Etnol. trib. 17, 1994, str. 53 - 73, T. Petrovié: Starokatolicizam u Saptinoveima STAROKATOLICIZAM U SAPTINOVCIMA “Pitaju me iz kojeg sam sela, di je Zuta i zelena v(j)era” TIHANA PETROVIC UDK 284.8 (497.5 Saptinovei) Odsjek za emologiju _Pregledni anak Filozofski fakultet Primljeno 1.111.1994. 41000 Zagreb, D. Salaja 3 Saptinovci su danas jedina sterokatolitka Zupa u Slavoniji i jednaod malobrojnih. u Hrvatskoj, Autorigino istrazivanje pokazuje da prelazak dijela seljana na starokatolitku vjeru nije donio veée promjene u njihovom svakodnevnom 4ivotn i obi¢ajima. Starokatolitka zajednica u Saptinovcima nastala je kao odraz ukupnih socijalnih i politigkih prilika u Hrvatskoj dvadesetih godina ovoga stoljeéa. uvoD Starokatolicizam je pokret nastao kao posliedica reformnih gibanja u okvira katolitke crkve u Hrvatskoj dvadesetih godina ovog stolje¢a.' Uzrocima, pojavom i djelovanjem toga pokreta do sada su se bavili tek rijetki istrazivati, uglavnom povjesnitari, sociolozi i povjesnitari religije. Iscrpan rad s naslovom “Reformni pokret dijeta niZega katolitkog svecenstva u Hrvatskoj (1919 - 1924. god.)” objavio je povjesnitar Zlatko Matijevié 1989, Ovaj rad predstavlja solidnu osnovu za svakog istrazivata starokatolicizma u Hrvatskoj. Napisan jekorektno, ocrtava zamrSenu druStvenu i politi¢ku situaciju u vrijeme nastanka pokreta i donosi mno8tvo bibliografskih podataka. * Osim u Saptinoveima post jot Zupa u Stenjoveu tra Zaprebs a jedan brojvjemika se okupljau erkviu Uli kneza Branimira 11 Zagrebs, U nsjnovijevrjeme ta je eka ustupena na Koribumnje Crtvi ejlovitog evendelje, koje je pomogla obnovil F ured eckvu. © Zupema koje su 1976, djelovale u Bosni i Hercegovini te Vojvodin vidi: Kolar, 1976! 170. 53Etnol. trib. 17, 1994, str. 53 - 73, T. Petrovié: Starokatolicizam u Saptinoveima Sociolozi su Hrvatsku katoli¢ku crkvu (starokatoli¢ku) svrstali medu male vjerske zajednice. U svjetskoj se literaturi umjesto izraza mala vjerska zajednica koristi termin sekta, a za veliku vjersku zajednicu crkva. Izrazi vclika i mala vjerska zajednica ne moraju odgovarati u svim sredinama, Mote se dogoditi, kao Sto je to slutaj sa Hrvatskom katolitkom crkvom, da je u Hrvatskoj ubrajamo u malu vjersku zajednicu dok se nacionalne crkve u nekim zemljama ubrajaju u velike vjerske zajednice. Izrazi velike i male vjerske zajednice imali bi jasniji smisao kad bi se mogli i brojéano odrediti. Glavne tazlike u religiji nisu posljedica njihove razlike u broju vjernika nego u njihovoj vjerskoj zainteresiranosti (Dugandija,1990: 9, 10). Teolog Juraj Kolarié za male vjorske zajednice koristi naziv sljedba (Kolarié, 1976). Oreligioznosti i pojavama vezanim uz male zajednice skoro da i nema literature.Za velike vjerske zajednice slutaj je obrnut, postoji mno8tvo razlivite literature iz razlizitih struka.Hrvati i vecina juznoslavenskih naroda vezala se za pojedine konfesije iz grupa twv. velikih vjerskih zajednica. Pojedine male vjerske zajednice ra8irile su se po titavom podrudjunekada8nje Jugostavije, ali je uoteno da su prvenstveno bile raSirene usjevernom, tj. panonskom podrugju (Flere et al., 1986:1,2). U Europi su male vjerske zajednice uglavnom nastale iz krila kr8¢anskih crkava. Nastajale su sve od ranih krS¢anskih vremena,veéi broj je nastao za vrijeme reformacije.Najveci broj nastaje u 19. stoljec nastanka novih vjerskih zajednica nastavijen je i u 20. st. Prve male vjerske zajednice u juznoslavenskim zemljama nastaju u prvim desctljecima 20. stoljeca. Male vjerske zajednice uglavnom nastaju kao oporba zvanignim crkvama pokazujudi da se ne sla%u sa svijetom u kojem su bogatstva nepravedno raspodijeljena. Clanovi takvih zajednica, tj. vjernici uglavnom su pripadnici niZih druStvenih slojeva, nacionalnih manjina ili rubnih dijelova stanovni8tva. Male odvojene zajednice, u kojima se nitko nije narotito isticao svojim bogatstvom, pruzale su im socijalnu sigurnost, a takve zajednice omoguéavale si im i vecu religioznost (DugandZija, 1990 :11,12). HRVATSKA KATOLICKA CRKVA Samostalna “Starokatolitka crkva” nastala je na prvom “Starokatoli¢kom kongresu” odrZanom urujnu 1871, u Miinchenu, Tada su predstavnici iz raznih europskih zemalja odbacili “novouspostavljene nauke” sa Prvog vatikanskog koncila (sabora) odrZanog u Rimu 1869/70. Na tom je crkvenom saboru bio prihvaéen nauk o papinoj nepogreSivosti po kojoj kao sluZbena osoba moze donositi za svu Crkvu konatne odluke koje se titu vjere i morala. Starokatolitka crkva je najprije ozakonjena 1875. u Njematkoj, a zatim je 1877. isto udinilo i Austro - ugarsko zakonodavstvo. Starokatoliéka crkva ukida ncrazrjeSivost braka i svccenitki cclibat, a donosi i rcforme u poimanju ispovijedi, posta, itd. (Kolarié, 1976:161-163). 54Etnol. trib. 17, 1994, str. $3 - 73, T. Petrovié: Starokatolicizam u Saptinuvelma Starokatolitka crkva u Hrvatskoj nastala je kao rezultat reformnog pokreta nizeg katolikog klera nezadovoljnog svojim poloZajem ucrkvenoj organizacij i loSim ekonomskim stanjem. Poteci tih nezadovoljstava potinju se izraZavati neposredno prije potetka I. svj. rata, a jate se potinje izraYavati nakon rata. Godine 1919. objavljena je broSura“Savremene Zelje katolitkog nizeg klera drzave SHS” koja je sadrZavala smjernice za dalji rad pokreta. Ta je broSura bila uvezana u korice Zute boje pa je zbog toga cijeli pokret nazvan “Zuti” pokret. “Zuti” je pokret bio najjaa struja unutar reformnih gibanja katolitkog sveéenstva, Istodobno su djclovale i druge skupine i pojedinci koji su imali svoje videnje teforme Katolitke crkve (Matijevi¢,1989: 310,62). Nakon brojnih kriznih situacija kada su pojedine struje jaale, a pojedine slabile unutar pokreta osnovana je Hrvatska katolitka etkva. Medutim kriza se time samo produbila pa dolazi do konaénog raskida svih veza sa Katolitkom crkvom. Jedini izlaz postojao je u prijelazu sljedbenika Hrvatske katolitke erkve na starokatolitku vjeroispovijest. Tu ideju proveo je bivai splitski kanonik i Zupnik Marko Kalodera. DrZavni organi nisu dali dozvolu za rad novoj Hrvatskoj Katoli¢koj Crkvi”, pa je prihvaéen novi naziv “Hrvatska starokatolitka crkva” (HSC). Taj je naziv ‘omoguéavao priznanje na temelju austrijskog zakona iz. 1874, kada je “starokatolitka erkva” bila sluZbeno priznata u Austro - Ugarskoj (Matijevi¢, 1989:54-60; Kolari¢, 1976 :164-165). Prvi sabor Hrvatske starokatolitke Crkve odrZan jeu sijetnju 1924. u Zagrebu. Na tom je saboru proglaSeno osnivanje HSC, a za prvog biskupa izabran je Marko Kalodera koji je jo8 iste godine posvecen za biskupa u Utrechtu. Ugodinama nakon priznanja broj vjemika ove Crkve se povecavao, No, nesporazumi isukobi untar Hrvatske starokatolitke crkve tridesctih godina slabili su pokret. 1933. su Marko Kaloderai Hrvatska starokatolitka crkva isklju¢eni iz Utrechtske unije.? Za vrijeme IL svj, rata bilo je zabranjeno djelovanja ( Kolarié, 1976:166). 1954, osnovan je Savez starokatolitkih crkava SFRJ. Iste je godine osnovana “Hrvatska narodna starokatolitka crkva” sa sjedi8tem u Stenjevcu, koju je priznavala Uwechtska unija. Hrvatska starokatolitka crkva ostala je i nadalje izvan Utrechtske unije. Nesporazumi unutar Hrvatske starokatolitke crkve sredeni su 1973, a tada je (nakon dugogodiSnjih nastojanja) ponovo uspostavljen kontakt i sa Utrechtskom unijom. Konatno je u srpnju 1974. uspostavijeno jedinstvo izmedu “Hrvaiske narodne starokatoli¢ke crkve” i “Hrvatske starokatolitke Crkve”. Nova vjerska zajcdnica uzima ime “Hrvatska katoli¢ka crkva” (Kolarié, 1976:166-168). Pretpostavlja se da ova Crkva ima oko 4 000 vjernika u Hrvatskoj, no tognijih podataka nema jer se ne vodi sluZbena evidencija. Do II. sv. rata postojala je Starokatolitka bogoslovna Skola u Zagrebu. Nakon rata studcnti se 8koluju u inozemstvu, u Bernu ili *Utrechiska unija je nastala 1889. udruZivanjem jansenistidke Crkve Utrechta sa starokatolidkom erkvom (Kolarié,1976 1162), Popis Glanica Utrechiske unije iz 1956, vidi u: Kolarié, 1976:171. 55