedinaca, to
jest otprilike svaki dvadeseti odrasli stanovnik ove zemlje.
Gallupov je institut osim toga obavio analizu sadr�aja ovih NDE-a odnosno njihovih
elemenata i ustanovio za svaki do�ivljeni element postotak onih koji su ga
do�ivjeli. Evo �to je ustanovio:
ELEMENTI POSTOTAK
Izlazak iz vlastita tijela 26
To�na vizualna percepcija 23
�ujni zvukovi ili glasovi 17
Osje�anje spokojnosti i prestanak
bolova 32
Svjetlosni fenomeni 14
�Retrospektiva� vlastita �ivota 32
Do�ivljaj boravka u nekom drugom
svijetu 32
Susreti s drugim bi�ima 23
Do�ivljaj prolaza kroz tunel 9
Prekognicija 6
Ovakve ankete jasno pokazuju da je NDE u na�em dru�tvu rasprostranjeniji nego �to
je to ranije mislio bilo koji istra�iva� ove pojave.
Obilje�ja NDE-a
Kao �to sam ve� ranije spomenuo uspio sam utvrditi set od devet obilje�ja koja
definiraju fenomen �tik do smrti�. To sam postigao razgovaraju�i sa stotinama ljudi
i tragaju�i za ovim obilje�jima na osnovu pojedinosti iz njihovih do�ivljaja.
U knjizi �ivot poslije �ivota spomenuo sam da nisam nai�ao ni na jednog pojedinca
koji je do�ivio sva obilje�ja dok je bio u stanju NDE-a. Me�utim, po�to sam objavio
tu knjigu, razgovarao sam s vi�e od tisu�u pojedinaca koji
18
su do�ivjeli NDE i na�ao nekoliko takvih koji su do�ivjeli �kompletni� do�ivljaj sa
svih devet obilje�ja.
Ipak je va�no upozoriti da svi ljudi koji su do�ivjeli NDE ne dozive sve njegove
simptome; neki dozive samo jedan ili dva, neki pet ili �est. Me�utim, NDE definira,
utvr�uje postojanje bar jednog ili vi�e ovih obilje�ja o kojima �u sada govoriti
op�irnije.
Osje�aj da ste mrtvi
Mnogi pojedinci jednostavno ne uvide da NDE koji do�ivljavaju ima bilo kakvu vezu
sa smr�u. Oni otkriju da lebde iznad vlastitog tijela, da ga gledaju iz daljine i
odjednom osjete strah i/ili zbunjenost. Pitaju se: �Kako to da sam ja ovdje gore i
gledam odozgo na samoga sebe?� To za njih nema nikakvog smisla i to ih veoma
zbunjuje.
Na ovoj to�ki fizi�ko tijelo koje gledaju, oni mo�da �ak i ne prepoznaju kao svoje
vlastito.
Jedan mi je �ovjek rekao da je, za vrijeme boravka izvan vlastitog tijela, prolazio
sobama neke vojne bolnice i bio iznena�en vidjev�i u krevetima mnogo mladih ljudi
koji su bili otprilike njegove dobi i koji su izgledali kao on. Zapravo je gledao
sva ta tu�a tijela i pitao se koje je od njih - njegovo.
Drugi �ovjek koji je pretrpio stra�nu nesre�u u kojoj je izgubio dva ekstremiteta
sje�ao se kasnije kako je lebdio iznad vlastitog tijela, koje se nalazilo na stolu
za operacije, kako je �alio iskasapljenog nesretnika, a onda je odjednom shvatio da
taj nesretnik nije nitko drugi nego on.
Kad se to dogodi, ljudi koji se na�u na udaru fenomena NDE-a obi�no osjete strah,
koji poslije nekog vremena bude potpuno zamijenjen razumijevanjem onog �to se do-
19
ga�a. Oni tada razumiju sve �to lije�nici i medicinske sestre saop�avaju jedni
drugima (iako oni sami �esto ne posjeduju nikakve medicinske kvalifikacije), ali
kad se poku�aju obratiti lije�nicima ili drugim prisutnim osobama, otkriju da ih
nitko ne �uje.
Vidjev�i to neki poku�avaju svratiti na sebe pa�nju nastoje�i dodirnuti prisutne.
Me�utim, njihove ruke prolaze kroz ruke tih osoba ili kroz njihova tijela kao da su
�od
zraka�.
To mi je opisala neka �ena koju sam vratio iz klini�ke
smrti. Vidio sam da je njezino srce prestalo raditi i odmah sam joj po�eo masirati
grudni ko�, kako se to �ini u ovakvim situacijama. Kad se ona kasnije osvijestila,
rekla mi je da se u trenutku kad sam po�eo stavljati njezino srce u pogon nalazila
iznad vlastitog tijela i gledala ga odozgo. Zatim je stajala iza mene i poku�avala
mi kazati da prestanem s poku�ajima da ju vratim u �ivot, jer joj je lijepo i tamo
gdje se nalazi. Kad je vidjela da ju ne �ujem, poku�ala me uhvatiti za ruku da tako
sprije�i da joj zabijem u �ilu na ruci iglu za injekcije i ubrizgam joj
intravenozno teku�inu za pokretanje srca. Ona tvrdi da je njezina ruka pro�la kroz
moju kao da je nema. Me�utim, nije bilo ba� sasvim tako. Kasnije je tvrdila da je
pod rukom osjetila neku tvar s konzistencijom, gusto�om �veoma razrije�ene
�elatine�, i da joj se u�inilo da kroz tu tvar prolazi elektri�na struja.
Sli�ne opise dobio sam i od nekih drugih pacijenata.
Mnogi NDE-ovci, kad po�nu komunicirati s drugim ljudima, osjete kako se u njima
pove�alo osje�anje vlastitog identiteta. Jedan mi je pacijent opisao ovu fazu kao
�vrijeme kad niste supruga va�eg mu�a, kad niste roditelj va�e djece ili niste
dijete va�ih roditelja. Postali ste potpuni ja. Jedna pacijentica rekla mi je da se
u toj fazi osje�ala �kao balon koji se slobodno di�e u zrak po�to je presje�ena
vrpca koja ga je do tog trenutka dr�ala prikovanog za zemlju.�
20
U tom trenutku strah uzmi�e pred osje�anjem bla�enstva i razumijevanja.
Spokojnost i nestanak boli
Dok se pacijent jo� nalazi u vlastitom tijelu, �esto osje�a jake bolove. Me�utim,
kad se jednom �presije�e vrpca�, nastupa spokojstvo, mir i nestanak boli.
Razgovarao sam s pacijentima, kojima se zaustavilo srce i koji su mi rekli da je
�estoku bol koja nastaje kod sr�anih napada nadomjestilo osje�anje velikog u�itka.
Neki istra�iva�i podsje�aju na �injenicu da mozak, kad osjeti neku �estoku bol,
ispu�ta u organizam kemijsku supstanciju koju sam proizvodi i koja zaustavlja bol.
Vezu ove teorije s NDE-om raspravit �emo u 7. poglavlju, a ovdje �u vas samo
upozoriti na to da jo� nitko nije izvr�io eksperimente kojima bi se ova teza
dokazala ili oborila. Me�utim, �ak ako je ispravna, ona nije dovoljna za
obja�njenje drugih simptoma pojave o kojoj govorimo.
Izvantjelesno iskustvo
�esto se doga�a da u trenutku kad lije�nik rekne: �Mislim da smo ovog (bolesnika)
izgubili!�, pacijent o kojemu je rije� do�ivi potpunu promjenu perspektive. On
osjeti kako se �di�e u zrak�, lebdi na visini i gleda odozgo vlastito tijelo.
Mnogi kojima se to dogodilo ka�u da u ovakvoj situaciji nisu predstavljali samo
nekakvu �to�ku� u kojoj se koncen-
trirala njihova svijest. I dalje im se �inilo da su sastavni dio nekakvog tijela,
iako su se nalazili izvan svog fizi�kog tijela. Ka�u da njihovo spiritualno tijelo
ima oblik i dimenzije koji nisu nalik na oblik i dimenzije na�eg fizi�kog tijela.
To spiritualno tijelo posjeduje ruke i fazonu ali ga oni kasnije ne znaju opisati.
Neki ga opisuju kao �oblak sazdan od boja�, drugi kao �energetsko polje�.
Jedan NDE-ovac s kojim sam razgovarao prije nekoliko godina, rekao mi je da je
pomno razgledao svoje ruke dok se nalazio u tom stanju i da je vidio da su sazdane
od svjetlosti sa si�u�nim strukturama. Vidio je one delikatne zavijutke ko�e �to
tvore otiske prstiju, a na gornjim dijelovima ruku vidio je �sjajne cijevi sazdane
od svjetlosti.�
Tunelsko iskustvo
Takozvano �tunelsko iskustvo� (do�ivljaj tunela) obi�no se doga�a nakon odvajanja
od tijela. Prije nego �to sam napisao �ivot poslije �ivota nisam zapazio da ljudi
kojima se dogodi NDE shvate da je to �to im se doga�a u nekakvoj vezi sa smr�u
prije nego dozive �presijecanje vrpce� i izvan-tjelesni do�ivljaj.
�to se doga�a u takvom trenutku? Pred ljudima kojima se ovo dogodi otvara se
nekakav prolaz ili tunel i oni bivaju �odgurnuti� u tminu �to vlada u njemu. Pro�u
kroz ovaj mra�ni prostor i na njegovom kraju iza�u u blistavu svjetlost o kojoj
�emo govoriti malo kasnije.
Neki ljudi ne pro�u kroz tunel nego se uspinju nekakvim stepeni�tem. Jedna mi je
�ena pri�ala da je bila kraj uzglavlja svoga sina dok je umirao od raka plu�a.
Jedna od njegovih posljednjih izjava bila je da vidi pred sobom divno spiralno
stepeni�te koje vodi prema gore. Malo kasnije
umirio je majku rekav�i joj kako misli da se uspinje tim stepeni�tem.
Neki ka�u da su pro�li kroz prekrasna, divno ukra�ena vrata, �dveri�, �to se doima
simboli�no, jer simboli�no ukazuje na prijelaz u nekakav drugi svijet, neko drugo
carstvo.
Neki ljudi �uju zvuk nalik na pi�tanje zra�ne struje dok prolaze kroz tunel. Neki
�uju zvuk nalik na zvuk elektri�nih vibracija ili na zujanje.
�Tunelski do�ivljaj� nije ne�to �to sam upravo ja prvi otkrio. U XV stolje�u veliki
slikar Hieronvmus Bosch naslikao je sliku �Uzlazak na nebo�, koja vizualno
prikazuje ovakve do�ivljaje. U prvom planu slike su ljudi koji upravo umiru. Oko
njih su spiritualna bi�a koja poku�avaju usmjeriti njihovu pa�nju prema gore, uvis.
Oni koji su umrli prolaze kroz mra�an tunel i sti�u u prostor osvijetljen jarkom
svjetlo��u. Ulaze�i u taj prostor oni se pobo�no bacaju na koljena.
U jednom od naj�udnijih �tunelskih iskustava� o kojima sam �uo, tunel je opisan kao
gotovo beskona�no duga�ak, gotovo beskrajno �irok i ispunjen svjetlo��u.
Opisa ima mnogo i nisu jednaki, ali smisao onog �to se doga�a, do�ivljaj toga je
manje-vi�e isti: osoba prolazi kroz prolaz koji vodi u prostor sna�ne, intenzivne
svjetlosti.
Bi�a sazdana od svjetlosti
Po�to pro�e kroz tunel i iza�e iz njega, osoba koja do�ivljava NDE obi�no sre�e
bi�a sazdana od svjetlosti. Ona nisu sazdana od obi�ne svjetlosti. Blistaju
prekrasnim i intenzivnim sjajem, koji kao da njih i sve oko njih potpuno pro�ima te
ispunjava osobu koja to do�ivljava osje�ajem
goleme ljubavi. Jedna osoba koja je to do�ivjela ka�e: �To �to sam vidio mogao bih
opisati ili kao 'svjetlost' ili kao 'ljubav', ali bi u oba slu�aja zna�ilo jedno te
isto�. Neki ka�u da su imali dojam da se naprosto �kupaju� u �oluji svjetlosti�.
Svi NDE-ovci opisuju ovu svjetlost kao ne�to �to je mnogo sjajnije i blistavije od
bilo �ega �to mo�emo do�ivjeti na ovom svijetu. Me�utim, unato� tom tako silnom
intenzitetu njezina sjaja, ova svjetlost ne smeta o�ima. Ona je topla, vibrantna i
�iva.
Na�av�i se u ovoj situaciji NDE-ovci �esto sre�u prijatelje i ro�ake koji su ranije
umrli. O tim bi�ima mnogi ka�u da imaju isto tako �rije�ima neopisiva� tijela kao
�to su i njihova vlastita.
Osim spomenute jarke svjetlosti i luminiscentnih prijatelja i ro�aka neki ljudi
koji su to do�ivjeli opisuju prekrasne pastoralne scene. Jedna mi je �ena rekla da
je vidjela livadu okru�enu biljkama od kojih je svaka posjedovala vlastitu
svjetlost.
Neki ljudi vide prekrasne gradove svjetlosti koji su tako grandiozni da samim time
postaju neopisivi.
U ovakvim situacijama komuniciranje se ne vr�i rije�ima kako ih mi upotrebljavamo
nego telepatskim, neverbalnim komuniciranjem, koje se odmah razumije i bez ijedne
izgovorene rije�i.
Vrhovno bi�e sazdano od svjetlosti
Po�to tako sretne nekoliko �obi�nih� bi�a sazdanih od svjetlosti, NDE-ovac obi�no
sretne i vrhovno bi�e sazdano od svjetlosti. Mnogi ljudi odgojeni u kr��anskoj
religiji zaklju�e da je to bi�e Bog ili Isus. Pripadnici drugih religija
�24
i s druga�ijim vjerskim odgojem prepoznaju u tom bi�u Budu ili Alaha. Me�utim, neki
ka�u da to bi�e nije ni Bog ni Isus ve� netko drugi, tako�er veoma svet.
�to bilo da bilo, ovo vrhovno bi�e zra�i totalnom ljubavlju i razumijevanjem. I to
tako sna�no, u takvoj mjeri, da ve�ina onih koji ovo dozive �ele da s njim ostanu
zauvijek.
�ele, ali ne mogu. Kad do�e do ovog susreta rekne im se (a obi�no im to ka�e samo
vrhovno bi�e) da se moraju vratiti u svoje zemaljsko tijelo. Me�utim, prije toga
oni moraju vidjeti retrospektivu vlastitog �ivota.
Retrospektiva �ivota
Kad do toga do�e vi�e nema fizi�kog okoli�a. Umjesto toga oni gledaju
trodimenzionalnu vi�ebojnu panoramsku retrospektivu u kojoj gledaju sve �to su ikad
uradili u �ivotu, �itav svoj �ivot. Pred njihovim o�ima odvija se �film� njihova
�ivota.
Te se slike �vrte� pred njihovim o�ima kao da su oni neko tre�e lice, pa to gledaju
iz perspektive gledaoca, a ne u�esnika. Osim toga to se ne zbiva u vremenu kako ga
mi znamo. Najbli�i opis �to sam ga dobio ka�e da se cijeli �ovjekov �ivot �odvrti u
jednom trenutku�.
U toj situaciji, gledaju�i ovakvu retrospektivu vlastitog �ivota, onaj koji to
do�ivi vidi ne samo sve �to je ikad u �ivotu uradio nego doslovno u istom trenutku
kada ga vidi spozna �to je svaki pojedini njegov �in donio drugim akterima u
njegovom �ivotu.
Kako to zapravo izgleda? Na primjer, ako netko vidi da je uradio ne�to nevaljalo,
ne�to ru�no, na�e se u istom trenutku u svijesti �ovjeka kojemu je to uradio, pa
osjeti
25
njegovu tugu, njegovo osje�anje vlastite povrije�enosti, njegovo �aljenje �to se to
dogodilo.
S druge strane, ako se radi o �inu dobrote prema nekoj drugoj osobi, onaj koji je
to uradio i koji to sada vidi na�e se odmah na mjestu te osobe i do�ivi prijatne
osje�aje.
U vrijeme kad se odvija ova retrospektiva �ivota vrhovno bi�e sazdano od svjetlosti
je s osobom koja to do�ivljava i pita je �to misli o tome, da li je �ivot korisno
upotrijebila. Poma�e joj u ovoj retrospektivi i poma�e joj da svaki doga�aj u svom
�ivotu stavi u pravu perspektivu, da ga shvati u pravom zna�enju.
Svi ljudi koji su pro�li kroz to izlaze iz ovog do�ivljaja sa spoznajom i vjerom da
je ljubav najva�nija stvar u �ivotu.
Za ve�inu, na drugo mjesto po va�nosti, dolazi znanje. I dok vide scene u kojima su
ne�to u�ili, bi�e sazdano od svjetlosti ka�e im da jedna od stvari koje mogu sa
sobom ponijeti u smrt - jest znanje. Druga, va�nija, je ljubav -ka�e bi�e.
Kad se oni koji su to do�ivjeli vrate, obi�no osjete ��e� za znanjem�. Mnogi
postaju lakomi �itaoci �ak ako prije toga nisu uop�e marili za knjigu. Neki se
upi�u u �kole ili fakultete �to pripadaju drugim podru�jima nego �to je ono za koje
su se ranije �kolovali ili na kojem su radili.
Brzi uspon na nebo
Moram upozoriti da ne do�ivi ba� svaki NDE-ovac tunel-sko iskustvo. Neki kasnije
pripovijedaju o �do�ivljaju leb-denja� ili �letenja�, to jest da su se brzo dizali
prema nebu i vidjeli univerzum iz perspektive koja je na ovom svijetu rezervirana
samo za astronauti�are.
Psihoterapeut Carl G. Jung do�ivio je to 1944. godine poslije sr�anog napada.
Kasnije je pri�ao da je imao osje�aj da brzo leti do jedne ta�ke visoko iznad
Zemlje.
Jedno dijete s kojim sam razgovarao reklo mi je da se osje�alo kao da leti daleko
iznad Zemlje, da prolazi kraj zvijezda i da se, na kraju, sre�e s an�elima. Drugi
jedan NDE-ovac opisao je kako se naglo digao na ogromnu visinu, vidio planete oko
sebe i duboko dolje Zemlju kao plavu dje�ju �pekulu.
Odupiranje povratku u �ivot
Za mnoge ljude NDE predstavlja do�ivljaj tako ugodan i lijep da se ne �ele vratiti.
Kad se ipak vrate, oni se zbog toga ljute na lije�nike �to su ih reanimirali.
Dvojica mojih prijatelja lije�nika otkrili su postojanje NDE-a �na vlastitoj ko�i�
kad su pacijenti koje su spasili pokazali neprijateljske osje�aje prema njima.
Jedan od ove dvojice spasio je �ivot nekom kolegi lije�niku, koji je pretrpio
sr�ani napad. Kad je pacijent o�ivio, prvo �to je rekao bilo je: �Carl, da se nisi
usudio da ovo ponovi�!�
Carlu nije bilo jasno za�to se njegov kolega ljuti na njega. Me�utim spa�eni
lije�nik kasnije je s njim razgovarao u �etiri oka. Ispri�ao se za svoj postupak i
objasnio �to se s njim zapravo dogodilo. �Bio sam bijesan zbog toga �to si me
vratio u smrt umjesto u �ivot�, rekao je.
Drugi kolega otkrio je postojanje fenomena NDE-a kad je reanimirao pacijenta, koji
je, �im se osvijestio, po�eo na njega vikati i prigovarati mu �to ga je izveo iz
�onog krasnog i sjajnog mjesta�.
26
27
NDE-ovci �esto ovako reagiraju. Me�utim takva je reakcija kratkotrajna. Ako s njima
razgovarate nedjelju dana kasnije obi�no ka�u da su zapravo sretni �to su se
vratili. Premda im sada nedostaje ono stanje bla�enstva, oni su sretni �to im se
pru�ila �ansa da nastave �ivot.
Zanimljivo je da mnogi NDE-ovci misle da im se pru�ila mogu�nost da sami odlu�e
ho�e li se vratiti ili �e ostati. Takav im izbor nudi ili vrhovno bi�e sazdano od
svjetlosti ili neki njihov umrli ro�ak.
Zapravo svi s kojima sam razgovarao o ovakvom njihovom do�ivljaju bili bi se
opredijelili da ostanu da su nekim slu�ajem mogli misliti samo na sebe. Me�utim,
oni obi�no odgovore da se �ele vratiti zato �to imaju djecu koju treba odgojiti ili
misle da �e, ako ostanu, nedostajati svojim bra�nim drugovima ili roditeljima.
Jedna �ena iz Los Angelesa suo�ila se s takvim pitanjem bi�a sazdanog od svjetlosti
�ak dva puta u �ivotu. Prvi put, dogodilo se to pedesetih godina, dok je bila u
komi izazvanoj automobilskom nesre�om, bi�e sazdano od svjetlosti reklo joj je da
je do�lo vrijeme da umre i ode na nebo.
Ona se tome oduprla rekav�i da je jo� previ�e mlada da umre. Me�utim, bi�e sazdano
od svjetlosti nije htjelo da popusti sve dok mu ona nije rekla: �Ali, ja sam jo�
mlada! Nisam �ak imala vremena da se naple�em!�
Bi�e sazdano od svjetlosti prasnulo je u smijeh i dozvolilo joj da nastavi �ivot.
Otprilike trideset godina kasnije ovoj je �eni prestalo raditi srce dok je bila na
nekoj manjoj operaciji. Ponovo je pro�la kroz onaj tunel i srela se s bi�em, koje
joj je opet reklo da je do�lo vrijeme da umre.
Ona se tome i sada suprotstavila. Rekla je da ima djecu koju treba odgojiti i
osposobiti i da ih ona zato ne smije napustiti.
28
Bi�e je odgovorilo: �U redu, dozvolit �u vam da nastavite �ivot. Ali, ovo je moja
posljednja takva odluka. Kad se opet sretnemo, morat �ete ostati ovdje.�
Druk�ije vrijeme i prostor
Osim spomenutih obilje�ja fenomena NDE-a ljudi koji su ga do�ivjeli govore da je
�tamo� vrijeme silno ubrzano i da se potpuno razlikuje od onog �to ga mjere na�i
satovi. Oni ovaj fenomen opisuju kao �bivstvovanje u vje�nosti�. Kad sam jednu �enu
zapitao koliko je trajao njen do�ivljaj, ona je odgovorila: �Mogla bih re�i da je
sve to trajalo samo jednu sekundu ili da je trajalo deset tisu�a godina - razlike
nema!�
Granice �to ih name�e prostor u na�em svakodnevnom �ivotu u NDE-fenomenu se �esto
prelaze i ru�e. Dok traje ovakav do�ivljaj, osobi koja ga do�ivljava dovoljno je da
samo zamisli da je na nekom mjestu da bi se tamo na�la u istom trenutku. Neki su mi
pacijenti pri�ali da im je u trenutku kad su bili izvan vlastitog tijela i gledali
kako se lije�nici s njima mu�e (kako bi ih spasili) bilo dovoljno da po�ele da odu
iz dvorane za operacije u predvorje gdje su �ekali njihovi ro�aci i to bi se u
istom trenutku dogodilo.
Ovakvi do�ivljaji predstavljaju mo�da najbolji i najpode-sniji odgovor ljudima koji
misle da je su�tina fenomena NDE-a u tome da mozak nadmudruje samoga sebe. Ako �emo
pravo, na prvi pogled je lako mogu�e da ljudski mozak, kad se na�emo u nekoj veoma
te�koj neprilici, poku�ava smiriti samoga sebe stvaraju�i (zapravo: izmi�ljaju�i)
tunelske do�ivljaje i susrete s bi�ima sazdanim od svjetlosti. Me�utim, okolnost da
ljudi koji su do�ivjeli NDE znaju �to se doga�alo u drugim prostorijama bolnice dok
su oni le�ali na stolu za operacije naprosto nas tjera na zaklju�ak da su ti ljudi
doista do�ivjeli izlazak iz vlastitog tijela.
Sreo sam (i s njima o tome razgovarao) nekoliko ljudi koji su do�ivjeli fenomen
izvantjelesnosti i koji su napustili svoje tijelo, koje je ostalo u dvorani za
operacije, dok su oni �vrljali po drugim prostorijama bolnice i tamo vidjeli svoje
ro�ake.
Jedna �ena, koja je izi�la iz vlastitog tijela, oti�la je u �ekaonicu i vidjela da
njena k�erka, koja je tamo �ekala, ima na sebi suknju koja ne pristaje uz kaputi�
kostima �to ga je nosila.
�ta se dogodilo? Naprosto to da je slu�avka koja je djevoj�icu dovela u bolnicu u
�urbi dohvatila prvo �to joj se na�lo pri ruci.
Kad je pacijentica kasnije pri�ala svojoj obitelji �to je do�ivjela i �to je
vidjela, njima je bilo jasno da se naprosto morala u jednom trenutku nalaziti u
�ekaonici, jer to ina�e ne bi vidjela.
Jedna �ena do�ivjela je izlazak iz vlastitog tijela i oti�la iz sobe, u kojoj se
ekipa lije�nika trudila da ju reanimira, u predvorje bolnice. Tamo je ugledala svog
djevera, vidjela kako mu je pristupio jedan njegov poslovni partner i �ula kako ga
je taj �ovjek zapitao za�to je do�ao u bolnicu.
�Upravo sam se spremao da odem na va�no poslovno putovanje kad su mi telefonirah da
je June otpremljena u bolnicu. Izgleda da �e umrijeti, pa je zato bolje �to nisam
otputovao, jer je sigurno da �u morati upravo ja organizirati njezinu sahranu� -
odgovorio je djever.
Nekoliko dana kasnije, kad se pacijentica ve� oporavljala, posjetio ju je djever.
Ona mu je rekla da je �ula razgovor �to ga je on vodio s onim poslovnim partnerom.
Da otkloni i posljednji tra�ak sumnje da govori istinu rekla je: �Kad
opet budem umirala otputuj slobodno, jer sa mnom �e tada biti sve u redu.� Djever
je problijedio kao smrt.
Ne�to sli�no tome dogodilo se nekoj starijoj �eni koja je pala u komu i koju sam
poku�avao reanimirati. Masirao sam joj srce na krevetu u ambulanti bolnice u kojoj
sam radio, dok je medicinska sestra koja mi je pomagala skok-nula u jednu od
obli�njih soba da odatle donese ampulu s lijekom koji je bio potreban.
Radilo se o ampuli koja se otvara tako da joj se slomi vr�ak, ali se to ne smije
raditi golim rukama nego tako da se u ruci dr�i papirnu maramicu, jer ina�e postoji
opasnost da se onaj tko to radi poreze na staklo. Medicinska sestra vratila se s
ve� otvorenom ampulom, pa sam lijek mogao odmah upotrijebiti.
Kad se pacijentica osvijestila, pogledala je medicinsku sestru blagim i prijatnim
pogledom i rekla: �Mala moja, vidjela sam �to ste radili u onoj sobi. Nemojte to
raditi bez papirne maramice, jer �ete se posje�i!� Medicinska sestra bila je
zapanjena i odmah priznala da je u �urbi doista slomila vr�ak ampule golim prstima.
Pacijentica nam je zatim ispri�ala da je za vrijeme kad se sve ovo doga�alo oti�la
u sobu u koju je bila oti�la i medicinska sestra pa je tako vidjela �to je ona tamo
uradila.
Neka istra�ivanja: Koliko ih je? Kako?
Kako sam ve� spomenuo Gallupov institut za ispitivanje javnog mnijenja organizirao
je 1982. godine anketu koja je pokazala da je osam milijuna odraslih Amerikanaca
do�ivjelo NDE. Budu�i da to zna�i da je NDE do�ivio otprilike svaki dvadeseti
odrasli Amerikanac, istra�iva�ima ove
31
pojave bilo je jasno kao na dlanu da �e lako dolaziti do ispitanika potrebnih za
istra�ivanje. Zapravo su mnoga takva istra�ivanja zapo�ela prije nego �to je
Gallupov institut postavio Amerikancima pitanje: Da li postoji �ivot poslije
�ivota?
U jednom od tih istra�ivanja, koje je dobilo naziv �Ever-green Study�, istra�iva�i
su uspjeli istra�iti na�in kako je �fenomen tik do smrti� do�ivjelo �etrdeset i
devet stanovnika sjeverozapadnog dijela Sjedinjenih Dr�ava.
Istra�iva�i (James Lindlev, Sethvn Brian i Bob Conlev, nastavnici Evergreen State
College, koji se nalazi u mjestu Olvmpia u saveznoj dr�avi Washington) primijenili
su standardnu metodu ispitivanja. Svakom ispitaniku prvo se pru�ila mogu�nost da
bez prekidanja i bez upadica sa strane opi�e svoj susret sa smr�u. Tek poslije
toga, u drugom krugu, ispitanici su odgovarali na seriju standardnih pitanja u vezi
s njihovim do�ivljajem.
Bila su to ona ista pitanja kojima se bio poslu�io Kenneth Ring, psiholog iz
Connecticuta, koji je istra�io nekoliko desetaka slu�ajeva do�ivljavanja NDE-a i
rezultate objavio u odli�noj knjizi �ivot u smrti: Nau�no istra�ivanje fenomena tik
do smrti (Life at Death: A Scientific Investigation of Near-Death Experience,
1980). Ringova metoda ispitivanja NDE-ovaca prihva�ena je kao metoda kojom se mo�e
utvrditi da li je neka osoba doista do�ivjela NDE. Pitanja su neutralna - do
stanovite ta�ke - a onda po�inju vr�iti blagi pritisak.
Ekipa istra�iva�a s Evergreen State Collegea upotrijebila je ista pitanja da bi
kasnije mogla usporediti svoje rezultate s rezultatima koje je postigao Ring:
1. Da li se radi o do�ivljaju koji je te�ko opisati rije�ima? (Ako je odgovor
potvrdan slijede pitanja: Mo�ete li barem poku�ati da objasnite za�to je ovaj
do�ivljaj te�ko opisati
rije�ima? Da li je ono �to ste do�ivjeli nalik na san ili je to ne�to drugo, ne�to
�to se razlikuje od sna?)
2. Kad se to doga�alo, jeste li mislili da umirete ili da ste na rubu smrti? Jeste
li mo�da mislili da ste ve� mrtvi? Jeste li mo�da �uli da je netko rekao da ste
umrli? Da li se mo�da sje�ate da ste �uli jo� ne�to dok ste bili u tom stanju?
3. Kakve ste imali osje�aje dok se to doga�alo?
4. Jeste li �uli bilo kakvu buku ili neobi�ne zvukove dok se to zbivalo?
5. Jeste li u bilo kom trenutku imali osje�aj da se nekud kre�ete, da nekud
odlazite, da nekamo dolazite? Kako je to izgledalo? (Ako je odgovor na 4. pitanje
potvrdan, postavlja se potpitanje: Da li je ono �to ste do�ivjeli na bilo koji
na�in povezano s bukom ili zvukovima koje ste �uli i koje ste nam maloprije
opisali?)
6. Jeste li u bilo kojem trenutku va�eg do�ivljaja dobili dojam da ste se na neki
na�in odvojili od vlastitoga fizi�kog tijela? Jeste li ga u bilo kojem trenutku
vidjeli? (Ako su odgovori na ova dva pitanja potvrdni, slijede pitanja: Mo�ete li
opisati ovaj do�ivljaj? Kako ste se osje�ali dok ste bili u tom stanju? Gdje ste se
nalazili dok ste bili izvan svog fizi�kog tijela? Jeste li imali neko drugo tijelo?
Ako je odgovor na zadnja pitanja potvrdan slijedi pitanje: Da li je postojala bilo
kakva veza izme�u vas i va�eg fizi�kog tijela? Molimo vas da je opi�ete ako je
postojala. Dok ste se nalazili u tom stanju kakve su bile va�e percepcije vremena?
A percepcije prostora? A percepcije te�ine? Jeste li, dok ste se nalazili u tom
stanju, mogli uraditi ne�to �to nikako ne biste mogli uraditi sa svojim fizi�kim
tijelom? Jeste li imali bilo kakav osje�aj okusa? A mirisa? Kako su, dok ste bili u
tom stanju, funkcionirali va� vid i sluh? Ili mo�da uop�e nisu funkcionirali? Jeste
li, nalaze�i se u tom stanju, osjetili usamljenost?)
3 Svjetlost s onu stranu �ivota
33
7. Jeste li, za vrijeme svog do�ivljaja, sreli bilo koga: �ivog ili mrtvog? (Ako
je odgovor potvrdan slijede pitanja: Tko su bili ti ljudi? �to se dogodilo kad ste
se s njima sreli? Jesu li oni komunicirali s vama? �to su vam saop�ili? Kako? Kako
ste se osje�ali u njihovom dru�tvu?)
8. Jeste li u bilo kojem trenutku vidjeli nekakvu svjetlost, sjaj ili iluminaciju?
Mo�ete li to opisati? (Ako je odgovor potvrdan, slijede potpitanja: Da li vam je ta
�svjetlost� bilo �ta saop�ila? �ta vam je saop�ila? �ta ste u tim trenucima mislili
o toj svjetlosti? Kakve je osje�aje pobudila u vama? Jeste li sreli bilo kakve
religijske likove, na primjer, an�ela, duhove �uvare, Krista i tako dalje? Jeste li
sreli bilo kakve duhove �to u�asavaju, na primjer, demone, vje�tice ili vraga?)
9. Dok ste sve to do�ivljavali da li vam se va� vlastiti �ivot (ili prizori iz
va�eg vlastitog �ivota) pojavio ili u obliku mentalnih slika ili u obliku sje�anja?
(Ako je odgovor potvrdan, slijede pitanja: Mo�ete li nam to podrobnije opisati?
Kako je zapravo izgledao taj do�ivljaj? Kakve je osje�aje izazvao u vama? Jeste li
od tog do�ivljaja ne�to nau�ili? �ta?)
10. Jeste li u bilo kojem trenutku dobili dojam da se pribli�avate nekoj vrsti
granice ili nekoj ta�ki s koje nema povratka? (Ako je odgovor potvrdan, slijede
potpitanja: Mo�ete li to opisati? Mo�ete li se sjetiti bilo kakvih osje�aja ili
misli �to ste ih imali dok ste se pribli�avali toj me�i? Imate li neku predod�bu o
tome �to je ta me�a predstavljala ili zna�ila?)
11. (Ako je ispitanik prije ispitivanja izjavio da se pribli�io smrti, postavljaju
mu se sada slijede�a pitanja): Dok ste mislili da umirete, �to ste osje�ali? Jeste
li �eljeli da se vratite u svoje tijelo, da nastavite �ivot? �to ste osje�ali kad
ste se osvijestili i vidjeli da se opet nalazite u svom fizi�kom tijelu? Da li
imate bilo kakvu ideju o tome za�to
ovom prilikom niste umrli? Jeste li u bilo kojem trenutku dobili dojam da vam sudi
nekakva nepersonalna sila?
12. To �to ste do�ivjeli dogodilo se nedavno, ali nas ipak zanima da li vas je to
u bilo kojem smislu izmijenilo? Ili nije? Ako vas je izmijenilo, u kojem vas je
smislu i kako izmijenilo? (Ako odgovori nisu negativni, postavljaju se slijede�a
potpitanja): Da li je ono �to ste do�ivjeli promijenilo va� stav prema �ivotu?
Kako? U kojem smislu? Da li je promijenilo va�a religijska uvjerenja? Ako je
promijenilo, recite kako, u kom smislu? Ako usporedite ovo �to mislite i osje�ate
danas s onim �to ste mislili prije nego �to ste ovo do�ivjeli, da li se danas vi�e
ili manje bojite smrti? Ili jednako kao prije? Ili se vi�e uop�e ne bojite smrti?
[Ispitaniku koji je poku�ao izvr�iti samoubojstvo, ali je spa�en, postavlja se
slijede�e pitanje: Kako je to �to ste do�ivjeli djelovalo na va� stav prema
samoubojstvu? Kolika je vjerojatnost da �ete mo�da opet poku�ati da sami sebe
ubijete? (Ispitiva� mora biti takti�an.)]
13. Ako problem koji �e se postaviti slijede�im pitanjem nije dobio puno
obja�njenje u odgovorima na 12. pitanje i potpitanja, i, osim toga, ako je
pacijent-ispitanik sam izjavio da se na�ao na samom rubu smrti, mo�e mu se
postaviti slijede�e pitanje: Kao �ovjek koji se na�ao na samom rubu smrti mo�ete li
nam opisati, vlastitim rije�ima, �to za vas zna�i rije� �smrt�?
14. Da li �elite ne�to dodati onom �to ste nam dosad rekli o svom do�ivljaju i
njegovom djelovanju na vas?
Budu�i da su upotrebili ista pitanja kao Ring, istra�iva�i s Evergreen Collegea
mogli su usporediti svoje rezultate s rezultatima koje je on dobio u svom, po
obimu, ve�em istra�ivanju.
34
Fenomen �tik do smrti� podijelili su na pet �irih faza umjesto na devet specifi�nih
faza. Te su faze: spokojstvo, odvajanje od tijela, tama, svjetlost i unutra�nje
stanje.
U istra�ivanjima koje je obavila ta ekipa pokazalo se da je 74,5 posto
upotrebljenog uzorka (uzorak su �inili ispitanici) do�ivjelo fazu spokojstva za
vrijeme NDE-a, dok je u Ringovom istra�ivanju to iznosilo 60 posto.
Istra�iva�i s Evergreen Collegea ustanovili su da ih je slu�anje opisa ove faze
(faze spokojstva) naprosto iscrpljivalo, jer bi se ispitanici, govore�i o toj temi
�navili� i kao da nisu mogli prestati pri�ati o bla�enom spokojstvu i emocionalnoj
toploti, koje su osje�ali u toj fazi.
Fazu odvajanja od fizi�kog tijela do�ivjelo je 70,9 posto ispitanika u
istra�ivanjima na Evergreen Collegeu i 37 posto Ringovih ispitanika. Tminu, koja se
mo�e poistovjetiti ili barem usporediti s �tunelskim do�ivljajem�, do�ivjelo je
38,2 posto ispitanika na Evergreen Collegeu i 23 posto Ringovih ispitanika.
Svjetlost (uklju�uju�i bi�a sazdana od svjetlosti) do�ivjelo je 56,4 posto
ispitanika na Evergreen Collegeu i 16 posto Ringovih ispitanika.
�Unutra�nju scenografiju�, koju su mnogi ispitanici do�ivjeli kao �raj� do�ivjelo
je 34,5 posto ispitanika na Evergreen Collegeu i 10 posto Ringovih ispitanika.
Me�u svim ispitanicima koje je istra�ila ekipa na Evergreen Collegeu, na�ao se samo
jedan koji je do�ivio �paklenski� NDE. Istra�iva�i su �paklenski� NDE definirali
kao NDE u kojem ispitanik do�ivi strah, u�as, paniku ili bijes, srd�bu, a u nekim
slu�ajevima do�ivljaj obuhvati i vi�enje demonskih bi�a. Jedan �ovjek, koji je
do�ivio �ak tri NDE-a, rekao je istra�iva�ima da je zabunom za vrijeme svog drugog
NDE-a bio poslan u - pakao.
Takva iskustva su ipak rijetka. Istra�iva�i s Evergreen Collegea kombiniraju�i
vlastita istra�ivanja s mojim i Rin-
36
govim, utvrdili su da samo 0,3% ispitanika opisuje svoj NDE kao �paklenski�.
Me�utim, ne�to �to nipo�to nije rijetka pojava kod ljudi koji su do�ivjeli NDE je
tendencija da se promijeni njihova li�nost. Do�ivljaj NDE-a predstavlja tako sna�an
instrument mijene da se mnogi ljudi koji su to do�ivjeli moraju kasnije podvrgnuti
psihoterapiji da bi pomo�u nje saznali kako �e se, ovako promijenjeni, �uklopiti� u
�ivot i dru�tvo.
Me�utim, kako bilo da bilo, NDE mijenja ljude koji su ga do�ivjeli, u pozitivnom
smislu rije�i. No, �ak i s pozitivnom promjenom vlastite li�nosti nije uvijek lako
iza�i na kraj, ako ni zbog �ega drugog a ono svakako zbog naglosti takve promjene.
Treba osim toga spomenuti i emocionalne posljedice okolnosti da se svijet odjednom
smatra boljim nego �to se prije smatrao, i spoznaje da �e se u takvom boljem
svijetu dalje �ivjeti.
Mo�da jedan od najboljih primjera djelovanja NDE-a na ljude opisuje slavna ameri�ka
spisateljica Katherine Anne Porter, koja je do�ivjela NDE prilikom gotovo fatalnog
oboljenja od gripe 1918. godine. Evo �to je autorica Broda lu�aka (Ship of Fools)
rekla o tome u jednom svom intervjuu:
Do�ivjela sam viziju neba i poslije toga ovaj svijet bio mi je prili�no dosadan.
Nekoliko narednih godina moje raspolo�enje bilo je takvo da sam mislila da ovaj
svijet ne vrijedi da bi se u njemu �ivjelo. Me�utim, imala sam vjeru, posjedovala
sam onu unutra�nju jezgru snage koja dolazi odnekud, koja je mo�da od nekog
naslije�ena. U �itavom mom �ivotu bilo je dana kada sam istovremeno osje�ala sna�nu
�elju da odmah umrem i jedva �ekala da �iva do�ekam sutra�nji dan. Zapravo, da
nisam bila �ilava kao kakva ma�ka-skit-nica ne bih danas bila �iva.
...31.........
Pogled prema naprijed
Nekim ljudima koji ga dozive NDE pru�i priliku da zavire u budu�nost. Ali, ovo se
doga�a u tako neznatnom postotku slu�ajeva da oklijevam to smatrati jednim od
obilje�ja fenomena NDE-a. Me�utim, va�no je i bitno da se to (kako izgleda) doista
doga�a.
Ovu sam pojavu otkrio sasvim slu�ajno. Dogodilo se to 1975. godine, nekoliko
mjeseci prije nego �to je objavljena moja knjiga �ivot poslije �ivota. Dogodilo se
to na �Hallo-ween�.* Louise, moja tada�nja �ena, odvela je na�u djecu u �etnju.
�etaju�i tako stigli su do jedne ku�e i djeca su stupila u razgovor sa stanarima te
ku�e, simpati�nim postarijim mu�karcem i �enom. Oni su zapitali djecu kako se zovu,
a kad je moj najstariji sin rekao da se zove Ravmond Avery Moody, �ena kao da se
zaprepastila.
�Gospo�o, svakako moram razgovarati s va�im mu�em� - rekla je Louisi.
Kad sam nekoliko dana poslije toga razgovarao s tom �enom, ona mi je opisala NDE
koji je do�ivjela 1971. godine. Za vrijeme kirur�ke operacije kojoj se morala
podvrgnuti, prestalo joj je raditi srce i kolapsirala su joj plu�a, pa je prili�no
dugo bila klini�ki mrtva. Dok je bila u tom stanju, do�ivjela je NDE u toku kojega
je srela vodi�a koji ju je proveo kroz �itav njen dotada�nji �ivot i dao joj neka
obavje�tenja o budu�nosti. Pred sam kraj NDE-a bila joj je pokazana moja
fotografija i saop�eno moje ime i prezime, a onda joj je bilo re�eno da mi �u pravo
vrijeme� mora ispri�ati �to joj se dogodilo.
Mislim da je ovaj slu�ajni susret va�an u vezi s temom ove knjige. Me�utim, jo� su
va�niji i impresivnije djeluju
* No� prije blagdana Svih Svetih, �No� vje�tica�, - Prev.
.ift.
neki slu�ajevi �pogleda u budu�nost� na koje je nai�ao Kenneth Ring u svojim
istra�ivanjima.
Premda je broj ovih slu�ajeva procentualno tako neznatan u usporedbi s brojem
ispitanika da je neupotrebljiv i potpuno zanemariv za statisti�ku analizu, Ring je
uspio prona�i nekoliko nesumnjivih primjera ovog fenomena u vlastitim
istra�ivanjima i u istra�ivanjima drugih istra�iva�a. U ovakvim slu�ajevima radi se
o tome da NDE-ovac do�ivi viziju budu�ih doga�aja ili budu�eg doga�aja, obi�no dok
se nalazi u dubokom NDE-u. Ponekad se on toga sjeti neposredno po�to se probudio, i
to poslije ne zaboravi. Me�utim, u drugim slu�ajevima sje�anje na to izbije
kasnije, s jakim osje�anjem �ve� vi�enog�, i dojmom ispitanika da je doga�aj koji
vidi ve� jednom u pro�losti vidio.
