APSTRAKT

Tema seminarskog rada je „Diplomatska predstavništva i diplomatski predstavnici“. Kroz pojam

diplomatski odnosi možemo uočiti koliko su, zapravo, oni važni za uspješno funkcionisanje jedne
države. Pod tim pojmom podrazumijevaju se svi vanjski poslovi jedne države koje uspostavlja i
obavlja u drugim državama.

Cilj našeg istraživanja je da kroz članove Bečke konvencije o diplomatskim odnosima naučimo
kako i na koji način se diplomatski odnosi uspostavljaju, zatim šta je potrebno za uspostavljanje
diplomatskih predstavništava u državama primaocima, koje osobe sačinjavaju jedno diplomatsko
predstavništvo, na koji način se biraju šefovi diplomatskih predstavništava, ko sačinjava
diplomatski kor, te ćemo spomenuti i privilegije i imunitete koje diplomatski predstavnici imaju i
uživaju u državama u kojima obavljaju svoje dužnosti. Dotaći ćemo se funkcija koje mogu
obavljati šefovi diplomatskih misija, kao i funkcija diplomatskog osoblja. Cilj nam je i pobliže
objasniti ključne pojmove koji se odnose na ovu temu.

Detaljan zaključak bit će prikazan na samom kraju rada, dok se ključne teze odnose na suštinu
uspostavljanja diplomatskih predstavništava i njihovu važnost, kako za državu domaćina tako i za
državu primaoca. Polazna tačka je, dakako, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, koja
obuhvata sve ono što je od izuzetne važnosti za uspješno uspostavljanje samih diplomatskih
odnosa.

Kroz primjer koji smo naveli na kraju rada prikazat ćemo kako se, zapravo, jedan diplomatski
predstavnik ne treba ponašati prilikom vršenja te funkcije, te koje su posljedice zloupotrebe
dužnosti koje budu dodijeljenje prilikom dolaska na tu funkciju.

Ključne riječi: diplomatski odnosi, diplomatska predstavništva, diplomatski predstavnici, imunitet,

privilegije.
 ABSTRACT

The topic of our term paper is „Diplomatic missions and diplomatic envoys“. Through the term
diplomatic relations we can see how much they are actually important for efficient functioning of
a country. That term includes Foreign Affairs that one country establishes and manages in other
countries.

The objective of our term is to learn how diplomatic relations are established, what is necessary
for establishing diplomatic missions, people who represent diplomatic missions, how Head of
Missions are elected, constitution of diplomatic corps. We will also mention the functions that
Head of Missions are officiating, as well as the role of diplomatic profession. The objective of our
term is to define key words that relate to this topic, too.

Detailed conclusion will be shown at the end of the term paper, while key assumptions relate to
the gist of establishing diplomatic missions and their importance for both the home country and
the recieving country. Starting point is Vienna Convention of Diplomatic Relations, which consists
of everything that is of the key importance for establishing diplomati missions.

Through the example we have listed at the end of this term paper we will show how diplomatic
envoys cannot act while officiating and the consequences of abusing the powers they were given.

Key words: diplomatic relations, diplomatic missions, Head of Missions, immunity, privileges.

2
 SADRŽAJ

APSTRAKT ................................................................................................................................... 1
ABSTRACT ................................................................................................................................... 2
UVOD ............................................................................................................................................. 4
1. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA ............................................................................. 5
1. 1. Uspostava diplomatskih predstavništava ........................................................................ 5
1. 2. Članovi diplomatskih predstavništava ............................................................................ 6
2. DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI ........................................................................................ 7
2. 1. Šefovi diplomatskih predstavništava ............................................................................... 7
2. 1. 1. Pravo prvenstva šefova diplomatskih predstavništava .......................................... 8
2. 2. Diplomatski kor ................................................................................................................. 9
2. 3. Članovi diplomatskog osoblja .......................................................................................... 9
2. 4. Vojni ataše........................................................................................................................ 10
3. DIPLOMATSKI PRIVILEGIJI I IMUNITETI .................................................................. 11
4. PRIMJER: „Diplomata sa hiljadu lica“ ............................................................................... 13
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 15
LITERATURA ............................................................................................................................ 16

