Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak

očekivali da će knjiga Martine Dalić
odgovoriti. To se nije dogodilo

Božo Kovačević

Knjiga Martine Dalić Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma imala je promociju kao
nijedna knjiga dosad. Ako bismo pokušali izračunati kolika je cijena vremena koje je
za potrebe promoviranja knjige poklonjeno autorici u elektronskim medijima,
vjerojatno bismo došli do nezanemarivih iznosa. Premda njezina knjiga, kao i svi
njezini nastupi, govori o slomu ortačkog kapitalizma i njezinim zaslugama za to, način
na koji je ta knjiga promovirana pravi je primjer sprege predstavnika izvršne i
monetarne vlasti te državne televizije s njezinim privatnim interesima i interesima
njezina izdavača.

Spektakl oko knjige Matine Dalić nedvojbeno je dio unutarstranačkih obračuna u

HDZ-u. Plenković i njemu odani pripadnici stranačke nomenklature kao da su
svojim prisustvom na promociji htjeli poručiti da ipak ne odustaju od namjere da
naprave novi HDZ koji će napraviti novu Hrvatsku. Taktičko žrtvovanje Martine Dalić
bio je samo trenutni ustupak nazadnjacima u stranci, ali novi HDZ nije se odrekao ni
Martine Dalić ni ciljeva u ime kojih je pala.

Zdravka Marića se nije odrekao, branio ga je do

kraja
Takvo ceremonijalno iskazivanje poštovanja i uvažavanja te neskrivena namjera da se
autorici pomogne oko prodaje knjige i zarade povezane s tim ipak nije moglo u
potpunosti potisnuti činjenicu da je nju premijer smijenio pod pritiskom stranačkih
frakcija dok se, primjerice, usluga ministra financija Zdravka Marića nije odrekao i
branio ga je u Saboru do posljednje trunke svog autoriteta.

Ako je Martina Dalić doista personifikacija namjere da HDZ raskine s ortačkim

kapitalizmom, onda je Zdravko Marić jednako uvjerljiva personifikacija činjenice da
ortački kapitalizam ima važnu riječ u Plenkovićevoj vladi. Martina Dalić, koja je
Todoriću rekla povijesno Ne, više nije u Vladi, a Zdravko Marić, koji je došao iz
Agrokora kojemu je kao ministar u više navrata pogodovao, i dalje je ključni
Plenkovićev igrač za provedbu reformi.

Nikad ne komentira Marićeve izjave ili postupke

Martina Dalić u knjizi kritizira ponajprije Most i Božu Petrova, kao tadašnje
nekooperativne partnere u Vladi, te neodgovornu opoziciju koja nije podržala njezine
plemenite namjere da na stručan način – onako kako se to radi u razvijenom svijetu
pa čak i bolje od toga – riješi veliki problem hrvatskog gospodarstva. No, kritizirala je
i osobe iz HDZ-a koje je detektirala kao svoje protivnike. To se ponajprije odnosi na
Gordana Jandrokovića, Davora Ivu Stiera i ministra državne imovine Gorana

1 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

Marića, ali i stranačkog veterana Andriju Hebranga. Kako ona svako

suprotstavljanje svojim zamislima o rješavanju krize u Agrokoru smatra iskazivanjem
namjera da se ruši cijela Vlada, čitanjem njezine knjige može se steći dojam da su to
željeli Jandroković, Stier i Goran Marić. Taj dojam je pogrešan. Oni su htjeli da Vlada
radi onako kako oni žele, a ne kako želi ona. Plenković se u jednom trenutku priklonio
njima da bi primirio unutarstranačke nezadovoljnike.

Zanimljivo je da ministra financija Zdravka Marića autorica mnogo puta spominje

kao sudionika važnih sastanaka, ali nikad ne komentira njegove izjave ili postupke.
Isto tako je zanimljivo da na jednom mjestu spominje kako je pogodovanje Todoriću
izvršeno i odgađanjem primjene Zakona o faktoringu. Tim zakonom, donesenim
2014. godine, dakle u vrijeme Milanovićeve vlade, izričito je propisano da faktoring
društva mogu unovčiti samo one mjenice koje su nastale s osnove isporuke roba ili
usluga. Kako su u poslovanju Agrokora s nizom kompanija izdavane i naplaćivane
mjenice koje nisu bile povezane s prethodno obavljenom isporukom roba ili usluga,
primjenom te odredbe zakona bili bi ugroženi interesi Agrokora.