Takav primjer pru�a nam slu�aj jednog Ringovog ispitanika, koji danas �ivi u
Sjedinjenim Dr�avama, ali se rodio i odrastao u Engleskoj. Kad je imao deset godina
do�ivio je NDE u toku operacije koja je morala biti obavljena jer mu je prsnulo
slijepo crijevo. Evo �to je o tome napisao u pismu Ringu:
Nakon operacije, dok sam se oporavljao, uvidio sam da imam neka �udna sje�anja -
jest, upravo sje�anja! - �to su se odnosila na neke doga�aje u mom, s tada�njeg
gledi�ta, budu�em �ivotu. Ne znam kako su mi (ta sje�anja) do�la u glavu - naprosto
su do�la... Me�utim u to vrijeme (1941) i sve do 1968. naprosto nisam u njih
vjerovao.
Poslije ovog malog uvoda opisao je pet specifi�nih sje�anja, uklju�uju�i sje�anje
na datum vlastite smrti i okolnosti zbog kojih se dogodila (�to ovdje ne �elim
citirati). Sada �u opisati dva od tih specifi�nih sje�anja:
39
1. O�enit �ete se u dobi od 28 godina.
To je bilo prvo sje�anje spomenutog ispitanika. Izrekao ga je bez uzbu�enja, kao da
konstatira neku �injenicu. .. Nikakva emocija nije tu bila prisutna.
2. Imat �ete dvoje djece i �ivjet �ete u ku�i koju upravo vidite.
Ovo sam sje�anje doslovno iskusio. Bilo je to �ivo sje�anje na to kako sjedim u
naslonja�u i gledam kako se dvoje djece igra na podu ispred mene. Znao sam da sam
o�enjen iako u mojoj viziji nije bio nikakav znak
0 osobi s kojom sam o�enjen. Svatko tko je o�enjen zna kako izgleda biti o�enjen,
a to zna naprosto zato �to je o�enjen. Ne�enja ne zna i ne mo�e znati kako je to
biti o�enjen. To pogotovo ne mo�e znati ni zamisliti dje�ak koji ima samo deset
godina! Upravo to �udno
1 zapravo nemogu�e (za 10-godi�njeg dje�aka) osje�anje predstavlja ne�to �ega se
najbolje i najjasnije sje�am, pa sam siguran da je upravo zato ovaj slu�aj ostao
neizbrisiv u mojoj memoriji. �to to sve zna�i? Zna�i to da sam se sje�ao na ne�to
�to se imalo dogoditi gotovo 25 godina kasnije! Me�utim, to nije zna�ilo VIDJETI
budu�nost u konvencionalnom smislu rije�i nego DO�IVJETI budu�nost, iskusiti
budu�nost. U ovom slu�aju budu�nost se zbivala �SADA�.
U ovom �do�ivljaju� ja sam gledao ravno prema naprijed i malo udesno. Nisam mogao
gledati lijevo ispred sebe, ali sam znao da osoba s kojom sam o�enjen sjedi upravo
na toj, od mene lijevoj, strani sobe. Djeca �to su se igrala na podu imala su
otprilike �etiri i tri godine. Starije dijete imalo je crnu kosu i bilo je
djevoj�ica; mla�e dijete bio je plavokosi dje�ak. Me�utim u zbilji se dogodilo da
su oboje moje djece dje�aci. Jo� ne�to. Bio sam svjestan da se iza zida krije ne�to
jako
�udno, ne�to �to ne mogu shvatiti ni doku�iti. Moja svijest to nije mogla
zamisliti, ali ja sam ZNAO da se tamo ne�to krije.
Ovo �sje�anje� iznenada se ostvarilo jednog dana 1968. godine, dok sam sjedio u
naslonja�u, �itao neku knjigu i slu�ajno bacio pogled na moju djecu. U trenu sam
shvatio da to �to vidim nije ni�ta drugo nego �sje�anje� iz 1941. godine. Tog
trenutka shvatio sam da ovakva i sli�na sje�anja nisu bilo �to, da na njih treba
ozbiljno obratiti pa�nju. Sada, 1968, gotovo 30 godina od onog �sje�anja�, ja sam
saznao �to se to skrivalo iza onog zida. Taj meni zagonetan i �nedoku�iv� predmet
(u originalnom sje�anju) bio je elektri�ni grija� zraka koji ugrijani zrak ubacuje
pod pritiskom. Da se razumijemo: ovakvi ure�aji 1941. god. nisu postojali u
Engleskoj, a mislim da se ni danas tamo ne upotrebljavaju. Me�utim, jedan takav
ure�aj �pojavio� se u mom �sje�anju na budu�nost�! Za�to 1941. nisam mogao doku�iti
zagonetku ovog ure�aja iza zida, �ije sam postojanje samo naslutio? Naravno zato
�to tada nisam mogao imati pojma o postojanju i upotrebi takvih ure�aja.
Dok nauka ula�e velike napore da �vrsto dohvati fenomene �na rubu smrti� i da ih
objasni, o tome da bi poku�ala objasniti fenomen �sje�anja na budu�nost� ne mo�e
biti govora. Na jednoj visoko spekulativnoj razini Ring tome prilazi s
pretpostavkom o djelovanju �etvrte dimenzije. U toj dimenziji NDE-ovci mogu vidjeti
svoj �ivot (pro�li i budu�i) kao kakvu planinsku panoramu, od po�etka do kraja.
Me�utim, oni ga ne mogu izmijeniti. Mogu ga samo vidjeti.
Promijenjeni �ivoti:
mo� fenomena �tik do smrti�
da izmijeni one koji ga dozive
Postoji jedan element koji je zajedni�ko obilje�je svih do�ivljaja �tik do smrti�.
To je njihova mo� da promijene ljude koji to dozive. U dvadeset godina intenzivnih
i prisnih veza s NDE-ovcima nisam se namjerio ni na jednog jedinog (radilo se o
mu�karcima i �enama) koji se nije veoma duboko i pozitivno izmijenio, uslijed
djelovanja NDE-a.
To �to ste upravo pro�itali ne zna�i da smatram da NDE pretvara ljude u sladunjave,
nekriti�ne mlakonje i dobri�ine. Pretvara ih u pozitivnije ljude, u ljude s kojima
je ugodno dolaziti u kontakt (pogotovo ako prije do�ivljaja NDE-a nisu bili ba�
jako ugodni kao li�nosti) i ima za posljedicu njihov aktivniji anga�man prema
realnom svijetu. Ta promjena im omogu�ava ili im poma�e da se rvu i izlaze na kraj
s neugodnim aspektima stvarnosti na jedan neemocionalan i bistro misaon na�in - �to
za njih predstavlja novost.
Svi znanstvenici i klini�ari s kojima sam razgovarao, a koji su prije toga
razgovarali s NDE-ovcima, do�li su do istog zaklju�ka: da su ti ljudi postali bolji
upravo zbog onog �to su do�ivjeli.
42
Premda svaki do�ivljaj NDE-a predstavlja ono �to psiholozi nazivaju �kriti�nim
doga�ajem�, NDE ne izaziva one negativne posljedice �to ih obi�no izazivaju �krizni
doga�aji�. Tako je, na primjer, poznato da kakav ru�an ratni do�ivljaj mo�e �ovjeka
koji ga do�ivi �zako�iti� u toj ta�ki njegova �ivota. Tako, na primjer, mnogi
veterani rata u Vijetnamu neprestano iznova �pro�ivljavaju� u�asne prizore smrti i
razaranja koje su vidjeli u tom ratu. Oni haluciniraju u tolikoj mjeri i tako
intenzivno da im se �ini da nju�e miris baruta i osje�aju tropsku vru�inu. A to je
tip negativnog reagiranja na �krizni doga�aj�.
Razni drugi traumati�ni doga�aji, na primjer, poplava, tornado, po�ar ili
automobilska nesre�a mogu na neke ljude tako sna�no djelovati i tako ih mogu
obuzeti da se naprosto ne mogu oteti sje�anju na njih, i ono ih progoni na svakom
koraku, kao da se za njih �zalijepilo�.
Do�ivljaj fenomena �tik do smrti� u istoj je mjeri �krizni do�ivljaj� kao bitka u
ratu, automobilska nesre�a ili kakva prirodna katastrofa. Zapravo su takve nesre�e
�est uzrok NDE-a. Me�utim, umjesto da ostanu emocionalno �zalijepljeni�, NDE-ovci
reagiraju na druga�iji na�in. Izgleda po svemu onom �to smo uspjeli do danas
saznati da ovaj do�ivljaj tjera one koji ga dozive da poduzmu neku pozitivnu akciju
u �ivotu u koji se vrate. Neki govore da im glavni poticaj za to daje spokojstvo
�to ga stvara osje�anje da ima �ivota poslije �ivota. Drugi misle da je takav stav
rezultat susreta s vi�im bi�em.
Jedno od meni najdra�ih istra�ivanja o mo�i NDE-a da mijenja ljude je ono �to ga je
obavio Charles Flynn, sociolog sa Sveu�ili�ta Miami u dr�avi Ohio.
Flynn je prvo analizirao podatke koji su bili dobiveni u dvadeset i jednom
upitniku, koje je NDE-ovcima dao da popune Kenneth Ring, istaknuti istra�iva� NDE-
a. Flynn
43
je htio to�no saznati kakve su promjene nastupile kod NDE-ovaca, koji su dali
odgovore na taj upitnik.
Otkrio je da oni u prvom redu poslije NDE-a vi�e mare za druge ljude nego �to su
marili prije nego �to su do�ivjeli NDE. Isto tako se kod njih pove�ala vjera u
postojanje zagrobnog �ivota i jako smanjio strah od smrti.
Rezultati Flvnnovog istra�ivanja pobu�uju nadu i optimizam. Jer ovakva nam
istra�ivanja, odnosno njihovi rezultati daju na znanje da je NDE - iako do�ivljaj
koji �ovjeka mora dobro prodrmati - zapravo pozitivan, koristan do�ivljaj . Iako
jo� dodu�e ne znamo na koji na�in ovakvi do�ivljaji djeluju na milijune ljudi koji
ih dozive kad je u pitanju njihov stav prema nuklearnom ratu i gladi u svijetu, i
kako u krajnjoj liniji djeluju na njihov brak, mi znamo ne�to �to je i te kako
va�no: da je NDE-ovac dobar �ovjek.
�itava moja aktivna praksa specijalista psihijatra posve�ena je psiholo�kom
savjetovanju ljudi koji su do�ivjeli NDE. Premda te ljude ovaj do�ivljaj postavlja
pred velik broj problema s kojima se golema ve�ina ljudi nikad ne suo�i, svaki se
NDE-ovac promijeni nabolje. Slijede�i primjeri do kojih sam do�ao u toku svojih
istra�ivanja ove pojave pokazuju da NDE zapravo pove�ava ljudsku vrijednost �ovjeka
koji ga je do�ivio.
Jedan od najuzbudljivijih slu�ajeva koji pokazuju da se radi o pove�anju �ovje�je
vrijednosti zbog djelovanja NDE-a je slu�aj �ovjeka kome �u ovdje dati ime Nick
(�to naravno nije njegovo pravo ime). Nick je bio pravi umjetnik u varanju drugih
ljudi, �ovjek koji nije prezao ni od kakvog kriminala: od �mu�enja� i plja�kanja
nemo�nih i naivnih udovica do �verca drogom. Nicku je kriminal omogu�io da �ivi
dobro. Imao je krasne automobile, finu i skupocjenu odje�u, nekoliko ku�a i nikakav
problem s vlastitom savje��u.
A onda se njegov �ivot potpuno izmijenio. Jednog obla�nog dana oti�ao je da igra
golf. Odjednom je nado�la oluja, tako iznenada da Nick nije stigao da pobjegne u
klupsku ku�u nego ga je na igrali�tu pogodio grom i �ubio�.
Neposredno po�to se to dogodilo, Nick je vidio kako lebdi iznad vlastitog tijela, a
odmah poslije toga �jurio� je kroz nekakav mra�ni tunel prema svjetlosti koja se
nazirala na drugoj strani tunela. Iz tunela je izletio u jarko obasjan pastoralni
ambijent gdje su ga do�ekali i pozdravili neki njegovi umrli ro�aci i drugi ljudi
�koji su svi sjali kao lampioni� (njegova usporedba).
Malo kasnije sreo je bi�e sazdano od svjetlosti (on sam tvrdi da je to vjerojatno
bio - Bog) koje mu je pokazalo retrospektivu njegova vlastitog �ivota. Nick je tako
zapravo jo� jednom pro�ivio �itav svoj �ivot. Ne samo da je �vidio� sve svoje �ine
u tri dimenzije, ve� je isto tako �vidio� i osjetio djelovanje svojih �ina na druge
ljude.
Upravo ovaj do�ivljaj promijenio je Nicka. Kada se, kasnije, oporavljao u bolnici,
osjetio je pun u�inak ove retrospektive. U susretu s bi�em sazdanim od svjetlosti
Nick je bio izlo�en djelovanju �iste ljubavi. Shvatio je da �e, kada jednom bude
doista umro, morati jo� jednom gledati retrospektivu svog �ivota, a to �e za njega
biti izuzetno neugodno ako ne bude izvukao korisne pouke od onog �to je do�ivio.
Nick ka�e: �Danas �ivim tako da neprestano vodim ra�una o spoznaji da �u jednog
dana, prije ili kasnije, morati ponovno vidjeti retrospektivu svog �ivota.�
Ne�u vam re�i od �ega Nick danas �ivi. Re�i �u vam samo to da se on sada bavi
jednom �asnom profesijom.
Jo� jedna osoba, koju je do�ivljaj NDE-a dramati�no promijenio, jest �ovjek kojega
�u nazvati Mark. Mark je �itav �ivot bio opsjednut novcem i dru�tvenim polo�ajem.
Bavio se prodajom medicinske opreme, i u tom je poslu
AA
45
pokazivao da vi�e mari za to da proda �to vi�e opreme i �to br�e zaradi nego da
prodanu opremu po�teno servisira.
A onda, sredinom �etrdesetih godina �ivota, pogodio ga je te�ak sr�ani udar. Dok je
bio klini�ki mrtav, Mark se sreo s vlastitom bakom i s mnogim drugim ro�acima i bio
je izlo�en njihovoj �istoj ljubavi.
Po�to su mu lije�nici spasili �ivot, njegovo gledanje na �ivot potpuno se
promijenilo. Svi oni poticaji koji su ranije upravljali njegovim �ivotom sada su se
na�li nisko na listi njegovih prioriteta - daleko ispod obitelji, prijateljstva s
drugim ljudima i znanja.
Mark mi je tako�er rekao da se u toku svog boravka �na onoj strani� dogovorio s
bi�em sazdanim od svjetlosti da vi�e nikad ne�e �u prvi plan� stavljati novac, nego
�e umjesto toga u prvom redu nastojati da prema drugim ljudima bude dobar i po�ten.
Gotovo kao nekom ironijom novo njegovo pona�anje donijelo mu je ve�e profite. �Sada
sam ljudima simpati�niji i dra�i�, rekao mi je sa smije�kom, �pa zato radije kupuju
kod mene.�
Istra�iva�i koji su saslu�ali velik broj NDE-ovaca potvrdili su postojanje ove
posljedice NDE-a. Neki istra�iva�i zapazili su �ak �blistavu smirenost� ovih ljudi.
Dobivao se dojam da su oni vidjeli budu�nost i znaju da se na kraju krajeva sve
dobro zavr�ava.
Meni je po�lo za rukom da izdvojim osam tipova promjena �to nastaju kod ljudi koji
su do�ivjeli NDE. Te su se promjene pojavile kod svih NDE-ovaca s kojima sam
razgovarao. A upravo je njihova kombinacija ono �to stvara onu �blistavu smirenost�
zapa�enu kod velikog broja NDE-ovaca.
.M
Vi�e nema straha od smrti
Onaj tko do�ivi NDE vi�e se ne boji smrti. Strah od smrti nije isti kod svih ljudi.
Neki se najvi�e boje stra�nih bolova za koje misle da prate umiranje i smrt. Drugi
se ne boje za sebe nego za svoje drage: brine ih ho�e li se itko za njih brinuti.
Tre�e najvi�e pla�i trajno gubljenje svijesti.
Ljudi koji vole zapovijedati drugima, koji imaju autoritativni karakter, boje se
onog gubljenja kontrole nad sobom i nad drugima, koje donosi smrt. Mnoge pla�i
strah od paklenog ognja i vje�nog prokletstva. Neki se naprosto boje nepoznatog.
Kad NDE-ovci ka�u da su izgubili strah od smrti, oni naj�e��e time ho�e re�i da se
vi�e ne boje nestanka svijesti, gubljenja svoga �ja�. To, me�utim, ne zna�i da �ele
umrijeti u neko dogledno vrijeme. Oni ka�u ne�to sasvim drugo. Ka�u da je ono �to
su do�ivjeli u�inilo njihov �ivot bogatijim i punijim nego �to je bio prije. NDE-
ovci koje poznajem �ele vi�e nego ikad da nastave �ivot.
Jedan mi je to ovako objasnio:
Prvih pedeset i �est godina �ivota �ivio sam u neprestanom strahu od smrti. Mislio
sam samo o tome kako da se spasim od smrti, koju sam smatrao ne�im stra�nim.
Me�utim, nakon onog �to sam do�ivio (NDE) shvatio sam duboku istinu: da sam, �ive�i
u neprestanom strahu od smrti, zapravo sprije�io samoga sebe da cijenim �ivot.
Strah od paklenske kazne za djela po�injena za �ivota za mnoge vi�e nije problem.
Vidjev�i retrospektivu svog �ivota NDE-ovci su shvatili da ih bi�e sazdano od
svjetlosti voli i da mari za njih. Shvatili su da se ono ne pona�a i ne
47
uli
postupa kao sudac nego �eli da oni postanu bolji ljudi. Ta im spoznaja omogu�uje da
eliminiraju strah i usredsrede se na to da postanu bolji ljudi.
Morate shvatiti da im bi�e sazdano od svjetlosti ne ka�e da se moraju promijeniti.
Po�to sam saslu�ao nekoliko stotina slu�ajeva do�ao sam do zaklju�ka da su se svi
ti ljudi promijenili vlastitom voljom, jer su bilo suo�eni s takvim standardom
dobrote koji je u njima stvorio golemu volju da svoje pona�anje i postupke
korjenito promijene.
Jedan od NDE-ovaca s kojima sam razgovarao bio je �upnik onog tipa tih ljudi koji
vjernicima prijete prokletstvom i ognjem paklenim. Priznao mije, bez ustru�avanja,
da je svojoj pastvi �esto prijetio da �e, ne budu li vjerovali u Bibliju na ta�no
odre�en i propisan na�in, biti osu�eni na vje�ni oganj i vje�ne muke u paklu.
Za vrijeme dok je do�ivljavao NDE, sreo se taj �ovjek s bi�em sazdanirn od
svjetlosti, i ono mu je reklo da sa svojim vjernicima ubudu�e ne smije tako
razgovarati. Me�utim, bi�e sazdano od svjetlosti kazalo je to u obliku savjeta, a
ne kao neku zapovijed. Zadovoljilo se samo time da je mom budu�em ispitaniku �dalo
na znanje� da njegovi postupci �ine njegovu pastvu nesretnom. Kad se ovaj
propovjednik opet popeo na svoju staru propovjedaonicu, propovijed koju je odr�ao
bila je propovijed ljubavi, a ne izazivanja strave.
Jo� ne�to. Ljude, koji su prije svog NDE-a bili impulzivni i �esto nesposobni da
vladaju sobom, vi�e ne pla�i bojazan da �e izgubiti samokontrolu. Kod mnogih
obi�nih ljudi potreba da vladaju samima sobom i nad drugima potje�e od straha.
Me�utim, mnogi koji su do�ivjeli NDE rekli su mi da njihovim �ivotom vi�e ne
upravlja strah. Dijelom je to zbog toga �to oni sada vjeruju u �ivot poslije smrti.
Me�utim, ne radi se samo o tome, nego je tu posrijedi i okolnost da im se pru�ila
prilika da vide sre�u koja ih �eka
48
�na drugom svijetu�. Po�to su vidjeli to bla�enstvo, oni vi�e ne znaju �to je strah
i ne mogu biti nesretni.
Premda se strah od smrti smanjuje, ne smanjuje se �elja za �ivotom. Ve�ina NDE-
ovaca s kojima sam razgovarao mentalno su zdraviji nego �to su bili prije
do�ivljaja NDE-a. Iako vjeruju u postojanje �ivota poslije smrti ni jednom od njih
se ne �uri da ostavi ovaj �ivot. Jedan mi je to ovako objasnio:
To ne zna�i da �elite iza�i na ulicu i pustiti da vas pogazi kamion samo zato da
biste se vratili u svijet koji ste vidjeli. Ja i dalje imam u sebi sna�an instinkt
pre�ivljavanja. Ono �to sam do�ivio pokazalo mi je da je volja da se �ivi instinkt.
Kratko vrijeme nakon do�ivljenog sr�anog zastoja survao sam se niz stepenice svoje
ku�e. Dok sam tako padao opazio sam da gr�evito grabim rukama poku�avaju�i se
uhvatiti za ne�to �to bi zaustavilo moj pad. Dogodilo se ne�to �udno. �ak i dok sam
tako padao uhvatio sam samog sebe kako mislim: �To �to radi� je �udno. Ti zna� gdje
�e� zavr�iti ako pogine�, zna� kako je tamo lijepo!� A ipak, osjetio sam kako me
hvata pani�ni strah; bio je to strah �to ga stvara instinkt samoodr�anja, instinkt
pre�ivljavanja. �ak ako do�ivite NDE, on ne nestaje, on se ne gubi. On je ipak ja�i
od svega.
Osje�anje va�nosti ljubavi
�Jeste li nau�ili voljeti?� Ovo je pitanje s kojim se suo�e gotovo svi koji dozive
NDE. Kad se vrate iz klini�ke smrti i iz do�ivljaja svega onog o �emu ovdje
pripovijedamo,
4 Svjetlost s onu stranu �ivota
49
gotovo svi ka�u da je ljubav najva�nija stvar u �ivotu. Mnogi ka�u da je ljubav ono
zbog �ega uop�e postojimo. Ve�ina NDE-ovaca shvati da je ljubav vrhunac sre�e i
puno�e �ivljenja, da sve druge vrednote blijede u usporedbi s njom.
Kao �to ste zacijelo ve� i sami pogodili, takva spoznaja korjenito promijeni
strukturu vrijednosti ve�ine NDE-ovaca. Oni koji su prije toga bili bogati, sada
gledaju na svakog pojedinca kao na osobu vrijednu njihove ljubavi. Dok su prije
toga smatrali materijalno bogatstvo najvi�im �ivotnim dostignu�em, sada u njihovim
o�ima dolazi na prvo mjesto bratska ljubav prema drugim ljudima. Evo �to mi je o
tome rekao jedan NDE-ovac:
Kako da vam to objasnim? Ovaj do�ivljaj sna�no je djelovao na svaki vid mog
svakodnevnog �ivota. Molim vas da mi vjerujete ako vam ka�em da obi�no �etanje
ulicom predstavlja sada za mene potpuno nov i druga�iji do�ivljaj. Nekad sam hodao
ulicom za�ahuren u svoj vlastiti mali svijet, razbijaju�i sebi glavu s bezbroj
malih problema i problem�i�a, koji su se samo mene ticali. Kad danas hodam ulicom,
osje�am se kao da plivam u oceanu ljudstva. Svaku osobu koju sretnem ili pro�em
pokraj nje, svaku koju vidim, htio bih bolje upoznati. A znam i siguran sam da �u
tu osobu, ako je doista upoznam, zavoljeti.
Jedan �ovjek koji radi u uredu sa mnom zapitao me za�to imam uvijek smije�ak na
licu. On nije znao �to mi se dogodilo, pa sam mu odgovorio da sam sretan zato �to
sam ostao �iv premda je za dlaku nedostajalo da umrem. Jednog �e dana i on
do�ivjeti ono �to sam ja do�ivio.
50
Osje�anje veze sa svim stvarima
NDE-ovci se vra�aju u �ivot s osje�anjem da je sve u svemiru me�usobno povezano.
Radi se o poimanju koje oni ne znaju rije�ima objasniti, ali jedno znaju: da im se
vratilo po�tovanje prema prirodi i svijetu oko njih.
Rje�it opis ovog osje�anja dao mi je jedan energi�ni biznismen koji je do�ivio NDE
za vrijeme sr�anog napada �to ga je pretrpio kad je imao �ezdeset i dvije godine i
u toku kojeg je bio klini�ki mrtav:
Prvo �to sam vidio kad sam se probudio u bolnici bio je jedan cvijet i ja sam od
ganu�a zaplakao. Vjerovali ili ne, ja nikad nisam vidio cvijet, svjesno vidio,
prije nego �to sam se tada vratio iz smrti. Jedna krupna i velika spoznaja do koje
sam do�ao kad sam �umro� je spoznaja da smo svi mi dio jednog velikog �ivota,
�ivota univerzuma. Ako mislimo da mo�emo povrijediti neko drugo �ivo bi�e, a da
time sami sebe ne povrijedimo, ljuto se varamo. Kad danas gledam �umu, ili cvijet
ili pticu, govorim samom sebi: �Oni su ja, oni su dio mene!� Svi smo povezani sa
svim bi�ima, �ivotinjama i stvarima, i, ako emitiramo ljubav prema svemu, mi smo
sretni.
Po�tovanje znanja
Ljudi koji dozive NDE otkriju u sebi i nov respekt prema znanju. Neki ka�u da je to
rezultat spomenute retrospektive njihova �ivota. Bi�e sazdano od svjetlosti reklo
im je da u�enje ne prestaje kad umremo i da je znanje ne�to �to mo�emo ponijeti sa
sobom. Drugi koji su do�ivjeli NDE
gotovo svi ka�u da je ljubav najva�nija stvar u �ivotu. Mnogi ka�u da je ljubav ono
zbog �ega uop�e postojimo. Ve�ina NDE-ovaca shvati da je ljubav vrhunac sre�e i
puno�e �ivljenja, da sve druge vrednote blijede u usporedbi s njom.
Kao �to ste zacijelo ve� i sami pogodili, takva spoznaja korjenito promijeni
strukturu vrijednosti ve�ine NDE-ovaca. Oni koji su prije toga bili bogati, sada
gledaju na svakog pojedinca kao na osobu vrijednu njihove ljubavi. Dok su prije
toga smatrali materijalno bogatstvo najvi�im �ivotnim dostignu�em, sada u njihovim
o�ima dolazi na prvo mjesto bratska ljubav prema drugim ljudima. Evo �to mi je o
tome rekao jedan NDE-ovac:
Kako da vam to objasnim? Ovaj do�ivljaj sna�no je djelovao na svaki vid mog
svakodnevnog �ivota. Molim vas da mi vjerujete ako vam ka�em da obi�no �etanje
ulicom predstavlja sada za mene potpuno nov i druga�iji do�ivljaj. Nekad sam hodao
ulicom za�ahuren u svoj vlastiti mali svijet, razbijaju�i sebi glavu s bezbroj
malih problema i problem�i�a, koji su se samo mene ticali. Kad danas hodam ulicom,
osje�am se kao da plivam u oceanu ljudstva. Svaku osobu koju sretnem ili pro�em
pokraj nje, svaku koju vidim, htio bih bolje upoznati. A znam i siguran sam da �u
tu osobu, ako je doista upoznam, zavoljeti.
Jedan �ovjek koji radi u uredu sa mnom zapitao me za�to imam uvijek smije�ak na
licu. On nije znao �to mi se dogodilo, pa sam mu odgovorio da sam sretan zato �to
sam ostao �iv premda je za dlaku nedostajalo da umrem. Jednog �e dana i on
do�ivjeti ono �to sam ja do�ivio.
Osje�anje veze sa svim stvarima
NDE-ovci se vra�aju u �ivot s osje�anjem da je sve u svemiru me�usobno povezano.
Radi se o poimanju koje oni ne znaju rije�ima objasniti, ali jedno znaju: da im se
vratilo po�tovanje prema prirodi i svijetu oko njih.
Rje�it opis ovog osje�anja dao mi je jedan energi�ni biznismen koji je do�ivio NDE
za vrijeme sr�anog napada �to ga je pretrpio kad je imao �ezdeset i dvije godine i
u toku kojeg je bio klini�ki mrtav:
Prvo �to sam vidio kad sam se probudio u bolnici bio je jedan cvijet i ja sam od
ganu�a zaplakao. Vjerovali ili ne, ja nikad nisam vidio cvijet, svjesno vidio,
prije nego �to sam se tada vratio iz smrti. Jedna krupna i velika spoznaja do koje
sam do�ao kad sam �umro� je spoznaja da smo svi mi dio jednog velikog �ivota,
�ivota univerzuma. Ako mislimo da mo�emo povrijediti neko drugo �ivo bi�e, a da
time sami sebe ne povrijedimo, ljuto se varamo. Kad danas gledam �umu, ili cvijet
ili pticu, govorim samom sebi: �Oni su ja, oni su dio mene!� Svi smo povezani sa
svim bi�ima, �ivotinjama i stvarima, i, ako emitiramo ljubav prema svemu, mi smo
sretni.
Po�tovanje znanja
Ljudi koji dozive NDE otkriju u sebi i nov respekt prema znanju. Neki ka�u da je to
rezultat spomenute retrospektive njihova �ivota. Bi�e sazdano od svjetlosti reklo
im je da u�enje ne prestaje kad umremo i da je znanje ne�to �to mo�emo ponijeti sa
sobom. Drugi koji su do�ivjeli NDE
50
opisuju �itavo jedno carstvo drugog �ivota, kojemu je namjena i svrha strasno
boga�enje znanjem i dola�enje do novih spoznaja.
Jedna mi je �ena opisala to mjesto kao neku vrstu velikog sveu�ili�ta gdje oni koji
tamo �ive vode dubokoumne konverzacije o svijetu oko sebe. Jedan mi je �ovjek
opisao to kraljevstvo kao stanje svijesti u kojem mo�ete dobiti sve �to �elite.
Ako, na primjer, pomislite da biste ne�to htjeli nau�iti, to se odmah pojavi pred
vama i to mo�ete odmah nau�iti. Taj mi je �ovjek ujedno rekao, da mu taj proces
izgleda otprilike tako kao da se do novih informacija dolazi u �sve�njevima misli�.
To mogu biti najrazli�itije informacije. Ako, na primjer, netko za�eli da sazna
kako je to biti predsjednik Sjedinjenih Dr�ava, dovoljno je da to samo po�eli i
�elja �e mu se ispuniti. Ako po�eli da sazna kako je biti kukac, dovoljno je da to
�naru�i�, tj. da to po�eli, i �elja �e mu se odmah ostvariti.
Taj kratak - iako sna�an - do�ivljaj promijenio je �ivot mnogih NDE-ovaca. Ono
kratko vrijeme dok su mogli nau�iti i saznati sve (totalno u�enje) imalo je kao
posljedicu da su oni, kad su se zatim vratili u svoja tijela, osjetili neuta�ivu
�e� za znanjem.
Mnogi promijene profesiju i zapo�nu sasvim novu karijeru ili nastoje svladati svoju
profesiju do kraja. Me�utim, nijedan od onih koje sam upoznao i s kojima sam
razgovarao nije nastojao da obogati s\,_ je znanje samo znanja radi. Smatrali su da
je ono va�no samo ako doprinosi stvaranju cjelovite li�nosti. Osje�anje povezanosti
i ovdje dolazi u igru: stjecanje znanja je dobro i korisno samo ako poma�e da se
ne�to kompletira.
Poslovni �ovjek kojega sam maloprije citirao, objasnio je to bolje od bilo kojeg
znanstvenika:
52.
Doktore, moram vam priznati da sam prije onog sr�anog udara, osje�ao samo prezir
prema u�enjacima. Probio sam se u �ivotu s malo �kole i radio sam kao konj.
Nedaleko od grada u kojem �ivim nalazi se jedno sveu�ili�te i ja sam �esto
razmi�ljao o tome kako su profesori koji tamo rade zapravo Ijen�ine, ljudi koji ne
rade ni�ta �to bi imalo prakti�nu vrijednost i koji zapravo �ive na na�oj grba�i,
na tu�em trudu. Vi�e nego jednom rekao sam im u lice da mi se to nimalo ne dopada,
da ja u svom poslu ponekad radim sedam dana u tjednu po deset, dvanaest sati samo
zato da bi oni mogli vr�iti svoja istra�ivanja i pisati knjige koje nemaju veze ni
sa �im stvarnim.
Me�utim, dok su doktori koji su me reanimirali govorili jedan drugom da sam mrtav,
ona osoba koja je u tom �asu bila sa mnom, ono bi�e sazdano od svjetlosti, onaj
Krist, pokazala mi je kakve dimenzije ima znanje, da tako ka�em. Ne bih vam to
mogao to�nije objasniti, ali to zapravo i ne smeta mnogo, jer �e to svatko na ovom
svijetu prije ili kasnije sam vidjeti, bez obzira na to da li u to ve� danas
vjeruje.
Za mene je taj do�ivljaj predstavljao ne�to �to me je �skr�ilo� i u�inilo mnogo
skromnijim. Danas mogu iskreno re�i da vi�e ne omalova�avam profesore. Znanje je
va�no. �itam sve �ega se mogu domo�i, sve �to mi do�e u ruke. Ne mogu tvrditi da mi
je �ao �to sam, prije onog do�ivljaja, izabrao onakav �ivotni put, ali sam sada
sretan �to imam vremena da ne�to nau�im. Zanima me sve: povijest, nauka,
knji�evnost. Moja se �ena ponekad ljuti zbog nereda �to ga u ku�i stvaram svojim
knjigama. Rekao bih da mi neke poma�u da bolje shvatim ono �to sam do�ivio. Poma�u
mi zato �to, kad do�ivite ovako ne�to, shvatite odjednom da je sve povezano, da je
sve dio jedne velike cjeline.
Novo osje�anje kontrole
Svi NDE-ovci bez razlike osje�aju se odgovornijim za tok svog �ivota nego ranije.
Osim toga postaju akutno svjesni neposrednih i dalekometnih posljedica svojih �ina.
Upravo je ona dramati�na �retrospektiva �ivota� (koju gledaju kao tre�e lice) ono
�to im omogu�uje da kasnije na svoj �ivot gledaju objektivno.
NDE-ovci su mi rekli da im ona �retrospektiva� �ivota omogu�ava da vide svoj
vlastiti pro�li �ivot, da ga gledaju kao film na ekranu. Oni �esto osjete emocije
koje su u vezi s akcijom koju gledaju, i to ne samo vlastite emocije nego i emocije
svih ljudi koji su s tim na bilo kakav na�in bili povezani. Pred njihovim o�ima
povezuju se naizgled potpuno nepovezani doga�aji i oni kristalno jasno vide da li
su bili u pravu, jesu li postupili po�teno, ili ne.
Jo� nisam sreo osobu koja je to do�ivjela i koja bi tvrdila da je zbog toga danas
pa�ljivija u svim svojim akcijama. Me�utim, to nipo�to ne zna�i da ovakvi ljudi
postanu neuroti�no �krivi�, odnosno da ih mu�i neuroti�no osje�anje krivnje.
Osje�anje odgovornosti je pozitivno osje�anje koje se ne manifestira tjeskobom ili
strahom �to ih izaziva osje�anje krivnje.
Jedna �ena, koja je do�ivjela NDE na svoj dvadeset i tre�i ro�endan, neposredno
po�to je diplomirala sociologiju, rekla mi je ovo:
Najva�nije �to sam nau�ila u ovom do�ivljaju bila je spoznaja da odgovaram za svaki
svoj �in. Nikakvi izgovori nisu dolazili u obzir kada sam s onim bi�em gledala
retrospektivu svog �ivota. To nije sve �to sam nau�ila. Shvatila sam da odgovornost
kao takva, sama po sebi, nije ni�ta lo�e i da se u �ivotu ne smijemo izvla�iti i
prebacivati vlastite gre�ke na tu�a le�a. A sada �u vam re�i ne�to �to �e vam mo�da
biti smije�no.
Moje gre�ke postale su mi drage jer su moje i jer znam
da �u i od njih ne�to nau�iti.
Naro�ito dobro sam zapamtila jedan incident u svom
�ivotu koji sam vidjela u onoj retrospektivi. O kakvom se incidentu radilo? Radilo
se o tome da sam, na Uskrs, i��upala iz ruku moje male sestre ko�aru s darovima, i
to zato jer sam u njoj spazila igra�ku koju sam �eljela za sebe. Dok sam gledala
onu retrospektivu ta�no sam osjetila sestrine osje�aje razo�aranja i �aljenja zbog
takvog gubitka.
�ta sve ne �inimo drugim ljudima kad to �inimo bez ljubavi! Me�utim, krasna je
spoznaja da nam je sudbina odredila da ubudu�e vi�e ne�emo biti nesvjesni toga. Ne
smeta mi, ako netko ne vjeruje to �to sam upravo kazala, jer znam da �emo se sresti
na onom svijetu i da �emo tada mo�i o tome diskutirati...
Dok gledate ovu retrospektivu pru�a vam se prilika da ocijenite sve �to ste ikada u
�ivotu uradili. Neki dijelovi toga su neugodni sami po sebi, ali je kona�ni dojam
ugodan, jer time �to ste to ocijenili vi ste to iz sebe izbacili. U �ivotu mo�ete
samima sebi nalaziti razne izlike za svoje �ine, mo�ete neke i zata�kati, ali se i
pritom osje�ate bijedno. Me�utim, dok sam gledala onu retrospektivu nikakvo
zata�kavanje nije dolazilo u obzir. Jer, ja sam, na neki na�in, postajala ona osoba
koju sam povrijedila, ili sam postajala ona osoba kojoj sam u�inila neko dobro
djelo. Moja je �elja da smislim kakav na�in da protuma�im svim ljudima kako je
ugodno znati da ste doista odgovorni i kako je ugodno prihvatiti odgovornost i u
situacijama kada je nemogu�e ne suo�iti se s njom.
To je sigurno osje�aj koji �ovjeka osloba�a vi�e nego bilo koji drugi osje�aj. Za
mene, svaki dan predstavlja stvarni izazov spoznaja da �u, kad jednom umrem, morati
jo� jednom vidjeti sve moje �ine i osjetiti kako
su djelovali na druge ljude. To je ne�to nad �im se treba duboko zamisliti. Ali, ja
se toga ne pla�im. Tome se radujem.
Osje�anje hitnosti
�Osje�anje hitnosti� je fraza koja se pojavljuje u mnogim razgovorima koje vodim s
NDE-ovcima. Oni se s tim u vezi pozivaju na kratkotrajnost i krhkost njihovog
�ivota. Me�utim, isto tako osje�aju da treba da poduzmu ne�to hitno u svijetu u
kojem su goleme mo�i razaranja u rukama obi�nih smrtnika.
Ne znam za�to NDE-ovci imaju ta osje�anja. Me�utim, �ini se da je kod ljudi koji su
do�ivjeli NDE takvo osje�anje jedan od onih faktora koji imaju kao posljedicu da
oni duboko cijene �ivot. Ljudi koji dozive NDE pokazuju poslije toga da smatraju da
je �ivot �ne�to silno vrijedno�, da su u njemu va�ne �male stvari� i da �ivot treba
�ivjeti �to je mogu�e punije.
Jedna mi je �ena rekla da retrospektiva ne obuhva�a samo krupne doga�aje u �ivotu,
ve� prikazuje i one manje, bezna�ajnije. Jedan od doga�aja, koje je ta �ena
naro�ito sna�no uo�ila u onoj retrospektivi bio je njen do�ivljaj u robnoj ku�i
kada je tamo na�la malu djevoj�icu koja se izgubila. Djevoj�ica je plakala, a ona
ju je posjela na tezgu i s njom razgovarala sve dok nije do�la njezina majka.
Upravo ovakve sitne pojedinosti, u kojima ljudi sudjeluju gotovo automatski, bez
razmi�ljanja, dolaze u retrospektivi do naro�ito jakog izra�aja.
Bi�e sazdano od svjetlosti zapitalo je mnoge ljude: ��ta je bilo u va�em srcu dok
se to doga�alo?� Zapravo se to
56
pitanje mo�e shvatiti kao da je bi�e sazdano od svjetlosti htjelo NDE-ovcu dati na
znanje da su mali akti dobrote, pod uvjetom da dolaze od srca, najva�niji zato jer
su najiskreniji.
Bolji razvoj duhovnosti
Do�ivljaj NDE-a ima gotovo uvijek kao posljedicu duhovnu radoznalost. Zato mnogi
NDE-ovci po�inju izu�avati i onda prihva�ati u�enja velikih religioznih u�itelja.
Me�utim, to ne zna�i da oni sada odjednom postaju �stubovi� lokalne crkve. Ba�
naprotiv, pokazuju sklonost da odbace vjerske doktrine koje su samo to, to jest
samo doktrine.
Naro�ito sa�et i misaono izazovan opis ovakvog stava dao mi je jedan �ovjek koji je
poha�ao sjemeni�te prije nego �to je do�ivio NDE.
Moj doktor mi je kasnije pri�ao da sam za vrijeme operacije �umro�. Me�utim, ja sam
odgovorio da sam upravo tada o�ivio. Ona vizija mi je pokazala kako sam bio glup
dok sam slijepo vjerovao u svu onu teologiju s kojom su mi punili glavu, dok sam
gledao s visoka na sve ljude koji nisu pripadali mojoj vjeroispovijesti ili se nisu
slagali s mojim vjerskim uvjerenjima. Mnogi ljudi koje poznam sigurno �e se
iznenaditi kad saznaju da Boga ne zanima teologija. Imam dojam da mu je dobar dio
teologije smije�an. To sam zaklju�io po tome �to me uop�e nije zapitao kojoj
religiji pripadam. Zanimalo ga je samo �to je u mom srcu, a ne �to je u mojoj
glavi.
57
Povratak u �realni� svijet
Neki istra�iva�i su ponovno prilago�avanje na ovaj svijet nazvali �sindrom
povratka�. Mislim da je jasno za�to je takvo prilago�avanje potrebno i za�to stvara
pote�ko�e ljudima koji su do�ivjeli NDE? Jer, shvatljivo je da svakom tko je stupio
u spiritualni raj, povratak u ovaj na� svijet mora biti neugodan.
Prije vi�e od dvije tisu�e godina gr�ki filozof Platon obradio je ovaj sindrom u
svojoj Dr�avi. U toj knjizi Platon poziva �itaoca da zamisli podzemni svijet u
kojem zatvorenici borave jo� od ro�enja, u okovima, okrenuti prema stra�njoj strani
jedne pe�ine, pa zato mogu vidjeti samo sjene predmeta �to se mi�u ispred velike
vatre, koja gori iza njih.
Pretpostavimo, ka�e Platon, da se jedan zatvorenik oslobodi okova, da se digne uvis
tako da potpuno iza�e iz pe�ine i na�e se tako u svijetu u kojem �ivimo i vidi
njegove ljepote. �ta �e se dogoditi ako on bude spu�ten natrag u svijet tmine?
Platon ka�e da �e mu se rugati drugi zatvorenici, oni koji nisu nikad iza�li iz
pe�ine, kad im bude pri�ao o onom �to je napolju vidio. Oni se ne�e zadovoljiti
samo ruganjem, nego �e on upasti u grdne nevolje kad se bude morao ponovno pomiriti
s dogmom koja vlada podzemnim svijetom.
Upravo sam se s takvim problemima suo�io u svojoj psihijatrijskoj praksi. Po�eo sam
se baviti ne�im �to nazivam �spiritualnom praksom� 1985. godine, kad sam otkrio da
se mnogi ljudi koji su do�ivjeli neobi�ne spiritualne do�ivljaje kasnije te�ko
uklapaju u svakodnevni �ivot.
Tako, na primjer, ima mnogo ljudi koji naprosto ne �ele �uti bilo �to o
do�ivljajima NDE-ovaca. Te ljude takve pri�e zbunjuju i oni mo�da �ak misle da je
onaj koji to pri�a ��enuo�. Me�utim, sa stajali�ta NDE-ovaca dogodilo
.58..........._�_._,__.�.__._....._,.._____.,.........�...�.,.,
_.............�._.�____
se ne�to veoma va�no, ne�to �to je promijenilo njihov �ivot, a kad o tome �ele
pri�ati, nitko ih ne slu�a s razumijevanjem. Zapravo, nastaje situacija da je tim
ljudima upravo nasu�no potreban netko tko �e razumjeti njihov do�ivljaj i htjeti da
ih slu�a dok o njemu pri�aju.
