PRIPREMA NASTAVNOG SATA

Povijest – 3. razred Datum: Redni br. sata: 3. sat

Vrijeme obrade: 1 nastavni sat
Nastavna cjelina – tema: Vrijeme prosvijećenosti
Nastavna jedinica: Francuski dvorski apsolutizam i prosvjetiteljstvo

1. Ciljevi nastavne jedinice i ishodi učenja (znanje, vještine, stajališta i vrijednosti)

Odgojno-obrazovni ciljevi nastavne jedinice:
Učenik će moći procijeniti promjene u društvu 18. stoljeća, izazvane pojavom prosvjetiteljstva i
prosvijećenih apsolutista te obrazložiti utjecaj enciklopedista na društvena zbivanja i obrazovanje u
2. polovici 18. stoljeća
Ishodi učenja
Učenik će moći:

1. Imenovati najpoznatije vladare prosvijećenog apsolutizma, prosvjetitelje i enciklopediste

2. protumačiti svojim riječima sljedeće pojmove: staleži, apsolutizam, prosvjetiteljstvo, prosvijećeni
apsolutisti
3. odrediti prosvjetiteljske ideje i obilježja služeći se povijesnim izvorom u udžbeniku str. 15., djelo
filozofa po Concodorcetu
4. objasniti kako su ideje enciklopedista utjecale na društvena zbivanja i obrazovanje u drugoj polovici
18. stoljeća
5. procijeniti na koji je način prosvjetiteljstvo utjecalo na društveni, gospodarski i politički način života u
razdoblju koje nazivamo vrijeme prosvijećenosti
6. pri analizi povijesnog izvora i grafikona (udž. str. 11.–12.) ocijeniti način vladanja u apsolutističkoj
monarhiji te povezati pojam dvorskog apsolutizma
7. raspraviti o promjenama nastalim vladavinom prosvijećenih apsolutista, njihovim reformama i ulozi
prosvjetiteljskih ideja pomažući se pritom usporednom tablicom u udžbeniku na str. 16.

Vještine:
 vještina razumijevanja povijesne priče (rad s povijesnim zemljovidima)
 vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija (različiti povijesni izvori – višestruke
perspektive)
 vještina povijesnog istraživanja (pronalaženje povijesnih podataka uz služenje udžbenikom i e-
enciklopedijom)

2. Didaktičko-metodički podatci o nastavnoj jedinici

Etape nastavnog sata 1. Uvodni dio – povijesni izvor o prosvjetiteljstvu, najava cilja – 6 min
2. Središnji dio:
a) nastavničko predavanje (prosvijećeni apsolutizam, enciklopedisti) – 8 min
b) rad na povijesnim izvorima, usporednim tablicama i tekstu iz udžbenika –
16 min
c) provjera rješenja – 4 min
d) rasprava o pitanjima – 8 min
3. Završni dio: podjela zadataka za domaću zadaću – 3 min
Oblici rada frontalni, individualni, u paru, skupni rad
 Metode učenja i poučavanja
Mediji (nastavna sredstva i
pomagala)
Popis priloga
metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda analize izvora,
metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, metoda rada sa
slikovnim materijalom i ilustracijama, metoda izrade mentalne mape
(DZ)
računalno predstavljanje, zidne povijesne karte (Europa u drugoj polovici
18. stoljeća), udžbenik, bilježnica, računalo, projektor, bojice, ploča, kreda,
Opća enciklopedija, e-enciklopedija,
povijesni izvori iz udžbenika, str. 10, str. 12, str. 15 (4 povijesna izvora),
fotografije, ilustracije i shematski prikazi iz udžbenika

3. Korelacija
Hrvatski jezik
Filozofija (J. J. Rousseau)
Politika i gospodarstvo (fiziokratizam)
Školska knjižnica – digitalna enciklopedija