Rok za prilagodbu bio je godinu dana. No, u dva navrata je rok za početak primjene te
odredbe zakona odgađan. Drugi put u vrijeme kad je Zdravko Marić već bio ministar
financija. Premda je nedvojbeno znala da je upravo on odgodio primjenu zakona, u
tom kontekstu autorica ne spominje ministra financija Zdravka Marića. Time,
dakako, umanjuje uvjerljivost svojih poruka o beskompromisnom obračunu s
ortačkim kapitalizmom.

Dvije važne poruke iz knjige

Osim isticanja vlastitih zasluga za slom ortačkog kapitalizma u Hrvatskoj, Martina
Dalić u svojoj knjizi ističe još dvije važne poruke. Prva je da je donošenjem i
primjenom Zakona o izvanrednoj upravi Agrokor spašen od propasti, da su time
spašeni deseci tisuća radnih mjesta, da su od propasti izbavljeni mnogi dobavljači
Agrokora i da je, ukratko, time izbjegnuta katastrofa hrvatskog gospodarstva. Pritom
je cijela operacija izvedena tako da za provedbu postupka spašavanja kompanije nisu
upotrijebljena proračunska sredstva niti izdana državna jamstva.

Takvo rješenje je bolje od ulaska države u vlasničku strukturu kompanija čime su,
doduše, spašene neke grane gospodarstva u SAD-u i drugim državama koje su tako
priskočile u pomoć svojim posrnulim kompanijama tijekom krize 2008-2009. godine.
Prodajući tako stečene udjele te države su na koncu od prodaje dionica uprihodovale
manje nego što su uplatile spašavajući kompanije. U slučaju Lex Agrokora to nije bio
slučaj. Nije bilo bail out-a, nije bilo ulaska države u vlasničku strukturu i nije bilo
rizika povezanih s tim.

Druga je poruka da su svi protivnici koncepta koji su razradili ona i skupina

savjetnika bili zlonamjerni, da nisu željeli da ona i Vlada uspiju u spašavanju
Agrokora, da su bili potpuno neodgovorni i da su samo željeli pad Vlade neovisno o
posljedicama. Različite što imenovane što neimenovane interesne skupine izmislile su
aferu hotmail kako bi stvorile nepodnošljivu političku atmosferu u kojoj ona više nije
mogla ostati potpredsjednica Vlade. Nikakvog stvarnog razloga za njezin odlazak nije
bilo. Ničim opravdani politički animozitet stvorili su zavidnici, nestručnjaci, Todorić i
drugi gubitnici u igri oko Agrokora te zlonamjerni mediji.

Izbjegla je spomenuti najvažnija pitanja

2 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

Što se tiče prve poruke, mogli bismo reći da su njezine tvrdnje zasad potvrđene.
Treba, doduše, istaknuti da je postojala mogućnost da se vjerovnici, suočeni s
izglednom propašću Agrokora, dogovore u postupku predstečajne nagodbe. Malim
prilagodbama postojećeg zakona moglo se izbjeći donošenje posebnog zakona. No,
Lex Agrokor je donesen. Nagodbu vjerovnika potvrdila je nadležna sudska instancija,
potraživanja vjerovnika pretvorena su u vlasničke udjele i Agrokor se može vratiti na
tržište.

Za njegovu daljnju sudbinu bit će odgovorni novi vlasnici, a ne država. Todorićeve

optužbe da je prevaren i da mu je nezakonito oduzeta imovina nisu uvjerljive jer su on
i njegova uprava potpisali prijedlog za pokretanje postupka izvanredne uprave.
Otklonjene su i nedoumice o tome zašto je Vlada donijela Lex Agrokor ako je sam
Todorić pristao da Antonio Alvarez III provede restrukturiranje Agrokora. Ugovor
s Alvarezom Todorić nije potpisao, a potpisao je prijedlog za uvođenje izvanredne
uprave.