Zanimljivo je (i zapravo zapanjuje) da NDE-ovci obi�no dobivaju slabu podr�ku od
svojih bra�nih drugova i od vlastite obitelji kad treba izvesti na�istac ono �to su
do�ivjeli. �esto se doga�a da ne ba� male promjene li�nosti koje prate NDE izazovu
napetost u obitelji. Tako, na primjer, ljudi koji su godinama potiskivali emocije u
svom braku sada odjednom postaju jako otvoreni �to kod bra�nog druga mo�e izazvati
prili�nu neugodu. Odjednom im se �ini da su u braku s nekom posve drugom osobom.
Jedan mi je �ovjek o tome pri�ao:
Kad sam se �vratio� nitko nije znao �to da misli o meni. Prije nego �to sam
pretrpio sr�ani udar bio sam veoma koleri�an i tvrdoglav tip. Ako ne�to nije i�lo
to�no onako kako sam to ja �elio, postajalo je naprosto nemogu�e sa mnom �ivjeti.
To je vrijedilo u ku�i, u obitelji, kao i na radnom mjestu. Ako moja �ena nije bila
od glave do pete odjevena i spremna za polazak u �asu kad je trebalo da nekud
krenemo, ja bih naprosto �eksplodirao� i mu�io ju �itavo ve�e predbacivanjima.
Za�to se ona s tim pomirila, ne znam; vjerojatno se na to tokom godina privikla.
Kako bilo da bilo, po�to sam do�ivio NDE, ona se naprosto nije mogla pomiriti s
mojom meko�om i popustljivo��u. Sada se vi�e nisam na nju derao. Nisam ju ni na �to
primoravao, ni nju ni bilo koga drugog. Postao sam najugodniji �ovjek koji se mo�e
zamisliti. Ali ova moja promjena bila je za nju gotovo nepodno�ljiva. Morao sam
biti veoma strpljiv - dakle ne�to �to nisam ranije nikada bio - da
.,59
nekako odr�im na� brak. Ona mi je svakog dana govorila: �Poslije sr�anog udara
nekako si druga�iji!� Mislim da je zapravo htjela re�i: �Poludio si!�
Da svojim pacijentima olak�am sve stresove obi�avam s vremena na vrijeme skupiti
grupu NDE-ovaca i njihovih bra�nih drugova da im pomognem da, u neku ruku, podijele
teret posljedica NDE-a u podru�ju obiteljskog �ivota. Oni tako saznaju da drugi
ljudi imaju iste probleme kao oni i nau�e kako �e izlaziti na kraj s novom li�no��u
svog bra�nog druga.
Jo� ne�to �to se obi�no doga�a NDE-ovcima jest da oni gotovo �eznu za onim stanjem
bla�enstva koje su otkrili do�ivljavaju�i NDE. Kad se vrate u ovaj svijet, njima
nedostaje onaj drugi i oni �eznu za njim. Zato moraju nau�iti kako da s tim porivom
izlaze na kraj.
Godine 1983. vodio sam jednu konferenciju posve�enu problemu tretmana NDE-ovaca. Na
konferenciji je bilo nekoliko desetaka lije�nika koji su imali iskustva o tome. U
toku ovog trodnevnog skupa dogovorili smo se o nekoliko smjernica, koje se odnose
na tretman ovakvih du�evnih kriza. Navodim ih da vidite neke vidove postupanja s
NDE-ovcima.
� Pustite ih da slobodno govore o onom �to su do�ivjeli. Slu�ajte ih sa simpatijom
i pustite ih da pri�aju o svom do�ivljaju koliko im drago. Nemojte iskoristiti ovu
priliku da ubla�ite va�u vlastitu zabrinutost zbog �ivota nakon smrti ili da
doka�ete bilo kakvu svoju teoriju o tome. NDE-ovac je do�ivio jedan psihi�ki, veoma
intenzivan do�ivljaj i njemu je potrebno uho koje je spremno da �uje kako je to
izgledalo.
� Uvjerite ih da nisu ni jedini ni sami. Objasnite im da su ovakvi do�ivljaji
veoma �esti. Recite im da u�enjacima jo� uvijek nije potpuno jasno za�to se to
doga�a, ali da je
mnogima koji su do�ivjeli NDE taj do�ivljaj mnogo koristio u duhovnom pogledu.
� Recite im o kakvom se do�ivljaju radi. Premda milijuni ljudi dozive NDE, malo ih
je koji znaju kako se to zove. Zato im recite da je ono �to su do�ivjeli fenomen
�tik do smrti�. Ako NDE-ovcu reknete kako glasi klini�ki, medicinski naziv onog �to
je do�ivio, on �e tako na�i oslonac za razumijevanje tog zbunjuju�eg i neo�ekivanog
doga�aja.
� Objasnite �lanovima obitelji �to se dogodilo. Promjene �to ih NDE izaziva kod
ljudi �esto su takve da ih �lanovi njihove obitelji te�ko prihva�aju i te�ko s
njima izlaze na kraj. Neki otac, glava obitelji, koji je prije NDE-a bio energi�an
i svojeglav tip A, odjednom �e postati blagi i �mlitavi� tip B. Takva promjena mo�e
te�ko pasti obitelji koja je navikla na to da �glava obitelji� od svakog tra�i
maksimum i da �plane zbog svake sitnice�.
Va�no je poticati obiteljski dijalog da bi se na taj na�in postiglo da svatko
izrazi svoje osje�aje prema tome, prije nego �to do�e do loma obiteljske strukture.
� Sastanci s drugim NDE-ovcima. �esto obi�avam da novog NDE-ovca upoznam s drugim
NDE-ovcima. Tokom godina vodio sam nekoliko grupnih terapija s NDE-ovcima. Idealna
je grupa od �etiri �lana koji jednostavno jedan drugom pri�aju o problemima koje im
je donio NDE.
Ove grupne sesije ubrajaju se me�u najzanimljivije koje sam ikada vidio. Njihovi
u�esnici jednostavno pri�aju o jednom njima zajedni�kom do�ivljaju, a ne o nekakvoj
iluziji, fantaziji ili snu. Gotovo bi se reklo da pri�aju o zajedni�kom izletu u
neku stranu zemlju.
Na ove grupne sesije �esto pozivam i bra�ne drugove NDE-ovaca. To �inim zato jer mi
je jasno (a i rezultati to pokazuju) da upoznavanje drugih NDE-ovaca i njihovih
bra�nih drugova (ili dru�ica) koristi, jer ih ohrabruje i bodri. Istra�ivanja
pokazuju da za NDE-om �esto slijedi
razvod braka, jer su se kod jednog bra�nog druga pojavile znatne promjene li�nosti.
Na�av�i se s ljudima koji su bili u istoj situaciji, novope�eni NDE-ovci i njihovi
bra�ni drugovi mogu vidjeti kako su ti drugi uklopili ove epizode u svoj obiteljski
�ivot.
Razumije se da je nekim ljudima drago, da su �ak odu�evljeni, kad vide da im je
sada u ku�i mnogo �pitomija� bra�na dru�ica ili drug. No, mnogima to nije drago.
Premda su godinama govorili svom bra�nom drugu kako bi bilo dobro da se ve� jednom
smiri, kad on to uradi oni (ili one) nisu zadovoljni. Za�to? Mo�e se dogoditi da
ovu promjenu protuma�e kao simptom psihoze, du�evnog oboljenja, ili kao znak
smanjene vitalnosti.
Me�unarodno udru�enje za istra�ivanje fenomena �tik do smrti� (IANDS -
International Association for Near-Death Studies) financijski poma�e grupe koje se
time bave u gotovo trideset gradova. Ako �elite s njima stupiti u kontakt, evo
njihove adrese: �Friends of IANDS�, Department of Psychiatry, Universitv of
Connecticut Health Center, Farmington, CT 06032, USA.
� Potaknite NDE-ovce da �itaju o svom do�ivljaju. Ovaj tip terapije zove se
biblioterapija, a psihijatri i psiholozi ga obi�no ne preporu�uju svojim
pacijentima. Za�to? Zato �to ve�inu pacijenata ne smiruje �itanje o njihovim
psihi�kim problemima. Ako �emo pravo, bolesnike od shizofrenije sigurno ne bi
smirilo kad bi im se dala prilika da vide opis vlastitih simptoma tiskan crno na
bijelom. No NDE-ovci su ne�to sasvim drugo. Ono �to su do�ivjeli smatra se
spiritualnim do�ivljajem a ne simptomom neke bolesti.
Otkrio sam, tokom vlastitih istra�ivanja, da kasnije, po�to im se dade vremena da
se uklope u novu situaciju, izazvanu onim �to su do�ivjeli, postaje veoma va�no da
ih se upozori na dobre knjige napisane o ovoj temi. Tako im
se pru�a prilika da steknu uvid u sve mogu�e tipove ovog do�ivljaja kao i mi�ljenja
o njemu.
Krajnja je svrha svega toga da se pacijentu pomogne da ono �to je do�ivio uklopi u
svoj �ivot i da bude siguran da je kasnija promjena koja se u njemu dogodila
pozitivna i korisna.
Ono malo istra�ivanja koja su o tome obavljena pokazuju da su promjene doista
sasvim pozitivne. Istra�ivanja pokazuju da bez obzira na to da li je NDE putovanje
na drugi svijet ili ne�to manje od toga, on sna�no djeluje na ljude koji ga dozive.
Odnosno, kako je to jednom rekao neki psiholog: �Pojave su stvarne kada imaju
stvarne posljedice.�
62
Djeca i NDE:
Sastanak s an�elom �uvarom
Kad djeca dozive nde, fenomen �tik do smrti� dobiva posebno zna�enje. Bave�i se
ovim nedu�nim stvorenjima, istra�iva�i imaju mogu�nost da ispituju bi�a koja su
potro�ila malo vremena na razmi�ljanja o �ivotu, smrti i onom svijetu. Budu�i da ne
znaju gotovo ni�ta o spekulacijama odraslih, o njihovim naga�anjima, djeca prije
do�ivljaja NDE-a ne znaju ni za �to sli�no.
Kako su djeca slobodnija od utjecaja kulturnog uvjetovanja, manje njime sputana
nego odrasli, ono �to dozive kad se na�u �tik do smrti� ima �ve�u te�inu� od onog
�to dozive odrasli; nekako je �autenti�nije�.
Zato je va�no da �ak i kad su jo� sasvim mala - kao �to �e se vidjeti neka od njih
dozive NDE u dobi od samo �est mjeseci - djeca iskazuju iste simptome povezane s
NDE-om kao i odrasli iz bilo koje kulture: govore o osje�aju da gledaju vlastito
tijelo s neke to�ke izvan njega; o panoramskoj retrospektivi svog �ivota; pri�aju o
prolasku kroz onaj tunel; o susretima s drugim ljudima, me�u kojima su njihovi �ivi
i mrtvi ro�aci; pri�aju o susretu s bi�em sazdanim od svjetlosti, o tome kako su
osjetili prisutnost bo�anstva i kako su se vratili u svoje tijelo.
�Mudrost dolazi iz dje�jih usta!� aksiom je koji vrijedi i za djecu koja su
do�ivjela NDE.
64 �._,.
Moje prvo dijete koje je do�ivjelo NDE
Susret s tim djetetom do�ao mi je kao iznena�enje u vrijeme dok sam radio kao
lije�nik u jednoj bolnici u Geor-giji. Upravo sam obavljao rutinski pregled
pacijenta kojega �u zvati Sam, devetogodi�njeg dje�aka koji prethodne godine umalo
nije umro uslijed zastoja srca zbog bolesti nadbubre�ne �lijezde.
�askao sam s njim o njegovoj bolesti kad mi je on odjednom plaho rekao: �Prije
otprilike godinu dana sam umro.�
Po�eo sam ga nukati da mi o tome pri�a. Rekao mi je da je po�to je umro �izlebdio�
iz svog tijela i gledao odozgo, lebde�i nad svojom posteljom, kako lije�nik gura i
masira njegov grudni ko� da tako ponovo pokrene njegovo srce. Nalaze�i se u tom
promijenjenom stanju Sam je poku�ao nagovoriti lije�nika da ga prestane udarati,
ali se ovaj nije na to obazirao.
Odmah poslije toga Sam je osjetio kako se di�e, kako leti sve vi�e uvis, veoma
brzo, i uskoro je vidio kako se Zemlja udaljava od njega.
Zatim je pro�ao kroz nekakav mra�ni tunel, a na drugoj. strani do�ekala ga je
skupina �an�ela�. Zapitao sam Sama jesu li �an�eli� imali krila, a on je odgovorio
da nisu.
�Sjali su, blistali vlastitim sjajem, vlastitom svjetlo��u�, rekao je Sam. ��inilo
se da me svi veoma vole.�
Prostor u kojem se na�ao bio je ispunjen svjetlo��u, kroz , koju su se vidjele
krasne, pastoralne scene. Ovo nebesko mjesto bilo je okru�eno ogradom. An�eli su mu
rekli da ako pre�e onu ogradu vi�e se ne�e mo�i vratiti u �ivot. Zatim mu je bi�e
sazdano od svjetlosti (Sam tvrdi da je to bio Bog) saop�ilo da se mora vratiti i
ponovo u�i u svoje tijelo.
�Nisam se htio vratiti, ali me on prisilio!� rekao je Sam.
65
Ovaj me razgovor naro�ito uzbudio, vi�e nego drugi sli�ni razgovori. Kad pojedinci
dozive NDE u veoma ranoj �ivotnoj dobi, ovaj do�ivljaj kao da se �inkorporira�, u
njihovu li�nost. On postaje ne�to s �im oni �ive do kraja �ivota i on ih promijeni.
Ne boje se vi�e smrti kao ljudi koji su im ina�e u mnogo�emu sli�ni, doimaju se kao
da su vidjeli ono �to �eka svakog od nas.
To ih �ini veoma senzitivnim i zrelim osobama, koje neobi�no zrelo pristupaju
�ivotu. �esto godinama govore o nostalgiji koju u njima izaziva sje�anje na njihov
do�ivljaj. A kad im se u �ivotu dogodi ne�to gadno, kad on postane te�ak, oni se
tje�e, kako mi je to jedan od njih rekao, �spoznajom da su bili na drugoj strani�.
Jedan �ovjek koji je do�ivio NDE kao dijete rekao mi je da mu je kasnije dva puta
zaprijetila smrt. Prvi put se to dogodilo u ratu. Drugi put le�ao je na podu jedne
samoposluge na� to ga je prisilio napola ludi razbojnik naoru�an revolverom koji je
rekao da �e njega ubiti �za primjer� drugima koje je zarobio.
Me�utim, on se ni u jednom od ova dva slu�aja nije upla�io. Strah koji bi ina�e
vjerojatno osjetio potpuno su iz njegove svijesti istisnula sje�anja na susret s
bi�em sazda-nim od svjetlosti.
�Svjetlost je bila veoma blistava�
Neki su istra�iva�i zaklju�ili da je NDE zapravo obrambeni mehanizam kojim se
�ovjek brani od straha da �e umrijeti. Me�utim, ovu teoriju obaraju dje�ji
do�ivljaji NDE-a, jer djeca imaju druga�ije predod�be o smrti od odraslih.
66
Na primjer, djeca mla�a od sedam godina obi�no gledaju na smrt kao na ne�to
privremeno, kao na kakav izlet ili ljetovanje, to jest, smrt za njih predstavlja
ne�to odakle �e se vratiti. Od sedme do desete godine smrt je za djecu magi�ni
pojam. Tek u toku narednih nekoliko godina djeca shvate da smrt zna�i organsko
raspadanje tijela. Od sedme do desete godine djeca personificiraju smrt. Zami�ljaju
je kao neku vrstu nemani koja �e ih pojesti. Misle da se smrt �unja i skriva u
mraku i da se od nje, kad do�e, mo�e pobje�i.
Bilo kako bilo, dje�je poimanje smrti veoma se razlikuje od poimanja odraslih. Tako
se, na primjer, mnogi stariji ljudi boje potpunog ga�enja i nestanka svijesti, dok
druge najvi�e pla�i bol za koju vjeruju da �e je do�ivjeti dok budu umirali. Neki
se boje biti sami ili biti daleko od svojih ro�aka i prijatelja, dok se drugi pla�e
paklenog ognja i vje�nog prokletstva. Neki ljudi se boje gubljenja kontrole koju
donosi smrt, boje se da vi�e ne�e mo�i upravljati svojom firmom, ne�e mo�i voditi
svoju obitelj i tako dalje. Neki osje�aju primitivan strah od raspada vlastitog
tijela.
Djeca jo� nisu tako kulturno uvjetovana. Me�utim, odrasli ili djeca, koji su
do�ivjeli NDE, u pravilu kasnije ne osje�aju ni jedan od spomenutih strahova. Malo
se boje smrti i �esto s nostalgijom govore o onom �to su do�ivjeli kad su dospjeli
�tik do smrti�. Neka djeca s kojom sam razgovarao rekla su mi da bi se htjela
�vratiti svjetlosti�.
Jedno od ove djece bila je devetogodi�nja djevoj�ica kojoj �u dati ime Nina. Ona je
do�ivjela NDE za vrijeme operacije slijepog crijeva. Kirurzi su se odmah bacili na
posao da je reanimiraju, a ona je sve to gledala s jedne to�ke izvan vlastitog
tijela.
�ula sam kako su lije�nici rekli da se moje srce zaustavilo, ali sam se u tom
trenutku nalazila ispod
67
samog stropa i gledala ih odatle. S tog mjesta sve se moglo lijepo vidjeti.
Lebdjela sam ispod samog stropa i kad sam spazila vlastito tijelo nisam ga odmah
prepoznala. To se desilo malo kasnije. Oti�la sam u predvorje i tamo vidjela majku
kako pla�e. Zapitala sam je za�to pla�e, ali me ona nije �ula. Lije�nici su mislili
da sam mrtva.
Malo kasnije pri�la mije neka lijepa gospo�a i pomogla mi, jer je znala da sam
upla�ena. Pro�le smo zajedno kroz tunel i popele se na nebo. Tamo ima prekrasnog
cvije�a. Srela sam Boga i Isusa. Oni su mi rekli da se moram vratiti majci, jer je
nesretna. Tako�er su mi rekli da moram dovr�iti svoj �ivot. I tako sam se vratila i
probudila.
Tunel kroz koji sam pro�la bio je veoma dug i veoma mra�an. Ali kroza nj sam pro�la
veoma brzo. Na drugom kraju tunela bila je svjetlost. Kad sam je ugledala bila sam
jako sretna. Jo� dugo poslije ovog do�ivljaja �eljela sam da se tamo vratim. I
danas �elim da se vratim toj svjetlosti kad jednom umrem... Svjetlost je bila veoma
blistava.
Drugo dijete koje s nostalgijom pri�a o svom do�ivljaju NDE-a je dje�ak kojemu �u
dati ime Jason. On je do�ivio NDE po�to ga je pregazio automobil dok se vozio
biciklom. Njegov je do�ivljaj zanimljiv najvi�e zbog svoje �kompletnosti�. On je
naime do�ivio gotovo sve simptome NDE-a i to veoma intenzivno.
S njim sam razgovarao kad je imao �etrnaest godina, tri godine poslije njegova
do�ivljaja. Premda je nesre�a kojoj je bio �rtva bila te�ka, testovi pokazuju da
nije pretrpio nikakve povrede mozga. Uostalom, kako �emo odmah vidjeti, svi njegovi
odgovori na moja pitanja su vrlo lucidni.
Jason: To se dogodilo kad sam imao jedanaest godina. Dobio sam za ro�endan novi
bicikl. Kad sam se sutradan vozio na tom biciklu, nisam vidio da nailazi automobil
i bio sam prega�en.
Ne sje�am se samog ga�enja, odnosno udarca. Sje�am se samo da sam odjednom gledao
iz visine na samoga sebe. Vidio sam vlastito tijelo ispod bicikla i vidio sam da mi
je jedna noga slomljena i da krvari. To�no se sje�am da sam vidio da su mi o�i
zatvorene. Sve to gledao sam odozgo.
Lebdio sam u zraku otprilike metar i pol iznad vlastitog tijela oko kojega se
okupilo prili�no mnogo ljudi. Jedan �ovjek iz te gomile poku�ao je da mi pomogne.
Malo kasnije stigao je automobil prve pomo�i. �udio sam se za�to su svi ti ljudi
tako zabrinuti, jer sam se dobro osje�ao. Gledao sam kako stavljaju moje tijelo u
automobil prve pomo�i. Poku�ao sam im re�i da to nije potrebno jer se dobro
osje�am, ali me nitko nije �uo. �uo sam �to govore. �Pomognite mu�, rekao je jedan.
�Mislim da je mrtav, ali poku�ajmo ipak.�
Automobil je krenuo, a ja za njim. Neprestano sam ga slijedio lebde�i iznad njega.
Mislio sam da sam mrtav. Malo kasnije na�ao sam se u jednom mra�nom tunelu na �ijem
se drugom kraju vidjela svjetlost. Dobio sam dojam da se tunel strmo uspinje.
Najzad sam iza�ao na drugu stranu tunela.
U svjetlosti koja je vani vladala bilo je mnogo ljudi, ali nijednog nisam poznavao.
Rekao sam im �to mi se dogodilo, a oni su mi rekli da se moram vratiti. Kazali su
mi da jo� nije do�lo vrijeme da umrem i da se moram vratiti mojim roditeljima i
sestri.
Ostao sam u svjetlosti dugo vremena; ili mi se barem tako �inilo. Osje�ao sam da me
tamo svi vole, da su svi sretni. Mislim da je ona svjetlost bila Bog. Onaj se
69
tunel spiralno dizao poput kakva vrtloga. Nisam znao za�to sam u tunelu i kuda
idem. Moja jedina �elja bila je da do�em u onu svjetlost. A kad sam do�ao, vi�e se
nisam htio vratiti. Gotovo sam zaboravio na svoje tijelo.
Dok sam se uspinjao onim tunelom pomagale su mi dvije osobe. Vidio sam ih tek kad
su zajedno sa mnom iza�le na svjetlost. Bile su sa mnom na �itavom putu.
Rekle su mi da se moram vratiti tamo odakle sam do�ao. Vratio sam se kroz onaj
tunel i tako stigao u bolnicu gdje su se dva lije�nika trudila da me o�ive. Vidio
sam vlastito tijelo na bolni�kom stolu i bilo je modro. Ali, ja sam znao da �u se
vratiti u �ivot jer su mi to rekla ona bi�a svjetlosti.
Lije�nici su bili zabrinuti, pa sam im poku�ao re�i da sam u redu, da nema razloga
da budu zabrinuti. Jedan lije�nik prislonio je na moj grudni ko� ne�to nalik na
dvije lopatice i moje se tijelo trgnulo od udara struje.
Kad sam se probudio rekao sam tom lije�niku da sam vidio kako je one lopatice
prislonio na moj grudni ko�. Poku�ao sam to isto re�i i mojoj majci, ali me nisu
htjeli saslu�ati. Naprosto mi nisu vjerovali. Jednog dana ispri�ao sam to mom
razredniku i on je to rekao vama.
Moody: Jasone, �to ti misli� o svemu tome? To se dogodilo prije tri godine, pa mi
sada reci da li te je to �to si do�ivio na neki na�in promijenilo. �ta misli�, �ta
je sve to zna�ilo?
Jason: Dakle, moram priznati da o tome mnogo razmi�ljam. Mislim da sam tada doista
umro, pa mi se pru�ila prilika da vidim mjesto gdje svi odlaze kad umru. Ja se ne
bojim umrijeti. Tamo sam shvatio da je od svega najva�nije da volite druge ljude
dok �ivite.
70
Lani je umro jedan dje�ak iz mog razreda. Imao je leukemiju. Nitko nije htio o tome
razgovarati, ali sam im ja rekao da je Donu dobro tamo gdje je sada i da smrt nije
ni�ta veliko. Ispri�ao sam im �to sam do�ivio kad sam umro. To je saznao moj
razrednik i rekao vama.
Moody: Jasone, jesi li zapazio bilo �to u vezi s ono dvoje ljudi koji su te vodili
kroz onaj tunel?
Jason: Oni su me do�ekali u tunelu i pomogli mi da pro�em kroza nj. Zapravo nisam
znao gdje se nalazim, a svakako sam htio sti�i do svjetlosti koja se nazirala na
drugom kraju tunela. Moji vodi�i su mi rekli da �e sve biti u redu i da �e me oni
odvesti do svjetlosti. Osjetio sam veliku ljubav prema njima. Nisam im vidio lica
nego samo siluete. Njihova lica vidio sam tek kad smo iza�li iz tunela. Ono �to sam
tamo ugledao te�ko je objasniti jer se jako razlikuje od ovoga svijeta. Nemam
rije�i kako da to opi�em. Ti ljudi izgledali su kao da na sebi imaju jako bijele
halje. Sve je bilo jarko obasjano.
Moody: Rekao si da si s njima razgovarao. �to su ti rekli?
Jason: Zapravo uop�e nismo razgovarali. Stvar je u tome da sam poga�ao njihove
misli, a oni su poga�ali moje.
Moody: Rekao si mi, u jednom na�em razgovoru, da si tada umro. Mo�e� li mi kazati
ne�to pobli�e o tome?
Jason: Mislite onda kad sam lebdio iznad automobila hitne pomo�i? Dakle, gledao sam
prema dolje, lebde�i iznad tog automobila. Znao sam da se moje tijelo nalazi u
automobilu, a da sam ja iznad njega. Jedan od ljudi hitne pomo�i rekao je da mu se
�ini da sam mrtav, a kad sam poku�ao s njima razgovarati, nitko me nije
71
�uo, pa mi je bilo jasno da sam doista mrtav. �im sam shvatio da sam mrtav, otvorio
se ispred mene onaj tunel i ugledao sam onu svjetlost na njegovom drugom kraju. �im
sam u�ao u tunel za�ulo se ono �i�tanje zraka. Unutra je bilo zabavno. Lijepo je
bilo biti u tunelu.
Dje�ja, o�ito lijepa i ugodna sje�anja na do�ivljaj NDE-a su dobar znak. Ova djeca
�esto zavole one s kojima su se sreli �na drugoj strani�. Kad se vrate u �ivot
pri�aju o prekrasnoj �eni koja se za njih brinula kad su umrli.
Za mene sve to predstavlja samo jo� jedan znak pozitivnosti efekata NDE-a, �ak kad
se radi o �kulturno neuvje-tovanim� segmentima dru�tva. Ovakav do�ivljaj nema kao
posljedicu ni strah niti djeluje na djecu kao du�evna bolest. Zapravo mali NDE-ovci
obi�no postanu na neki na�in privr�eni onom �to su do�ivjeli. Ova ��e�nja za
prekrasnom svjetlo��u� (objasnio mi je jedan od mojih pacijenata) ima za posljedicu
da ve�ina djece koja su do�ivjela NDE postanu bolji ljudi kad jednom odrastu.
Zapravo se mo�e ponovo re�i da je upravo njihovo specijalno znanje ono �to ih �ini
boljim i strpljivijim, tolerantnijim ljudima.
Jedan stariji pacijent koji je kao dijete do�ivio NDE rekao mi je:
Nikad ne sudjelujem u obiteljskim sva�ama i sva�i-cama kao moja bra�e i sestre.
Moja majka ka�e da se ja tako pona�am zato �to posjedujem �vi�e predod�be�. Mo�da
ima pravo.
Zapravo ja naprosto znam da ni�ta zbog �ega se prepiremo nema nikakvo stvarno
zna�enje, nema nikakvu stvarnu va�nost. Nakon susreta s bi�em sazdanim od
svjetlosti ja znam da nikakve sva�e nemaju smisla. I zato kad u obitelji izbije
sva�a ili prepirka, ja se
72
naprosto povu�em i �itam neku knjigu, pu�taju�i druge da bez mene rje�avaju svoje
probleme. Moj problem je ve� rije�en. Tako se pona�am i tako postupam i danas -
vi�e od trideset godina nakon onog do�ivljaja.
Zaklju�ci drugih istra�iva�a
Postoji malo medicinskih istra�ivanja djece koja su do�ivjela NDE. Me�utim, radi se
o temi koja zaslu�uje da bude temeljito istra�ena jer svaki istra�iva� dolazi do
vlastitih zaklju�aka o zna�enju NDE-a za �ivot (veoma) mladih osoba, a ti se
zaklju�ci razlikuju.
Jedan od tih istra�iva�a je dr David Herzog, koji radi u Op�oj bolnici
Massachusettsa u Bostonu. U saop�enju �to ga je objavio pod naslovom �Do�ivljaji
fenomena 'tik do smrti' kod veoma mladih osoba�* Herzog opisuje slu�aj bebe od �est
mjeseci koja je bila primljena na Odjel za intenzivnu njegu s te�kom bole��u. Odmah
su joj dali potrebnu terapiju, izme�u ostalog kisik za stabilizaciju stanja, i ona
se nakon kratkog vremena oporavila.
Me�utim, poslije nekog vremena kad je dorasla do igre, djevoj�icu je uhvatio
pani�ni strah kad su je bra�a i sestre, u jednoj robnoj ku�i, poku�ali natjerati da
se provu�e kroz tunel namijenjen zabavi djece. Dr Herzog, koji je identificirao
djevoj�i�in strah kao �tunelsku paniku�, ka�e da se to s njom dogodilo jo� nekoliko
puta.
�Sude�i po izjavi njezine majke�, ka�e Herzog, �u takvim epizodama mala pacijentica
govori grozni�avom brzinom, pokazuje da je veoma upla�ena i dobiva se dojam da ona
taj ili nekakav drugi tunel dobro poznaje otprije. Kad
* Herzog �Near-Death Experiences in the Very Young�, objavljeno u �asopisu Critical
Care Medicine, Sv. 13, br. 12, str. 1074.
73
je djevoj�ica imala tri i pol godine i kad joj je majka rekla da je baka na samrti,
djevoj�ica ju je zapitala: �Ho�e li baka morati da pro�e kroz onaj tunel u robnoj
ku�i da vidi Boga?�
Premda dr Herzog priznaje da je predod�ba o onom tunelu kod ove djevoj�ice manje-
vi�e ista kao predod�ba odraslih osoba koje su do�ivjele NDE, on ne �eli
protuma�iti zna�enje i pozadinu ove epizode. Umjesto toga upozorava na to da
lije�nici i roditelji malih NDE-ovaca moraju odmah pokazati da ih razumiju, moraju
ih smiriti, tje�iti i bodriti.
�Ako djetetu pomognete da izrazi svoje emocije i shvati svoje reakcije na pro�le
traumati�ne do�ivljaje to �e mu omogu�iti da razrije�i svoje strahove i oslobodi se
posljedica traume.�
Drugi zanimljiv slu�aj iznosi dr Melvin Morse lije�nik Dje�je ortopedske bolnice
Medicinskog centra u Seattleu. Radi se o sedmogodi�njoj djevoj�ici koja umalo da se
nije udavila u bazenu.
Morse ju je prvi puta vidio kad su je donijeli u sobu za hitne intervencije. Pru�io
joj je potrebnu terapiju i stavio je tri dana na respirator (ure�aj za umjetno
disanje).
Otprilike dva tjedna nakon tog doga�aja, na kontrolnom pregledu, ona je priznala da
je do�ivjela NDE. Na pitanje da li se sje�a onog �to je do�ivjela, djevoj�ica je
rekla samo to da je �razgovarala s bo�anskim ocem�, a zatim joj je postalo neugodno
da dalje o tome pri�a.
Nedjelju dana poslije toga Morse ju je saslu�ao. Bilo joj je neugodno kad je on
spomenuo njen do�ivljaj, ali je zatim odlu�ila da ipak s njim o tome razgovara �jer
je o tome ugodno govoriti�. Nije dopustila da se razgovor snimi na magnetofon i
pristala je da opi�e svoj do�ivljaj tek po�to je nacrtala ono �to je vidjela. Morse
je zabilje�io:
74
Pacijentica je izjavila da je prvo �ega se sje�a u vezi s njezinim utapljanjem bila
spoznaja da se nalazi u vodi. Rekla je: 'Bila sam mrtva. Onda sam bila u tunelu.
Tamo je bilo mra�no i ja sam se bojala. Nisam mogla hodati.' Tada se pojavila neka
�ena koja se zvala Elizabeth i u tunelu je postalo manje mra�no. Ta �ena bila je
visoka i imala je svjetloplavu kosu. Zajedno su oti�le na nebo. Djevoj�ica je
izjavila: 'Tamo je bilo lijepo. Bilo je veoma blistavo i posvuda je bilo mnogo
cvije�a.' 'Nebo' je bilo okru�eno granicom preko koje se nije moglo vidjeti.
Djevoj�ica je tamo srela mnoge ljude, medu kojima su bili njeni mrtvi djedovi i
bake, pokojna tetka po majci i Heather i Melissa, koji su �ekali da se ponovo rode.
Zatim je srela 'Nebeskog oca i Isusa'. Oni su je zapitali da li se �eli vratiti na
zemlju. Odgovorila je da to ne �eli. Tada ju je Elizabeth zapitala da li bi htjela
vidjeti svoju majku. Djevoj�ica je odgovorila potvrdno i probudila se u bolnici. Na
kraju svoje izjave rekla je da je vidjela mene u sobi za hitne intervencije. To su
bile sve pojedinosti kojih se sje�ala u vezi s ona tri dana koje je provela u komi.
Morse je uzeo u obzir i vjersku pripadnost i vjerski odgoj svoje male pacijentice.
Kao mormonki bilo joj je re�eno da je zemlja samo stanica na putu koji vodi u nebo.
Tako�er joj je bilo re�eno da �e se, kad jednom bude umrla, ponovno sresti sa
svojim mrtvim ro�acima, pa tako i s onom tetkom koja je umrla dvije godine prije
nego �to se ona umalo utopila.
Djevoj�icina majka opisala je djevoj�ici smrt kao �opro�taj s ljudima na brodu.
Mo�emo do�i samo do ruba gata i mahati im.� Du�a joj je bila opisana kao rukavica
koja se u �asu smrti skida s ruke i ponovo na nju vra�a na nebu.
75
Morse priznaje da se ono �to je djevoj�ica do�ivjela u toku svog NDE-a - sastanak s
Isusom, susret s umrlim ro�acima - poklapa s vjerskim odgojem kojemu je bila
izlo�ena. Me�utim, bitno je ne�to drugo. Naime, unato� takvom vjerskom odgoju
djevoj�ica je do�ivjela isto �to su do�ivjeli mnogi nereligiozni ljudi koji su
do�ivjeli NDE. Jednako kao ona i oni su pro�li kroz onaj tunel, vidjeli bi�a
sazdana od svjetlosti, razgovarali s bo�anstvom i vidjeli nebo.
Zato Morse zaklju�uje isto �to i drugi istra�iva�i: da vjerski odgoj ne djeluje na
do�ivljaj nego samo na njegovu interpretaciju, tuma�enje.
Jo� pone�to od dra Morsea
Po�to je objavio ovaj slu�aj 1983, dr Morse je nastavio s istra�ivanjem NDE-a kod
djece.
Godine 1985. objavio je studiju �Do�ivljaji NDE-a u pedijatrijskoj populaciji� u
kojoj je iznio rezultate razgovora sa sedmoro djece koja su bila stara od tri do
�esnaest godina kad su se �kriti�no razboljela� (tj. na�la se u stanju kojemu je
karakteristika visoki mortalitet). U ve�ini ovih slu�ajeva radilo se o prestanku
rada srca izazvanom traumom ili utapljanjem. Morse je razgovarao i s drugim
pacijentima iste dobne skupine, koji su se na�li u veoma ozbiljnim (ali ne za �ivot
pogibeljnim) stanjima. Pripadnici druge skupine nisu do�ivjeli NDE.
Sva ova djeca bijahu saslu�ana otprilike dva mjeseca po izlasku iz bolnice. S njima
su na razgovore do�li i njihovi roditelji od kojih je bilo zatra�eno da iznesu
svoje dojmove o medicinskom historijatu svoje djece. Zatim su djeca i roditelji
odgovarali na pitanja o sje�anjima djece na bora-
76
vak u bolnici i na sve s tim u vezi. Bila su im postavljena pitanja poput ovih:
�Jesi li snivao?�, ��ega se sje�a� u vezi s razdobljem kada si bio bez svijesti ili
kada si spavao?� Djeca su ujedno bila poticana da crtaju crte�e u vezi sa svojim
do�ivljajem.
Gotovo pred sam kraj razgovora djeci je bila postavljena serija pitanja na koja su
mogla odgovoriti samo sa �Da� ili �Ne�, na primjer: �Jesi li vidio tunel?� ili
�Jesi li vidio bi�a sazdana od svjetlosti?�
�etvoro od sedmoro kriti�no oboljelih pacijenata tvrdilo je da su do�ivjeli NDE.
Dvoje od tih �etvoro djece izjavilo je da je NDE na njih djelovao smiruju�e, dvoje
su do�ivjeli izlazak iz vlastita tijela, jedno je vidjelo sjajan tunel, jedno je
vidjelo mra�no stepeni�te. Dvoma je bi�e sazdano od svjetlosti postavilo pitanje da
li �ele ostati na onom bo�anskom mjestu, ali su odlu�ila da se vrate.
Neki razgovori bili su veoma uzbudljivi. Jedan od malih pacijenata koji je �umro�
kad mu je na stolu za operacije prestalo raditi srce, rekao je kasnije svojim
roditeljima: �Mogu vam kazati jednu krasnu tajnu. Do�ao sam na pola puta do neba.�
Obja�njavaju�i potanje svoj do�ivljaj rekao je da se na�ao �na nekakvom mra�nom
stepeni�tu� po kojem se �penjao�. Stigav�i na pola puta do vrha stepeni�ta, odlu�io
je da se ipak vrati, jer je njegov mla�i brat umro pa je zaklju�io kako se mora
vratiti roditeljima da oni ne ostanu sami na svijetu.
Morse je na temelju svojih istra�ivanja zaklju�io da djeca do�ivljavaju gotovo isti
NDE kao i odrasli. U studiji o tome Morse je iznio nadu da �e to �alarmirati� druge
lije�nike i upozoriti ih da se �ovo doga�a zna�ajnom postotku kriti�no oboljele
djece�. Ovaj istra�iva�ki rad potaknuo ga je tako�er da poku�a prona�i odgovor na
jo� jedno intrigantno pitanje: Da li se �ovjek ili dijete moraju sasvim pribli�iti
smrti da bi do�ivjeli NDE ili takav do�ivljaj mogu
imati i osobe oboljele od bolesti koja ne ugro�ava njihov �ivot?
Na to pitanje Morse je poku�ao odgovoriti novom studijom, novim istra�iva�kim
projektom. On i �lanovi njegove ekipe pretra�ili su 202 medicinska dosjea i
prona�li jedanaest pacijenata koji su pre�ivjeli �kriti�na oboljenja� (kao
�kriti�no� bilo je definirano takvo oboljenje kod kojeg, gledano statisti�ki, stopa
mortaliteta iznosi vi�e od 10 posto). Tako�er su ispitani i istra�eni slu�ajevi 29
dje�jih pacijenata koji su pre�ivjeli neku �ozbiljnu bolest� (bolest s niskom
stopom mortaliteta).
Premda nijedan od �ozbiljno oboljelih� nije do�ivio NDE, sedmoro �kriti�no
oboljelih� imali su sje�anja na takve do�ivljaje kao izlazak iz vlastitog tijela
(�estoro pacijenata), ula�enje u mra�ni prostor (petoro pacijenata), umiruju�i ili
pozitivni efekti (troje pacijenata), susret s osobama ili bi�ima odjevenim u bijelo
(troje pacijenata), vi�enje ili susreti s umrlim drugovima iz razreda ili
nastavnicima (dvoje pacijenata), vi�enje umrlih ro�aka (jedan pacijent), dolazak na
neku granicu (jedan pacijent), prola-�enje kroz mra�ni tunel (�etvoro pacijenata) i
odluku da se vrate u svoje tijelo (troje pacijenata).
Razgovori su bili vo�eni na sli�an na�in kao i oni koje je dr Morse obavio u
ranijem projektu istra�ivanja odnosa djece i NDE-a. Odgovori koje je dobio u ovom
istra�ivaju bili su mnogo zanimljiviji. Jedan jedanaestogodi�nji dje�ak pretrpio je
sr�ani udar u predvorju jedne bolnice i srce mu se zaustavilo. Evo �to se zatim
doga�alo:
On se sje�a da je bio u bolni�kom predvorju i da je odjednom osjetio kao da pada
'kao kada automobilom pre�ete preko neke izbo�ine na cesti i onda osjetite kao neku
prazninu u trbuhu'. Za�uo je kao neko �i�tanje i
�uo kako ljudi ne�to govore. Odmah poslije toga lebdio je ispod samog stropa
predvorja i gledao odozgo svoje vlastito tijelo. �uo je kako je neka medicinska
sestra rekla: �Bila bih sretna da ovo ne moram raditi!� a onda je vidio kako ga
tamo dolje reanimiraju nastoje�i da mu pokrenu plu�a i srce. Vidio je kako je jedna
od medicinskih sestara 'premazala moj grudni ko� nekakvom ma��u' i kako je zatim
pru�ila lije�niku 'ne�to kao dvije lopatice'. Lije�nik ih je prislonio na njegovo
(dje-�akovo) tijelo i 'kad je doktor pritisnuo jedno dugme, ja sam se odjednom
na�ao ponovo u mom tijelu i gledao lije�nika koji se nagnuo nada mnom'.
Kad mu je elektri�ni udar prodrmao �itavo tijelo, osjetio je jaku bol. Kasnije je
pri�ao da mu se u morama koje do�ivljava vra�aju bolna sje�anja na bol koju izaziva
ova tehnika o�ivljavanja poznata kao kardioverzi-ja.
Medicinske sestre koje su prisustvovale ovom doga�aju, rekle su dru Morseu da je
dje�ak odmah nakon kardioverzije otvorio o�i i rekao: �To je bilo zbilja �udno,
upravo sablasno. Jo� malo prije lebdio sam iznad svog tijela, a onda sam bio kao
usisan u nj.� Dje�ak se kasnije nije sje�ao da je to rekao.
Drugi dje�ak koji je razgovarao s drom Morseom sjetio se nekog bi�a visokog
otprilike osam stopa (2,5 m) koje ga je vodilo kroz tunel. �To bi�e nije bio
Krist�, tvrdio je dje�ak. �Mo�da je to bio samo neki an�eo koji me vodio Kristu.�
Morse je zaklju�io da glavne, klju�ne epizode NDE-a dozive samo oni ljudi koji
pre�ive neko kriti�no oboljenje i ljudi izlo�eni stresnoj situaciji opasnoj po
�ivot.
78
79
�Vidio sam samoga sebe kao odraslog�
Posljednje dvije-tri godine pitam djecu koliko su imala godina u vrijeme trajanja
NDE-a. Zapravo me zanima da li je njihovo duhovno �tijelo� bilo tijelo djeteta ili
odrasle osobe. Iznena�uju�e velik postotak ispitanika odgovara da su za vrijeme
samog tog do�ivljaja bili odrasle osobe, ali ne znaju kazati po �emu su to znali
ili za�to su imali taj dojam.
Ako vjerujete da se fenomen NDE-a zapravo sastoji u tome da duh napusti svoje
fizi�ko tijelo, onda to mo�da zna�i da je duh, sam po sebi, entitet, jedinka, koji
je izvan vremena koje mijenja tijelo u kojem biva smje�ten. Kad se jedno tijelo
istro�i, taj duh ode u jedan drugi svijet.
Drugo obja�njenje koje dolazi u obzir glasi da je ovoj djeci tako ugodno biti s
bi�ima sazdanim od svjetlosti da se zbog toga osje�aju kao da su se na�la me�u sebi
ravnima. A to ih mo�e potaknuti da zaklju�e da su jednako stari kao oni oko njih.
Jedna mi je �ena pri�ala o takvom NDE-u koji je do�ivjela kao dijete.
Dogodilo se to u vrijeme kad sam imala sedam godina, jednog dana, otprilike u
podne. Vra�ala sam se iz �kole da ru�am kod ku�e. Spazila sam jednu zale�enu plohu
usred ceste i nisam mogla odoljeti �elji da se po njoj kli�em. Zaletjela sam se i
sko�ila na tu plohu, ali sam izgubila ravnote�u, pala natra�ke i svom snagom
udarila glavom o led. Digla sam se i oti�la ku�i, ali sam osje�ala kao neku
vrtoglavicu.
Majka me je zapitala �to se to sa mnom dogodilo i ja sam joj rekla. Smjestila me u
krevet i dala mi tabletu aspirina, ali kad sam je poku�ala progutati nisam mogla
prona�i usta.
Majka je odmah pozvala lije�nika. Malo kasnije sam izgubila svijest. U nesvijesti
sam bila dvanaest sati i za to vrijeme oni nisu znali ho�u li pre�ivjeti ili
umrijeti.
