DEFINICIJA RIMSKE RUSTIČNE VILE

• Rimska rustična vila???

a) Ekonomski i socijalni fenomen rimske civilizacije.?

b) Značenje termina „rustična vila“ – “villa rustica”. ???

• franc. “la ville” = grad ≠ rustična vila
• tal. “villano” = prost, neotesan, seljak ≠ rustična vila
• tal. “il villaggio” = selo =, ≠ rustična vila
• Rustična vila =, ≠ farma
 Termin villa u antičkim pisanim izvorima:

• Nema definicije termina villa već samo raspon njegova značenja:

a) građevina ili skup građevina različite namjene izvan grada
b) zemljište + zgrada gospodarskog /stambenog karaktera (ager cum
aedificio).

• in villam = “na selu” (Ciceron)

• Prema Florentinu:
• fundus = zemljište koje sadrži zgradu
• aedes = zgrada sa stambenom namjenom
• villa = zgrada s gospodarskom namjenom

• Danas korišteni pojmovi:

• villa rustica (zgrada smještena izvan grada)
• villa maritima (zgrada uz morsku obalu)
• Kod Katona, Varona i Kolumele termin villa = farma.

• Prvotno značenje riječi villa = gradski sklopovi rezidencijalne

namjene → villa urbana.
• villa rustica → suprotnost urbanoj vili
• villa suburbana

• Prema Varonu → vila + zemljište = fundus

→ familia rustica = radna snaga
→ villicus = u ime vlasnika brine za imanje i nadgleda proizvodnju
 Rustična vila (villa rustica) = Termin villa moguće je višestruko
interpretirati uvažavajući različite kriterije.

• “Vila na latinskom označava farmu, ali farmu koja je integrirana u

socijalnu i ekonomsku organizaciju rimskog svijeta.” (Rivet, 1969.)

• “Vila je svaka građevina ili kompleks građevina izvan grada, pod

uvjetom da je građena od kamena ili pokazuje druga svjedočanstva
romanizacije, i pod uvjetom da je centar poljoprivredne jedinice.”
(Wightman, 1975.)
• ”Vila je građevina izvan grada, koja se obično (iako ne uvijek)
povezuje sa obrađivanjem zemlje, ponekad sa konotacijama na
luksuznost ili odmor, i u većini slučajeva, to je jedinstvena
građevina prije nego grupa građevina.” (J. Percival, 1976.)

• “Zgrada ili skup zgrada s okolnim zemljištem, koje, smještene

izvan grada, zadovoljavaju osnovne potrebe korisnika,
obuhvaćajući prostore za stanovanje i za proizvodnju određenih
dobara za vlastite potrebe i za tržište.” (R. Matijašić, 1998.)
 Dijelovi vile s obzirom na sadržaj:
• Pars urbana / pars rustica (Katon, Varon)

• Kolumela → pars urbana, pars rustica, pars fructuaria.

 Pars fructuaria = dio gospodarskog dijela namijenjen
isključivo preradi i skladištenju poljoprivrednih plodina.
Idejna rekonstrukcija ruralne gospodarske zgrade prema Gnirsu
• Proizvodni dio vile u potpunosti je podređen funkciji
(skladištenje i prerada plodova).

Proizvodni dio:
1. Samoopskrba familiae rusticae.
2. Opskrba vlasnikove gradske rezidencije.
3. Proizvodnja dobara za tržište.
 Predijalni toponimi

• fundus / predium → pored pojma “vila”, označava cjelinu posjeda.

• Predijalni toponimi → nastaju pretvaranjem imena vlasnika posjeda

(fundusa) u pridjevski oblik.
→ fundus Licinianum ili praedium Licinianum

• Toponimi s dočetcima –an, -ana

• Licinius ˃ Licinianum ˃ Lisignano ˂ Ližnjan
Rasprostranjenost predijalnih toponima
 Namjena rimske vile

• Stanovanje i gospodarska proizvodnja.

