Projekt Gradjanin PDF

Projekt graanin
PRIRU»NIK ZA NASTAVNIKE
I. razina
1
NAKLADNIK
Agencija za odgoj i obrazovanje
BadaliÊeva 24, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKA
Vinko FilipoviÊ, prof.
UREDNIK
Miroslav MiÊanoviÊ
KNJIGU PRIREDILA
Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ
NASLOVNICA I GRAFI»KA PRIPREMA ZA TISAK

Iva »ular, Studio grafiËkih ideja
FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI
UËenici O© “BraÊe RadiÊ”, Koprivnica
TISAK
Teovizija d.o.o.
Naklada 2000
ISBN 975-953-7290-06-01
Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje
Tiskano u Hrvatskoj 2007.
CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 651302.
∂ 2006. Center for Civic Education 03 02 01 06 07 08

∂ 2007. za hrvatsko izdanje Agencija za odgoj i obrazovanje
Sva prava pridræana. Obrasci u ovome tekstu mogu se umnoæavati u svrhu poduËavanja. Umnoæavanje ili prenoπenje ovog rada u bilo kojem
obliku ili na bilo koji elektronski, mehaniËki ili drugi naËin, dosada poznat ili koji Êe biti izumljen, ukljuËujuÊi i preslikavanje ili snimanje, i
upotreba ovog rada u bilo kojem obliku i sustavu pohrane i povrata podataka zabranjeno je bez prethodnog pismenog dopuπtenja nositelja
izdavaËkog prava.
2
Projekt graanin
PRIRU»NIK ZA NASTAVNIKE
I. razina
Prevela s engleskog
Renata OzorliÊ DominiÊ
AUTORI
Michael Fischer
Charles N. Quigley
Margaret Stimmann Branson
Roy Erickson
Duane E. Smith
Agencija za odgoj i obrazovanje

Zagreb, 2007.
3
Izvornik
PROJECT CITIZEN LEVEL ONE
TECHER’S GUIDE
2006 Center for Civic Education

03 02 01 06 07 08
All rights reserved. Forms in this text may be reproduced for instructional purposes.
Reproduction or transmittal of this work in any form or by any electronic, mehanical, or other means, now known or hereafter invented,
including photocoping and recording, and use of this work in any form in any information storage and retrieval system is forbidden
without prior written permission of the copyright holder.
4
SADRŽAJ
Uvod .............................................................................................................................................................................................................................................. 7
UoËavanje problema javne politike u vaπoj zajednici: 1. korak . .................................................................................................. 15
Iskustva uËitelja: 1. korak ........................................................................................................................................................................................... 16
Odabir problema za istraæivanje u razredu: 2. korak ............................................................................................................................ 19
Prikupljanje podataka o problemu koji Êe razred istraæivati: 3. korak .................................................................................... 23
Izrada razrednog portfelja: 4. korak ................................................................................................................................................................... 27
Predstavljanje vaπeg portfelja: 5. korak ........................................................................................................................................................... 33
Osvrt na vaπe iskustvo uËenja 6. korak ........................................................................................................................................................... 37
Dodaci ...................................................................................................................................................................................................................................... 39
5
Napomena Ëitateljima
Dragi uËenici, uËitelji i roditelji:
Mi u Centru za graanski odgoj pozdravljamo vaπe sudjelovanje u programu Mi narod: Projekt graanin, program graanskog odgoja.
Nadamo se da Êe vam biti zanimljiv i koristan.
Prema rijeËima Abrahama Lincolna, naslijedili smo vlast koja je „narodna, od strane naroda i za narod“. Naπe pravo na sudjelovanje
u vlasti da bismo zaπtitili svoja prava i promicali zajedniËku dobrobit nosi sa sobom i odreenu vrstu odgovornosti. Ta odgovornost
odnosi se na potrebu stjecanja znanja i vjeπtina potrebnih za inteligentno sudjelovanje te spremnost na promicanje slobode i pravde
za sve.
Vjerujemo da Êe ovaj program pridonijeti znanju uËenika, unaprijediti njihove vjeπtine i produbiti njihovo razumijevanje naËina na
koje moæemo suraivati da bismo unaprijedili svoje zajednice.
Nadamo se da Êe vam ovaj program biti poticajno i vrijedno iskustvo.
S poπtovanjem,
Charles N. Quigley
IZVR©NI DIREKTOR
Zahvala
DIREKTORU PROGRAMA PROJEKT GRA–ANIN

Michaelu Fischeru
STRU»NJACIMA ZA RAZVOJ KURIKULUMA

Charlesu N. Quigleyu
Margaret Stimmann Branson
Royu Ericksonu
Duane E. Smith
DIREKTORICI IZDAVA©TVA
Theresi M. Richard
UMJETNI»KOM DIREKTORU
Marku Stritzelu
DIZAJNERICI
Erin Breese
6
Uvod
Sudjelovanje graana u rjeπavanju problema u zajednici
A. Svrha
Prema rijeËima Abrahama Lincolna, naslijedili smo vlast koja je „narodna, od strane naroda i za narod“.
Naπe pravo na sudjelovanje u vlasti da bismo zaπtitili svoja prava i promicali zajedniËku dobrobit nosi sa
sobom i odreenu vrstu odgovornosti. Ta odgovornost odnosi se na potrebu stjecanja znanja i vjeπtina po-
trebnih za inteligentno sudjelovanje te spremnost na promicanje slobode i pravde za sve.
Ciljevi
Projekt graanin uËenike upoznaje i uvodi u metode i postupke koje vlast koristi u procesu upravljanja. Cilj
programa je razvijati interes uËenika za aktivno graanstvo i sudjelovanje u vlasti putem
• pruæanja znanja i vjeπtina potrebnih za uËinkovito sudjelovanje
• pruæanja praktiËnog iskustva oblikovanog tako da potiËe osjeÊaj struËnosti i uËinkovitosti
• razvijanja svjesnosti o vaænosti graanskog djelovanja
Vjerujemo da Êe ovaj program pridonijeti razvijanju znanja uËenika, osnaæiti njihove vjeπtine i produbiti ra-
zumijevanje toga kako „ljudi“ ∑ svi mi zajedno ∑ moæemo zajedniËkim radom unaprijediti svoju zajednicu.
B. Upoznavanje uËenika s pojmom javne politike i procesom donoπenja politike
Pretpostavka uspjeπnog ostvarivanja ciljeva i svrhe Projekta graanin je pomoÊi uËenicima da razumiju po-
jam javne politike i proces donoπenja politike. PreporuËljivo je da prije zapoËinjanja s aktivnostima pred-
stavljenima u priruËniku za uËenike, uËitelj s uËenicima razradi navedene pojmove da bi uËenici razumjeli
πto je to javna politika i proces donoπenja politike, u skladu s opÊim znaËenjem tih pojmova i time kako ih
koriste znanstvenici politolozi.
1. Definiranje javne politike
Program je usmjeren na razvijanje javne politike koja se bavi odreenim problemom u zajednici te, ukoliko
uËitelj i razred tako odluËe, preporukama te politike nadleænim dræavnim tijelima. Stoga je vaæno da uËenici
razumiju pojam javne politike.
U smislu ovog programa javna politika je dogovorni naËin na koji naπa vlast, na bilo kojoj razini, ispunjava
svoje odgovornosti, kao πto su zaπtita prava osoba i promicanje dobrobiti svih ljudi. NajËeπÊe zakonodavstvo
oblikuje javnu politiku u zakone. Ostali primjeri politike sadræani su u nalozima, pravilima i uredbama koje
donose izvrπni organi vlasti, a u nekim sluËajevima to mogu biti i odluke sudova bilo koje razine.
BuduÊi da je jedan od glavnih ciljeva pomoÊi ljudima da nauËe kako Êe sudjelovati u vlasti, æelimo da oni is-
7
pitaju probleme koji postoje ili kojima bi se, barem djelomiËno, trebali baviti tijela vlasti. Rjeπenja problema
koja uËenici pronau trebala bi sadræavati preporuke u smislu politike za Ëiju je provedbu vlast odgovorna.
PreporuËena politika moæe sadræavati i preporuke koje se odnose na dio odgovornosti ljudi u zajednici.
UPOTREBA NOVINA ZA UPOZNAVANJE S JAVNOM POLITIKOM
Potrebno vrijeme: Dva πkolska sata
Potreban materijal: Nekoliko primjeraka lokalnih novina (8 do 12 primjeraka po razredu ili grupi) i pri-
mjerak Radnog lista za uËenike 1 i 2, za svakog uËenika.
Postupci:
Prvi πkolski sat
1) Podijelite uËenicima radni list „©to je javna politika?“ (Dodatak H - Radni list za uËenike i recite im
da u prvi okvir navedu πto oni misle da znaËi pojam javna politika.
2) Zatim postavite cijelom razredu pitanje „©to je javna politika?“. KoristeÊi metodu sijevanja ideja
zapiπite sve odgovore na ploËu, prozirnicu ili plakat. Trebat Êete ih u sljedeÊem koraku.
3) Podijelite razred u manje grupe od tri do Ëetiri uËenika. Svakoj grupi dajte jedan primjerak lokalnih
novina iz kojih odabiru Ëetiri do pet Ëlanaka koji odraæavaju ono πto ta grupa podrazumijeva pod poj-
mom javne politike. Svaki odabrani Ëlanak mora biti iz drugog dijela novina, npr. domaÊe vijesti ili vije-
sti iz svijeta, poslovne stranice, sport i sl. Grupe se moraju pripremiti za predstavljanje i obranu svakog
Ëlanka koji su odabrale kao primjer javne politike.
4) Pozovite svaku grupu da predstavi jedan od odabranih Ëlanaka i obrani ga kao primjer javne politike
pred razredom. Grupa koja dolazi sljedeÊa ne bi trebala predstaviti Ëlanak koji tematski pripada istom
dijelu novina kao i Ëlanak prethodne grupe.
5) Upotrijebite primjere koje su odabrali uËenici za voenje rasprave o tome koji su kljuËni elementi
javne politike. Recite uËenicima da te podatke zabiljeæe u drugi okvir na radnom listu „©to je javna poli-
tika?“. UobiËajeni odgovori mogli bi biti, ali nisu ograniËeni na sljedeÊe:
• djelovanje tijela vlasti

• vlast/ovlast
• zajedniËko dobro
• uoËavanje problema
• zaπtita graana
• rjeπavanje problema
8
6) Nakon rasprave o kljuËnim elementima javne politike, dajte vremena grupama da sastave definiciju
javne politike, napiπu je na plakat, a potom je predstave razredu.
7) Nakon πto su sve grupe predstavile svoje definicije, uËitelj bi trebao podcrtati ili zabiljeæiti sve zajed-
niËke pojmove ili izraze koji su se pojavili u definicijama.
8) Iz ovih zajedniËkih elemenata, primjeraka iz novina, i sijevanja ideja razred bi dogovorno trebao
izraditi zajedniËku definiciju javne politike.
Izborna aktivnost: Kao zadatak za istraæivanje recite uËenicima da sakupe definicije javne politike iz
razliËitih izvora. Neka razred meusobno usporedi definicije, a potom im dajte vremena da proËiste,
revidiraju ili preoblikuju razrednu definiciju ako æele.
Drugi πkolski sat
1) Podijelite radni list „©to jest i πto nije javna politika? (Dodatak H - Radni list za uËenike 2). Pregledajte
upute zajedno s uËenicima i raspravite primjere navedene za prvi problem. Vratite se na definiciju koju
su napisali zajedno kao razred u prvome dijelu zadatka i zamolite ih da objasne kako se ona uklapa u
navedeni primjer.
2) Recite uËenicima da pronau svoja vlastita rjeπenja za jedan ili viπe problema navedenih u stupcu
problema u zajednici. Neka se uËenici podijele u male grupe od troje do Ëetvero uËenika i meusobno
podijele svoja rjeπenja.
3) Dodijelite po jedan od problema u zajednici svakoj grupi i recite im da donesu jedno zajedniËko
rjeπenje koje jest i jedno rjeπenje koje nije javna politika. Neka se svaka grupa pripremi za predstavljanje
svog rada cijelom razredu.
4) Da biste provjerili njihovo razumijevanje, zadajte uËenicima zadatak da navedu joπ barem dva pro-
blema iz njihove zajednice i upiπu ih u prazne okvire na radnom listu. Tada mogu individualno ili za
domaÊu zadaÊu predloæiti moguÊa rjeπenja za svaki problem.
Pitanja za raspravu
1. ©to ste nauËili o znaËenju javne politike?

2. Je li se tvoje poimanje javne politike izmijenilo uslijed ove aktivnosti?
3. Tko je odgovoran za donoπenje javne politike?
4. Kako bi se mogla postojeÊa javna politika izmijeniti?
9
2. Proces donoπenja politike
Vaæno je da uËenici razumiju srediπnju ulogu vlasti (lokalne, regionalne i nacionalne) u oblikovanju javne
politike. Oni bi takoer trebali razumjeti da je uloga vlasti samo jedan dio procesa; sve graane u zajednici
treba poticati na sudjelovanje. Demokratsko donoπenje odluka zahtijeva i suglasnost graana u imenovanju
duænosnika i njihovo sudjelovanje u vlasti.
Donoπenje politike moæe zapoËeti kada ljudi u zajednici uoËe da problem postoji. UoËavanje problema
moæe potjeËi od medija, politiËara, udruga graana ili tijela vlasti. Zatim ljudi mogu razmiπljati o tome kako
najbolje rijeπiti taj problem te potom nastoje uvjeriti vlast da usvoji njihova rjeπenja i provedu ih u djelo. U
tome procesu vrlo Êe vjerojatno doÊi do neslaganja oko toga πto bi se trebalo poduzeti u vezi s odreenim
problemom i tko bi to trebao uËiniti. »esto se pojave i alternativni prijedlozi. Cjelokupan proces ukljuËu-
je prikupljanje i analizu podataka, procjenjivanje posljedica alternativnih akcija, i prikupljanje potpore za
jedan ili drugi prijedlog. Kada se ljudi dogovore oko prikladnog naËina djelovanja moraju uvjeriti nadleæno
dræavno tijelo da usvoji predloæenu politiku. Kada se politika usvoji, ona mora biti provedena.
3. Aktivnosti za uvoenje procesa donoπenja politike
Dijagram tijeka pokazuje kako se proces donoπenja politike odvija u veÊini sluËajeva. Pregledavanje dijagra-
ma tijeka zajedno s uËenicima pomoÊi Êe da oni bolje razumiju ovaj sloæeni proces. Primjerak koji moæete
umnoæiti nalazi se u Dodatku H - Radni list 3 za uËenike.
Nakon πto ste objasnili tijek politike prikazan na dijagramu, podijelite razred u male radne grupe po Ëetiri
uËenika. Neka uËenici meusobno raspravljaju o dijagramu i provedu istraæivanje da bi bolje razumjeli pro-
ces, i kako se on moæe primijeniti na tijela njihove lokalne ili dræavne uprave. Zatim podijelite dijagram na
Ëetiri odvojena podruËja: 1) Ulazni Ëimbenici 2) OdluËivanje 3) Ishodi 4) Provedba (ukljuËujuÊi i vrednova-
nje i povratnu informaciju). Dodijelite podruËja, ili dopustite da svaki Ëlan grupe odabere jedno od podruËja
i napiπe dva do tri odlomka objaπnjenja tog dijela dijagrama. Nakon πto su dovrπili pismeni zadatak neka
Ëlanovi grupe oblikuju Ëetiri podruËja u esej koji opisuje proces donoπenja politike.
C. Tko su donositelji odluka?
Jedna od bitnih stvari koje Êe uËenici morati nauËiti u svezi s javnom politikom je da postoji viπe razliËitih
donositelja odluka koji mogu biti nadleæni ili odgovorni za bavljenje nekim problemom.
1. Aktivnosti za uvoenje pojma donositelja odluka
PomoÊu radnog lista 4A u Dodatku H pokaæite uËenicima kako razliËiti donositelji odluka mogu biti odgo-
vorni za bavljenje Ëestim problemom neopravdanog izostajanja iz πkole. Nakon rasprave o navedenom pri-
mjeru podijelite uËenicima primjerak tablice „Tko su odgovorni donositelji odluka?“ (Dodatak H - Radni list
4B). neka uËenici rade u malim grupama od troje-Ëetvero. Zadatak je svake grupe da uoËi problem u svojoj
πkoli ili zajednici koji bi mogao zahtijevati rjeπenje kroz javnu politiku, da izradi tabelu za problem koji su
odabrali i predstavi svoj rad razredu.
10
2. Graani i proces donoπenja politike
Vaæno je da uËenici razumiju ulogu graana u oblikovanju javne politike. Graani mogu biti ukljuËeni u
sve razine procesa svojim sudjelovanjem u javnim raspravama, pisanjem pisama svojim predstavnicima i
novinama, telefonskim pozivima i pisanjem poruka e-poπtom, praÊenjem prijedloga i protu-prijedloga, su-
djelovanjem u demonstracijama, uvjeravanjem ostalih graana da podræe odreeno alternativno rjeπenje,
provedbom istraæivanja, podnoπenjem vlastitih prijedloga i svjedoËenjem na javnim sasluπanjima. Ovo
nije iscrpan popis ali zorno prikazuje da postoje mnoge moguÊnosti za sudjelovanje graana u procesu
donoπenja odluka.
D. Pripremanje razreda
Slijedite ovaj postupak da biste pripremili svoj razred za sudjelovanje u Projektu graanin.
1. Koristite odrasle volontere
PreporuËuje se da zamolite odrasle da dobrovoljno pomognu uËenicima u provedbi zadataka potrebnih za

izradu razrednog portfelja. Volonteri mogu biti roditelji, umirovljenici, suradnici u nastavi, voditelji udruga
mladih ili druge graanski osvijeπtene osobe. Volonteri mogu s uËenicima podijeliti svoja æivotna iskustva
u provedbi ideja koje se razmatraju; obogatiti praktiËno iskustvo svojom ulogom vodiËa i odgovaranjem na
pitanja; uspostaviti trajnu vezu i biti redovito dostupni, bilo osobno ili telefonski, da bi odgovorili na pitanja
ili probleme koji bi se mogli pojaviti tijekom programa.
Navedeni popis smjernica za odrasle volontere nalazi se u Dodatku A. Moæe ga se umnoæavati i dijeliti.
PRIJEDLOZI KAKO ODRASLI VOLONTERI MOGU POMO∆I U»ENICIMA
Provjera zadataka i procedura. Pomozite uËenicima da razumiju korake koje moraju poduzeti u izradi svo-
jih portfelja. Podijelite uËenicima primjerke radnog lista „Kriteriji vrednovanja portfelja za Projekt graanin
i sasluπanje“ koji se nalazi u ovome priruËniku (Dodatak H ∑ Radni list 6). PomoÊu ovog radnog lista uËenici
Êe moÊi samo-vrednovati svoj vlastiti rad.
Prikupljanje podataka. Pomognite uËenicima pri pronalaæenju izvora podataka. Objasnite im kako Êe priku-
piti podatke o problemu koji razmatraju. Odrasli volonteri mogu na primjer pomoÊi uËenicima da:
• pronau podatke u knjiænici

• koriste raËunalo kako bi pronaπli podatke i vrijedne izvore dostupne na Internetu
• koriste telefonske imenike ili raËunalne direktorije kako bi pronaπli dræavna tijela i privatne
organizacije koje bi mogle raspolagati vrijednim podacima
• kontaktiraju ljude u zajednici koji bi mogli biti dobri izvori podataka
• napiπu pisma u kojima traæe informaciju
• se pripreme za voenje razgovora s osobama telefonski ili osobno
• osiguraju prijevoz do mjesta razgovora ili drugih mjesta gdje uËenici mogu doÊi do podataka.
11
Priprema predstavljanja portfelja. Vodite uËenike u pripremi i organiziranju usmenog predstavljanja por-
tfelja. Pomozite im da organiziraju predstavljanje pred skupinama u zajednici.
Osvrt na iskustvo. Pomognite uËenicima u pripremi pisanih izjava o tome πto su nauËili sudjelovanjem u
programu, s kojim problemima susreli i πto bi uËinili drugaËije kada bi pripremali drugi portfelj.
OGRANI»ITE POMO∆ ODRASLIH VOLONTERA
Prikupljanje podataka. Odrasli ne bi trebali prikupljati podatke za uËenike
• pisanjem pisama ili obavljanjem telefonskih razgovora umjesto njih, ili