Što se druge poruke tiče, ona je namjerno netočna. Pritisak javnosti nije stvoren zbog
toga što se pokazalo da je primjena Zakona o izvanrednoj upravi krenula dobro i što
bi si potpredsjednica Dalić mogla pripisati zasluge za to, nego zbog ozbiljnih sumnji
da je prilikom izrade zakona i imenovanja savjetnika izvanrednog povjerenika došlo
do trgovanja povlaštenim informacijama i zloupotrebe položaja. Premda je potrošila
mnogo riječi da bi opisala okolnosti u kojima je nastao Lex Agrokor, autorica je
izbjegla spomenuti najvažnija pitanja. A upravo izbjegavanje da se odgovori na ta
pitanja pridonijelo je stvaranju političke atmosfere u kojoj ju je premjer morao
smijeniti, odnosno zamoliti je da podnese (nenapisanu) ostavku.

Očito smatra da je neopravdano smijenjena

Autorica opisuje kako su ona i savjetnici, koje su imenovali HDZ i Most, ali su im se
pridružili i drugi za koje nije sasvim jasno tko ih je sve pozvao i zašto, krenuli od
zakona kojim je Italija spašavala Parmalat. Isto tako opisuje da su se odmicali od
izvornog predloška kako bi novi zakon u što je većoj mjeri približili već postojećem
hrvatskom zakonodavstvu o stečaju i predstečajnoj nagodbi. Ali na kraju ne kaže
precizno što je od zakona o Parmalatu ostalo, a što nije ostalo u novom zakonu. U
talijanskom zakonu o Parmalatu izrijekom stoji da izvanredni povjerenik ne smije
ugovarati poslove s firmom u kojoj je prethodno radio. U Zakonu o izvanrednoj
upravi te odredbe nema.

Ispostavilo se da je prvi izvanredni povjerenik Ante Ramljak kao savjetnika za

restrukturiranje izabrao kompaniju Alix Partners koja je kao podizvođača angažirala
firmu Texo Management u kojoj je on dotad radio. Prihodi firme su preko noći
astronomski porasli Ne dovodeći u sumnju ni Ramljaka ni cijelu proceduru, Martina
Dalić samo ponavlja ono što je rekao predstavnik Alix Partnersa: izabrali su one koji
su stručni i ujedno jeftiniji od inozemne konkurencije. Da smatra da je neopravdano
smijenjena, ona je potvrdila i ovim riječima: “To znači da nisam upozorila ili spriječila
Ramljaka da u Agrokor pozove ljude koje je Vlada zatražila za pomoć tijekom
razdoblja narastanja krize, iz čega su onda unutar samog Agrokora nastali koraci koji
su doveli do zapošljavanja nekih od njih kao podizvođača Alix Partnersa. Ali nisam
mu niti govorila koga da pozove u pomoć.” (200)

Izbacivanje odredbe o zapošljavanju bivših

suradnika

3 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

U tom kontekstu bilo bi dobro da se podsjeti kako je i zašto iz nacrta Zakona o

izvanrednoj upravi, koji je od početka rađen po uzoru na talijanski zakon o
Parmalatu, izbačena odredba koja postoji u zakonu o Parmalatu, ona koja
izvanrednom povjereniku zabranjuje da za potrebe izvanredne uprave zapošljava
svoju bivšu firmu. Dok ne bude odgovora na to pitanje, jednako vjerojatnima bit će
obje pretpostavke, ona da je riječ o spletu nepredvidljivih okolnosti kao i ona da je
cijela situacija unaprijed režirana i pažljivo pripremljena upravo za Alix Partners i
Texo Management. Dakako, najvažnije pitanje – koje Dalić ni ne spominje – odnosi
se na odredbu članka 40., stavka 4 Zakona o izvanrednoj upravi.

Tom odredbom je omogućeno da stari dug Agrokora prema financijskim i kreditnim

institucijama, dakle dug koji je napravio Todorić, dobije isti status kao i dug nastao
financiranjem tekućeg poslovanja pod izvanrednom upravom. Stari dugovi nastali
prije izvanredne uprave nemaju prioritetni status, a novi dugovi koje je stvorila
izvanredna uprava odmah se plaćaju iz tekućeg poslovanja. Time je, primjerice, fondu
Knighthead Capital omogućeno da u vrijednosti sredstava koja je plasirao Ramljaku
radi omogućavanja tekućeg poslovanja naplati i dug po obveznicama koje je
Knighthead, pretpostavlja se, kupio kad se znalo da će biti imenovan posebni
povjerenik i za njih platio tek dvadesetak posto njihove nominalne vrijednosti.