3
 UVOD

Pristupom i izradom seminarskog rada iz predmeta Diplomatsko komuniciranje, tema rada glasila
je „Diplomatska predstavništva i diplomatski predstavnici“. Govorit ćemo o uspostavi
diplomatskih predstavništava u državama priomaocima, o ulogama šefova diplomatskih
predstavništava, pravima koja oni uživaju, diplomatskim privilegijima i imunitetima, te smo na
kraju naveli i jedan primjer slučaja koji se odnosi na prevaru diplomatskog predstavnika afričke
države Gvineje Bisau u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Pojam diplomatija znači formulisanje i provođenje vanjske politike, odnosno predstavljanje

vlastite države diplomatskih predstavnika u nekoj drugoj državi. Ona je zapravo temelj svih
vanjskih poslova, i ona nam pomaže uspostaviti međunarodne odnose sa mnogim drugim
državama.

Da bi diplomatija uspješno funkcionisala svakako je potrebno imati obrazovane diplomatske

predstavnike, koji posjeduju mnoge vještine koje će im pomoći prilikom uspostavljanja odnosa i
vođenja poslova. Ali, da bi mogao uspješno obavljati svoje poslove diplomata mora biti upoznat i
sa poslovima vlastite države, te treba biti u toku sa dešavanjima, kako bi mogao djelovati skladno
tome.

U našem seminarskom radu najprije ćemo se bazirati na definisanje pojmova diplomatsko

predstavništvo i diplomatski predstavnici, te ćemo korištenjem literature pomoći objasniti te
pojmove u širem smislu njihovog značenja. To je bitno da bismo mogli shvatiti kako to funkcioniše
diplomatsko predstavništvo jedne države. Navest ćemo i privilegije i imunitete koje diplomatski
predstavnici imaju i uživaju u državama primaocima.

Naravno, na kraju ćemo navesti i primjer diplomate koji je svoju profesiju više puta zloupotrijebio
kako bi se na jednostavan način obogatio. To je diplomata koji je lišen svoje dužnosti i protjeran
iz nekoliko zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, a koji nikada nije bio krivično osuđen
zbog toga.

4
 1. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA

Diplomatska predstavništva čine „sve osobe koje temeljem izdane punomoći zastupaju svoju
državu prema drugoj državi; u prvom redu šefovi diplomatskih misija, veleposlanici, poslanici,
otpravnici poslova, a potom i članovi diplomatskih misija koji su za to uredno ovlašteni: savjetnici,
tajnici, atašei odnosno izaslanici.“1

„Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, koja je kodificirala dotadašnje međunarodno

običajno pravo o položaju državnih predstavnika u inozemstvu, ali ujedno obavila i njegovu
legislaciju, tj. daljnji razvoj i unapređenje, također je naglasila važnost samog diplomatskog
predstavništva kao ustanove, za razliku od prijašnjeg stava da je šef diplomatskog predstavništva
isključivo relevantni čimbenik u tim odnosima, te detaljno uredila pojedina pitanja koja utvrđuju
položaj diplomatskog predstavništva.“2

1. 1. Uspostava diplomatskih predstavništava

„Uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavništava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka

odnosnih država, što utvrđuje i članak 2. Bečke konvencije o diplomatskih odnosima.“3

Prakticira se da se diplomatska predstavništva otvaraju u glavnim gradovima država primatelja,

odnosno u gradu u kojem je smješteno sjedište vlade određene države, dok države pošiljatelji mogu
otvoriti urede i u drugim gradovima, a ne samo u onom u kojem je smješteno predstavništvo.