• voenjem istraæivanja koje bi uËenici morali sami provesti.
Izrada portfelja. Odrasli ne bi trebali pomagati uËenicima
• pisanjem materijala za portfelj umjesto njih

• pisanjem govora za predstavljanje portfelja
• izradom ilustracija, grafikona i sliËno; ili
• odabirom materijala za portfelj
Priprema predstavljanja portfelja. Odrasli ne bi trebali pripremati predstavljanje umjesto uËenika. Pogle-
dajte Dodatak A.
2. Organiziranje javnih smotri
Smjernice i procedura za voenje smotre nalaze se u Dodatku B ovog priruËnika.
3. Vrednovanje portfelja i simulacija javnog sasluπanja
Materijal koji vam moæe pomoÊi u organizaciji i voenju smotre u vaπoj uËionici ili na drugom javnom mje-
stu nalazi se u Dodatku B. Smjernice za Ëlanove zajednice koje Êete odabrati za procjenitelje nalaze se u
Dodatku C i E. Obrasci za bodovanje koje Êe procjenitelji koristi za vrednovanje postignuÊa uËenika u pred-
stavljanju portfelja i sasluπanju nalaze se u Dodatku D i F. Ove obrasce za bodovanje mogu koristiti i uËitelji
u svrhu vrednovanja rada uËenika, bez obzira na to hoÊe li se ili ne odræati smotra.
E. PomoÊ uËenicima u izradi portfelja i pripremi za simulirano javno sasluπanje
SluæeÊi se ovim prijedlozima pomozite uËenicima da razumiju korake koje treba proÊi od odabira problema
koji Êe prouËavati i izrade vlastitog portfelja do pripreme za simulirano javno sasluπanje. Slobodno izmije-
nite ili prilagodite navedene korake na bilo koji naËin za koji mislite da bi bio korisniji u vaπem razredu. Na
kraju svakog koraka zamolili smo uËitelje s iskustvom u Projektu graanin da podijele s nama svoje najbolje
ideje i prijedloge temeljene na njihovom iskustvu pokuπaja i pogreπaka. Nadamo se da Êe vam ove ideje
pomoÊi da rad u Projektu graanin bude uspjeπno odgojno-obrazovno iskustvo za vaπe uËenike.
12
Uvoenje Projekta graanin u razred. ZapoËnite tako da uËenici proËitaju i rasprave „Uvod“ koji se nalazi na
stranici 1 ∑ 3 priruËnika za uËenike.
Napravite pregled uputa za program i smotru. Pregledajte zajedno s uËenicima podatke koji se nalaze u
„Uvodu“ priruËnika za uËenike (stranice 1 ∑ 3). U „Uvodu“ se nalazi pregled zadataka koji se rjeπavaju kroz
projekt. Da bi uËenici bolje razumjeli korake koje Êe poduzimati, pokaæite im grafiËki prikaz koji se nalazi u
priruËniku za uËenike.
Ako Êe uËenici sudjelovati u smotri, vaæno je da istaknete kako je to za njih prilika da na simulaciji javnog
sasluπanja predstave svoj rad i razredni portfelj zajedno sa drugim razredima koji su sudjelovali u projektu.
Smotra nije natjecanje. Mnogo je vaænije da se uËenici usredotoËe na to da rade najbolje πto mogu dok uËe
tijekom procesa. Znanje i vjeπtine koje Êe steÊi i stavovi koje Êe razviti usmjeravanjem na graansko sudjelo-
vanje trajat Êe i nakon πto zavrπi smotra.
13
14
1. KORAK UO»AVANJE PROBLEMA JAVNE
POLITIKE U VA©OJ ZAJEDNICI
SVRHA
Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 1. koraka da uËenici:
• osvijeste ono πto veÊ znaju o problemima u svojoj zajednici

• rasprave o tim problemima s roditeljima, susjedima ili drugim Ëlanovima zajednice, da bi
saznali πto oni znaju i πto misle o tim problemima
• prikupe dovoljno podataka da bi mogli odabrati problem za koji se razred dogovori da je
vaæan za prouËavanje.
A. Rasprava u razredu
Raspravite o tome πto uËenici znaju o problemima u zajednici. Popis problema koji su Ëesti u mnogim za-
jednicama nalazi se u priruËniku za uËenike da se usmjeri paænja na ovaj zadatak. Navedene probleme treba
predstaviti kao poticaj uËenicima da sami poËnu razmiπljati o problemima u njihovim zajednicama.
Obavijestite uËenike da se od njih ne oËekuje da za svoj projekt odaberu jedan od problema koji su spome-
nuti u priruËniku. Oni mogu odabrati drugi problem koji je znaËajniji za njihovu zajednicu. Ako ste proveli
aktivnost koja se nalazi na stranicama 8 ∑ 9 ovog priruËnika, „Upotreba novina za upoznavanje s javnom
politikom“, uËenici su veÊ vjerojatno uoËili vaæna pitanja u njihovoj zajednici koja treba detaljnije istraæiti.
Vaæno je da razred odabere problem za koji oni mogu predloæiti razumnu i provedivu javnu politiku koja
podrazumijeva ukljuËenost pojedine razine vlasti te u odreenoj mjeri i njezinu ukljuËenost u rjeπavanje
problema.
B. Rad u maloj grupi
Uvedite uËenike u prvu raspravu o tome πto oni veÊ znaju o problemima navedenima u njihovom priruËni-
ku. Neka vam tada metodom oluje mozgova navedu druge probleme koje su uoËili u svojoj zajednici. Kada
su zadovoljni s popisom problema koje su odabrali (onih navedenih u tekstu i/ili vlastitih), podijelite razred
u grupe od tri-Ëetiri uËenika i dodijelite svakoj grupi jedan problem. Svaka grupa treba rijeπiti zadatak za rad
u maloj grupi opisan na stranici 5 priruËnika za uËenike pomoÊu „Obrasca za uoËavanje i analizu problema“
koji se nalazi na stranici 6, a u koji Êe upisati svoje odgovore. Na kraju, neka uËenici izvijeste o uËinjenom i
rasprave svoje odgovore.
15
C. Zadaci za domaÊu zadaÊu
Zadajte domaÊu zadaÊu. Zadajte domaÊu zadaÊu opisanu na stranici 7. Moæete podijeliti razred u grupe od
kojih Êe svaka biti odgovorna za jedan ili viπe od navedena tri zadatka, ovisno o njihovom interesu i sposob-
nostima. Pobrinite se da uËenici znaju kako Êe koristiti obrasce koje se nalaze u priruËniku za uËenike na
stranicama 8 ∑ 10. Ono πto uËenici izrade u ovom koraku koristit Êe se u Koraku 2.
Napomena: UËenici mogu koristiti obrasce u svojim priruËnicima ili ih vi moæete za njih umnoæiti. Komplet
ovih obrazaca za umnoæavanje nalazi se u ovom priruËniku u Dodatku G, Obrasci 1 ∑ 13.
OSVRT
Korak 6 „Osvrt na tvoje iskustvo uËenja“ odnosi se na osvrt na cjelokupni proces Projekta graanin, meutim,
vjerujemo da je vaæno na kraju svakog koraka napraviti osvrt na svrhu i aktivnosti vezane za taj korak. Pita-
nja za osvrt mogu biti sljedeÊa:
1. Na koje naËine ljudi mogu najbolje nauËiti o problemima u njihovoj zajednici?

2. ©to ste nauËili o problemima u svojoj zajednici?
3. Ima li svatko odgovornost da zna i razumije probleme u svojoj zajednici? Zaπto da ili zaπto ne?
4. Je li odgovornost vlasti da se bavi svakim problemom koji postoji u zajednici? Zaπto da ili zaπto ne?
5. ©to se moæe dogoditi zajednici ako graani zanemaruju njezine probleme?
ISKUSTVA U»ITELJA
Savjeti iskusnih uËitelja.

UËitelji koji su uspjeπno provodili Projekt graanin sa svojim uËenicima podijelili su s nama sljedeÊe ideje i
prijedloge.
1. Na poËetku godine izvjesite „Oglasnu ploËu zanimljivosti“. Svaki put kada uËenici naiu na zanimljiv
problem mogu ga staviti na „Oglasnu ploËu zanimljivosti“. Kada razred zapoËne raditi Korak 1 - UoËavanje
problema javne politike u zajednici, pregledajte moæe li koji od problema s „Oglasne ploËe zanimljivosti“ biti
tema za istraæivanje. UËenici Êe saznati da su neki od problema veÊ rijeπeni, da nisu viπe zanimljivi, a da su
neki postali joπ vaæniji.
2. Da biste potakli uËenike na razmiπljanje o procesu odabira problema tijekom godine im povremeno do-
nesite novine da pregledaju tekuÊe dogaaje i probleme javne politike koji se odnose na πkolu, lokalnu za-
jednicu i dræavu.
3. Kao zadatak izvan razreda predloæite uËenicima da razgovaraju sa raznim Ëlanovima zajednice πto oni misle
o problemima koje uoËavaju. Na primjer, jednom mogu razgovarati s nekim tko je mlai od njih, a drugi put s
nekim tko je stariji od njihovih roditelja, i sl. Pitanja i problemi koji se pojave u tim razgovorima mogu se dodati
postojeÊem popisu. Pretvorite to u sat pisanja i predloæite uËenicima da napiπu esej o tome πto su nauËili o svojoj
zajednici iz razgovora s njezinim pripadnicima. Ti eseji pomoÊi Êe uËenicima da pojasne predstavljene ideje.
16
4. Pozovite ravnatelja i/ili savjetnika na razgovor o problemima koje su uoËili u πkoli. Upoznajte ih s popi-
som problema koji je sastavio razred i potaknite uËenike na otvorenu raspravu o tim problemima. To pruæa
moguÊnost upravi πkole da se ukljuËi u projekt od poËetka i podræi uËenike u njihovom radu.
5. Pozovite lokalnog/gradskog duænosnika u razred na raspravu o problemima u zajednici. Drugi gosti mogu
biti predsjednici povjerenstava ili voditelji udruga u zajednici. Posebne interesne grupe mogu vam takoer
pruæiti korisne informacije.
6. Pozovite vaπeg saborskog zastupnika u razred na raspravu o problemima u svezi s kojima bi on/ona mogli
pokrenuti zakonsku akciju.
7. Kad vaπi uËenici odaberu problem koji Êe rjeπavati kroz Projekt graanin vodite raËuna o tome da on bude
realnih razmjera. Strategija koja vam u tome moæe pomoÊi je dijagram stabla. Na primjer, uËenici kao pro-
blem mogu uoËiti glad u svijetu. To mogu oznaËiti kao deblo stabla. Kao grane stabla uËenici mogu navesti
uz to povezane probleme koji nisu tako opÊeniti i opseæni, npr. uËenici koji svakodnevno dolaze gladni u
πkolu, gladni ljudi na ulicama grada i sl.
8. Vodite raËuna da su problemi koje uËenici odaberu pitanja javne politike. Tako Êe, kada dou do 2. koraka
- „Odabir problema za istraæivanje u razredu“, moÊi odabrati problem s popisa problema koji odraæavaju
pitanja javne politike. Takoer, neka problemi koje uËenici odabiru budu doista formulirani kao problemi.
Na primjer, izraz „πkolska oprema“ nije definicija problema. Bolje bi bilo formulirati problem npr. „naπa
πkola nema dovoljno raËunala“.
9. Uvijek pokuπajte ukljuËiti ostale nastavnike u projekt. Nastavnici druπtvenih predmeta, jezika, matema-
tike i prirodnih predmeta mogu bitno pridonijeti uspjehu projekta. ©kolski knjiæniËar i informatiËar, uËitelj
likovne umjetnosti ili tehniËkog odgoja te drugi zaposlenici πkole mogu vam pomoÊi da uspjeπno dovrπite
projekt.
17
18
2. KORAK ODABIR PROBLEMA ZA
ISTRAŽIVANJE U RAZREDU
SVRHA
• utvrde πto je razred nauËio o problemima u svojoj zajednici

• odluËe trebaju li joπ podataka prije no πto odaberu problem
• odaberu jedan problem koji æe kao razred istraæivati.
A. Rasprava u razredu
Pregledajte prikupljene podatke. Vaπ razred bi trebao pregledati πto su nauËili o problemima u zajednici
prije no πto odaberu jedan problem koji Êe kao razred istraæivati. Predlaæemo vam da koristite sljedeÊi po-
stupak.
Pokrenite raspravu o tome πto su uËenici nauËili kroz svoj rad 1. koraku.
Raspravite o pitanjima poput ovih
1. ©to ste nauËili o problemima u zajednici od ljudi s kojima ste razgovarali?

2. Koji od problema vam se Ëine najvaænijima?
3. Jesu li to problemi koji se mogu rijeπiti donoπenjem javne politike?
4. Za koje probleme vam se Ëini da bi se mogli rijeπiti promjenom postojeÊe javne politike?
5. Koji od problema u zajednici su najvaæniji za vas?
Vaπi uËenici su do sada veÊ nauËili da u svakoj zajednici postoje problemi. Neki od problema koje su razma-
trali odnose se samo na njihovu zajednicu, a neki su mnogo veÊi i mogu se naÊi gotovo u svakoj zajednici.
PronaÊi problem koji ih zanima, a da ga pritom mogu i uspjeπno rijeπiti nije uvijek lako.
Na primjer, znamo da nemaju svi na svijetu dovoljno hrane. Pojedinci i cijele obitelji πirom svijeta suoËavaju
se s kratkoroËnim i dugoroËnim nedostatkom hrane uslijed vremenskih nepogoda, rata ili siromaπtva. Oda-
bir problema gladi u svijetu je prevelik zadatak za projekt, pa uËenici vjerojatno neÊe moÊi provesti uspjeπno
istraæivanje i doÊi do provedivog rjeπenja u obliku javne politike. Ako se doista æele baviti problemom ne-
dostatka hrane, moæete ih usmjeriti prema istraæivanju problema pojedinaca ili grupa u njihovoj zajednici
koji nemaju dovoljno hrane, primjerice beskuÊnici, siromaπni, stariji graani ili djeca koja dolaze u πkolu bez
odgovarajuÊe prehrane.
19
Razmotrite ove smjernice koje razred moæe koristiti uvijek kada usporeuju probleme za istraæivanje:
1. Ima li vlast ovlast i odgovornost za donoπenje politike koja Êe se baviti ovim problemom?
2. Je li razumno vjerovati da bi trebalo predloæiti javnu politiku da bi se problem rijeπio?
3. Moæe li se problem rjeπavati putem javne politike koja je i praktiËna i ostvariva?
4. Je li taj problem doista vaæan za vaπu zajednicu i ima li kakav utjecaj na vas?
5. HoÊete li moÊi naÊi dovoljno podataka za izradu iscrpnog i uvjerljivog portfelja?
Ako neki od popisanih problema ne zadovoljavaju navedene smjernice predloæite uËenicima da ih elimi-
niraju iz razmatranja. Kada razred izradi kratak popis problema koji su u skladu sa smjernicama, tada Êete
trebati raditi s uËenicima na usuglaπavanju oko jednog problema koji Êe zajedniËki istraæivati.
Usuglaπavanje razreda oko jednog problema koji Êe istraæivati. Kada uËenici misle da su spremni neka
donesu odluku koji Êe problem istraæivati kao razred. VeÊinsko odluËivanje jedan je od naËina da se donese
takva odluka, ali to ne mora uvijek voditi i k uspjeπnoj provedbi projekta. Vaæan cilj Projekta graanin je da
uËenici nauËe da u demokraciji nije uvijek moguÊe dobiti sve πto æele. UËiti da su pregovaranje i kompromis
kljuËni dijelovi procesa donoπenja politike koji poËiva na otvorenom dijalogu u kojem svaki uËenik ima pri-
liku izraziti svoje miπljenje i raspravljati o nedoumicama. Ako se dobro vodi, ovaj proces postizanja suglasja
moæe posluæiti kao motivacija uËenicima koji nisu zainteresirani ili se ne æele baviti odreenim problemom,
ako im se ukaæe na njegovu vaænost i uvjeri da se dobrovoljno ukljuËe u zajedniËki rad na problemu.
Buduæi da Êe svatko u razredu raditi na istome problemu, vaæno je da svi uËenici postignu odreenu razinu
dogovora oko odabranog problema da bi svi dobrovoljno sudjelovali. Postizanje grupnog dogovora znaËi
nekoliko stvari. Prvo, to znaËi da je svatko imao priliku slobodno reÊi πto misli. To takoer znaËi da su posto-
jala razliËita miπljenja i glediπta u vezi s problemima koji su razmatrani. Niti jedan uËenik ne smije se osjeÊati
prisiljen od strane drugih uËenika ili uËitelja na odabir koji ne æeli. I na kraju, potrebno je uloæiti napor da bi
se razliËiti stavovi i miπljenja ujedinili u konaËni dogovor.
Ovo je aktivnost koju moæete provesti s razredom da im pomognete u usvajanju koncepta i prakse izgradnje
i postizanja suglasja.
B. Rad u maloj grupi
©to to znaËi usuglasiti se?
Suglasje ne mora nuæno znaËiti da postoji sto postotni dogovor. No, πto to znaËi? Podijelite razred u male
grupe od dvoje-troje uËenika. Recite im da naprave sljedeÊu aktivnost i u razrednoj raspravi meusobno
podjele svoj rad.
1. Pronaite u rjeËniku pojmove: suglasje, veÊina, vladavina veÊine, manjinska prava.