Ukratko, ako je Knighthead znao kakav će biti Zakon o izvanrednoj upravi i ako je
znao tko će biti izvanredni povjerenik, kupovao je obveznice po iznimno niskoj cijeni
znajući da će ih uskoro moći naplatiti po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Dok su
ostali financijski vjerovnici razmišljali o tome kojeg postotka svojih tražbina će se
morati odreći u interesu postizanja nagodbe, drugi su financijski vjerovnici bili u
povlaštenom položaju unaprijed znajući da će po povoljnim uvjetima naplatiti svoje
staro potraživanje čak i ako nagodba ne bude postignuta. Tamo gdje su prvi gubili,
drugi su zarađivali. Ako je tome doista bilo tako – a zasad nema dokaza da je bilo –
onda bi se radilo o postupcima koji su kažnjivi po pravilima razvijenih kapitalističkih
zemalja u kojima se poštuje zakon.

Knjigom nije odgovorila na hrpu ključnih pitanja

Problem koji nije spomenut u knjizi Martine Dalić tiče se činjenice da je jedan od
pravnih savjetnika izvanredne uprave Agrokora Tin Dolički prethodno radio za
Knighthead. To sam spomenuo stoga što se sama autorica nekoliko puta izrijekom
poziva na praksu u naprednim zemljama koju i Hrvatska treba slijediti. Jedino što
Martina Dalić o tome kaže, može se svesti na sljedeće: a što je Ramljak mogao
napraviti nego suglasiti se s roll up aranžmanom jer ga u suprotnom nitko ne bi htio
financirati. Ali time nisu otklonjene sumnje koje su izazvale buru u javnosti.

Ni njezina objašnjenja da se obveznice uvijek naplaćuju u nominalnoj vrijednosti, za

razliku od dionica čija cijena ovisi o trenutnoj ponudi i potražnji na tržištu, nisu
otklonila sumnje. Ako je dotadašnji vlasnik obveznica imao informaciju o
problemima u Agrokoru i o izgledima da kompanija bude likvidirana, a drugi je znao
da će biti imenovan izvanredni povjerenik i da će u sklopu roll up aranžmana moći
naplatiti obveznice, onda je prvi bio u zabludi zbog koje je obveznice prodavao u
bescjenje, a drugi je znao da kupujući ih ništa ne riskira i da će na njima zaraditi.

Nažalost, svojom knjigom Martina Dalić nije nimalo pridonijela otklanjanju sumnji
da su neki od njezinih suradnika na izradi Zakona o izvanrednoj upravi pogodovali
nekim vlasnicima obveznica. Ona nije odgovorila zašto je u posljednjem trenutku,
rano ujutro onog dana kad je Vlada zakon uputila u Sabor, u zakon unesena odredba

4 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

koja je izvanrednom povjereniku omogućila sklapanje roll up aranžmana.

Dalić izbjega raspravljati o nejasnoćama u

članku
Nisu uvjerljivi ni njezini argumenti kojima polemizira s onima koji su apostrofirali
prvog izvanrednog povjerenika zbog njegovih faraonskih ovlasti. Naime, ugovori koje
je potpisao s kreditorima sadržavali su odredbu da kreditor može kredit proglasiti
dospjelim ako Ramljak bude smijenjen. To je normalna praksa u takvim situacijama,
tvrdi ona. Ali ne odgovara na pitanje zašto je onda Ramljak inzistirao da te odredbe u
ugovorima ne bude, a kreditori su je unosili u tekstove ugovora nakon što bi je
Agrokorovi pravnici prekrižili. Ako se Ramljak o tome natezao s kreditorima, nije li
nju trebao obavijestiti o čemu se radi, a ne čekati da mediji saznaju za te odredbe pa
time i sebe i potpredsjednicu dovesti u neugodnu situaciju?