„U vezi sa tehnikom uspostave diplomatskog predstavništva (veleposlanstva, poslanstva)

uobičajeno je da država šiljateljica pošalje u državu primateljicu svog iskusnog diplomatskog
predstavnika, najčešće višeg diplomatskog zvanja, koji će obaviti potrebne radnje (nalaženje
prostora, opremanje i slično) i otvoriti diplomatsko predstavništvo, te pripremiti sve nužno za
dolazak stalnog šefa diplomatskog predstavništva (veleposlanika).“4

1
http://proleksis.lzmk.hr/17912/; 16. 03. 2019.; 21:00h
2
Berković S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, Urban – Media, 2006., str. 75
3
Isto, str. 76
4
Isto

5
U slučajevima kada država ne može imati vlastito stalno diplomatsko predstavništvo u svim
državama svijeta, onda se u tim slučajevima diplomatski poslovi obavljaju:

o „akreditacijom diplomatskog predstavnika koji ima sjedište u drugoj državi

(nerezidencijalni veleposlanik);
o ili akreditacijom visokog diplomatskog dužnosnika kao nerezidencijalnog veleposlanika
(obično u više država određene regije), a koji ima sjedište u svojem ministarstvu vanjskih
poslova (ambasador at large);
o putem stalnog diplomatskog predstavništva treće države u državi primateljici, ako su se
prethodno s tim složile treća država i država primateljica.“5

1. 2. Članovi diplomatskih predstavništava

Članovima diplomatskih predstavništava smatraju se i šefovi predstavništava, kao i svaki član

osoblja predstavništva, odnosno svi oni koji imaju diplomatski status, te status člana diplomatskog
osoblja. Broj članova diplomatskog predstavništva uveliko zavisi od sporazuma država pošiljaoca
i država primaoca. Štaviše, država primaoc može odbiti nekog člana diplomatskog predstavništva,
ali uvijet je da postoje određena ograničenja, kao i to da ne smije biti diskriminacije.

„Sva statusna, proceduralna i slična pitanja u svezi s diplomatskim predstavništvom, kao i njegovih
članova i članova njihovih obitelji, u državi primateljici uređuju se u pravilu putem službe
protokola države primateljice, koja je obično u sastavu njezinog ministarstva vanjskih poslova ili
u sastavu nekog drugog njezinog državnog tijela (državnog poglavara ili vlade) ili kao samostalno
državno tijelo.“6

5
Isto
6
Isto, str. 79

6
 2. DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI

„Diplomatski predstavnici su osobe koje na temelju izdane punomoći predstavljaju i zastupaju

svoju državu prema drugoj državi (ili državama) ili prema međunarodnim organizacijama.“7

Diplomatski predstavnici predstavljaju i šefa diplomatskog predstavništva, ali i članove

predstavništva koji su za to ovlašteni. Za diplomatskog predstavnika često se koristi riječ diplomat,
koja dakako podrazumijeva članove diplomatskog predstavništva, odnosno djelatnike ministarstva
vanjskih poslova koji posjeduju diplomatski status.

„Diplomatski predstavnici mogu se podijeliti, između ostalog, na redovite, tj. one koji obavljaju
službu pri stalnim diplomatskim predstavništvima, i izvanredne, tj. one koji svoju državu zastupaju
u posebnim slučajevima (posebne, specijalne misije).“8

„Diplomatska putovnica predstavlja ispravu na temelju koje osoba u pitanju dokazuje svoj identitet
i diplomatski status, a time i pravo na diplomatske privilegije i imunitete, što je sve naglašeno i u
uobičajenoj formulaciji u diplomatskoj putovnici koja sadrži zamolbu državnog poglavara
nadležnim tijelima drugih država da bez smetnji propuste nositelja takve putovnice i da mu u
slučaju potrebe pruže pomoć i zasštitu. Diplomatska putovnica u pravilu sadrži ime, prezime,
datum rođenja i funkciju odnosno diplomatsko zvanje njezinog nositelja, a za članove obitelji
bračni odnosno obiteljski status njezinog nositelja.“9

2. 1. Šefovi diplomatskih predstavništava

„Izraz „šef misije“ označava lice koje je država koja akredituje ovlastila da dela u tom svojstvu.“10

Da bi neko postao šef diplomatskog predstavništva u drugoj državi prvenstveno mu je potrebno

odobrenje, odnosno saglasnost te države. „Agrement (franc. privola, odobrenje) je naziv za
pristanak države primateljice o prihvaćanju osobe koju država šiljateljica namjerava akreditirati za
šefa diplomatskog predstavništva.“11