2. Pregledajte definicije i raspravite o njima. Zatim vlastitim rijeËima napiπite novu definiciju za svaki
pojam i navedite po jedan primjer.
3. Pretpostavimo da je vaπ razred suzio izbor problema koje æele prouËavati na ova dva: poboljπanje
πkolske prehrane i izgradnja nove staze za koturaljke u gradskom parku. UËitelj poziva uËenike na
glasovanje i konaËan rezultat je 15 glasova za stazu za koturaljke i 14 za poboljπanje πkolske prehrane.
20
UËitelj tada najavljuje da Êe razred raditi na pitanju izgradnje staze za koturaljke. Recite uËenicima da indi-
vidualno odgovore na ova pitanja i podijele svoje odgovore s razredom.
a. Kako bi se osjeÊao da si ti htio da se poboljπaju πkolski obroci i zaπto?

b. ZnaËi li vladavina veÊine uvijek konsenzus? Zaπto da ili ne?
c. Zaπto misliπ da je vaæno da se razred usuglasi koji problem Êe se prouËavati?
Provedite, ako je potrebno, daljnje istraæivanje. Ako uËenici ne znaju dovoljno da mogu odluËiti koji pro-
blem Êe prouËavati; ako uslijed rasprave poæele prouËavati i druge probleme; ili ako se ne mogu usuglasiti
koji problem Êe odabrati; zadajte im da prikupe podatke o drugim problemima. Neka se koriste obrascima
iz 1. koraka u prikupljanju i biljeæenju podataka o dodatnim problemima.
Vaænost odabranog problema. Problem koji uËenici odaberu treba biti slobodno odabran prema njihovu
miπljenju vaæan za odreenu grupu u zajednici (npr. vlasnici kuÊa u zapadnom dijelu grada, ili svi uËenici
sedmog razreda osnovne πkole). Pripremljeni portfelj ne treba vrednovati na temelju toga smatraju li uËitelj
ili procjenitelj odabrani problem znaËajnim ili vaænim. Vrednovati treba uspjeπnost razreda u prikuplja-
nju, biljeæenju i vrednovanju podataka o problemu, uspjeπnost istraæivanja, kvalitetu javne politike koju
predlaæu i plan akcije za njenu promidæbu.
OSVRT
Kao πto je veÊ spomenuto, 6. korak „Osvrt na tvoje iskustvo uËenja“ odnosi se na osvrt na cjelokupni proces
Projekta graanin, meutim, vjerujemo da je vaæno na kraju svakog koraka napraviti osvrt na svrhu i aktiv-
nosti vezane uz taj korak. Pitanja za osvrt u 2. koraku mogu biti sljedeÊa:
1. Je li razredu bilo teπko dogovoriti koji Êe se problem prouËavati? Zaπto da ili ne?
2. ©to je olakπalo ili oteæalo odabir problema za prouËavanje?
3. OsjeÊaπ li da si dobio priliku izreæi svoje ideje i miπljenja. Zaπto da ili ne?
4. Zaπto je usuglaπavanje vaæan dio grupnog odluËivanja?
5. Koje moguÊnosti imaπ na raspolaganju kada grupa donese odluku s kojom nisi suglasan?
ISKUSTVA U»ITELJA

prijedloge.
1. Neka uËenici ukratko predstave i objasne πto su pronaπli o problemu koji su analizirali. Ostali uËenici
moju im postavljati pitanja vezana uz taj problem.
Prije kratkih prezentacija neka razred metodom oluje mozgova predloæi moguÊa opÊa pitanja koja bi mo-
gli postaviti uËeniku koji predstavlja. Npr. „Je li vlast ukljuËena u rjeπavanje ovog problema?“ ili „Koje je
dræavno tijelo ukljuËeno u rjeπavanje ovog problema?“ UËenici mogu traæiti dodatna objaπnjenja nekih ideja
vezanih uz problem koji se predstavlja, ili pitati radi li se o problemu za koji je ostvariv te je za pretpostaviti
da ga se moæe rijeπiti relativno jednostavnom politikom.
21
2. Potaknite uËenike da pripreme „iskaz motivacije“ za problem koji ih najviπe zanima. Ponekad iskaz mo-
tivacije moæe potaknuti druge uËenike da prepoznaju vaænost ideja koje netko drugi predlaæe, ili pokazati
uËeniku da je njegove prijedloge teπko obraniti.
3. Usuglaπavanje u razredu pri odabiru problema koji Êe se istraæivati zahtijeva mnogo viπe truda nego od-
luËivanje veÊinskim glasovanjem. Da svi uËenici dobiju priliku reÊi πto misle istaknite probleme na ploËu ili
plakat. Prije toga uklonite sve probleme koji ne ukljuËuju javnu politiku i provedite jednu ili viπe navedenih
aktivnosti za postizanje suglasja:
1. Podijelite svakom uËeniku po tri raznobojne naljepnice. Neka zalijepe naljepnice pored problema koji
je njima najvaæniji. Uz problem mogu nalijepiti jednu ili viπe naljepnica ovisno o tome koliko im je taj
problem vaæan. Ovaj postupak pomaæe kod suæavanja poËetnog popisa i daje vizualnu povratnu infor-
maciju o tome πto zanima uËenike. Moæete ponoviti ovu aktivnost i pri odabiru jednog problema ili do-
datnom suæavanju popisa.
2. Zalijepite papire s jednim navedenim problemom uzduæ zida. Neka se uËenici svrstaju ispred problema
koji je njima najvaæniji. UËenici tada objaπnjavaju zaπto taj problem smatraju najvaænijim za istraæivanje.
Nakon πto se iznesu sve informacije, uËenici se mogu premjestiti ako su promijenili miπljenje.
3. Recite uËenicima da problem koji im je najvaæniji napiπu na komad papira. Presavijene papire stavite
u koπaru, promijeπajte ih i neka uËenici izvlaËe po jedan papir, proËitaju i objasne πto oni misle zaπto je
neka osoba odabrala taj problem. Potom utvrdite je li tko od uËenika moæda promijenio miπljenje.
4. Ako se nakon odabira problema nekoliko uËenika ne slaæe s odabirom postavite im nekoliko pitanja,
npr. „Postoji li neko podruËje koje je dio problema, a koje bi ti æelio istraæivati?“ Ako uËeniku zadate
odreeni zadatak u okviru odabranog problema moæete ga pridobiti za sudjelovanje.
5. U svakome razredu pojavit Êe se jedan ili dva uËenika koji neÊe biti sasvim zadovoljni s razrednim oda-
birom. Dajte im do znanja da razred mora istraæiti i suprotna miπljenja kako bi njihov projekt bio potpun
da Êe to za njih biti izvrstan zadatak.
6. Vi kao uËitelj moæda Êete smatrati da problem koji je razred odabrao nije najvaænije pitanje javne poli-
tike u πkoli ili zajednici. No ako ste sigurni da to jest javna politika i da uËenici pokazuju velik interes da se
njime bave kroz Projekt graanin tada biste trebali podræati njihov izbor jer je to njihov projekt, i njihov
izbor ne mora biti i vaπ.
7. Ako imate nedoumice u vezi s radom na kontroverznom problemu koji moæda neÊe dobiti podrπku ili
Êe izazvati kritiku roditelja, uprave πkole ili kolega uËitelja moæda biste trebali razmisliti o tome da odu-
stanete od tog projekta. Vaπe je pravo, a u nekim sluËajevima i obveza da sebe i svoje uËenike ne izlaæete
nepotrebnom riziku.
22
PRIKUPLJANJE PODATAKA O
3. KORAK PROBLEMU KOJI ∆E RAZRED
ISTRAŽIVATI
SVRHA
Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 3. koraka da uËenici
• odluËe gdje mogu dobiti dodatne podatke o problemu koji su odabrali

• prepoznaju da postoje razni izvori kojima se mogu koristiti u prikupljanju potrebnih
podataka
• nauËe vrednovati kvalitetu izvora podataka i podataka koje su prikupili
A. RASPRAVA U RAZREDU
Pronaite izvore podataka. Kad je razred odabrao problem, uËenici Êe trebati prikupiti detaljne podatke
koje Êe koristiti u izradi svog portfelja. Predlaæemo vam da koristite sljedeÊe postupke.
Provedite s uËenicima raspravu o izvorima podataka koji se nalaze na stranicama 12 - 14 priruËnika za uËe-
nike. Dodajte druge izvore podataka koji su dostupni u vaπoj zajednici. Kada raspravljate o svakom potenci-
jalnom izvoru navedite uËenike da kaæu πto veÊ znaju o tom izvoru i prethodnim iskustvima s tim izvorom
podataka. Moæete pitati uËenike poznaju li neke odrasle osobe povezane s tim izvorom koje bi se moglo
kontaktirati radi dobivanja podataka. Npr. poznaju li odvjetnika, znanstvenika, osobu koja radi u dræavnom
tijelu, ili volontera u zajednici? Zabiljeæite te podatke jer Êe ih koristiti istraæivaËki tim.
B. SMJERNICE
Prije no πto uËenici zapoËnu kontaktirati s izvorima podataka vaæno je da pregledaju smjernice na stranici 15
priruËnika za uËenike. Neka samo jedan uËenik uspostavi kontakt s jednim uredom i traæi potrebne podatke
ili ugovori razgovor, tako da vaπ zadatak nepotrebno ne optereti urede, tvrtke ili pojedince.
C. ZADATAK ZA DOMA∆U ZADA∆U
Pronaite izvore podataka koje Êe vaπ razred istraæivati. Podijelite razred u istraæivaËke timove, od kojih Êe
svaki biti zaduæen za prikupljanje podataka iz jednog izvora. U zadatku za domaÊu zadaÊu, koji se nalazi na
23
stranicama 16 - 20 priruËnika za uËenike, nalaze se smjernice za uËenike i obrasci za prikupljanje i biljeæenje
podataka. Pregledajte obrasce zajedno s uËenicima, provjerite razumiju li pitanja i naËin biljeæenja odgovora.
Moæete zamoliti jednog ili dvoje odraslih volontera da pomognu istraæivaËkom timu u provedbi ovog zadatka.
Odrasli volonteri mogu pomagati uËenicima ali ne smiju obavljati posao umjesto njih (vidi Dodatak A),
OSVRT
1. S kojim si se problemima susreo kada si pokuπao prikupiti podatke za vaπ projekt?

2. Jesi li mogao uspjeπno suraivati s drugim Ëlanovima tima u prikupljanju podataka potrebnih za
projekt? Zaπto da ili ne?
3. Kako su se poboljπale tvoje istraæivaËke vjeπtine u prikupljanju podataka potrebnih za projekt?
4. ©to si mogao nauËiti o ulozi vlasti ili dræavnih sluæbenika kada si provodio istraæivanje za projekt?
5. Je li se tvoje miπljenje o dræavnim sluæbenicima promijenilo uslijed istraæivanja za projekt? Ako se
promijenilo, objasni na koji naËin se promijenilo. Ako nije, objasni zaπto.
ISKUSTVA U»ITELJA

prijedloge.
1. Nakon πto je razred uspjeπno dovrπio 2. korak projekta, napiπite na ploËu, prozirnicu ili plakat sljedeÊu
reËenicu „Problem je...“. Neka svatko u razredu napiπe nekoliko reËenica o problemu, tako da svi shvate
problem na isti naËin.
PomoÊu metode sijevanje ideja neka uËenici predloæe vrste podataka koje æele prikupljati te izvore i metode
koje pritom mogu koristiti da bi saznali πto viπe o problemu. Npr. oni mogu predloæiti da se „anketiraju svi
uËenici od petog do osmog razreda o tome πto misle o πkolskoj prehrani“, „prebroje svi automobili koji pro-
laze preko pjeπaËkog prijelaza ispred πkole svakog jutra prije poËetka nastave“, ili da se „pronau Ëlanci iz
Ëasopisa i struËnih publikacija o uËinku pasivnog puπenja na djecu“.
2. Razmotrite moguÊnost upotrebe „Primjera izvora podataka“ koji se nalaze u priruËniku za uËenike na
stranicama 12 - 14. Upotrijebite ih kao pomoÊ u organiziranju istraæivaËkih grupa. PomoÊu obrazaca u Do-
datku G, Radni listovi 1, 2, 5, 6 i u priruËniku za uËenike na stranicama 17 - 20 organizirajte vrste istraæivanja
prema „izvorima podataka“ koje Êe pojedina istraæivaËka grupa obraditi (vidi Dodatak G, Radni listovi 5 i
6). Neki od istraæivaËkih zadataka koje Êe uËenici vjerojatno trebati ukljuËuju sljedeÊe: voenje razgovo-
ra i saæimanje kljuËnih podataka iz razgovora; pronalaæenje i Ëitanje relevantne dokumentacije i pisanje
saæetka; izrada grafikona i/ili tablica s prikazom rezultata ankete i prikupljanje fotografija i crteæa vezanih
za problem.
24
UËenici u svakoj istraæivaËkoj grupi trebali bi imenovati voditelja grupe koji Êe popisati zadatke i osobe
zaduæene za pojedini zadatak. Voditelj grupe redovito provjerava napredak svakog pojedinca u grupi.
3. Prikupljanje podataka iz razliËitih pisanih i elektronskih izvora vaæan je dio 3. koraka. Izvori se odnose
na podatke prikupljene iz knjiga, novina, Ëasopisa, broπura, studija, izvjeπÊa, anketa uËenika i podataka s
interneta.
• Neka uËenici naprave kopije dokumenata koje su pronaπli. Predloæite im da pri Ëitanju materijala kori-
ste markere i oznaËe bitne Ëinjenice i podatke. UËenici bi trebali pripremiti kratak saæetak podataka koji
su najvaæniji, pa taj pisani saæetak priloæiti dokumentu i pospremiti u odgovarajuÊi dosje.
• Da biste bili sigurni da su svi izvori ispravno dokumentirani, izradite obrazac u kojem se navodi koji Êe
podaci biti potrebni s liste izvora, ili bibliografiju. U svakoj istraæivaËkoj grupi imenujte jednog uËenika
koji Êe biti odgovoran za bibliografiju. On Êe prikupljati tekstove citata i podataka koji Êe se kasnije kori-
stiti pri izradi portfelja i dokumentacijske mape.
• Vaæno ja da uËenici razumiju da Êe naËin na koji postave anketna pitanja odrediti mogu li se rezultati
kvalitetno obraditi. Na temelju problema koji uËenici istraæuju napravite nekoliko primjera loπe sastav-
ljenih anketnih pitanja da biste pokazali uËenicima kako takva pitanja oteæavaju prikupljanje podataka
koji su im potrebni.
• Nemojte pretpostaviti da svi vaπi uËenici imaju iskustva s prikupljanjem podataka iz razliËitih izvora
kao πto su novine, knjiænice ili putem raËunala. Neki uËenici nikada nisu traæili podatke na internetu, pri-
mili e-poπtu, bili u gradskoj knjiænici ili Ëitali novine. »ak i ako imaju raËunalo kod kuÊe, moæda ga nikada
nisu koristili u akademske svrhe. Ako vam se to Ëini prikladnijim moæete veÊi dio istraæivanja napraviti u
razredu tijekom nastave.
4. Uz prikupljanje podataka iz pisanih i elektronskih izvora, od uËenika se oËekuje i voenje razgovora s

Ëlanovima zajednice u svrhu pribavljanja dodatnih podataka ili razliËitih miπljenja. Ovi razgovori mogu se
voditi osobno, telefonom ili pisanim putem (pismom ili e-poπtom).
• Recite uËenicima da unaprijed pripreme pitanja za razgovor. Pregledajte pitanja zajedno s uËenicima
i predloæite ispravke tamo gdje je to potrebno.
• Prije no πto uËenici zapoËnu voditi razgovore s Ëlanovima zajednice treba im pruæiti priliku da
uvjeæbaju vjeπtinu voenja razgovora. Neka odaberu temu i u paru odigraju razgovor u kojem Êe jedan
uËenik postavljati pitanja a drugi odgovarati. Potom raspravite o tome πto su uËenici uËinili dobro a πto
treba poboljπati. Trebali biste s uËenicima razgovarati i o tome kako Êe se postaviti ako je netko prema
njima grub ili ih ne shvaÊa ozbiljno tijekom voenja razgovora.
• Ako Êe se razgovori voditi sa zaposlenicima πkole, obavijestite ih e-poπtom da Êe ih posjetiti uËenici i
navedi te im koja Êe biti tema razgovora.
• Razgovore bi trebale voditi grupe od tri uËenika. Ako je moguÊe, pri telefonskom razgovoru koristite
konferencijsku vezu. Jedan uËenik bit Êe odgovoran za postavljanje pripremljenih pitanja a druga dva Êe
pisati odgovore. Ako nije moguÊe koristiti konferencijsku vezu, uËenik koji vodi razgovor morat Êe po-
navljati odgovore sugovornika.
25
26
4. KORAK IZRADA RAZREDNOG PORTFELJA
SVRHA
• odgovore kao razred na bitna pitanja koja Êe usmjeriti izradu portfelja

• u Ëetiri radne grupe za izradu portfelja izrade svaki od Ëetiri dijela portfelja
• odaberu i upotrijebe najbolji materijal koji su prikupili i stvorili te izrade sva Ëetiri dijela
portfelja
A. Radni listovi
Usuglaπavanje i postizanje dogovora u razredu. Do ovoga trenutka vaπ razred bi trebao raspolagati s do-
voljno podataka da moæe pristupiti izradi portfelja. Meutim, iskustvo nam govori da je vaæno provesti dolje
navedenu proceduru prije no πto imenujete Ëetiri grupe za izradu portfelja. Ako prerano imenujete radne
grupe uËenici Êe se usredotoËiti na planiranje i rad na onom skupu zadataka u izradi portfelja koji im je do-
dijeljen, umjesto da usmjere paænju na sva Ëetiri dijela portfelja. Rezultat Êe biti zabuna meu uËenicima i
nepovezanost krajnjeg proizvoda. Iz perspektive upravljanja razredom zapoËinjanje s izradom portfelja bez
provedbe ovog koraka moæe uzrokovati to da treÊa i Ëetvrta grupa sjede besposlene dok prva i druga grupa
dovrπavaju svoj posao. S obzirom na to, svakako vam preporuËujemo da provedete sljedeÊu proceduru da
biste postigli najbolji moguÊi uspjeh.
Neka u razrednoj raspravi svi doprinesu izradi odgovora na pitanja koja se nalaze na Ëetiri radna lista u pri-
ruËniku za uËenike na stranicama 22 ∑ 27. Isti radni listovi za umnoæavanje nalaze se i u Dodatku G ∑ Radni
listovi 7, 8, 9 i 10. Ako æelite moæete zapoËeti ovu aktivnost tako da uËenici rade individualno, a potom us-
porede, rasprave i brane svoje odgovore u razrednoj raspravi. Vodite raËuna o tome da Êe uËenicima jedan
od teæih zadataka biti izrada teksta javne politike koju predlaæu. Radni list „Zadatak tri ∑ Predlaganje javne
politike“ moæe dati neke smjernice, ali to moæda neÊe biti dovoljno. U radnom listu 5 za uËenike u Dodatku
H nalaze se smjernice koje mogu pomoÊu uËenicima da bolje razumiju πto je potrebno pri pisanju teksta
prijedloga zakona ili javne politike.
Kad svi uËenici zajedniËki uspjeπno dovrπe zadatke na sva Ëetiri radna lista moæete krenuti s formiranjem
Ëetiriju grupa za izradu portfelja.
27
B. Zadaci za grupe
Podijelite razred u Ëetiri grupe za izradu portfelja. Pregledajte i raspravite u razredu Ëetiri zadatka za grupe
koji su ukratko objaπnjeni na stranici 28 priruËnika za uËenike. Prema vaπoj procjeni dopustite uËenicima da
sami odaberu grupu u kojoj æele raditi, ili ih vi podijelite u Ëetiri grupe za izradu portfelja. Svaka grupa mora
imati podjednak broj uËenika.
Pregledajte zadatke i kriterije za izradu portfelja. Pobrinite se da svim uËenicima u svakoj grupi bude ja-
sno πto se od njih oËekuje i koji je krajnji proizvod. Zajedno sa svakom od grupa, korak po korak, prouËite
opÊenite i posebne zadatke koji su opisani u priruËniku za uËenike na stranicama 28 ∑ 41
Upotrijebite podatke koje su prikupile istraæivaËke grupe. Podaci koje su u 3. koraku prikupile istraæivaËke
grupe Ëesto mogu biti korisni ne samo jednoj grupi. Da biste osigurali da svaka grupa dobije podatke koji su
joj potrebni moæete:
a. dati svakoj od Ëetiri grupe odreeno vrijeme da sjedi za stolom ispred razreda. Grupa tada treba proËitati
razredu pitanja i objaπnjenja koja je ona duæna dati u svojem dijelu portfelja. Nakon πto grupa proËita pita-
nje, uËenici iz razreda mogu ponuditi relevantne podatke koje su prikupili, a koji se odnose na to pitanje.
Pisani ili tiskani podaci koji mogu trebati viπe no jednoj grupi mogu se umnoæiti i podijeliti grupama.
b. grupe tada mogu uz pomoÊ dobivenih podataka pristupiti izradi svog zadatka, kako je navedeno u
priruËniku za uËenike.
Izrada portfelja. ZapoËnite tako da svaka grupa izradi svoj dio razrednog portfelja. Upute za svaku od Ëetiri
grupe nalaze se u priruËniku za uËenike na sljedeÊim stranicama:
• Grupa za izradu portfelja 1, stranice 30 ∑ 31
• Grupa za izradu portfelja 3, stranice 34 ∑ 37 (ukljuËujuÊi i „Obrazac za ustavno miπljenje“)
Ako jedna od grupa nema sve podatke koji su joj potrebni za dovrπavanje zadatka, uËitelji, drugi uËenici i
odrasli volonteri trebali bi pomoÊi grupi u pronalaæenju izvora potrebnih podatka.
Napomena za portfelj. Portfelj je svrhovita i integrirana zbirka radova uËenika odabranih u skladu s po-
sebnim smjernicama. Smjernice se mogu razlikovati ovisno o predmetu ili disciplini te svrsi vrednovanja
portfelja. Portfelji su najËeπÊe zbirka odabranih radova jednog uËenika. Meutim, u Projektu graanin svaki
portfelj sadræi odabrani rad cijelog razreda, koji je suradniËki radio na izradi prijedloga javne politike kojom
bi se moglo pristupiti rjeπavanju problema u zajednici.
C. KRITERIJI VREDNOVANJA
U vrednovanju portfelja kljuËan je termin „odabrani rad“. Niti ogledni panoi niti dokumentacijska mapa
ne bi trebali biti zbir svega πto su uËenici pronaπli o pojedinoj temi. Portfelj treba sadræavati materijal koji
predstavlja najkvalitetnija nastojanja uËenika u provedbi zadataka koji su im dodijeljeni i njihovu najbolju
procjenu toga koji materijal je najvaæniji. Svaki od Ëetiri panoa i njima pripadajuÊi dio u dokumentacijskoj
mapi treba gledati kao dio jednog rada i vrednovati ga ukupno, a ne kao dva razliËita dijela. Isto vrijedi za
28
cjelokupni portfelj - sva Ëetiri panoa i pet dijelova dokumentacijske mape treba promatrati kao jedinstvenu,
meusobno povezanu cjelinu.
D. Upute za grupe
Na stranicama 30 ∑ 39 priruËnika za uËenike nalaze se posebne upute za svaku od Ëetiri grupe.
E. SPECIFIKACIJE
Specifikacije za portfelje. Rad svih grupa bit Êe predstavljen u razrednom portfelju. On Êe se sastojati od dva
dijela: od pokazne mape koja se sastoji od Ëetiri spojena panoa i od dokumentacijske mape koja se sastoji od
pet dijelova. Molimo vas da paæljivo proËitate upute.
a. Pokazna mapa. Pokaznu mapu Ëine Ëetiri uokvirena panoa (hamer papira) koji ne bi trebali biti veÊi
od 80x100 cm. Rad svake od Ëetiri grupe treba biti predstavljen na jednom od panoa. Pokazna mapa/
panoi trebaju biti sastavljeni tako da se mogu staviti na stol, ploËu ili postolje. Sve πto se nalazi na
panou mora biti jednodimenzionalno tako da se sva Ëetiri dijela mogu sloæiti jedan na drugi a da se
pritom niπta od oglednog materijala ne uniπti.
Materijali za pokaznu mapu mogu biti pisane izjave, popis izvora, liste, grafikoni, fotografije, original-
na umjetniËka djela i sliËno.
b. Dokumentacijska mapa. Svaka od Ëetiri grupe trebala bi iz prikupljenog materijala odabrati ono πto
najbolje potkrepljuje ili dokazuje njihovo istraæivanje. Materijal koji nije uvrπten u pokaznu mapu
stavlja se u dokumentacijsku mapu s prstenima (format A 4 ili A 5). Odijelite sva Ëetiri dijela raznoboj-
nim papirom. U dokumentacijskoj mapi treba biti istaknut sadræaj te sadræaj za svaki dio posebno. Peti
dio dokumentacijske mape treba sadræavati materijal predloæen u 6. koraku - „Osvrt na vaπe iskustvo
uËenja“ ∑ i taj dio odijelite papirom u boji.
NAPOMENA: Specifikacije koje se nalaze ovdje i u priruËniku za uËenike odnose se na portfelje s kojima Êe
uËenici sudjelovati na πkolskoj, æupanijskoj i/ili dræavnoj smotri. Ako vaπ razred ne namjerava predstavljati
svoj rad na razini viπoj od πkolske moæete zadati vlastite smjernice i standarde za konaËni izgled portfelja.
OSVRT
nosti vezane za taj korak. Pitanja za osvrt u 4. koraku mogu biti sljedeÊa:
1. Jesu li Ëlanovi tvoje grupe za izradu portfelja podijelili odgovornost u radu i suraivali da bi se zadaci
izvrπili dobro i na vrijeme? Zaπto da ili ne?
2. Jesi li mogao uspjeπno raditi s Ëlanovima tvoje grupe za izradu portfelja? Zaπto da ili ne ?
3. Je li svaki Ëlan tvoje grupe za izradu portfelja preuzeo odgovornost za to da svoj dio posla obavi dobro
i na vrijeme? Zaπto da ili ne?
4. Na koji se naËin posao moæda mogao dovrπiti uËinkovitije?
5. Je li na projektu bolje raditi individualno ili u grupi? Zaπto?
29
ISKUSTVA U»ITELJA