Ona polemizira i s onima u HDZ-u koji su tvrdili da je zbog tih odredbi u ugovorima
Vlada bila onemogućena u namjeri da smijeni Ramljaka. Njezin odgovor je sljedeći:
zašto bi Vlada željela smijeniti Ramljaka ako on dobro obavlja posao i naglašava da ga
ionako ne smjenjuje Vlada nego sud. Članak 15 Zakona o izvanrednoj upravi određuje
da sud može opozvati izvanrednog povjerenika. Martina Dalić ne pita da li je
odredbama u ugovorima kojima se naplata kredita veže uz osobu povjerenika
Ramljaka zapravo sud onemogućen ili barem ograničen u donošenju odluke o
opozivu. Isto tako namjerno izbjegava raspraviti nejasnoću u tom članku.

Neuvjerljiva u uvjeravanju u neovisnost od Vlade

Naime određeno je da sud može opozvati povjerenika i imenovati novog na prijedlog
Vlade. Nije jasno da li i starog povjerenika sud opoziva na prijedlog Vlade ili je taj
prijedlog potreban samo za imenovanje novog. Kako god bilo, Martina Dalić
neuvjerljiva je u pokušaju da pokaže kako više ništa nije ovisilo o Vladi i o njoj nakon
što je pokrenut postupak izvanredne uprave. Zašto bi, uostalom, izvanredni
povjerenik svaki mjesec morao izvješćivati Vladu o svom radu ako Vlada ne bi imala
nikakav utjecaj na njega u slučaju da bude nezadovoljna njegovim radom? Da
Ramljak nije podnio ostavku, bi li ga Vlada ili sud uopće mogli smijeniti, a da ne
riskiraju poremećaj u tekućem financiranju poslovanja Agrokora? Ta su pitanja
relevantna, ali na njih Martina Dalić ne daje odgovore.

Prema odredbi članaka 16 i 17 Zakona o izvanrednoj upravi upravo je ministrica Dalić

u roku od 15 dana nakon imenovanja izvanrednog povjerenika trebala imenovati
savjetodavno tijelo koje je o odlukama i postupcima izvanrednog povjerenika trebalo
savjetovati nju i sud. U knjizi se to savjetodavno tijelo uopće ne spominje. Ne znamo
da li je uopće imenovano i, ako je, tko su bili njegovi članovi.

Ako je bilo imenovano, bilo bi zanimljivo znati kakva su mu pitanja uputili ministrica
Dalić i sud i kakvi su bili odgovori toga tijela. Da li su pitali savjetodavno tijelo ima li
izvanredni povjerenik pravo zaposliti kompaniju iz koje je upravo došao? Jesu li
postavili pitanje o roll up aranžmanu i kakav su odgovor dobili? Što je bilo s
odredbom o nesmjenjivosti izvanrednog povjerenika u ugovorima koje je potpisivao s
kreditorima? Već činjenica da je zakon odredio postojanje savjetodavnog tijela jasno
kazuje da po zamisli povjerenik nije trebao biti potpuno neovisan o Vladi.

5 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

Dalić koristi knjigu kao obranu sebe i Ramljaka

U cijeloj knjizi Dalić brani sebe i Ramljaka, ni u jednom trenutku odgovornost ne želi
sa sebe prebaciti na njega. Činjenicu da Ramljak nije bio njezin prijedlog za
izvanrednog povjerenika ona ne koristi kako bi time umanjila svoju odgovornost za
ono što se u Agrokoru zbivalo nakon uspostave izvanredne uprave. Zapravo, ona misli
da su i ona i Ramljak trebali dobiti samo pohvale, a ne takve kritike koje su ih oboje
stajale njihovih položaja.

Ona smatra da je stručnost bila dostatan kriterij za Ramljakovu odluku o

zapošljavanju Branimira Bricelja koji je odigrao vrlo važnu ulogu u koncipiranju
teksta Zakona o izvanrednoj upravi. Naime upravo on je predložio unošenje odredbe
kojom je izvanrednom povjereniku omogućeno sklapanje roll up aranžmana. Isto
tako za nju je potpuno nevažno što je Ramljak odmah angažirao svog dojučerašnjeg
šefa Tomislava Matića, a to je bilo omogućeno izbacivanjem odredbe koja postoji u
talijanskom zakonu o Parmalatu.