Naravno, ja se svega toga ne sje�am. Jedino �ega se sje�am je da sam se probudila u
nekom vrtu punom velikog cvije�a. Ako tra�ite da opi�em to cvije�e jedino vam mogu
re�i da su ti cvjetovi izgledali kao velike i visoke dalije. U vrtu, koji je bio
naprosto prekrasan, bilo je toplo i svijetlo.
Stala sam se ogledavati oko sebe i tako spazila ono bi�e. Vrt je bio prekrasan, ali
dojam o njemu je blijedio u usporedbi s dojmom �to ga je stvaralo to bi�e. Osje�ala
sam da me ono potpuno voli i da me njegova prisutnost du�evno hrani. Bio je to
najljep�i osje�aj �to sam ga ikad do�ivjela. Iako se sve to dogodilo prije nekoliko
godina ja i sada osje�am to raspolo�enje.
Bi�e mije reklo (bez rije�i): �Dakle, ti �e� se vratiti!� Odgovorila sam, na isti
na�in: �Da.� Bi�e me je tada zapitalo za�to se �elim vratiti u svoje tijelo.
Odgovorila sam: �Zato �to me moja majka treba.�
Sje�am se da sam se odmah poslije toga spu�tala kroz nekakav tunel i da je
svjetlost postajala sve slabija. Kad je potpuno nestala, ja sam se probudila.
Digla sam se iz kreveta, ogledala oko sebe i rekla: �Zdravo, mama!�
Kad se danas sje�am ovog do�ivljaja postaje mi jasno da sam bila potpuno zrela i
odrasla kad sam se na�la s onim bi�em. Imala sam samo sedam godina, ali sam bila
odrasla.
Mo�da �emo u daljnjim istra�ivanjima ustanoviti koliko je rasprostranjen ovaj
fenomen.
..__�. 80
81
Zaklju�ak
Mnogi misle da je fenomen do�ivljavanja NDE-a kod djece jo� ja�i dokaz o postojanju
�ivota poslije smrti nego do�ivljavanje ovog istog fenomena kod odraslih. To nije
te�ko razumjeti. Stariji ljudi imali su vi�e prilika da budu izlo�eni kojekakvim
�ivotnim iskustvima i religijskim vjerovanjima, i to sve bi moglo djelovati na
njih.
�to se ti�e djece ona NDE do�ivljavaju sa stanovitom duhovnom svje�inom. Nije bilo
vremena da na njih djeluju kulturni sadr�aji kojima brzo bivaju okru�eni.
Me�utim, na klini�koj razini najva�niji aspekt dje�jeg NDE-a je onaj pogled u
�svijet na drugoj strani� �to ga djeca dozive. To je najva�nije zajedno s onim kako
taj do�ivljaj na njih djeluje kasnije, u cijelom njihovom �ivotu. Oni postaju
sretniji i gledaju na �ivot s ve�om nadom nego ljudi oko njih. Oni tako u�enjacima
pru�aju jo� �vr��i dokaz da NDE izaziva pozitivne promjene kod onih koji ga dozive.
Za�to nas fenomeni �tik do smrti� toliko zanimaju
Dosad smo razmatrali efekte �to ih do�ivljaj �tik do smrti� izaziva kod onih koji
ga dozive. Me�utim, kako on djeluje na ljude u okolini NDE-ovaca? Za�to je javnost
tako fascinirana ovim fenomenom?
Moram priznati da u vrijeme kada sam pisao �ivot poslije �ivota, ima tome vi�e od
deset godina, nisam mislio da �e zanimanje za ovaj fenomen trajati tako dugo i da
�e biti tako veliko. Mislio sam da �e sve to postati jedno od onih podru�ja
znanstvenih istra�ivanja �to nestanu u istra�iva�kim laboratorijima i medicinskim
u�ionicama, a odatle izrone samo kad neki pacijent do�ivi NDE, i tako se uka�e
potreba da se to objasni i da se pacijentu dadu potrebni savjeti.
Me�utim premda obja�njenja fenomena NDE-a nisu postala jasnija, zanimanje javnosti
se ne smanjuje. Na mojim putovanjima po raznim zemljama i u mojim nastupima na
javnim skupovima, ljudi dalje tra�e od mene odgovore na mnoga bazi�na pitanja o
NDE-u:
� Jesu li NDE-ovci doista umrli?
� Kako su mogli vidjeti vlastito tijelo?
� Da li se fenomen NDE-a mo�e tuma�iti kao potvrda to�nosti nekih religijskih
vjerovanja?
.....kl.
� Da li se slu�ajevi NDE-a spominju u medicinskoj literaturi?
� Kako objasniti NDE izazvan sudjelovanjem u bitkama, to jest kako objasniti
takozvani �bojni NDE�?
� Mo�e li NDE pru�iti nadu i utjehu ljudima koje je zadesila neka nesre�a?
� Kako NDE djeluje na ljude sklone samoubojstvu?
� Da li bi do�lo do neke promjene u nauci kao takvoj da se doka�e postojanje NDE-
a?
� Da li NDE pobu�uje tako golemo zanimanje naprosto zato �to se radi o ne�em novom
i �pomodnom�?
U ovom poglavlju poku�at �u odgovoriti na ova pitanja koliko god mi to budu
omogu�ile moje sposobnosti. Me�utim, prije toga �u vam pokazati kako NDE mo�e �ive
ljude uzbuditi vi�e nego sama smrt.
Prije nekoliko godina jedan mi je psihijatar opisao incident koji se dogodio u
avionu kojim se on vra�ao iz Indije u Ameriku.
Dok su stjuardese servirale ve�eru, jednom je putniku pozlilo. Me�u putnicima
nalazilo se nekoliko lije�nika, koji su se odmah ponudili da pomognu oboljelom,
koji je izgubio svijest i prestao disati. Me�utim unato� poku�ajima lije�nika da ga
o�ive on je nakon nekog vremena izgledao kao da je umro.
Njegovo tijelo polegnuto je na tri spojena sjedi�ta i pokriveno �ebadima. Radoznalo
uzbu�enje ostalih putnika se smirilo i oni su nastavili da ve�eraju kao da se nije
ni�ta dogodilo.
Nakon par minuta putnici koji su sjedili u neposrednoj blizini lesa opazili su da
se ispod �ebadi ne�to mi�e. Upozorili su na to lije�nike, koji su se odmah bacili
na posao i nakon nekog vremena o�ivjeli tog �ovjeka.
_S4.
Sada je uslijedilo ono zanimljivo. Naime sada vi�e ni jedan putnik nije nastavio
jesti. Pitaju�i one putnike �to su sjedili oko njega za�to ta promjena, na� je
psihijatar otkrio da ih je vi�e uznemirila �injenica da se netko vratio od mrtvih
nego njegova smrt prije toga.
Poruka je jasna: mi ljudi provodimo �ivot podi�u�i oko sebe svakakve granice. Zato
smo spremniji da prihvatimo ne�iju smrt nego prividni povratak iz nje. Neke pojave
stavljamo na jednu stranu na�ih mentalnih granica, a neke na drugu. Tako, na
primjer, kao djeca otkrivamo razlike izme�u dje�aka i djevoj�ica. Kasnije u �ivotu
nas veoma zbunjuju ali i uznemiruju ljudi koji prije�u granicu izme�u spolova, na
primjer, transseksualci ili transvestiti.
Mi vjerujemo da je �jedno tijelo, jedno ja� prirodni zakon. Zato, kad saznamo da
postoje ljudi s nekoliko odvojenih li�nosti, kao �to su to, na primjer, slavne Eva
i Sibila (jedna osoba s dvije li�nosti) na�e se mentalne granice ru�e, a ru�i ih
pomisao na mogu�nost da vi�e nego jedna li�nost mo�e �ivjeti u istom tijelu.
Mi isto tako ve� kao djeca nau�imo da smo mi, ljudska bi�a, jedno, a �ivotinje
ne�to drugo. Zato kad se negdje prona�u djeca koju su odgojili vukovi ili majmuni,
to predstavlja izazov za na�e mentalne granice i to nas duboko uznemiri. Zbog istog
razloga nas tako silno fasciniraju pojave kao �to su sijamski blizanci ili ��ovjek
slon�. Jer, to je izazov na�im predod�bama o tome kako bi svijet trebao izgledati i
tjera nas da posumnjamo u vrednote u koje smo uvijek vjerovali. A to uznemirava.
Veza izme�u onog �to ste upravo pro�itali i pitanja za�to nas NDE tako �intrigira�
morala bi sada biti jasna.
Granica izme�u �ivota i smrti je granica koja nas najvi�e zabrinjava. Mi u �ivotu
nau�imo (i u tom smislu postajemo uvjetovani) da je smrt ne�to �to treba izbje�i
odnosno izbjegavati dokle god se mo�e. Nastojimo ne misliti na smrt,
nastojimo je dr�ati daleko od na�e svijesti, i tako malo po malo usvojimo odre�eno
poimanje smrti.
A upravo je postojanje jasne granice izme�u �ivota i smrti ono �to NDE stavlja pod
znak pitanja. U posljednjih dvadeset godina �esto sam imao priliku vidjeti
uzbu�enje publike kad bi slu�ala kako netko opisuje vlastiti do�ivljaj NDE-a. �ini
se kao da mnogi ljudi naprosto ne mogu �pro�vakati� pomisao da se osoba koja stoji
pred njima i opisuje svoj do�ivljaj ne samo �vratila od mrtvih� nego je vidjela
ne�to �to mnogi poistovje�uju s �drugim svijetom�, ��ivotom poslije �ivota�.
Jesu li NDE-ovd doista umrli?
Jednom zgodom po�to sam odr�ao predavanje o svojim istra�ivanjima, pristupila mi je
postarija �ena iz publike. Rekla mi je da je prije dvije godine izgubila mu�a koji
je umro od sr�anog udara premda su se lije�nici trudili da ga reanimiraju. Po�to je
�ula o NDE-ovcima koji su tako�er pretrpjeli sr�ani udar i pali u komu, ali su ih
lije�nici uspjeli o�ivjeti, njoj su se, sada, nametnula ova pitanja: Jesu li
lije�nici prebrzo odustali? Koliko su se NDE-ovci pribli�ili smrti?
Odgovor na njeno prvo pitanje spretno sam izbjegao. Budu�i da nisam bio prisutan,
naprosto ne mogu znati da li su oni lije�nici poduzeli sve �to je trebalo ili nisu.
Odgovoriti na drugo pitanje - �Jesu li NDE-ovci doista umrli?� - za sada je
nemogu�e. U mnogo slu�ajeva se dogodilo da su lije�nici prekinuli nastojanje da
reanimiraju pacijenta naprosto zato �to u njegovom tijelu vi�e nije bilo ba�
nikakvih znakova �ivota. U drugim slu�ajevima na ekranu elektroencefalografa
vidjela se samo ravna linija,
SL.
�to zna�i da je prestala svaka zabilje�iva aktivnost mozga. Pa ipak, ponekad takvi
pacijenti o�ive, a nitko ne zna za�to i kako.
Prema klasi�noj definiciji smrt je stanje iz kojega nema povratka. Ona je, dakle,
ireverzibilna. Prema tome budu�i da su se svi NDE-ovci vratili, to zna�i da zapravo
nisu umrli. Dogodilo se samo to da su bili ispunjeni stanoviti kriteriji za
ustanovljavanje smrti. Na primjer, njihovo srce prestalo je kucati i nije radilo
neko vrijeme, ili su oni prestali disati. Postoje stanovite (dodu�e rijetke)
okolnosti kad nestanu mo�dani valovi, a zatim se spontano opet pokrenu. Neki ljudi
koji su pretrpjeli hipotermiju (drasti�no sni�enje tjelesne temperature) ne
pokazuju nikakvu elektri�nu aktivnost u mozgu sve dok ih ne po�nemo zagrijavati.
Premda se ovi ljudi veoma pribli�e smrti, u skladu s definicijom koja je na snazi,
oni ipak nisu mrtvi. Ovakve situacije stavljaju pod znak pitanja takozvano �pravilo
pet minuta�, koje ka�e da ako srce prestane raditi vi�e od pet minuta nema smisla
da se nastave poku�aji da se pacijent o�ivi naprosto zbog toga �to je mozak
beznadno o�te�en zbog pomanjkanja kisika. Zbog pojave novih metoda o�ivljavanja
mo�da bi �pravilo pet minuta� trebalo preispitati.
Jedan moj znanac bio je te�ko povrije�en u automobilskoj nesre�i i s mjesta udesa
otpremljen u odjel za hitne intervencije gdje je progla�en mrtvim.
Njegovo je tijelo polo�eno na kolica i odgurano iza zastora u dnu sobe, dok su
lije�nici hitne slu�be prionuli na pru�anje pomo�i drugim �rtvama iste nesre�e.
Nekoliko sati poslije, kad su poslu�itelji po�eli gurati ona kolica prema
mrtva�nici, �ovjek na njima po�eo se micati!
Iako kod njega, u �asu kad je bio dopremljen u bolnicu, nije bilo vitalno va�nih
znakova �ivota kao �to su kucanje srca i reagiranje zjenica, on je bio �iv, a to je
i danas.
87
Drugi jedan moj znanac nosi sa sobom vlastiti nekrolog i svima ga pokazuje. Njega
su tako�er dopremili u bolnicu, proglasili mrtvim i pokriv�i ga otpremili u
mrtva�nicu. Nekoliko sati poslije toga on je spontano o�ivio.
Pouka koju mo�emo izvu�i jest da u vezi s fiziologijom umiranja postoje mnoge
stvari koje jo� uvijek ne znamo. I zato, tehni�ki govore�i, mo�emo re�i da NDE-ovci
nisu bili mrtvi nego su se samo primakli smrti mnogo bli�e nego ve�ina od nas.
Kako NDE-ovci gledaju na vlastito tijelo?
Jedna je od posljedica do�ivljavanja fenomena �tik do smrti� u tome je �to oni koji
to dozive po�nu na svoje tijelo gledati na nov i druga�iji na�in. Ve�ina NDE-ovaca
s kojima sam razgovarao smatraju svoje tijelo �ku�om svog duha�. Posljedica je ta
da ih manje pla�i svijet oko njih i da prestanu mariti �to drugi misle o njihovom
izgledu.
Evo jednog primjera. Jedna NDE-ovka, koja je kasnije postala jedna od mojih
najboljih prijateljica, �umrla� je jer joj je prestalo raditi srce za vrijeme
operacije mokra�nog mjehura. Kirurg, koji je obavljao tu operaciju, �estoko se
trudio punih dvadeset minuta da pokrene njezino srce, a onda je digao ruke od toga
i naredio da se napi�e smrtovnica. Me�utim tra�ak �ivota �to se u tom trenutku
pojavio na bolesnici potaknuo je kirurga da nastavi poku�aje da pokrene njezino
srce i ono je nakon nekog vremena po�elo kucati.
Dok se sve ovo zbivalo pacijentica je do�ivjela odvajanje od vlastitog tijela i
gledala je kako kirurg i njegova ekipa poku�avaju da joj spasu �ivot. Kroz jedan
tunel digla se u prekrasan svijet svjetlosti i ljubavi u kojem je vidjela de-
taljnu retrospektivu vlastitog �ivota. Tamo je srela ro�ake i prijatelje koji su
umrli prije vi�e godina i �ak joj je bilo ponu�eno da sama odlu�i ho�e li se
vratiti ili ostati. Iako joj je takva odluka bila te�ka, odlu�ila je da se vrati u
�ivot zbog k�erke i mu�a.
Od tog doga�aja koji se zbio prije deset godina njezino se fizi�ko zdravlje dalje
pogor�avalo. Sada boluje od �e�erne bolesti i od kroni�nih problema s ki�mom zbog
kojih se morala nekoliko puta operirati.
Unato� svemu tome nikad nisam �uo da se �ali na svu tu patnju i bolove koje ima.
Umjesto da se tu�i i jada ona je potpuno smirena.
Nedavno sam saznao da je i �prekora�ila� granice koje joj postavlja bolesno tijelo
- tako je posjetila jedno zabavi-�te i vozila se na najopasnijim i najvrtoglavijim
vozilima. Za mene je taj njen �in simbolizirao njezinu vjeru u �ivot poslije smrti.
Mnogi ljudi koji dozive odvajanje od vlastitog tijela za vrijeme NDE-a �ak ne
prepoznaju tijelo koje su napustili (i koje sada vide) kao svoje vlastito. Mnogi
NDE-ovci su mi rekli da su prije do�ivljaja NDE-a znali kako izgledaju samo
zahvaljuju�i onom �to su vidjeli u ogledalu ili na fotografijama. Me�utim, NDE im
je omogu�io da vide svoje tijelo onako kako ga drugi vide.
Jedan od najzanimljivijih slu�ajeva s tim u vezi, je slu�aj jednog psihijatra koji
je do�ivio NDE. Kasnije mije o tome pri�ao: �Dok ste �ivi, mislite da znate kako
zapravo izgledate. Me�utim kad izi�ete iz vlastita tijela i kad ga tako vidite
te�ko ga je prepoznati me�u drugim tijelima.�
Ovaj je �ovjek, iza�av�i iz vlastita tijela, lutao po jednoj vojnoj bolnici iz sobe
u sobu i gledao ljude koji su u njima le�ali, ali nikako nije mogao pogoditi koje
je od tih brojnih tijela njegovo vlastito. Neposredno po�to je iza�ao iz svog
tijela, on je iza�ao i iz bolnice sa �eljom i odlukom da ode
80
ku�i. Me�utim, kad je shvatio da ga nitko ne mo�e ni �uti ni vidjeti, vratio se u
bolnicu s odlukom da prona�e svoje tijelo.
Uspjelo mu je to tek nakon dugog lutanja, a ni onda ne bi prepoznao svoje tijelo da
na njegovom prstu nije spazio prsten studentskog udru�enja kojem je nekada
pripadao.
Drugi moj znanac pao je s postolja za reklame na �ice pod visokim naponom. Od
opekotina je izgubio obje noge i dio ruke. Izlazak iz vlastita tijela do�ivio je u
sobi za operacije u koju su ga donijeli. Dok je odozgo gledao na tijelo koje je
le�alo na stolu za operacije nije ga prepoznao kao svoje vlastito. Pomislio je:
�Gledaj ovog jadnika!� Kad je najzad ipak shvatio da je to stra�no o�te�eno tijelo
zapravo njegovo, dogodilo se ne�to �udno: opazio je da je njegovo spiritualno
tijelo - neo�te�eno.
Mnogi fizi�ki hendikepirani ljudi koji su do�ivjeli NDE otkriju kasnije da je ono
�to ih je ranije hendikepiralo sada nestalo. U spiritualnom carstvu oni su
kompletna, neo�te�ena i veoma pokretna bi�a. Moja istra�ivanja pokazala su mi da
do�ivljaj NDE-a omogu�i hendikepiranim ljudima da lak�e prihva�aju svoje probleme.
Premda mnogi NDE-ovci smatraju da su njihova fizi�ka tijela �dom� njihova duha, to
ne zna�i da oni zbog toga zadobiju sigurnost koja bi ih tjerala da prihva�aju razne
rizike. Oni ne prihvate stav �ba� me briga� koji je tipi�an za padobrance ili
alpiniste. Zapravo se doga�a ne�to sasvim suprotno: oni vi�e paze na svoje tijelo.
NDE kao potvrda religijskih vjerovanja
Iako neki istra�iva�i prihva�aju teoriju prema kojoj je uzrok NDE-a duboko
vjerovanje u Boga i zagrobni �ivot,
.90 ,
ne mo�e se pore�i i ne uzeti u obzir �injenica da se NDE doga�a jednako �esto i
onima koji ne vjeruju ni u �ta.
U toku vi�egodi�njih istra�ivanja nailazio sam na NDE-ovce s najrazli�itijim
vjerskim odgojem. Neki su mi rekli da prije ovog do�ivljaja nisu vjerovali u Boga.
Drugi ka�u da su bili veoma pobo�ni.
S ovim u vezi zanimljiva je pojava da je, kako izgleda, u�inak NDE-a isti i kod
jednih i kod drugih. Ljudi koji nisu bili naro�ito pobo�ni prije do�ivljaja kasnije
govore da vjeruju u Boga i u postojanje spiritualnog svijeta, a to isto ka�u ljudi
koji su i prije u to vjerovali.
Me�utim, pripadnici obiju skupina imaju sada stav prema religiji koji se razlikuje
od uskogrudnog stava ve�ine crkava. Do�ivljaj �to su ga iskusili omogu�io im je da
shvate kako se religioznost ne svodi na to da se smatra da samo vlastita religija
�ima pravo�, dok su sve druge pogre�ne i u zabludi. Ljudi koji dozive NDE iza�u iz
tog iskustva sa spoznajom da je u religioznosti najva�nija sposobnost da se vole
drugi ljudi i da to nije prihvatanje odre�ene doktrine ili pripadanje odre�enoj
vjeroispovijesti. Ukratko, oni misle da je Bog bi�e koje je mnogo velikodu�nije i
�irokogrudnije nego �to su prije mislili i da on ne smatra va�nim kojoj religiji
netko pripada.
Dobar primjer za to daje nam slu�aj postarije �ene iz New Hampshirea koja je
do�ivjela NDE kad joj je, nakon sr�anog udara, prestalo raditi srce. Jo� od
djetinjstva bila je veoma pobo�na i doktrinarna luteranka. Me�utim, po�to je
do�ivjela NDE, ona se opustila i postala vedra osoba. Kad su njezini ro�aci
zatra�ili od nje da im objasni tu promjenu svoje li�nosti, ona im je odgovorila da
se radi naprosto o tome da nakon onog do�ivljaja bolje razumije Boga i zna da on ne
mari za vjerske dogme i doktrine.
U svijetu ima mnogo religija �ije se u�enje lako poklapa sa shvatanjem NDE-a kao
ulaza u spiritualni svijet. U tom
91
pogledu, medu ja�im zapadnja�kim religijama, najdalje ide mormonska crkva.
Mormonska doktrina podr�ava predod�bu o NDE-u kao pogledu u spiritualni svijet.
Mormoni naime vjeruju da je svijet duhova dimenzija koju �ivi ne mogu sagledati,
ali u njoj �ive oni koji su napustili svoje fizi�ko tijelo.
Mormonska sveta knjiga Journal of Discourses, zbirka komentara mormonskih
vjerovanja koje su napisali vo�e ove sekte, ka�e da spiritualno tijelo (duh)
zadr�ava pet �ula fizi�kog tijela (vid, sluh, okus, njuh i opip) ali zajedno s tim
posjeduje i neke �natprirodne sposobnosti� i sposobnost da istovremeno razmatra po
nekoliko ideja. Tako�er se mo�e kretati munjevitom brzinom, gledati i vidjeti
istovremeno u nekoliko smjerova i komunicirati ne govorom nego na nekoliko drugih
na�ina. Osim toga takvo tijelo ne mo�e oboljeti i ne mo�e biti onesposobljeno bilo
kakvom povredom.
Mormonska doktrina tvrdi da duh ulazi u tijelo u �asu njegova ro�enja i izlazi iz
njega u �asu smrti. Ova doktrina definira smrt �kao obi�nu promjenu statusa ili
sfere postojanja�.
Mi �emo se okrenuti i pogledati je (dolinu smrti). Mislit �emo, kad budemo pre�li
preko te doline, da je to najve�a prednost �itavog na�eg bivstvovanja, jer smo
pre�li iz stanja tuge, �alosti, bijede, boli, korote i razo�aranja u stanje
bivstvovanja u kojem mo�emo u�ivati �ivot u punoj mjeri u kojoj je to mogu�e bez
tijela.
Mormonski vo�e opisali su mnoga obilje�ja NDE-a. Jedan ka�e da su �sjaj i divota
narednog boravi�ta neopisivi�, �to je u biti isto kao i tvrdnja o �kupanju� u
svjetlosti koja smiruje i stvara spokojstvo. Drugi mormonski vo�a ka�e da je �tamo
sve prirodno, pa �ete to lako shvatiti kao �to
.92:.
danas shva�ate ono �to je ovdje prirodno�. Ta je teza u skladu s tvrdnjom mnogih
NDE-ovaca da su tamo nai�li na univerzalno razumijevanje.
Do�ivljaj vi�enja umrlih ro�aka i prijatelja poklapa se s onim �to se tvrdi i
iznosi u Journal of Discourses:
Imamo vi�e prijatelja na drugoj strani vela nego �to ih imamo na ovoj. Oni �e vas
do�ekati s ve�om rado��u i veseljem nego �to su vas ikada do�ekali va�i vlastiti
roditelji i prijatelji na ovom svijetu. A i vi �ete se susretu s njima radovati
vi�e nego �to ste se ikada radovali susretu s nekim prijateljem na ovom svijetu.
Neki mormonski vo�e tvrde da �neki duhovi koji su iskusili smrt bivaju pozvani
natrag u svoja fizi�ka tijela. Ti ljudi tako pro�u dva puta kroz prirodnu ili
ovozemaljsku smrt.�
Mo�da je najglasovitiji NDE koji se dogodio nekom mormonu bio onaj �to ga je
do�ivio Jedediah Grant, a zapisao ga je crkveni vo�a Heber Kimball u Journal of
Discourses:
Rekao mi je: 'Brate Heberu, bio sam u svijetu duhova dvije no�i zaredom.
Najstra�nije �to mi se ikada dogodilo u cijelom �ivotu bilo je �to sam se morao
vratiti u svoje tijelo. A to sam morao u�initi.'
Grantu je povratak bio tako stra�an zato �to je u svijetu duhova sreo svoju pokojnu
�enu i pokojnu k�erku kao i mnogo umrlih prijatelja.
Vidio je svoju �enu. Ona je bila prva osoba koja mu je pristupila. Vidio je mnoge
koje je poznavao, ali je razgovarao samo sa svojom �enom, Caroline. Ona mu je
pri�la, a on ka�e da je divno izgledala i da je nosila
u naru�ju njihovo malo dijete koje je umrlo kad su putovali prerijom. �ena mu je
rekla: 'Gospodine Grant, ovo je na�a mala Margaret. Znate da su je pojeli vukovi,
ali joj to nije ni�ta naudilo, kako sami mo�ete vidjeti.
�ivot poslije smrti spominje i Biblija na mjestu gdje apostol Pavle opisuje kakvo
�emo imati tijelo na drugom svijetu:
�Ali netko �e pitati: Kako uskrsavaju mrtvi? S kakvim li se tijelom pojavljuju...
Bezumni�e! Ono �to ti �ije� ne o�ivljuje ako ne umre. I ono �to �ije� nije lik koji
�e se pojaviti, ve� golo zrno, recimo p�enice ili kakva drugog sjemena. A Bog mu
daje lik kakav ho�e, i to svakom sjemenu njegov vlastiti lik. Tako je i s
uskrsnu�em mrtvih; sije se u raspadljivosti, uskrsava u neraspadljivosti; sije se u
sramoti, uskrsava u slavi; sije se u slabosti, uskrsava sa silom; sije se tijelo
zemaljsko, uskrsava tijelo duhovno.
NDE u literaturi
Treba imati na umu da postoji �itav jedan literarni i filmski �anr koji se �bavi�,
odnosno, kojemu je tematika vra�anje ljudi iz smrti. Na�alost, najve�i dio ove
produkcije spada u kategoriju �horora� (pripovijetke, romani i filmovi �strave i
u�asa�). U tim filmovima mrtvi se vra�aju u svijet �ivih s opakim namjerama.
Iako je kod NDE-a obi�no posrijedi neki oblik vra�anja iz mrtvih, rezultati su
sasvim druga�iji od �rezultata� koje ima pojava vampira ili Frankensteina. Umjesto
da postaju opaki i zlo�udni, NDE-ovci su u pravilu dobro�udni. Umje-
94 _.__.
sto da nas pla�e i izazivaju stravu, oni nam nude nadu i spokojstvo.
U takozvanoj velikoj literaturi (velikoj po vrijednosti) ima nekoliko primjera
ne�eg �to podsje�a na NDE. U Dickensovom romanu Bo�i�na pri�a Ebenezer Scrooge,
jedan od glavnih likova, pretvara se iz �krtog i cini�nog udovca u �najboljeg
prijatelja, najboljeg gospodara i dobrog �ovjeka �to ga je poznavao stari grad�, a
sva ta silna promjena nastala je kao posljedica do�ivljaja neke vrste NDE-a.
U ovoj klasi�noj pri�i Scrooge sre�e tri duha - koji predstavljaju pro�li, sada�nji
i budu�i Bo�i�. Oni ga vode da gleda panoramu vlastitog �ivota koja zavr�ava na
njegovom grobu.
Ova panorama koju on gleda zajedno s tri bi�a sazdana od svjetlosti potpuno
transformira Scroogea. On poslije toga duboko �ali �to dotad nije pokazivao vi�e
ljubavi prema drugim ljudima. On se potpuno mijenja nakon ovog do�ivljaja i,
potpuno promijenjen, osje�a i pokazuje su�ut prema drugim ljudima i �ini dobra
djela da bi tako nadoknadio ono �to je ranije propustio.
Ne�to nalik NDE-u spominje se i u krasnom romanu Jadnici Victora Hugoa. Junaka
romana, Jeana Valjeana, progoni �itav �ivot jedan opaki policajac zato �to je
pobjegao iz tamnice u koju je bio ba�en zbog toga �to je ukrao hljeb da nahrani
gladno dijete svoje sestre.
U �itavom romanu Valjean �ini nebrojene dobrote. Tako, na primjer, vodi brigu o
izgladnjeloj trudnici Fantini koja na kraju ipak umire. Evo kako je Hugo opisao
njezinu smrt:
Jean Valjean uhvatio je Fantininu glavu i polo�io je nje�no na jastuk, uradiv�i ono
�to bi majka uradila svom djetetu... Uradiv�i to zatvorio je njezine o�i.
.95
U tom trenutku lice Fantine se �udno obasjalo. Smrt je ulazak u veliku svjetlost.
A evo kako je Hugo opisao Valjeanovu smrt:
Svakog trenutka Jean Valjean je sve vi�e slabio... Svjetlost nepoznatog ve� se
vidjela u njegovu oku.
Valjeanove posljednje rije�i pred smrt glasile su:
Morate se neprestano i uvijek voljeti. U svijetu postoji samo to: ljubav prema
bli�njem... Vidim svjetlost... Umirem sretan.
Inspirirana vlastitim sukobom s gotovo fatalnom gripom Katherine Anne Porter
napisala je Blijedi konj, blijedi jaha�, desperantnu novelu �ija se radnja doga�a
potkraj prvog svjetskog rata.
U prvom poglavlju knjige koju upravo �itate naveo sam njene komentare koje je dala
u jednom intervjuu o svom dodiru sa �ivotom poslije �ivota. Sada �u prenijeti jedan
pasus pripovijetke Blijedi konj, blijedi jaha� u kojem se opisuje susret Mirande,
glavnog lika pripovijetke, s njezinim davno umrlim ro�acima:
Kre�u�i se prema njoj laganim tempom poput oblaka u zraku koji podrhtava,
pribli�avala joj se velika skupina ljudskih bi�a i Miranda je s iznena�enjem i
rado��u shvatila da su sve to ljudi koje je poznavala dok su �ivjeli. Njihova su
lica bila dodu�e izmijenjena, svako je bilo prekrasno na svoj na�in, druga�ije nego
�to ga se Miranda sje�ala, njihove su o�i bile bistre i jasne kao lijepo vrijeme i
nisu bacali nikakvu sjenu. Bili su �isti identiteti i ona ih je svakog prepoznala i
ne dozvav�i ih po imenu niti se sjetiv�i u kakvom je odnosu
96
bila s njima dok su jo� �ivjeli. Okru�ili su je blago ne�ujnim koracima, a onda
svoja lica, obuzeta transom, ponovo okrenuli prema moru. Krenula je s njima i
kretala se lako kao jedan val medu drugim valovima.
U literaturi ima mnogo drugih primjera do�ivljavanja fenomena �tik do smrti�. Tako
ih nalazimo u pismima Ernesta Hemingwaya i u pripovjetkama Thorntona Wilde-ra.
Poenta onog �to sam malo prije iznio je u tome da su NDE-ovci na�li mjesto u
literaturi koju ne smijemo svesti samo na uzbudljivu literaturu �strave i u�asa�.
Kako objasniti �bojni� NDE?
Ponekad se dogodi, u ratu i borbi, da pojedinci zapadnu u egzaltirana stanja a da
prije toga uop�e nisu bili povrije�eni. Kako to obi�no izgleda? Takvi se pojedinci
na�u u kakvoj silno pogibeljnoj situaciji - sudjelovanje u bitki je najbolji
primjer za to - i odjednom primijete da su se njihove percepcije sasvim izmijenile.
Neki ljudi to brkaju s NDE-om i, naravno, postavljaju logi�no pitanje: Kako je
mogu�e da fenomen �tik do smrti� do�ivi netko tko nije ni bolestan ni
traumatiziran?
Moj je odgovor da takve osobe ne dozive NDE. Situacija je sasvim jednostavna:
njihov veoma intenzivni do�ivljaj ne obuhvata obilje�ja do�ivljavanja NDE-a. Oni
koji dozive takozvani �ratni�ki NDE� ne pro�u ni kroz kakav tunel i ne sti�u, na
drugoj strani tunela, u onaj prekrasan prostor svjetlosti. Jedino �to ve�ina do�ivi
je kratak uvid u doga�aje �to su ih do�ivljavali u toku �ivota i dojam da se sva
zbivanja oko njih odjednom usporavaju. U nekim od ovih do�ivljaja prisutna je
��elja da se ode negdje drug-
7 Svjetlost % qqu strgan �iyoi&._..
dje�, vjerojatno da bi se tako izbjegla neugodna situacija. Ne javljaju se
ekstati�na stanja prisutna kod NDE-a.
Evo jednog primjera �to mi ga je ispri�ao jedan veteran drugog svjetskog rata:
Dogodilo se to na Siciliji, za vrijeme na�e invazije na Italiju. Moj se vod na�ao
na brisanom prostoru, kad nas je prikovalo jedno njema�ko mitraljesko gnijezdo.
Budu�i da sam ja bio komandir voda smatrao sam da upravo ja moram likvidirati to
mitraljesko gnijezdo i tako omogu�im mojim vojnicima da nastave napredovanje.
Zaobi�ao sam ih u velikom luku, poslu�iv�i se jednim vo�njakom kao zaklonom. Tako
sam se na�ao u pozadini Nijemaca, za njihovim le�ima. Bio sam odu�evljen svojim
uspjehom, naprosto sam pao u ekstazu odu�evljenja. Bila su trojica, ukopani u rov
na suprotnoj strani jednog mosta. Bili su tako zabavljeni nastojanjem da prikuju
moj vod za zemlju da se nijedan od njih nije okrenuo.
Vjerojatno sam im se mogao pribli�iti na udaljenost od samo �est metara a da me ne
primijete. Mislio sam to uraditi, ali sam ipak umjesto toga bacio na njih ru�nu
granatu u trenutku kad sam se popeo na most.
Sje�am se da sam povukao iglu detonatora i pripremio se da bacim granatu na Nijemce
s udaljenosti od oko dvadeset metara. Digao sam ruku i neposredno prije nego �to �u
baciti granatu to�no u njihov rov zaurlao sam: �Evo vam frajeri!�. Priljubio sam se
k zemlji i �ekao eksploziju.
�ekao sam i �ekao, ali se ni�ta nije dogodilo. Granata nije eksplodirala, jer je
bila mu�ak, bezvrijedna kao komad kamena.
98
Prije nego �to sam mogao bilo �ta poduzeti, Nijemci su okrenuli svoj mitraljez
prema meni i otvorili paljbu. Sklup�ao sam se i �ekao, da me neko zrno pogodi, ali
nije nijedno. Mo�da mi je zaklon dalo nekakvo uzvi�e-nje na mostu, mo�da sam
naprosto imao sre�u. Kako bilo da bilo nijedan metak njihova mitraljeza nije me
pogodio.
Umjesto toga dogodilo se ne�to �udno. Le�e�i tako i �ekaju�i da budem izre�etan,
odjednom sam napustio vlastito tijelo i zajedno s njim �itavu Siciliju. �Otputovao�
sam u jednu tvornicu municije u New Jerseyu, i tamo sam lebdio nad monta�nom trakom
i radnicama koje su sastavljale granate. Poku�ao sam s njima razgovarati i re�i im
da pa�ljivije obavljaju svoj posao, ali me nisu �ule.- Umjesto toga dalje su radile
i �avrljale.
Mislim da sam tamo ostao petnaest do dvadeset minuta, a onda sam se odjednom na�ao
opet u Italiji le�e�i na onoj uzvisini, �iv �ivcat, ali potpuno nepomi�an. Nijemci
su o�ito prije toga zaklju�ili da su me ubili, pa su zato ponovo okrenuli svoj
mitraljez. Digao sam se, povukao iglu druge granate i bacio je u njihov rov. Ova
druga granata je eksplodirala.
Vojnici mog voda su sve to vidjeli i mislili da sam poginuo, pa su se iznenadili
kad su me vidjeli kako hodam. Prema svemu �to mi se dogodilo bio sam potpuno miran,
tako miran da je to postalo sumnjivo mom komandantu koji me je poslao psihijatru.
Rekao sam psihijatru �to mi se dogodilo, ali me on proglasio potpuno zdravim i
normalnim i poslao natrag u borbu.
Psihijatar mi je rekao, u povjerenju, da je takve pri�e �uo i od drugih vojnika,
koji su mu bili poslani na pregled, ali da o tome �to se meni dogodilo ne smijem
nikom pri�ati ako �elim da mi se ne dogodi da budem ponovo poslan na pregled kod
njega. Poslu�ao sam ga.
99
Kao �to vidite ovaj se do�ivljaj jako razlikuje od NDE-a i ne smije se s takvim
do�ivljajima brkati. Me�utim, ovu pojavu (jer radi se o pojavi) treba dalje
izu�avati, jer se to �esto doga�a vojnicima u borbi i drugim ljudima koji se na�u u
sli�nim stresnim situacijama.
Nada za ljude obuzete tugom
Najve�a tuga je tuga koju izaziva smrt ljubljene osobe. Mnogi tu tugu mogu veoma
ubla�iti opisima do�ivljaja fenomena �tik do smrti�.
Kratko vrijeme po�to sam objavio �ivot poslije �ivota dobio sam pismo od jedne
porodice �ija je k�erka stradala kao �rtva ubojstva. Radilo se o inteligentnoj
mladoj profesorici, koju je ubio provalnik kojega je slu�ajno zatekla u svojoj
ku�i. Bila je jedinica i njezini su roditelji �ivjeli u paklenskoj patnji nakon
njene smrti.
U pismu koje su mi poslali rekli su da nakon �itanja moje knjige do�ivljavaju mnogo
lak�e svoj stra�ni gubitak.
Svi istra�iva�i ovog fenomena imaju pri�e o ljudima koji su se pomirili sa smr�u
ljul^ene ili voljene osobe po�to su saznali za ne�iji do�ivljaj NDE-a. Mislim da
NDE tjera mnoge ljude obuzete tugom da shvate da je smrt odlazak na neko drugo
mjesto, da �ak i kad je ono �to prethodi smrti bolno, bol prestaje �im samrtnik
iza�e iz vlastita tijela i tada osjeti golemi osje�aj olak�anja. Osim toga, sude�i
po iskazima brojnih NDE-ovaca, on se tamo, u svijetu duhova, sre�e s onima koje je
volio za �ivota. A to je utjeha za mnoge ucveljene.
100
Djelovanje NDE-a na osobe sklone samoubojstvu
Najpodesniji na�in da pristupimo ovom problemu sastoji se u tome da istra�imo kako
je NDE djelovao na one ljude koji su do�ivjeli NDE upravo zbog toga �to su poku�ali
izvr�iti samoubojstvo.
Dr Bruce Grevson izvr�io je opse�na ispitivanja takvih ljudi. Otkrio je da ne samo
vlastiti do�ivljaj NDE-a, nego i spoznaja da on postoji, prakti�ki bri�u svaku
�elju za samoubojstvom.
Dr Grevson je lije�nik hitne psihijatrijske slu�be na klinici Medicinskog fakulteta
Sveu�ili�ta Connecticut i on svaki dan �ima posla� s ljudima koji su poku�ali
izvr�iti samoubojstvo. Evo �to je ustanovio. Ako usporedite skupinu ljudi koji su
do�ivjeli NDE kao posljedicu poku�aja samoubojstva sa skupinom ljudi kojima se pri
poku�aju samoubojstva to nije dogodilo, ustanovit �ete da gotovo nijedan NDE-ovac
kasnije ne ponovi poku�aj samoubojstva dok s druge strane velik postotak onih koji
nisu do�ivjeli NDE u�ini drugi poku�aj. Drugim rije�ima, do�ivljaj NDE-a otklanja
sklonost k samoubojstvu.
Jedan njujor�ki istra�iva� opisao je slu�ajeve NDE-a pacijentima koji su poku�ali
samoubojstvo. Otkrio je da je to kod njih otklonilo ideju o samoubojstvu kao
rje�enju njihovih problema. Ovaj je eksperiment ponovljen nekoliko puta i uvijek s
istim rezultatom. Svaki puta se pokazalo da upoznavanje NDE-a (vlastitog ili tu�eg)
spre�ava ljude da di�u ruku na sebe.
Mene ovi rezultati ne iznena�uju. Gubljenje nade �esto je razlog zbog kojeg se
ljudi poku�aju ubiti. �ivot im postaje prete�ko breme i li�en je spiritualnih
vjerovanja. NDE ispunjava tu prazninu. Dok su prije toga ti ljudi smatrali da
njihov �ivot ne vodi nikud, da nema cilja, sada znaju da ih na onom svijetu �eka
sadr�ajan i smisaon �ivot ispu-
101
njen zadovoljstvom. A ta spoznaja olak�ava njihove muke. Shvate da vrijedi �ivjeti.
Jedan moj prijatelj zapazio je tu reakciju kod jedne susjede koja je, recimo tako,
�inila samoubojstvo tako da je samu sebe potpuno zanemarivala. Jednog dana oko
podne pokvario se njegov telefon. Budu�i da su njegovi najbli�i susjedi bili na
poslu, oti�ao je nekoliko ku�a dalje do stana jedne veoma povu�ene stare gospo�e da
poku�a s njenog telefona nazvati centralu.
Pokucao je na njezina vrata i doskora �uo njene nesigurne korake kako se
pribli�avaju. Pustila ga je u stan, a onda, potpuno iscrpljena, sjela za kuhinjski
stol i po�ela udisati kisik iz jednog velikog zelenog rezervoara.
Po�to je obavio razgovor s telefonskom centralom, moj je prijatelj stupio u
razgovor sa starom gospo�om i tako saznao da joj u medicinskom pogledu ni�ta ne
fali, da je zdrava. Rekla je da se radi samo o tome da je stara i podlo�na
depresiji i da je od silnog sjedenja u ku�i tako oslabila da joj je njen lije�nik
dao bocu s kisikom da bi joj olak�ao i zapravo omogu�io ono malo pokreta.
Moj je prijatelj odbio da prihvati takvo obja�njenje. Zaklju�io je da ona naprosto
umire zbog posljedica nekretanja i odlu�io da joj poku�a dati ne�to �to �e
promijeniti njezino raspolo�enje. Skoknuo je ku�i i vratio se s primjerkom �ivota
poslije �ivota da ga ona pro�ita.
Nekoliko dana poslije toga sreo ju je na ulici s tom knjigom u ruci. Po�ela mu se
zahvaljivati i rekla da je ovo njen prvi izlazak iz ku�e nakon godinu dana, i to
potaknut njenom �eljom da iza�e van. me�u ljude. Rekla je, tako�er, da je vi�e ne
smeta spoznaja da je tako stara i da joj ne smetaju misli na neizbje�an kraj. Nada
da postoji �ivot nakon �ivota u�inila ju je spremnijom da prihvati ovaj �ivot kakav
je.
.102..
Moj prijatelj danas pri�a da se ova �ena sada aktivno rekreira vrtlarstvom i da joj
vi�e nisu potrebne one velike, zelene boce s kisikom.
Da li bi dokaz o postojanju NDE-a izmijenio nauku?
Znanstvenici smatraju da svijetom upravlja niz prirodnih zakona. Tako je, na
primjer, predod�ba da nas gravitacija dr�i na ovoj planeti pojednostavljenje zakona
gravitacije. Drugi jedan prirodni zakon ka�e da su sva �iva bi�a na Zemlji sazdana
od kemijskih tvari �ija je glavna sastojina ugljik. Svijet nauke po�iva na ovim i
mnogim drugim pretpostavkama, a mi smo ostvarili golemi progres zato �to poznajemo
te zakone i jer ih iskori�tavamo.