prijedloge.
1. Cijeli razred bi trebao odluËiti koji Êe biti najprikladniji naziv portfelja. Trebali bi se dogovoriti i oko izbo-
ra boja, vrste i veliËine slova, i drugih vizualnih elemenata tako da pokazna mapa i dokumentacijska mapa
izgledaju ujednaËeno.
2. Suraujte s drugim uËiteljima u πkoli tijekom planiranja i izrade razrednog portfelja. Na primjer:
• Zamolite uËitelja likovne kulture da razgovara s uËenicima o elementima dizajna koji mogu uËiniti
njihov portfelj uoËljivim i zanimljivim.
• Zamolite uËitelja matematike da pomogne uËenicima u izradi grafikona i tablica pomoÊu kojih Êe
predstaviti svoje podatke.
• Zamolite uËitelja informatike da pokaæe uËenicima kako Êe koristiti razliËite programe za izradu
efektnog vizualnog i grafiËkog materijala.
3. Imenovanje grupa za izradu portfelja moæe se izvrπiti na viπe naËina. Neki uËitelji dopuπtaju uËenicima
da sami odaberu a neki ih radije sami svrstavaju. Bez obzira na to koju metodu odaberete vaæno je da grupe
budu ujednaËene i s dobrom kombinacijom osobnih vjeπtina i talenata (npr. organizator, pregovaraË, pisac,
umjetnik, govornik i sl.)
4. Neka svaka grupa imenuje jednog uËenika u grupu koja Êe postavljati materijal na panoe pokazne mape.
Ta je grupa odgovorna za konaËni izgled pokazne mape i vodi raËuna o tome da postoji kontinuitet izmeu
panoa. Svaka grupa trebala bi napraviti popis materijala koji treba biti na panou tako da se moæe provjeriti
jesu li sve stranice teksta, slike i izvori na panou.
5. Neka razred odabere jednog uËenika koji Êe biti foto urednik. Njegova je zadaÊa prikupljanje svih foto-
grafija za koje razred misli da Êe biti potrebne za predstavljanje odabranog problema i rjeπenja u vidu javne
politike. Ako je moguÊe, nabavite za tog uËenika πkolski foto-aparat tako da moæe snimati fotografije po
potrebi radnih grupa te prikupljati fotografije iz drugih izvora.
6. Svaka grupa za izradu portfelja trebala bi imati glavnog urednika, koji Êe voditi raËuna o tome da sav po-
treban materijal za pokaznu mapu i dokumentacijsku mapu bude na vrijeme pripremljen. Glavni urednik
mora se pobrinuti i za to da svaki grafikon ili fotografija imaju naslov ili kratko objaπnjenje i da postoji popis
svih citata i izvora za sav predstavljeni materijal.
7. Sav materijal namijenjen za uvez u dokumentacijsku mapu stavite u prozirne folije. Ne paginirajte strani-
ce prije no πto se dokumentacijska mapa ne dovrπi. Umjesto da paginirate papir, neka uËenici ispiπu brojeve
markerom na prozirne folije, pa Êete lakπe moÊi umetati dodatni materijal bez izmjene paginacije. Sadræaj
za svaki dio dokumentacijske mape napravite nakon πto ste sav materijal umetnuli u mapu.
8. Kad je portfelj dovrπen provedite s uËenicima aktivnost „Kriteriji vrednovanja portfelja za Projekt graanin
30
i priprema za simulaciju sasluπanja“ , koja se nalazi u Dodatku H, Radni list 6 za uËenike, da biste bili sigurni
da su uËenici vodili raËuna o svim vaænim detaljima. Neka uËenici u svakoj radnoj grupi provjere svoj pano
u pokaznoj mapi i dio u dokumentacijskoj mapi a zatim neka pomoÊu Radnog lista provjere sljedeÊi pano u
dokumentacijskoj mapi.
9. U svrhu zavrπne provjere rada uËenika ostali uËenici, uËitelji, roditelji i uprava πkole mogu pregledati po-
kaznu mapu i dokumentacijsku mapu i vidjeti treba li πto ispraviti ili izmijeniti.
31
32
5. KORAK PREDSTAVLJANJE VA©EG PORTFELJA
SVRHA
Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 5. koraka da uËenici
• steknu vrijedno iskustvo predstavljanja vlastitih ideja drugima

• uvjere druge u vrijednost politike koju predlaæu za rjeπavanje problema u zajednici
A. OTVARANJE
Usmeno predstavljanje. Usmeno predstavljanje odvija se u obliku simuliranog javnog sasluπanja kakvo se
obiËno dogaa na mnogim javnim sastancima i sasluπanjima koje vodi lokalna, regionalna ili dræavna vlast
te njihova tijela. PreporuËujemo vam da svaki razred sudjeluje u simulaciji javnog sasluπanja, jer to pruæa
uËenicima priliku da nauËe kako mogu sudjelovati u vlasti.
Prve Ëetiri minute sluæe za uvodno predstavljanje tijekom kojih Êe svaka od Ëetiri grupe za izradu pokazne
mape usmeno predstaviti najvaænije podatke svog panoa .
1. Predstavljanje se treba temeljiti na panoima pokazne mape i dokumentacijske mape, ali ne treba
od rijeËi do rijeËi Ëitati s panoa.
2. PomoÊu grafikona s panoa objasnite ili naglasite pojedini podatak.
3. Samo materijal koji se nalazi u portfelju moæe se koristiti tijekom usmenog predstavljanja. UËenicima
nije dozvoljeno koristiti dodatni materijal poput video zapisa, slajdova, raËunalnih prikaza i sliËno.
Nakon πto zavrπi uvodna rijeË procjenitelji Êe zapoËeti s evaluacijskim pitanjima za tu grupu.
B. EVALUACIJSKA PITANJA
SljedeÊih πest minuta sluæi za evaluacijska pitanja koja Êe procjenitelji postaviti svakoj grupi vezano za nji-
hovo predstavljanje portfelja. Procjenitelji mogu traæiti od uËenika da:
1. detaljnije opiπu ili pojasne tvrdnje koje su naveli

2. navedu primjere za tvrdnje koje su naveli
33
3. obrane neke od svojih izjava ili stavova
4. odgovore na pitanje πto su nauËili iz svog iskustva, s kojim problemima su se susretali, πto je
najvaænije πto su nauËili dok su prouËavali navedeni problem u zajednici
C. PRIPREMA
Da bi se uËenici pripremili za usmeno predstavljanje na smotri trebali biste im omoguÊiti da vjeæbaju u

svojoj uËionici pred drugim razredom, ili grupom uËitelja ili roditelja. U simulaciji svaka od Ëetiri grupe za
izradu portfelja predstavlja svoje pripremljene izjave pred vijeÊem procjenitelja i odgovara na evaluacijska
pitanja vezana uz njihov dio portfelja.
D. SMJERNICE
Sasluπanje je izvrstan model za procjenu nastupa. Posebne upute za simulirano javno sasluπanje nalaze se
na stranicama 42 ∑ 44 PriruËnika za uËenike te u Dodatku B ovog priruËnika.
E. KRITERIJI VREDNOVANJA
VijeÊe procjenitelja moæe se koristiti „Smjernicama za procjenitelje za simulaciju sasluπanja“ i „Skalom pro-
cjene za vrednovanje sasluπanja ∑ koji se nalaze u Dodatku E i F u ovom priruËniku, kao pomoÊ tijekom
sasluπanja i bodovanja.
OSVRT
1. Kako si se osjeÊao/osjeÊala kad je doπlo vrijeme za tvoj dio predstavljanja? Zaπto si se tako osjeÊao/
osjeÊala?
2. Je li tvoja grupa dobro suraivala da bi predstavljanje vaπeg dijela portfelja bilo najbolje moguÊe? Zaπto
da ili ne?
3. Jesu li te ljudi kojima si predstavljao/predstavljala portfelj ozbiljno shvatili i razmotrili preporuke za
politiku koju si predloæio? Zaπto da ili ne?
4. ©to je tvoja grupa mogla uËiniti drugaËije da bi predstavljanje bio uËinkovitije?
5. Je li te tvoje sudjelovanje u Projektu graanin uËinilo svjesnijim procesa donoπenja javne politike u
tvojoj zajednici? Hoæeπ li biti skloniji ili manje sklon tome da sudjelujeπ kao graanin u rjeπavanju pro-
blema u tvojoj zajednici? Zaπto?
34
ISKUSTVA U»ITELJA

prijedloge.
1. Dajte uËenicima dovoljno moguÊnosti za uvjeæbavanje predstavljanja portfelja da se dobro pripreme za

formalno javno predstavljanje ili predstavljanje u dræavnom tijelu nadleænom za donoπenje politike. UËenici
mogu predstaviti svoj rad uËenicima drugog razreda, uËiteljima i upravi πkole ili bivπim uËenicima koji su
radili Projekt graanin. To Êe pruæiti priliku veÊem broju uËenika da predstave portfelj i steknu dodatni uvid
u svoj projekt.
2. Dobra je ideja da se uËenici izmjenjuju u predstavljanju pojedinih dijelova portfelja. Na primjer, jedan
uËenik moæe predstaviti alternativnu politiku pred uËenicima drugog razreda, a potom predstaviti plan ak-
cije pred grupom uËitelja i roditelja. To pomaæe uËenicima da razumiju projekt u cjelini.
3. UËenici mogu jedni drugima pomagati kod predstavljanja. Jedan uËenik moæe pokazivati na grafikon dok
ga drugi objaπnjava. Tijekom uvodne izjave na usmenom sasluπanju dopustite uËenicima da koriste kartice
s biljeπkama za organiziranje misli, ali im nemojte dopustiti da direktno s njih Ëitaju.
4. Tijekom uvjeæbavanja za sasluπanje iskoristite priliku za dobivanje potpore politici koju vaπi uËenici
predlaæu tako πto Êete ju predstavljati interesnim grupama koje potom mogu pisati pisma potpore. Ovaj
korak tada postaje dio plana akcije.
5. Tijekom uvjeæbavanja za sasluπanje ne propustite uvjeæbati odgovaranje na jednostavna pitanja procjeni-

telja. Na sam dan sasluπanja napiπite pitanja koja ste uvjeæbali na kartice i dajte ih unaprijed procjeniteljima.
To Êe pomoÊi procjeniteljima koji moæda nemaju iskustva, a vi Êete odgovarati na poznata pitanja.
6. Potrudite se da uËenici dobiju priliku predstaviti svoj projekt nadleænom dræavnom tijelu.
7. Kad vaπi uËenici dobiju priliku predstaviti svoj projekt nadleænom dræavnom tijelu, neka odmah po
zavrπetku predstavljanja zabiljeæe svoje reakcije i osvrt. Bez obzira na ishod dogaaja vaæno je da uËenici
shvate da moæda neÊe prvi put dobiti ono πto æele. Za njihov razvoj kao graana bitno je da shvate da iako
nisu postigli to πto su predloæili, to ne znaËi da su izgubili.
35
36
6. KORAK OSVRT NA VA©E ISKUSTVO U»ENJA
SVRHA
• razmisle i osvrnu se na projekt koji su dovrπili i iskustvo koje su stekli,

• nauËe kako bi ubuduæe mogli izbjeæi pogreπke i poboljπati svoj rad na drugim projektima.
Osvrt na uËenje. Kad je vaπ razred dovrπio svoj portfelj, osvrt bi trebalo dodati dokumentacijskoj mapi kao
peti dio. U osvrtu bi se trebali naÊi odgovori uËenika na pitanja poput:
1. πto ste ti i tvoji razredni kolege nauËili?

2. kako ste ti i tvoji razredni kolege uËili?
3. πto bi uËinio drugaËije da radiπ na izradi novog portfelja?
Osvrt na iskustvo uËenja treba biti suradniËki napor razreda sliËan tome kako je razred radio tijekom projek-
ta. Recite uËenicima da zabiljeæe to πto misle o svom individualnom radu kao i o iskustvu rada u maloj grupi
i u razredu. Razredu moæe biti korisno da predstave svoj portfelj publici prije no πto izrade ovaj zavrπni dio
zato su pitanja i reakcije publike vaæna povratna informacija.
Da biste pomogli uËenicima u izradi ovog dijela moæete upotrijebiti sljedeÊe prijedloge. Neka uËenici odgo-
vore na pitanja koja se nalaze u zadatku „Smjernice - moguÊa pitanja za osvrt“ na stranici 46 priruËnika za
uËenike. Kad je zadatak dovrπen zapoËnite sa sljedeÊom aktivnoπÊu:
1. Povedite raspravu u razredu o odgovorima uËenika i pokuπajte ih uopÊiti u nekoliko izjava. Napiπite ih
na ploËu ili plakat.
2. Podijelite razred u grupe i dodijelite svakoj grupi jednu izjavu. Zadatak grupe je da proËisti izjavu i
pronae dokaze koji ju podupiru.
3. Rad svake grupe trebalo bi proslijediti grupi za pisanje koja Êe urediti njihov rad i pripremiti nacrt
osvrta koji Êe biti umetnut u dokumentacijsku mapu portfelja.
4. Cijeli razred trebao bi pregledati nacrt osvrta koji je pripremila grupa za pisanje i dati prijedloge za
poboljπanja.
5. Grupa za pisanje treba dovrπiti nacrt osvrta i umetnuti ga u dokumentacijsku mapu portfelja.
37
ISKUSTVA U»ITELJA

prijedloge.
1. Kao dodatak njihovim individualnim osvrtima dajte uËenicima obrasce za osvrt da ih ponesu kuÊi svojim
obiteljima. Neka razgovaraju s Ëlanovima obitelji o tome πto su nauËili u Projektu graanin. Tada cijela obi-
telj moæe zajedniËki odgovoriti na pitanja u obrascu za osvrt.
2. Pozovite u razred odrasle koji su suraivali s vaπim uËenicima na projektu da daju svoj osvrt i navedu
iskustva. Pozovite odrasle volontere, ljude iz zajednice s kojima su uËenici razgovarali da bi dobili potrebne
podatke, javne duænosnike s kojima su se uËenici susreli i zaposlenike πkole koji su sudjelovali u projektu.
38
DODACI
A. Smjernice za odrasle volontere