7
Isto
8
Isto, str. 80
9
Isto
10
član 1. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima
11
Berković S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, Urban – Media, 2006., str. 81

7
„Smatra se da je šef misije preuzeo svoje funkcije u državi kod koje se akredituje čim podnese
akreditovana pisma ili čim notifikuje svoj dolazak i podnese prepis svojih akreditivnih pisama
ministarstvu inostranih poslova države kod koje se akredituje, ili nekom drugom ministarstvu o
kome bude dogovoreno, prema važećoj praksi u državi kod koje se akredituje, koja se mora
primenjivati na jedinstven način.”12

“Šefovi misije dele se na tri klase, i to:

a) ambasadore ili nuncije akreditovane kod šefova država i druge šefove misija
odgovarajućeg ranga;
b) poslanike, ministre ili internuncije akreditovane kod šefova država;
c) otpravnike poslova akreditovane kod ministarstva inostranih poslova.”13

Ambasadori su, dakako, najviši predstavnici svoje države u nekoj drugoj državi, te je ujedno i
nadređena osoba svim ostalim službenim predstavnicima u toj državi. Oni su osobe koje svoju
državu zastupaju pred vlastima druge države u kojoj vrše obavljaju tu funkciju. Ambasador
predstavlja službeni izvor informacija, koji prima i prenosi saopštenja vlade države koju
predstavlja. Poslanici su osobe koje u skupštini ili parlamentu zastupaju određeni narod. Ministri
su članovi vlade koji su zaduženi za određeno područje. Podređeni su predsjedniku vlade, koji i
predlaže osobe koje će vršiti određene ministarske dužnosti. Ministar vanjskih poslova daje upute
diplomatskim predstavnicima, prati njihov rad, predlaže vladi mjere i pitanja vanjske politike.

2. 1. 1. Pravo prvenstva šefova diplomatskih predstavništava

„Pravo prvenstva, rang ili preseans podrazumijeva pravo na temelju kojeg se neki dužnosnik ili
diplomatski predstavnik stavlja ispred drugih prigodom službenih ceremonija i drugih
protokolarnih događaja.“14 Ovo znači da se pravom prvenstva utvrđuje pravo određene osobe na
rang i počasti u službenim ceremonijama i svečanostima.

Položaj diplomatskih šefova koji su akreditovani u istoj državi određuje se prema razredu, a
„unutar svakog razreda prema trenutku kada je šef diplomatskog predstavništva preuzeo svoje

12
član 13. stavka 1. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima
13
član 14. stavka 1. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima
14
Berković S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, Urban – Media, 2006., str. 86

8
dužnosti.“15 Ovaj položaj određuje se kako bi se spriječili sukobi između šefova diplomatskih
predstavništava. Svaka država određuje vlastiti red prvenstva između diplomatskih predstavnika
koji su u njoj akreditovani.

2. 2. Diplomatski kor

Diplomatski kor čine šefovi diplomatskih predstavništava koji su akreditovani u istoj državi.

„Diplomatski zbor predvodi doajen (franc. doyen), tj. onaj šef diplomatskog predstavništva u
dotičnoj državi koji je najstariji po rangu, osim u državama koje su uvele da to uvijek bude papinski
nuncij.“16 Doajen istupa u ime diplomatskog kora u prigodama ceremonijalnog karaktera, prima
određene zahtjeve od države primaoca koje su upućene diplomatskom koru ili njegovim
članovima.

Bračnim drugovima doajena pripada isto pravo prvenstva koje uživaju njihovi supružnici koji
obavljaju određene diplomatske dužnosti. Bračni drugovi doajena često imaju i svoja posebna
udruženja.