Ako bismo dokazali postojanje �ivota poslije �ivota time bismo otvorili jednu novu
dimenziju, �to bi svakako revo-lucioniralo nauku.
Na primjer, ako bi se dokazalo da neka osoba mo�e napustiti vlastito tijelo i
prolaziti kroz zidove samo djelovanjem misli, to bi promijenilo poglede nauke na
komuniciranje i kretanje, da i ne spominjemo poglede na svojstva �ivota.
Bio bi to dokaz o postojanju jednog sasvim drugog univerzuma, koji je sigurno
razvijeniji od onog u kojem danas �ivimo. Implikacije ovakvog otkri�a naprosto su
neopisive. Mo�ete li zamisliti mogu�nost da se pre�e u neku drugu dimenziju i
razgovara s pripadnicima odavno nestalih civilizacija? Ili: poku�ajte zamisliti
kako bi dokaz o postojanju duhovnog svijeta djelovao na nauku o ratovanju? Mislim
da bi rat postao suvi�an kao ne�to zastarjelo.
Ako bismo saznali da postoji svijet duhova u kojem su va�ni samo ljubav i znanje i
ako bismo saznali da su stvari za koje se borimo - novac, teritoriji, politi�ka mo�
- va�ni samo na ovom svijetu, to bi sigurno promijenilo na�e predod�be o ljudima
koje smatramo neprijateljima.
1.03
Odjednom bismo ih vidjeli u sasvim novom i druga�ijem svjetlu. Jer, spoznaja o
postojanju svijeta duhova, zna�ila bi ujedno spoznaju da �emo s tim ljudima vje�no
�ivjeti. To bi isto tako zna�ilo da bismo u na�em �ivotu poslije �ivota to�no
saznali �ta su oni mislili o �ivotu na zemlji i o nama. Sasvim je sigurno da bi nas
spoznaja o postojanju tog svijeta u�inila tolerantnijim prema drugima.
U vezi s problemom postojanja NDE-a jo� nije rije�en jedan problem. Naime, svaka
spoznaja o NDE-u temelji se samo na anegdotskim dokazima. Zasad je jo� nemogu�e
znanstveno duplicirati tu pojavu i izu�avati je na �prisnijoj razini� od razine
�rekla-kazala�. Sve dok se fenomen NDE-a ne bude mogao po volji duplicirati, nauka
ne�e mo�i prihvatiti sve te silne pri�e kao dokaz postojanja bilo �ega osim ne�eg
�to se doga�a ljudima koji gotovo umiru.
Iako su li�no meni kao i mnogim drugima ove anegdote krajnje uvjerljive, ostaje
�injenica da �e NDE biti pod sumnjom sve dok ga ne budemo mogli po volji
duplicirati, to jest umjetno izazivati.
Da li NDE pobu�uje radoznalost zato �to se radi o ne�em �pomodnom�?
Neki ljudi tvrde da NDE zanima javnost zato �to predstavlja �ne�to novo�. Ima ljudi
koji tvrde da je moja knjiga �ivot poslije �ivota prvi objavljeni historijat
fenomena �tik do smrti�. Zbog toga mnogi misle da �e s vremenom zanimanje za nju
splasnuti i da �e NDE do�ivjeti sudbinu �hu-lahupa� ili Fordovog automobila
�edsel�.
U stvari ni�ta od toga nije to�no. Ima slu�ajeva NDE-a koji su zabilje�eni u
dalekoj pro�losti, �ak u Platonovoj Dr�avi, napisanoj jo� u staroj Gr�koj.
Danas ima vi�e izvje�taja i opisa NDE-a nego prije dva desetlje�a zahvaljuju�i
golemom razvoju, kardiopulmonar-
104
nih postupaka spa�avanja �ivota. Ova nova tehnika omogu�ava da se danas spa�avaju
sa samog ruba smrti bolesnici koji u pro�losti ne bi pre�ivjeli.
Velika ve�ina ljudi s kojima sam razgovarao umrli bi da im se to dogodilo prije
trideset ili �etrdeset godina. I zato umjesto da NDE-ovci budu bizarni kurioziteti
o kojima pi�u opskurni medicinski �asopisi (�to im se doga�alo jo� prije samo
nekoliko godina), danas mo�emo na�i na stotine i tisu�e ljudi koji su do�ivjeli
NDE.
Jo� jedna razlika u usporedbi s nekada�njom situacijom je u tome da su ljudi danas
spremniji da otvoreno govore o ovakvim do�ivljajima. Danas se ljudi manje pla�e da
�e ih lije�nici o�igosati kao ��a�avce� ili ��aknute�. Jo� ne�to: danas se nitko od
ovih ljudi ne mora bojati da �e biti strpan u ludnicu, �to bi se mnogima dogodilo
prije trideset godina.
Danas oni spremno govore o svojim neobi�nim do�ivljajima. A kad to �ine, imaju
dru�tvenu podr�ku drugih NDE-ovaca.
Me�utim, ako vas zanimaju historijske paralele, prvi opis ��ivota poslije smrti� za
koji znam dao je papa Grgur koji je �ivio u �estom stolje�u, u zbirci teolo�kih
napisa Dijalozi-
U posljednjem svesku Dijaloga papa Grgur iznosi �etrdeset i dvije anegdote koje, po
njegovu mi�ljenju, slu�e kao dokaz besmrtnosti du�e. Tu se radi o raznim vizijama
iz samrtne postelje, o pri�ama o duhovima i o opisima do�ivljaja �tik do smrti�.
Grgur je mnoge pri�e uljep�ao kako bi opravdao svoje silno moraliziranje.
U prikazu koji navodimo radi se o nekom vojniku koji je �umro�, ali se vratio s
�drugog svijeta� sa upe�atljivom pri�om o tom svijetu, te pri�om o sudbini nekog
Stefana, poslovnog �ovjeka u Konstantinopolu, danas Carigradu.
Nekog vojnika, koji je �ivio u na�em gradu, pogodila je kuga. Iza�ao je iz svog
tijela koje je ostalo le�ati bez �ivota, ali se uskoro vratio i onda pri�ao �to mu
se
105
dogodilo. U to vrijeme to se doga�alo i mnogim drugim ljudima. Vojnik je pri�ao da
je nai�ao na nekakav most ispod kojeg je tekla crna, turobna rijeka iz koje se
isparavao nepodno�ljiv smrad. Na drugoj strani rijeke vidjele su se krasne livade,
obrasle zelenom travom i mirisavim cvije�em. Izgleda da je to bilo sastajali�te
ljudi odjevenih u bijelo. Zrak iznad livade bio je ispunjen tako krasnim mirisom da
je sam taj miris bio dovoljan da se zadovolje sve potrebe stanovnika �to su tamo
�etali. Tamo je svatko imao svoj zasebni stan, ispunjen divnom svjetlo��u. Upravo
se gradila ogromna ku�a, po svemu sude�i od zlatnih opeka, ali za koga se gradila
vojnik nije uspio saznati. Na obali rijeke tako�er su se nalazile ku�e. Neke su
bile zaga�ene smradom �to se dizao s rijeke, ali su druge ostale nedirnute.
Na samom mostu obavljao se ispit. Ako je neka nepravedna osoba poku�ala da pre�e
preko mosta, okliznula bi se i pala u mra�nu i smradnu rijeku. Me�utim pravednici,
koji nisu bili optere�eni krivnjom, lako su prelazili na drugu stranu, u podru�je
u�ivanja. Vojnik je rekao da je tamo vidio Petra, starje�inu jedne sve�eni�ke
obitelji, koji je umro �etiri godine ranije. Le�ao je u groznom mulju ispod mosta,
vezan ogromnim �eljeznim lancem. Kad je vojnik zapitao za�to se tako s njim
postupa, dobio je odgovor koji ga je odmah podsjetio na postupke tog �ovjeka: �On
sve ovo mora trpjeti zato jer kadgod mu je bilo nare�eno da nekog kazni, on je
�rtvu tukao potaknut vi�e okrutno��u nego poslu�no��u.� Svi koji su ga poznavali
znaju da se on upravo tako pona�ao.
Vojnik je isto tako vidio kako je preko mosta sigurnim korakom pre�ao jedan
sve�enik-hodo�asnik. Kora�ao je isto tako sigurno kao �to je bio iskren u �ivotu.
Na istom mostu vojnik je, ka�e, prepoznao onog Ste-fana o kojem smo govorili
maloprije. Dok je poku�avao pre�i preko mosta, Stefan se okliznuo, pa mu je donja
strana tijela visila s mosta, a gornja je bila na mostu. Iz rijeke su se digla
nekakva odvratna stvorenja, nekakvi grozni ljudi, koji su zgrabili Stefana za
bokove i po�eli ga vu�i dolje. No, istovremeno su Stefana vukli prema gore, dr�e�i
ga za ruke, neki vrlo pristali ljudi odjeveni u bijelo. Dok se vodila ta borba za
Stefana u kojoj su ga dobri dusi vukli prema gore a zli prema dolje, vojnik koji je
sve to gledao bio je vra�en u svoje tijelo. Tako on nikad nije saznao ishod ove
borbe.
�ta se dogodilo sa Stefanom mo�e se objasniti polaze�i od njegova �ivota. U njemu
su se zla puti borila s dobrim djelima milosr�a. Budu�i da su ga prema dolje vukli
dr�e�i ga za bokove, a prema gore dr�e�i ga za ruke, postaje jasno da je on rado
davao milodare ali nije zazirao od bludnih grijeha, �to ga je sada vuklo prema
dolje. O�evidac nije saznao koja je strana pobijedila u ovoj borbi. Ni mi ne znamo
i ne mo�emo znati vi�e od �ovjeka koji je sve to vidio i zatim se vratio u �ivot.
No, jedno se ipak mo�e naslutiti. Iako je bio u paklu i vratio se iz njega, Stefan
nije potpuno popravio svoj �ivot. I zato, kad je mnogo godina kasnije, ponovo
iza�ao iz svog tijela, morao se opet suo�iti s onom borbom na �ivot i smrt.
Zaklju�ak
Odmah po�to je objavljen �ivot poslije �ivota postalo je jasno i o�ito da se radi o
jednoj tako silno popularnoj temi da moj �ivot ne�e vi�e nikad biti onakav kakav je
bio prije
.,__. 106 _......
107
toga. Brzo sam shvatio da je smrt na�a najve�a misterija i da svakog zanima
rje�enje zagonetke koju ona pred nas postavlja.
NDE nas tako zanima i pobu�uje na�u znati�elju zato �to predstavlja najopipljiviji
dokaz o postojanju spiritual-nog svijeta koji danas mo�emo prona�i. NDE je doista
svjetlost na drugoj strani tunela.
Za�to NDE nije simptom du�evnog oboljenja
PO ZAVR�ETKU JEDNOG OD PREDAVANJA dra
Michaela Saborna, digao se jedan kardiolog i ljutito se obratio predava�u. Rekao je
za sebe da je lije�nik ve� trideset godina i da je u toku svoje dugogodi�nje
karijere reanimirao, vratio u �ivot nekoliko stotina pacijenata �to su se na�li na
samom rubu smrti.
�Dakle, godinama sam bio u samoj �i�i zbivanja, dragi kolega�, rekao je ljutito,
�ali se nisam namjerio ni na jednog pacijenta koji je do�ivio fenomen 'tik do
smrti' o kojem nam vi ovdje pri�ate!�
Prije nego �to je Sabom stigao odgovoriti, digao se jedan slu�alac koji je sjedio
to�no iza ljutitog doktora. �Ja sam jedan od pacijenata koje ste spasili, ali vam
na�alost moram re�i da ste posljednja osoba kojoj bih pri�ao o svom do�ivljaju
fenomena 'tik do smrti'!�
Poruka je jasna. Mnogi lije�nici i pripadnici medicinskog osoblja ne pokazuju
simpatije prema NDE-ovcima, naprosto zato �to ne znaju kako da se prema njima
postave i nisu spremni da ih saslu�aju. Mnogi NDE-ovci s kojima sam razgovarao u
toku mnogo godina, rekli su mi da su im njihovi lije�nici savjetovali da naprosto
ignoriraju ono �to su do�ivjeli kao da se to naprosto nije dogodilo. Ako bi ih �ak
saslu�ali, rekli bi im da se radilo o ru�nom snu,
109
o ne�em �to treba da �to br�e zaborave. Ili bi im dali na znanje kako misle da je
posrijedi nekakav oblik du�evnog oboljenja i da se zato trebaju obratiti
psihoterapeutu ili oti�i u du�evnu bolnicu, da se tamo lijepo izlije�e. Ovi
lije�nici naprosto se nisu obazirali na �injenicu da su im pacijenti opisali NDE
kao pozitivan do�ivljaj, kao ne�to �to je popravilo njihovo psihi�ko stanje, �to ih
je uzdiglo. Za mnoge lije�nike NDE je simptom ludila.
Mnogo ve�em broju NDE-ovaca s kojima sam razgovarao naprosto se �nije htjelo�
pri�ati svom lije�niku o tome �to su do�ivjeli, a isto tako nisu htjeli o tome
pri�ati ni svojim ro�acima i prijateljima. Bilo im je jasno da �e ih smatrati
�ludim� ako zucnu bilo �to o onom �tunelu� ili o bi�u sazdanom od svjetlosti. Zato
su sje�anje na taj divni do�ivljaj zadr�ali za sebe i nikom nisu pri�ali o doga�aju
koji ih je tako kompletno promijenio. Neki ljudi koji su o tome pri�ali do�ivjeli
su razne neugodnosti.
To se dogodilo, na primjer, Marthi Todd, uglednoj profesorici engleskog na jednom
koled�u na jugu Sjedinjenih Dr�ava. Prije nekoliko godina ona je do�ivjela veoma
intenzivan NDE za vrijeme rutinske operacije amputiranja ciste.
Gotovo neposredno po�to joj je bio ubrizgan anestetik nastupila je alergijska
reakcija zbog koje se njezino srce zaustavilo. Sje�a se da je �ula kako glavni
kirurg vi�e da mu odmah donesu opremu za reanimaciju. Martha Todd danas ka�e da je
u tom �asu postala svjesna da se na�la u �grdnoj nevolji�, ali je istovremeno bila
�tako relaksirana, smirena� da je to �uop�e nije uzrujavalo�. �ula je kako je netko
u sobi za operacije rekao: �Srce je prestalo raditi!�, a onda se dogodilo �ono�:
Odjednom sam otkrila da lebdim, di�u�i se prema stropu. To�no sam vidjela ljude
okupljene oko kreveta
na kojem sam le�ala, a vidjela sam �ak i vlastito tijelo. Pomislila sam kako je
�udno �to se ti ljudi tako uzbu�uju zbog mog tijela. Osje�ala sam se lijepo i
ugodno i htjela sam im to saop�iti, ali nije bilo na�ina da to uradim. Bilo je to
kao da se izme�u njih i mene isprije�io nekakav veo ili zavjesa.
A onda sam spazila ne�to kao izlaz, ne�to jako dugoljasto i mra�no. Jurnula sam
kroz taj otvor, da tako . ka�em. Bila sam zbunjena, ali i odu�evljena. Iz tog
tunela iza�la sam u prostor nje�ne blistave ljubavi i svjetlosti. Ljubav je bila
svugdje, posvuda oko mene, i �inilo mi se kao da ju moje tijelo upija kao spu�va. U
jednom trenutku vidjela sam, ili su mi bili pokazani svi do�ivljaji mog �ivota.
Vidjela sam ih kao u nekoj velikoj panorami. Sve to bilo je naprosto neopisivo.
Ljudi koje sam poznavala prije nego �to su umrli sada su bili sa mnom u toj
svjetlosti: jedan moj prijatelj, koji je umro dok smo jo� bili na koled�u, moj
djed, jedna moja pratetka, i mnogi drugi. Bili su sretni i sjali su od
zadovoljstva.
Nisam se htjela vratiti, htjela sam ostati, ali mi je jedan �ovjek u toj svjetlosti
rekao da se moram vratiti, jer nisam dovr�ila ono �to sam morala uraditi u �ivotu.
Odjednom sam se vratila u svoje tijelo.
Gotovo neposredno nakon ovog do�ivljaja Martha je jasno vidjela da se njen �ivot
potpuno promijenio, da se pred njom otvorila nova realnost i da ona ne�e vi�e nikad
biti onakva kakva je bila prije nego �to joj se ovo dogodilo. Htjela je da o svom
do�ivljaju pri�a �lanovima svoje obitelji i prijateljima - �ak svom lije�niku - ali
dok je smi�ljala, x tra�ila prave rije�i da sve to opi�e, odjednom je shvatila
stra�nu istinu. Umjesto da na licima onih �to su se okupili
110
111
oko njezina kreveta vidi zanimanje, radoznalost i radost, vidjela je brigu i strah.
�Bilo je o�ito da oni misle da sam poludjela�, ka�e Mar-tha. �Moja vlastita majka
postala je jako zabrinuta. Prvo mi je poku�ala odr�ati prodiku. Poku�ala me je
uvjeriti da se ljudima lako dogodi da ih ponese ono �to su pro�itali u Bibliji, i
da moram gledati i misliti trezveno. Ja sam joj poku�ala re�i da ne govorim ni o
�emu �to sam pro�itala ili �ula u crkvi nego o ne�em �to mi se doista dogodilo.�
Lije�nik je jo� gore reagirao.
�Rekao je mojim roditeljima da sam pala u delirij i da haluciniram, pa me zato
treba odmah poslati psihijatru. Mislili su da sam �enula i poslali su me na
lije�enje u jednu bolnicu za du�evne bolesti. Naprosto nisam mogla vjerovati da mi
se to doga�a, da se sa mnom tako postupa.�
Vjerujem da bi situacija bila sasvim druga�ija da Martha Todd do�ivi NDE danas. U
prvom redu psiholozi i psihijatri danas znaju za NDE, pa osoba koja bi ga danas
do�ivjela ne bi zavr�ila na odjelu za psihijatriju. Na �alost jo� i danas ima mnogo
lije�nika koji znaju malo o NDE-u i o tome po �emu se on razlikuje od du�evne
bolesti. A budu�i da su upravo oni prvi ljudi s kojima se NDE-ovac sretne nakon
svog do�ivljaja, lako se dogodi da ostane posramljen.
To je velika �teta, jer, za razliku od du�evnog oboljenja, NDE mo�e imati kao
posljedicu psihi�ko smirenje, �to pacijenta bolje prilago�ava �ivotu. S druge
strane, du�evna bolest ima kao posljedicu nezadovoljstvo samim sobom, nesre�u,
o�aj, depresiju i bezna�e.
Neki lije�nici �ak i danas misle da je NDE jedan oblik du�evnog oboljenja. Oni se
prema njemu tako postavljaju i tako misle zbog toga �to (ali sasvim povr�no)
tipi�ni NDE nalikuje na neke oblike du�evne bolesti. Nagla�avam: samo povr�no
gledaju�i. Kad ovaj problem pomnije razmotrimo,
112
a to �emo sada uraditi, vidjet �emo da du�evna bolest nije ni�ta sli�nija NDE-u
nego �to je janje sli�no lavu.
Tipovi mentalnih poreme�aja koji se naj�e��e, i to pogre�no, povezuju s NDE-om su
slijede�i poreme�aji: 1. te�e psihoze kao �to su shizofrenija i paranoja; 2.
stanoviti organski poreme�aji u funkcioniranju mozga, kao �to su delirij, demencija
i oboljenje poznato kao �epilepsija �eonog re�nja�.
Sada �emo vidjeti kako se ovi poreme�aji brkaju s NDE-om i, �to je jo� va�nije,
kako su zapravo potpuno druga�iji od njega.
Psihoza koja je povezana sa shizofrenijom
Najjednostavnije re�eno, psihoza je stanje u kojem bolesnik izgubi vezu sa
stvarno��u. Ovaj se problem manifestira s nekoliko simptoma:
� Halucinacije. Bolesnik vidi ljude ili stvari koji ne postoje.
� Deluzije. Radi se o la�nim uvjerenjima od kojih bolesnik ne mo�e biti
razuvjeren; na primjer, ako vjeruje da je Napoleon.
� Divlje asocijacije. To je stanje u kojem bolesnik �ska�e� s jedne misli na drugu
na �dezorganiziran� na�in koji se �esto ne mo�e de�ifrirati.
Premda postoji �itav niz psihoza, shizofrenija je vjerojatno najpoznatija i
najrasprostranjenija. To je oboljenje koje za sobom povla�i simptom koji se
izra�ava tako da bolesnik ��uje glasove� (slu�ne halucinacije), da o�ituje bizarne
manirizme, da ima �divlje asocijacije�, �to se �esto izra�ava u upotrebi bizarnih
rije�i i fraza �to su besmislene (a zovu se neologizmi) te u sve ve�oj apatiji.
U toku napada, shizofreni�ara mu�e glasovi i kaoti�ne, nepovezane misli, �to tako
debilitantno djeluje na njegovu li�nost da je u mnogim slu�ajevima tok bolesti
silazan. Shizofrenici se �esto izoliraju od okoline, postaju nesposobni da s bilo
kim stupaju u suvisli odnos. Ukratko, oni postaju nesposobni da funkcioniraju u
dru�tvu.
Vjerojatno ste ve� sami shvatili kako je velika razlika izme�u ove stra�ne du�evne
bolesti i do�ivljavanja fenomena �tik do smrti�, koji obi�no psihi�ki uzdigne onog
tko ga do�ivi. Premda mnogi NDE-ovci �uju glasove u toku svog do�ivljaja, ti
glasovi izri�u suvisle rije�i i re�enice, a ne izri�u besmislenosti.
Dok shizofrenici �idu nizbrdo� u pogledu svoje sposobnosti da izlaze na kraj s
okolinom i dru�tvom, NDE-ovci obi�no nakon svog do�ivljaja funkcioniraju bolje u
svijetu koji ih okru�uje. Oni dodu�e vide bi�e sazdano od svjetlosti, ali im ne
pada na pamet da sebe zbog toga smatraju �Na-poleonom� ili �Bogom�. NDE je
koherentni, suvisli do�ivljaj koji se dogodi, zavr�i i koji pozitivno djeluje na
daljnji �ivot. Shizofreniju tvore nesuvisli, nekoherentni do�ivljaji koji mogu
trajati veoma dugo - u nekim slu�ajevima do kraja �ivota - i obi�no vuku bolesnika
prema dolje.
Iskustvo �to sam ga stekao kao psihijatar, pokazuje mi da je sli�nost izme�u NDE-a
i shizofrenije samo povr�na i brzo nestaje �im neki slu�aj dublje istra�imo. Da vam
to zorno ilustriram citirat �u dva razgovora: prvi s jednim shizofreni�arom, a
drugi s osobom koja je do�ivjela fenomen �tik do smrti�. Svaki od ovih razgovora
tipi�an je za svoju kategoriju. Ovi �e vam primjeri sigurno pomo�i da samostalno
odlu�ite da li NDE-ovce mo�emo smatrati du�evnim bolesnicima.
Shizofreni�ar
Ovo je dio razgovora vo�enog u jednoj du�evnoj bolnici s jednom 58-godi�njom �enom
koja kroni�no boluje od shizofrenije. Lije�nik, koji je vodio ovaj razgovor, htio
je pomo�u njega stvoriti predod�bu o tome �to je sve ova �ena pro�la u svom �ivotu
i �ta se zapravo doga�a u njezinoj glavi.
Lije�nik: Dobar dan. Rado bih saznao �to vas je dovelo u na�u bolnicu. Za�to ste
do�li k nama?
Helen: Ja uop�e ne znam za�to su me ovamo doveli.
Lije�nik: Imate li danas bilo kakve pote�ko�e? Da li vas ne�to uznemirava?
Helen: Znam da ti ljudi �alju radio valove u moju glavu... na frekvenciji koja ne
pripada na�em svijetu.
Lije�nik: Kakvi su to ljudi? Tko su?
Helen: Ne znam tko su. Udaljeni su od nas najmanje tisu�u milja. Neprestano �alju
poruke u moju glavu. Molim vas pozovite federalnu policiju da ih uhapsi. Znam da
federalna policija mo�e otkriti odakle se emitiraju radio valovi. Ovo postaje
stra�no. Oni neprestano �alju radio valove u moju glavu.
Lije�nik: Da li ih i u ovom trenutku emitiraju?
Helen: Da.
Lije�nik: Da li ih i sada �ujete?
Helen: Da.
Lije�nik: Prema tome vi �ujete nekakve glasove, zar ne?
Helen: Tako je.
Lije�nik: Mo�ete li mi re�i �to vam ti glasovi govore?
Helen: Ne mogu re�i to�no �to ka�u.
Lije�nik: Jesu li to mu�ki ili �enski glasovi?
Helen (�uti nekoliko trenutaka i oslu�kuje): Ja to naprosto ne znam.
^. 11 s
Ovaj kratki segment jednog mnogo du�eg razgovora veoma je tipi�an u smislu da
pokazuje �to shizofreni�ari govore o �glasovima� koje �uju. Oni naj�e��e ne
razumiju �to ti glasovi govore. Glasovi dolaze kao iz daljine i nejasni su. Ponekad
zvu�e kao daleka grmljavina. Kad bolesnik razumije glasove, oni obi�no govore ru�ne
stvari o njemu i ljudima oko njega.
Po pona�anju bolesnika vidi se da ove halucinacije imaju slu�nu kvalitetu. Bolesnik
�esto okre�e glavu u smjeru odakle ��uje� glasove.
Razgovor s jednom NDE-ovkom
Kao kontrast razmotrite slijede�i izvadak iz razgovora s Alice, �ezdesetogodi�njom
�enom koja je do�ivjela klasi�ni NDE dok su je lije�nici reanimirali po�to joj je
srce prestalo raditi. U ovom razgovoru Alice je opisala kako je iza�la iz svog
tijela i onda odozgo gledala kako je lije�nici poku�avaju o�ivjeti. Poslije toga
pro�la je kroz jedan tunel i na�la se na mjestu obasjanom blistavom svjetlo��u,
gdje je srela tri umrla ro�aka: majku, oca i sestru. Kasnije u razgovoru, lije�nik
je zatra�io od nje da mu opi�e detalje svog do�ivljaja.
Lije�nik: Rekli ste da ste, za vrijeme dok ste bili izvan va�eg tijela, u sobi za
hitne intervencije u bolnici, mogli vidjeti ljude koji su se trudili da ponovno
pokrenu va�e srce i da ste �uli �to govore. Alice: Tako je. Me�utim nikako nisam
mogla svratiti na
sebe njihovu pa�nju. Za njih kao da nisam postojala. Lije�nik: Zanima me kako ste
mogli ustanoviti �to oni govore. Jeste li �uli njihove glasove ili je to bilo vi�e
nalik na...
I I (S
Alice: Ne, nisam �ula glasove, odnosno nisam ih �ula kao �to sada �ujem vas. Ne
sje�am se da sam bilo �to �ula u�ima. Ta bi�a mo�ete razumjeti bez rije�i.
Razumjela sam, na primjer, �to moj lije�nik misli. '�ula' sam njegove mi^Ii.
Osje�ala sam kako je zbog mene zabrinut i misli da �u umrijeti. Spremao se da
rekne: 'Bit �e najbolje da pozovete njezinu obitelj, jer �e ona umrijeti!' Znala
sam da �e to on re�i. Ali nikakve glasove nisam �ula. Uostalom, mislim da ionako ne
bih mogla �uti njegov glas, jer sam bila mrtva. Naprosto sam na neki na�in hvatala
njegove misli.
Lije�nik: A da li je va� lije�nik rekao nekom da pozove va�u obitelj? Da li to
znate?
Alice: Znam. On je to doista uradio. Kasnije sam o tome mnogo razgovarala s mojim
lije�nikom i on naprosto nije znao �ta da misli o tome. Tra�io je da to nekoliko
puta ponovim i neprestano je tresao glavom i slijegao ramenima. Rekao mi je daje
sve �to sam rekla o onom �to se tada doga�alo to�no, ali da naprosto ne mo�e
shvatiti kako ja to mogu znati, jer je mislio da sam mrtva.
Lije�nik: On je, dakle, ipak pozvao va�u obitelj, zar ne? Ili je rekao nekom iz
svoje ekipe da to uradi?
Alice: To�no. Kasnije mi je sam rekao da je to uradio. Tako�er mi je rekao da je
to�no sve �to sam mu ispri�ala.
Lije�nik: Ali vi ka�ete da zapravo niste �uli njihove glasove?
Alice: To�no. Zapravo to je bilo kao da �itam njihove misli. Vidjela sam kako mi�u
usnama dok govore, ali se ne sje�am da sam �ula njihove glasove. Zapravo bi se
moglo re�i da sam razumjela njihove misli.
. UZ.
Lije�nik je zatim zatra�io od Alice da mu podrobnije opi�e onaj dio njezina
do�ivljaja koji se dogodio kad je ona, pro�av�i kroz onaj tunel, srela svoju majku,
oca i sestru, koji su svi umrli mnogo godina ranije.
Lije�nik: Dakle, vi ste, na�av�i se u onoj svjetlosti, sreli tamo va�e umrle
ro�ake?
Alice: Da. Srela sam oca, koji je umro jo� 1932. godine, srela sam majku, koja je
umrla 1949. godine i sestru, koja je umrla 1970. godine.
Lije�nik: Dobili ste dojam da s njima na neki na�in komunicirate, zar ne?
Alice: Tako je. Bilo je u tom na�em susretu mnogo ljubavi, i to s obje strane.
Naprosto sam znala �to je u njihovim srcima, da tako ka�em. Tako�er su mi rekli da
se moram vratiti, da nije do�lo vrijeme da ostanem kod njih. Rekli su mi da se
moram vratiti i dovr�iti svoj �ivot.
Lije�nik: Hm. Ovo mi nije sasvim jasno. Jeste li shvatili �to oni time �ele re�i?
Alice: Ne. Nikad nisam doku�ila za�to mi se ne dozvoljava da tamo ostanem.
Pretpostavljam da su oni bili u mogu�nosti da znaju odgovor na to pitanje. Ali ni
danas mi nije jasno za�to sam se morala vratiti.
Lije�nik: Ka�ete da su vam oni rekli da se morate vratiti. Kako su vam to rekli? Da
li ste to �uli?
Alice: Ne, doktore. To je izgledalo sasvim druga�ije. Kad ste tamo ne trebaju vam
rije�i. Odmah znate �ta oni �ele, i to znate bez rije�i, a oni isto tako odmah
znaju �to se doga�a u va�oj glavi. Ne znam kako bih to bolje opisala.
Kao �to vidite, postoji doista stvarna razlika izme�u psi-hoti�nog do�ivljaja i
NDE-a. Kao �to sam ve� ranije istak-
118
nuo, NDE je do�ivljaj koji �ovjeka psihi�ki uzdigne, koji ima kao posljedicu
stvaranje ve�e �ivotne radosti. Psiho-ti�ni do�ivljaji djeluju u potpuno suprotnom
smjeru: vode u depresiju i o�ajanje.
Osim toga ne mo�e se re�i da osobe koje do�ivljavaju NDE zapravo haluciniraju kad
im se ��ini� da su iza�li iz vlastitog tijela, jer da bi se haluciniralo treba
izgubiti vezu sa onim �to nas okru�uje.
Ono �to je Alice pri�ala o svom do�ivljaju pokazuje da je i te kako dobro znala �to
se doga�alo dok je bila �mrtva�. Njen slu�aj ne predstavlja nikakvu rijetkost.
Drugi istra�iva�i i ja ustanovili smo da NDE-ovci koji dozive izlazak iz vlastitog
tijela mogu kasnije to�no opisati �to se doga�alo oko njih, iako su bili bez
svijesti. Treba spomenuti i to da to�nost njihovih iskaza potvr�uju nezavisni i
neutralni promatra�i, na primjer medicinsko osoblje i �lanovi obitelji NDE-ovaca. A
te ljude naprosto zapanjuje to�nost iskaza NDE-ovaca o tome �to se doga�alo.
Organski mentalni poreme�aji
Ve�ina do�ivljaja fenomena �tik do smrti� zbiva se u uvjetima kada je mozak li�en
kisika. Budu�i da mozak mo�e reagirati na �udan na�in kad biva li�en tog �ivotno
va�nog plina, mnogi ljudi misle da NDE-i zapravo nisu ni�ta drugo nego reakcija
mozga koji se na�e u situaciji kad ne mo�e normalno funkcionirati, odnosno kada se
na�e u stanju koje obi�no nazivamo �delirijem�.
Delirij �esto prati mnoge vrste te�kog oboljenja a izaziva ga stvaranje akutne
kemijske neravnote�e u mo�danim procesima, koja je obi�no takva da se mo�e
ispraviti bez �teta za du�evno stanje pacijenta.
119
Osobe koje padnu u delirij toliko su dezorijentirane i njihova pribranost o tome
�to se doga�a oko njih biva drasti�no smanjena. Oni �esto imaju stravi�ne
halucinacije u kojima se pojavljuju razne �ivotinje i kukci. Njihove su misli �esto
fragmentirane, razjedinjene i dezorganizirane, a osim toga ne mogu se dovr�iti,
kompletirati. Osoba koja padne u delirij obi�no se ne mo�e koncentrirati, a ako je
ne uvu�ete u razgovor, ona pada natrag u halucinantno stanje.
Osobe koje padnu u delirij obi�no do�ivljavaju halucinacije na bezli�an na�in, kao
ne�to �to se doga�a podalje od njih, kao na kakvom filmskom ekranu. Jedan pacijent
pri�ao mi je, na primjer, da je vidio mahnitu jurnjavu konja po golemoj pustinji.
Iako mu se u�inilo da je usred tog podivljalog krda, on je ipak imao dojam da ga
gleda �sa strane�.
Po�to delirij prestane, pacijent obi�no zadr�i samo mag lovita sje�anja na prizor
koji je �vidio� i mo�e opisati samo njegove pojedine fragmente, a ne cjelinu.
Pacijenti obi�no takav do�ivljaj ne opisuju kao ne�to �to je za njih, osobno, imalo
dublje zna�enje i ne tvrde da su do�ivjeli duhovnu transformaciju.
U toku moje lije�ni�ke prakse saslu�ao sam na desetke pacijenata koji su pali u
delirij, i to kako u vrijeme dok su do�ivljavali delirij, tako i kasnije kad je
prestao. Ono �to su mi opisali potpuno se razlikuje od do�ivljaja o kojima su mi
pri�ali NDE-ovci.
�rtve delirija ne spominju do�ivljaje koji bi bili istovjetni s do�ivljavanjima
NDE-a. Ne pri�aju o izlasku iz vlastita tijela, ne pri�aju o panoramskom sje�anju
na vlastiti �ivot, ne govore o golemoj ljubavi kojom su bili okru�eni... O onom �to
su pre�ivjeli oni pripovijedaju kao o nekakvoj neugodnoj aberaciji, kao o ne�em
poslije �ega su sretni da je zavr�ilo. Oni ne opisuju svoj do�ivljaj kao neku vrstu
duhovne prekretnice, kao viziju koja je njihovu �ivotu dala nov smisao i unijela
radost u njihov �ivot. Zapravo malo tko od onih koji su do�ivjeli delirij pri�aju
kasnije o njemu kao ne�em �to je bilo ve�e i zna�ajnije od �ru�nog (narko-manskog)
izleta�.
Jedan primjer. �ovjek poznih sedamdesetih godina slu�ajno je primio preveliku dozu
nekog medikamenta. Kad su ga donijeli na odjel za hitne intervencije bio je �estoko
uzbu�en i govorio je potpuno nesuvislo. Pru�ila mi se tako prilika da s njim
razgovaram dok je le�ao na le�aju za pregled vezan remenjem da se ne mo�e bacakati
i eventualno �ak povrijediti.
Dok sam s njim razgovarao on je buljio u nekakvu to�ku u daljini. Nakon nekog
vremena rekao mi je da se okrenem i pogledam ono �to on vidi: pse kako tr�e kraj
jednog potoka.
Dva dana kasnije, kad mu se stanje opet normaliziralo, nije se ni�eg sje�ao.
�esto mi se doga�alo da budem pozvan pacijentima koji su zapali u delirij i
halucinirali. Jedan �ovjek koji je dobio silno visoku temperaturu potu�io se da
vidi kako mu oko glave plivaju ribe. Jedan mladi� koji je zadobio te�ke opekline,
potu�io se da vidi kako malu djecu kuhaju u kotlo-vima. Jedna �ena, tridesetih
godina, koja se te�ko razboljela od neke infekcije nakon manje-vi�e lake operacije,
tvrdila je da vidi lijesove na intenzivno zelenom sportskom igrali�tu. Nijedan od
pacijenata koji su do�ivjeli delirij i s kojima sam kasnije razgovarao nije taj
do�ivljaj opisao kao ne�to divno, to jest onako kao �to NDE-ovci opisuju svoje
do�ivljaje.
120
121
Autoskopske halucinacije
Postoji mnogo medicinskih fenomena o kojima obi�no ljudi ne znaju gotovo ni�ta.
Jedan od tih fenomena su takozvane autoskopske halucinacije. Odlu�io sam da ih
ovdje spomenem zato jer ima ljudi koji tvrde da izlazak iz vlastita tijela �to ga
do�ivljavaju NDE-ovci nije zapravo ni�ta drugo nego autoskopska halucinacija.
Me�utim, izme�u ova dva fenomena postoji golema razlika. Autoskopska halucinacija
je projekcija vlastite slike u vlastiti vizualni prostor. Bolesnik sebe �vidi� kao
�to bi vidio neku drugu osobu. Ovo je rijedak simptom povezan s te�kim migrenama
ili epilepti�nim napadima. U vlastitoj praksi otkrio sam ne�to �to ne spominje
medicinska literatura: autoskopske halucinacije ponekad su povezane sa sr�anim
udarom.
Obi�no bolesnik vidi samo svoj torzo, no ponekad i �itavo tijelo. Veoma �esto slika
koju vidi opona�a njegove kretnje. Pacijenti koji su ovo do�ivjeli obi�no opisuju
tu sliku kao prozirnu. Osim toga, zbog okolnosti koje su meni apsolutno
neobja�njive, autoskopske halucinacije obi�no se doga�aju u sumrak.
Predsjednik Lincoln pri�ao je da je to do�ivio dok je bio u Bijeloj ku�i. Jedne
no�i le�ao je na sofi i odjednom spazio sliku samoga sebe kao u ogledalu. Te�ko je
re�i kako bi danas nacija primila takvu pri�u iz Bijele ku�e!
Aristotel je, koliko je meni poznato, dao prvi opis autoskopske halucinacije.
Opisao je slu�aj �ovjeka koji je, idu�i ulicama Atene, �esto vidio samoga sebe u
gomili.
Jedan slu�aj autoskopske halucinacije vidio sam kad sam primao u bolnicu nekog
�ovjeka, koji je do�ivio sr�ani udar. On mi je pri�ao da je prvi znak da se s njim
ne�to doga�a opazio dok je bio na nekom banketu i odjednom
122L_______
osjetio kako ga hvata glavobolja. To ga ba� i nije zabrinulo sve do trenutka kada
je, digav�i pogled, spazio samoga sebe kako ulazi u prostoriju gdje se odr�avao
banket. Ta �slika njega samoga� prikazivala ga je u fraku, s malim cvijetom u
zapu�ku. �Sjela� je za jedan od stolova i po�ela se zabavljati.
Moj pacijent je u tom trenutku pomislio da se na�ao �u zoni sumraka� i da �e
umrijeti. Zapravo je u neku ruku imao pravo. Bio ga je uhvatio sr�ani udar i
izazvao auto-skopsku halucinaciju.
Ovakvi fenomeni postoje i o njima se mnogo pi�e. Me�utim, oni se veoma razlikuju od
izla�enja iz vlastitog tijela, koje do�ivljavaju NDE-ovci.
U tipi�nom do�ivljaju izlaska iz vlastita tijela onaj koji to do�ivi kasnije pri�a
da se u toj situaciji na�ao na nekoj to�ki izvan svog fizi�kog tijela i da ga je
vidio kao da ga gleda sa distance. Osim toga on ne vidi vlastito tijelo kao ne�to
prozirno ve� kao ne�to sazdano od krutog i neprozirnog materijala, onako kakvo je u
stvarnom �ivotu.
Osobe koje dozive NDE tako�er tvrde da su se u takvoj situaciji na�le u centru
do�ivljavanja koji se nalazio izvan njihova tijela.
Kod autoskopske halucinacije taj centar ostaje u vlastitom fizi�kom tijelu kao kad
vi sada �itate ovu knjigu.
To�ke s kojih osobe koje dozive izlazak iz vlastita tijela promatraju svoje tijelo
razlikuju se i po nekim drugim obilje�jima. Tako, na primjer, osobe koje dozive
ovaj fenomen kasnije �esto pri�aju da su za to vrijeme lutale tamo--amo i mogu
to�no ispri�ati �to se upravo u tim trenucima zbivalo u prostorijama i na mjestima
gdje se njihovo fizi�ko tijelo tada nije nalazilo. Budu�i da se �to�ka gledanja�
bolesnika, kod kojih nastane autoskopska halucinacija, nalazi unutar njihova
fizi�kog tijela, oni naravno nikud ne �odlaze�.
Mene silno fascinira i uzbu�uje �injenica da na�e tijelo ima u sebi �ugra�ene�
funkcije kao �to je autoskopsko haluciniranje. Nemam pojma i ne mogu doku�iti �to
je zapravo njihova svrha ili namjena. Mogu vam samo sa sigurno��u re�i da
autoskopske halucinacije nemaju ba� nikakvu vezu s NDE-om.
�Izme�u vas i dragog Boga�
Nadam se da sam uspio pokazati kako nema gotovo nikakve veze izme�u NDE-a i
du�evnih oboljenja. Ta spoznaja danas prodire i u psihijatrijske krugove. Umjesto
da NDE-ovce tretiraju kao du�evne bolesnike mnogi psihijatri i psiholo�ki
savjetnici po�inju im danas pomagati da ono �to su do�ivjeli uklope u svoj �ivot,
da to upotrebe na koristan, pozitivan na�in.
Jedan �ovjek s kojim sam se upoznao nakon jednog mog predavanja opisao mi je
odli�an primjer mudre i nadahnute intervencije jednog pametnog psihijatra. Taj
�ovjek (zove se Charlie Hill) imao je ne�to manje od pedeset godina kad mu je srce
prestalo raditi za vrijeme hitne operacije perforiranog �ira.
Do�ivio je tipi�ni NDE, ali budu�i da se to dogodilo po�etkom sedamdesetih godina,
kada se o ovakvim slu�ajevima nije mnogo pri�alo, dogodilo mu se da su ga poslali
na pregled psihijatru kad je ispri�ao kirurgu i �eni �to je do�ivio.
Psihijatar je strpljivo slu�ao dok mu je on opisivao divnu viziju koju je do�ivio
na stolu za operacije. Saslu�av�i njegovu pri�u psihijatar je bio o�ito ganut.
�Gospodine Hill, vi niste psihotik�, rekao je. �Do�ivjeli ste isti spiritualni
124
do�ivljaj kakav su do�ivjeli neki veliki ljudi u povijesti, ali ono �to vam se
dogodilo neka ostane izme�u vas i dragog Boga.� Mo�e li se tra�iti bolje
razumijevanje?
.125.
Istra�iva�i NDE-a
Sve dok nije objavljena moja knjiga �ivot poslije �ivota nisu se obavljala gotovo
nikakva istra�ivanja fenomena �tik do smrti�. Zapravo lije�nike i druge stru�njake
ova tema nije gotovo uop�e zanimala.
Ve�ina lije�nika nisu se obazirali na pri�e svojih pacijenata o tome. Ponekad su
�ak zaklju�ivali da su pacijenti �poludjeli�, pa su im zato savjetovali da se
obrate psihijatru ili podvrgnu bolni�kom lije�enju. Jednako kao mnogi dana�nji
lije�nici tako ni lije�nici prije deset godina nisu, i to u ogromnoj ve�ini, nikad
�uli da je netko do�ivio odlazak �na drugi svijet�. Uostalom �ak da su se i
potrudili da u medicinskoj literaturi potra�e podatke o ovoj temi, ne bi prona�li
doslovno ni�ta o tome. U to vrijeme postojalo je dodu�e nekoliko studija o ovakvim
slu�ajevima, ali nije bilo ni�eg �to bi tada�njim lije�nicima poslu�ilo kao uputa o
tome �to da urade ili �ta da reknu pacijentu.
Danas je situacija druga�ija. Zahvaljuju�i naporima �a�ice istra�iva�a, koji su
pro�itali �ivot poslije �ivota i koji su se zato po�eli zanimati za NDE, dana�nji
lije�nici raspola�u s mnogo podataka - kako anegdotskih tako i empirijskih - koji
im omogu�uju da saznaju mnogo o ovoj rasprostranjenoj pojavi.