B. Smjernice i procedure za voenje smotre
C. Smjernice za procjenitelje portfelja na smotri
D. Obrazac za procjenu portfelja Projekta graanin
E. Smjernice za procjenitelje za simulirano sasluπanje
F. Obrazac za procjenu sasluπanja Projekta graanin
G. Originali za umnoæavanje
1. Obrazac za uoËavanje i analizu problema
2. Obrazac za voenje razgovora
3. Obrazac za evidenciju pisanih izvora
4. Obrazac za evidenciju radijskih/TV/internet izvora
5. Obrazac za podatke iz pisanih ili elektronskih izvora
6. Dokumentacijski obrazac za podatke iz pisama ili voenih razgovora
7. Zadatak 1 ∑ Objaπnjenje problema
8. Zadatak 2 ∑ Analiza alternativnih politika
9. Zadatak 3 ∑ Predlaganje javne politike
10. Zadatak 4 ∑ Izrada plana akcije
11. Obrazac za miπljenje o ustavnosti
12. Popis kriterija za izradu portfelja ∑ sva Ëetiri dijela
13. Smjernice ∑ Obrazac s moguÊim pitanjima za osvrt
H. Radni listovi za uËenike
Radni list 1 za uËenike ∑ Dijagram procesa donoπenja politike
Radni list 2 za uËenike ∑ ©to je javna politika?
Radni list 3 za uËenike ∑ ©to jest, a πto nije javna politika?
Radni list 4 za uËenike ∑ Tko su osobe koje su odgovorne za donoπenje politike?
Radni list 5 za uËenike ∑ Predlaganje javne politike
Radni list 6 za uËenike ∑ Kriteriji vrednovanja vaπeg portfelja u Projektu graanin i priprema za simulirano
sasluπanje
Dopuπtenje za kopiranje
Obrasce i radne listove u poglavlju Dodaci moæete umnoæavati u svrhu provedbe programa
39
DODATAK A
SMJERNICE ZA POMO∆ ODRASLIH VOLONTERA
1. Prijedlozi za pomaganje uËenicima
PomoÊ pri izradi zadataka i poπtivanju procedura. Pomozite uËenicima da razumiju svaki korak u tekstu
Projekta graanin. Ako je potrebno, objasnite im zadatke vezane uz izradu razrednog portfelja i pripremu za
simulirano sasluπanje. Pomognite im pri ispunjavanju Radnog lista 6 za uËenike - Kriteriji vrednovanja vaπeg
portfelja u Projektu graanin i priprema za simulirano sasluπanje, pomoÊu kojeg Êe provesti samovredno-
vanje svog ukupnog rada.
Prikupljanje podataka. Pomognite uËenicima da pronau izvore podataka koji bi im mogli biti korisni.
Objasnite im kako Êe uspjeπno i uËinkovito prikupljati podatke. Npr. moæete pomoæi uËenicima u pronala-
sku potrebnih podataka tako da im pomognete
• koristiti se knjiænicom
• pronaÊi i koristiti raËunala s pristupom internetu da bi pronaπli odgovarajuÊe podatke ili izvore
• koristiti telefonske imenike ili elektronske direktorije za pronalaæenje duænosnika ili dræavnih tijela te
odgovarajuÊih privatnih organizacija
• kontaktirati osobe u zajednici koje bi mogle biti dobri izvori podataka
• pisati pisma ili e-mail u kojima traæe podatke
• da se pripreme za voenje razgovora kroz igranje uloga
• osigurati prijevoz do mjesta u zajednici gdje bi mogli prikupiti podatke ili razgovarati s nadleænim osobama
Priprema javne obrane. Vodite uËenike u pripremi usmenog predstavljanja portfelja. Pomognite im u orga-
niziranju i provedbi predstavljanja portfelja pred grupama u zajednici ili tijelima vlasti.
Osvrt na steËena iskustva. Pomognite uËenicima u pripremi pisanih izjava o tome πto su nauËili kroz sudje-
lovanje u Projektu graanin. Usmjerite im paænju na steËena znanja, graanske vjeπtine koje su razvili i kako
su se njihovi stavovi i razmiπljanja o njihovoj ulozi graanina u zastupniËkoj demokraciji promijenili.
2. OgraniËavanje pomoÊi
Prikupljanje podataka. Nemojte pomagati uËenicima:

• prikupljanjem podataka umjesto njih,
• pisanjem pisama ili e-poπte i telefoniranjem umjesto njih,
• voenjem istraæivanja koje bi oni samostalno trebali provesti.
Priprema portfelja. Nemojte pomagati uËenicima:

• pisanjem materijala za portfelj umjesto njih,
• izradom ilustracija ili drugih grafiËkih prikaza,
• odabirom materijala koji Êe biti stavljen u portfelj.
Priprema usmenog predstavljanja. Odrasli ne bi trebali pripremati materijal za predstavljanje umjesto uËe-
nika.
40
DODATAK B
SMJERNICE I PROCEDURE ZA VO–ENJE SMOTRE
Ove smjernice i procedure izraene su kako bi osigurale usklaenu strukturu za provedbu nacionalne smo-
tre projekata u okviru Projekta graanin. Pokuπali smo ih oblikovati πto jasnije, saæetije i korisnije. Vjerujemo
da Êe svakome tko sudjeluje u smotrama na πkolskoj, æupanijskoj i nacionalnoj razini biti od koristi jasno
definirane smjernice, ujednaËena procedura i kriteriji za rangiranje portfelja i simuliranog sasluπanja.
1. Sudjelovanje
Glavni cilj Projekta graanin je poduprijeti sudjelovanje πto veÊeg broja uËenika iz razliËitih vrsta πkola ili
udruga mladih koje podupiru organizacije u zajednici. U svrhu smotre razredom se podrazumijevaju svi
uËenici upisani u jedan razred ili svi Ëlanovi grupe mladih. OËekuje se da Êe grupe uËenika formirati od
sliËnih dobnih uzrasta.
2. Smotra
Dvije su vrste dogaaja koji Ëine smotru. Oba dogaaja podrazumijevaju sudjelovanje odraslih Ëlanova za-
jednice koji ocjenjuju razinu postignuÊa uËenika pomoÊu smjernica i obrazaca za rangiranje koji se nalaze
u ovome priruËniku.
a) Predstavljanje i vrednovanje portfelja. Ovaj dogaaj podrazumijeva sudjelovanje odraslih Ëlanova za-
jednice u Ëitanju, analizi i vrednovanju portfelja koji su pripremili uËenici razreda ili grupe mladih.
NajËeπÊe se portfelji izlaæu na istaknutom javnom mjestu, a rangiranje se provodi bez njihovog prisu-
stva .
b) Simulacija sasluπanja. Ovaj dogaaj podrazumijeva sudjelovanje svih uËenika ili grupe mladih koji su
radili na pripremi portfelja. Svakoj od Ëetiri grupe uËenika koji su sudjelovali u izradi Ëetiriju dijelova
portfelja daje se prilika da usmeno predstave svoj dio portfelja i odgovore na evaluacijska pitanja grupe
procjenitelja koju Ëine odrasli Ëlanovi zajednice.
PROCEDURA SMOTRE
1. Portfelji
Portfelj se sastoji od dvije glavne sastavnice ∑ pokazne mape (Ëetiri povezana panoa) i dokumentacijske
mape.
Pokazna mapa sadræi
• »etiri povezana panoa od uokvirenog hamera od kojih niti jedan nije veÊi od 80x100 cm; svaka od Ëetiri
razredne grupe za predstavljanje portfelja ima jedan pano pomoÊu kojeg Êe predstaviti svoj rad. Svaki
pano treba sadræavati:
• pisani saæetak tema koje se traæe,
• grafiËke prikaze i ilustracije,
• navedene izvore koji su koriπteni u prikupljanju podataka.
41
Dokumentacijska mapa sadræi
• Pet (5) poglavlja umetnutih u mapu (dimenzije papira A 4 ili A 5), ne deblju od 3 cm; svako poglavlje
treba biti odvojeno i oznaËeno
• Pregled sadræaja mape i sadræaj svakog dijela posebno
• Kopije vaænih podataka koje je svaka grupa prikupila za svoj dio, a koji najbolje dokumentiraju ili pot-
krepljuju njihovo istraæivanje
• Peto poglavlje koje sadræe vrednovanje razreda i njihov osvrt na steËeno iskustvo
2. Simulirana sasluπanja
Usmena predstavljanja uËenika u obliku simuliranog sasluπanja kljuËan su dio iskustva uËenja u Projektu
graanin pa se savjetuje uËiteljima da provedu simulirano sasluπanje pred odraslim Ëlanovima zajednice.
Usmeno se projekt moæe predstaviti i ostalim razredima, roditeljima i drugim odraslim osobama ili grupa-
ma u zajednici - npr. udrugama roditelja, nastavnika i sl. Ova aktivnost pruæit Êe uËenicima vrijedno iskustvo
predstavljanja vlastitih ideja drugima i uvjeravanja vaæne publike u svoj stav o vaænosti javne politike rjeπenja
problema koju predlaæu. U koraku 5 ∑ „Predstavljanje vaπeg portfelja“, na stranicama 42 ∑ 44 u priruËniku za
uËenike, navedeni su ciljevi i procedure za razred koje se koriste pri usmenom predstavljanju.
• U izradi svog portfelja i pripremanju za simulirano sasluπanje, svaki razred ili Ëlanovi grupe mladih
dijele se u Ëetiri grupe za izradu portfelja, po jedna grupa za svaki dio portfelja.
• Svaka od Ëetiri grupe za izradu i predstavljanje portfelja izloæit Êe pripremljenu izjavu u trajanju od
Ëetiri minute o istraæivanju problema koji su prouËavali. Potom Êe uËenici πest minuta odgovarati na
evaluacijska pitanja vijeÊa procjenitelja sastavljenog od odraslih Ëlanova zajednice.
• Jedna odrasla osoba koja ima ulogu mjeritelja vremena pokazat Êe uËenicima kad im ostane jedna
minuta za izlaganje pripremljenog svjedoËenja i ponovno kad im ostane jedna minuta tijekom evalu-
acijskog ispitivanja.
• UËenici mogu koristiti pisane biljeπke tijekom Ëetverominutnog izlaganja pripremljenog svjedoËenja,
ali ih ne mogu koristiti tijekom evaluacijskog ispitivanja.
• UËenici mogu koristiti pokaznu i dokumentacijsku mapu da bi naglasili bitan podatak u bilo koje vri-
jeme tijekom oba dijela usmenog predstavljanja.
Mjeritelji vremena. Za svako simulirano sasluπanje na smotri trebalo bi zaduæiti jednu odraslu osobu koja
Êe imati ulogu mjeritelja vremena. On/ona ne bi trebao/trebala biti Ëlan vijeÊa procjenitelja koje Êe vred-
novati usmena predstavljanja uËenika. Mjeritelj vremena treba se strogo pridræavati vremenskog okvira od
deset minuta za predstavljanje svakog od Ëetiri dijela portfelja: Ëetiri minute za pripremljeno svjedoËenje i
πest minuta za evaluacijska pitanja. Mjeritelji vremena Êe naznaËiti uËenicima koliko im je vremena ostalo
pokazivanjem znaka kad im preostane joπ jedna minuta za iznoπenje pripremljene izjave te ponovno kad
im ostane jedna minuta tijekom odgovaranja na evaluacijska pitanja. Po isteku deset minuta mjeritelj Êe
zaustaviti predstavljanje pokazivanjem znaka „vrijeme!“
3. Odabir procjenitelja
SljedeÊe napomene mogu vam biti od koristi pri odabiru odraslih Ëlanova zajednice koji Êe biti procjenitelji
i vrednovati razinu postignuÊa uËenika tijekom predstavljanja portfelja i simuliranog sasluπanja
• Na svaka tri portfelja na smotri trebalo bi biti jedno vijeÊe od troje odraslih koje Êe vrednovati postignuÊa uËenika.
42
• VijeÊa bi trebale Ëiniti osobe koje su upoznate s procesom donoπenja politike, tekuÊim pitanjima javne
politike i povezanoπÊu graanskog odgoja i graanskog sudjelovanja.
• Procjenitelji bi trebali biti istaknuti i informirani Ëlanovi zajednice iz javnog i privatnog sektora. Velik
broj osoba iz razliËitih podruËja moæe preuzeti ulogu procjenitelja. Razmislite o tome da pozovete
aktivne ili umirovljene uËitelje (iz podruËja druπtvenih znanosti, jezika, prirodnih znanosti i sl.)
- sveuËiliπne profesore
- izabrane i imenovane javne duænosnike
- novinare
- odvjetnike, suce i osobe nadleæne za provedbu zakona
- Ëlanove organizacija u zajednici
- srednjoπkolske uËenike koji su sudjelovali u Projektu graanin
4. Materijal
Za svakog procjenitelja treba pripremiti primjerak priruËnika Projekt graanin i kopije sljedeæeg materijala:
• Smjernice za procjenitelje portfelja na smotri (Dodatak C)
• Obrazac za rangiranje portfelja (Dodatak D)
Ako Êe uËenici i usmeno predstavljati svoj rad procjeniteljima Êe trebati i:

• Smjernice za procjenitelje za simulirano sasluπanje (Dodatak E)
• Obrazac za rangiranje simuliranog sasluπanja (Dodatak F)
5. Vrednovanje
Organizirajte kratak sastanak s osobama koje Êe preuzeti ulogu procjenitelja rada uËenika. Paæljivo s njima
pregledajte ciljeve Projekta graanin. Posebno svratite paænju na moguÊnosti uËenika s obzirom na njihovu
dob i da oËekivanja procjenitelja budu u skladu s tim.
Pregledajte zajedno s procjeniteljima portfelja sljedeÊe obrasce:

• Smjernice za procjenitelje portfelja na smotri (Dodatak C)
• Obrazac za rangiranje portfelja (Dodatak D)
Ako Êe uËenici i usmeno predstavljati svoj rad, pregledajte zajedno s procjeniteljima sasluπanja sljedeÊe obrasce:
• Smjernice za procjenitelje za simulirano sasluπanje (Dodatak E)
• Obrazac za rangiranje simuliranog sasluπanja (Dodatak F)
Naglasite vaænost davanja pozitivne povratne informacije od strane procjenitelja. Oni bi trebali dati kon-
struktivne prijedloge da bi uËenici poboljπali svoj portfelj i usmeno predstavljanje.
U smislu opÊe napomene, trebat Êe vam vijeÊe od tri procjenitelja za svaka tri portfelja koja se procjenjuju.
Za svaki portfelj potrebno je oko 45 minuta za detaljan pregled i vrednovanje. Za svako usmeno predstav-
ljanje potrebno je oko 60 minuta.
Na primjer, ako imate 15 portfelja za vrednovanje, trebat Êe vam pet vijeÊa od po tri procjenitelja koji Êe
procijeniti ukupno 15 portfelja. Svako vijeÊe procjenitelja procijenit Êe tri razliËita portfelja ili tri razliËita
usmena predstavljanja.
43
Ako je moguÊe, neka svaki portfelj procijene dva razliËita vijeÊa procjenitelja ( πest razliËitih osoba). I ako je
moguÊe, neka dva razliËita vijeÊa procjenitelja provedu simulirano sasluπanje.
Sakupite rang-liste svih procjenitelja u zakljuËnom dijelu vrednovanja portfelja ili sasluπanja. Da biste odre-
dili razinu postignuÊa za svaki portfelj ili simulirano sasluπanje, objedinite rezultate vrednovanja svih indi-
vidualnih procjenitelja i izraËunajte srednju vrijednost.
Ta srednja vrijednost dat Êe vam broj pomoÊu kojeg Êete odrediti razinu postignuÊa za razrede koji su sudjelo-
vali na smotri portfelja ili simuliranom sasluπanju. PreporuËuje se sljedeÊi raspon vrednovanja postignuÊa:
Broj bodova Razina postignuÊa

50 ∑ 41 Izvrsno
40 ∑ 31 Vrlo uspjeπno
30 ∑ 21 Uspjeπno
20 ili manje ZadovoljavajuÊe
Primjer vrednovanja portfelja:

Procjenitelj 1 ukupno 38 bodova
ukupno 114 bodova / 3 = 38
{Vrlo uspjeπno}
6. Nakon vrednovanja
Okupite sve sudionike, njihove uËitelje, obitelji i prijatelje. Obavijestite ih o rezultatima smotre.
• Dodijelite svakome sudioniku „Pohvalnicu“ s njegovim/njezinim imenom i potpisom ravnatelja ili
javnog duænosnika. Vaπ regionalni koordinator za Projekt graanin moæe vam pribaviti pohvalnice iz
Agencije za odgoj i obrazovanje.
• Ako je moguÊe, dodijelite mali pokal ili plaketu svakome razredu koji je sudjelovao, s upisanim njiho-
vim uspjehom.
• Ako je moguÊe, neka netko od istaknutih javnih osoba u zajednici podijeli pohvalnice i obrati se sudi-
onicima naglaπavajuÊi vaænost graanskog sudjelovanja u procesu donoπenja javne politike u njihovoj
zajednici.
44
DODATAK C
SMJERNICE ZA PROCJENITELJE PORTFELJA NA SMOTRI
Smotra portfelja Projekta graanin je kulminacija interaktivnog programa graanskog odgoja kojem je cilj
aktivno ukljuËivanje mladih u graanski æivot njihovih zajednica. U Projektu graanin, grupe mladih uoËa-
vaju i analiziraju pitanja i probleme s kojima se suoËava njihova zajednica (πkola, susjedstvo, grad, dræava).
Oni odabiru jedno od tih pitanja i problema za detaljno istraæivanje. Nakon πto dovrπe svoje istraæivanje oni
predlaæu javnu politiku koja se bavi tim pitanjem ili problemom. Na kraju, izrauju plan akcije u kojem su
detaljno opisani koraci koji se trebaju poduzeti da bi njihov prijedlog javne politike bio usvojen od strane
nadleænih tijela. Tada, na osnovi svojih istraæivanja razred izrauje svoj portfelj.
Da bi izradili portfelj Projekta graanin, uËenici (ili Ëlanovi udruge mladih) dijele su u Ëetiri pod-grupe, jed-
na grupa za svaki dio portfelja. Glavna odgovornost svake grupe je
Prva grupa ∑ Objaπnjenje problema