2. 3. Članovi diplomatskog osoblja

Članovi diplomatskog osoblja, odnosno diplomatsko osoblje također imaju diplomatski status kao
npr. i šef njihovog diplomatskog predstavništva. „Obično su to karijerni diplomati, koji se
rangiraju na opunomoćene ministre, ministre savjetnike, savjetnike, prve, druge i treće tajnike i
atašee, te diplomatsko osoblje u širem smislu pod čime se obično podrazumijevaju vonji,
gospodarski, kulturni i drugi atašei.“17

Članovi diplomatskog osoblja mogu biti akreditovani kao i šefovi diplomatskog predstavništva.
Također, ono što je važno spomenuti jeste to da i šef i diplomatsko osoblje trebaju imati
državljanstvo države koja ih šalje u neku drugu državu.

„Iako to Bečka konvencija o diplomatskim odnosima posebno ne razrađuje, diplomatski

predstavnici i ostali članovi diplomatskog predstavništva, kao i članovi njihovih obitelji koji žive
u njihovom domaćinstvu, izuzeti su od obaveza predviđenih zakonima i propisima države

15
Isto
16
Isto, str. 88
17
Isto, str. 89

9
primateljice u pogledu prijavljivanja stranaca i dobivanja dozvole boravka odnosno od obaveza u
svezi sa službom koju obavljaju za državu šiljateljicu glede dobivanja radne dozvole.“18

2. 4. Vojni ataše

“Ataše (franc. attaché), diplomatski službenik određen za pratioca i stručnog pomoćnika nekomu
višem dužnosniku, nekoj službi, ustanovi, misiji, veleposlanstvu. Prema poslu koji mu je povjeren
ataše može biti vojni, pomorski, kulturni, trgovački, za tisak. Vojni ataše može imati i pravo
izravnog izvješćivanja svojih nadređenih, ali i vlade.”19

Vojni ataše predstavlja oružane snage svoje države pred oružanim snagama države u koju su
poslani, prikuplja informacije o oružanim snagama i ostalim pitanjima koji su važni za vojne
potencijale države primaoca. Također, vojni ataše dužan je o informacijama koje prikupi izvijestiti
ministartvo odbrane vlastite države. To, zapravo, znači da su to osobe koje djeluju kao povezujući
faktor ministarstava odbrane vlastite države i države primaoca. Djeluje i kao ssavjetnik šefa
diplomatkog predstavništva kada je riječ o vojnim pitanjima. No, kada je riječ o funkcionisanju
predstavništva, raznih protokolarnih aktivnosti, pitanjima od političkog značaja, tada je vojni ataše
podređen šefu diplomatskog predstavništva u kojem djeluje.

“Vojni izaslanik može imati pomoćnika ili više njih, primjerice posebno za pitanja ratne mornarice
ili kopnene vojske ili ratnog zrakoplovstva.”20

18
Isto, str. 91
19
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4396; 22. 03. 2018.; 19:10h
20
Berković S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, Urban – Media, 2006., str. 93

10
 3. DIPLOMATSKI PRIVILEGIJI I IMUNITETI

“Pod diplomatskim privilegijama i imunitetima podrazumijevaju se povlastice i izuzeća koje

pozitivno međunarodno pravo priznaje i zajamčuje diplomatskom predstavništvu države
šiljateljice odnosno članovima osoblja njezinog diplomatskog predstavništva i članovima njihovih
obitelji, radi osiguranja djelotvornog obavljanja funkcija diplomatskog predstavništva.”21

Diplomatski imunitet predstavlja izuzetke koji su neophodan uvjet uspješnog obavljanja

diplomatskih dužnosti, a diplomatski privilegiji znače određene povlastice, kao što je na primjer
oslobađanje diplomatskih predstavnika od plaćanja poreza države primaoca.

„Država kod koje se akredituje daje sve olakšice za obavljanje funkcija misije.“22

Diplomatsko predstavništvo ima pravo da ističe grb i zastavu vlastite države na prostorijama
predstavništva države primaoca. Ovo su simboli koji pokazuju posebnost države, a njihovo
vrijeđanje predstavlja povredu međunarodnog prava.