126.
Zahvaljuju�i radovima ovih smionih istra�iva�a dana�nji lije�nici ne samo da mogu
saznati za obilje�ja NDE-a nego mogu nau�iti kako da s pacijentima razgovaraju o
njihovom divnom, ali i zagonetnom do�ivljaju.
Ka�em da su ovi istra�iva�i smioni zato �to je potrebna prava hrabrost da bi se
oti�lo nekud gdje nitko prije nije bio. Kao veliki istra�iva�i na�e Zemlje, ovi
ljudi istra�uju geografiju duha. Neki, kao naprimjer dr Michael Sabom i dr Kenneth
Ring, obavljaju svoja istra�ivanja na vrlo me-todi�an na�in da bi do�li do �vrstih
medicinskih fakata. Za otkrivanjem takvih �vrstih fakata ide i dr Melvin Rose, s
tom razlikom da njega zanimaju do�ivljaji fenomena �tik do smrti� kod nedu�ne male
djece. Drugi, kao na primjer filozof Michael Grosso, promatraju NDE kroz filozofsku
lupu nastoje�i da tako otkriju zna�enje ovakvih do�ivljaja i iskustava i onda to
povezu sa spiritualnim fenomenima. S vremena na vrijeme oni dozive razne
neugodnosti ili neprilike, od sumnji u same sebe do ismijavanja od strane svojih
kolega. No, oni neumorno i nepokolebljivo idu naprijed, i nastavljaju svoja
istra�ivanja, jer osje�aju upravo neodoljivu potrebu da na�u prave odgovore na ova
pitanja.
Pojedinci o kojima �u govoriti ubrajaju se me�u najaktivnije pionire ovog bogatog
novog podru�ja nau�nih istra�ivanja. Razumije se da ima i drugih koji se time bave,
ali ovi koje sam izabrao su avangarda.
Dr Melvin Morse
Pedijatar u Seattleu, u saveznoj dr�avi Washington, dr Morse predvodi na polju
izu�avanja NDE-a kod djece. Njegova su istra�ivanja posebno va�na za izu�avanje
fenomena NDE-a zbog toga �to se on bavi jednom �nedu�nom� popu-
.. J27
lacijom, osobama koje nisu stigle da budu izlo�ene vjerskom ili op�enito, kulturnom
odgajanju. Kad se poka�e da se njihovi do�ivljaji zapravo ne razlikuju od
do�ivljaja odraslih NDE-ovaca, to onda ima posebno zna�enje i �te�inu�.
Dr Morse se po�eo zanimati za NDE nakon �to je na ovu pojavu slu�ajno nai�ao dok je
radio kao lije�nik u bolnici u saveznoj dr�avi Idaho. Otada do danas nije prestao
izu�avati ovu pojavu.
�Dugo sam bio skepti�an�, rekao mi je dr Morse kad sam ga posjetio u njegovom domu
u Seattleu, �a onda sam jednog dana pro�itao u jednom medicinskom �asopisu veliki
�lanak u kojem se nastojalo objasniti NDE kao rezultat raznih 'trikova', podvala
mozga. Ja sam prije toga intenzivno izu�avao NDE i zato sam sada zaklju�io kako
nema smisla ni jedno od obja�njena koje je iznio autor ovog �lanka. Meni je bilo
jasno da je on previdio najo�iglednije obja�njenje, to jest da je NDE stvaran,
realni fenomen. Autoru jednostavno nije pala na pamet mogu�nost da ljudska du�a
mo�e putovati, kretati se.�
Evo �ta mi je ispri�ao dr Melvin Morse. To prenosim njegovim vlastitim rije�ima.
Za do�ivljaj fenomena �tik do smrti� kod djece zainteresirao sam se u vrijeme kada
sam radio kao lije�nik u bolnici u mjestu Pocatello u saveznoj dr�avi Idaho. Bio
sam de�uran kada je u bolnicu dopremljeno jedno dijete koje umalo da se nije
utopilo. Slu�aj ove djevoj�ice doista zapanjuje.
Ona se tog dana kupala u bazenu Kr��anske zajednice mladih ljudi koji je bio prepun
kupa�a. Kad su, pred samo zatvaranje kupali�ta, svi iza�li iz bazena ona je ostala
le�ati na njegovom dnu.
Slu�ajno se na licu mjesta na�ao jedan lije�nik. Bio je jedan od onih lije�nika,
koji uvijek sa sobom nose nu�ni pribor, pa je zato mogao po�eti reanimirati
djevoj�icu od-
mah kraj bazena i pru�iti joj prvu pomo�. Zatim su je odvezli u gradsku bolnicu i
pozvali mene, kao de�urnog lije�nika, da je pregledam.
Bila je u dubokom komatoznom stanju: imala je uko�ene i ra�irene zjenice, nije
disala i srce joj nije radilo. Pomislio sam da je vjerojatno ve� umrla, ali sam
znao da moram prekontrolirati rad njezinog mozga. Da bih to u�inio morao sam joj
ugurati jednu cijev u venu i tako ubrizgati boju koja omogu�uje da se dobije dobra
slika mozga. Nikad ne�u zaboraviti one trenutke dok sam joj gurao onu cijev u
tijelo. Krv je iz nje �trcala na sve strane, dok su njezini roditelji i ro�aci
kle�ali oko kreveta i molili boga da bude spa�ena.
Meni je bilo savr�eno jasno da �e, ako pre�ivi, imati ozbiljne povrede mozga.
Me�utim, prevario sam se. Djevoj�ica se potpuno oporavila za samo tri dana.
Kao student medicine u�io sam da pacijentima treba postavljati takva pitanja da oni
mogu na njih nesputano i op�irno odgovarati. Pacijentu se nikad ne smiju
postavljati pitanja na koja on mo�e odgovoriti samo s �da� ili �ne�. Ne smije ga se
sputavati u odgovorima. Moj partner prima po pedeset bolesnika dnevno. Ja ih ne
mogu primiti toliko, jer se raspri�am i dozvolim pacijentima da se i oni raspri�aju
kako bih saznao sve, �uo cijelu pri�u.
Kako bilo da bilo ja sam ovu istu djevoj�icu ponovo sreo kad je do�la na kontrolni
pregled neposredno nakon pu�tanja iz bolnice. Rekao sam joj: �Pri�aj �to se
doga�alo dok si bila u bazenu.� Htio sam saznati da li ju je uhvatio gr�, ili ju je
netko mo�da udario po glavi ili se dogodilo ne�to sli�no. Me�utim ona je
odgovorila: �Ho�ete da vam pri�am �to se doga�alo prije nego �to sam sjedila u
krilu Nebeskog oca?�
Oho, ovo zvu�i jako zanimljivo! - pomislio sam, a onda
128
190
sam rekao djevoj�ici: �Ajde, pri�aj mi o tome!� Razumije se samo po sebi da me
zapanjilo ono �to sam tada �uo.
Ono �to mi je ispri�ala ova sedmogodi�nja djevoj�ica bilo je ispri�ano tako
podrobno da je to moralo zapanjiti. Rekla mi je da se na�la na nekom mra�nom
mjestu, da nije znala gdje se nalazi ni kako je tamo dospjela. Nije mogla govoriti.
Bilo je ipak o�ito da se nalazi u nekakvom �tunelu�. A onda joj je pristupila da ju
pozdravi neka �ena s dugom plavom kosom koja se zvala Elizabeth. Uzela je
djevoj�icu za ruku i povela ju dublje u tunel, koji je postajao sve mra�niji.
Djevoj�ica je tada ustanovila da mo�e hodati. Ona i Elizabeth do�le su tako do
jednog mjesta za koje je djevoj�ica zaklju�ila da predstavlja nebo.
Djevoj�ica mi je rekla da mjesto gdje je do�la ima granicu. Tu granicu tvori krug
preko kojeg se ne mo�e vidjeti jer se sastoji od cvije�a.
Odlu�io sam da poku�am testirati kakav odnos ima djevoj�ica prema stvarnosti. Zato
sam je zapitao: ��ta po tvom mi�ljenju zna�i umrijeti?!� Odgovorila je: �Vidjet
�ete kad za to do�e vrijeme. Tada �ete vidjeti da je na nebu krasno.� Ovu njezinu
izjavu ne�u nikad zaboraviti, jer ju je dala s tako velikom sigurno��u, gledaju�i
me ravno u o�i. Jo� je rekla: �Vidjet �ete!�
Opet sam je zapitao: ��ta zna�i umrijeti?� Odgovorila je: �Ono �to se meni dogodilo
nije bila smrt, jer kad umrete stave vas u sanduk i zakopaju.�
Zapitao sam je da li je njen do�ivljaj bio san. Odgovorila je: �Ne, to nije bio san
nego ne�to �to se meni stvarno dogodilo. Me�utim, to nije bila ni smrt. Smrt je
kada vas stave u sanduk i zakopaju pod zemlju.�
Ovaj je odgovor bio naprosto savr�en, jer se potpuno podudarao s predod�bama
sedmogodi�nje djece o smrti.
Zatim mi je rekla da je srela Isusa, koji ju je odveo Bogu Ocu. Bog Otac joj je
rekao: �Zapravo ne bi trebalo da
bude� ovdje. Ho�e� li ostati ili se �eli� vratiti?� Odgovorila je da �eli ostati.
On joj je tada postavio isto pitanje, ali na drugi na�in: �Zar ne bi �eljela da
bude� opet s majkom?� Ona je na to pitanje dala potvrdni odgovor i u istom se
trenutku probudila u bolnici.
Kad se probudila zamolila je medicinske sestre da dovedu njezine prijatelje. Kad su
prijatelji do�li, prvo �to ih je zapitala bilo je gdje su ti i ti ljudi. Radilo se
o ljudima koje je ona srela na nebu. Razumije se da bolni�ko osoblje nije moglo
znati o �emu djevoj�ica govori.
Razgovarao sam s tim medicinskim sestrama i one su sve to potvrdile kao to�no.
Rekle su da se djevoj�ica, �im se probudila, po�ela raspitivati o ljudima koji nisu
bili s njom ni u kakvom srodstvu i o kojima nitko od prisutnih nije ni�ta znao.
Djevoj�ica je poslije toga opet izgubila svijest, a kad se probudila sje�anje na to
potpuno se izgubilo. Zapravo je o ovoj epizodi svog do�ivljaja govorila tek meni,
na kontrolnom pregledu.
Do�ivljaj djevoj�ice bio je tako �iv i tako �ivo opisan da je izazvao moje veliko
zanimanje. Odlu�io sam da o tome napi�em �lanak za neki medicinski �asopis, jer u
medicinskoj literaturi u to vrijeme jo� nije bilo nikakvih prikaza takvih
do�ivljaja kod djece njene dobi. Ispitivao sam �lanove drugih obitelji s djecom
koja su do�ivjela NDE da saznam da li se tu radi o utjecaju kulture.
Naravno, pokazalo se da o djelovanju takva utjecaja ne mo�e biti govora. Gledano na
povr�inskoj razini to se mo�e dojmiti kao plod kulturnog utjecaja, ali kad stvar
istra�ite dublje i pitate, naprimjer, �to se djetetu govorilo o smrti i �ivotu na
drugom svijetu otkrijete da takvo obja�njenje ne dolazi u obzir.
Ovoj djevoj�ici govorilo se da je smrt nalik na jedrilicu. Kad umrete, na�ete se u
maloj jedrilici koja vas vozi u jednu drugu zemlju. Djevoj�ici nije naravno nitko
pri�ao
131
o an�elima �uvarima, o bi�ima koja vas vode na nebo ili o tome da mo�ete odlu�iti
da li da se vratite na zemlju ili ne. Zapravo ni�ta od onog �to je djevoj�ica
do�ivjela nije bilo nalik na ono �to su joj roditelji govorili o smrti.
Me�utim, mnoge moje kolege i dalje su tvrdile da se ovdje moralo raditi o kulturom
uvjetovanom do�ivljaju, o ne�em �to je bilo u vezi s jako pobo�nom obitelji
djevoj�ice. Odlu�io sam da to sam istra�im.
Radio sam za jedno poduze�e u dr�avi Idaho koje se zvalo Airlift Northwest, a
zapravo je bilo slu�ba za brzo zra�no prebacivanje bolesnika u bolnice.
Zahvaljuju�i tome pru�ila mi se prilika da razgovaram s desecima i desecima djece
koja su bila reanimirana nakon klini�ke smrti.
Zamolio sam �efa ove slu�be da mi dopusti da usput izu�avam NDE-ovce i slu�ajeve
NDE-a na neformalan na�in. Odgovorio je da nema ni�ta protiv toga, pa sam tokom
narednih deset godina uspio razgovarati sa svakim djetetom koje je u toj bolnici
pre�ivjelo potpuni zastoj rada srca. Samo istra�ivanje trajalo je tri godine i u
toku tog razdoblja ispitao sam na stotine dosjea o ovakvim slu�ajevima.
Ovim istra�ivanjem nije bio obuhva�en nitko stariji od osamnaest godina. Razgovarao
sam sa svakim pacijentom �ije sam ime na�ao u dosjeima, a koji je pre�ivio zastoj
rada srca, kojemu je takozvani Glascovrov test stupnja kome bio manji od �etiri ili
kod kojega se razvio kakav proces bolesti koji je prijetio smr�u.
Za to vrijeme pro�itao sam tako�er sve �to sam prona�ao o takozvanoj prolaznoj
depersonalizaciji {transient deperso-nalization - TD). Radi se o teoriji prema
kojoj duh samoga sebe vara trikovima (podvalama) kad se suo�i s kakvom stra�nom
situacijom. To sam uradio samo zato �to je jedan od lije�nika tvrdio da se TD-om
mo�e objasniti NDE. Pro�itao sam mnogo prikaza slu�ajeva prolazne depersona-
lizacije i zaklju�io da uop�e ne sli�e onom �to se doga�a osobi koja do�ivi fenomen
�tik do smrti�.
Zatim sam istra�io, u literaturi, djelovanje svakog medikamenta, koji su dobili
moji pacijenti. Pro�itao sam i sve �to se moglo na�i o tome kako se osje�aju
bolesnici kojima se daju razne terapije. Ni�ta od onog �to sam prona�ao nije bilo
nalik na NDE. Me�utim o svemu tome sam se htio sam uvjeriti, sve sam provjeriti.
Zato sam iz moje populacije pacijenata izabrao one pacijente (a bilo ih je mnogo)
koji se dodu�e nisu pribli�ili smrti, ali za koje sam zaklju�io da su do�ivjeli
naro�ito zastra�uju�e i gadne simptome ili procese. Rezonirao sam ovako: ako itko
do�ivljava NDE zbog bilo kojeg od ovih drugih razloga ili uzroka (djelovanja
narkotika, djelovanja medikamenata, prolazne depersonalizacije) onda �e to biti
upravo pripadnici ove skupine.
Namjerno sam izabrao neke veoma drasti�ne slu�ajeve. Imao sam, naprimjer,
pacijenticu koja je bila �etiri mjeseca potpuno paralizirana. Trpjela je tako
stra�ne bolove da su joj davali sve mogu�e narkotike i droge za mijenjanje psihe:
Thorazine, Valium, Demerol, morfij... Tako�er su joj pomagali aktivnom, neprestanom
hipnozom u toku koje joj je bilo sugerirano da samu sebe zami�lja kao da je iza�la
iz vlastita tijela. Bolji kontrolni slu�aj nisam mogao zamisliti. Rezonirao sam
ovako: ako ova �ena, zbog djelovanja prolazne depersonalizacije ne zapadne u ne�to
sli�no do�ivljaju fenomena �tik do smrti�, a onda to ne�e nitko.
Dakle, ona nije do�ivjela NDE! Ustvari nitko iz kontrolne skupine nije do�ivio
ni�ta �to bi bilo nalik do�ivljaju NDE-a. Svi su rekli isto: �Sanjao sam da mi
lije�nici prilaze sa �pricama za davanje injekcija!�Ili: �Sanjao sam da vidim
nekakve nemani!� Me�utim ni jedan nije do�ivio ono �to nazivamo NDE.
133
Pripadnici druge skupine - to jest oni pacijenti koji su se pribli�ili smrti - su
svi do�ivjeli NDE. Svi od prvog do posljednjeg! Svi su prolazili kroz tunel, svi su
gledali vlastito tijelo kao da su iz njega iza�li, svi su vidjeli bi�a sazdana od
svjetlosti. Zapravo su svi do�ivjeli prakti�ki identi�ne do�ivljaje.
U svakom od ovih do�ivljaja bila je na ovaj ili onaj na�in prisutna svjetlost. Ako
je istina ono �to mi je pri�ao njen otac, jedna pacijentica doslovno je
svjetlucala. On je naime morao zaroniti do dubine od oko dvanaest metara da bi ju
spasio, a prona�ao ju je na toj dubini samo zato �to joj je tijelo svjetlucalo
bijelom svjetlo��u.
Jedan pacijent mi je rekao da nije vidio ni svjetlost ni tunel - ve� samo vlastito
tijelo koje je svjetlucalo. On se nalazio u tami u nekakvom uglu odakle je,
gledaju�i odozgo prema dolje, spazio vlastito tijelo obasjano mekanom, blagom,
bijelom svjetlo��u. A onda se naglo vratio u vlastito tijelo �im su ga prodrmali
elektri�nom strujom iz onih lopatica. To �to je do�ivio nije u njemu izazvalo
nikakve emocije, nikakve osje�aje. Nije bio ni radostan ni tu�an. To �to se s njim
dogodilo, naprosto se dogodilo!
Ve�ina djece, obuhva�ene ovim mojim istra�ivanjem, nije smatrala da je ono �to su
do�ivjeli najintenzivniji do�ivljaj u njihovu �ivotu. Mislim da je to veoma
realisti�an stav. Oni su to primili kao ne�to �to se samo po sebi razumije.
Zaklju�ili su: Evo �to se doga�a kad umrete!
Istra�ivanja, obavljena s djecom koja su do�ivjela NDE, navela su me na nekoliko
zaklju�aka:
� Meni je jasno da ono �to �u sada re�i zvu�i jako neznanstveno, ali sam siguran da
svaka osoba, kojoj se zbog sr�anog napada zaustavi srce pa je lije�nici moraju
reanimirati do�ivi barem neku epizodu NDE-a, ako ve� ne kompletni do�ivljaj sve do
susreta s bi�em
sazdanim od svjetlosti. Uzrok zbog kojega se neki toga ne sje�aju vjerojatno se
krije u �injenici da medikamenti koje primaju, naprimjer Valium, izazivaju
amneziju, gubitak pam�enja. To sam zaklju�io nakon �to sam ustanovio da su oni
pacijenti koji su dobili manje medikamenata do�ivjeli najintenzivniji NDE. Ako
�ovjek o tome dublje promisli ispada da takav zaklju�ak ima smisla. Jer, ako �emo
pravo, manje je vjerojatno da �e se nekog do�ivljaja sje�ati oni pacijenti koji su
zapali u stanje otupjelosti izazvano morfijem nego oni pacijenti �to su primili
manje medikamenata koji ometaju memoriju.
� Na studiju medicine u�e nas da za svaki medicinski problem moramo tra�iti
najjednostavnije rje�enje. Nakon �to sam razmotrio sva druga obja�njenja fenomena
�tik do smrti� mislim da je najjednostavnije ono koje ka�e da je do�ivljaj NDE-a
zapravo neka vrsta zavir-kivanja u drugi svijet. Uostalom, za�to ne? Pro�itao sam
sva nategnuta psiholo�ka i fiziolo�ka �obja�njenja� NDE-a i ni jedno ne smatram
uvjerljivim.
Tko zna, mo�da du�a osobe koja do�ivljava NDE doista izlazi iz svog fizi�kog tijela
i posje�uje neki drugi svijet.
Dr Michael Sabom
Dr Michael Sabom reagirao je sa skepsom kad je prvi puta �uo o fenomenu NDE-a.
Me�utim, kako je njegov interes za ovu temu rastao, odlu�io je da izvr�i jedno
istra�ivanje koje je postalo me�a� na polju istra�ivanja NDE-a. Sabom je analizirao
NDE u 116 osoba
135
i njihove do�ivljaje podijelio na tri skupine: autoskop-ski do�ivljaji (izlazak iz
vlastita tijela), transcedentni do�ivljaji (odlazak u �spiritualno carstvo�,
�carstvo duhova�) i kombinirani do�ivljaji (kombinacija autoskop-skih i
transcedentnih do�ivljaja).
Vjerojatno je najzanimljiviji vid Sabomovih istra�ivanja njegovo pomno izu�avanja
do�ivljaja izlaska iz vlastita tijela. U takvim slu�ajevima ispitanik tvrdi da je
iza�ao iz vlastita tijela i onda gledao kako ga lije�nici poku�avaju reanimirati
ili na odjelu za hitne intervencije ili u dvorani za kirur�ke operacije. Sabomovo
istra�ivanje obuhvatilo je trideset i dvojicu takvih pacijenata.
Sabom je ono �to su ti ljudi opisali o postupku rea-nimacije, koju su gledali,
usporedio s onim �to su mu rekli medicinski, ne ba� sasvim neupu�eni laici, o tome
�to se po njihovom mi�ljenju doga�a kad lije�nici nastoje pokrenuti zaustavljeno
srce. Sabom je htio otkriti �to ti ljudi znaju o tome i onda to usporediti s
kazivanjem osoba koje tvrde da su do�ivjele fenomen izlaska iz vlastita tijela.
Ustanovio je da su dvadeset i tri od dvadeset i pet ispitanika kontrolne skupine
po�inili krupne gre�ke opisuju�i postupak o�ivljavanja. S druge strane nijedan od
pacijenata koji su tvrdili da su do�ivjeli fenomen �tik do smrti� nije pogrije�io
opisuju�i ono �to su, prilikom reanimiranja s njima lije�nici radili, �to je jak
povod da se zaklju�i kako su oni doista napustili vlastito tijelo i promatrali �to
se s njim doga�alo.
Sa Sabornom sam razgovarao u Atlanti, gdje on danas ima privatnu kardiolo�ku
ordinaciju. �Ja sam uvjereni kr��anin i prihva�am vjerovanje u postojanje �ivota
poslije smrti kao jedno od temeljnih kr��anskih vjerovanja�, rekao mi je Sabom.
�Smatram da se ova tema
136
ne smije senzacionalizirati onako kako se s njom postupilo u nekoliko slu�ajeva. To
o �emu je ovdje rije� treba smatrati kao dio normalnog procesa �ivljenja i
umiranja. Da ljudi tako gledaju na NDE, on im ne bi izgledao tako �udno.�
Evo �to on pri�a o tome kako se po�eo zanimati za NDE i kako je to njegovo
zanimanje preraslo u veliko znanstveno istra�ivanje da bi kulminiralo knjigom
Sje�anja na smrt: Rezultati jednog medicinskog istra�ivanja� (Recollections
ofDeath: A Medical Investigation).
Godine 1978, dok sam jo� �ivio u Gainsvilleu na Floridi, saznao sam o knjizi �ivot
poslije �ivota. Na tu knjigu upozorila me �arah Kreutziger, psihijatar i socijalna
radnica, koja ju je prikazala u predavanju odr�anom u nedjeljnoj �koli. Poslije
predavanja zapitala me je �to mislim o toj knjizi. Odgovorio sam da ju smatram
smije�nom. Nikada prije toga nisam �uo za takav ili sli�an do�ivljaj od mojih
pacijenata. No, ipak sam se potrudio da skoknem u bolnicu i zapitam moje kolege,
druge lije�nike, da li su �uli ne�to sli�no tome. Svi su odgovorili da nisu.
Me�utim, �arah je navalila da barem pro�itam tu knjigu i ja sam to u�inio.
Zaklju�io sam da je ova knjiga jako zabavna, ali da, ruku na srce, ba� ne obiluje
�injeni�nim dokazima.
Kad je �arah dobila ponudu da prika�e ovu knjigu vjernicima nakon jedne nedjeljnje
mise, ona je to prihvatila, a onda smo pomislili da bi bilo zgodno i zanimljivo da
nastupimo zajedno. Me�utim, da to ispadne kako treba, odlu�ili smo da poku�amo
prona�i nekoliko pacijenata koji su to ili ne�to sli�no tome do�ivjeli. Pitao sam o
tome nekoliko mojih pacijenata i ostao sam zapanjen brojem onih koji su to
do�ivjeli. Zapanjilo me i to da se ovaj fenomen doga�a nama pred nosom, a uop�e ne
znamo da postoji.
137
Ovaj nas je predmet tako zainteresirao da smo odlu�ili da obavimo istra�ivanje NDE-
a. Po�eli smo tako da smo razgovarali s ljudima kojima je prestalo raditi srce ili
koji su se zbog nekog drugog uzroka na�li na samom rubu smrti, ali su bili spa�eni.
Htjeli smo saznati koliki je postotak tih pacijenata do�ivio NDE, kakvom tipu ljudi
pripadaju oni koji dozive NDE, u kakvim se to okolnostima doga�alo i tako dalje.
Saslu�ali smo oko 120 osoba u toku istra�ivanja koje je trajalo pet godina. To �to
smo otkrili poslu�ilo je kasnije kao osnova knjige koju sam napisao.
Ne smijete zaboraviti na ono na �to sam vas ve� upozorio, naime da sam ovoj temi
pri�ao s veoma skepti�kog stajali�ta. Moram svakako spomenuti i to da je moj odgoj
izrazito tradicionalan. Zapravo je ovo bio prvi slu�aj da sam se upetljao u ne�to
�to odska�e od tradicionalnog lije�ni�kog odgoja i obrazovanja.
Izu�avanje NDE-a pokazalo se kao proces ru�enja nekih ranije stvorenih predod�bi.
Naprimjer: �itavo moje lije�ni�ko �kolovanje bilo je usmjereno na fizi�ke aspekte
�ovjekova postojanja i �ivota, a ne na spiritualne.
Jedan vid fenomena NDE-a koji je pobudio moje najve�e zanimanje bili su autoskopski
do�ivljaji, do�ivljavanje izlaska iz vlastita tijela. Ljudi koji su tvrdili da su
to do�ivjeli pobu�ivali su dojam da su, na nekakav paranormalni na�in, mogli
vidjeti �to se doga�a s njihovim tijelom.
Slu�aj koji me je u to dokraja uvjerio bio je slu�aj jednog veterana vijetnamskog
rata, koji je, u vrijeme kad sam s njim o tome razgovarao, radio u Veteranskoj
bolnici ovdje u Atlanti i koji je imao ovakav do�ivljaj na boji�tu.
Bio je veoma te�ko ranjen i do�ivio je fenomen �tik do smrti� na samom bojnom
polju. Gledao je (nakon �to je iza�ao iz vlastita tijela) �to se s njim, to jest s
njegovim tijelom, doga�alo kad su na popri�te stigli neprijatelji, borci
Vijetkonga, i kako su s njegova tijela skinuli sve �to se moglo skinuti: ru�ni sat,
pu�ku, �ak i cokule.
Sve to on je gledao odozgo i nastavio je gledati i kako su, kasnije, do�li do njega
Amerikanci. To�no je vidio kako su njegovo tijelo strpali u crnu vre�u u kakvu se
stavljaju le�evi poginulih, kako su ga natovarili na kamion i onda odvezli u
mrtva�nicu, gdje je trebalo biti balzamira-no.
�ovjek koji je trebao obaviti balzamiranje presjekao je lijevu bedrenu venu da u
tijelo ubrizga teku�inu za balzamiranje, ali je opazio da je iz vene isteklo vi�e
krvi nego �to ina�e istekne iz �ila mrtvaca.
Pozvani su lije�nici, koji su ustanovili da je on zapravo jo� �iv. Pregledali su ga
da to dobro provjere, a onda su ga prenijeli ravno u sobu za operacije gdje su mu
amputirali ruku.
On je sve to gledao.
Ja sam ve� ranije �uo da je ovaj veteran bio ranjen u Vijetnamu i da je izgubio
ruku, ali nisam imao pojma da je do�ivio ono o �emu mi je sada pri�ao i �to ste
upravo pro�itali. Pa kako sam to saznao? Razgovarali smo o Vijetnamu i on mi je bez
pitanja rekao �to mu se tamo dogodilo.
Vjerovao sam mu donekle, ali mi je kao znanstveniku bilo jasno da o tome trebam
dobiti i kakav-takav dokaz. �Da li bi vas smetalo da pogledam va�e lijevo bedro?�
zapitao sam ga. On mi je to spremno dozvolio. Kad mi je pokazao svoje lijevo bedro
spazio sam na njemu malu brazgotinu duga�ku otprilike dva i pol centimetra. To me
je najzad uvjerilo da je njegova fantasti�na pri�a istinita.
Nekoliko ljudi tamo na bojnom polju bili su sigurni da je on mrtav. Me�utim on nije
bio mrtav. Bio je svjestan, ali na jednoj drugoj razini. Njegovo pona�anje kad se
na�ao u toj situaciji bilo je smireno. Nije bio u�asnut onim �to mu se doga�alo.
Nije patio. Mislim da je to jako utje�na
J3?
spoznaja koje se sjetim kadgod tretiram komatozne pacijente. Uvijek se pitam: �Da
li on mene odnekud gleda?�
Ono �to mi je ispri�ao ovaj vijetnamski veteran zvu�alo je jako uvjerljivo, ali vam
ne mogu to�no kazati kada sam po�eo vjerovati da se ovakve pojave doista zbivaju.
Za to je bilo potrebno da razgovaram s velikim brojem pojedinaca koji su do�ivjeli
NDE. Kad sam ustanovio da oni svi pri�aju u biti isto, potrudio sam se da utvrdim
da li su mogli nakon o�ivljavanja saznati �to je netko drugi do�ivio u ovom smislu.
Prvo pitanje koje sam im postavljao glasilo je: �Vi ste pro�itali knjigu Ravmonda
Moodvja, zar ne?� Pokazalo se da je nisu pro�itali. Ve�ina ovih ispitanika �ivjela
je na Floridi, gdje ljudi ba� ne �itaju mnogo novine, a jo� manje �itaju knjige.
Me�utim, do�ivljaji o kojima su mi pri�ali bijahu tako sli�ni da sam dobio dojam
kao da mi pri�aju o ne�em �to su svi vidjeli gledaju�i isti film.
U toku mojih istra�ivanja nai�ao sam na nekoliko slu�ajeva da je netko umro i da je
netko drugi postao toga svjestan u istom trenutku. Takve slu�ajeve nisam stavio u
moju knjigu jer nisam smatrao da je ovakav tip telepatije u bilo kakvoj vezi s
fenomenom NDE. Danas vi�e nisam tako siguran u to. �to vi�e �ujem i saznajem o
ovakvim slu�ajevima, to sam vi�e uvjeren da su do�ivljaji izlaska iz vlastita
tijela stvarni, ne�to �to se doista doga�a.
Jedan slu�aj koji je naro�ito zanimljiv odnosi se na jednog dje�aka koji je umirao.
Lije�nici su mu davali morfij intravenozno, nastoje�i mu tako ubla�iti bolove. Imao
je tri vizije, ali ve� poslije prve morfij je postao nepotreban, jer dje�ak vi�e
nije osje�ao nikakve bolove.
U prvoj viziji vidio je bijelog konja, a zatim nebesku sferu u koju je oti�ao i
tamo razgovarao s Bogom.
U drugoj viziji on je telepatski kontaktirao svoju baku, koja je godinama le�ala u
krevetu, jer je bolovala od te�kog
artritisa. Znam da se doista dogodilo da se dje�ak telepatski povezao s bakom.
Naime, on je do�ivio svoju viziju u �etiri sata ujutro, to jest u isto vrijeme kada
se njegova baka probudila i zatra�ila od svoje njegovateljice da ju odveze k unuku,
u bolnicu. Me�utim kad je tamo stigla, dje�ak je ve� bio zahva�en svojom tre�om
vizijom i govorio je potpuno nesuvislo. Kratko vrijeme poslije toga je umro.
Znam da ovo zvu�i kao ne�to �to je objavila senzaciona-listi�ka �tampa, ali je ova
pri�a, kao i druge njoj sli�ne, provjerena.
Poslije nekog vremena �injenice koje smo otkrivali postale su tako neodoljive da
vi�e naprosto nisam mogao nijekati postojanje NDE-a kao stvarne pojave. Me�utim,
�ak i danas, kad o svemu ovom razmi�ljam na tradicionalan na�in, pomislim ponekad
da od buhe pravim slona. No, kad god to pomislim, pro�itam opet zapisnike razgovora
koje sam vodio s tim ljudima i tako ponovno shvatim da u svemu ovom ne�to mora
postojati.
Na�alost, ovo gledi�te ne dijele mnogi od onih koji imaju kontrolu nad medicinskim
izdava�tvom, pogotovo kad se radi o izboru �lanaka i studija za objavljivanje u
stru�nim �asopisima. U tim krugovima vlada negativan stav prema NDE-u naprosto zato
�to on predstavlja ne�to �to se ne nalazi na utabanim stazama.
Prava je �teta �to nam ovi urednici zapravo onemogu�avaju da sa informacijama o
NDE-u dopremo do ve�eg broja lije�nika. To je velika �teta pogotovo danas, u eri
velikog razvoja znanosti, kad tako velik broj ljudi pre�ivljava udese koji su nekad
bili fatalni. Ono �to je nekad bilo klasificirano kao �vizija u samrtnoj postelji�
danas predstavlja NDE, i pacijentu treba pru�iti savjet u vezi onog �to je do�ivio.
Ako njegovi lije�nici ne znaju o �emu se tu radi, pacijent zapravo biva prikra�en.
140
141
Michael Grosso
Dr Michael Grosso je filozof i zato ima jedinstveno mjesto medu istra�iva�ima NDE-
a. Umjesto da skuplja empirijske podatke kao drugi istra�iva�i, dr Grosso traga za
sponama izme�u do�ivljaja �tik do smrti� i velikih filozofskih istina. A to mu
polazi za rukom: on takve spone otkriva. Kao �to �ete vidjeti dr Grosso je
ustanovio da postoji jaka i �vrsta veza izme�u onog �to su do�ivjeli NDE-ovci s
kojima je razgovarao i u�enja velikih filozofa, od Platona do Krista.
Me�utim to nisu jedine spone koje je otkrio. Dok sam razgovarao s ovim �ovjekom,
koji je diplomirao filozofiju na Kolumbijskom sveu�ili�tu, zagolicalo me kad mije
rekao kako vjeruje da je NDE povezan s mnogim parapsiholo�kim pojavama kao �to je,
naprimjer, i �kanaliziranje�. �U spiri-tualno carstvo vode mnoga vrata�, ka�e dr
Grosso, �a prolaz kroz mnoga je lak�i od situacije tik do smrti.�
Dr Grosso smatra da je NDE pogled u neinstitucionalizi-ranu religiju, tj. u
�religiju kakvu Bog �eli�. Evo �to on, ispri�ano njegovim vlastitim rije�ima, misli
o tome.
Kod Platona postoji prekrasan mit nazvan �Mit prave Zemlje�. Ispri�ao ga je Sokrat
u zatvoru, prije nego �to je ispio otrov kao kaznu za �kvarenje� atenske omladine.
Sokrat je govorio svojim sljedbenicima o stanju �prave Zemlje� i o tome �to se
doga�a s duhom kad se oslobodi tijela.
Sokrat je u tom mitu rekao:
Ali oni za koje se ustanovi da su �ivjeli �ivotom prave svetosti bit �e oslobo�eni
zato�eni�tva na ovoj Zemlji. Oni �e se uspeti u jedan �isti prostor i nastaniti se
iznad Zemlje.
A oni me�u njima koji su se dovoljno pro�istili filozofijom �ivjet �e otada bez
svojih tijela, i to u jednom prostoru koji nije lako opisati.
Ono zanimljivo �to iznosi Platon jest tvrdnja da u okviru ovog vi�eg modaliteta
�prave Zemlje� ljudi neposredno komuniciraju s bogovima.
A mislim da upravo to do�ivljavaju NDE-ovci. Vjerujem da za vrijeme i u toku svog
do�ivljaja oni komuniciraju s �bogovima�, pa zbog toga mo�emo od njih mnogo
nau�iti.
U vrijeme dok sam radio doktorat iz filozofije do�ivio sam nekoliko izvanrednih
do�ivljaja. Tako sam, naprimjer, vidio jedan UFO,* �to je, naravno djelovalo na
moju ma�tu.
Zatim sam se bacio na prou�avanje parapsiholo�ke literature, a nekoliko godina
kasnije namjerio sam se slu�ajno na istra�ivanja fenomena �tik do smrti�. Odjednom
sam shvatio da zapravo prou�avam dokaze o postojanju �ivota poslije smrti.
Ono �to me u vezi s NDE-om naro�ito fasciniralo bila je �injenica da se sve �to su
mi pri�ali ljudi koji su to do�ivjeli doimalo kao da su oni posjetili onu �pravu
Zemlju� koju je opisao Platon. Osim toga radilo se o stvarnim, a ne simboli�nim
do�ivljajima. U dvadesetom stolje�u ljudi do�ivljavaju ne�to �to je frapantno nalik
opisu Platonove vizije. To me je naprosto moralo uzbuditi.
I tako sam stao tragati za ljudima koji su to do�ivjeli. Mislio sam da oni ne�e
htjeti o tome.govoriti, no brzo sam otkrio da zapravo jedva �ekaju da ih netko
saslu�a. Gotovo svaki me je upozorio: �Treba da znate da o ovom ne pri�am bilo
kome!� A zatim bi mi ispri�ali uzbudljive pri�e.
Da, doista su me uzbu�ivale. Za mene je to bilo kao da mi netko pripovijeda o
putovanju u neku stranu zemlju,
Kratica za �Unidentified Flying Object� - Neidentificirani lete�i objekt. Naziv za
�lete�e tanjure� i sli�ne pojave.
143
zemlju koja mi ulijeva strah, ali znam da �u je jednog dana morati posjetiti.
Jedan primjer. Neka �ena imala je veoma te�ak poro�aj u toku kojega je njezino srce
iznenada prestalo raditi. Lije�nici su odmah po�eli s reanimiranjem, dok je
njezinog mu�a, koji je svemu tome prisustvovao, uhvatila panika. Tako se uzbudio i
toliko je izgubio vlast nad samim sobom da su lije�nici po�eli i na njega gledati
kao na pacijenta kojemu treba pomo�i.
Poslije nekog vremena srce �ene je opet proradilo i ona je rodila dijete pomo�u
carskog reza.
Kasnije, u toku iste no�i, rekla je mu�u da je napustila vlastito tijelo i da je
lebde�i ispod samog stropa vidjela sve �to se doga�alo kad se na�la na rubu smrti.
Premda je jo� bila omamljena zbog svega onog �to joj se dogodilo, ona se sjetila da
je vidjela mu�a kako pla�e u jednom kutu ra�aonice.
Drugi jedan NDE-ovac mi je �ivopisno i podrobno opisao svoj sna�ni do�ivljaj od
izlaska iz tijela do gledanja retrospektive vlastitog �ivota.
Me�utim, sam do�ivljaj NDE-a nije ga se dojmio tako sna�no kao njegove posljedice.
Bio je naprosto zapanjen svojom pove�anom senzitivno��u. Prije ovog do�ivljaja on
je mario samo za ono do �ega je dolazio logi�kim zaklju�ivanjem. Sada je otkrio da
je postao mnogo elasti�niji u svojim stavovima i mnogo ma�tovitiji.
Moja reakcija u to vrijeme bila je intelektualna u smislu da sam to �to sam
saznavao povezivao s raznim stvarima. Tako sam, naprimjer, otkrio stanovite veze s
Tibetanskom knjigom mrtvih, ili s onim �to o poznatom do�ivljaju sv. Pavla govori
Biblija. Me�utim, sada, dok sam slu�ao ono �to su mi pri�ali ljudi koji su
do�ivjeli NDE, bio sam ispunjen sje�anjima na moj odgoj i moje obrazovanje.
144
Sjetio sam se, naprimjer, krasne pri�e o sv. Tomi Akvin-skom, filozofu i teologu
koji je �ivio u 11. stolje�u. On je mnogo pisao sve do kraja svog �ivota, ili
gotovo do kraja. Tada je do�ivio viziju svjetlosti i konstatirao: �Sve �to sam
napisao nalik je na slamu!� Prestao je pisati i godinu dana poslije toga je tiho i
tajanstveno umro.
Saslu�av�i sve te pri�e spoznao sam da su mi, obi�ni, neobrazovani ljudi koji ne
poznaju filozofiju, koji ne znaju ni�ta o misticizmu pru�ili uvid u jedno podru�je
postojanja
0 kojem sam prije toga �uo samo putem drugih izvora, na primjer mistike, filozofije
i poezije. Zapravo neke od tih pri�a bijahu samo novi dijelovi zagonetke u obliku
mozaika. A ono �to me uzbudilo bija�e kompletna slika koju sam po�eo nazirati.
Ponekad se pitam nije li jedan od velikih indijskih mudraca imao pravo kad je iznio
misao da je za onog koji je manje razvijen dovoljno da se na�e u blizini nekog
visoko razvijenog bi�a pa da osjeti udar njegova duha: upravo kao da se radi o
rukopolaganju. Ponekad se zapitam da li je okolnost da nas privla�i ono �to pri�aju
ovi ljudi, da se volimo na�i u kontaktu s njima, ono zbog �ega imamo u takvim
susretima dojam da do�ivljavamo udar neke vrste dodatne energije.
A mislim da se radi o bo�anskoj energiji. Vjerujem, kao
1 mnogi drugi, da je NDE neka vrsta ula�enja u bo�ansku dimenziju svijesti, koja je
u svakom od nas latentna. Drugi istra�iva�i iznose ili kao hipotezu ili kao tvrdnju
da postoje drugi na�ini hvatanja kontakta s tom dimenzijom svijesti. A to u
stanovitom smislu rije�i zna�i da ako polazimo od Platonova teutonskog modela
znanja - da je znanje sje�anje na stvari koje ve� zapravo znamo - ova spiritualna
spoznaja ve� latentno postoji u nama.
Zato se pitam jo� ne�to: da li je razlog zbog kojeg nas NDE tako duboko privla�i to
da slu�anje pri�a o njemu
10 Svjetlost & oi]
�detonira� jedno sje�anje koje se krije duboko u nama. To je kao neka vrsta
povratka ku�i. Pri�e o NDE-u su poput jeke koja odzvanja odnekud duboko u nama i mi
�elimo da i dalje slu�amo ovakve pri�e koje u nama bude svijest o tome.
Istovremeno mi pada na pamet jo� nekoliko pitanja. Kako objasniti ove do�ivljaje?
Da li se radi o iluzijama, o fantazijama? Najvi�e su me impresionirali oni
slu�ajevi kod kojih je do�lo do takvih izlazaka iz tijela koji su se mogli
provjeriti. Jer, kad se tako ne�to provjeri, ne mo�e se nad tim samo slegnuti
ramenima.
Sve u svemu mo�e se konstatirati da NDE predstavlja pozitivan do�ivljaj koji
mijenja ljude na pozitivan na�in. Me�utim, ponekad nai�ete i na negativni NDE,
negativan u pogledu djelovanja. Takve slu�ajeve uvijek uzimam ozbiljno, ali se
pitam kako to da ih nema vi�e. Ina�e, kao �to sam rekao, djelovanje je obi�no
pozitivno, jednako kao do�ivljaj boravka na nebu, ali ponekad je sam do�ivljaj kao
takav ipak stra�an.
Dat �u vam jedan veoma frapantan primjer. Radi se o jednom mladi�u koji je poku�ao
po�initi samoubojstvo. �itav �ivot bio je zapravo �nikogovi�, ni�evrijedna osoba.
Odlu�iv�i da se ubije uzeo je pretjerano veliku dozu nekog narkotika i pro�ao kroz
dvije razine do�ivljaja. Na prvoj razini, dok je tonuo u smrt, osje�ao je samo boli
i stravu. U prisustvu nekoliko prijatelja do�ivio je da mu otka�e srce.
Na svu sre�u prijatelji su, vidjev�i da je sav poplavio, doveli lije�nike, koji su
ga reanimirali. Kasnije mi je pri�ao �to se s njim doga�alo kad je u�ao u kriti�nu
fazu umiranja. To �to mi je opisao predstavlja najstra�niji do�ivljaj NDE-a o kojem
sam ikada �uo.
Opisao mi je, veoma zorno, nekakva stra�na bi�a �to su posezala za njim. To �to je
do�ivio bilo je nalik na Danteov
.146..
silazak u Pakao. Do�ivio je klaustrofobski, sablasni, stravi�ni NDE bez i�ega
pozitivnog. Nije do�ivio izlazak iz vlastita tijela, susret s bi�em sazdanim od
svjetlosti, ni�ta lijepo, ni�ta ugodno.