Druga grupa ∑ Istraæivanje alternativne politike
Treæa grupa ∑ Predlaganje javne politike
»etvrta grupa ∑ Izrada plana akcije
SljedeÊi podaci pripremljeni su da bi vam pomogli u vrednovanju svakoga od Ëetiri dijela portfelja. Portfelj
ima dvije komponente ∑ oglednu komponentu i dokumentacijsku komponentu. Te dvije komponente za-
jedno Ëine portfelj koji Êete vrednovati. U tu svrhu koristit Êete „Popis kriterija za portfelj“ i „Obrazac za pro-
cjenu portfelja“. „Obrazac za procjenu portfelja“ ima pet dijelova, Ëetiri dijela s kriterijima za vrednovanje
portfelja i jedan dio s kriterijima za sveukupno vrednovanje rada uËenika.
Dolje navedeni podaci odgovaraju Ëetirima glavnim dijelovima koji Ëine oglednu komponentu i dokumen-
tacijsku mapu.
PRVA GRUPA ZA IZRADU PORTFELJA - OBJA©NJENJE PROBLEMA
Ogledni dio
U prvom oglednom dijelu treba navesti detaljno objaπnjenje odabranog pitanja/problema te razloge zaπto
ga je razred odabrao. Pisani saæetak na jednoj ili dvije stranice trebao bi obuhvaÊati jasan opis pitanja/pro-
blema i πto je razred o njemu nauËio. U prvom oglednom dijelu trebali bi se nalaziti i relevantni grafikoni,
fotografije, ilustracije i/ili strip. UËenici bi trebali navesti i sve izvore koje su koristili.
Pisani saæetak treba postaviti na ogledni pano, a on mora sadræavati sljedeÊe podatke:
• jasno objaπnjenje prirode pitanja/problema koji su uËenici odabrali za istraæivanje
• stupanj ozbiljnosti i opseg pitanja/problema
• razina(e) tijela vlasti koja su nadleæna za bavljenje tim pitanjem/problemom
• navedene osobe ili grupe koje bi mogle podijeliti odgovornost za rjeπavanje tog pitanja/problema
• navedena neslaganja oko pitanja/problema u zajednici
45
• postoji li veÊ politika koja se bavi tim problemom
• ako politika postoji, navesti objaπnjenje njezine prikladnosti
Dokumentacijska mapa
U prvome dijelu mape uËenici moraju dokumentirati svoje istraæivanje, ukljuËujuÊi i odabir materijala koji
najbolje podupire njihove tvrdnje. Kao dodatak sadræaju, ovaj dio mora sadræavati dokaze koji podupiru
njihov grupni rad. Na primjer:
• popunjeni obrazac“UoËavanje i analiza problema“.
• saæetak obrazaca koriπtenih tijekom voenja razgovora (ili reprezentativne primjerke)
• relevantne Ëlanke iz novina i/ili Ëasopisa
• popunjene obrasce koji se odnose na medije ∑ radio i TV, ili obrasce o koriπtenim izvorima
• ostale odgovarajuÊe Ëlanke i izvjeπÊa
DRUGA GRUPA ZA IZRADU PORTFELJA - ISTRAŽIVANJE ALTERNATIVNE POLITIKE
Ogledni dio
U drugom oglednom dijelu treba navesti detaljno objaπnjenje i vrednovanje dvaju ili tri prijedloga alterna-
tivne javne politike koju su predloæile razliËite grupe ili pojedinci. Ako veÊ postoji javna politika i nju treba
ukljuËiti, zajedno s objaπnjenjem njezine uËinkovitosti. U drugom oglednom dijelu trebali bi se nalaziti i
odgovarajuÊi grafikoni, fotografije, ilustracije i/ili strip. UËenici bi trebali navesti i sve izvore koje su koristi-
li.
Ogledni dio treba sadræavati pisani saæetak, ne duæi od jedne stranice, za svaku alternativnu javnu politiku
koja se predstavlja. Svaki saæetak trebao bi sadræavati sljedeÊe podatke:
• ako veÊ postoji javna politika, njezino objaπnjenje i vrednovanje njezine uËinkovitosti (koje su predno-
sti i nedostaci)
• detaljno objaπnjenje alternativne politike/rjeπenja i njezinih prednosti i nedostataka, zajedno s poda-
cima koji to podupiru
• navod izvora koji predlaæe tu javnu politiku (npr. graani, posebna interesna grupa, zakonodavstvo ili
gradsko vijeÊe)
U drugome dijelu mape uËenici moraju dokumentirati svoje istraæivanje, ukljuËujuÊi i odabir materijala koji
• primjerak cijelog teksta politike, ako ona veÊ postoji
• pisma ili povelje posebnih interesnih grupa ili pojedinaca
• promidæbeni materijal koji je u opticaju u zajednici
• ostale relevantne Ëlanke i izvjeπÊa koji podupiru navedene tvrdnje
46
TRE∆A GRUPA ZA IZRADU PORTFELJA - PREDLAGANJE JAVNE POLITIKE
Ogledni dio
U treÊem dijelu treba jasno objasniti odabrani prijedlog javne politike kojim se æeli rjeπavati odreeno pita-
nje/problem i razlozi zbog kojih ga je razred odluËio podræati. Razred moæe odluËiti i podræati postojeÊu po-
litiku, prilagoditi postojeÊu politiku, predloæiti novu politiku, ili poduprijeti jednu od alternativnih politika
opisanih u oglednom dijelu broj dva. U treÊem oglednom dijelu trebali bi se nalaziti i odgovarajuÊi grafikoni,
fotografije, ilustracije i/ili strip. UËenici bi trebali navesti i sve izvore koje su koristili.
Ogledni dio trebao bi sadræavati pisani saæetak od jedne do dvije stranice u kojem se navodi sljedeÊe:
• Objaπnjenje javne politike koju razred predlaæe i opravdanje kako Êe se ta javna politika najbolje baviti
navedenim pitanjem/problemom.
• Prednosti i nedostaci javne politike, ukljuËujuÊi i aktualne podatke koji podupiru navedene tvrdnje,
imenovane osobe ili grupe na koje Êe ta politika imati utjecaj te koji Êe biti moguÊi uËinak.
• Izjava u kojoj se navode odgovarajuÊa tijela vlasti ili dræavni ured, koji Êe biti odgovorni za provedbu
predloæene javne politike.
• Miπljenje u kojem se navodi zaπto predloæena javna politika nije u suprotnosti sa zakonom ili Usta-
vom.
U treÊem dijelu mape uËenici moraju dokumentirati svoje istraæivanje, ukljuËujuÊi i odabir materijala koji
• popunjeni obrazac „Miπljenja o ustavnosti“
• odgovarajuÊe zakone, uredbe i/ili pravilnike
• kopiju postojeÊe politike ili zakona, ili modele nove ili prilagoene javne politike
• ostale odgovarajuÊe Ëlanke i izvjeπÊa koji podupiru navedene tvrdnje
»ETVRTA GRUPA ZA IZRADU PORTFELJA ∑ IZRADA PLANA AKCIJE
Ogledni dio
»etvrti ogledni dio portfelja trebao bi sadræavati detaljan opis procesa koji je potrebno provesti da bi
predloæena javna politika bila usvojena od strane nadleænog tijela vlasti ili dræavnog ureda. Plan bi trebao
sadræavati sljedeÊe: korake za dobivanje potpore navedenoj politici u zajednici i detaljan plan provedbe
predloæene javne politike. U Ëetvrtom oglednom dijelu trebali bi se nalaziti i relevantni grafikoni, fotografije,
ilustracije i/ili strip. UËenici bi trebali navesti i sve izvore koje su koristili.
Pismeni saæetak treba sadræavati sljedeÊe podatke:

• jasno objaπnjenje na koji Êe naËin razred od duænosnika traæiti potporu javnoj politici koju predlaæu
• jasno objaπnjenje na koji Êe naËin razred traæiti potporu javnoj politici i planu akcije koju predlaæu od
strane posebnih interesnih grupa, grupa u zajednici, poduzeÊa ili utjecajnih pojedinaca
• navedene utjecajne pojedince, poduzeÊa, posebne interesne grupe ili dræavne urede koji bi se mogli
47
suprotstaviti predloæenoj javnoj politici i planu akcije te razloge zbog kojih bi to oni mogli uËiniti
• objaπnjenje koraka koje treba poduzeti da bi se proveo plan akcije i koje su koristi plana
• procjenu troπkova i vremenski okvir za provedbu plana akcije, ako je moguÊe
U Ëetvrtom dijelu mape uËenici moraju dokumentirati svoje istraæivanje, ukljuËujuÊi i odabir materijala koji
• pisane izjave potpore ili suprotstavljanja
• promidæbeni materijal
• pisma utjecajnih osoba ili javnih duænosnika
• ostale odgovarajuÊe Ëlanke i izvjeπÊa koji podupiru navedene tvrdnje
Osvrt
Ovaj dio se nalazi samo u dokumentacijskoj mapi. U posljednjem koraku procesa Projekta graanin traæi se
od uËenika da se osvrnu na svoje iskustvo uËenja. Peti dio dokumentacijske mape treba sadræavati kratke
izjave i/ili pisma uËenika u kojima oni opisuju πto su nauËili iz Projekta graanin. To ukljuËuje osvrt na to
πto su nauËili o javnoj politici i procesu donoπenja politike. Trebaju objasniti kako im je Projekt graanin po-
mogao da bolje razumiju ulogu duænosnika i graana. Na kraju, u osvrtu bi trebalo navesti kako bi projektu
drugaËije pristupili da ga rade iznova.
Ako su uËenici imali priliku predstaviti svoj portfelj publici na simuliranom sasluπanju i to iskustvo bi trebali
navesti u osvrtu.
48
DODATAK D
OBRAZAC ZA PROCJENU PORTFELJA
Portfelj Projekta graanin sastoji se od dva dijela: pokazne mape od Ëetiri dijela i dokumentacijske mape
od pet dijelova. Kada vrednujete portfelj, kriterije koji se nalaze na sljedeÊoj stranici treba primijeniti na
pokaznu mapu i na odgovarajuÊi dio u dokumentacijskoj mapi. Sluæite se dolje navedenom tablicom u vred-
novanju portfelja. Dajte smo jednu cijelu numeriËku ocjenu (10 ∑ 1) za svaki od pet dijelova Kriterija vred-
novanja.
Izvrsno: 10 ∑ 9 NatprosjeËno: 8 ∑ 7 ProsjeËno: 6 ∑ 5 Ispod prosjeËno: 4 ∑ 3 Nedovoljno: 2 ∑ 1
KRITERIJI VREDNOVANJA OCJENA KOMENTAR
Prvi pano: razumijevanje problema

• Navodi i objaπnjava problem i njegove uzroke i dokazuje postojanje problema
• Pokazuje razumijevanje pitanja vezanih uz problem
• Pokazuje razumijevanje postojeæe ili predloæene javne politike
• Objaπnjava neslaganja oko problema koji moæda postoje u zajednici
• Objaπnjava zaπto bi vlast trebala biti ukljuËena u rjeπavanje
Drugi pano: raπËlamba alternativnih politika

• Predstavlja dvije ili tri alternativne javne politike za rjeπavanje problema
• Objaπnjava prednosti i nedostatke svake predstavljene alternativne politike
• Utvruje koje su nesuglasice i sukobi vezani uz svaku od alternativa
Treæi pano: priprema javne politike i uvjeravanje

• Navodi javnu politiku kojom se rjeπava problem i odgovarajuæe tijelo vlasti nadleæno
za provoenje predloæene javne politike
• Podræava predloæenu javnu politiku objaπnjenjima i dokazima
• Utvruje i objaπnjava prednosti i nedostatke predloæene javne politike
• Objaπnjava i podupire podacima zaπto je njihova predloæena javna politika ustavna
»etvrti pano: provedba plana akcije

• Navodi pojedince i grupe koje podupiru i koje se suprotstavljaju toj politici radi
moguæeg utjecaja te politike na njih
• Navodi duænosnike koji podupiru i koji se suprotstavljaju toj politici, radi moguæeg
utjecaja te politike na njih
• Navodi i objaπnjava slijed akcija kojima æe djelovati da se njihova predloæena javna
politika provede
• Predlaæe akciju koja se nastavlja i temelji na dokazima predstavljenima na prethod-
nim panoima
49
Cjelokupni portfelj: Opseg u kojem cjelokupni portfelj

• Predstavlja materijal na oglednim panoima i dokumentacijskoj mapi koji je
meusobno povezan i meusobno se podupire
• Predstavlja jasan i uvjerljiv slijed od jednog do drugog oglednog panoa
• Koristi standarde pravilnog pisanja
• Koristi relevantne i prikladne grafikone i pisane podatke
• Vizualno je privlaËan
• UkljuËuje dokaze, osim u poglavlju 5 dokumentacijske mape o osvrtu uËenika u ko-
jem oni navode πto su nauËili
UKUPNO BODOVA
Procjenitelj: _____________________________________
Ime πkole/uËitelja _______________________________
50
DODATAK E
SMJERNICE ZA PROCJENITELJE ZA SIMULIRANO
SASLU©ANJE
Smotra portfelja Projekta graanin je kulminacija interaktivnog programa graanskog odgoja kojem je cilj
aktivno ukljuËivanje adolescenata u graanski æivot njihovih zajednica. U Projektu graanin, grupe mla-
dih uoËavaju i analiziraju pitanja i probleme s kojima se suoËava njihova zajednica (πkola, susjedstvo,
grad, dræava). Oni odabiru jedno od tih pitanja i problema za detaljno istraæivanje. Nakon πto dovrπe svoje
istraæivanje oni predlaæu javnu politiku koja se bavi tim pitanjem ili problemom. Na kraju, izrauju plan
akcije u kojem su detaljno opisani koraci koji se trebaju poduzeti da bi njihov prijedlog javne politike bio
usvojen od strane nadleænih tijela vlasti.
Svrha je simuliranog sasluπanja (sastavnica usmenog predstavljanja) nauËiti uËenike da predstave i obrane
svoje miπljenje u svezi s utjecanjem na donoπenje javne politike u njihovim zajednicama.
U svrhu simuliranog sasluπanja uËenici ili Ëlanovi udruge mladih dijele se u Ëetiri grupe, po jedna grupa za
svaki dio portfelja. Glavna odgovornost svake grupe je
Grupa jedan ∑ Objaπnjenje problema

Grupa dva ∑ Istraæivanje alternativne politike
Grupa tri ∑ Predlaganje javne politike
Grupa Ëetiri ∑ Izrada plana akcije
Svaka grupa odræat Êe pripremljeno predstavljanje u trajanju od Ëetiri minute. Grupa potom πest minuta od-
govara na evaluacijska pitanja koja im postavljate vi i drugi Ëlanovi vijeÊa za procjenu. Svaka od Ëetiri grupe
za svoje predstavljanje pred vijeÊem ima ukupno deset minuta. U zakljuËku svakog predstavljanja vi i drugi
Ëlanovi vijeÊa trebali biste im dati konstruktivnu povratnu informaciju. Molimo vas da imate na umu da vam
predloæena pitanja sluæe samo kao pomoÊ da od uËenika dobijete dodatne podatke ili objaπnjenje podataka
navedenog u svjedoËenju.
Cilj je evaluacijskog dijela i pitanja da vam pomognu odrediti koliko su uËenici nauËili o problemu koji su
istraæivali i postupku prikupljanja podataka i rjeπavanja problema koji su koristili. ©to viπe vi nauËite o tome
πto su uËenici prouËili i predloæili, to Êete bolje moÊi procijeniti njihovo predstavljanje.
SljedeÊi podaci pripremljeni su da bi vam pomogli u vrednovanju svakoga od Ëetiri dijela portfelja. Por-
tfelj ima dvije komponente ∑ oglednu komponentu i dokumentacijsku komponentu. Te dvije komponen-
te zajedno Ëine portfelj. Pripremljene izjave i odgovori na vaπa evaluacijska pitanja trebali bi se temeljiti
na portfelju. Predstavljanje uËenika trebali biste vrednovati koriπtenjem „Obrasca za procjenu sasluπanja“.
Obrazac za procjenu sasluπanja“ ima pet dijelova, Ëetiri dijela s kriterijima za vrednovanje oglednog panoa i
dokumentacijske mape i jedan dio s kriterijima za sveukupno vrednovanje rada uËenika (Dodatak F).
51
PRVA GRUPA - OBJA©NJENJE PROBLEMA
Prva grupa trebala bi dati detaljno objaπnjenje pitanja/problema koji je razred odabrao te navesti razloge
zaπto je baπ taj problem odabran. Tijekom dijela predvienog za pripremljeno svjedoËenje grupa bi trebala
dati iscrpan opis problema, ukljuËujuÊi i njegov doseg i utjecaj na zajednicu.
MoguÊa evaluacijska pitanja:

• Koliko je prisutno ovo pitanje/problem u vaπoj zajednici?
• Smatraju li ljudi u vaπoj zajednici to pitanje/problem vaænim? Kako to znate?
• Koja je bila reakcija javnosti na to pitanje/problem?
• Koje ste izvore podataka koristili u istraæivanju tog pitanja/problema?
• ©to ste joπ nauËili o tom pitanju/problemu iz vaπeg istraæivanja?
• ©to mislite koji bi se dio vlasti trebao baviti tim pitanjem/problemom i zaπto?
• Postoje li sada politike, uredbe, odredbe ili pravila koja se bave tim pitanjem/problemom? Vjerujete li
da su prikladne za rjeπavanje tog problema? Zaπto da ili ne?
DRUGA GRUPA - ISTRAŽIVANJE ALTERNATIVNE POLITIKE ZA RJE©AVANJE

PROBLEMA
Druga grupa trebala bi se usredotoËiti na objaπnjavanje postojeÊe i/ili alternativnih politika kojima bi se
rjeπavalo pitanje/problem. U nekim sluËajevima politika ne postoji pa se od uËenika oËekuje da izrade alter-
nativu javnoj politici za rjeπavanje problema.
U svjedoËenju bi trebalo navesti prednosti i nedostatke postojeÊe politike ili one koja se predlaæe. Ako javna
politika joπ ne postoji, uËenici bi trebali objasniti koji prijedlozi javne politike su u tijeku, ili ih preporuËu-
je njihov razred, grupe u zajednici, posebne interesne grupe, formalna tijela, zakonodavstvo i/ili gradska
vijeÊa. Treba predstaviti i raspraviti prednosti i nedostatke svake politike ili prijedloga.

• Koje izvore ste koristili za pronalaæenje postojeÊih politika ili prijedloga politika?
• ©to ste joπ nauËili o pitanju/problemu nakon πto ste ispitali alternativne politike?
• Ako postoji javna politika, zaπto bi se ona trebala mijenjati?
• Koje grupe ili pojedinci podupiru postojeÊu politiku ili predlaæu novu politiku i zaπto?
• Koje se grupe ili pojedinci suprotstavljaju izmjeni politike ili predlaæu novu politiku i zaπto?
• Postoje li druge politike ili rjeπenja koja niste naveli u svom portfelju ili prezentaciji? Koje su i zaπto ste
ih izostavili?
TRE∆A GRUPA - PREDLAGANJE JAVNE POLITIKE ZA RJE©AVANJE PROBLEMA
TreÊa grupa trebala bi se usredotoËiti na politiku ili rjeπenje koje je predloæio razred. U objaπnjenju bi trebali
navesti jasne razloge zaπto bi se postojeÊa politika trebala mijenjati ili ukinuti te zaπto bi se trebala prove-
sti nova politika. Ako je moguÊe, uËenici bi trebali navesti i analizu troπkova. TreÊa grupa mora navesti i
objaπnjenje zaπto politika koju predlaæu nije protu- ustavna.
52
• Kojem je dræavnom tijelu upuÊen prijedlog politike? Zaπto je prijedlog upuÊen tom dræavnom tijelu?
• Jeste li razmotrili koji su ukupni troπkovi provedbe vaπe politike? Zaπto da ili ne? Ako jeste, koji su uku-
pni troπkovi i πto ste naveli kao troπak?
• Koji su izvori sredstava? Koja bi vam sredstva osim novca mogla trebati?
• Ima li javni ili privatni sektor u zajednici odgovornost za ispravljanje problema ili pomoÊ u provedbi
predloæene javne politike?
»ETVRTA GRUPA - IZRADA PLANA AKCIJE
TreÊa grupa trebala bi se usredotoËiti na pruæanje iscrpnog objaπnjenja koraka koje je potrebno poduzeti
da bi njihov prijedlog politike usvojili nadleæni duænosnici. U svjedoËenju bi trebalo navesti izjavu o tome
koliko bi realno moglo potrajati da predloæena politika bude usvojena i provedena.

• Kako bi grupe ili pojedinci koji podræavaju vaπ prijedlog mogli utjecati ili uvjeriti duænosnike da usvoje
vaπ prijedlog?
• Postoje li druge grupe ili pojedinci koji bi mogli podræati vaπ prijedlog rjeπenja ili politike? Zaπto bi to
oni uËinili?
• Koje se grupe ili pojedinci suprotstavljaju vaπem prijedlogu rjeπenja ili politike? Zaπto mu se suprot-
stavljaju?
• Kako biste odgovorili na argumente pojedinaca ili grupa koji se suprotstavljaju vaπoj politici?
• Koliko vremena je potrebno da se vaπ prijedlog provede?
• Koje rezultate oËekujete po provedbi svog plana akcije?
• ©to mislite πto bi se moglo dogoditi ako vaπ prijedlog ne bude usvojen?
OpÊa pitanja
Ako su prikladna, ova pitanja moæete postaviti bilo kojoj od Ëetiri grupe.
• Ako grupa navodi poseban zakon ili pravni sluËaj u svome svjedoËenju, traæite ih da objasne kako baπ
taj zakon ili sluËaj podupiru njihovo stajaliπte.
• ©to ste nauËili kroz sudjelovanje u Projektu graanin o ulozi duænosnika?
• ©to ste nauËili kroz sudjelovanje u Projektu graanin o pitanjima/problemima s kojima se suoËava
vaπa zajednica?
Povratna informacija
Sastavnica simuliranog sasluπanja u Projektu graanin je nastavak uËenja u razredu. Kao takav, predstavlja
joπ jednu moguÊnost da pomognete uËenicima u razumijevanju sloæenosti procesa donoπenja javne poli-
tike. Nakon πto svaka grupa odræi svoje predstavljanje, od vas se oËekuje da im date povratnu informaciju.
Vaπe primjedbe trebale bi biti kratke ali konstruktivne. Trebali biste pohvaliti uËenike za njihov rad i pomoÊi
im da nauËe iz procesa.
53
Uvijek zapoËnite s pozitivnim primjedbama i navedite primjere kako bi uËenici mogli poboljπati svoje pred-
stavljanje, npr. „Svidjelo mi se kako ste objasnili problem: æelio/æeljela bih predloæiti da date viπe podataka
o broju ljudi na koji taj ozbiljan problem utjeËe.“
UËenici Êe nesumnjivo imati greπaka u svojem predstavljanju. Kad im dajete povratne informacije, oblikujte
vaπe ispravke taktiËno i diplomatski tako da budu poticajne a ne obeshrabrujuÊe.
54
DODATAK F
OBRAZAC ZA PROCJENU SASLU©ANJA
Sasluπanje Projekta graanin pruæa moguÊnost uËenicima da iznesu na javnom sasluπanju πto su nauËili o
problemu u zajednici i πto predlaæu kao rjeπenje putem procesa donoπenja politike. Svoj rad Êe predstav-
ljati Ëetiri razliËite grupe uËenika, od kojih Êe svaka predstaviti jedan vid istraæivanja cijele grupe i njihovu
preporuku javne politike. Dok vrednujete rad svake grupe, koristite Kriterije vrednovanja, koji se nalaze na
sljedeÊoj stranici, za tu grupu uËenika, a potom i obrazac za procjenu. Dajte smo jednu cijelu numeriËku
ocjenu (10 - 1) za svaki od pet dijelova Kriterija vrednovanja.
Izvrsno: 10 ∑ 9 NatprosjeËno: 8 ∑ 7 ProsjeËno: 6 ∑ 5 Ispod prosjeËno: 4 ∑ 3 Nedovoljno: 2 ∑ 1
Prvi pano: razumijevanje problema