Osnovni uvjet uspješnog obavljanja funkcija diplomatskog predstavništva je svakako sloboda

komuniciranja, koja uključuje i tajnu komunikaciju sa vladom i drugim tijelima vlastite države.
„Država kod koje se akredituje dozvoljava i štiti slobodno opštenje misije u sve službene svrhe. U
opštenju sa vladom i sa drugim misijama i konzulatima države koja akredituje, ma gde se oni
nalazili, misija može upotrebljavati sva odgovarajuća sredstva komunikacija, uključujući
diplomatskog kurira i poruke kodeksom ili šifrom. Međutim, misija može postaviti i koristiti
otpremnu radio-stanicu samo uz pristanak države kod koje se akredituje.”23

Diplomatski predstavnici dužni su poštovati zakone države primaoca iako su izuzeti od zahvata
sudskih, upravnih i drugih tijela države primaoca. U slučaju da se diplomatski predstavnik ne
ponaša u skladu sa zakonom države primaoca, ona može tražiti od države pošiljaoca da ga upozori,

21
Isto, str. 101
22
član 25. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima
23
član 27. stavka 1. Bečke konvencije o diplomatskim pravima

11
a također može i zahtijevati da ta osoba napusti teritorij države u kojoj obavlja dužnost
diplomatskog predstavnika.

“Ne dirajući u njihove privilegije i imunitete, sva lica koja uživaju te privilegije i imunitete dužna
su da poštuju zakone i propise države kod koje se akredituje. Ona su takođe dužna da se ne mešaju
u unutrašnje stvari te države.”24

24
član 41. stavka 1. Bečke konvencije o diplomatskim pravima

12
 4. PRIMJER: „Diplomata sa hiljadu lica“

Veleposlanik Gvineje Bisau, Desiderius Ostrogonac Da Costa, 2003. godine u Republici Hrvatskoj
iskoristio je diplomatsko predstavništvo afričke države Gvineje Bisau kao paravan za ozbiljne
malverzacije na štetu državnog proračuna Rpublike Hrvatske. On je, zajedno sa svojim
saradnicima, bio optužen za prodaju lažnih diplomatskih pasoša, viza, vozačkih dozvola,
krivotvorenje dokumentacije jahti koje su prodavane preko kompanije „Nautika Mulović“.

„Kada je USKOK u studenom 2003. pokrenuo istragu protiv Ostrogonca isplivala je i njegova
veza s Rudolfom Mulovićem, vlasnikom Nautike Mulović kojem je veleposlanik Gvineje Bissau
dodijelio ulogu počasnog konzula.“25

Da Costa je u Republiku Hrvatsku došao 1999. godine, kao diplomatski predstavnik afričke države
Gvineje Bisau. Uskoro nakon toga počelo se sumnjati u njegovu vjerodostojnost kao diplomatskog
predstavnika, no ništa nije bilo službeno dokazano. Da Costa je pokrivao i Bosnu i Hercegovinu,
iz koje je protjeran zbog dugova koje je napravio za sjedište veleposlanstva.

„Iz Sarajeva je na Zrinjevac prema povjerljivim dokumentima stigla obavijest koju je vlastima u
Sarajevu uputilo Ministarstvo vanjskih poslova Gvineje Bisau u kojem izražava čuđenje
imenovanjem Ostrogonca veleposlanikom te zemlje u BiH.- Pozivamo vlasti BiH da poduzmu sve
potrebne mjere da se dr. Ostrogon da Costa uhiti zbog zločina počinjenog protiv države Gvineje
Bisau, stoji u pismu poslanom 9. srpnja 2003. koje je proslijeđeno Hrvatskoj.“26

Da Costa je tokom 90-ih godina privođen je i u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, iz kojih je i

protjeran.