Me�utim ovaj gaje do�ivljaj potpuno izmijenio, transformirao. Osjetio sam da je
postao druga osoba. Shvatio sam da sada gleda jasno i na sebe i svoj �ivot, da je
zadobio odlu�nost, osje�anje cjelovitosti vlastite li�nosti, svijest da mo�e
vladati samim sobom i svojim postupcima. Nije bio neka naro�ito nadarena ili
ambiciozna osoba, ali je sada tako jasno gledao na to �to treba uraditi sa svojim
�ivotom da je to naprosto imponiralo.
Ovaj je slu�aj imao, da tako ka�em, doista �udan finale. Bio sam naravno sretan �to
mi je uspjelo da snimim na magnetofonsku traku njegov podrobni opis �paklenskog�
NDE-a, koji je do�ivio. Me�utim, kad sam poku�ao da njegov snimljeni iskaz
preslu�am, otkrio sam da je snimka potpuno izbrisana. Magnetofon koji sam
upotrebljavao deset godina nije me nikada ni prije ni poslije toga iznevjerio. To
se, eto, dogodilo samo u ovom slu�aju.
To je ne�to meni neobja�njivo. Mo�da je posrijedi puka koincidencija, a mo�da ne�to
drugo. U svakom slu�aju materijal za �udnu malu �fusnotu�.
Izu�avanje NDE-a izmijenilo me, na dva na�ina. U prvom redu, sada imam ja�i kontakt
sa �ivotom. A to me duhovno osloba�a. Druga zanimljiva stvar, je ta da mi ono �to
su mi pripovijedali ljudi koji su do�ivjeli fenomen �tik do smrti� daje neku vrstu
uvida u mnoge probleme povezane s religijskim iskustvom.
Zanimljivo je jo� ne�to. Naime kadgod mi se u�ini da mi je svega toga dosta, da sam
se time �zasitio�, otkrivam da mi se misli same od sebe vra�aju na to, i to zbog
toga
147
�to je to nadovezano s mnogim mojim, osobnim iskustvima ili do�ivljajima.
Religijski aspekt NDE-a zna�i mnogo onima koji ga dozive. Doima se poput paradoksa,
ali je �injenica da mnogi ljudi koji su do�ivjeli NDE kasnije govore da je
najljep�i dio njihova �ivota bio onaj u kojem su gotovo umrli. To me podsje�a na
Euripida, koji je, preko jednog od svojih likova, rekao: �Kako mo�emo znati da �ivi
zapravo nisu mrtvi, a da su mrtvi - �ivi?� Mislim da se ovdje radi o potpunom
okretanju zdravog razuma na glavu. A mene takve stvari privla�e. Me�utim mnoge
ljude to uznemirava, stvara u njima tjeskobu. Ja u svemu ovom nalazim ne�to gotovo
nadrealisti�no, a nadrealistima sam se uvijek divio. U stanovitom smislu rije�i ova
iskustva i do�ivljaji pokazuju nam i daju na znanje, ako ba� tako ho�ete, da su
na�e normalne, na prvi pogled o�igledne, percepcije svijeta mo�da na neki na�in
iskrivljene.
Ima poku�aja da se NDE objasni kao biolo�ki mehanizam, koji stupa u akciju kad se
pribli�i smrt. Ja nikako ne mogu prihvatiti takvo obja�njenje, jer ne vidim kakvu
bi korist imao ljudski organizam od do�ivljaja koji nastupa tek kad otpo�ne
nezaustavljivi i nepovratni proces umiranja. Mislim da je te�ko zamisliti da bi to
imalo bilo kakvu biolo�ku funkciju ili svrhu, jer se zapravo radi o paradoksu.
Kakvu bi korist imala ljudska tijela da na taj na�in evoluiraju?
Ne�to sasvim drugo je duhovna, spiritualna evolucija. Jedan je filozof rekao:
�Genijalnost je ono �to se doga�a kad vas pritisnu uza zid.� Mi smo, kao dru�tvo,
doista pritisnuti uza zid: za na�im je le�ima nuklearni zid. Te�ko da �emo, s
obzirom na sve opasnosti koje nam prijete, pre�ivjeti kao vrsta, ako ne do�ivimo
duhovnu evoluciju -ili, to�nije, ako se ne vratimo spiritualnom znanju koje je u
nama.
148
Mo�da �e u te�ko shvatljivoj shemi evolucije pojava ove samoubila�ke tehnologije
zapravo stimulirati, potaknuti, spiritualno bu�enje. Mo�da je spiritualna evolucija
ne�to �to nam se doga�a kad se kao vrsta na�emo �pred zidom�.
Mislim da je upravo opasnost od samouni�tenja ono �to izaziva pojavu globalnog
�irenja parapsihickih pojava �emu smo danas svjedoci.
Do�ivljavanje fenomena �tik do smrti� samo je jedan obrazac u pravoj �porodici�
obrazaca pojava koje su rezultat ubrzanog intelektualnog i tehnolo�kog razvoja.
Sva ova spiritualna zbivanja povezuju stanovite zajedni�ke spone. Tako, naprimjer,
postoje neke zanimljive veze izme�u stanovitih dubokih NDE-a i profeti�nih,
proro�anskih NDE-a. (Vidi 1. poglavlje.) A postoje i veze izme�u nekih kontakata s
UFO-ima (�Neidentificirani lete�i objekti� - �Lete�i tanjuri�) i zapanjuju�im
kolektivnim do�ivljajima nazvanim �marijanske vizije� (vi�enje Bogorodice) kod
kojih se Djevica Marija prikazuje ljudima, postaje �vidljiva� na zidovima i drugim
objektima.
Mislim da postoji fundamentalna veza izme�u svega ovog: da su svi ovakvi do�ivljaji
zapravo manifestacije kolektivne transformacije svijesti koja, ta transformacija,
nastaje kao reakcija na spoznaju o mogu�em nuklearnom uni�tenju ljudskog roda.
Zanimljivo je, s tim u vezi, da su se pojave vi�enja UFO-a po�ele zbivati 1947.
godine, samo 2 godine nakon eksplozije prve atomske bombe. Istovremeno su u �itavom
svijetu sve vi�e u�estala javljanja �marijanskih vizija�.
Ja isto tako vjerujem da je takozvani fenomen �kanalizi-ranja�, fenomen u kojem
ljudi odjednom postaju sposobni da �razgovaraju s mrtvima�, samo jedna varijanta
ovog procesa otvaranja. Zapravo bi se moglo re�i da fenomen kanaliziranja
predstavlja lak na�in da se do�e do NDE-a, da je to za �ivot bezopasno otvaranje
one iste dimenzije
UQ
svijesti koju otvara NDE. Mislim da ljudi koji dozive ovakve do�ivljaje prolaze
kroz ista vrata, ali na druga�iji na�in.
Mogu slobodno kazati da ovakav na�in razmi�ljanja nije naudio mojoj reputaciji me�u
kolegama, no nije joj ni koristio. Samo je nekoliko kolega, profesora na Jersev
City State Collegeu htjelo diskutirati sa mnom o ovim fenomenima, no s druge strane
isto tako je bilo malo onih koji su pokazali bilo kakav antagonizam.
Pripadnici akademske profesije skloni su izu�avanje ovakvih fenomena smatrati
nazadnim, praznovjernim i nera-zlo�nim. Takav stav mi je poznat i donekle
shvatljiv. Mislim da ipak moram biti zahvalan onima koji, ne �ele�i da se
opredijele ni tamo ni ovamo, zauzimaju stav u�tive neutralnosti.
Dr Kenneth Ring
�esto ka�em da je upravo Ken Ring dao mom radu znanstvenu legitimnost. Budu�i da se
moja knjiga temeljila na NDE-ovskim �pri�ama� nekoliko desetaka pojedinaca,
tvrdnjama u kojima sam razotkrio stanovite obrasce �to se ponavljaju, drugi su me
lije�nici, uglavnom kritizirali. Smatrali su da sam ovom predmetu (predmetu mojih
istra�ivanja) pristupio vi�e kao novinski reporter a manje kao znanstvenik (ili
barem ne dovoljno kao znanstvenik). Na svu sre�u za mene, na�ao se Ring da poduzme
i taj znanstveni korak.
On je jo� kao student psihologije saznao za postojanje NDE-a, ali se za nj
definitivno zainteresirao tek 1977. g., kad je pro�itao moju knjigu ��ivot poslije
�ivota�.
Ring je podrobno ispitao i analizirao do�ivljaje 102 NDE-ovca. Na temelju onog �to
je tako otkrio zaklju�io je da pripadanje ovoj ili onoj religiji nije uvjet za
do�ivljavanje NDE-a, ba� kao ni pripadanje ovoj ili onoj rasi. To va�i i u pogledu
�ivotne dobi. Ring je tako�er potvrdio moj nalaz, odnosno zaklju�ak, da je NDE u
krajnjoj liniji pozitivan do�ivljaj: osoba koja ga do�ivi se transformira.
Na rezultate Ringovih istra�ivanja pozivaju se svi znanstvenici koji se bave
ozbiljnim izu�avanjem NDE-a. Kao �to ste vidjeli u 2. poglavlju, metoda i pitanja
koja je Ring smislio za svoje istra�ivanje, danas su standardna pitanja �to ih
postavljaju manje-vi�e svi istra�iva�i NDE-a. Rezultati njegova istra�ivanja
objavljeni su u njegovoj knjizi ��ivot u smrti: Znanstveno istra�ivanje do�ivljaja
fenomena tik do smrti�. Evo �to mi je sam Ring o tome ispri�ao:
Bilo je dovoljno da saznam za samo jedan do�ivljaj fenomena �tik do smrti� pa da
budem �upecan� za �itav �ivot. To se dogodilo 1977. godine nakon �to sam o ovoj
pojavi pro�itao dovoljno da me ovo potakne da se upustim u istra�ivanje.
Prva pri�a, koju sam �uo o tome, bila je pri�a o �eni kojoj se, dok je ra�ala,
drasti�no smanjio krvni tlak; iznenada joj je postalo sve �crno pred o�ima�. Kad se
poslije nekog vremena �osvijestila� shvatila je da lebdi ispod stropa ra�aonice i
da odozgo gleda lije�nike kako se trude da je reanimiraju i izvuku dijete iz
njezina tijela.
Ova �ena nije pro�la ni kroz kakav tunel i nije vidjela nijedno bi�e sazdano od
svjetlosti. Me�utim u njezinoj glavi pojavile su se misli koje je do�ivjela kao da
ih joj netko govori. I to ne jedna osoba nego njih nekoliko. Te su joj osobe rekle
da �e se sve dobro zavr�iti i da se ona mora vratiti u svoje tijelo. �Iskusila si
ovo�, rekao joj je jedan glas, �i sada se mora� vratiti�!
�~,__.. 150
,..�._.._,^.u,_ 151
Taj isti glas joj je otkrio da �e njezino dijete dobiti ime Peter (ona i mu� su se
bili dogovorili da �e mu dati ime Harold) i da �e ono kasnije imati pote�ko�a sa
srcem, no koje �e biti pravovremeno izlije�eno.
Sve se to kasnije dogodilo, upravo kao �to joj je rekao onaj glas.
Ova me je pri�a fascinirala. Kao psihologa zanimala su me sva izmijenjena stanja
svijesti, pa sam zato, nakon �to sam ovo �uo, prvo pro�itao neke �lanke o tome
objavljene u medicinskim �asopisima. Do�ivljaji �ije sam opise tako pro�itao
pokazali su mi �to se doga�a ljudima kad se na�u na samom pragu smrti. Poslije toga
pro�itao sam nekoliko knjiga o parapsihologiji, a zatim i �ivot poslije �ivota. Bio
sam upecan! Dobro se sje�am kako sam se uzbudio dok sam �itao sjede�i u naslonja�u
u vrtu. �ak sam odmah �na licu mjesta� zapisao nekoliko ideja o tome kako da
pristupim znanstvenom istra�ivanju ovog predmeta. Ono �to sam u tom �asu osje�ao
moglo bi se izraziti jednom jedinom re�enicom: �To je ono �ime se �elim baviti!�
Odlu�io sam da krenem s vlastitim nau�noistra�iva�kim projektom koji bi trebao
odgovoriti na neka pitanja koja su se postavljala:
� Koliko je ljudi do�ivjelo pet op�ih stadija, faza, NDE-a (osje�anje spokojstva,
odvajanje od vlastitog tijela, ula�enje u tminu, zapa�anje svjetlosti, ula�enje u
zonu svjetlosti).
� Da li religija ili religioznost djeluju na NDE?
� Kakvi su efekti NDE-a? Da li se oni koji dozive NDE doista poslije toga manje
boje smrti i vi�e prihva�aju �ivot kakav ve� je?
Htio sam prona�i odgovore na ova pitanja, ali prije toga je trebalo prona�i NDE-
ovce s kojima �u o tome razgovarati. Zato sam obi�ao nekoliko bolnica u
Connecticutu i
odr�ao o ovoj temi predavanja s ciljem da osoblje upoznam sa svojom namjerom.
Dobro sam se namu�io prije nego �to sam uspio uvjeriti neke ljude u ovim bolnicama
da je moj istra�iva�ki projekt znanstveno legitiman. Me�utim, ipak sam uspio dobiti
sve potrebne dozvole. Od nekih bolnica sam �ak dobio preporuke za ljude, njihove
biv�e pacijente, koji su do�ivjeli (i pre�ivjeli) klini�ku smrt.
Nije mi bilo va�no jesu li ti ljudi do�ivjeli NDE ili ne, jer je jedan od ciljeva
mog projekta bio da saznam koliki postotak bolesnika koji su se pribli�ili smrti
do�ivi ovaj fenomen. Moram priznati da sam se zapravo nadao da takvih ljudi ima
mnogo, jer sam �ivo �elio da se namjerim na jo� koji NDE.
Dogodilo se to da je ve� druga osoba s kojom sam razgovarao do�ivjela NDE.
To me je tako uzbudilo da sam se osje�ao kao da sjedim na dinamitu. A to se u istom
smislu nastavilo - i nastavlja se danas - bez obzira na broj ljudi s kojima
razgovaram.
Obi�no bih se odvezao u neko mjesto u Novoj Engleskoj (New England) da razgovaram s
nekim tko je navodno do�ivio NDE. Naj�e��e bi ta osoba ve� ranije bila otpu�tena iz
bolnice, pa smo mogli razgovarati u njenoj ku�i. Poslije toga vra�ao sam se u
Hartford i kod ku�e preslu�ao magnetofonsku snimku razgovora. Ono �to su mi ovi
ljudi pri�ali tako me je uzbu�ivalo da sam svaku snimku slu�ao po nekoliko puta.
Ne�u i�i tako daleko da tvrdim da sam, slu�aju�i ove pri�e, do�ivio bilo kakav
vjerski do�ivljaj, ali mi vjerujte kad vam ka�em da kontakt s NDE-ovcima ostavlja
veoma sna�an dojam. Sigurno ste i sami do�ivjeli onaj osje�aj �to se javlja nakon
razgovora s osobom koja je putovala u neku daleku zemlju koja je oduvijek
pobu�ivala va�u znati�elju. Jeste li ikad pomislili kako biste se osje�ali da
razgovarate s nekim astronautom ili s nekim istra�iva�em nepoznatih zemalja? Sli�an
osje�aj pobu�uju razgovori s ljudima koji su do�ivjeli NDE.
Zgodno je s tim u vezi napomenuti da su NDE-ovci s kojima sam razgovarao u�ivali u
na�im razgovorima jednako kao ja. Mnogi od tih ljudi nisu nikada prije toga mogli s
bilo kim razgovarati o svom do�ivljaju ili su se ustru�avali da o tome razgovaraju
iako su silno �eljeli da se nekom povjere. A ako su i razgovarali o tome obi�no im
se dogodilo da budu krivo shva�eni, a ponekad su bili �ak ismijani.
Upoznati �ovjeka kakav sam ja, to jest nekog tko se iskreno zanimao za njihov
do�ivljaj, zna�ilo je za njih veliko olak�anje. Znali su da mi se mogu povjeriti i
znali su da �u ih razumjeti. A mnogi su mi postavljali vi�e pitanja nego �to sam ja
postavljao njima.
Neki su htjeli saznati jesu li oni �ne�to posebno�. Druge je zanimalo jesu li
�poludjeli�. Neki su me pitali za�to se nakon do�ivljaja NDE-a osje�aju druga�ijim
nego �to su bili prije toga i za�to to ne mogu shvatiti �lanovi njihove obitelji. U
gotovo svim slu�ajevima koje sam saslu�ao oni su naprosto �eljeli razgovarati s
nekim tko �e ih razumjeti, ali im ne�e suditi. Za njih sam bio �ovjek koji otvorena
srca i du�e slu�a �to mu se govori, ne name�u�i pri tome nikakva ograni�enja.
Gotovo svaki mi je rekao: �To je najdublji, najtajniji spiritualni do�ivljaj mog
�ivota?� Kad bi oni to rekli, ja sam im vjerovao. Po njihovu pogledu, njihovim
o�ima vidjelo se da se radi o ne�em �to rije�i jedva da mogu opisati.
Ovi su se razgovori tako odvijali i tako me uzbu�ivali da se nisam mogao dr�ati
pitanja koja sam unaprijed pripremio. Ponekad sam se samom sebi smijao zbog
iskazane emocionalnosti, ali sam odmah shvatio da se, razgovaraju�i s ovim ljudima,
povezujem s izvorom spiritualnog nadahnu-
�a. A budu�i da nisam sazdan od kamena, morao sam se emocionalno otvoriti.
Ovo �to slijedi je doslovni opis jednog veoma sna�nog NDE-a �to mi ga je dala jedna
�ena koja je gotovo umrla za vrijeme trbu�ne operacije:
Sje�am se da sam se nalazila iznad mog kreveta -dakle ne u krevetu - / da sam
gledala odozgo samu sebe kako le�im u krevetu. Sje�am se da sam samoj sebi rekla:
�Ne �elim da me re�u...� Znam da su lije�nici radili na meni nekoliko sati. Tako�er
se sje�am da sam u po�etku lebdjela iznad mog tijela, a da sam se, ne�to kasnije,
na�la kao u nekoj dolini. Ta me je dolina podsjetila na moje ranije predod�be o
�dolini smrti�, no unato� tome sje�am se da je to bila veoma lijepa dolina. Veoma
ugodna. U tim trenucima osje�ala sam se veoma smireno. U dolini sam srela jednu
osobu. Tek kasnije sam shvatila da je to bio moj (pokojni) djed, kojega nisam nikad
upoznala. Sje�am se da mi je on rekao: �Helen, ne odustaj! Jo� uvijek si potrebna.
Ja za tebe jo� nisam spreman.� Tako je to izgledalo. A sje�am se i da sam �ula
glazbu. Ta je glazba, na neki na�in, bila sli�na crkvenoj glazbi. Spiritualna,
duhovna glazba. I nekako tu�na, turobna.
�uo sam nekoliko tisu�a ovakvih pri�a, ali mi nisu dosadile. Obi�no mi do�u ljudi i
reknu: �Znam da ste ve� �uli sve pri�e koje su vam potrebne, ali evo jo� jedne!�
�im to �ujem, ja se ponovo uzbudim. Ne mogu tvrditi da je to kod mene neka vrsta
ovisnosti, sli�na ovisnosti o cigaretama ili drogi, ali ipak predstavlja ne�to �to
meni nikad ne mo�e dosaditi.
155
S tim ljudima osje�am se tako prisno, da radim ne�to �to je psiholozima zapravo
zabranjeno. Zovem ih �prijatelji�. S nekoliko NDE-ovaca s kojima sam razgovarao u
toku mog istra�ivanja ostao sam i kasnije u kontaktu.
Mislim da se sve to dogodilo zato �to dijelimo ne�to �to mo�e shvatiti samo malen
broj ljudi. Ovakvim na�im razgovorima mi smo zapravo stvorili me�usobnu vezu koja
nadilazi uobi�ajeni odnos izme�u istra�iva�a i ispitanika. Osim toga, ovi su ljudi
jako ugodni, kontakt s njima vrlo je prijatan, pa zato uvijek zaklju�ujem da bi
bila prava �teta da se sretnemo samo jedanput. �esto ih pozivam da do�u na moja
predavanja na sveu�ili�tu ili da sa mnom sudjeluju u radio ili televizijskim
emisijama.
Razumije se da to ima i jednu lo�u stranu. Naime, nije lako vr�iti istra�ivanja na
ljudima koji su vam postali prijatelji.
Istra�ivanje fenomena �tik do smrti� izmijenilo je moj �ivot na mnogo na�ina. U
prvom redu postao sam �spiri-tualniji�. Pazite, da ne bude zabune: nisam rekao
�pobo�-niji� nego �spiritualniji�! U �emu je razlika? Jedan mudri �ovjek jednom je
rekao: �Religiozna osoba slijedi u�enje crkve, dok duhovna, spiritualna osoba
slijedi ono �to joj kazuje vlastita du�a.�
Izu�avanje NDE-a u�inilo je da ja u to vjerujem. Ako dublje izu�avate velike
svjetske religije uvi�ate da je NDE u osnovi mnogih od njih. �to je temeljna poruka
s kojom se �vra�a� �ovjek koji do�ivi NDE? To je poruka da su znanje i ljubav
va�niji od svega. A razne dogme i doktrine izmislile su slu�bene religije!
Kontakti s NDE-ovcima promijenili su i moje gledanje na �ivot poslije smrti.
Zapravo ja tu frazu vi�e ne upotrebljavam. Umjesto toga smatram da je jedino �to
postoji -�ivot. Smrti nema, ona ne postoji. Kad fizi�ko tijelo pre-
stane funkcionirati, duh ga napusti i nastavi �ivjeti negdje drugdje.
Razgovori s NDE-ovcima pru�ili su mi predod�bu o tome kako izgleda ovo odvajanje
tijela i duha. Oni su me uvjerili da postoji samo �ivot, a da je vlastita smrt
ne�to �to samo gledamo sa strane.
Moja su me istra�ivanja tako�er nau�ila da se ne bojim kraja kako ga obi�no
zami�ljamo. Zapravo gotovo da jedva �ekam da vidim kakva me pustolovina �eka.
Robert Sullivan
��ivim od trgovine plastikom�, ka�e Bob Sullivan, �no to nije ono �to ja zapravo
jesam.� Sullivan se naime bavi istra�ivanjem i izu�avanjem NDE-a. Njegova u�a
specijalnost: izu�avanje NDE-a �to ih do�ivljavaju vojnici u boju. To je takozvani
�bojni� ili �ratni�ki� NDE.
Sullivan se po�eo zanimati za NDE potkraj sedamdesetih godina nakon stoje �uo jedno
predavanje Kennetha Ringa.
�Mene je ta tema zainteresirala�, ka�e Bob, �pa sam potra�io Ringa i zapitao da li
se vr�e istra�ivanja o tome �to se, u vezi s ovom pojavom, doga�a vojnicima u
borbi. Odgovorio je da se takva istra�ivanja ne vr�e i predlo�io mi da se ja toga
prihvatim. Odlu�io sam odmah, bez premi�ljanja, da postanem istra�iva�.�
Sullivan je posjedovao sve komponente potrebne da postane istra�iva�. Osim
radoznalosti, bez koje nema ni�ta, on je imao vojni�ko iskustvo, jer je �ezdesetih
godina slu�io vojsku kao vojni obveznik, i kasnije nekoliko godina kao rezervista.
Osim toga studirao je psihologiju na jednom sveu�ili�tu, ali s tim studijem nije
bio sasvim zadovoljan; u stvari je to tek kasnije shvatio. �Ono �to sam nau�io na
..15.7
sveu�ili�tu tjeralo me da na sve gledam kao na rezultat ili posljedicu djelovanja
kemijskih procesa ili elektri�nih impulsa�, ka�e. Kasnije se zaposlio u obiteljskoj
firmi (prodaja plasti�nih materijala), ali je osim toga radio kao psiholo�ki
savjetnik u jednoj bolnici, i to s ljudima koji su prijetili da �e izvr�iti
samoubojstvo.
�Okolnost da sam radio kao psiholo�ki savjetnik, kasnije mi je mnogo pomogla u radu
s NDE-ovcima�, ka�e Sulli-van. �U toku tih istra�ivanja nailazio sam na neke doista
fascinantne i zapanjuju�e slu�ajeve. Ali da bih saznao ba� sve �to me zanimalo,
morao sam duboko �a�kati.�
Sullivan danas opet radi s plastikom i to kao predsjednik jedne kompanije za
prodaju tih proizvoda. Me�utim, usvoje slobodno vrijeme, on dr�i predavanja o
fenomenu NDE-a.
U tri godine koliko su trajala moja istra�ivanja NDE-a razgovarao sam s �etrdesetak
ratnih veterana koji su do�ivjeli ovaj fenomen. Dijapazon njihovih do�ivljaja
kretao se od kompletnog do�ivljaja sa svim epizodama do osje�aja smirenosti i
spokojstva kod te�ko ranjenih vojnika. Zapravo su, sve u svemu, svi ti ratnici
do�ivjeli iste do�ivljaje kao i �obi�ni� NDE-ovci, civili koji su bili po�te�eni
intenzivnog do�ivljaja ranjavanja u bitki. A to je, naravno, samo jo� jedan dokaz
da su ovi fenomeni �transkulturni� u svakom pogledu i svakom zna�enju te rije�i.
Jedan NDE dogodio se mladi�u kojem �u dati ime Tom. On je u Vijetnamu nagazio na
minu, koja mu je doslovno raznijela nogu �u parampar�ad�. Do�ivio je totalni NDE.
Iza�ao je iz tijela, projurio ili proletio kroz onaj tunel, vidio bi�e sazdano od
svjetlosti, gledao panoramsku retrospektivu vlastitog �ivota; zatim se vratio
natrag na boji�te, u svoje tijelo, iz kojeg je liptala krv.
Bolni�ari koji su, kasnije, do�li do njega do�ivjeli su veliko iznena�enje. Jedino
�to je radio ovaj vojnik, kojemu
je eksplozija nagazne mine raznijela nogu, u tom trenutku, i kasnije, dok su ga
previjali, bilo je da im pri�a o onom tunelu.
NDE-ovci poput Toma zapanjuju. Me�utim zapanjuju i njihovi do�ivljaji, gotovo vi�e
nego do�ivljaji civila koji dozive NDE.
Tako su mi dvojica veterana pri�ali da su to�no vidjeli neprijateljske metke �to su
jurili prema njima i da su �ak imali vremena da im se uklone. Ka�u da su ti meci
njima izgledali veliki, gotovo kao lopte za bejzbol i da su se, naizgled, tako
sporo kretali i bili su tako vidljivi da su im se oni mogli uklanjati kao �to se
igra� bejzbola uklanja loptici koja leti prema njemu.
Jedan veteran 2. svjetskog rata tvrdio je da je jednom prilikom, dok je bje�ao od
njema�kog mitraljeskog gnijezda, do�ivio vidno polje �iroko 360 stupnjeva. Vidio je
ne samo ispred sebe nego i iza sebe, i to�no je vidio, gledaju�i tako prema natrag,
kako njema�ki mitraljezac ni�ani to�no na njega. Drugi jedan veteran tvrdio je,
razgovaraju�i sa mnom, da je za vrijeme rata mogao, i to prije svake borbe ili
okr�aja, predskazati sa 100-postotnom to�no��u, tko �e od njegovih drugova poginuti
ili biti ranjen. Kad se vijest o tome pro�ula u njegovoj jedinici, svakog jutra
postavili bi se drugi vojnici �u repu� ispred njegova �atora ili le�aja da im on
saop�i ��iji �e broj toga dana biti izvu�en�.
Jednako kao i �obi�ni� NDE-ovci, ovi ljudi nisu ni �eljeli ni nastojali da postignu
ove neobi�ne mo�i. Naprosto su jednog dana otkrili da ih posjeduju. Za njih je to
bilo isto tako neobja�njivo kao i nama koji smo ih kasnije izu�avali.
�to sve to zna�i za mene? Zna�i slijede�e: kad god otvorimo neka vrata za koja
mislimo da vode obja�njenju NDE-a, na�emo se ispred nekoliko novih zatvorenih
vrata. U slu�ajevima koje sam opisao mo�da su posrijedi neke
.A5S.
�_..�. 159.
parapsiholo�ke pojave. Me�utim ni u takvom slu�aju nemam za njih nikakva
obja�njenja. Jedino �to vam mogu ponuditi su naga�anja.
Gotovo svi oni koji znaju �ime se bavim pitaju me �to je NDE. Radi se o pitanju
koje ja i samom sebi postavljam. A ono glasi: Jesu li fenomeni NDE-a pogled u
�onaj� svijet? Ili se tu radi o posljedicama nekakvih kemijsko-fi-ziolo�kih
procesa?� Moj odgovor glasi: Ne znam.
Kad sam saznao da postoji NDE prvo �to sam pomislio bilo je da ovakvi fenomeni
predstavljaju neku vrstu vrata koja vode u drugi svijet. Sakupio sam �na hrpu� sve
�to sam ikada nau�io ili saznao o psihologiji, kemiji, filozofiji i religiji, i
onda to razmatrao �to sam mogao pomnije. Me�utim, odmah se pojavio veliki problem:
odgovor na svako pitanje postavljao me je pred tucet novih pitanja. A upravo je taj
vje�ni izostanak pravih odgovora ono �to me u svemu ovom najvi�e frustrira.
Sve ono �to sam do danas saznao tjera me da zaklju�im da se mo�da pravo zna�enje
NDE-a ne mo�e otkriti. Mislim da ovaj fenomen omogu�ava onima koji ga dozive da
zavire u jednu drugu razinu stvarnosti. Da li se radi o �ivotu poslije �ivota? To
naprosto ne znam.
Smatram da nam NDE daje izliku da govorimo o smrti, to jest o predmetu koji nas sve
silno i duboko zanima, �ak ako je u pitanju samo do�ivljaj na podsvjesnoj razini.
Mislim da ovo predstavlja najpozitivniji pristup razmatranju ove teme.
Dat �u vam primjer koji to pokazuje. �ovjek, kojemu sam prije nekoliko godina
prodao moju firmu, je pravi pravcati, prozai�ni biznismen.
Nakon �to smo potpisali ugovor o prodaji, on me je poveo na ve�eru i zapitao me �to
namjeravam sada, kad sam se oslobodio poslovnih briga. Mislio sam da �e me
smatrati ��a�avim� ako mu �priznam� da �u izu�avati NDE i ljude koji su ga
do�ivjeli, ali sam to ipak u�inio.
Tip je bio fasciniran. Rekao mi je da ima tetku koja je do�ivjela NDE i �itavo to
ve�e vodili smo �ivu konverzaciju o smrti. Kasnije sam pomislio da su ljudi za
susjednim stolovima vjerojatno mislili da razgovaramo o bejzbolu ili o nekoj
sli�noj, za obi�ne ljude uzbudljivoj temi. A mi smo razgovarali o smrti.
Sada vam moram re�i da sam do�ao do nekoliko, po mom mi�ljenju neoborivih,
zaklju�aka o ljudima koji su do�ivjeli NDE.
U prvom redu mislim, zapravo sam siguran, da iz tih ljudi zra�i nekakva posebna
energija. To sna�no osjetite kad god im se pribli�ite.
Jedno ve�e morao sam se voziti po snje�noj me�avi da odr�im jedno od svojih
predavanja o NDE-u. Mislio sam da me zbog me�ave tamo ne�e do�ekati ni �iva du�a,
ali kad sam najzad stigao, �ekalo me oko pedeset ljudi.
Odr�ao sam predavanje i zatim pozvao slu�aoce da postavljaju pitanja. Nekoliko
ljudi iz publike do�ivjelo je NDE i po�eli su o tome pri�ati. Diskusija je
potrajala nekoliko sati.
Moram vam kazati da sam nakon njezina zavr�etka bio u gotovo eufori�nom
raspolo�enju. Osje�ao sam se kao da sam uzeo kakvu drogu. Zbog energije koja je
zra�ila iz tih ljudi i djelovala na mene, bio sam eufori�an gotovo �itavu no�.
Od tog dana ja to nazivam �grupni do�ivljaj aure�. Isto to do�ivjelo je i nekoliko
mojih znanaca. Mislim da je upravo energija koju zra�e NDE-ovci ono �to istra�iva�e
gotovo opaja temom koju izu�avaju.
Jo� jedan zaklju�ak do kojega sam do�ao jest da je svaki do�ivljaj NDE-a u krajnjoj
liniji pozitivan, �ak kad se radi
o veteranima �iju bi psihu morao razoriti rat i ono �to su u njemu pro�li i
vidjeli. Mislim da je ovo va�na spoznaja u vezi s posttraumati�nim stresovima koje
do�ivljavaju mnogi veterani. Iako su mnogi NDE-ovci s kojima sam razgovarao,
do�ivjeli takve stresove, kojima je po�etni uzrok bio kakav dramati�an do�ivljaj u
borbi, oni su, netko prije, netko kasnije, shvatili svoj NDE u svjetlu drugih
do�ivljaja i postali bolji ljudi.
7
Obja�njenja
Ima mnogo poku�aja da se do�ivljaj fenomena �tik do smrti� objasni kao ne�to �to
nije spiritualni do�ivljaj, niti do�ivljaj vi�enja drugog svijeta. Sada �u vas
upoznati s tim tezama i iznijeti moja gledi�ta o njima -moja gledi�ta i gledi�ta
drugih istra�iva�a. Me�utim, prvo treba da objasnim za�to mislim da je NDE
spiritualni do�ivljaj.
U ovom �ete poglavlju vidjeti da ima nekoliko teorija -teolo�kih, medicinskih i
psiholo�kih - pomo�u kojih se do�ivljaji NDE-a poku�avaju objasniti kao fizi�ki ili
mentalni fenomeni, koji su povezani s nekim poreme�ajem u funkcioniranju mozga pa
zato nisu rezultat neke pustolovine ljudskog duha.
Me�utim oni koji iznose ove teorije suo�avaju se s jednom upravo ogromnom
pote�ko�om. Naime, name�e se pitanje kako je mogu�e da pacijenti, koji su do�ivjeli
NDE, daju tako podroban opis nastojanja lije�nika da ih reanimi-raju? Kako je
mogu�e da oni mogu to�no opisati sve �to su lije�nici radili da ih vrate u �ivot?
Kako je mogu�e da tako velik broj pacijenata mo�e tako to�no opisati �ta se
doga�alo u drugim prostorijama bolnice dok su u sobi za operacije lije�nici
nastojali da reanimiraju njihovo tijelo?
Mislim da ovo predstavlja onaj vid do�ivljavanja NDE-a koji je najte�e objasniti.
Do sada ova pojava nije obja�njena. Jedino �to se zna sigurno u vezi s njom je
�injenica da se ona doista doga�a, da ona doista postoji.
Prije nego �to vam predo�im razne teze kojima se poku�ava objasniti NDE dozvolite
mi da vam prikazem nekoliko primjera ove neobja�njive pojave.
Jedan 49-godi�nji �ovjek pretrpio je tako te�ak sr�ani napad da su lije�nici nakon
45 minuta gr�evitih nastojanja da ga reanimiraju digli ruke od toga i po�eli
ispunjavati njegovu smrtovnicu. Tada je jedan od lije�nika opazio da se pacijent
mi�e, da je u njemu ostala iskra �ivota. Procedura reanimacije je nastavljena
pomo�u elektri�nih udara i opreme za umjetno disanje - i srce pacijenta je najzad
proradilo.
Sutradan, kad mu se vratila sposobnost da suvislo govori, pacijent je podrobno
opisao sve �to se doga�alo u sobi za hitne intervencije dok se on nalazio u stanju
klini�ke smrti. Razumije se da je to lije�nike iznenadilo. A jo� vi�e ih je
iznenadio pacijentov �iv opis jedne medicinske sestre koja je upala u sobu da
pomogne lije�nicima.
Pacijent ju je opisao upravo savr�eno, sa svim detaljima, od njezine frizure do
odje�e i cipela. �ak je to�no rekao da se ona zove Hawkes. Rekao je da ju je vidio
kako je gurala po hodniku nekakvu napravu na kojoj je bilo pri�vr��eno ne�to nalik
na dva reketa za stolni tenis. Bio je to to�an opis sprave za davanje elektro�okova
koja se upotrebljava za pokretanje zaustavljenog srca.
Kad su lije�nici zapitali pacijenta odakle zna prezime te sestre (koju nije ranije
poznavao) i kako je mogu�e da on zna �to je ona radila dok je on imao sr�ani napad,
pacijent je odgovorio da je iza�ao iz svog tijela i da je, idu�i hodnikom u potrazi
za svojom �enom, pro�ao kroz tijelo medi-
cinske sestre Hawkes. Dok je kroz nju prolazio pro�itao je njezino ime i prezime na
bed�u �to ga nose medicinske sestre.
Razgovarao sam s glavnim lije�nikom o tome dugo i potanko. Bio je zaprepa�ten.
Rekao mi je da je pacijent mogao sve to opisati tako to�no samo ako je to sve
doista gledao dok se doga�alo.
Na Long Islandu jedna �ena, koja je bila slijepa od svoje osamnaeste godine,
potanko je opisala �to se doga�alo oko nje dok su lije�nici nastojali da joj spase
�ivot nakon �to je pretrpjela sr�ani napad.
Ne samo da je opisala kako su izgledali instrumenti pomo�u kojih je bila
reanimirana, odnosno vra�ena u �ivot iz klini�ke smrti nego i njihove boje.
Ono �to me u ovom slu�aju najvi�e zapanjilo je �injenica da se, uglavnom, radilo o
instrumentima koji nisu postojali prije pedeset godina, kada je ona oslijepila.
Povrh svega, kao �kruna svemu�, ona je, i to to�no, rekla glavnom lije�niku da je
imao na sebi odijelo plave boje i tek kasnije obukao bijelu doktorsku kutu.
Drugi slu�aj, koji pokazuje da fenomen NDE-a predstavlja ne�to vi�e od rezultata
trikova mozga, ispri�ao mi je jedan lije�nik iz savezne dr�ave Ju�na Dakota.
Voze�i se jednog jutra na posao u bolnicu slu�ajno je naletio na automobil koji se
kretao ispred njega i iznenada zako�io. To ga je jako uzrujalo. Bojao se da �e ga
putnici drugog automobila optu�iti da su, od udarca, ozlijedili vrat ili ki�mu, i
da �e im on morati platiti veliku od�tetu.
Tako uzrujan i zbog toga rastresen stigao je u bolnicu upravo u trenutku kad je
trebalo spa�avati �ivot �ovjeku koji je pretrpio sr�ani napad.
Sutradan mu je taj pacijent (uspjeli su ga spasiti) ispri�ao �udnu pri�u: �Dok ste
me spa�avali ja sam iza�ao iz svog tijela i gledao kako me spa�avate.�
Lije�nik mu je po�eo postavljati pitanja o tome �to je zapravo vidio (ili misli da
je vidio) i ostao je zapanjen (govorimo o lije�niku) to�no��u bolesnikova opisa
onog �to se doga�alo dok je on (pacijent) bio klini�ki mrtav. Pacijent je potanko
opisao izgled instrumenata koji su bili upotrijebljeni prilikom njegova spa�avanja
iz klini�ke smrti, �ak i to�an redoslijed njihove upotrebe. Opisao je boju
instrumenata, njihov oblik i �ak namje�tanje kazala za njihovu upotrebu.
Me�utim ono �to je mladog kardiologa potpuno uvjerilo da je pacijent doista
do�ivio, odnosno vidio ono o �emu je pri�ao, bila je slijede�a pacijentova izjava:
�Doktore, znam da ste bili zabrinuti zbog onog automobilskog sudara, ali vas to ne
treba zabrinjavati. Vi �inite dobra djela drugim ljudima. Nitko vam ne�e u�initi
nikakvo zlo.�
�to je to zna�ilo za lije�nika? Zna�ilo je da pacijent ne samo da je vidio �to se s
njim i oko njega doga�alo nego je �ak, na neki na�in, �itao lije�nikove misli.
Poslije predavanja koje sam odr�ao lije�nicima �to rade u bazi ratnog zrakoplovstva
u Fort Dixu, u saveznoj dr�avi New Jersev pristupio mi je jedan �ovjek i opisao
zanimljiv do�ivljaj NDE-a �to ga je sam do�ivio. Kasnije su mi lije�nici tog
�ovjeka potvrdili njegovu pri�u.
Stra�no sam se razbolio i umalo da nisam umro od srca u isto vrijeme dok se moja
sestra, u dijabeti�koj komi, borila sa smr�u, u istoj bolnici u koju su mene
dovezli- Iza�ao sam iz svog tijela i iz jednog kuta gledao kako me lije�nici
poku�avaju spasiti.
A onda sam odjednom stupio u razgovor s mojom sestrom, koja se na�la na istom
mjestu kao ja, u istom uglu ispod stropa. Ja sam svoju sestru jako volio i bio joj
jako privr�en. Sada smo razgovarali o tome �to se doga�alo ispod nas, a onda se ona
po�ela odjednom udaljavati od mene.
Poku�ao sam po�i za njom, ali mi je rekla da se ne mi�em, da ostanem gdje jesam.
�Ne mo�e� i�i za mnom jer jo� nije do�lo tvoje vrijeme�, rekla mi je. Udaljavala se
sve vi�e, a onda je nestala u nekakvom tunelu i mene ostavila samog.
Kad sam se probudio, rekao sam lije�nicima da je moja sestra upravo umrla.
Odgovorili su da nije, ali budu�i da sam ostao uporan poslali su medicinsku sestru-
da ode u sestrinu sobu i to provjeri. Pokazalo se da je moja sestra doista umrla.
To su samo neki od mnogobrojnih slu�ajeva koji pokazuju da fenomen NDE-a nije
rezultat obi�ne halucinacije ili �ru�an san�. Za ono �to su do�ivjeli ovi ljudi
nema logi�nog obja�njenja. Premda se �tunelski do�ivljaj� i susreti s bi�ima
sazdanim od svjetlosti mogu �otpisati� kao �varka mozga�, fenomen izlaska iz tijela
zbunjuje �ak i najskepti�nije lije�nike.
Sada �emo dati kratak pregled nekih teorija o NDE-u, i ujedno pokazati za�to one ne
dolaze u obzir i ne mogu se prihvatiti kao obja�njenje ove pojave.
Carl Sagan - Ra�anje kao �tunelski do�ivljaj�
Carl Sagan, ugledni u�enjak, astronom i popularizator astronomije, ubraja se me�u
one znanstvenike koji su poku�ali objasniti �tunelsko iskustvo� kao pojavu izazvanu
podsvjesnim sje�anjem na vlastito ra�anje.
166
167
Na prvi pogled to kao da ima smisla. Svaki �ovjek do�ivi vlastito ra�anje i tom
�injenicom bi se mo�da moglo objasniti za�to su do�ivljaji NDE-a jednaki kod svih
ljudi, bez obzira jesu li u pitanju budisti ili baptisti.
Provu�i se kroz rodnicu i biti izvu�en na blistavu svjetlost, medu ljude koji se
vesele �to vas vide, predstavlja ne�to �to gotovo svatko do�ivi kad se rodi.
Nije nikakvo �udo �to Sagan uspore�uje, dovodi u vezu, ra�anje i smrt. U svom
bestseleru Broca's Brain: Reflec-tions on the Romance of Science Sagan je napisao:
Jedina alternativa koju danas vidim kao mogu�e obja�njenje polazi od �injenice da
svatko bez razlike do�ivi do�ivljaj sli�an onom o kojem pri�aju putnici koji tvrde
da su se vratili iz svijeta mrtvih: do�ivljaj svjetlosti, do�ivljaj izlaska iz
tmine u svjetlost, do�ivljaj u kojem se sretne neki herojski lik. Postoji samo
jedan do�ivljaj koji odgovara ovom opisu. Zove se ra�anje.
Saganova teorija bila bi logi�na kad ne bi bilo onog �to je uradio Carl Becker.
Ovaj profesor filozofije na Sveu�ili�tu Southern Illinois analizirao je sva
istra�ivanja pedija-tara kojima se �eljelo otkriti �to djeca �znaju� kad se rode i
�to od toga zapamte. Njegov zaklju�ak: Bebe se ne sje�aju da su se rodile, jer
njihov mozak jo� nije sposoban da registrira i zapamti taj do�ivljaj.
Evo kako je to Becker objasnio, to�ku po to�ku:
� Sposobnost percepcije novoro�en�eta je previ�e siroma�na da bi ono moglo vidjeti
�to se doga�a dok se ono ra�a. Prema Saganovoj teoriji �ovjek kojega do�ekaju i
pozdrave bi�a sazdana od svjetlosti naprosto ponovo do�ivljava trenutke izlaska iz
rodnice i prvog susreta s ljudima: s primaljom, s lije�nikom ili s ocem.