• Navodi i objaπnjava problem i njegove uzroke i predstavlja dokaze postojanja pro-
blema
• Pokazuje razumijevanje pitanja vezanih uz problem
• Pokazuje razumijevanje postojeæe ili predloæene javne politike
• Objaπnjava neslaganja oko problema koji moæda postoje u zajednici
• Objaπnjava zaπto bi vlast trebala biti ukljuËena u rjeπavanje
Drugi pano: analiza alternativne politike

• Predstavlja dvije ili tri alternativne javne politike kao rjeπenje problema
• Objaπnjava prednosti i nedostatke svake predstavljene alternativne politike
• Utvruje koje su nesuglasice i sukobi vezani uz svaku od alternativa
Treæi pano: priprema javne politike i uvjeravanje

• Navodi javnu politiku kojom se rjeπava problem i dræavni odjel ili tijelo nadleæno za
provoenje predloæene javne politike
• Podræava predloæenu javnu politiku objaπnjenjima i dokazima
• Utvruje i objaπnjava prednosti i nedostatke predloæene javne politike
• Objaπnjava i podupire podacima zaπto je njihova predloæena javna politika ustavna
»etvrti pano: provedba plana akcije

• Navodi pojedince i grupe koje podupiru i koji se suprotstavljaju toj politici, a na koje
æe ona utjecati
• Navodi duænosnike koji podupiru i koji se suprotstavljaju toj politici, a na koje æe ona
utjecati
• Navodi i objaπnjava slijed akcija kojima æe djelovati da se njihova predloæena javna
politika provede
• Predlaæe akciju koja se nastavlja i temelji na dokazima predstavljenima na prethod-
nim panoima
55
Cjelokupni portfelj: Opseg u kojem cjelokupni portfelj

• Predstavlja materijal na pokaznoj mapi i na dokumentacijskoj mapi koji je
meusobno povezan i meusobno se podupire
• Predstavlja jasan i uvjerljiv slijed od jednog do drugog oglednog panoa
• Koristi standarde pravilnog pisanja
• Koristi relevantne i prikladne grafikone i pisane podatke
• Vizualno je privlaËan
• UkljuËuje dokaze, osim u poglavlju 5 dokumentacijske mape, u osvrtu uËenika u ko-
jem oni navode πto su nauËili
UKUPNO BODOVA
Procjenitelj: _____________________________________
Ime πkole/uËitelja _______________________________
56
DODATAK G
ORIGINALI ZA UMNOŽAVANJE
Napomena uËiteljima:
Obrasci koje uËenici trebaju nalaze se na odgovarajuÊim mjestima u njihovim priruËnicima. Da biste
udæbenike mogli koristiti s veÊim brojem razreda, pripremili smo vam originale za umnoæavanje svih obra-
zaca za uËenike.
Raspravite o svakome obrascu s uËenicima kada se pojave u tekstu i zajedno s njima pregledajte kako se
oni koriste u prikupljanju podataka koji Êe im biti potrebni. Za svakog uËenika napravite primjerak svakog
potrebnog obrasca.
1. Obrazac za uoËavanje i analizu problema

2. Obrazac za voenje razgovora
3. Obrazac za evidenciju pisanih izvora
4. Obrazac za evidenciju radijskih/TV/internet izvora
5. Obrazac za podatke iz pisanih ili elektronskih izvora
6. Dokumentacijski obrazac za podatke iz pisama ili voenih razgovora
7. Zadatak jedan - Objaπnjenje problema
8. Zadatak dva - RaπËlamba alternativnih politika
9. Zadatak tri - Predlaganje javne politike
10. Zadatak Ëetiri - Izrada plana akcije
11. Obrazac za miπljenje o ustavnosti
12. Popis kriterija za izradu portfelja - Sva Ëetiri dijela
13. Smjernice - Obrazac s moguÊim pitanja za osvrt
Dopuπtenje za umnoæavanje
Obrasci i radni listovi za uËenike Projekta graanin, koji se nalaze u Dodatku G smiju se umnoæavati u svrhu
provedbe programa.
57
OBRAZAC ZA UO»AVANJE I RA©»LAMBU PROBLEMA
Imena Ëlanova grupe _______________________________________________________________________________

Datum ___________________________________________________________________________________________
Problem __________________________________________________________________________________________
1. Radi li se o problemu za koji vi i drugi ljudi u zajednici smatrate da je vaæan? Zaπto?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
2. Koja razina vlasti ili koja dræavna tijela su odgovorna za rjeπavanje tog problema?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. Kojom politikom, ako postoji, vlast nastoji rijeπiti problem?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
Ako politika postoji, odgovori na sljedeÊa pitanja:

• Koje su njezine prednosti i nedostaci?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Kako bi se ona mogla poboljπati?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Je li potrebno zamijeniti tu politiku? Zaπto?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koja neslaganja, ako ih ima, postoje u vaπoj zajednici u vezi s ovom politikom?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
4. Gdje moæete dobiti viπe podataka o ovome problemu i stajaliπtu koje zauzimaju razliËiti pojedinci i grupe?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
5. Postoje li drugi problemi u zajednici za koje smatrate da bi bilo korisno da ih vaπ razred prouËava? Koji su to problemi?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
58
OBRAZAC ZA VO–ENJE RAZGOVORA
Tvoje ime _________________________________________________________________________________________

Datum ___________________________________________________________________________________________
Problem __________________________________________________________________________________________
1. Ime osobe s kojom se vodi razgovor _____________________________________________________________________

Napomena: Ako osoba ne æeli biti imenovana, poπtujte njezinu privatnost i naznaËite samo ulogu te osobe u zajednici (npr. poslovni
Ëovjek, umirovljenik, roditelj, uËenik, volonter u zajednici).
2. Recite osobi koji problem prouËavate. Potom postavite sljedeÊa pitanja. Zabiljeæite odgovore koje dobijete.
a. Smatrate li da je ovaj problem vaæan? Zaπto?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
b. Smatrate li da drugi ljudi u zajednici vjeruju da je ovaj problem vaæan? Zaπto?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
c. PomoÊu koje politike, ako ona postoji, vlast sada pokuπava rijeπiti taj problem?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
Ako politika postoji odgovorite na sljedeÊa pitanja:

• Koje su prednosti te politike?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koji su nedostaci te politike?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Kako bi se ta politika mogla poboljπati?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Treba li je zamijeniti? Zaπto?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koje nesuglasice, ako ih ima, u vezi s tom politikom postoje u vaπoj zajednici?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
d. Gdje bih ja (ili moj razred) mogao dobiti viπe podataka o ovome problemu i saznati koja su razliËita stajaliπta u vezi s
problemom.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
59
OBRAZAC ZA EVIDENCIJU PISANIH IZVORA
Tvoje ime __________________________________________________________________

Datum _____________________________________________________________________
Problem ____________________________________________________________________
Naziv/datum publikacije _______________________________________________________
Naslov Ëlanka _______________________________________________________________
1. Stajaliπte zastupljeno u Ëlanku u vezi s problemom

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
2. Glavna obiljeæja tog stajaliπta

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. Prema izvoru, pomoÊu koje politike, ako ona postoji, dræavne uprava pokuπava rijeπiti taj problem?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
60
OBRAZAC ZA EVIDENCIJU RADIJSKIH / TV / INTERNET IZVORA
Tvoje ime _________________________________________________________________________________________

Datum ________________________________________ Vrijeme ____________________________________________
Problem __________________________________________________________________________________________
1. Izvor podataka ________________________________________________________

(To moæe biti web stranica, vijesti na radiju ili TV, dokumentarna emisija, razgovor, ili neki drugi program koji se bavi tim problemom.)
2. Radi li se o problemu koji se smatra vaænim? Zaπto?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. PomoÊu koje politike, ako ona postoji, vlast sada pokuπava rijeπiti taj problem?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
61
OBRAZAC ZA PODATKE IZ PISANIH ILI ELEKTRONSKIH IZVORA
Ime(na) Ëlan(ov)a istraæivaËkog tima _________________________________________________________________

Datum ___________________________________________________________________________________________
Problem koji se istraæuje ____________________________________________________________________________
Naziv knjiænice/ureda/dræavnog tijela ili web stranice ___________________________________________________
1. Izvor podataka _______________________________________________________________________________________
a. Naziv publikacije/web stranice ______________________________________________________________________

b. Autor (ako je naveden) _____________________________________________________________________________
c. Datum objave/web stranice _________________________________________________________________________
2. Zabiljeæite podatke iz publikacija ili web stranica koji vam pomaÊu odgovoriti na πto viπe sljedeÊih pitanja.
a. Koliko je ozbiljan ovaj problem u naπoj zajednici?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
b. Koliko je taj problem prisutan u dræavi ili naciji?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
c. Za πto od navedenog smatraπ da je istinito?
• Ne postoji zakon ili politika za rjeπavanje problema DA NE

• Zakon za rjeπavanje problema nije dostatan DA NE
• Zakon za rjeπavanje problema je dostatan, ali se DA NE
dobro ne provodi
d. Koje razine vlasti ili dræavnih tijela, ako su relevantni, su odgovorne za bavljenje ovim problemom? ©to oni poduzima-
ju u vezi s problemom?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
e. Koje nesuglasice u vezi s ovom politikom ili naËinima provedbe postoje u zajednici?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
62
(NASTAVAK) OBRAZAC ZA PODATKE IZ PISANIH ILI ELEKTRONSKIH IZVORA
f. Tko su glavne osobe, grupe ili organizacije koje izraæavaju miπljenja o problemu?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
• Zaπto ih problem zanima?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koja su njihova stajaliπta?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koje su prednosti i nedostatci njihovih stajaliπta

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Kako oni nastoje djelovati na vlast da ona usvoji njihovo stajaliπte u vezi s problemom?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
g. Kako moji razredni kolege i ja moæemo dobiti viπe podataka o njihovim stajaliπtima?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
63
DOKUMENTACIJSKI OBRAZAC ZA PODATKE IZ PISAMA ILI VO–ENIH RAZGOVORA
Ime(na) Ëlan(ov)a istraæivaËkog tima __________________________________________________________________

Datum ___________________________________________________________________________________________
Problem koji se istraæuje ____________________________________________________________________________
1. Izvor podataka
a. Ime ____________________________________________________________________________________________
b. Naziv organizacije ________________________________________________________________________________
c. Adresa __________________________________________________________________________________________
d. Broj telefona ____________________________________________________________________________________
2. Traæite podatke o problemu. Nakon πto se predstavite pismom ili telefonom, kao πto vam je predloæeno na str. 16,
zatraæite odgovore na sljedeÊa pitanja.
a. Koliko je ozbiljan ovaj problem u naπoj zajednici?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
b. Koliko je taj problem prisutan u dræavi ili naciji?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
c. Zaπto je to problem kojim bi se vlast trebala baviti ? Bi li netko drugi trebao preuzeti odgovornost za rjeπavanje
problema? Zaπto?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
d. Za πto od navedenog smatraπ da je istinito
• Ne postoji zakon ili politika za rjeπavanje problema DA NE

• Zakon za rjeπavanje problema nije dostatan DA NE
• Zakon za rjeπavanje problema je dostatan, ali se DA NE
dobro ne provodi
e. Koje razine vlasti ili dræavnih tijela, ako su relevantni, su odgovorne za bavljenje ovim problemom? ©to oni podu-
zimaju u vezi s problemom?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
64
(NASTAVAK)
DOKUMENTACIJSKI OBRAZAC ZA PODATKE IZ PISAMA ILI VO–ENIH RAZGOVORA
f. Koja nesuglasice u vezi s ovom politikom ili naËinima provedbe postoje u zajednici?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
g. Tko su glavne osobe, grupe ili organizacije koje izraæavaju miπljenja o problemu?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koja su njihova stajaliπta?

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Koje su prednosti i nedostatci njihovih stajaliπta

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
• Kako oni nastoje djelovati na vlast da ona usvoji njihovo stajaliπte u vezi s problemom?
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
h. Ako naπ razred izradi prijedlog politike za rjeπavanje ovog problema, kako bismo mogli utjecati na tijela vlasti da usvo-
je naπu politiku?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
65
PRVI ZADATAK ∑ OBJA©NJENJE PROBLEMA
Prvo πto Êeπ ti i tvoji razredni kolege trebati uËiniti jest objasniti problem koji ste odabrali. Trebat Êete objasniti zaπto je
problem vaæan, koji pojedinci i grupe su zainteresirani za taj problem, i koji je dio vlasti odgovoran da se njime bavi. Da
biste to uËinili trebate odgovoriti na sljedeÊa pitanja:
1. Koji problem ti i tvoji razredni kolege æelite prouËavati?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
2. Koliko je taj problem ozbiljan u vaπoj zajednici?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. Koliko je raπiren taj problem u vaπoj zajednici?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
4. Zaπto je to problem koji bi vlast trebala rjeπavati?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
5. Bi li joπ tko u zajednici trebao preuzeti odgovornost za rjeπavanje problema?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
6. Postoji li zakon ili politika namijenjena rjeπavanju problema?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
66
(NASTAVAK) PRVI ZADATAK
7. Ako zakon ili politika postoje, jesu li prikladni za rjeπavanje problema?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
8. Koje nesuglasice, ako ih ima, postoje u vaπoj zajednici u vezi s problemom ili naËinom na koji se on rjeπava?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
9. Tko su pojedinci, grupe ili organizacije koje taj problem zanima?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
10. Za svaku osobu, grupu, ili organizaciju koje ste naveli odgovori na sljedeÊa pitanja?
• Koje je njihovo stajaliπte?

• Koje su prednosti njihovog stajaliπta?
• Koji su nedostaci njihovog stajaliπta?
• Na koji naËin nastoje utjecati na tijela vlasti da usvoje njihovo stajaliπte?
11. Koja razina vlasti ili dræavno tijelo su odgovorni za bavljenje ovim problemom? Zaπto?
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
12. ©to vlast poduzima da bi rijeπila problem?

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
67
DRUGI ZADATAK - RA©»LAMBA ALTERNATIVNIH POLITIKA
Morate navesti nekoliko alternativnih politika za rjeπavanje problema koji ste odabrali. To moæe bit politika koja veÊ
postoji ili politika koju su predloæili pojedinci ili grupe u zajednici. Takoer biste trebali navesti i vlastite originalne ideje
politika za rjeπavanje problema.
Za svaku predstavljenu politiku trebali biste
1. Imenovati politiku ili prijedlog politike

2. Navesti pojedinca ili grupu koja predlaæe politiku (to moæe biti vaπ razred ili grupa)
3. Navesti prednosti predloæene politike
4. Navesti nedostatke predloæene politike
5. Navesti druge pojedince ili grupe u zajednici koje Êe vjerojatno podræati ovu politiku
6. Navesti druge pojedince ili grupe u zajednici koje Êe se vjerojatno suprotstaviti ovoj politici
Na donjem dijelu i poleini ove stranice napiπite svoje odgovore za svaku politiku koju ste naveli.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
68
TRE∆I ZADATAK ∑ PREDLAGANJE JAVNE POLITIKE
SljedeÊi je korak predlaganje javne politike koja Êe se baviti problemom. Ona ne smije biti u suprotnosti s Ustavom. To
moæe biti jedna od alternativnih politika o kojoj ste ranije raspravljali, izmjena jedne od tih politika, ili to moæe biti vaπa
originalna zamisao. Odgovorite na dolje navedena pitanja i ispunite Obrazac za miπljenje o ustavnosti na stranicama
36-37.
1. Smatramo da je najbolja javna politika za bavljenje ovim problemom

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
2. Prednosti ove politike su

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. Nedostaci ove politike su

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
4. Navedite razinu vlasti koja bi bila odgovorna za provedbu politike koju predlaæete. Objasnite zaπto je ta razina vlasti
odgovorna.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
5. Politika koju predlaæemo je ustavna zato πto (Upotrijebite svoje odgovore navedene u Obrascu za miπljenje o ustavno-
sti da biste odgovorili na ovo pitanje).
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
69
»ETVRTI ZADATAK ∑ IZRADA PLANA AKCIJE
Trebat Êete izraditi plan akcije da bi vaπ prijedlog politike usvojilo nadleæno dræavno tijelo. U planu trebate navesti korake
koje morate poduzeti da bi vaπ prijedlog politike bio usvojen i proveden.
1. Glavne aktivnosti naπeg plana su

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
2. Utjecajni pojedinci i grupe koji bi mogli podræati politiku koju predlaæemo su

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. Da bismo dobili njihovu potporu moæemo

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
4. Utjecajni pojedinci i grupe koji bi se mogli suprotstaviti politici koju predlaæemo su

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
70
(NASTAVAK) »ETVRTI ZADATAK
5. Mogli bismo dobiti potporu od tih pojedinaca i grupa tako da

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
6. Utjecajni duænosnici i/ili dræavna tijela koja bi mogla poduprijeti politiku koju predlaæemo su
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
7. Njihovu potporu moæemo dobiti tako da

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
8. Utjecajni duænosnici i/ili dræavna tijela koja bi se mogla suprotstaviti politici koju predlaæemo su
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
9. Mogli bismo dobiti njihovu potporu tako da