PLAN PLOČE
PROSVJETITELJSTVO
– širok intelektualni pokret europskog građanstva u 18. st.
– kritizira apsolutističku državu jer u njoj svi ljudi nisu jednaki
– temeljno obilježje – vjera u ljudski razum
Temeljne vrijednosti prosvjetiteljstva:
– razum, priroda, društvo
– predstavnici: Voltaire, Montesquieu, J. J. Rousseau
– građani prihvaćaju ideje prosvjetiteljstva jer u njima vide ostvarenje svojih interesa
– apsolutistički vladari uvode reforme
PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM
Apsolutistički oblik vlasti s prosvjetiteljskim reformama koje su djelomice modernizirale državu
Prosvijećeni apsolutisti:
- Marija Terezija, Josip II.
- Fridrik II.
- Katarina Velika, Petar I. Veliki
ENCIKLOPEDISTI – izdavanje enciklopedija započinju Diderot i D’Alembert 1751. g.
– djelo brojnih francuskih prosvjetitelja koji na temelju novih znanstvenih otkrića pišu kratak i sustavan
pregled ljudskih znanja

4. Literatura
Za učenike (udžbenici, priručnici i drugi izvori znanja):
1. N. A. Talargić, A. B. Despot, I. Dukić, Koraci kroz vrijeme 3, udžbenik povijesti u 3. razredu gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb, 2014.
2. Koraci kroz vrijeme, Povijesni atlas za gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
3. E-enciklopedija
 http://proleksis.lzmk.hr/?s=prosvije%C4%87eni+apsolutisti
http://proleksis.lzmk.hr/19675/
Za nastavnika (stručno-znanstvena, metodička, pedagoška, psihološka):
1. Jean Carpentier, Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.
2. Boing Gunther, Povijest svijeta od početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.
3. Povijest 11, Doba prosvjetitelja (18. stoljeće), EPH, Zagreb, 1968.
4. Marijana Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima:metodički priručnik za
nastavnike povijesti, AZOO, Zagreb, 2014.
5. Mattes W., Nastavne metode 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Ljevak,
Zagreb, 2007.
6. Klippert, Heinz: Kako uspješno učiti u timu, Educa, Zagreb, 2001.
7. Živković, D.: Elektronička knjiga, Zagreb, Multigraf, 2001.

5. Pregled i ustroj sadržaja (kategorija znanja i vještina)

Činjenično znanje pojmovi: staleži, apsolutizam, prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutisti,
enciklopedisti
osobe: Voltaire, Montesquieu, J. J. Rousseau,
Marija Terezija, Josip II., Fridrik II., Katarina Velika, Petar I. Veliki
Diderot i D’Alembert
činjenice: 1751. prva enciklopedija
Konceptualno znanje kontinuitet promjena: promjene nastale za vladavine prosvijećenih apsolutista
rad s povijesnim izvorima: odrediti obilježja i ideje prosvjetiteljstva
usporedbe: tablica o prosvjetiteljstvu i prosvijećenom apsolutizmu

Proceduralno znanje oblikovanje bilježaka za kratak prikaz izvora

izrada mentalne mape (DZ)
Metakognitivno znanje
 PRIJEDLOG TIJEKA NASTAVNOG SATA

UVOD:
Nastavnik/nastavnica može kao uvod u novu nastavnu jedinicu pročitati povijesni izvor iz udžbenika na str.
10. – Immanuel Kant: „ Što je prosvjetljenje?”
Kantovo tumačenje prosvjetiteljstva prokomentirati s učenicima. Možemo i ponoviti što se sve događalo u
prethodnom, 17. stoljeću te kako je znanstvena revolucija otvorila prostore za nova promišljanja i nove
revolucije.
Pitanja:
Kako Kant objašnjava prosvjetiteljstvo?
Zašto Kant uspoređuje prosvjetiteljstvo s punoljetnošću?
Što Kant navodi kao lozinku prosvjetiteljstva?

NAJAVA TEME
Najavljuje zatim da će se na ovom satu govoriti o najvažnijim obilježjima prosvjetiteljstva i njegovim
predstavnicima, o razlozima pojave prosvjetitelja te o društvenim i gospodarskim uzrocima i posljedicama.

