Trebate li podatke za svoju domaću zadaću, potražit ćete ih na internetu.
Pokrenut ćete neki preglednik, upisati ključnu riječ u tražilicu i za tren ćetedobiti popis stranica na kojima možete pogledati ono što vas zanima. Želite li u knjižnici posuditi knjigu, ne morate sami pretraživati police s knjigama. Upitat ćete knjižničarku koja će pogledati na zaslon računala i odmah vam reći je li tražena knjiga slobodna. A tek u trgovini! Na blagajni je dovoljno provući proizvod preko nekog prozorčića i već se zna sve o njemu: cijena, datum isteka valjanosti, masa. Kako je to moguće? Odgovor na to pitanje krije se u bazama podataka. Sigurno ste se već susreli s mnogim bazama podataka, ali niste znali da se tako zovu. Na primjer, baza podataka jest telefonski imenik. U njemu su prema abecednom redu napisana prezimena i imena korisnika, adrese stanovanja i telefonski brojevi. Trebate li broj telefona svojeg znanca, potražit ćete prema abecednom redu njegovo prezime, zatim ime i tako ćete saznati njegov broj telefona. Telefonski imenik možete potražiti i na internetu. Ondje je potraga za bro- jem još jednostavnija i brža.
Školski dnevnik i e-dnevnik također su baze
podataka u kojima su navedeni podatci o učenicima: ime i prezime učenika, školski predmeti , ocjene iz predmeta raspoređene prema mjesecima , adresa stanovanja, ime roditelja i drugi podatci.
U svim tim bazama podataka lako možemo pro-
naći podatke koji nam trebaju jer su podatci u e-Dnevnik bazama poredani prema nekom redu, organizi- za učenike rani su prema nekim pravilima i složeni u tablice koje lako pretražujemo. pogledaj U ovom ćemo poglavlju odgovoriti na pitanja što su to baze podataka, kako se stvaraju i kako ocjene, se upotrebljavaju. izostanke, baza podataka, tablica, lektire ... ljučnipojmovi polje, zapis (slog), obrazac, upit, izvješće, sortiranje, filtriranje