______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
71
OBRAZAC ZA MI©LJENJE O USTAVNOSTI
Ustav postavlja ograniËenja na to πto vlast moæe uËiniti da bi zaπtitila prava ljudi.
Kad god predlaæemo vlasti da usvoji politiku ili zakon koji Êe se baviti nekim problemom, vaæno je da ne traæimo neπto
πto Ustav ne dopuπta. Svaki graanin ima pravo i odgovornost da provjeri da li tijela vlasti postojeÊom politikom i zako-
nima moæda ne prekoraËuju svoje ustavne ovlasti.
U popisu su navedena neka od najvaænijih ograniËenja koja Ustav stavlja pred tijela vlasti da bi zaπtitio naπa prava.
Sluæite se tim popisom tijekom izrade prijedloga politike. Pobrinite se da politika koju predlaæete ne prekoraËuje ovlasti
nadleænog tijela vlasti.
Ovaj obrazac za miπljenje o ustavnosti trebao bi razmotriti cijeli razred. Rezultat tog razmatranja treba navesti u treÊem
panou pokazne i dokumentacijske mape vaπeg portfelja.
Popis
1. Vlast se ne smije uplitati u osobnu slobodu vjerovanja. Politika koju predlaæemo (ne) prekoraËuje ovo ograniËenje
vlasti. Objasnite zaπto.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
2. Vlasti nije dozvoljeno da stavlja nerazumna ili nepravedna ograniËenja na pravo osobe da se slobodno izraæava govorom,
pisanjem, ili na drugi naËin. Politika koju predlaæemo (ne) prekoraËuje ovo ograniËenje moÊi vlasti. Objasnite zaπto.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
3. Vlasti nije dozvoljeno oduzeti osobi slobodu ili imovinu, a da joj pritom ne pruæi moguÊnost poπtenog sasluπanja na
sudu ili pred ovlaπtenim dræavnim tijelom. Politika koju predlaæemo (ne) prekoraËuje ovo ograniËenje njezine moÊi.
Objasnite zaπto.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
72
(NASTAVAK) OBRAZAC ZA MI©LJENJE O USTAVNOSTI
4. Vlasti nije dozvoljeno naruπavati privatnost doma bez valjanog razloga. Politika koju predlaæemo (ne) prekoraËuje ovo
ograniËenje njezine moÊi. Objasnite zaπto.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
5. Vlasti nije dozvoljeno donositi zakone koje nerazumno ili nepoπteno diskriminiraju ljude na temelju rase, vjere, dobi,
etniËke pripadnosti ili spola. Politika koju predlaæemo (ne) prekoraËuje ovo ograniËenje njezine moÊi. Objasnite zaπto.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
Saæetak izjave
Napiπite saæetak izjave u kojoj navodite potporu svog vjerovanja da politika koju predlaæe vaπ razred nije u suprotnosti
s Ustavom.
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
73
POPIS KRITERIJA ZA IZRADU PORTFELJA ∑ SVA »ETIRI DIJELA
Potpunost
• Sadræi li svaki dio materijal opisan na stranicama 30 - 39, gdje su upute za grupe za izradu portfelja 1 ∑ 4?
• este li stavili viπe materijala no πto je potrebno?
Jasnost
• Je li vaπ portfelj dobro organiziran?
• Je li vaπ portfelj jasno napisan te gramatiËki i pravopisno toËno?
• Je li lako razumjeti glavne tvrdnje?
Podaci
• Jesu li podaci toËni?
• Jesu li u podacima navedene glavne Ëinjenice i vaæni koncepti?
• Jesu li podaci koje ste naveli vaæni za razumijevanje vaπe teme?
Podrπka
• Jeste li naveli primjere koji objaπnjavaju ili potkrepljuju vaπe glavne tvrdnje?
• Jeste li naveli promiπljena objaπnjenja za vaπe glavne tvrdnje?
GrafiËki prikazi
• Odnose li se vaπi grafiËki prikazi upravo na sadræaj vaπeg dijela?
• Daju li vaπi grafiËki prikazi podatke?
• Ima li svaki prikaz svoj naslov ili napomenu?
• Pomaæu li vaπi grafiËki prikazi u razumijevanju vaπeg oglednog dijela?
Dokumentacija
• Jeste li dokumentirali glavne toËke u svom dijelu portfelja?
• Jeste li koristili pouzdane, vjerodostojne i raznolike izvore?
• Ako ste citirali ili parafrazirali izvore podataka jeste li ih svaki puta jasno naveli?
• Je li vaπa dokumentacijska mapa jasno povezana s pokaznim dijelom portfelja?
• Jeste li odabrali samo najbolje i najvaænije izvore podataka?
Ustavnost
• Jeste li stavili vaπ obrazac miπljenja o ustavnosti?
• Jeste li objasnili zaπto politika koju predlaæete ne krπi Ustav?
74
POPIS KRITERIJA ZA IZRADU PORTFELJA ∑ CJELOKUPNI PORTFELJ
Uvjerljivost
• Daje li vaπ portfelj dovoljno dokaza da je problem koji ste odabrali vaæan?
• Bavi li se politika koju predlaæete izravno tim problemom?
• Objaπnjava li vaπ portfelj kako biste mogli dobiti javnu potporu politici koju predlaæete?
PraktiËnost
• Je li politika koju predlaæete praktiËna i ostvariva?
• Je li vaπ plan za dobivanje potpore politici koju predlaæete ostvariv?
Usklaenost
• Je li svaki od Ëetiri dijela vaπeg oglednog portfelja povezan s ostalima a da se pritom podaci ne ponavljaju?
• Podupire li dokazima vaπ dokumentacijski dio portfelja ono πto se nalazi na oglednim panoima?
Osvrt
• Pokazuje li dio u kojem dajete osvrt i vrednujete izradu svog portfelja da ste dublje promiπljali o svome iskustvu?
• Pokazujete li πto ste nauËili kroz iskustvo izrade portfelja?
75
SMJERNICE ∑ MOGU∆A PITANJA U OSVRTU
Moæete se sluæiti sljedeÊim pitanjima u osvrtu na svoje iskustvo.
1. ©to sam osobno nauËio o javnoj politici iz rada sa svojim razrednim kolegama?
2. ©to smo kao razred nauËili o javnoj politici tijekom izrade naπeg portfelja?
3. Koje sam vjeπtine stekao/-la ili unaprijedio/-la u ovome projektu?
4. Koje smo vjeπtine stekli ili unaprijedili u ovome projektu?
5. Koje su prednosti timskog rada?
6. Koji su nedostaci timskog rada?
7. ©to sam dobro uËinio?
8. ©to smo mi dobro uËinili?
9. Kako bih mogao poboljπati svoje vjeπtine rjeπavanja problema?
10. kako bismo mi mogli poboljπati svoje vjeπtine rjeπavanja problema?
11. ©to bismo htjeli uËiniti drugaËije kada bismo radili drugi portfelj s drugom temom javne
politike?
76
DODATAK H
RADNI LISTOVI ZA U»ENIKE
Dodatni korisni obrasci koji se ne nalaze u priruËniku za uËenike su
Radni list 1 za uËenike ∑ ©to je javna politika?

Radni list 2 za uËenike ∑ ©to je, a πto nije javna politika?
Radni list 3 za uËenike ∑ Dijagram procesa donoπenja politike
Radni list 4A za uËenike ∑ Tko su osobe koje su odgovorne za donoπenje politike?
Radni list 4B za uËenike ∑ Primjerak radnog lista: tko su osobe odgovorne za donoπenje politike
Radni list 5 za uËenike ∑ Predlaganje javne politike
Radni list 6 za uËenike ∑ Kriteriji vrednovanja vaπeg portfelja u Projektu graanin i priprema za
simulirano sasluπanje
77
RADNI LIST 1 ZA U»ENIKE - ©TO JE JAVNA POLITIKA?
Moja definicija javne politike
Bitne sastavnice javne politike
Moja revidirana definicija javne politike
78
RADNI LIST 2 ZA U»ENIKE - ©TO JEST I ©TO NIJE JAVNA POLITIKA?
Upute: ProËitajte prvi primjer problema u zajednici koji je prikazan u srednjem stupcu dolje te πto jest i πto nije rjeπenje
problema putem javne politike. Tada razmislite o moguÊim rjeπenjima za ostale probleme u zajednici i napiπite svoje
primjere za svaki od njih. U dva posljednja okvira navedite problem u vaπoj zjednici i dajte za njih primjer. Nakon πto ste
dali svoje odgovore, podijelite ga s Ëlanovima vaπe grupe ili s razredom.
Javna politka Problemi u zajednici Usluge u zajednici

PRIMJER: Gradski duænosnici Nekim obiteljima u zajednici PRIMJER: Crkve u lokalnoj zajednici
financiraju program za pomoÊ potrebna je hrana i topla odjeÊa organiziraju prijevoz za prikupljanje
siromaπnima u okviru kojeg se hrane i odjeÊe, a potom je
od trgovca ukljuËenih u program distribuiraju
“kupuje” hrana i odjeÊa putem
bonova.
Djeca πkolske dobi su na ulici kasno

naveËer radnim danom
Roditelji ne koriste ispravno zaπtitna

sjedala za djecu u automobilu
Jezero u gradskom parku je zagaeno

i puno smeÊa
Mnogi uËenici u lokalnoj srednjoj

πkoli varali su na domaÊoj zadaÊi i
testovima
79
80
PROCES DONO©ENJA ODLUKE
Ulazni Ëimbenici Ishod
Zakonodavni postupak OdluËivanje Zakoni

PolitiËke stranke Pravila
Graani Izvrπna vlast Uredbe
Pojedinci
Zakonodavna vlast
Interesne grupe
Sudbena vlast
Mediji
Dræavna tijela
Povratna informacija
Vrednovanje Provedba
RADNI LIST 3 ZA U»ENIKE - PROCES DONO©ENJA ODLUKE
TKO SU OSOBE ODGOVORNE ZA DONO©ENJE POLITIKE?
OdluËivanje
Puno djece izostaje s nastave
Osobe odgovorne za donoπenje politike
Ravnatelj
©kolski odbor
Gradsko vijeÊe
Zakonodavstvo
obrazovanja i πporta
Republike Hrvatske
Ministarsvo znanosti,
Akcija koja se Akcija koja se Akcija koja se Akcija koja se Akcija koja se
RADNI LIST 4A ZA U»ENIKE - PRIMJER
moæe pokrenuti: moæe pokrenuti: moæe pokrenuti: moæe pokrenuti: moæe pokrenuti:
ZapoËeti program Usvojiti politiku Uputiti policiju Zahtijevati od Donijeti zakon

savjetovanja za minimalnih da u suradnji s svake πkole da kojim se kaænjava
djecu koja izostaju zahtjeva za upravom πkole uvede postupak za roditelje Ëija djeca
pohaanje πkole uËenike koji nisu djecu koja izostaju neopravdano
da bi se dobila na nastavi vrati u s nastave izostaju s nastave
prolazna ocjena πkolu
81
82
TKO SU OSOBE ODGOVORNE ZA DONO©ENJE POLITIKE?
OdluËivanje
Osobe odgovorne za donoπenje politike
Akcija koja se Akcija koja se Akcija koja se Akcija koja se Akcija koja se
moæe pokrenuti: moæe pokrenuti: moæe pokrenuti: moæe pokrenuti: moæe pokrenuti:
RADNI LIST 4A ZA U»ENIKE - TKO SU OSOBE ODGOVORNE ZA DONO©ENJE POLITIKE
RADNI LIST 5 ZA U»ENIKE - PREDLAGANJE JAVNE POLITIKE
Pisanje teksta prikladnog za javnu politiku ili prijedlog zakona nije jednostavno. Ponekad je Ëak i ljudima koji piπu zakone
potrebna pomoÊ. SljedeÊe smjernice preuzete su s web stranice Ureda za zakonodavstvo Montane, SAD. U smjernicama
se nalazi popis pitanja na koja autori zakona trebaju odgovoriti da bi zaposlenici ureda za zakonodavstvo mogli pretoËiti
njihove zamisli u prijedlog zakona, a potom ako prijedlog proe zakonski postupak, i zakon.
Pregledajte deset pitanja na koje autori zakona trebaju odgovoriti. Ona vam mogu biti od koristi dok pripremate razred-
nu politiku i radite na treÊem zadatku izrade portfelja - Predlaganje javne politike. Iako vi neÊete doista pisati zakon za
politiku koju predlaæete, pitanja Êe vam pomoÊi da razjasnite kojim Êete se pitanjima baviti.
Pisac zakona mora ciljeve i politiku koju zahtijeva zakonodavac pretoËiti u jasan i saæet jezik prijedloga zakona u skladu s zahtjevima
navedenima u PriruËniku za pisanje prijedloga zakona. Da bi to mogao uËiniti, pisac zakona treba detaljne podatke od zakonodavca.
Pravila Zakonodavnog vijeÊa nalaæu da „Svi zahtjevi za pisanje prijedloga zakona moraju jasno navoditi πto zakonodavac æeli postiÊi
te naznaËiti metodu kojom Êe se to postiÊi. Pisac zakona, u suglasju s Izvrπnim direktorom, ovlaπten je vratiti zahtjev za pisanjem
prijedloga zakona zakonodavcu i traæiti dodatne podatke.“ Zakonodavac koji zahtijeva da se prijedlog zakona napiπe trebao bi moÊi
odgovoriti na πto je viπe moguÊe dolje navedenih pitanja. Molimo vas da i vi koristite dolje navedena pitanja.
1. Koji je toËno problem koji treba rijeπiti?

2. Tko je osjetio posljedice problema - je li on raπiren ili usko ograniËen?
3. Koji je prijedlog rjeπenja problema?
4. Kako bi se trebalo postiÊi rjeπenje, odnosno πto bi vlast trebala poduzeti da se problem rijeπi?
5. Koji su æeljeni rezultati; ako prijedlog bude usvojen, koji Êe rezultati pokazati da je problem rijeπen?
6. Koga pisac zakona moæe kontaktirati da bi dobio podatke? (Pobrinite se da primjerak ovog obrasca date svakoj
osobi koju navedete da Êe biti spremna odgovarati na ova pitanja).
7. Jeste li upoznati s postojeÊim posebnim zakonskim odredbama koje bi trebalo izmijeniti da bi se ostvario vaπ
prijedlog rjeπenja?
8. Postoji li zakonodavstvo druge dræave, organizacije, tijela za lobiranje, agencije ili nekog drugog izvora, koje
moæe posluæiti kao model za vaπ prijedlog zakona? Ako mislite da ste o neËemu neπto Ëuli ili proËitali,
pokuπajte naÊi πto je moguÊe detaljnije reference na to, posebice izvor iz kojeg ste to saznali. Ako imate primjerak,
molimo da ga priloæite.
9. Zahtijeva li rjeπenje dodatna sredstva? Odakle Êe se ta sredstva prikupiti ili iz kog bi se postojeÊeg izvora mogla
uzeti? (Mandatari lokalnih samouprava moraju odobriti izvor sredstava).
10. Koja alternativa zakonodavstvu je razmatrana kao rjeπenje problema? Kako to da ona nije uspjela?
83
RADNI LIST 6 ZA U»ENIKE - KRITERIJI VREDNOVANJA VA©EG PROJEKTA
Nakon πto je razred dovrπio portfelj i pripremio se za sasluπanje, vaæno je da pregledate svoj rad da biste bili sigurni da
ste napravili sve πto se od vas oËekuje. Dolje navedeni popis pomoÊi Êe vam da napravite samo-vrednovanje da biste
odredili jeste li zadovoljili kriterije koje Êe procjenitelji koristiti pri procjeni vaπeg rada.
PRVI DIO: razumijevanje problema
1. Je li vaπa prva grupa navela i objasnila problem i njegove uzroke i dala dokaze da problem postoji?
DA NE TREBA DORADITI
2. pokazala da razumije pitanja vezana uz problem?

3. pokazala da razumije postojeÊu ili javnu politiku koja se predlaæe

4. objasnila nesuglasice u vezi s problemom koje moæda postoje u zajednici?

5. objasnila zaπto tijela vlasti trebaju biti ukljuËena u rjeπenje?

6. navela podatke na oglednom panou i u dokumentacijskoj mapi koji su meusobno povezani i podupiru se?
DRUGI DIO: raπËlamba alternativnih politika
1. Je li vaπa druga grupa navela dvije ili tri alternativne politike koje se bave navedenim problemom?
2. objasnila prednosti i nedostatke svake predstavljene alternativne politike?

3. uoËila nepodudarnosti i razilaæenja u svakoj alternativnoj politici?

84
(NASTAVAK) RADNI LIST 6 ZA U»ENIKE
TRE∆I DIO: prijedlog javne politike i uvjerljivost
1. Je li vaπa prva grupa dala prijedlog javne politike koji se bavi problemom i navela dræavno tijelo odgovorno za donoπenje
predloæene javne politike?
2. potkrijepila prijedlog javne politike argumentima i dokazima?

3. navela prednosti i nedostatke predloæene javne politike?

4. objasnila i potkrijepila dokazima da je predloæena javna politika ustavna?

POGLAVLJE »ETIRI: Provedba plana akcije
1. Je li vaπa grupa navela pojedince i grupe koji podupiru ili se suprotstavljaju vaπem prijedlogu, a na koje Êe on imati
utjecaja?
2. navela duænosnike koji podupiru ili se suprotstavljaju vaπem prijedlogu, a na koje Êe on imati utjecaja?
3. naznaËila i objasnila slijed aktivnosti koje Êe se poduzeti da predloæena javna politika bude donesena?
4. predloæila akcije koje se nadograuju na rad predstavljen u panoima prethodnih grupa?

CJELOKUPNI PORTFELJ: Je li vaπ ukupni portfelj i predstavljanje na sasluπanju
1. Ëine uvjerljiv i jasan slijed od jednog panoa/grupe do drugog?

85
(NASTAVAK) RADNI LIST 6 ZA U»ENIKE
2. sadræe dokumentirano istraæivanje razliËitih izvora i navode odgovarajuÊe zabiljeπke o izvorima i dokazima koji su
koriπteni?
3. poπtuju standarde dobrog pisanja i usmenog predstavljanja (brzina, artikulacija, stav, kontakt oËima)
4. sadræe relevantne i prikladne grafiËke prikaze i pisane podatke?

5. objaπnjavaju zaπto bi tijela vlasti trebala biti ukljuËena u rjeπenje?

6. sadræe dokaze osvrta uËenika u kojem oni navode πto su nauËili

86
BILJE©KE
87
BILJE©KE
88

Projekt Gradjanin PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Projekt Gradjanin PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Projekt graanin

NASLOVNICA I GRAFI»KA PRIPREMA ZA TISAK

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

∂ 2006. Center for Civic Education 03 02 01 06 07 08

Agencija za odgoj i obrazovanje

2006 Center for Civic Education

Dragi uËenici, uËitelji i roditelji:

Nadamo se da Êe vam ovaj program biti poticajno i vrijedno iskustvo.

DIREKTORU PROGRAMA PROJEKT GRA–ANIN

STRU»NJACIMA ZA RAZVOJ KURIKULUMA

B. Upoznavanje uËenika s pojmom javne politike i procesom donoπenja politike

1. Definiranje javne politike

UPOTREBA NOVINA ZA UPOZNAVANJE S JAVNOM POLITIKOM

Potrebno vrijeme: Dva πkolska sata

Prvi πkolski sat

• djelovanje tijela vlasti

Drugi πkolski sat

1. ©to ste nauËili o znaËenju javne politike?

3. Aktivnosti za uvoenje procesa donoπenja politike

C. Tko su donositelji odluka?

1. Aktivnosti za uvoenje pojma donositelja odluka

1. Koristite odrasle volontere

PreporuËuje se da zamolite odrasle da dobrovoljno pomognu uËenicima u provedbi zadataka potrebnih za

PRIJEDLOZI KAKO ODRASLI VOLONTERI MOGU POMO∆I U»ENICIMA

• pronau podatke u knjiænici

OGRANI»ITE POMO∆ ODRASLIH VOLONTERA

Prikupljanje podataka. Odrasli ne bi trebali prikupljati podatke za uËenike

• pisanjem pisama ili obavljanjem telefonskih razgovora umjesto njih, ili

Izrada portfelja. Odrasli ne bi trebali pomagati uËenicima

• pisanjem materijala za portfelj umjesto njih

2. Organiziranje javnih smotri

Smjernice i procedura za voenje smotre nalaze se u Dodatku B ovog priruËnika.

3. Vrednovanje portfelja i simulacija javnog sasluπanja

E. PomoÊ uËenicima u izradi portfelja i pripremi za simulirano javno sasluπanje

Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 1. koraka da uËenici:

• osvijeste ono πto veÊ znaju o problemima u svojoj zajednici

B. Rad u maloj grupi

1. Na koje naËine ljudi mogu najbolje nauËiti o problemima u njihovoj zajednici?

Savjeti iskusnih uËitelja.

Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 2. koraka da uËenici:

• utvrde πto je razred nauËio o problemima u svojoj zajednici

1. ©to ste nauËili o problemima u zajednici od ljudi s kojima ste razgovarali?

B. Rad u maloj grupi

©to to znaËi usuglasiti se?

1. Pronaite u rjeËniku pojmove: suglasje, veÊina, vladavina veÊine, manjinska prava.

a. Kako bi se osjeÊao da si ti htio da se poboljπaju πkolski obroci i zaπto?

Savjeti iskusnih uËitelja.

Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 3. koraka da uËenici

• odluËe gdje mogu dobiti dodatne podatke o problemu koji su odabrali

C. ZADATAK ZA DOMA∆U ZADA∆U

1. S kojim si se problemima susreo kada si pokuπao prikupiti podatke za vaπ projekt?

Savjeti iskusnih uËitelja.

4. Uz prikupljanje podataka iz pisanih i elektronskih izvora, od uËenika se oËekuje i voenje razgovora s

Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 4. koraka da uËenici:

• odgovore kao razred na bitna pitanja koja Êe usmjeriti izradu portfelja

Savjeti iskusnih uËitelja.

Raspravite o svrsi ovog koraka s uËenicima. Svrha je 5. koraka da uËenici

• steknu vrijedno iskustvo predstavljanja vlastitih ideja drugima

1. detaljnije opiπu ili pojasne tvrdnje koje su naveli

Da bi se uËenici pripremili za usmeno predstavljanje na smotri trebali biste im omoguÊiti da vjeæbaju u

Savjeti iskusnih uËitelja.

1. Dajte uËenicima dovoljno moguÊnosti za uvjeæbavanje predstavljanja portfelja da se dobro pripreme za

5. Tijekom uvjeæbavanja za sasluπanje ne propustite uvjeæbati odgovaranje na jednostavna pitanja procjeni-