Zašto javnost nije mogla doznati važne podatke o

Knightheadu
Ako su svi sudionici izrade Zakona o izvanrednoj upravi doista bili uvjereni da njihov
angažman u izvanrednoj upravi neće predstavljati sukob interesa, zašto se primjerice
Texo Management, bivša Ramljakova firma, nije javio na natječaj za savjetnika nego
je u posao ušao kao podizvođač Alix Partnersa? Ne podsjeća li ta igra s lažnim
izvođačima koji ne rade ugovoreni posao, nego posao rade podizvođači koji se nisu
javili na natječaj, na dobro uhodanu praksu hrvatskog ortačkog kapitalizma posebno
razgranatu u graditeljstvu?

Osobito je dirljiv pokušaj Martine Dalić da objasni zašto javnost nije mogla doznati
relevantne podatke o tome kad je i pod kojim uvjetima Knighthead kupovao
obezvrijeđene obveznice Agrokora koje je ubrzo zatim u okviru roll up aranžmana
naplatio u stopostotnom iznosu. Nakon što se javnost zainteresirala za tu
problematiku, i ona je pitala Ramljaka što je s tim. Ni Ramljak ni savjetnici tu ništa
nisu mogli napraviti.

Evo zašto: “Puno su Agrokorovi savjetnici radili na tome, ali od burzi u Dublinu i
Berlinu gdje su kotirale Agrokorove obveznice, nisu mogli dobiti nikakve informacije.
Pokazalo se da burze odnosno njihovi članovi podatke o transakcijama korporativnim
obveznicama ne pretvaraju u ažurne i javno dostupne registre kao što je, primjerice,
slučaj s dionicama.” (142)

Nisu naučili kako se posluje s obveznicama?

Ako dobro razumijem, autorica je htjela reći da ni ona, ni Ramljak, ni njegovi skupo
plaćeni savjetnici nisu znali da burze ne vode ažurne registre trgovine obveznicama.
Logično je postaviti pitanje: ako to oni nisu znali, jesu li oni uopće bili stručnjaci za
međunarodno financijsko poslovanje? Zar ih Harvard i Bocconi – koje Martina Dalić
koristi tako kao da samo spominjanje imena tih uglednih institucija jamči da su svi
koji su ikad primirisali ondje autoriteti za sva pitanja ekonomije i financija – nisu
naučili kako se posluje s obveznicama?

6 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

Naravno, moguće je pretpostaviti i to da su oni jako dobro znali da se traženi podaci

ne mogu dobiti pa su upravo na to računali kad su se odlučili za operaciju s roll up
kreditom. Ako je tako bilo, onda smo u slučaju izvanredne uprave u Agrokoru imali
harvardiziranu i bokoniziranu varijantu primjene dobro poznatog načela hrvatskog
ortačkog kapitalizma: tko je jamio, jamio. Naravno, tu mogućnost autorica uopće ne
razmatra. Njoj se čini razumnije ostaviti čitatelju da zaključi da uopće nije problem to
da savjetnici koji su preko noći postali milijunaši uopće nisu poznavali pravila posla u
vezi s kojim su davali savjete.

Bricelj u posljednji tren odustao od mjesta

povjerenika
Zanimljivo je da je prvi kandidat za izvanrednog povjerenika bio upravo Branimir
Bricelj. No, on je u posljednji trenutak odustao. Jedini argument za to odustajanje je
njegovo navodno zaziranje od izloženosti javnosti i medijima. Autorica ni u jednom
trenutku ne pretpostavlja da se Bricelj uplašio upravo onoga što se kasnije dogodilo,
da je bio svjestan da bi njegovo sudjelovanje u izradi zakona moglo biti smatrano
svojevrsnim projektiranjem vlastitog budućeg položaja u Agrokoru.

To da je Briceljeva tvrtka Altera savjetovanje u poslovanju s izvanrednom upravom

Agrokora ostvarila porast dobiti s 240 tisuća kuna na gotovo osam i pol milijuna kuna
nije navelo Martinu Dalić na pomisao da se tu radi i o čemu drugom osim o
stručnosti. Ili se Bricelj možda uplašio da ne bi mogao angažirati vlastitu firmu ako bi
bio izvanredni povjerenik? Elegantnije je bilo da mu taj posao ponudi Ramljak.