168
Becker obara ovu tezu upozoravaju�i na rezultate mnogobrojnih istra�ivanja
percepcije novoro�en�adi i dojen�adi koja pokazuju da mozak tako male djece
naprosto nije razvijen u toj mjeri da bi ona mogla bilo �ta percipirati.
Jedno je istra�ivanje pokazalo da novoro�ena djeca ne mogu razaznavati likove.
Druga su istra�ivanja pokazala slijede�e:
� Novoro�en�ad ne reagira na svjetlost ako ne postoji najmanje 70-postotni
kontrast izme�u svjetlosti i mraka.
� Novoro�en�ad ne mo�e fiksirati pogled na bilo kakav predmet. A ako to urade,
vide samo maleni segment tog predmeta i to samo kratko vrijeme.
� Novoro�en�ad posjeduje sposobnost �fokusiranja detalja�. Dakle, ako uspiju
fokusirati pogled na neki predmet, oni vide samo jedan njegov maleni dio koji
�odska�e� od drugih dijelova, i ne vide objekt u cjelini.
� Gotovo svako drugo novoro�en�e ne mo�e koordinirati gledanje predmeta koji su
dalje od du�ine ruke. Ni jedno dojen�e mla�e od mjesec dana ne mo�e fokusirati
pogled na objekt koji je od njega udaljen vi�e od metar i pol.
� Pokreti o�iju dojen�eta su �brzi i dezorganizirani�, naro�ito dok pla�u. Njihove
su o�i �esto zamagljene suzama, pogotovo dok se ra�aju.
Jo� ne�to je utvr�eno znanstvenim istra�ivanjima: mala djeca posjeduju slabu
sposobnost pam�enja oblika i obrazaca. A budu�i da njihov mozak jo� uvijek nije
potpuno razvijen i budu�i da prije ra�anja nisu bili izlo�eni �ivotu izvan maj�ine
utrobe, mozgovi male djece, tj. novoro�en�adi ili dojen�adi, ne posjeduju
sposobnost �kodiranja� onog �to vide, a bez toga nema pam�enja.
169
�ak i da je nekim slu�ajem to�na teza da je NDE neka vrsta dramati�nog playba�ka
do�ivljaja vlastitog ra�anja, ostalo bi bez odgovora pitanje za�to se taj playback
do�ivljava tako pozitivno kao �to je slu�aj u ve�ine NDE-ovaca. Jer, ako �emo
pravo, ra�anje je veoma neugodan do�ivljaj, neugodan odlazak iz jednog ugodnog
svijeta. Djecu grubo izguraju u jedan za njih potpuno novi i nepoznati svijet,
okrenu ih tako da im glava visi prema dolje, tuku ih po njihovoj maloj stra�njici i
odre�u im makazama pup�anu vrpcu.
Da je NDE playback ra�anja, kao �to tvrdi Sagan, vjerojatno ne bi tako pozitivno
djelovao na ljude koji ga dozive.
Jo� jedna primjedba u vezi sa Saganovom teorijom. �Tu-nelski do�ivljaj� �esto
obuhvata naglo i brzo putovanje, kretanje prema svjetlosti na drugom kraju tunela.
Me�utim, kad se dijete ra�a, njegovo je lice pritisnuto o stijenku rodnice. Ono ne
gleda naprijed, prema svjetlosti. Ono zapravo ne vidi ama ba� ni�ta.
�Tunelski do�ivljaj� i djelovanje prevelike koncentracije uglji�nog dioksida
Neki ljudi ka�u da je �tunelski do�ivljaj� neka vrsta �odlaska na drugi svijet�.
Oni koji su to do�ivjeli obi�no to uspore�uju s do�ivljajem brzog kretanja kroz
neki pravi tunel prema svjetlu na njegovom drugom kraju.
Neki istra�iva�i su zaklju�ili da NDE nastaje kao posljedica reagiranja mozga na
pove�anje koncentracije uglji�nog
170
dioksida (CO2) u krvi. Ovaj je plin nusprodukt metabolizma: mi udi�emo kisik, a
izdi�emo zrak s pove�anom koncentracijom uglji�nog dioksida. Kad prestanemo disati
-zbog sr�anog napada ili kakve druge te�ke traume - koncentracija uglji�nog
dioksida u krvi naglo se pove�ava. Kad postane prevelika, na�a tkiva po�nu umirati.
Budu�i da se pedesetih godina inhaliranje uglji�nog dioksida primjenjivalo kao
jedan oblik psihoterapije, do�ivjeli su ga mnogi bolesnici i simptomi koje je to
izazivalo dobro su istra�eni i poznati. Zabilje�eni su slu�ajevi (ova se terapija
vi�e ne primjenjuje) da su neki pacijenti kasnije tvrdili da su do�ivjeli ne�to
nalik na putovanje kroz nekakav tunel i da su do�ivjeli da budu okru�eni jakom
svjetlo��u.
Me�utim nije zabilje�en ni jedan jedini slu�aj da je udisanje uglji�nog dioksida
imalo kao posljedicu do�ivljaje kao �to su susreti s bi�ima sazdanim od svjetlosti
ili gledanje panoramske retrospektive vlastitog �ivota.
Bio sam gotovo spreman prihvatiti tezu da prevelika koncentracija uglji�nog
dioksida u krvi izaziva �tunelski do�ivljaj� ali sam se predomislio kad sam saznao
za neke rezultate istra�ivanja dra Michaela Saborna.
U jednom od tih slu�ajeva jedan je kardiolog iz Atlante mjerio koncentraciju kisika
u krvi pacijenta upravo u �asu kad je pacijent do�ivljavao veoma sna�an NDE. Otkrio
je da je koncentracija kisika bila iznad normalne, a ne ispod nje.
To naravno dovodi u sumnju teoriju prema kojoj je �tunelski do�ivljaj� posljedica
djelovanja prevelike koncentracije uglji�nog dioksida u krvi. Ako ni�ta drugo,
Sabornovo istra�ivanje pokazuje da nikakav zaklju�ak ne mo�emo stvoriti prije nego
�to se obave daljnja istra�ivanja.
171
Da li je za do�ivljaj NDE-a nu�no da se pacijent na�e na samom rubu smrti?
Mnogi skeptici ka�u da NDE nastaje naprosto zbog toga �to je pacijent izlo�en
stresu ili je jako bolestan. Iako ovi skeptici prihva�aju �injenicu da se NDE
doga�a ljudima koji se na�u na samom rubu smrti, oni misle da to mogu do�ivjeti i
osobe koje se te�ko razbole, ali ne tako te�ko da bi im �ivot zbog toga bio
ugro�en.
Da bi provjerio ovu tezu dr Melvin Morse je izvr�io slijede�e istra�ivanje. Prvo je
razgovarao s jedanaestoro djece u dobi od tri do �esnaest godina koja su pre�ivjela
�okr�aj� sa smr�u. Radilo se o djeci koja su pre�ivjela komu i djeci kojoj je srce
prestalo raditi. Sedmoro od ove djece do�ivjelo je elemente NDE-a, me�u njima
osje�anje da su iza�la iz vlastitog tijela, da su u�la u tminu, da su pro�la kroz
nekakav tunel i da su na kraju odlu�ila da se vrate u svoje tijelo.
Ovo jedanaestoro djece Morse je usporedio s dvadeset i devetoro djece iste dobi,
koja su pre�ivjela ozbiljne bolesti, koje su dodu�e te�ke, ali imaju nisku stopu
smrtnosti, te zato nemaju kao posljedicu �okr�aj� sa smr�u. Nijedno dijete iz ove
druge skupine nije do�ivjelo ni jedan jedini element NDE-a, odnosno, nije ga se
moglo sjetiti.
To je Morsea i njegove suradnike potaknulo na zaklju�ak da �bez obzira na pitanje
�to je zapravo pravi uzrok ove jedinstvene pojave (do�ivljaja NDE-a) jasno je daje
dozive samo ona djeca koja pre�ive bliski susret sa smr�u�.
A to, naravno, pokazuje da je fenomen NDE-a povezan samo s dolaskom na sam rub
smrti, a ne s bilo kakvom bole��u kao takvom.
172
NDE kao halucinacija
Neki ljudi tvrde da su NDE-i obi�ne halucinacije, mentalni fenomeni ili zbivanja
izazvani stresom, pomanjkanjem kisika ili, u nekim slu�ajevima, �ak i nekim
medikamentima.
Me�utim, jedan od najja�ih argumenata protiv teze da je NDE posljedica
haluciniranja jest �injenica da se on javlja kod pacijenata s ravnim EEG-om.
Da to malo pojasnimo. Elektroencefalogram (EEG) je snimka elektri�ne aktivnosti
mozga. Elektroencefalograf, sprava za snimanje EEG, registrira elektri�nu aktivnost
mozga tako da povla�i jednu liniju na papirnoj traci. Ta se linija di�e ili spu�ta
reagiraju�i na promjene intenziteta elektri�ne aktivnosti mozga dok razmi�ljamo,
govorimo, sanjamo ili radimo bilo �ta drugo. Ako je mozak mrtav, pa u njemu nema
nikakve elektri�ne aktivnosti, ta je linija ravna, a to, naravno, pokazuje da je
mozak nesposoban za bilo kakvu misao ili akciju. Danas se u mnogim zemljama ravni
EEG uzima kao element zakonskog utvr�ivanja smrti.
Doga�alo se ma �to u mozgu, to mora biti popra�eno elektri�nom aktivno��u, pa to
EEG mora registrirati. Zato on registrira �ak i halucinacije.
Me�utim, zabilje�en je velik broj slu�ajeva da su ljudi s ravnim EEG-om
do�ivljavali NDE. Naravno, to se saznalo zato �to su pre�ivjeli. �ta to zna�i? To
zna�i da se tim ljudima NDE doga�ao dok su bili �tehni�ki� mrtvi. Jer, da su
halucinirali, to bi se vidjelo na njihovom EEG-u.
Moram vas odmah upozoriti na to da EEG nije uvijek to�no mjerilo �ivota mozga.
Vjerovali ili ne, zabilje�eni su slu�ajevi da je �aktivnost mozga� bila
registrirana i onda kada su elektroencefalografi bili spojeni s tanjurima
napunjenim pudingom.
m
To, naravno, ne zna�i da je puding �iv. To zna�i ne�to sasvim drugo:
elektroencefalograf hvata i registrira elektri�ne �smetnje� koje dolaze izvana,
naprimjer, smetnje izazvane radio valovima. Neki to zovu �sablast u ma�ini�.
Ponekad se �ivot mozga na�e na tako niskoj i slaba�noj razini intenziteta da
elektroencefalograf ne registrira nikakvu elektri�nu aktivnost, premda je mozak
�iv. Jedan takav slu�aj opisao mi je jedan lije�nik s Dukeovog sveu�ili�ta (Duke
Universitv). On i njegova ekipa spojili su jednu djevoj�icu s ovim ure�ajem, ali on
nije registrirao nikakvu elektri�nu aktivnost: linija EEG-a bila je potpuno ravna.
Lije�nici su zaklju�ili da je djevoj�ica umrla i ve� su je htjeli odvojiti od
ure�aja za umjetno odr�avanje na �ivotu. Me�utim, roditelji djevoj�ice su to
energi�no odbili, tvrde�i da �e se dogoditi �udo i da �e se djevoj�ica spasiti.
Okupili su se oko njenog kreveta i kle�e�i molili �itav tjedan bez stanke i odmora.
Djevoj�ica se spasila. Lije�nik koji mi je o tome pri�ao ka�e da je tada
�o�ivjela�, a da je nedavno zavr�ila prvi razred osnovne �kole. On energi�no tvrdi
da bi sigurno umrla da su se on i njegove kolege oslonili na njen EEG. Ovaj je
lije�nik otkrio ne�to �to su otkrili i otkrivaju mnogi drugi lije�nici: da se
aktivnost mozga mo�e doga�ati tako duboko ispod njegove povr�ine da tu aktivnost ne
mogu uhvatiti i registrirati elektrode elektroencefalograf a.
Religioznost nije nu�na
Neki ljudi pogre�no misle da NDE mogu do�ivjeti samo jako pobo�ni ljudi. Me�utim
istra�ivanja pokazuju da to naprosto nije to�no. Istra�iva�i kao Melvin Morse i
drugi, otkrili su da kod veoma pobo�nih ljudi postoje ve�i izgledi
174
da �e za bi�e sazdano od svjetlosti pretpostaviti da je Bog ili Krist, i da �e
mjesto na drugoj strani tunela smatrati nebom. Me�utim njihova religioznost ne
mijenja bitna obilje�ja njihova do�ivljaja NDE-a. Oni jednako, kao i nere-ligiozni,
izlaze iz vlastita tijela, prolaze kroz tunel, vide bi�a sazdana od svjetlosti i
gledaju panoramsku retrospektivu svog �ivota. Tek kasnije, nakon do�ivljaja, oni
svoj do�ivljaj stave u religijski kontekst.
Uzgredna napomena. Otkrio sam da, govore�i op�enito, postoje dva tipa ljudi koje
zanima veza izme�u religije i NDE-a. Prvi nastoje da doka�u ovo ili ono (govorim o
pobo�nima) �to je u vezi sa Svetim pismom pozivaju�i se na to kako je netko do�ivio
NDE. Drugu skupinu zanima da li ateisti koji dozive NDE postaju poslije toga
religiozni. Pripadnici ove skupine zapravo �ele dokazati da je NDE �to ga do�ivi
neki ateist zna�ajniji i objektivniji. Jer, kako oni misle, takva osoba ne
do�ivljava NDE s bremenom svojih ranijih shvatanja ili predrasuda.
Otkrio sam da je problem �religijskog backgrounda�, �religijske podloge�, previ�e
slo�en da bi se mogao svesti na pitanje da li je netko pobo�an ili nije.
Kad poku�avate rije�iti ovaj problem nije dovoljno uzeti u obzir samo svijest.
Morate voditi ra�una i o raznim podsvjesnim faktorima, jer se oni mogu silno
razlikovati od onog �to osje�amo na razini svijesti.
Ustanovio sam, na primjer, da iako neki ljudi tvrde za sebe da su ateisti, oni u
sebi nose bar ne�to od vjerskog odgoja ste�enog u djetinjstvu. Uostalom, mo�ete li
zamisliti da neko dijete do�ivi �est ili sedam godina a da �nema pojma� o Bogu i da
nema ba� nikakvu predod�bu o njemu ili njegovu postojanju? �ak ako roditelji dijete
namjerno i svjesno ��tite� od religije i njezina utjecaja, ono biva �bombardirano�
istim slikama i predod�bama kao i druga djeca, jer naprosto mora saznati da postoje
crkve, sretati sve�e-
nika na ulici, i tako dalje. Zapravo je u svakom �ovjeku bar kakva-takva predod�ba
o Bogu.
A kad se takva osoba suo�i s takvom krizom kao �to je smrt, sigurno se u njoj
pobude takve predod�be. Jednako kao �to na bojnom polju nema ateista, tako ih nema
ni na rubu smrti.
Zbog svega toga mislim da u nama postoje stanovite, latentne, svjesne ili
nesvjesne, sklonosti religijskom vjerovanju, koje �ak ni najiskusniji istra�iva�i
ne mogu �i��eprkati� u razgovorima s osobama koje su do�ivjele NDE.
Jedno je sigurno. �injenica je da se jako pobo�ni ljudi koji su do�ivjeli NDE
vra�aju iz tog do�ivljaja s predod�bom da pripadanje ovoj ili onoj religiji ili
sekti nije uop�e va�no. Oni ka�u da Boga vi�e zanimaju spiritualni nego dogmatski
aspekti religioznosti.
Za�to svi NDE-i nisu jednaki?
Neki ljudi iznose slijede�i argument: ako NDE zaista pru�a pogled u drugi svijet,
za�to se do�ivljaji NDE-ovaca razlikuju umjesto da budu istovjetni? Trebalo bi da
ba� svaki NDE-ovac vidi svoje tijelo iz perspektive tre�e osobe, da ba� svaki pro�e
kroz onaj tunel, da ba� svaki, do�av�i u svjetlost, sretne svoje davno umrle ro�ake
i predivno bi�e sazdano od svjetlosti, da ba� svaki vidi retrospektivu svog
�ivota...
Me�utim ne do�ivljavaju svi NDE-ovci isto. To ste sigurno i sami zaklju�ili
�itaju�i o slu�ajevima opisanim u ovoj knjizi. Neki ljudi dozive samo izlazak iz
svog tijela, a drugi dozive �kompletni� NDE u koji je uklju�ena i posjeta �svijetu
duhova�.
i
Jedno istra�ivanje o kojem dosad nisam govorio obavili su na Sveu�ili�tu
Kalifornije J. Timothv Green i Penelope Friedman. Oni su obavili �dubinske�
razgovore sa �etrdeset i jednom osobom kojima se dogodilo da budu ili klini�ki
mrtve ili su se sasvim pribli�ile smrti zbog nekog nesretnog slu�aja, bolesti ili
zbog poku�aja samoubojstva. Pripadnici ove skupine do�ivjeli su ukupno pedeset NDE-
a. Ono �to su ti ljudi do�ivjeli usporedili su istra�iva�i s rezultatima
ekstenzivnijeg istra�ivanja Kennetha Ringa. Budu�i da su se Green i Friedmanova
poslu�ili manjim uzorkom, postoci koje su dobili dosta se razlikuju od postotaka
koje je dobio Ring. Evo njihove usporedbe.
STADIJ
1. Osje�anje spo-kojstva
2. Izlazak iz tijela
3. Prolazak kroz tunel, odnosno mra�nu zonu
4. Vi�enje svjetlosti (na kraju tunela
5. Ulazak u svjetlost
RINGOVO ISTRA�IVANJE
60 %
37 %
23 %
16 % 10 %
ISTRA�IVANJE
GREENI FRIEDMAN
70 % 66 %
32 %
62 % 18 %
Ovo istra�ivanje i njegovo uspore�ivanje s rezultatima Ringova istra�ivanja ponovo
isti�u raznolikost do�ivljaja u toku NDE-a. Premda su svi ispitanici do�ivjeli
fenomen �tik do smrti�, njihovi su se do�ivljaji razlikovali. Neki su do�ivjeli
samo izlazak iz tijela, neki prolaz kroz tunel, a neki su do�ivjeli kompletni NDE.
176,
12 Svjetlost s opu stranu �ivota
177
Ipak ostaje pitanje: Za�to svi koji dospiju �tik do smrti� ne dozive isti
do�ivljaj? Zar ne bi tako trebalo da bude?
Moj odgovor glasi: �Ne!� Poku�ajte o tome razmisliti na druga�iji na�in. Ako deset
raznih osoba posjeti Francusku, ja sumnjam da �e svaka od tih deset osoba tamo
do�ivjeti isto i vratiti se s istim iskustvom. Trojica �e pri�ati da su vidjeli tu-
i-tu veliku gra�evinu, petorica �e pri�ati da su jeli fantasti�na jela, a dvojici
�e se naro�ito usjeci u pam�enje da su plovili nekom rijekom. Svatko tko otputuje u
Francusku vra�a se odatle s donekle druga�ijom pri�om, s ne�to druk�ijim dojmovima,
iako naravno u njihovim pri�ama ima podudaranja ili preklapanja.
Tako stoje stvari i s do�ivljavanjem NDE-a. Dva jednaka do�ivljaja naprosto ne
postoje.
Jo� ne�to prije spavanja
Neki ljudi misle da je NDE mehanizam kojim se na� duh brani od najgoreg vida na�eg
postojanja: od smrti. Prema ovoj teoriji te�ina situacije tjera na� duh da se,
varaju�i sam sebe, prividno prebaci u neku bolju situaciju. Evo pojednostavljene
verzije toka doga�aja:
� Postoje dva na�ina reagiranja na opasnost. Ako mo�ete poduzeti neki fizi�ki �in
kojim �ete promijeniti situaciju - na primjer da se skokom ustranu spasite od
automobila koji juri ravno na vas - vi �ete to uraditi. Me�utim, ako ba� nikako ne
mo�ete izmijeniti situaciju - ako vas je taj automobil ve� pogazio - va� duh mora
unutar samoga sebe ne�to poduzeti da rije�i ovaj problem. On to �ini obi�no tako da
se �odvoji� od situacije u koju ste zapali. U nekim slu�ajevima ide tako daleko da
naprosto izmisli nekakav svijet fantazije.
178
� Iako se mo�da ovakav fantazijski pristup doima kao pasivni na�in rje�avanja
problema, koji, recimo, nastaje ako vas pregazi neki automobil, on je ipak u va�em
interesu. Budu�i da je ovakva za �ivot opasna situacija i bolna i paraliziraju�a,
vi ne mo�ete poduzeti nikakav fizi�ki �in da se spasite od boli.
� Da bi �tedio energiju i odr�ao tijelo u funkcioniranju, u pogonu, da tako
ka�emo, va� duh tone sve dublje u takvu ugodnu fantaziju. To ne samo da vam
omogu�uje da usmjerite pa�nju na ne�to drugo umjesto na stra�ne bolove koje
osje�ate nego to omogu�ava va�em tijelu da se donekle opusti i, zahvaljuju�i tome,
uspje�nije rje�ava svoje interne probleme.
� Sve to posti�e se zahvaljuju�i sposobnosti va�eg mozga da proizvodi stanovite
kemijske supstancije. Kad osje�amo bol, mozak po�ne proizvoditi takozvane mo�dane
opijate ili endomorphine, supstancije koje imaju trideset puta ja�e djelovanje od
morfija. Opu�taju�e djelovanje endomor-phina mo�ete osjetiti i poslije kakvog
ve�eg fizi�kog napora. Upravo oni izazivaju ono divno osje�anje koje zovemo
�opijenost trka�a�. Kad vas obori jure�i automobil mozak po�ne proizvoditi mnogo
vi�e ove supstancije nego kad d�ogirate. Osim toga on ju proizvodi mnogo br�e.
Fantazije postaju mnogo intenzivnije. Po�inju se doga�ati i neka �udna zbivanja.
Dobivate dojam da ste iza�li iz vlastita tijela. Ili dobivate dojam da brzinom
ve�om od brzine zvuka jurite kroz nekakav tunel prema jarkom svjetlu na njegovom
suprotnom kraju. Mo�da vas �ak tamo do�ekaju va�i pokojni djedovi i bake ili umrli
stri�evi i tetke. Mo�da vas do�eka pre�ivno bi�e sazdano od svjetlosti i poka�e vam
retrospektivu va�eg vlastitog �ivota. Mo�da �elite ostati u tom svijetu, �na nebu�,
ali vam bi�e sazdano od svjetlosti ka�e da je do�lo vrijeme da se vratite.
12*
I poslije nekoliko trenutaka - zapravo ne znate poslije koliko vremena - vi ste
opet u svom tijelu, koje kao da vas je �usisalo� u sebe.
� U stvarni svijet vra�ate se kao promijenjena osoba. �to vas je promijenilo?
Do�ivljaj izazvan drogom koju proizvodi va� vlastiti mozak. Na svijet gledate
drugim, novim o�ima. Mo�da mislite da ste vidjeli drugi svijet. Me�utim, neki
istra�iva�i smatraju da ste gledali svoju mo�da posljednju �pri�u prije spavanja�.
Ovo je po mnogo �emu dobro �pakirana� i fino prezentirana teorija. Me�utim ona ne
obja�njava NDE. Uostalom, premda sam pomno pregledao medicinsku literaturu, nisam u
njoj nai�ao ni na jednu studiju koja bi endomor-phine povezivala s halucinacijama
ili bilo kojim drugim vizualnim fenomenom.
Ja znam da se u tijelu trka�a na duge pruge kao i drugih atleta koji moraju
posjedovati veliku izdr�ljivost, proizvodi izvanredno velika koli�ina endomorphina
dok treniraju ili dok se natje�u. Poslije takvih napora oni se osje�aju gotovo
eufori�no, �to je sasvim u skladu s onim �to se zna o na�inu djelovanja ovih
supstancija na �iv�ani sistem.
Me�utim, ne znam ni za jedan slu�aj da su ti atleti do�ivjeli bilo koji simptom
NDE-a, osim ako im se dogodilo da su umalo umrli od napora.
Isto tako ova teorija ne mo�e objasniti pojavu izla�enja iz vlastita tijela o kojoj
smo govorili na nekoliko mjesta u ovoj knjizi.
Mislim da ova teza duguje svoju kakvu-takvu uvjerljivost �injenici da endomorphini
izazivaju osje�anje spokojstva i, gotovo bi se reklo, bla�enstva. To se naravno od
njih o�ekuje, jer njihova proizvodnja i lu�enje predstavljaju mehanizam kojim se
tijelo bori protiv boli. Me�utim logi�ki se od ove tvrdnje ne mo�e i�i dalje.
..JM)
Ispunjenje �elje
Mo�da ljudi koji vide da im se smrt brzo pribli�ava odbijaju takvu spoznaju
izmi�ljanjem tlapnje da �e ipak pre�ivjeti. To je zapravo jedna vrsta ispunjavanja
�elja. Radi se o obrambenom mehanizmu koji nas, tobo�e, brani od potpunog i
kona�nog uni�tenja.
Kao najo�itiji argument protiv ovakvog obja�njenja slu�i �injenica da NDE-ovci
do�ivljavaju u su�tini isto. Da se radi o pukom ispunjavanju �elja, postojali bi
ve�i izgledi da �e oni �ivo pamtiti neki lijep prvomajski izlet ili da �e sanjati
da su okru�eni lijepim �enama, a ne da �e prolaziti kroz nekakav tunel ili gledati
retrospektivu vlastitog �ivota.
Do�ivljaji skop�ani s fenomenom �tik do smrti� nikako ne mogu predstavljati puko
ispunjavanje �elja. Kad bi to bio slu�aj, bile bi pri�e NDE-ovaca potpuno
druga�ije, i ne bi imale zajedni�ka obilje�ja.
Jo� jedan problem s kojim se sukobljava ovakvo obja�njenje jest u �injenici da se
ono ne podudara s utvr�enim spoznajama o tome �to se doga�a za vrijeme NDE-a.
Naime, psiholo�ka samoobrana tipa ispunjenja �elja odr�ava situaciju onakvom kakva
je, ne mijenja ju, jer je psiha u takvom stanju da �eli da se ni�ta ne dogodi, da
sve ostane isto, nepromijenjeno.'
Do�ivljaj fenomena �tik do smrti� potpuno se razlikuje, jer predstavlja neku vrstu
proboja. Umjesto da oni koji to dozive ostanu nepromijenjeni, do�ivljaj NDE-a ih
poti�e da gledaju na vlastiti �ivot kao �to na njega nisu nikad gledali.
Poslije ovog do�ivljaja ljudi se duboko suo�avaju sa svojom osobnom istinom, s
istinom o sebi, i to ih �ini sretnim. Za razliku od ispunjenja �elja, pojave koja
je poznata i kao �sanjanje na javi�, i koja daje privremeno olak�anje od
181
pritiska svijeta oko nas, NDE je platforma za promjenu �ije posljedice traju do
kraja �ivota.
Jungova kolektivna podsvijest
Veliki psihoterapeut Carl Jung zapazio je da u kulturama koje se ina�e razlikuju i
nemaju nikakav me�usobni kontakt ima mnogo identi�nih mitova i vjerovanja. Tako je,
na primjer, pri�a o stvaranju svijeta kod Indijanaca iz plemena Papago ista kao ona
kod starih Grka.
Jung je ovaj fenomen nazvao produktom �kolektivne podsvijesti�, a pojedina�nim
primjerima za to dao je skupni naziv �arhetipovi�. Po Jungu, kako bi to danas rekli
informati�ari, �arhetipovi� nisu ni�ta drugo nego unaprijed �u-programirane�
reakcije koje su iste kod svih ljudi. Jedan jednostavan primjer �arhetipa� je rije�
�majka�. U svakoj kulturi ova rije� izaziva iste asocijacije i reakcije, koje su
univerzalne.
Premda je i sam do�ivio fenomen �tik do smrti�, Jung nije povezao NDE s kolektivnom
podsvije��u. Me�utim, znanstvenici koji su skloni Jungu i njegovim teorijama
poistovje�uju NDE s arhetipovima, jer se radi o fenomenu koji kao da preska�e
kulturne barijere (jednako ga do�ivljava podjednak broj pripadnika razli�itih
kultura) i koji je sazdan od istih elemenata bez obzira na starost i spolnu
pripadnost onoga (ili one) koji (koja) ga do�ivi.
Tipi�an arhetipski do�ivljaj mo�e izgledati ovako: Neka osoba usne san koji sadr�i
elemente kojih nema u njegovu svjesnom iskustvu, ali su sli�ni elementima koje
nalazimo u mitovima ili u drevnim ritualima. Ti neobja�njivi elementi su
arhetipovi: njihova sli�nost ili istovjetnost je ono �neobja�njivo� u njima.
182
Neki sljedbenici Junga smatraju da umiranje, smrt ili pribli�avanje smrti ima za
posljedicu to da se ovakve arhe-tipske slike �izvuku� iz dubine podsvijesti na
povr�inu. A slike koje se pri tom do�ivljavaju iste su kod svih ljudi: �tunelski
do�ivljaj�, bi�a sazdana od svjetlosti, retrospektiva vlastitog �ivota, i tako
dalje.
Ovu teoriju je te�ko oboriti, najvi�e zbog toga �to je to ipak samo teorija. Kao
�to je to slu�aj s drugim teorijama koje smo vam prikazali u ovom poglavlju, tako i
ona nosi u sebi zrno istine. Me�utim najve�i problem za nju stvara okolnost da se
njome nikako ne mo�e objasniti do�ivljaj izlaska iz vlastita tijela. Nijedna
teorija koja takav do�ivljaj ne mo�e objasniti ne dolazi u obzir da bude
prihva�ena!
Do�ivljaj svjetlosti
Ja ve� godinama nastojim otkriti fiziolo�ko obja�njenje NDE-a, ali do danas to
nisam uspio.
Meni se �ini da su sva takozvana obja�njenja ili nepotpuna ili se zasnivaju na
pogre�nim premisama. Ve�ina onih �to daju ovakva obja�njenja su ljudi koji se nisu
nikad potrudili da razgovaraju s onima koji su do�ivjeli fenomen �tik do smrti�.
Da su to uradili mo�da bi do�li do istih zaklju�aka do kojih je do�ao filozof
William James kad je razmi�ljao o misticizmu.
James je zaklju�io da je misticizam noeti�ko iskustvo. On samoga sebe potvr�uje jer
predstavlja oblik saznanja. Tako je li�an da se drugima ne mo�e opisati. Osim toga
duboko mijenja �ivot. On je, drugim rije�ima, do�ivljaj svjetlosti.
183
8
Zaklju�ak
�Neopisivo divno�
Ve� vi�e od dvadeset godina, istra�uju�i NDE, kre�em se samom o�tricom sje�iva. U
toku mojih istra�ivanja slu�ao sam nekoliko tisu�a ljudi koji su mi pri�ali o
svojim duboko li�nim putovanjima u... u �to? U drugi svijet? Na nebo njihove
religije? Ili, mo�da, u podru�je mozga koje se razotkriva samo u o�ajnim,
desperatnim situacijama?
Razgovarao sam o njihovom radu i s gotovo svim istra�iva�ima NDE-a. Znam da ve�ina
vjeruju, u dnu srca, da do�ivljaj NDE-a predstavlja pogled na �ivot poslije �ivota.
Me�utim kao u�enjaci i lije�nici, oni smatraju da jo� nisu do�li do �nau�nog
dokaza� da dio na�eg bi�a nastavlja �ivjeti nakon smrti na�eg fizi�kog bi�a.
Okolnost da taj dokaz do danas nisu prona�i brani im da iznesu pred javnost svoje
prave osje�aje. No, oni se �itavo to vrijeme upinju da prona�u znanstveni odgovor
na pitanje, koje nas oduvijek zbunjuje: �ta se s nama doga�a kad umremo?
Mislim da znanost ne mo�e i da nikad ne�e mo�i odgovoriti na ovo pitanje. Ona ga
mo�e razmatrati sa svih strana, ali nijedan odgovor koji bude prona�la ne�e biti
potpun, kompletan. �ak ako se dogodi da uspijemo duplicirati fenomen �tik do smrti�
u laboratorijskim uvjetima i okolnostima, bit �emo tamo gdje smo sada: na po�etku.
Znanost �e samo �uti o jo� jednom putovanju, koje sama ne�e mo�i vidjeti.
184
Razni istra�iva�i trude se da izna�u postupke izu�avanja ili istra�ivanja NDE-a
koji bi, kako oni misle, omogu�ili da tu pojavu istra�ujemo iz ve�e blizine nego
danas. Njihovi su prijedlozi zanimljivi zbog toga �to bi se takvim postupcima moglo
i vi�e otkriti ili saznati, ali je mala vjerojatnost da �e biti ikada primijenjeni,
jer to ne mo�e dozvoliti lije�ni�ka etika. Mo�emo koliko nas volja razmi�ljati o
nekim od tih postupaka, ali nam mora biti jasno da bi njihova primjena prekr�ila
pravo pacijenta na �privatnost� i njegovu sigurnost, njegov �ivot.
Naime, kad neki lije�nik radi na pacijentu koji samo �to nije umro, razumije se da
je lije�nikov najva�niji zadatak da spasi pacijenta a ne da na njemu vr�i bilo
kakvo znanstveno istra�ivanje ili pokus.
Mislim, zapravo sam siguran, da bi se stvorila ru�na slika o nama, koji istra�ujemo
i izu�avamo NDE, ako bismo predlo�ili ili predlagali da vr�imo nau�no izu�avanje
ljudi u najintimnijim, najprivatnijim i posljednjim trenucima njihova �ivota.
Bilo bi sa stajali�ta morala nedopustivo ometati na bilo kakav na�in klini�ki
zadatak pred kojim se na�e lije�nik, od kojeg se o�ekuje da u prvom redu spasi
pacijenta koji umire. Jo� ne�to, jednako va�no: �ak ako bi se poduzela takva
nedopustiva istra�ivanja, ne bi se o NDE-u saznalo vi�e nego �to se saznalo
metodama istra�ivanja koje su opisane u ovoj knjizi.
Me�utim, ipak postoji jedan postupak koji bi bio ne samo zanimljiv nego i eti�ki
dopustiv. Jedan je istra�iva� do�ao na zgodnu ideju. Predlo�io je da se na trbuh
pacijenata, koje lije�ni�ka ekipa poku�ava reanimirati nakon �to su pretrpjeli
sr�ani napad i pali u komu ili u klini�ku smrt, stavi kakav predmet koji uop�e ne
spada u sobu za hitne intervencije.
U �emu je dra� ove ideje? Ako bi pacijent doista do�ivio fenomen �tik do smrti� i
ako bi se doista odvojio od svog tijela i lebdio iznad stola za operacije,
vjerojatno bi vidio taj predmet, i kasnije, o�ivjev�i, to bi kazao.
Na prvi pogled, ali samo na prvi, ovo se doima kao zgodna i prihvatljiva ideja.
Me�utim o njoj ne�ete tako misliti ako bolje o njoj razmislite. Jer, da li vas
smeta sama pomisao na to da lije�ni�ka ekipa petlja s nekakvim medaljonom �udna
izgleda u trenucima kada mora svu pa�nju i trud usmjeriti na spa�avanje �ivota
pacijenta? Mene pomisao na to smeta.
Druga ideja, koju smatram razboritijom od prve, bila bi da se na odre�ena mjesta u
prostoriji u kojoj se vr�i reani-macija pacijenta postave oznake, s tim da ta
mjesta budu tako izabrana da se te oznake mogu vidjeti samo s odre�ene to�ke ispod
samog stropa prostorije. �to bi to zna�ilo i u �emu bi bila prednost ove ideje?
Ljudi koji bi do�ivjeli ovu fazu NDE-a u kojoj se odvajaju od vlastita tijela mogli
bi dokazati da se to s njima doista dogodilo, tako da opi�u te predmete, koje ina�e
ne bi mogli vidjeti.
Kakvi bi trebalo da budu ti predmeti? Svakako, upadljivi. Naprimjer, to bi mogle
biti jarkom bojom obojene papirne trake nalijepljene na gornje, s poda nevidljive,
dijelove lustera.
Jedan je istra�iva� svojevremeno predlo�io jedan doista �udan postupak istra�ivanja
u kojem bi sudjelovale - gorile. Ja to spominjem samo zato jer to pokazuje u kakve
frustracije zapadamo samo zato �to ne mo�emo duplicirati NDE u klini�kim uvjetima.
O kakvoj se ideji radilo? Tvorac ove ideje po�ao je od pretpostavke da bi se gorile
moglo nau�iti da �govore� govorom znakova i gesta (govorom sli�nim govoru
gluhonijemih). Nakon �to bi gorile nau�ile takav govor, dovelo
186
bi ih se na sam rub smrti, i to u laboratorijskim, kontroliranim uvjetima, zatim bi
ih iz takve klini�ke smrti spasili lije�nici. Kad bi se gorile oporavile, mogle bi
svom dreseru �ispri�ati� �to su �do�ivjele�.
Ja sam protiv ove ideje. U prvom redu, ovakav bi postupak bio okrutan prema
gorilama, predstavljao bi �in okrutnosti prema �ivotinjama. A to je, naravno,
zabranjeno i moralno neprihvatljivo. Ina�e, bez obzira na to da li se neki NDE
dogodi u stvarnom �ivotu ili u laboratorijskim uvjetima, do�ivljaj kao takav
vjerojatno je isti. �Tunelski do�ivljaj� ili gledanje trodimenzionalne panoramske
retrospektive vlastita �ivota mo�e vidjeti samo onaj tko to do�ivi i nitko drugi,
bez obzira na situaciju, to jest bez obzira na to da li se radi o ne�em �to se
dogodi u stvarnom �ivotu ili u okviru laboratorijskih eksperimenata. Nitko drugi to
ne mo�e vidjeti. A kad je to tako, za�to riskirati �ivote gorila?!
Mislim da je ovo, da tako ka�em, fanati�ki prijedlog i ne�to �to ne zavre�uje
komentar. No, ja sam to ipak spomenuo. Za�to? Zato jer je to jedini zamislivi na�in
da se izvede ne�to �to nauka zahtijeva: pokus na �ivotinjama.
Budu�i da nema �vrstih znanstvenih dokaza, ljudi me �esto pitaju da li mislim da se
postojanje NDE-a mo�e smatrati dokazom o postojanju �ivota poslije �ivota. Moj je
odgovor: �Da!�
Ima nekoliko obilje�ja NDE-a koja me navode da tako mislim. Jedno je od tih
obilje�ja provjerljivost do�ivljaja izlaska iz vlastita tijela o �emu sam govorio u
prethodnom poglavlju. Da li je uop�e potreban ja�i dokaz da ljudi nad-�ivljavaju
smrt svog fizi�kog tijela nego �to su to mnogobrojni primjeri da su pojedinci
napustili vlastito tijelo i vidjeli kako ih lije�nici poku�avaju reanimirati?!
187
Premda se do�ivljaji izlaska iz vlastita tijela mogu prihvatiti kao naj�vr��i
znanstveno utemeljeni razlog za vjerovanje u �ivot poslije �ivota, ono �to u vezi s
NDE-om najvi�e impresionira jesu ogromne promjene li�nosti �to ih on izaziva u
ljudima. Okolnost da NDE upravo totalno transformira ljude kojima se dogodi,
pokazuje i njegovu realnost i njegovu mo�.
Nakon dvadeset i dvije godine promatranja fenomena �tik do smrti� mislim da ipak
jo� uvijek nemamo dovoljno znanstveno utemeljenih dokaza o postojanju �ivota
poslije smrti.
Me�utim, drugo je ono �to osje�amo u svom srcu, �to nam ono govori. A njemu nije
nu�an strogo nau�ni pogled na svijet i �ivot. Ipak, meni kao znanstveniku nije
dovoljno ono �to mi govori vlastito srce, nego mi je potrebna znanstvena analiza, i
to �iroka.
I �to mislim poslije takve analize? Mislim da se NDE-ov-cima pru�ila prilika da
zavire u jedan drugi svijet, u jednu drugu stvarnost.
Ono �to ja mislim o �ivotu poslije �ivota, psihoterapeut CG. Jung sa�eo je u pismu
koje je napisao 1944. godine. Ovo je pismo naro�ito zna�ajno zbog toga �to je Jung,
samo nekoliko mjeseci prije nego �to �e ga napisati, do�ivio NDE za vrijeme sr�anog
napada:
Ono �to se s nama doga�a nakon smrti je tako neizrecivo i neopisivo divno da na�a
ma�ta i na�i osje�aji nisu dovoljni za stvaranje makar samo pribli�ne predod�be o
tome...
Prije ili kasnije svi mrtvi postaju ono �to smo i mi. Me�utim, u ovoj na�oj
stvarnosti znamo malo ili ne znamo gotovo ni�ta o tom drugom na�inu postojanja. �to
�emo znati o ovoj na�oj Zemlji kad jednom umre-
188
mo? Rastapanje ove na�e vremenski ograni�ene forme u vje�nosti nema kao posljedicu
gubitak zna�enja. Doga�a se ne�to drugo: mali prst shvati da je dio ruke.
189
SADR�AJ
PREDGOVOR ...................................................... 5
DO�IVLJAJ �TIK DO SMRTI� .............................. 13
Tko, koliko njih i za�to? .......................................... 17
Obilje�je NDE-a .................................................... 18
Neka istra�ivanja: Koliko ih je? Kako? ...................... 31
Pogled prema naprijed ............................................ 38
PROMIJENJENI �IVOTI: MO� FENOMENA �TIK
DO SMRTI� DA IZMIJENI ONE KOJI GA DOZIVE . 42
Vi�e nema straha od smrti ....................................... 47
Osje�anje va�nosti ljubavi ........................................ 49
Osje�anje veze sa svim stvarima ................................ 51
Po�tovanje znanja ................................................... 51
Novo osje�anje kontrole .......................................... 54
Osje�anje hitnosti ................................................... 56
Bolji razvoj duhovnosti ............................................ 57
Povratak u �realni svijet� ......................................... 58
DJECA I NDE: SASTAN A K S AN�ELOM
�UVAROM......................................................... 64
Moje prvo dijete koje je do�ivjelo NDE ..................... 65
�Svjetlost je bila veoma blistava� .............................. 66
Zaklju�ci drugih istra�iva�a ...................................... 73
Jo� pone�to od dra Morsea ...................................... 76
�Vidio sam samoga sebe kao odraslog� ...................... 80
Zaklju�ak.............................................................. 82
ZA�TO NAS FENOMENI �TIK DO SMRTI� TOLIKO
ZANIMAJU ......................................................... 83
Jesu li NDE-ovci doista umrli? ................................. 86
Kako NDE-ovci gledaju na vlastito tijelo? .................. 88
NDE kao potvrda religijskih vjerovanja ...................... 90
NDE u literaturi .................................................... 94
Kako objasniti �bojni� NDE .................................... 97
Nada za ljude obuzete tugom ................................... 100
Djelovanje NDE-a na osobe sklone samoubojstvu ........ 100
Da li bi dokaz o postojanju NDE-a izmijenio nauku ..... 103
Da li NDE pobu�uje radoznalost zato �to se radi o ne�em
�pomodnom� ......................................................... 104
Zaklju�ak .............................................................. 107
5. ZA�TO NDE NIJE SIMPTOM DU�EVNOG
OBOLJENJA .......................................................
Psihoza koja je povezana sa shizofrenijom ................
Organski mentalni poreme�aji ..................................
�Izme�u vas i dragog Boga� ....................................
6. ISTRA�IVA�I NDE-a ..........................................
Dr Melvin Morse ..................................................
Dr Michael Sabom ................................................
Michael Grosso .....................................................
Dr Kenneth Ring ..................................................
Robert Sullivan .....................................................
7. OBJA�NJENJA ....................................................
Carl Sagan - Ra�anje kao �tunelski do�ivljaj� ...........
�Tunelski do�ivljaj� i djelovanje prevelike koncentracije
uglji�nog dioksida ..................................................
Da li je za do�ivljaj NDE-a nu�no da se pacijent nade na
samom rubu smrti? ................................................
NDE kao halucinacija ............................................
Religioznost nije nu�na...........................................
Za�to svi NDE-i nisu jednaki? .................................
Jo� ne�to prije spavanja ..........................................
Ispunjenje �elje ....................................................
Jungova kolektivna podsvijest ..................................
Do�ivljaj svjetlosti ................................................
8. ZAKLJU�AK - �Neopisivo divno� ..........................
109 113 119
124 126 127 135 142 150 157 163 167
170
172 173 174 176 178 181 182 183 184