PRISUSTVO / ODSUSTVO MORALA U RADU

U ovom radu ćemo govoriti o moralu, pogotovo o radnom moralu. U daljnjem tekstu ćemo
objasniti, odnosno definisati šta znači moral, radni moral, koje su norme radnog morala, koje
su osobine koje utječu na moralnost ličnosti, i da li danas uopće postoji moral u radu?

Moral je skup nepisanih normi kojima se određuje kako ljudi treba da se ponašaju jedni prema
drugima i prema zajednici, a pomoću kojih se ocjenjuju vlastiti i tuđi postupci kao dobri ili
loši. Onog trenutka kada je nastalo ljudsko društvo, nastao je i moral. To je jedno od
najvažniji oblik čovjekovog ponašanja kako prema drugim ljudima, tako I prema sebi.

Danilo Ž. Marković radni moral definiše kao skup normi o ponašanju čovjeka u radnoj
sredini, zasnovanih na shvatanju o položaju i značaju rada u društvu, pri čemu norme u sebe
uključuju motive, stavove i zadovoljstva učesnika u radnom procesu i radnoj grupi. Marković
se opredjeljuje za pet osnovnih normi radnog morala: radinost, čovječnost, pravičnost,
poštenje i drugarstvo. Na formiranje normi radnog morala utječu karakterne osobine ličnosti,
jer ljudi učestvuju u stvaranju, ali i prihvatanju tih normi o ponašanju u procesu rada.

Definicije radnog morala koje je Rudi Supek iznio u skladu sa podjelama Konferencije
američkih psihologa iz 1940. god, svrstane su u srodne grupe i razlikuju se tri pristupa:1

1. individualno organsko gledište – pojam morala odnosi se na uslove tjelesnog i

emocionalnog blagostanja kod pojedinca, koji ga čine sposobnim da rade i žive sa nadom i
uspjehom, osjećajući da dijeli osnovne ciljeve grupe čiji je član, koji ga čine sposobnim da
može izvršiti zadatke sa energijom, zanosom i samodisciplinom, podržan uvjerenjem da,
uprkos preprekama i sukobima, njegovi lični i socijalni ideali vrijede da bi ih slijedio.

2. po kolektivnom gledištu – moral se odnosi na uslove života grupe u kojoj postoje jasni i
određeni grupni ciljevi koje pojedinac smatra važnim i u skladu sa individualnim ciljevima,
gdje postoji povjerenje da će postići ciljeve, sredstva za njihovo postizanje, povjerenje u vođe,
i u samog sebe gdje su agresivnost i neprijateljstvo upereni protiv sila koje više šteti grupi
nego pojedincima unutar grupe.

1
3. moral sa gledišta pojedinca u grupi – kada se grupi da određeni zadatak, moral doprinosi da
pojedinac pun nade i energično učestvuje u životu grupe, tako da svojim djelom i naporima
pojačaa uspješnost grupe u izvršavanju tekućih zadataka.

Odnos prema radu je bitan faktor radnog morala. U najopštijem smislu taj odnos može se
odrediti kao pozitivan ili negativan. Pozitivan odnos prema radu imaju osobe koje u radu
nalaze bilo koju vrstu zadovoljstva, a negativan osobe koje rad doživljavaju kao prinudu.
Osnovni sadržaj i smisao radnog morala vezani su za uzročne odnose rada i morala, ali i za
posljedice po ličnost učesnika u procesu rada, kojima je rad egzistencijalni uslov života, a
moral čvrsta veza između društva i integriteta njegove ličnosti.2

Motivacija je ono nešto što nas tjera naprijed, što nas nagoni da svakim danom ulažemo u
sebe i da se poboljšavamo. Postoje razni motivi koji nas tjeraju naprijed, neki od motiva koji
nas teraju naprijed su motivi pojedinaca za određenim položajem u društvu, motiv da bude
prihvaćen I poštivan, motiv za stjecanjem.

Na moralnost u radu utječu osobine ličnost, kao i vaspitanje koje nas roditelji uče kod kuće.
Naravno, na svakom radnom mjestu se od radnika očekuje da budu raspoloženi, da poštuju
svoje kolege i osobe koje im se obrate za pomoć. U Poreznoj ispostavi Jablanica radni moral
je termin koji se mnogo poštuje. Radnici su veoma ljubazni i uvijek su tu da pomognu u
rješavanju problema onih osoba koje im se obrate za pomoć. Ne dopuštaju da tenzije koje su
privatno prisutne među njima utječu na njihov rad niti na odnose prema osobama kojima
pružaju svoje usluge. Te tenzije među osobljem su prisutne na skoro svakom radnom mjestu u
današnje vrijeme ali je veoma malo osoba koje te tenzije neće prenijeti na osobe kojima
pružaju svoje usluge. Osobe koje rade u PI Jablanica su profesionalne osobe koje ne dopuštaju
da im loši odnosi sa kolegama pokvare odnose sa osobama kojima pružaju svoje usluge.

Također je veoma bitno vaspitanje osoba. Ukoliko osoba nije dobro vaspitana ili je razmažena
na način da očekuje da svi samo nju slušaju, onda će ona iste stvari očekivati i na poslu. Jasno
je da će, ukoliko se jedna osoba tako ponaša na poslu, njene kolege izgubiti dalju volju i želju
za radom, jer niko od nas ne želi raditi sa jednom takvom osobom. Kolege takve osobe će

2
http://www.seminarski-diplomski.co.rs/SOCIOLOGIJA/MORAL%20I%20RADNI%20MORAL-.html, 10. 12.
2016., 21:47h

2
početi mrziti svoj posao, ne zbog napora i umora, nego upravo zbog te osobe. Isto tako je
bitno i da je osoba sposobna da svoj posao obavlja dobro, bez konstantnog ometanja kolega
zbog sitnica koje ne zna sama uraditi. Takve osobe se onda navknu da drugi uvijek rade
njihov posao i uvijek će od kolega tražiti da obave nešto za njih, čak i najmanje sitnice, jer oni
„ne znaju“ ili su „pokušali ali su nešto usput zabrljali“, tako da na kraju ispadne da su više
odmogli nego što su mogli pomoći.