U knjizi se ne spominje tvrdnja objavljena u medijima da Bricelj, zapravo, nije mogao

biti predložen za povjerenika jer nije prošao sigurnosnu provjeru. Mislim da je tu
tvrdnju u knjizi trebalo ili opovrgnuti ili objasniti razloge zbog kojih Bricelj nije bio
sigurnosno podoban. Kad je riječ o poslovima koje kod nas obavljaju obavještajne
službe, uvijek je dobro znati tko je točno i za koga radio provjeru, odnosno, da li je
nalog za provjeru bio popraćen instrukcijom o tome kakav treba biti rezultat.

Dalić se smatra heroinom u borbi protiv

ortačkog kapitalizma
Martina Dalić sebe smatra heroinom u borbi protiv ortačkog kapitalizma. Takav vid
kapitalizma ona drži ostatkom socijalističkog samoupravljanja. Ortačkom kapitalizmu
pogoduju ekstraktivne institucije, a pravom tržišnom kapitalizmu pogoduju
inkluzivne institucije, takve koje svima pod istim uvjetima osiguravaju pristup
relevantnim resursima. Postupak izvanredne uprave u Agrokoru, uz razvlaštenje
posljednjeg velikog gazde iz razdoblja ortačkog kapitalizma, Martina Dalić smatra
događajem koji bi trebao pripomoći transformaciji institucija hrvatske političke
ekonomije iz ekstraktivnih u inkluzivne.

U svemu što je u izvanrednom postupku napravljeno ona vidi samo pozitivne

primjere funkcioniranja inkluzivnih institucija, a zanemaruje pojave i pitanja koji bi
mogli ukazivati na to da nije baš sve bilo rađeno u skladu s pravilima struke, nego da
je moglo biti motivirano pohlepom i mogućom namjerom da se sebi i nekim
izabranicima pogoduje. Primjerice, ona uporno ponavlja da skupina koja je radila na
tekstu Zakona o izvanrednoj upravi nikad nije formalizirana, nije donesene odluka
Vlade o imenovanju članova radne skupine i zadaćama koje treba obaviti.

7 of 8 11/6/2018, 2:32 AM
Postoji nekoliko pitanja na koja smo ipak očekivali da će knjiga Martine... https://www.telegram.hr/price/postoji-nekoliko-pitanja-na-koja-smo-ipak...

Taj neformalni način organiziranja na izvršavanju važnih državnih poslova u većoj

mjeri podsjeća na ekstraktivne nego na inkluzivne institucije. Iz perspektive
pripadnika ortački usmjerene većine u HDZ-u problem se svodio samo na to da na
propasti Agrokora zarađuju neki drugi, a ne oni sami. Iz perspektive zainteresirane
javnosti radilo se o mogućem trgovanju povlaštenim informacijama te o zloupotrebi
položaja i ovlasti.

Netočni odgovori, pred medijima i

povjerenstvom
Lakonsko prelaženje preko intenzivne aktivnosti Knighthead Capitala prije i nakon
uvođenja izvanredne uprave i neprepoznavanje mogućnosti da bi se tu moglo raditi o
izrazitom primjeru načina funkcioniranja ekstraktivnih institucija njezina je slijepa
pjega, mjesto na kojem kriterije koje primjenjuje na druge prestaje primjenjivati na
sebe i svoje suradnike. Angažman odvjetnika Šavorića koji je savjetovao Vladu kako
da napiše Lex Agrokor, a zatim je za astronomski honorar istodobno savjetovao
izvanrednog povjerenika i zastupao jednog od najvećih vjerovnika Agrokora, za
Martinu Dalić nije ni po čemu sporan.

A nije joj sporno ni to što je mjesecima na upite medija u vezi s tim angažmanom
davala netočne odgovore, a isto je učinila i pred saborskim istražnim povjerenstvom.
Sama činjenica da su u strukturama vlasti pa i u samoj Vladi ostali oni koji
personificiraju ortački kapitalizam govori da očekivani transformacijski učinak (još)
nije postignut. A pitanje je da li bi bio postignut i onda ako bi ondje sjedili samo
stručnjaci s kojima bi Martina Dalić rado surađivala.

8 of 8 11/6/2018, 2:32 AM