“Ostrogonca i njegove ostale suradnike tužiteljstvo i dalje kazneno goni. No, u proljeće prošle
godine na Županijski sud u Zagrebu stiže informacija da je Ostrogonac još u lipnju 2016. umro u

25
https://www.telegram.hr/politika-kriminal/prije-15-godina-cudni-veleposlanik-uhvacen-je-u-kriminalu-sa-
skupim-jahtama-nase-pravosude-je-opet-zeznulo/; 22. 03. 2019.; 20:17h
26
https://www.vecernji.hr/vijesti/protjerani-veleposlanik-sklapao-drzavne-poslove-858657; 22. 03. 2019.; 20:20h

13
Beču. Budući da mu optužbe nikada nisu dokazane, Mulović u međuvremenu podnosi tužbu protiv
Republike Hrvatske. Tvrdi da je neosnovano bio u istražnom zatvoru, pa zbog toga želi odštetu.”27

Tužiteljstvo je smatralo da nema nikakve osnove da mu se plati odšteta. Iako se trenutno nalazi na
slobodi, Mulović nikada nije bio oslobođen optužbi. Međutim, sud je zaključio da on ipak treba
dobiti odštetu jer je uhićenje ostavilo posljedica na njegov život. Naime, dok se nalazio u pritvoru
imao je moždani i srčani udar, a zbog njegovog uhićenja trpjela je i njegova porodica, te je zbog
ovoga izgubio i mnoge prijatelje.

27
https://www.telegram.hr/politika-kriminal/prije-15-godina-cudni-veleposlanik-uhvacen-je-u-kriminalu-sa-
skupim-jahtama-nase-pravosude-je-opet-zeznulo/; 22. 03. 2019.; 20:33h

14
 ZAKLJUČAK

Kroz izradu ovog seminarskog rada imali smo priliku šire se upoznati sa pojmovima diplomatsko
predstavništvo i diplomatski predstavnici. Ono što smo imali priliku naučiti jeste to da diplomatski
predstavnici predstavljaju stup izgradnje svih diplomatskih odnosa vlastite države sa drugim
državama.

Dakako, za uspostavljanje diplomatskih odnosa nije dovoljno imati samo diplomatskog

predstavnika. Važno je da taj predstavnik bude adekvatno obrazovan i upućen kako u poslove
vlastite države, tako i u poslove države primaoca. Također, ono što je bitno za diplomatske
predstavnike jeste da poznaju što više stranih jezika, jer im to omogućava lakše uspostavljanje
komunikacije sa drugim diplomatskim predstavnicima.

Važno je spomenuti i da je za uspostavljanje diplomatskih predstavništava najbitnije poznavati sve

članove i stavke Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, koja je ujedno i najvažniji dokument
za uspostavljanje i održavanje diplomatskog komuniciranja i diplomatskih predstavništava.
Nepoznavanje članova Bečke konvencije o diplomatskim odnosima može dovesti do mnogih
barijera prilikom uspostavljanja komunikacije diplomatskih predstavnika jedne države sa drugom
državom.

Bečka konvencija o diplomatskim odnosima uveliko određuje kako i na koji način se treba
uspostaviti jedno diplomatsko predstavništvo, zatim kako odabrati osobu koja će biti šef
diplomatskog predstavništva, diplomatsko osoblje koje će mu pomagati u vršenju dužnosti, te je
svakako važno imenovati i osobu koja će obavljati funkciju vojnog atašea, odnosno osobu koja će
biti poveznica oružanih snaga vlastite države sa oružanim snagama države primaoca.

Ono što možemo zaključiti iz ovog seminarskog rada, kao i iz primjera koji smo naveli, jeste to da
je za uspješno održavanje diplomatskih odnosa važno biti vjerodostojan i objektivan. Ali je
jednako važno i postupati onako kako će biti najbolje za vlastitu državu, bez istovremenog činjenja
bilo kakvih krivičnih djela koja mogu dovesti u opasnost kako i diplomatskog predstavnika tako i
cjelokpnu državu.

15
 LITERATURA

Bibliografija:

1. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima

2. Berković Svjetlan, Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, Urban – Media, 2006.

Ostali izvori:

3. http://proleksis.lzmk.hr/17912/
4. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4396
5. https://www.telegram.hr/politika-kriminal/prije-15-godina-cudni-veleposlanik-uhvacen-je-u-
kriminalu-sa-skupim-jahtama-nase-pravosude-je-opet-zeznulo/
6. https://www.vecernji.hr/vijesti/protjerani-veleposlanik-sklapao-drzavne-poslove-858657

16