 Tri osnovna tipa s obzirom na namjenu:

1. Isključivo stambena namjena.
2. Stambena i gospodarska namjena.
3. Isključivo gospodarska/proizvodna namjena.
 1. Isključivo stambena namjena
• Neproduktivna građevina za odmor vlasnika = palača.
• Rijetki primjeri –Lacij i Kampanija.
• U Istri Sorna kraj Poreča i Barbariga – peristilna vila?
• U Dalmaciji takve građevine nastaju nakon 3. st.
(Dioklecijanova palača, Mogorjelo, Polača na Mljetu)

 Klasifikacija prema A. Gnirsu:

1. Centripetalne građevine – okružuju morske zaljeve.
2. Centifugalne – smještene na istaknutom rtu.
3. Frontalne – duž ravne morske obale.
• Vila Misterija kraj Pompeja
 2. Stambena i gospodarska namjena

• pars urbana + pars rustica

• Omjeri zastupljenosti stambenog i proizvodnog dijela su različiti

• Kategorizacija podskupina ovog tipa je nemoguća jer ne postoje

dva identična ostvarenja

• Najčešći tip ustrojstva središta zemljišnog posjeda

 Luksuzni ljetnikovac s gospodarskim djelom - Brijuni, zaljev Verige.
 Približno jednaka zastupljenost pars urbana i pars rustica
• Settefinestre, Toskana.
• Dragonera kraj Pule

stambeni dijelovi
 Prevladavajući gospodarski sadržaji – Boscoreale, It.
 stambeni dio

Kršete kraj Buja, Hrvatska

 3. Isključivo gospodarska namjena

• „Poljoprivredne tvornice“- opslužuje ih i vodi radna snaga, a

vlasnik ih povremeno posjećuje

• Zatvorene tehnološke cjeline, specijalizirane za preradu pojedinih

proizvoda (masline, grožđe i sl.).

• Redovito predstavljaju dijelove većeg imanja

Šurida – Mala Vala kraj Pule
 Loron kraj Poreča
Uvala Madona, Veliki Brijun
 U galskim i panonskim provincijama ruralne građevina kod kojih se u
tlocrtu prepoznaje jedna središnja zgrada i niz manjih.
 Idealiziranje zemljoradnje kod viših staleža

• Katon Stariji (2. st. pr. Kr.) → idealizira život na selu kao moralnu
vrijednost

• “Od svega što donosi dobit ne postoji ništa bolje od poljoprivrede,

ništa isplativije, ništa ugodnije i ništa što je dostojnije slobodna
čovjeka” (Ciceron).
 Odnos grada i rustične vile

• Gradska zajednica = grad u užem smislu (urbs) + izvangradsko

područje (rus, ager).
• Podjela poslova → uvjetuje zavisnost grada i rust. vile.
• Grad → produžena ruka seoske ekonomije.

• Prometna infrastruktura povezuje grad i rust. vilu u homogenu

cjelinu.

• Oko 70 % aktivnog stanovništva bio je uposleno u proizvodnji i

preradi prehrambenih kultura.
 ORGANIZACIJA IZVANGRADSKOG PROSTORA

• Ager – poljoprivredno područje grada

• Ager publicus → ager privatus
• Ager compascus

• Centurijacija / limitacija = parcelacija kolonijskog agera na

pravilne čestice = centurije
• Centurija = kvadrat dim. oko 710 x 710 m (2400 x 2400 rim. stopa).
• Limites = limes = granice među centurijama.
• Centurije modularne veličine 20 x 20 actusa postaju uobičajene krajem
Republike.
Oblici podjele centurija.
• Centurijacija u okolici Zadra
Tragovi centurijacije u pulskom
ageru
 Orijentacijska podjela veličine imanja:
• Sitni posjedi (do 80 jugera = oko 20 ha).
• Srednje veliki posjedi (80 – 500 jugera = 20 - 120 ha).
• Veleposjedi - latifundije (više od 120 ha).
 Grad i gradski teritorij
 Na teritoriju gradova nalazili su se pored vila i drugi oblici naseljavanja.
Ta naselja se obično nazivaju:
• vicus
• pagus
• conciliabulum
• forum
• Praefectura

• Vicus, pagus → predrimska baština.

• Villa rustica → izvorni rimski fenomen.
• Pagus = u carskom razdoblju predstavlja teritorijalnu jedinicu,
ruralni okrug unutar kolonijskog ili municipijskog agera u
kojima se nalaze poljoprivredni posjedi (fundi).

• Vicus = manja teritorijalna jedinica, naseobinska aglomeracija

unutar pagusa.
 Vicus (pl. vici)

 Rimljani su razlikovali tri vrste vici (prema Festu):

– ruralni vicus
– gradska četvrt
– poseban tip gradske kuće

 Stanovnici vikusa zovu se vicani.

 Ruralni vicus

• Naselje izvan grada, koje se može nazvati “selo” (kao opozicija

"gradu" ili usamljenoj nastambi jedne obitelji).

• Podređeno je gradu na čijem se teritoriju nalazi.

• Može biti raznih veličina (pa čak i jako velik).

• Pagus – teritorijalni okrug koji se sastoji od više vikusa.