OBRADA

Metodom usmenog izlaganja nastavnik/nastavnica može učenicima objasniti staleški sustav i plemićki
partikularizam u razdoblju kasnoga srednjega vijeka, jačanje kraljeve apsolutne vlasti te osnovna obilježja
apsolutističke države.
Učenici u paru rade na tekstu u udžbeniku (str. 11) i povijesnom izvoru (str. 12) te grafikonu (str. 11), a
zadatak im je ocijeniti način vladanja u apsolutističkoj monarhiji i povezati pojam dvorskog apsolutizma.
Usmenom analizom odgovaraju na pitanja: Što je dvorski apsolutizam? Kakav mu je ustroj? Kakvo je
stajalište Luja XV. prema drugim nositeljima vlasti? Tko, prema njegovu mišljenju, ima suverenu vlast?
Razmisli hoće li takva stajališta imati pozitivan odjek u narodu!
Nastavnik/nastavnica metodom usmenog izlaganja objašnjava značenje prosvjetiteljstva, navodi najpoznatije
prosvjetitelje, prateći njihove fotografije u udžbeniku (str. 14–15), objašnjava ideju i obilježja prosvjetiteljstva.
Učenici s pomoću udžbenika traže odgovor na pitanje:
Kako su ideje prosvjetitelja bile prihvaćene u Španjolskoj i Italiji, a kako u Francuskoj?
Kako su prosvjetiteljske ideje prihvaćene u austrijskim zemljama?

Nakon toga nastavnik/nastavnica može objasniti pojavu prve enciklopedije i značenje enciklopedista.
Upozorava na postojanje, osim tiskanih, i digitalnih, mrežnih enciklopedija. Upućuje na naslovnu stranicu
enciklopedije u udžbeniku na str. 14.
Nakon toga nastavnik/nastavnica može objasniti pojavu prosvijećenog apsolutizma i nabrojiti najpoznatije
prosvijećene apsolutiste.
U posljednjem dijelu obrade novih nastavnih sadržaja učenici imaju zadatak s pomoću usporedne tablice koja
govori o prosvjetiteljstvu i prosvijećenom apsolutizmu (udžbenik, str. 16) raspraviti o promjenama nastalim za
vladavine prosvijećenih apsolutista, o njihovim reformama i ulozi prosvjetiteljskih ideja.
U poticanju rasprave mogu odgovoriti i na sljedeća pitanja:
Koje su ideje prosvjetitelja utjecale na vladare?
Koje promjene uvode prosvijećeni apsolutistički vladari u vlastite države?
Razmislite zašto!
Jesu li prosvijećeni apsolutisti utjecali na obrazovanje svojih podanika. Razmislite na koji način i zašto!

Za domaću zadaću:
Nastavnik/nastavnica može podijeliti učenike u 5 skupina. Svaka skupina za zadatak dobiva osobu o kojoj
mora pročitati tekst iz udžbenika na str. 11.–13 te izdvojiti najvažnije činjenice i predstaviti ih ostalim
učenicima. Za predstavljanje valja izraditi mentalnu mapu o osobi koju obrađuju te se služiti fotografijama,
tekstom i ilustracijama iz udžbenika. Osim podatcima iz udžbenika, mogu se služiti i e-enciklopedijom.
Osobe su: Thomas Hobbes, Voltaire, J. J. Rousseau, Fridrik II. Veliki, Katarina Velika.
Učenici analiziraju tekst prema pitanjima:
Tko je osoba?
Kada je živjela?
Po čemu je važna?
Je li ostavila kakva pisana djela?

Nastavnik/nastavnica može na kraju sata učenicima ispričati zanimljive kratke anegdote iz tog razdoblja,
primjerice: Potemkinovo selo i druge anegdote o „Semiramidi Sjevera” kako su nazivali Katarinu Veliku.

Napomena: