Jankic Sreto 2016 PDF

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
DIPLOMSKI RAD
Osijek, travanj 2016. SRETO JANKIĆ

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
DIPLOMSKI RAD
TEMA:
PRORAČUN ČELIČNE HALE S KRANSKIM
NOSAČIMA
Osijek, travanj 2016. SRETO JANKIĆ

________________
(potpis)
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAJERA
U OSIJEKU
ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE
TEMA: PRORAČUN ČELIČNE HALE S KRANSKIM NOSAČIMA
PRISTUPNIK: SRETO JANKIĆ, diplomski sveučilišni studij
Pristupnik treba izraditi projekt industrijske hale s kranskom stazom. Hala je jednobrodna s rasponom od 30
000 mm. Tlocrtne dimenzije objekta su 30 000 x 54 000 mm. Ukupna visina hale je 11 500 mm. Za
opsluživanje hale predviđena je dvogredna mostna dizalica s jednom kukom nosivosti 10 t.
Proračun djelovanja i dimenzioniranje hale potrebno je provesti u skladu s važećim europskim normama HRN
EN 1990, HRN EN 1991 i HRN EN 1993.
Hala je izrađena od čelika kvalitete S355.
Objekt se nalazi u Osijeku.
Diplomski rad treba sadržavati sljedeće:
1 Teorijski dio
2 Statičku analizu
3 Proračun glavnih elemenata konstrukcije
4 Proračun spojeva
5 Radioničku dokumentaciju
Osijek, 4. veljače 2016.
Mentor: Predsjednik Odbora za

diplomske ispite:
Prof.dr.sc. Damir Markulak Izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

METALNE KONSTRUKCIJE II
Proračun industrijske hale s kranom
Sažetak:
Cilj diplomskog rada je proračunati glavne elemente čelične hale s kranskim nosačima. Unutar prvog
dijela, teorijski su obuhvaćeni osnovni principi prilikom projektiranja i dispozicijskog rješenja
industrijske hale, te je naveden utjecaj i proračun djelovanja na konstrukciju koja su obuhvaćena
unutar praktičnog dijela. Glavni elementi čelične hale proračunati su u skladu s HRN EN 1990, HRN
EN 1991 i HRN EN 1993 normama. Hala je dužine 54,0 m i širine 30,0 m, te ukupne osne visine
11,5m. Glavni nosivi sustav čini deset portalnih okvira postavljenih na razmaku od 6,0 m. Praktični
dio obuvaća proračun nosača kranske staze prema zadanim parametrima. Proračunate vrijednosti
prenesene su na glavni nosač te je izvršena analiza djelovanja na konstrukciju koja uključuje
djelovanje vjetra i snijega. Nakon analize djelovanja proračunata je podrožnica, elementi glavnog
okvira i stabilizacija hale. Posljednji dio rada odnosi se na proračun detalja spoja stupa i temelja, te
spoja čvora rešetke.
Ključne riječi: čelična hala, kranski nosač, dispozicijsko rješenje, analiza opterećenja, proračun
Abstract:
The purpose of this thesis is to design the main elements of steel hall with crane girder. Inside the
first part, theoretical part covers the main principles while designing and solving disposition plan
which is shown in the practical part. Main elements are designed according to the HRN EN 1990,
HRN EN 1991 and HRN EN 1993 standards. Halls dimensions are length of 54,0 m, width 30,0 m
and total height of 11,5 m. The main load bearing stel construction is made of ten portal frames with
6,0 m width between them. Practical part covers the design of crane tracks according to the specified
parameters. Calculated forces are transmited on the main bearing system which includes the forces
from actions made from wind and snow. Afterwards comes the analisys of purlins, elements of the
mane portal frame and bracings. The last part of the thesis refers to the calculation of the connection
of collumn and base, including the nod connection of the truss.
Key words: steel hall, crane girder, disposition plan, load analysis, design
Sreto Jankić 1
SADRŽAJ:
7
1. UVOD.............................................................................................................................................
1.1 Osnove proračuna konstrukcije........................................................................................... 7
1.2 Karakteristike čeličnih konstrukcija...................................................................................... 10
1.3 Primjena čeličnih konstrukcija u zgradarstvu....................................................................... 11
2. INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE..................................................................................................... 11
2.1 Razvoj industrijskih objekata................................................................................................ 11
2.2 Projektiranje industrijske hale.......................................................................................... 14...
3. KONSTRUKCIJSKA RJEŠENJA U HALAMA S KRANOM........................................................... 16
3.1 Glavni nosači konstrukcije................................................................................................... 16
3.2 Statički sustavi.....................................................................................................................18
3.2.1 Sustav sa zglobnom vezom stup-greda................................................................ 18
3.2.2 Sustav s "pendel" stupovima................................................................................. 19
3.2.3 Okvirni sustavi........................................................................................................ 19
3.3 Izvedba krovnih nosača................................................................................................... 21...
3.4 Glavni stupovi konstrukcije................................................................................................. 22
3.5 Praktični primjeri izvedenih nosivih sustava....................................................................... 24
3.6 Stabilizacija hale................................................................................................................. 26
3.6.1 Općenito o stabilizaciji hale.................................................................................... 26
3.6.2 Poprečni i uzdužni krovni spregovi........................................................................ 26
3.6.3 Montažni krovni spregovi....................................................................................... 27
3.6.4 Vertikalni krovni spregovi....................................................................................... 27
3.6.5 Vertikalni spregovi u uzdužnim zidovima.............................................................. 28
3.6.6 Vertikalni spregovi u zabatnim zidovima................................................................ 28
3.6.7 Spregovi za preuzimanje bočnih udara................................................................. 29
3.6.8 Spregovi za kočenje.............................................................................................. 29
3.7 Podrožnice.......................................................................................................................... 30
31
3.8 Spojevi.................................................................................................................. ..............
3.9 Obloga konstrukcije............................................................................................................ 32
4. TRANSPORT UNUTAR HALE..................................................................................................... 32.
5. DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU............................................................................................ 34
34
5.1 Uvod..................................................................................................................... ...............
35
5.2 Vlastita težina.......................................................................................................... ............
5.3 Promjenjivo djelovanje........................................................................................................ 36
5.4 Uporabno opterećenje..................................................................................................... 36...
37
5.5 Vjetar..................................................................................................................................
5.5.1 Općenito............................................................................................................... 37 .
5.5.2 Brzine vjetra........................................................................................................... 39
5.5.3 Tlakovi vjetra.......................................................................................................... 41
5.5.4 Koeficijenti tlaka na zgrade.................................................................................... 43
47
5.6 Snijeg................................................................................................................... ...............
5.6.1 Karakteristične vrijednosti....................................................................................... 47
5.6.2 Opterećenje na krovovima..................................................................................... 48
5.6.3 Lokalni učinci......................................................................................................... 50
5.7 Opterećenja izazvana kranovima........................................................................................ 52
5.7.1 Općenito................................................................................................................ 52
Sreto Jankić 2
5.7.2 Reprezentativne vrijednosti i skupine opterećenja................................................. 53

5.7.3 Vertikalna opterećenja........................................................................................... 54
5.7.4 Horizontalna opterećenja....................................................................................... 56
5.7.5 Pokusna opterećenja............................................................................................. 60
5.7.6 Izvanredna opterećenja.......................................................................................... 61
5.7.7 Opterećenja zamora.............................................................................................. 61
6. PRORAČUN PROJEKTNOG ZADATKA..................................................................................... 63
6.1 Uvod...................................................................................................................................
63
6.2 Opis projektnog rješenja...................................................................................................... 63
6.3 Grafički prikaz konstrukcije.................................................................................................. 65
7. NOSAČ KRANSKE STAZE.......................................................................................................68 .....
7.1 Osnovni podatci..................................................................................................................68
7.2 Dinamički faktori........................................................................................................ ..........
69
7.3 Vertikalna opterećenja......................................................................................................... 71
7.4 Horizontalno opterećenje................................................................................................. 74....
7.5. Proračunske rezne sile....................................................................................................... 78
7.6 Dokaz kranske staze na granično stanje nosivosti..................................................... 91
7.6.1 Klasifikacija poprečnog presjeka.......................................................................... 91
7.6.2 Otpornost poprečnog presjeka............................................................................ 91
7.6.3 Otpornost elementa................................................................................................ 98
7.6.4 Dokaz zavara na spoju hrbat- pojasnica................................................................ 102
7.7 Dokaz nosača kranske staze na granično stanje uporabljivosti........................................... 105
7.7.1 Progib uslijed vertikalnog opterećenja................................................................... 105
7.7.2 Oscilacije donje pojasnice...................................................................................... 106
7.7.3 Provjera zamora..................................................................................................... 107
7.7.4 Procjena umornosti zavara između hrpta i gornje pojasnice.................................. 108
8. ANALIZA OPTEREĆENJA KONSTRUKCIJE.................................................................................. 112
8.1 Stalno opterećenje.............................................................................................................. 112
8.2. Djelovanje vjetra................................................................................................................
112
8.2.1 Osnovni tlak vjetra.................................................................................................. 112
8.2.2 Koeficijenti izloženosti vjetru................................................................................... 113
8.2.3 Određivanje koeficijenata vanjskog tlaka.............................................................. 114
8.2.3.1 Smijer vjetra (θ=0º) .................................................................................. 114
8.2.3.2 Smijer vjetra (θ=90º)................................................................................. 116
8.2.4 Slučajevi opterećenje vjetrom................................................................................ 118
8.3 Djelovanje snijega................................................................................................................
121
9. PRORAČUN PODROŽNICE............................................................................................................ 122
9.1 Osnovni podatci................................................................................................................. 122
9.2 Analiza opterećenja............................................................................................................. 122
9.2.1 Stalno opterećenje.................................................................................................. 122
9.2.2 Vjetar......................................................................................................................
123
9.2.3 Snijeg......................................................................................................................
127
9.3 Rastavljanje opterećenja u smijeru glavnih osi.................................................................... 128
9.4 Kombinacije opterećenja...................................................................................................... 129
9.5 Rezne sile............................................................................................................................
129
9.6 Dimenzioniranje podrožnice................................................................................................. 133
9.6.1 Osnovni podatci..................................................................................................... 133
Sreto Jankić 3
9.6.2 Klasifikacija poprečnog presjeka............................................................................ 134

9.6.3 Otpornost poprečnog presjeka............................................................................... 134
9.6.4 Otpornost elementa............................................................................................... 137
10. PRORAČUN GLAVNIH NOSAČA.................................................................................................. 137
10.1 Analiza opterećenja..........................................................................................................
137
10.1.1 Stalno opterećenje na glavne nosače.................................................................. 137
10.1.2 Opterećenje vjetrom na glavne nosače............................................................. 138
10.1.3 Opterećenje snijegom na glavne nosače............................................................. 146
10.2 Proračun sila na stupove i u čvorovima rešetke.............................................................. 147
10.2.1 Sile od stalnog opterećenja................................................................................ 147
10.2.2 Sile od vjetra.........................................................................................................
148
10.2.3 Sile od opterećenja snijegom............................................................................... 150
10.3 Sile od krana......................................................................................................................
151
10.3.1 Opterećenja na glavni nosač 2............................................................................. 151
10.3.2 Opterećenja na glavni nosač 1............................................................................ 152
10.3.3 Slučajevi opterećenja silama od krana.......................................................... 153
10.4 Grafički prikaz opterećenja za software-sku analizu.......................................................... 154
10.5 Kombinacije opterećenja za proračun graničnih stanja.................................................... 160
10.5 Dimenzioniranje rešetke.................................................................................................... 168
10.5.1 Mjerodavne rezne sile za dimenzioniranje........................................................... 168
10.5.2 Dimenzioniranje gornjeg pojasa - pozicija G6...................................................... 169
10.5.3 Dimenzioniranje donjeg pojasa - pozicija D1........................................................ 172
10.5.4 Dimenzioniranje donjeg pojasa - D3..................................................................... 175
10.5.5 Dimenzioniranje vertikalne ispune - pozicijaV1.................................................. 177
10.5.6 Dimenzioniranje vertikalne ispune - pozicija V4.................................................. 180
10.5.7 Dimenzioniranje kose ispune - pozicija K1........................................................ 183
10.5.8 Dimenzioniranje kose ispune - pozicija K2........................................................... 185
10.5.9 Dimenzioniranje kose ispune - pozicija K3.......................................................... 188
10.5.10 Dimenzioniranje kose ispune - pozicija K4........................................................ 190
10.5.11 Dimenzioniranje kose ispune - pozicija K6......................................................... 193
10.6 Dimenzioniranje stupova.................................................................................................... 197
10.6.1 Mjerodavne rezne sile za dimenzionranje.......................................................... 197
10.6.2 Određivanje duljina izvijanja za mjerodavne kombinacije...............................198
10.6.2.1 Kombinacija 147...................................................................................... 198
10.6.2.1 Kombinacija 225................................................................................... 199
10.6.3.3 Kombinacija 132...................................................................................... 200
10.6.3.4 Kombinacija 177...................................................................................... 201
10.6.3 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 147 (gornji presjek) .................................. 202
10.6.4 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 147 (donji presjek) ................................. 213
10.6.5 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 225 (gornji presjek).................................... 224
10.6.6 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 225 (donji presjek) .................................... 236
10.6.7 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 132 (donji presjek) ................................... 248
10.6.8 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 132 (gornji presjek) .................................. 259
10.6.9 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 177 (donji presjek) ................................... 270
10.6.10 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 177 (gornji presjek)................................. 282
11. PRORAČUN STABILIZACIJE........................................................................................................ 294
11.1 Horizontalni poprečni vez.................................................................................................. 294
Sreto Jankić 4
11.1.1 Djelovanje vjetra na zabat................................................................................... 294

11.1.2 Opterećenje zbog imperfekcija sustava................................................................ 295
11.1.3 Opterećenje od trenja na plohu krova................................................................. 297
11.1.4 Statička analiza....................................................................................................
298
11.1.5 Dimenzioniranje sprega....................................................................................... 299
1.2 Vertikalni uzdužni vez........................................................................................................
302
11.2.1 Analiza reznih sila...............................................................................................
302
11.2.2 Dimenzioniranje sprega za stabilizaciju rešetke izvan ravnine............................ 305
11.2.3 Dimenzioniranje sprega za stabilizaciju gornjeg elementa stupa........................ 309
11.2.4 Dimenzioniranje sprega za stabilizaciju donjeg elementa stupa.......................... 313
11.3 Horizontalni uzdužni spreg................................................................................................
316
11.3.1 Proračun reznih sila..............................................................................................
316
11.4 Spreg za kočenje...............................................................................................................
321
11.4.1 Izračun reznih sila................................................................................................
321
11.5 Provjera podrožnice na tlak iz horizontalnog poprečnog krovnog sprega....................... 325
11.5.1 Osnovni podatci...................................................................................................
325
11.5.2 Klasifikacija poprečnog presjeka....................................................................... 326
11.5.3 Otpornost poprečnog presjeka............................................................................. 326
11.5.4 Otpornost elementa............................................................................................. 329
12. PRORAČUN KONZOLE KRANSKOG NOSAČA.......................................................................... 335
12.1 Osnovni podatci................................................................................................................
335
12.2 Klasifikacija poprečnog presjeka....................................................................................... 336
12.3 Otpornost poprečnog presjeka na savijanje............................................................... 336
12.4 Otpornost poprečnog presjeka na poprečnu silu............................................................ 336
12.5 Interakcija na razini poprečnog presjeka......................................................................... 337
13. PRORAČUN DETALJA................................................................................................................338
13.1 Proračun detalja stupa i temelja.........................................................................................338
13.1.1 Dispozicijsko rješenje stope stupa....................................................................... 338
13.1.2 Dimenzioniranje ankera..................................................................................... 339
13.1.3 Otpornost vijaka na posmik................................................................................. 340
13.1.4 Otpornost vijaka na interakciju vlaka i posmika................................................... 340
13.1.5 Otpornost vijaka na interakciju vlaka i posmika.................................................... 341
13.1.6 Anker-kanali.........................................................................................................
344
13.1.7 Anker nosači.........................................................................................................
345
13.1.7 Prijenos horizontalne sile na temelj.................................................................346
13.1.8 Pritisak na beton temelja.................................................................................347
13.1.9 Proračun zavara..............................................................................................348
13.1.10 Proračun debljine ležišne ploče.....................................................................350
13.2 Proračun detalja čvora rešetke.....................................................................................351
13.2.1 Detalj čvora rešetke i pripadne sile za dimenzioniranje..................................351
13.2.2 Proračun zavara 1...........................................................................................352
13.2.3 Proračun zavara 2.............................................................................................. 353
13.2.4 Proračun zavara 3............................................................................................. 354
13.2.5 Proračun zavara 4...........................................................................................355
14. GRANIČNO STANJE UPORABLJIVOSTI................................................................................356
Sreto Jankić 5
14.1 Progib rešetke..............................................................................................................356

14.2 Pomak stupova................................................................................................................356
15. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................357
16. LITERATURA............................................................................................................................
358
17. GRAFIČKI PRILOZI I SOFTWARE-ska ANALIZA................................................................. 361
Sreto Jankić 6
1 Uvod
1.1 Osnove proračuna konstrukcije
Konstrukcija je rezultat procesa stvaranja i realizacije projekta građenja. Razlikuje se od svih drugih
industrijskih manufaktura jer svakim projektom stvaramo unikatno djelo. Proces izgradnje
konstrukcije započinje s planiranjem, projektiranjem i financiranjem i završava kad je konstrukcija
spremna za eksploataciju, [1].
Generalno konstrukcije možemo podijeliti u tri sektora:

- stambeni objekti,
- infrastrukturalni objekti,
- industrijski objekti.
Neovisno o tipu, konstrukcija mora biti planirana, projektirana i izvedena na način da u

predviđenom vijeku trajanja zadovoljava određeni stupanj pouzdanosti i na ekonomičan način ostane
uporabljiva za predviđenu namjenu, te preuzme sva predvidiva djelovanja i učinke tijekom izvedbe i
uporabe.
Proračun čeličnih konstrukcija mora biti u skladu s općim pravilima danim unutar norme HRN
EN 1990, [2]. Unutar norme HRN EN 1990 utvrđena su osnovna načela i zahtjevi koji se odnose na
sigurnost, trajnost i uporabljivost konstrukcije. Dan je kratak osvrt na njihov proračun i smjernice po
pitanju koncepta pouzdanosti konstrukcije. Osnovni dokument, HRN EN 1990 koristi se uz ostale
norme HRN EN 1991 do HRN EN 1999 [3], te se smatra da su zakonitosti navedene u normama
ispunjene. Osnovne pretpostavke odnose se na odabir konstrukcijskog sustava i proračun
konstrukcije, izvedbu radova uz odgovarajući nadzor i kontrolu kvalitete, te ispunjenje zahtjeva u
kontekstu svojstava materijala i održavanja konstrukcije.
Osnovni zahtjevi koji moraju biti obuhvaćeni proračunom:

- konstrukcija mora imati dovoljnu otpornost,
- konstrukcija mora zadovoljavati uvjete uporabljivosti,
- zahtjev trajnosti konstrukcije.
Ispunjenje traženih zahtjeva postiže se odabirom prikladnih materijala, prilagodbom proračuna i

oblikovanjem detalja te predviđanjem kontrolnih postupaka pri svakom od stadija razvoja
konstrukcije. Stadijima razvoja konstrukcije smatramo proračun, proizvodnju, izvedbu i uporabu.
Proračunske situacije moraju opisivati moguće okolnosti prilikom eksploatacije konstrukcije.

Možemo ih podijeliti prema [4] na:
- stalne situacije (svi uvjeti uobičajene uporabe),
- prolazne situacije (povremeni uvjeti, vjetar snijeg),
- izvanredne situacije i potres.
Sreto Jankić 7
Izvanredna djelovanja kao na primjer eksplozije, udar i požar, moraju se proračunski uzeti u
obzir na način da konstrukcija neće biti ugrožena (oštećena) navedenim djelovanjima. Preventivno
sprječavanje oštećenja koja mogu nastati navedenim djelovanjima svodi se na izbjegavanje,
uklanjanje ili smanjenje opasnosti. Konstruktivne mjere koje tomu idu u prilog su oblikovanje
konstrukcije, povezivanje konstrukcijskih elemenata, aktivne i pasivne mjere zaštite. Pouzdanost
konstrukcije, ukoliko je zahtjevana određena razina mora se postići primjerenim odabirom
upravljanja kvalitetom pri prijektiranju i izvedbi u skladu s dodatkom C norme HRN EN 1990 [5], i
normom HRN EN 1090 [6].
Koncept pouzdanosti konstrukcije razlažemo na dvije razine:

- otpornost konstrukcije,
- zahtjeve uporabljivosti.
Pritom konstrukciju možemo promatrati kao cjelinu i rastaviti na dijelove prilikom proračuna. U
obzir je potrebno uzeti sljedeće faktore:
- mogući uzroci dosezanja graničnih stanja,
- mogući načini sloma sa stajališta opasnosti za
život, ozljeda i ekonomskih gubitaka.
U kontekstu zadovoljenja zahtjeva uporabljivosti promatramo konstrukcju u njezinom

očekivanom proračunskom vijeku. Proračunski uporabni vijek je pretpostavljeno razdoblje korištenja
konstrukcije uz održavanje, ali bez velikih popravaka. Konstrukcija i njezini dijelovi dijele se u pet
kategorija koje ih povezuju s očekivanom vremenskm periodom u kojemu su zadovoljeni traženi
uvjeti.
Tablica 1.1 – Naznačeni proračunski uporabni vijek [7]
kategorija uporabni vijek (god) primjer

1 10 privremene konstrukcije
2 10-25 zamjenjivi dijelovi konstrukcije
3 15-30 poljoprivredne konstrukcije
4 50 konstrukcije zgrada
spomeničke konstrukcije,
5 100
mostovi
Trajnost konstrukcije je njezina sposobnost da tijekom svog proračunskog uporabnog vijeka

ostane sposobna za uporabu uz odgovarajuće održavanje. Konstrukcija treba biti projektirana i
zaštićena tako da se u periodu između uzastopnih pregleda značajno ne pogorša njezina
uporabljivost. U proračunu treba predvidjeti pristup kritičnim dijelovima za pregled izbjegavajući
zahtjevna rasklapanja ili onesposobljavanje konstrukcije.
Trajnost konstrukcije uzimamo u obzir sa sljedećim:

- predviđena uporaba konstrukcije,
- kriterijima zahtjevanim proračunom,
- uvjetima okoliša,
- ponašanje i sastav građevinskih materijala,
- geološka i geomehanička svojstva,
Sreto Jankić 8
- odabirom konstrukcijskog sustava i oblikovanjem,

- kvalitetom izvedbe i razinom kontrole,
- posebnim zaštitnim mjerama.
Ovisno o vrsti djelovanja koje utječe na trajnost i proračunskom uporabnom vijeku, čelične
konstrukcije moraju se projektirati na djelovanje korozije pomoću prikladne površinske zaštite,
odabirom materijala otpornog na atmosferske utjecaje ili upotrebom nehrđajujeg čelika. Nadalje,
neizostavna provjera je postizanje dovoljnog vijeka s obzirom na zamor.
Graničnim stanjem nosivosti obuhvaćeno je pitanje sigurnosti konstrukcije i ljudi. Sigurnost

konstrukcije od otkazivanja nosivosti u prvom redu je uvjetovana time da otpornost konstrukcije bude
veća od najvećeg djelovanja koje će djelovati u vijeku trajanja građevine. U tom kontekstu definiramo
zonu sigurnosti koja je definirana kao razlika između otpornosti i djelovanja na konstrukciju.
U pristupima sigurnosti građevina razlikujemo dva osnovna pristupa: determinističko i

probabilističko poimanje sigurnosti građevine. Determinističko poimanje sigurnosti korišteno je u
prvim metodama proračuna (metodi dopuštenih napona). Pretpostavlja se sigurna konstrukcija, kada
su naprezanja od vanjskog opterećenja manja od propisanih dopuštenih naprezanja. Dopuštena
naprezanja vezana su s faktorom sigurnosti uz određene granične veličine, [4].
Probabilističko poimanje sigurnosti temelji se na pretpostavci da ne postoji potpuno sigurna

konstrukcija. Svaka konstrukcija i njezini elementi imaju neku vjerojatnost otkazivanja nosivosti. Za
proračun potrebno je sve varijable statistički obraditi i koristiti ih u obliku funkcija određene
raspodjele vjerojatnosti. S obzirom na parametre koji ulaze u proračun, probabilistički pristup se
provodi na četiri nivoa, dokazima sigurnosti na razinama I. - IV.
Funkcioniranje konstrukcije u uobičajenoj upotrebi, komfor ljudi i izgled građevine obuhvaćen je

proračunom graničnog stanja uporabljivosti. Deformacije se ocjenjuju u odnosu na izgled, udobnost i
funkcioniranje konstrukcije. Vibracije se moraju umanjiti na razinu da ne prouzročuju neudobnost
ljudi i da ne utječu na funkcijski odgovor konstrukcije. Potrebno je provjeriti uvjete nosivosti ondje
gdje je kritičan gubitak ravnoteže konstrukcije ili nekog njezinog dijela, slom nastao prevelikom
deformacijom ili mehanizmom konstrukcije, te slom nastao zamorom ili nekim drugim vremenskim
učincima.
Osnovne varijable koje promatramo u proračunu:

- djelovanja i utjecaji okoliša,
- svojstva materijala i proizvoda,
- geometrijske podatke.
U daljnjim poglavljima biti će više govora o djelovanjima na konstrukcije i ostalim osnovim

varijablama.
Sreto Jankić 9
1.2 Karakteristike čeličnih konstrukcija
Čelik preuzima značajnu ulogu u građevinarstvu u posljednjih 200 godina. U današnje vrijeme čelik
je dominantan materijal za izvođenje građevinskih objekata s nosivom konstrukcijom od metala.
Konstrukcije od čelika posjeduju specifična svojstva i značajne tehničke i funkcionalne prednosti u
odnosu na druge građevinske materijale, te zato imaju široku primjenu za sve vrste građevinskih
konstrukcija.
Suvremene metode proračuna i analiza potaknule su izrazito brz trend razvoja, sa novim visoko
sofisticiranim konstrukcijskim sustavima do potpuno automatiziranih sustava za izradu radioničke
dokumentacije. Unaprijeđeni su sustavi za izradu elemenata konstrukcija u radionicama i postupci
montaže na gradilištu.
Čelik, kao osnovni materijal za nosive konstrukcije koristi se za sve tipove građevinskih
objekata kao što su: industrijske hale, zgrade, dvorane, hangari, krovovi, garaže, mostovi, itd.
Karakteristike koje čelik ističu kao izuzetan materijal za izradu nosivih konstrukcija:
-visoka mehanička svojstva,
- male dimenzije i težina elemenata konstrukcije,
- industrijalizirana proizvodnja,
- laka manipulacija, transport i montaža,
- velika seizmička otpornost,
- fleksibilnost i adaptacija,
- mogućnost demontaže i trajna vrijednost.
Mehaničke karakteristike i duktilnost višestruko su na strani čelika u odnosu na druge

građevinske materijale, što se odražava stupnjem iskorištenosti projektirane konstrukcije uz
značajnu plastičnu rezervu nosivosti. Svojstvo plastičnosti ima poseban utjecaj pri ekstremnim
opterećenjima kao što je slijeganje temelja, djelovanje potresa ili udar vozila u konstrukciju.
Zahvaljujući mehaničkim svojstvima elementi čeličnih konstrukcija imaju značajno manje dimenzije i
znatno manju težinu čime se olakšava manipulacija i transport. U projektima velikih raspona, hala
velikih površina bez stupova ili visokih tornjeva čelik predstavlja jedinstveno rješenje. Mala težina
čelik čini pogodnim za primjenu u seizmički aktivnim područjima. U usporedbi s građevinama od
betona, objekti od čelika mogu imati i do dvanaest puta manju težinu.
Čelične konstrukcije omogućuju savladavanje velikih raspona i visina, bilo kod hale kao i kod
višeetažnih građevina i mostova. Optimalni rasponi pri primjeni čeličnih konstrukcija bitno se razlikuju
u odnosu na ostale materijale. Prekoračenje raspona neznatno utječe na troškove konstrukcije.
Čelik je najčešće korišten za:

- visoke građevine - prednost: čvrstoća, mala težina i brzina gradnje,
- industrijske građevine - mogućnost pokrivanja velikih površina i raspona za
relativno malu cijenu,
- skladišta - uporaba čelika iz istih razloga kao za industrijske
građevine,
- stambeni objekti - mala težina, mehaničke karakteristike, mogućnost
oblikovanja presjeka,
Sreto Jankić 10
- privremeni objekti - brzina montaže i demontaže.
Nedostatci čelika u odnosu na druge konstrukcijske materijale su osjetljivost na koroziju i požar,

pojave na koje je potrebno posebno obratiti pozornost prilikom izgradnje i eksploatacije objekta.
1.3 Primjena čeličnih konstrukcija u zgradarstvu
Najzastupljenija grana građevinarstva u kojoj se koriste čelične konstrukcije je zgradarstvo, [8].

Čelične konstrukcije na najbolji način prate tehnološke zahtjeve i omogućavaju izgradnju objekata
velikih raspona, čime je njihova primjena u industrijskoj izgradnji izuzetno velika. Prihvaćaju velika
opterećenja nastala djelovanjem kranova, a rekonstrukcija objekata ovog tipa uslijed promjene
tehnološih procesa ne predstavlja značajan problem.
Zabilježena je pojava atraktivnih sustava u području industrijskih hala, tako da novi industrijski
objekti prezentiraju osim funkcionalnih i tehnoloških, značajna estetska i arhitektonska rješenja.
Najveća industrijska građevina na svijetu je tvornica Boeing Everett [9] , 399,480 m2 , građevina
u kojoj tvrtka Boeing gradi najveće kompanijske avione, inicijalno građena za konstrukciju aviona
Boeing 747. Tlocrtne dimenzije hale su 900m x 450m.
Slika 1.1 – Tvornica Boeing Everett [10]
2 Industrijske građevine
2.1 Razvoj industrijskih objekata
Industrijske građevine su objekti građeni za industrijske operacije, te daju potrebne uvjete za radnike
da obavljaju djelatnosti s opremom namjenjenom procesu proizvodnje i upravljanja roba i usluga.
Sreto Jankić 11
Prve građevine ovog tipa javljaju se za vrijeme industrijske revolucije, kada je porasla potreba
za obavljanjem rada na strojevima sa velikim brojem radnika. Pravokutnog tlocrtnog oblika,
oslonjene na drvene ili kamene zidove sa drvenim krovnim konstrukcijama. Jedan takav primjer je
Strutt and Need tvornica u Belperu (Derbyshire, Velika Britanija 1771).
Slika 2.1 – Strutt and Need tvornica (1771.) [11]
Objekti su bili striktno orjentirani zadovoljenju funkcionalnih zahtjeva, bez prevelikih

arhitektonskih podhvata. Takav pristup, tradicionalan koncept projektiranja dugo se zadržao u
području industrijskih građevina. U nekim dijelovima svijeta čak i do početka 20. stoljeća.
Razvojem novih materijala i tehnologije postojeća rješenja ustupila su mjesto novijim,
efikasnijim konstrukcijama. Pojavom okvirnih konstrukcija zamjenjen je tradicionalni način te su
potrebe proizvodnog procesa ispunjene s visokom razinom učinkovitosti. Krajem 18. stoljeća
započela je upotreba kostura od kovanog željeza. Konstrukcije su postajale lakše, povećao se broj
katova i proširili su se otvori. Val projektantskih ideja doveo je do pojave rešetkastih krovnih
konstrukcija čime se smanjio broj stupova i povećao raspon. S manjim brojem stupova, povećan je
korisni prostor unutar građevine.
Rapidnim razvojem i brojnim konstrukcijskim rješenjima, industrijske građevine su zauzele

značajno mjesto unutar arhitekture 20. stoljeća. Projektantski pristupi razlikovali su se po sustavu
razmještaja stupova, razlikama u samom kosturu konstrukcije, rasponima unutar etaža i uporabom
novih metoda u svrhu razdvajanja širokih zidnih površina umetanjem staklenih ploha u čelični okvir.
Arhitektura industrijskih građevina išla je u korak s otkrićem novih konstrukcijskih metoda i

materijala. No međutim, zbog estetskih i ekoloških razloga industrijska postrojenja napuštaju
naseljene sredine i sele se u vanjske dijelove gradova. Moderna revolucija u znanosti i tehnologiji
dovela je do razvoja ekološki prihvatljivih građevina koje zadovoljavaju tehnološke zahtjeve bez
zagađivanja okoliša. S time se industrijski kompleksi ponovno približavaju urbanim
sredinama.Objekti hala mogu imati različite namjene: industrijski ili proizvodni pogoni, skladišta,
prometni depoi i garaže, laboratoriji, hale za ispitivanja ili drugo.
Nosiva konstrukcija hale formirana je od serije stupova na koje se oslanja krovna konstrukcija.
Ukoliko nosivi zidovi nisu konstruirani od opeke ili blokova, materijal nosive konstrukcije može biti
čelik ili armirani beton. Čelik kao materijal u ovu svrhu ima velike prednosti, pogotovo za hale s
rasponima većim od 18 metara, prvenstveno zbog velikog odnosa između nosivosti i težine, ali i brze
Sreto Jankić 12
montaže čelične konstrukcije. S ekonomskog stajališta nosiva konstrukcija industrijskih hala čini 15%
cijene objekta, dok sustav za pokrivanje i oblaganje čini duplo veći udio u trošku cijene građevine.
Osnovni zahtjevi pri projektiranju hala su zaštita, opremljenost i adaptabilnost prostora. U

funkcionalnom smislu najvažniji zahtjev konstrukcije je prilagodba konstrukcije novim zahtjevima
proizvodnje, [12].
Postoje tri osnovne kategorije industrijskih hala:

- hale projektiranje za određenu namjenu,
- unaprijed projektirane hale,
- tipizirane hale.
Građenje tipiziranih objekata široko je rasprostranjeno na tržištu. Građenje takvih hala može biti
u prvom redu veoma ekonomično s lošom stranom nedostatka fleksibilnosti. U industriji su najčešće
korištene hale prve kategorije.
Industrijske hale najčešće dijelimo prema broju radnih platformi i postojanju kranske dizalice.
Prizemni objekti čine 75 do 80% industrijskih objekata današnjice. Grade se kao jednobrodne ili se
komponiraju kao višebrodne formirane od sustava s više brodova ograničenih u osnovi objekata sa
paralelnim redovima stupova. U određenom obimu mogu imati i određeni broj radnih platformi, ali i
djelove ispod zemlje. Namjenjene su proizvodnji elemenata većih gabarita, skladištenju, te radu s
teškom opremom. Ujedno nude poželjne uvjete za učinkovitu organizaciju tehnoloških procesa i
modernizaciju opreme. Omogućeno je korištenje teške opreme koja izaziva dinamička opterećenja.
U području metalurške industrije, proizvodnje strojeva ili mehaničkih sustava najčešće se pojavljuju
dizalice unutar hala koje pojednostavljuju i olakšavaju proizvodni tok.
Slika 2.2 – Moderna industrijska građevina [12]
Tipične geometrijske karakteristike jednoetažne hale su:

- rasponi: 12-36 m,
- razmaci stupova: 6-12m,
- visina: 5-12m za hale bez krana, 10-12m za hale s kranom/kranovima.
Višeetažne hale često susrećemo u eksploataciji za poljoprivredne svrhe, skladišta ili

proizvodni kompleksi s opremom manje težine i manjih gabarita. Često se u ovakvim objektima
proizvodi osjetljiva oprema velike preciznosti. Broj etaža koji se učestalo pojavljuje je od tri do šest.
Rasponi građevina su 36-48m, sa mrežom stupova 6m x 6m, 9x6m ili 12mx6m. Najčešći korišteni tip
hale je dvoetažna višerasponska hala sa produženom mrežom stupova i prirodnim osvjetljenjem. U
Sreto Jankić 13
takvim građevinama proizvodni proces je fokusiran na drugoj etaži, sa skladištem i težom opremom
smještenom u prizemlju.
Slika 2.3 – Višeetažna industrijska hala u izgradnji [14]
Neovisno o broju katova hale najčešći su okvirni sustavi sa armirano betonskim, čeličnim ili
kombiniranim kosturom. Odabir kostura konstrukcije ovisi od operativnih mogućnosti, odabira
materijala i same investicije u projektu građevine, [13].
2.2 Projektiranje industrijske hale
Ocjena industrijske građevine u procesu eksploatacije temelji se na funkcionalnosti i

fleksibilnosti. Čelik, kao osnovni konstrukcijski materijal nudi brojne mogućnosti za ostvarenje
traženih uvjeta. Koristi se u prvom redu iz ekonomskih razloga, arhitektonskog oblikovanja i trajnosti.
Nadalje, čelične konstrukcije pružaju inženjeru široku paletu konstrukcijskih rješenja u svrhu
zadovoljenja zahtjeva investitora. Pri planiranju građevina koje zatvaraju velike površine, ekonomski
čimbenik ima značajnu ulogu. Nastoji se maksimalno smanjiti težina konstrukcije, kao i minimizirati
utrošak radne snage pri izradi i montaži. Rastući trend u polju građevina industrije je podizanje
energetski održivih građevina.
Na početku projektiranja industrijske hale, prema [2] i [12] potrebno je u fazi idejnog rješenja
razmotriti sljedeće aspekte :
- optimizaciju prostora,
- brzinu građenja konstrukcije,
- pristup i sigurnost,
- tehnološki proces unutar hale,
- utjecaj na okoliš,
- standardizacija komponenata konstrukcije,
- ugradnju opreme,
- estetiku i vizualni utjecaj,
- temperaturne uvjete i vlažnost zraka,
- zvučnu izolaciju,
- osvjetljenje,
- vatrootpornost i zaštita od požara,
- projektni vijek,
Sreto Jankić 14
- mogućnosti prenamjene građevine,

- mjere održavanja građevine,
- kraj projektnog vijeka i ponovnu upotrebu.
Preporučen je pažljiv odabir nosive konstrukcije kada promatramo djelovanja potresa i drugih
utjecaje kojima će objekt biti izložen u vijeku trajanja. Najznačajniji faktor koji utječe na dispozicijsko
rješenje hale je tehnološki proces koji se odvija unutar građevine.
Potrebne informacije o tehnološkom procesu, navedene u [2]:

- slobodni prostor unutar hali,
- tehnički podatci o kranu,
- raspored i položaj kranskih staza,
- nosivosti krana,
- raspored strojeva,
- očekivana dinamička opterećenja,
- instalacije,
- pristup za rad i popravke.
Osim zadovoljenja eksploatacijskih uvjeta, objekt mora biti siguran i imati odgovarajuću
prostornu krutost. Konstrukcija mora biti projektirana da prenese u tlo sve utjecaje koji na nju djeluju.
Zadaća inženjera je da omogući što kraći put prijenosa opterećenja do temelja.
Proces projektiranja počinje rješavanjem osnovnih pitanja, [12]:

- određivanjem gabarita objekta,
- određivanjem nepomjerljivih fizičkih prepreka na ili u terenu,
- upoznavanje sa zahtjevima drugih projektanata,
- upoznavanje sa geomehaničkim i seizmičkim pokazateljima tla,
- određivanjem svih djelovanja.
Sljedeći korak je dispozicija objekta (obično u mjerilu 1:100), sa ucrtanim svim konstrukcijskim
dijelovima i osnovnim kotama i mjerama koje karakteriziraju objekt. Pritom uključujemo raspone,
visinske kote, svijetle otvore i visine, osovinske razmake. Nadalje, potrebno je voditi računa o
transportnim gabaritima kao i o tehnološkom procesu izrade nosive konstrukcije, [8].
Modelira se polazni oblik konstrukcije sa aproksimativnim vrijednostima djelovanja na

konstrukciju. Time se dobivaju podatci za temeljni proračun, te se analizira proces nabave, montaže i
uporabe građevine. Konačni statički proračun konstrukcije mora posjedovati dokaz nosivosti,
kontrolu deformacija i stabilnosti. Grafička dokumentacija za konstrukciju obično se radi u mjerilu
1:10.
Ostatak tehničke dokumentacije uključuje tehnički opis, izračun troškova i specifikacije

korištenog materijala. Troškovi građevine, osim troškova građenja moraju uključivati i troškove
eksploatacije objekta (troškovi unutrašnjeg transporta, grijanja, ventilacije, osvjetljenja i održavanja
konstrukcije).
Osnovni dijelovi industrijske hale s kranom su kao što je navedeno u [16]:

- čelični pokrov,
- portalni okvir,
Sreto Jankić 15
- uzdužni nosači fasade,

- fasadna obloga,
- stabilizacija,
- kran.
3 Konstrukcijska rješenja u halama s kranom
3.1 Glavni nosači konstrukcije
Glavni nosači su dio nosive konstrukcije hala koji preuzimaju vanjske utjecaje (npr. vjetar, snijeg,
seizmička i temperaturna djelovanja), te djelovanja iz unutrašnjeg prostora (dizalice, podesti) i
prenose ih na temelje. Predstavljaju poprečni nosivi sustav koji ima dovoljnu ravninsku stabilnost te
su potrebne ukrute samo u smjeru okomitom na njihovu ravninu. Razmaci između glavnih nosača su
od 4 do 12m ovisno o tipu podrožnica i vrsti tehnološkog procesa u hali. U projektima suvremenih
hala, glavni nosači postavljaju se na većim razmacima čime se postiže veća fleksibilnost.
Građevine koje koriste nosivi sustav portalnog okvira su objekti male konstruktivne visine.
Sastoje se od stupova povezanih sa horizontalnim ili kosim rogovima, povezani zglobnim ili upetim
vezama. Portalni okviri sa zglobnim priključkom u temelju vode do manjih dijelova temelja, veće
težine čelika i manjoj krutosti na vertikalna i horizontalna opterećenja. Upeti spoj stupova i temelja
iziskuje veće troškove, te obraćanje pozornosti na horizontalne sile. U idućim poglavljima će biti više
govora o tipovima i karakteristikama portalnih okvira, [15].
Osim spregova i podrožnica, vanravninska stabilnost konstrukcije na navedena djelovanja

može se postići preko zabatnih zidova ili izvedbe jezgre. Najčešće korištena kvaliteta čelika su čelici
klasa S235, S275 ili S355. Uporaba čelika viših čvrstoća je rijetko ekonomična, izuzev konstrukcija
koje imaju dominantan problem stabilnosti.
Proračun globalnom teorijom plastičnosti dovodi do ekonimičnije gradnje iako je u brojnim

zemljama korišten pristup globalnom teorijom elastičnosti.
Konstrukcije koje koriste nosivi sustav stupa i grede zahtjevaju nezavisno ukrućenje u oba
smjera. Poprečni presjeci greda mogu biti I presjeci ili rešetkasti nosači. Jednostavni sustavi su
generalno opterećeni relativno malim tlačnim silama čime su i stupovi manjeg poprečnog presjeka. U
usporedbi s nosivim sustavom portalnog okvira, momenti savijanja na gredi su veći vodeći do većih
dimenzija poprečnog presjeka. Konstrukcija time dobiva na vlastitoj težini i cijeni. Izvedbom zglobnih
priključaka troškovi izgradnje mogu se reducirati. Sustavi sa upetim priključcima u temelju zahtjevaju
veće temelje za preuzimanje momenta savijanja. S obzirom na male aksijalne sile navedeno rješenje
je često neekonomično. Prednost ovog sustava je krutost koja djeluje u oba smjera čime se gubi
potreba za dodatnim ukrutama.
Na priloženim slikama mogu se vidjeti različite konfiguracije industrijskih hala:
Sreto Jankić 16
Slika 3.1.a - Upeti spoj u temelju Slika 3.1.b - Okvir sa zglobnim spojem u temelju
Slika 3.1.c - Okvir s rešetkastim nosačem Slika 3.1.d - Ovješeni okvirni

sustav
Slika 3.1.e - Konstrukcija bez podrožnica, Slika 3.1.f- Konstrukcija sa

podrožnicama
krov ukrućen trapeznim pokrovom
Slika 3.1.g - Rešetkasti krovni nosač Slika 3.1.h - Kabelom ovješene grede sa
s podrožnicama podrožnicama
Sreto Jankić 17
Prema [8] karakteristični statički sustav kod glavnih nosača jednobrodnih hala:
- sustav sa zglobnom vezom krovnih nosača i stupova,
- sustav sa pendel stupovima i uzdužnim spregom za stabilizaciju,
- okviri na dva zgloba (sa ili bez zatege),
- upeti okviri.
Različite konfiguracije glavnih nosača dolaze iz varijacije priključaka, a prema načinu izvedbe
mogu biti izvedeni kao punostijeni (limeni ili zavareni), kao rešetkasti nosači ili u njihovoj međusobnoj
kombinaciji. Izbor statičkog sustava kao i konstrukcijskog rješenja ovisi od velikog broja faktora,
uključujući namjenu građevine, režim korištenja, arhitektonsko rješenje, lokacijski uvjeti, estetski i
ekonomski zahtjevi.
3.2 Statički sustavi
3.2.1 Sustav sa zglobnom vezom stup-greda
Ukoliko je izvedena zglobna veza između stupa iz grede, krovnom nosaču se omogućava rotacija na
mjestu oslanjanja. Jedan ili oba stupa su upeto povezani s temeljem, čime se glavnom nosaču daje
sposobnost da preuzme sva horizontalna opterećenja.
Krovni nosači mogu biti punostijeni ili rešetkasti. Prvenstvo se daje primjeni rešetkastih nosača
zbog visokog stupnja iskorištenja materijala pri aksijalnom opterećenju štapova. Ujedno, na taj način
dobivamo i konstrukciju manje vlastite težine. Punostijeni glavni nosači izvode se za relativno male
raspone, što uključuje raspone do 20m. Pritom je korišteni statički sustav prosta greda od valjanih ili
zavarenih I profila, ili primjena olakšanih saćastih nosača, [12].
Kao i krovni nosači, i stupovi mogu biti u punostijenoj ili rešetkastoj izvedbi. Stupovi kod hala
manjih visina sa lakim do srednje tešim dizalicama izvode se kao punostijeni limeni ili valjani nosači,
dok kod hala većih visina i/ili dizalica za teške terete češće se koriste višedjelni nosači. Efikasnije je
višedijelne stupove zamijeniti sa punim limenim nosačima razvedenog poprečnog presjeka, čime se
štede troškovi cijene rada.
a) sustav s upetim stupovima i dizalicom b) sustav bez dizalice

Slika 3.2 - Sustavi sa upetom vezom stup-temelj
Sreto Jankić 18
3.2.2 Sustav sa "pendel" stupovima
Sustav s pendel stupovima i poprečnim spregom za stabilizaciju formiran je od krovnog nosača

zglobno oslonjenog na dva pendel stupa. Nužno je ukrućivanje sustava jer je sustav kao takav
labilan, te se ukruta postavlja u ravninu glava stupova. Na taj način pendel stupovi predaju
horizontalne reakcije donjim dijelom temeljima, a gornjim dijelom horizontalnom uzdužnom spregu.
Ukoliko je nagib krova mali spreg za stabilizaciju nalazi se u ravnini krova, a kod većih nagiba spreg
se nalazi u ravnini donjeg pojasa glavnih nosača.
Primjenjivost ovog sustava je ograničena na hale s lakim dizacilama koje se nalaze na slabo
nosivom zemljištu. Prednost ovog rješenja je što daje lagane stupove i zahtjeva jednostavno
temeljenje. Nedostatak ovog sustava je velik broj spregova, složenost sustava spregova, te
prenošenje horizontalnih sila kroz cijelu konstrukciju hale. Značajan nedostatak je i neadaptibilnost
hale, odnosno nemogućnost produljenja hale u budućnosti. Ograničenje primjene ovog sustava je na
hale koje nemaju veliku dužinu, [12].
Slika 3.3 - Mogući položaji sprega za stabilizaciju
3.2.3 Okvirni sustavi
Okvirni sustavi izvode se u vidu upetih okvira, okvira na dva ili tri zgloba uz moguće korištenje
zatege. Zglobno oslanjanje stupova zahtjeva jednostavnije temeljenje, za razliku od izvedbe upetog
oslanjanja koje je složenije i skuplje. Pri projektiranju hala srednjih i velikih raspona izvjesna
prednost daje se upetom rješenju, iako su uštede u materijalu kadkada poništene dodatnim
troškovima temeljenja. Najveći stupanj efikasnosti postiže se pri manjim nagibima krovova.
Kod okvirnih sustava i vertikalno i horizontalno opterećenje izazivaju značajne horizontalne

reakcije, čije je preuzimanje potrebno predvidjeti, pogotovo ukoliko se hala izvodi na lošem tlu.
Najjednostavniji okvirni nosači imaju grede i stupove od istih punih valjanih ili limenih nosača.
Pogodni su za male raspone uz čestu upotrebu vuta u području spoja grede i stupa, pa čak i u
sljemenu. Kod hala srednjih i velikih raspona ekonomična je upotreba različitih profila za stupove i
grede. Obično su korišteni zavareni I profili sa dugačkim vutama čime se bitno optimizira poprečni
presjek.
Sreto Jankić 19
Slika 3.4 - Oblici okvirnih sustava
Razmak okvirnih nosača odražava se na tip podrožnica. Za male i srednje raspone usvojeni
razmaci omogućavaju primjenu valjanih ili hladno oblikovanih profila u sustavu proste grede ili
kontinuirane grede podrožnice. Kod okvira velikih raspona, često je ekonomičnije povećati razmak
glavnih nosača i primjeniti rešetkaste roženice.
Optimalni razmaci okvirnih nosača ovise o rasponu, navedeno u [8]:

- za raspone do 16m: 4 - 6m,
- za raspone 16 do 30m: 6 - 8m,
- za raspone 30 do 45m: 8 - 10m,
- za raspone 46 do 60m: 10 - 12m.
Kranske staze mogu se ugrađivati i kod okvirnih sustava. U slučaju lakih dizalica oslanjaju se
preko konzola, dok u slučaju teških dizalica oslanjaju se direktno iznad stupa na mjestu promjene
njegova presjeka. Kritičan uvjet pri postojanju dizalica postaje razmicanje stupova u nivou kranskih
staza. Ograničenja proizlaze iz eksploatacijskih zahtjeva za funkcioniranje dizalice, te se moraju
predvidjeti mjere na samom okvirnom nosaču kako bi se smanjilo razmicanje. Uvođenje zatege je
jedna od mjera i efikasna je pri djelovanju vertikalnog opterećenja. Nedostatak je promjena pravca
razmicanja u slučaju implozijskog djelovanja vjetra. Za sprječavanje unošenja sile pritiska u zategu
može se koristiti prednapinjanje elementa ili češće povećanje dimenzija. Povećava se krutost
elemenata okvira iznad minimalno potrebnih vrijednosti dobivenih iz uvjeta naprezanja i stabilnosti.
Statički sustavi okvira mogu biti dvozglobni ili trozglobni sustavi. Okviri s tri zgloba su statički
određeni sustavi. Njihova prednost je neosjetljivost na diferencijalna slijeganja i rotacije temelja. Iz
tog razloga moguće ih je konstruirati na lošem tlu. Mogu se izvoditi od punih limenih nosača ili u
rešetkastoj izvedbi. Horizontalnu silu moguće je preuzeti sa zategom čiji je položaj moguć u ravnini
glava stupova ili u ravnini ležajeva. U odnosu na okvire sa dva zgloba ili upete okvire, veći je utrošak
čelika za nosivu konstrukciju, usprkos kratkom vremenu montaže.
Okviri na dva zgloba su statički neodređeni sustavi. Izvode se u punoj, rešetkastoj ili
kombiniranoj izradi za hale sa ili bez dizalica. Sustav je primjenjiv za dobra i relativno loša tla jer se
javljaju mala dodatna naprezanja od slijeganja i rotacije temelja.
Kod upetih okvira utjecaji momenata savijanja se ravnomjernije raspodjeljuju po cijelom okviru,
te se znatno smanjuje horizontalno pomjeranje pri djelovanju horizontalnog opterećenja. Zbog
trostruke statičke neodređenosti sustava nastaju izuzetna naprezanja uslijed slijeganja i rotacije
temelja. Primjena je ograničena na zemljišta dobre nosivosti. Izvode se u punostjenoj, rešetkastoj i
kombiniranoj izvedbi. Utrošak čelika za nosivu konstrukciju je mali u usporedbi sa ostalim statičkim
sustavima okvira.
Sreto Jankić 20
3.3 Izvedba krovnih nosača
Krovni nosači mogu se izvoditi kao punostijeni i rešetkasti statički sustavi. Za manje raspone pogodni
su puni krovni nosači, a zavareni limeni nosači koriste se za veće raspone. Puni krovni nosači
otporniji su na koroziju. Manji su troškovi održavanja i njihova izrada je jednostavnija. Nedostatak je
veća vlastita težina rezultat većeg utroška čeličnog materijala od odgovarajućih rešetkastih nosača.
Visina punih krovnih nosača ovisi od opterećenja i raspona.
Optimalni odnosi su:

- u slučaju zglobne veze grede i stupova L/15 do L/18,
- u slučaju krute veze grede i stupa L/20 do L/30.
Jedna od najčešćih primjena rešetkastih nosača u zgradarstvu je za krovne nosače u halama.

Gornji pojas najčešće prati nagib krovne plohe, a donji pojas je obično horizontalan ili izlomljen.
Ispuna može biti sa dijagonalama i vertikalama, ili kombinirano. Dva su generalna modela ispune: W
i N raspodjela štapova.
Tablica 3.1 – Oblici rešetkastih krovnih nosača
nagib krovne plohe

sustav raspon (m)
(%)
20 - 35 L ≤ 15
20 - 35 L ≤ 15
30 - 45 L ≤ 18
2 - 12 L ≤ 36
2 - 12 L ≤ 36
2 - 12 L ≤ 36
2 - 12 L ≤ 36
2 - 12 L ≤ 36
Sreto Jankić 21
Visina rešetkastih krovnih nosača kod trapeznih ili poligonalnih oblika u sredini iznosi L/8 do
L/10, a uz oslonac L/10 do L/15. Podrožnice se postavljaju u čvorove rešetke kako ne bi izazivali
dodatne momente savijanja i interakciju sa aksijalnim silama.
Poprečni presjeci za štapove rešetkastih nosača mogu biti različiti: toplooblikovani,

hladnooblikovani, jednodijelni ili višedijelni. Industrijske građevine velikih raspona projektiraju se
koristeći C, H ili O presjeke. Ispuna može biti postavljena ili u jednoj ili u dvije ravnine.
Najveći broj novih industrijskih građevina koristi cijevne šuplje profile zbog dominantne
prednosti. Prednosti cijevnih šupljih profila je odnos poprečnog presjeka i iskorištenosti presjeka u
odnosu na štapove punog presjeka. Površina poprečnog presjeka je 30-40% manja od punih
presjeka. Nadalje, površina izložena koroziji je znatno manja i zahtjeva jednostavnije održavanje.
Znatne su uštede na antikorozivnoj zaštiti. Cijevi šupljih presjeka mogu biti kružne, pravokutne ili
kvadratne, šavne ili bezšavne, toplo ili hladno oblikovane.
Štapovi rešetke se zavaruju sa ili bez čvornih limova. Nedostatak ove izvedbe je mala otpornost
na koroziju jer je zaštita na spojevima elemenata teško izvodljiva, te cijena samog procesa
zavarivanja i kontrole. Čvorovi bez čvornih limova su povoljniji jer je u tom slučaju čvor relativno
mekan, ne predstavlja otpor savijanju i nastala naprezanja su mala. U čvoru na osloncu nužni su
čvorni limovi zbog rješavanja oslanjanja i preuzimanja reakcija.
3.4 Glavni stupovi konstrukcije
Stupovi konstrukcije su nosivi elementi čija je uloga prvenstveno preuzimanje horizontalnog

opterećenja. Na stupovima se javljaju sila tlaka i moment savijanja. Razlikujemo stupove koji su
samo aksijalno opterećeni i stupove koji su ekscentrično opterećeni pa preuzimaju unutarnje sile od
uzdužne sile i momenta savijanja. U slučaju interakcijskog djelovanja momenta savijanja i tlaka,
omjer dvaju sila određuje najracionalniji oblik poprečnog presjeka i oblikovanje stupova. Prema
obliku stupovi mogu biti promjenjivog ili nepromjenjivog poprečnog presjeka. Stupovi nepromjenjivog
poprečnog presjeka vežu se na hale sa kranovima čija je nosivost od 10 do 15 tona.
Slika 3.5 - Tipovi stupova u ovisnosti o vrsti kranova
Sreto Jankić 22
Slika a) predstavlja stup s kratkom konzolom za lake kranove nosivosti do 100 kN. Maksimalna
reakcija s krana koju mogu preuzeti je 250 kN. Slika b) prikazuje stup promjenjivog poprečnog
presjeka. Koristi se također za preuzimanje opterećenja od lakih kranova, nosivosti do 500 kN, a
pritom je maksimalna reakcija koju mogu preuzeti 750 kN. Na slikama c) i d) prikazani su dvodijelni
stupovi koji se koriste isključivo za prijenos opterećenja od teških kranova.
Za glavne stupove koriste se puni limeni nosači, rešetkasti i sandučasti presjeci. Najrašireniji tip
poprečnog presjeka je presjek sa stepenastom promjenom. Rješenje je pogodno za preuzimanje
velikih opterećenja. Može biti izveden kao punostijeni element ili kombinirano gdje jedan dio
elementa preuzima reakciju s krovne konstrukcije, a drugi dio presjeka reakciju izazvanu
djelovanjem krana. Donji dio elementa je često rešetka, a gornji dio punog presjeka. Kombinirani
poprečni presjek je karakterističan kod višebrodnih hala.
Ukoliko se koriste stupovi nepromjenjivog poprečnog presjeka visina presjeka uzima se kao
H/15 za stupove visine od 10-12m, H/18 za stupove visine od 14-16m i H/20 za stupove visina većih
od 20m. Presjeci su uglavnom zavareni limeni I nosači.
Visina presjeka za stupove promjenjivog poprečnog presjeka, za dio na koji se oslanja krov
usvaja se H/8 do H/12. H u ovom slučaju predstavlja visinu tog dijela stupa. Praktično je ta dimenzija
500mm, s povećanjem visine ukoliko je taj dio stupa izuzetno velik ili je kran unutar hale izuzetno
velike nosivosti. Kod hala s teškim kranovima često se pojačava dio stupa pod osloncima kranskih
staza.
Slika 3.6 - Primjeri pojačanja stupova
Ukoliko nosači imaju vitke hrptove obavezno je predvidjeti uzdužna ukrućenja hrpta. Glavna os
stupa objekta obično leži okomito na poprečni presjek objekta. Ako je sustav za kransku stazu
odvojen nosivi sustav, tada je bolje da glavna os stupova ovog sustava leži uzduž osi objekta.
Korišteni oblik poprečnog presjeka donjeg dijela stupa je ili limeni I nosač ili rešetkasta
konfiguracija od kvadratnih ili cijevnih šupljih profila. Potrebno je obratiti posebnu pozornost pri
konstrukcijskom oblikovanju prijelaza s gornjeg (užeg) na donji (širi) dio stupa. Zbog skokovite
promjene krutosti elementa potrebno je omogućiti pouzdano prenošenje sila. Situacija se obično
rješava produženjem unutrašnjeg pojasa gornjeg dijela stupa do prvog poprečnog ukrućenja ispod
oslonca kranske staze kod stupova punog poprečnog presjeka. Kod rešetkastih stupova gornji dio
stupa mora se ukrutiti u čvrst horizontalan nosač na kojemu leži kranska staza.
Sandučasti poprečni presjeci koriste se uglavnom za glavne stupove otvorenih hala gdje ne
postoji bočna ukruta za stabilizaciju stupa. Također i za gornje dijelove stupova promjenjivog
Sreto Jankić 23
poprečnog presjeka. Karakterističan zavareni sandučasti poprečni presjek je od dva U profila sa ili
bez ubačenog lima.
3.5 Praktični primjeri izvedenih nosivih sustava
Praktično projektiranje industrijskih hala je u velikoj mjeri tipizirano, a konstrukcije hala u punostijenoj
i rešetkastoj izvedbi prikazane su u slikama ispod teksta skupa s geometrijskim karakteristikama kao
što su visine stupova s obzirom na raspon, nagib krovova i statički sustav krovne konstrukcije.
Osnovni oblik industrijske hale je simetrična jednobrodna hala, te je primaran izbor pri
projektiranju, prvenstveno sa ekonomskog stajališta.
Preporuke pri projektiranju jednobrodnih hala ukazuju:

- rasponi 15 do 50m (najveća efikasnost pri rasponima 25 do 35m),
- visine streha 5 do 10m (najveća efikasnost pri visini 5 do 6m),
- nagibi krovne plohe 5 do 10 stupnjeva (široko usvojen nagib od 6 stupnjeva),
- razmaci okvira između 5 i 8m (veći rasponi povezuju se s većim širinama
portalnih okvira).
Izvedbom pune ili djelomične mezaninske etaže otvara se prostor za rad na višem nivou
konstrukcije i ujedno koristan prostor za pozicioniranje uredskih prostorija. Montiranje ove dodatne
konstrukcije ovisi o stabilnosti konstrukcije portalnog okvira.
Kranovi imaju značajan utjecaj u procesu dimenzioniranja portalnih okvira, s obzirom da

kreiraju dodatna vertikalna opterećenja, kao i značajne horizontalne sile. Prvenstveno se ovi utjecaji
reflektiraju na veličinu poprečnog presjeka stupova. Za kranove relativno malog kapaciteta (do 20
tona) nosači kranske staze mogu biti upeti za stupove za preuzimanje djelovanja krana. Kod teških
kranova primjereno je preuzeti djelovanje kranova izvedbom dodatnog stupa (ili višedijelnog
elementa) povezanog zglobnom vezom sa nosivim stupom okvira, [15].
Primjeri punostjenih portalnih okvira:
Slika 3.7.a - Portalni okvir srednjeg raspona Slika 3.7.b - Zakrivljeni portalni okvir
Slika 3.7.c - Okvir s mezaninskom etažom Slika 3.7.d - Okvir s nadzemnim kranom
Sreto Jankić 24
Slika 3.7.e - Mansardni portalni okvir
Primjeri rešetkastih portalnih okvira:
Slika 3.8.a - Rešetkasti sustav s W ispunom Slika 3.8.b - Rešetkasti sustav s N

ispunom
Slika 3.8.c - Lučni oblik gornjeg pojasa nosača Slika 3.8.d - Konstrukcija sa zglobnim
priključcima
Slika 3.8.e - Sustav s dvodijelnim lukom Slika 3.8.f - Jednostrešni rešetkasti sustav
Sreto Jankić 25
3.6 Stabilizacija hale
3.6.1 Općenito o stabilizaciji hale
Nosivi sustav hale često ne zadovoljava zahtjeve prostorne stabilnosti objekta, stoga je potrebno
predvidjeti sustav spregova i ukrućenja čime će konstrukcija dobiti dovoljnu krutost i u okomitoj ravnini
na nosivi sustav. Osnovne funkcije stabilizacije odnose se na osiguranje oblika konstrukcije tijekom
procesa montaže i u projektiranom vijeku eksploatacije konstrukcije.
Elementima za stabilizaciju konstrukcije potrebno je osigurati stabilnost u ravnini zabatnog zida,

stabilnost krovne plohe i bočnih zidova konstrukcije. Tehnička stabilnost osigurava se izvedbom upetih
stupova, spregovima ili portalnim ukrućenjima, izvedbom okvira i krutih jezgri, zidnih platna i elementima
za pokrivanje i oblaganje hala. Faktori u odabiru tipa stabilizacije su prvenstveno skraćenja puta
prijenosa opterećenja, skraćenje procesa proizvodnje i montaže spregova, te dakako odabir materijala,
utjecaj otvora i projektom predviđeno potencijalno proširenje konstrukcije.
3.6.2 Poprečni i uzdužni krovni spregovi
Poprečni krovni nosači čine rešetkasti sustav s paralelnim pojasevima povezujući susjedne glavne
nosače sa podrožnicama koje na njima leže. Na taj način krovna konstrukcija dobiva mogućnost za
prijenos sila na ravninu glavnog nosača. Ujedno se smanjuje duljina izvijanja pojasnih štapova glavnog
nosača. Osim toga, krovni spregovi osiguravaju pravilan geometrijski oblik i omogućavaju lakšu
montažu čelične konstrukcije, te preuzimaju dio sile vjetra na zabatni zid. Osnovni uvjet kako bi spreg
ispunio svoju funkciju mora se povezati s vertikalnim spregom u uzdužnom zidu konstrukcije ili za
glavne stupove.
Postavljaju se obično u poljima od kojih počinje montaža konstrukcije kako bi se u daljnjem

procesu konstrukcija gradila od prostorno ukrućenog dijela konstrukcije, dakle u polju uz zabatni zid.
Može se ugraditi i u neko od srednjih polja, ali tada se opterećenje vjetrom sa zabatnog zida do krovnog
sprega prenosi preko podrožnica.
Tri su metode proračuna krovnih spregova:

- prva metoda: unutarnje sile se računaju na način da se spreg podijeli na dva
nezavisna sustava koja su opterećena sa polovicom od ukupnog opterećenja,
- druga metoda: pretpostavlja se da su sve dijagonale vlačne, a sve vertikale
tlačne; sile u pojasnim štapovima dobiju se tako da se moment savijanja
proste grede podijeli sa statičkom visinom sprega,
- treća metoda: za rešetkaste spregove s upetim dijagonalama, koje zbog svoje male
krutosti nisu pogodne za preuzimanje tlaka, već samo za preuzimanje vlačnih
sila.
Poprečni presjeci dijagonalnih štapova su uglavnom od jednog ili dva kutnika, ili od okruglih
poprečnih presjeka kojima se zatezanjem unosi vlačna sila.
Sreto Jankić 26
Uzdužni krovni spregovi neophodni su kada u uzdužnim zidovima hale postoje fasadni stupovi. S
obzirom da se fasadni stupovi sa svojim gornjim krajem oslanjaju na uzdužni zid, uzdužni spreg je
opterećen reakcijom fasadnog stupa. Karakterističan statički sustav uzdužnog sprega je sustav proste
grede, a oslonci su glavni stupovi ili glavni nosači hale. Ukoliko u uzdužnom zidu nema fasadnih
stupova uzdužni krovni spreg ima konstrukcijsku ulogu. Postavljaju se da bi osigurali zajedničko
djelovanje svih glavnih nosača u preuzimanju i prostornoj raspodjeli opterećenja uslijed lokalnog
djelovanja, kao npr opterećenja dizalice. Time se značajno smanjuju deformacije glavnih nosača i
povećava se poprečna krutost hale. Primjenjuju se i u halama sa teškim proizvodnim uvjetima. Koriste
se uglavnom poprečni presjeci od jednog ili dva kutnika u konstrukcijskom oblikovanju spregova.
Slika 3.9 - Poprečni i uzdužni krovni spregovi
3.6.3 Montažni krovni spregovi
Montažni krovni spregovi osiguravaju stabilnost krovne konstrukcije tijekom montaže, vrše povezivanje
konstrukcije tijekom montaže. Mogu se ugradii u sredinu hale ili u svakom trećem ili četvrtom polju po
dužini hale. Dimenzioniraju se sa vitkošću manjom od 250. Štapovi montažnih krovnih presjeka su
kvadratnog, okruglog poprečnog presjeka ili kutnici.
3.6.4 Vertikalni krovni spregovi
Vertikalni krovni spregovi povećavaju prostornu krutost hale za vrijeme montaže. Moguće je postavljanje
jednog ili više spregova ovisno o rasponu hale. Postavljanje ove vrste spregova u slučaju rešetkastog
krovnog nosača može se izbjeći ukoliko se krovna rešetka konstruira tako da joj težište bude ispod
oslonca.
Slika 3.10 - Moguće izvedbe krovne rešetke i položaj težišta nosača
Sreto Jankić 27
3.6.5 Vertikalni spregovi u uzdužnim zidovima
Uloga vertikalnih spregova u uzdužnim zidovima je stabilizacija nosive konstrukcije hale u uzdužnom
pravcu. Postavljaju se ili u krajnjim poljima ili u srednjem polju s vanjske strane zida. Postavljanjem
sprega u sredini hale omogućuje se slobodna dilatacija hale na obje strane, a postavljanjem u krajnja
polja onemogućena je slobodna dilatacija ali i ostvaren najkraći prijenos sile vjetra sa zabatnog zida na
temelje. Obavezno se postavlja u polju gdje se nalazi i poprečni krovni spreg kako bi mogao preuzeti
reakcije s poprečnog krovnog sprega i ostvario kruto polje za montažu.
Ukoliko u hali postoji dizalica moguće je s ovim spregom primiti i prenijeti do temelja i uzdužne sile
od kočenja dizalica, i time se izbjegava postavljanje sprega za prijem sila kočenja. Konstruiranje
vertikalnog sprega može biti u rešetkastoj izradi ili u vidu okvira, ovisno o razmaku glavnih stupova te
rasporeda vrata i prozora u njima, kao i visine hale. Puna okvirna ukrućenja koriste se kod statičkog
sustava okvira na dva zgloba.
Za dijagonalne štapove obično se usvajaju dva kutnika ili U profila formirajući višedijelni štap u
zavisnosti od veličine sile i duljine izvijanja. Drugi oblici poprečnih presjeka su kutijasti, cijevni ili
zavareni U profili.
3.6.6 Vertikalni spregovi u zabatnim zidovima
Vertikalni spreg u zabatnom zidu ugrađuje se kad se uz zabatni zid ne nalazi glavni nosač. Kada se pak
ugradi pri postojanju glavnog nosača uz zabatni zid time se povećava krutost zabatnog zida što je
poželjno u seizmički aktivnim zonama. Ako je zabatni zid izbačen ispred glavnog nosača, štapovi
vertikalnog sprega dimenzioniraju se tako što ovaj spreg prima djelovanje vjetra na uzdužni zid sa pola
površine izbačenog dijela uzdužnog zida. Dijagonalni štapovi rade se od jednog ili dva kutnika. Ukoliko
se predviđa produljenje hale u budućnosti vertikalni spreg u zabatnom zidu se ne postavlja, [12].
Slika 3.11 - Prikaz spregova i fasadnih stupova u zabatnom zidu
Sreto Jankić 28
3.6.7 Spregovi za preuzimanje bočnih udara
Statički sustav ove vrste sprega je obično prosta greda, a može biti i kontinuirani nosač. Konstrukcija
koja ima za zadatak da preuzme bočne udare dizalice najčešće se izvodi od rebrastog lima debljina od
5 do 8 mm s jednom pojasom od U profila ili od kutnika. Drugi pojas predstavlja gornji pojas kranske
staze. Sustav je racionalan ako je razmak pojaseva sprega protiv bočnih udara manji od 1,0 m. Ako je
spreg protiv bočnih udara širi od 1,0m zbog manjeg utroška čelika poželjnije je projektirati ga u
rešetkastoj izradi. Modelira se kao rešetkasti nosač sa paralelnim pojasevima i ispunom ili od dijagonala
ili od vertikala. Ispunu obično čine jedan ili dva kutnika.
Slika 3.12 - Spreg za preuzimanje bočnih udara od rebrastog lima
Ukoliko je razmak glavnih stupova veći od 6,0 m fasadni stupovi se oslanjaju na spreg protiv
bočnih udara. U ovom slučaju potrebno je voditi računa da se udari dizalice mogu prenijeti i na zidove te
da se mogu pojaviti i pukotine.
U objektima proizvodnih hala s manjim razmakom glavnih stupova, za vanjski pojas obično se
usvaja U profil ili kutnik, a kod većih razmaka glavnih stupova mora se izvesti poseban pojas, laki
rešetkasti nosač koji je paralelan kranskoj stazi s kojom je povezan s poprečnim ukrućenjima. Kranska
staza, horizontalan spreg i rešetkasti pojasni nosač čine zajedno s poprečni ukrućenjima konstrukcijsku
cjelinu koja ima značajnu prostornu krutost. Kranska staza i njoj paralelen rešetkasti nosač se različito
deformiraju, stoga ne bi smjeli biti međusobno povezani u polju kako bi se spriječilo uvijanje. Nedostatak
zajedničkog djelovanja kranske staze i rešetkastog nosača je što se kranska staza time rasterećuje a
rešetkasti nosač i horizontalni spregovi preopterećuju. Iz tog razloga ukrućenja se postavljaju samo kod
oslonaca kranske staze.
3.6.8 Spregovi za kočenje
Spreg za kočenje može se postaviti ili samostalno ili u sklopu vertikalnog sprega u uzdužnom zidu.
Najbolje rješenje je postavljanje sprega za kočenje direktno ispod kranske staze, a vertikalni spreg u
uzdužnom zidu ostaje nezavisna konstrukcija.
Spregovi za kočenje mogu se izvesti kao rešetkasti nosači ili kao punostijeni okviri.
Sreto Jankić 29
Tablica 3.2 – Statički sustav spregova za kočenje
a) b) c)
d) e) f)
g) h) i)
j) k) l)
Kranske staze i konstrukcija sprega za kočenje se razdvajaju u svrhu ostvarenja jasnog

prenošenja opterećenja, što je prikazano na slikama a,b,f i g. U sredini raspona izvedena je vertikalno
pomična veza koja može prenijeti sile kočenja ali i primiti maksimalni progib kranske staze. Između
spregova sa K i X ispunom, prednost se daje spregovima s K ispunom jer manje ometaju cirkulaciju
prometa ispod kranske staze.
Ukoliko je pitanje prometa ispod kranske staze od istaknutog značaja preporučuju se sustavi u
vidu portalnog ukrućenja (f,g) jer se poprečni promet minimalno ometa.
3.7 Podrožnice
Sustav podrožnica ima funkciju da primi i prenese sva opterećenja s krovne površine na glavne nosače.
Mjesta na kojima se oslanjaju na glavnim nosačima postaju pridržanja gornjem pojasu za slučaj
izvijanja. Postavljaju se u uzdužnom smjeru hale s rasponom koji je u korelaciji s rasponom glavnih
nosača. Obično je horizontalni razmak od 1,5 do 5,0 ovisno od upotrebljenog krovnog pokrivača.
Sreto Jankić 30
Najčešće leže na gornjem položaju glavnog nosača. U slučaju rešetkaste krovne konstrukcije treba
ih postaviti u čvorove rešetke kako bi se izbjeglo lokalno savijanje.
Slika 3.13 - Prikaz podrožnica u odnosu na krovnu plohu
Statički sustavi podrožnice mogu biti prema [8]:

- prosta greda (raspon od 4 do 6m),
- gerberovi nosač (raspon od 6 do 9m),
- kontinuirani nosač (raspon od 6 do 9 m),
- nosači s kosnicima (raspon od 8 do 10m),
- nosači sa zategom (raspon od 8 do 12m),
- rešetkasti i nosač (raspon od 10 do 18m).
Odabrani tip statičkog sustava ovisi u prvom redu od raspona, ali i od razmaka glavnih nosača i
opterećenja. Poprečni presjeci podrožnica su I,U i kutijasti profili. Veliku prednost ima upotreba hladno
oblikovanih profila otvorenog poprečnog presjeka zbog male težine, lake manipulacije, transporta i
montaže. Oblici poprečnog presjeka su U,C,Z korišteni za statičke sustave proste grede, kontinuiranih
nosača preko dva polja, s podvezicama ili sa preklapanjem.
Sustavi bez podrožnica se pojavljuju ako postoji samonoseći krovni pokrivač predviđen da leži
direktno od nosača do nosača.
3.8 Spojevi
Izvedba i izbor spojeva kod čeličnih konstrukcija ima ekonomsko i tehničko značenje. S ekonomskog
stajališta utrošak materijala za izradu spojeva može znatno utjecati na ukupne troškove čelične
konstrukcije. Stoga, izrada spojeva u radionicama treba biti jednostavna i popraćena računalnim
upravljanjem kako bi cijena cijele konstrukcije bila ekonomičnija. Pretpostavke usvojene pri globalnom
proračunu konstrukcije moraju biti opravdane ponašanjem konstrukcije. Izbor tipa spoja može znatno
utjecati na raspodjelu sila i na nosivost konstrukcijskog sustava, što je obuhvaćeno tehničkim
značenjem spojeva.
Slika 3.14 - Dijagram troškova čelične konstrukcije [17]
Sreto Jankić 31
Najuobičajniji tip spojeva u konstrukcijama je spoj stup-greda. Navedena dva elementa možemo
spojiti na velik broj načina, a među njima su spojevi s priključnim limovima, s vezicama hrpta i pojasnica,
te s čeonim pločama. Sa stajališta jednostavnosti montaže ističu se spojevi s priključnim limovima. Ovi
spojevi se baziraju na zavarivanju pojedinačnog lima za stup, a grede se spajaju postavljanjem dva ili
više vijaka kroz hrbat. Spojevi s pričvrsnim limovima pogodni su za spajanje greda otvorenog poprečnog
presjeka za stup bilo kojeg poprečnog presjeka.
Kod spoja između stupova i temelja potrebno je uzeti u obzir razlike u čvrstoći. Maksimalna
naprezanja u betonu su obično 1/10 do 1/15 naprezanja u čeliku, te je pouzdanost izvedenog betona
manja od pouzdanosti čelika koji je dobiven u ljevaonici. Betonski temelj izljeva se u standardnim
uvjetima na gradilištu, te iz tog razloga postoje odstupanja od preciznosti očekivane proračunom.
Uobičajeno se postavljaju anker vijci u betonski temelj. Anker vijci služe za postavljanje stupova i
pružaju određenu mjeru stabilnosti dok se okvir ne učvrsti.
3.9 Obloga konstrukcije
U procesu tipizacije elemenata industrijskih objekata, pojavila se potreba za tipiziranjem i

nekonstrukcijskih elemenata poput sustava fasade i krovne konstrukcije. Sustavi fasade sastoje se od
nosača fasade, sustava za sprječavanje deformacije obloge i fasadne obloge. Nosači fasade služe za
povećavanje krutosti fasadne obloge. Moguće ih je postaviti tako da se oslanjaju na nosivu konstrukciju
oslanjajući na sekundarne stupove između nosivih okvira kojima se umanjuje efektivni raspon između
okvira konstrukcije. Ako je raspon dovoljno mali, moguće ih je izostaviti kako bi obloge preuzele
djelovanja na konstrukciju vlatitom krutošću. Nadalje, fasadne obloge imaju ulogu zatvaranja
konstrukcije, odnosno štite unutrašnjost konstrukcije od vanjskih utjecaja, sa osiguranjem racionalne
potrošnje energije, [15].
Sustavi krova u industrijskim halama mogu se podijeliti na horizontalni vez, podrožnice i čelični
pokrov. Čelični pokrov predstavlja vanjski dio sustava krova. Služi za prihvaćanje vanjskog djelovanja
na krovnoj plohi i dijeli se na dva sustava: ventilirani i neventilirani sustav krova.
Plaštom konstrukcije smatramo cjelokupni sustav koji odvaja konstrukciju od okoliša. Plašt može
biti s vanjske i s unutarnje strane u odnosu na konstrukciju, te u njihovoj međusobnoj kombinaciji.
Smještanjem plašta iznutra ili djelomično iznutra smanjuje se volumen građevine koji je potrebno
zagrijavati, ali je nedostatak pojava toplinskih mostova i izloženost konstrukcijskih elemenata vanjskim
utjecajima, [8].
4 Transport unutar hale
Racionalan transport unutar hale ovisi o prilagodbi karakteristikama robe koju treba transportirati.
Troškovi mogu mogu uzeti značajan udio u ukupnim troškovima građevine. Na bazi osnove njihova
načina rada možemo ih podijeliti na dizalice koje predstavljaju pokretna transportna sredstva i
nepokretna sredstva, odnosno transportne trake.
Sreto Jankić 32
Vrste dizalica:
- mostna dizalica,
- ovješena dizalica,
- ostali tipovi dizalica.
Slika 4.1.a - Mostna dizalica Slika 4.1.b - Ovješena dizalica
Kranske staze ili nosači dizalica su elementi koji se postavljaju ispod tračnica i imaju ulogu nosive
konstrukcije po kojoj se kreće dizalica. Oslanjaju se preko stupova ili konzola kod okvirnih glavnih
nosača. Najčešće su statičkog sustava proste grede, ali i kadkad se izvode kao kontinuirani nosači.
Rijetko se pojavljuju u sustavu gerberova nosača. Od svih navedenih sustava najveće prednosti ima
sustav proste grede zbog jednostavne statičke analize, jeftine radioničke izrade i lake montaže.
Mostne dizalice imaju prednost kod primjene nadzemnih transportnih sredstava. Djelovanje
dizalice ostavlja slobodan prostor za promet ispod dizalice. U ovisnosti od opterećenja i raspona dizalice
izvode se s jednim ili dva nosača. Dizalice s jednim nosačem i mačkama koje se kreću po donjoj
pojasnici koriste se kod manje nosivosti i manjih raspona. Pri većim opterećenjima i većim rasponima
koriste se dizalice s dva nosača i mačkom koja se kreće po dvjema tračnicama na gornoj pojasnici, [8].
Uobičajene radne brzine mostnih dizalica:

- mačka: 10-125m/min,
- dizalica: 25-160m/min,
- brzina dizanja: 1-40m/min,
- obrtanja: 0,8-40m/min.
Karakteristične visine dizanja su od 5,0 do 32m.
Ako su mostne dizalice nosivosti manje od 10t i rasponi kranskih staza oko 6,0m za kransku stazu
usvaja se poprečni presjek valjanog I profila ili samostalno ili sa ojačanom gornjom pojasnicom zbog
preuzimanja horizontalnih sila od bočnih udara. U slučaju kranskih staza većeg raspona i teških dizalica
koriste se zavareni limeni nosači I presjeka sa horizontalnim nosačem istog raspona koji ima funkciju
sprega protiv bočnih udara i služi kao staza za opsluživanje dizalica. Visina kranskih staza za statički
sustav proste grede je L/10 do L/12 u odnosu s rasponom kranske staze. Za kranske staze većih
raspona racionalne su sandučaste ili rešetkaste kranske staze. Pritom visina rešetkastih kranskih staza
može biti u omjeru L/7 do L/10 raspona kranske staze.
Sreto Jankić 33
Viseće dizalice se kreću po donjoj pojasnici kranske staze. Karakteristična nosivost ovog tipa
dizalica je od 0,5 do 5,0 tona i vrlo često se koriste u industrijskim postrojenjima.
Prednosti visećih dizalica:

- optimalno iskorištenje prostora hale,
- nema potrebe za dodatnim stupovima niti konzole na stupovima,
- u jednom brodu hale mogu se kretati dvije ili više dizalica,
- povezivanjem dizalica susjednih brodova može se ostvariti poprečni transport.
- potrebna ukupna visina hale je manja.
Nedostatci visećih dizalica:

- ograničenje nosivosti na 20t,
- tračnice se moraju mijenjati zbog trošenja,
- prilaz radi opsluživanja je manji nego kod mostnih dizalica.
5 Djelovanja na konstrukciju
5.1 Uvod
U sklopu europske norme HRN EN 1991 opisana su pojedina djelovanja na konstrukcije kao što su
vlastita težina i uporabna opterećenja, požar, snijeg, vjetar, temperaturna djelovanja, učinci nastali
radom strojeva i udarima, kao i eksplozije i djelovanja nastala tijekom izvođenja.
Tablica 5.1 - Djelovanja unutar HRN EN 1991 [18]
Oznaka norme Opis

HRN EN 1991-1-1:2012 Vlastita težina i uporabno opterećenje
HRN EN 1991-1-2:2012 Požarno djelovanje
HRN EN 1991-1-3:2012 Snijeg
HRN EN 1991-1-4:2012 Vjetar
HRN EN 1991-1-5:2012 Toplinska djelovanja
HRN EN 1991-1-6:2012 Djelovanja tijekom izvedbe
HRN EN 1991-1-7:2012 Izvanredna djelovanja
HRN EN 1991-3:2012 Djelovanja od kranova i strojeva
Djelovanja koja nastaju mogu biti ovisna ili neovisna o samoj konstrukciji. Djelovanje snijega na tlo
podrazumijevalo bi da djelovanje ne ovisi o konstrukciji, a ukoliko snijeg pada na pokrov konstrukcije
učinak tog djelovanja ovisi o konstrukciji. Osnovni podatci o djelovanjima na temelju kojih se dobivaju
numeričke vrijednosti mogu se dobiti praćenjem i promatranjem pojedinog djelovanja, proračunom po
zakonima fizike ili izborom i procjenom s obzirom na očekivanu situaciju. Ukoliko su podatci o
djelovanjima dobiveni promatranjem ili prema zakonima fizike potrebno ih je obraditi statističkim
metodama. Razlikujemo nazovistalnu vrijednost, čestu vrijednost, vrijednost djelovanja u kombinaciji,
vrijednost posebno prevladavajućeg djelovanja i karakterističnu vrijednost djelovanja. Ako su podatci
dobiveni izborom ili procjenom uvodi se nazivna vrijednost djelovanja.
Sreto Jankić 34
Velika promjenjivost djelovanja, nesavršenosti modela djelovanja ili nedovoljno velik uzorak za
obradu djelovanja uzrokuje određenu nepouzdanost pri numeričkoj ocjeni djelovanja. Stoga su osnovna
svojstva djelovanja koje možemo utvrditi s dovoljnom vjerojatnošću pojavljivanja.
Djelovanja možemo klasificirati na:

- stalna djelovanja (vlastita težina konstrukcije, pritisak tla, prednapinanje, oprema),
- promjenjiva djelovanja (uporabno opterećenje, snijeg, vjetar, led, temperatura),
- izvanredna djelovanja (udari, eksplozije,potres, požar, klizanje).
Stalna opterećenja su ona opterećenja za koje se smatra da će trajati u cijelom vijeku konstrukcije.
Promjena intenziteta djelovanja je dovoljno mala da se može zanemariti. Promjenjiva djelovanja su ona
djelovanja za koja se smatra da će se pojaviti u nekoj proračunskoj situaciji unutar vijeka trajanja
konstrukcije, a razlika u intenzitetu djelovanja se ne može zanemariti.
Ukoliko djelovanja nemaju karakter promjene položaja u prostoru smatramo ih nepomičnim

djelovanjima. Djelovanja poput pomičnih uporabnih opterećenja, vjetra i snijega smatramo slobodnim
djelovanjima jer imaju mogućnost promjene položaja u prostoru.
Prema odzivu konstrukcije djelovanja djelimo na statička, odnosno djelovanja koja ne izazivaju
značajno ubrzanje konstrukcije i dinamička koja izazivaju značajno ubrzanje konstrukcije.
5.2 Vlastita težina
Vlastita težina konstruktivnih elemenata smatra se stalnim nepomičnim djelovanjem, a proračunava se

na temelju prostornih težina preko nazivnih dimenzija. Za čelične konstrukcije, karakterističnu vlastitu
težinu treba odrediti kao umnožak zbroja nazivnih težina pojedinih elemenata s koeficijentom 1,1 kako
bi se uzeli u obzir limovi i spojna sredstva u čvorovima.
Također, u stalno opterećenje ubrajaju se težine nekonstrukcijskih elemenata i nepomične

opreme. Oprema kojoj položaj nije točno određen u trenutku projektiranja građevine mogu se modelirati
sa jednoliko raspodjeljenim opterećenjem. Jedan takav slučaj su pregradni zidovi za koje je minimalna
vrijednost 1,0 kN/m2. Pritom sva stalna djelovanja treba promatrati kao jedinstveno djelovanje, [19].
U nekonstrukcijske elemente ubrajamo:

- krovni pokrov,
- završne i obložni slojeve,
- pregrade i sigurnosne prepreke,
- rukohvate, ograde, rubnjake,
- obješene plafone,
- toplinske izolacije,
- nepomičnu opremu.
Nepomičnom opremom smatramo:

- oprema dizala i pokretnih stubišta,
- oprema za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju,
Sreto Jankić 35
- električnu opremu,
- cijevi bez sadržaja,
- vodilice i kanalice kabela.
Vlastita težina može se prikazati pomoću karakteristične vrijednosti G k ukoliko je promjenjivost

djelovanja mala. Kada se vlastita težina mijenja u vremenu treba je uzeti u obzir s gornjom i donjom
karakterističnom vrijednosti (Gk,sup i Gk,inf). Za područja na kojima se namjeravaju dodati ili ukloniti
konstrukcijski elementi u proračunu treba uzeti u obzir kritični slučaj opterećenja, [19].
5.3 Promjenjivo djelovanje
Promjenjivo djelovanje ima četiri reprezentativne vrijednosti:

- karkaterističnu vrijednost djelovanja (Qk),
- vrijednost djelovanja u kombinaciji (ψ0Qk),
- čestu vrijednost djelovanja (ψ1Qk),
- nazovistalnu vrijednost (ψ0Qk).
Karakteristična vrijednost (Qk) djelovanja je ona vrijednost koja s dovoljno velikom vjerojatnošću
neće biti prekoračena. Ako unutar jedne proračunske situacije postoji više djelovanja, smanjena
vjerojatnost istovremenog djelovanja više promjenjivih djelovanja uzeta je u obzir s vrijednošću u
kombinaciji (ψ0Qk) s njihovom najnepovoljnijom vrijednošću. Koristi se za provjeru graničnog stanja
nosivosti i nepovratnog graničnog stanja uporabljivosti. U vijeku trajanja konstrukcije ova kombinacija je
rijetka, pojavljuje se ili jedanput ili nijednom. Česta vrijednost djelovanja (ψ 1Qk) koristi se u kombinaciji
koja se događa jedanput tijekom jedne godine. Unutar provjere graničnog stanja nosivosti uzima u obzir
izvanredna djelovanja i povratna granična stanja. Nazovistalna vrijednost (ψ 0Qk) također se koristi za
provjeru graničnog stanja nosivosti uzimajući izvanredna djelovanja, te povratna granična stanja
uporabljivosti. Nazovistalna kombinacija ima učestalu pojavu, npr. jednom u tjedan dana, [19].
5.4 Uporabno opterećenje
Uporabna opterećenja se uglavnom svrstavaju u promjenjiva i slobodna djelovanja. Potrebno ih je

promatrati kao nazovistatička djelovanja, a modeli opterećenja smiju obuhvatiti dinamičke učinke ako
nema opasnosti od pojave rezonancije ili značajnijih odziva konstrukcije. U slučaju da postoji mogućnost
pojave rezonancije zahtjeva se model opterećenja za poseban dinamički proračun.
U zgradama, uporabno opterećenje je ono koje proizlazi iz samog korištenja građevine. U većini
slučajeva se modeliraju s jednoliko raspodjeljenim opterećenjem, ali postoje slučajevi kada se
modeliraju kao koncentrirana djelovanja ili u kombinaciji s kontinuiranim opterećenjem. Karakteristične
vrijednosti opterećenja ovise o namjeni zgrade (prostorije). Prostorije u zgradama svrstane su u pet
osnovnih razreda i podrazrede s odgovarajućim vrijednostima karakterističnog djelovanja. Krovovi koji
su pristupačni projektiraju se na isti način kao i podovi zgrada, izuzev krovova za posebne namjene.
Sreto Jankić 36
Tablica 5.2 - Razredi namjene zgrade [20]
Razred Opis
A Prostori za stanovanje
B Uredski prostori
C Površine gdje je moguće okupljanje ljudi
D Prodajne površine
E Površine za skladištenje i proizvodnju
F,G Prometni i parkirališni prostori
Karakteristične vrijednosti jednoliko raspodjeljenih i koncentriranih opterećenja obuhvaćaju

dugotrajne, srednjotrajne i krakotrajne komponente. Razlike između vrijednosti postoje ukoliko je
materijal osjetljiv na djelovanje u vremenu. Vrijednosti djelovanja za jednoliko raspodjeljena i
koncentrirana opterećenja dana su u priloženoj tablici.
Tablica 5.3 - Uporabna opterećenja u zgradama [21]
jednoliko koncentrirano
Razred
qk (kN/m2) Qk (kN)
A 1,5 do 4,0 2,0 do 3,0
B 2,0 do 3,0 1,5 do 4,5
C 2,0 do 7,5 3,0 do 7,0
D 4,0 do 5,0 3,5 do 7,0
E 7,5 7,0
F 1,5 do 2,5 10 do 20
G 5,0 40 i 90
Djelovanja teretnih vozila koja se kreću po stropu ili po tračnicama određuju se prema rasporedu
opterećenij kotača. Vertikalna i horizontalna opterećenja kotača potrebno je odrediti za svaki
pojedinačni slučaj.
U slučaju da su prostori namijenjeni prijenosu opterećenja različitih razreda, proračunom se mora

uzeti u obzir najkritičniji slučaj opterećenja. Nadalje, ako uporabna opterećenja djeluju istovremenu s
drugim promjenjivim djelovanjima unutar jedne proračunske situacije, sva promjenjiva opterećenja u
odgovarajućem slučaju moraju se uzeti u obzir kao jedinstveno djelovanje.
Ako je očekivan veći broj promjena opterećenja ili je očekivano da učinci vibracija mogu uzrokovati
zamor, potrebno je upotrijebiti model opterećenja na zamor. Inače, za konstrukcije osjetljive na vibracije,
treba upotrijebiti dinamički model uporabnog opterećenja.
5.5 Vjetar
5.5.1 Općenito
Vjetar je slobodno promjenjivo djelovanje. Unutar norme HRN EN 1991-1-4 [22] primjenjuju se dva
postupka za proračun opterećenja vjetrom ovisno o osjetljivosti na dinamičku uzbudu: pojednostavljeni i
Sreto Jankić 37
detaljni postupak. Pojednostavljeni postupak primjenjuje se na konstrukcije koje su neosjetljive na

dinamičku uzbudu te za proračun umjereno osjetljivih konstrukcija primjenom dinamičkog koeficijenta c d.
Koristi se za zgrade i dimnjake visine manje od 200 m i željezničke i cestovne mostove raspona do
200m, te pješačke mostove maksimalnog raspona od 30m. Primjenom pojednostavljenog postupka
djelovanje vjetra uzima se kao zamjensko statičko opterećenje. Tlakovi vjetra djeluju okomito na
površinu zgrade, a kod mostova proračunavaju se sile vjetra u svim horizontalnim smijerovima. Detaljni
postupak se primjenjuje za konstrukcije za koje se očekuje da su osjetljive na dinamičku uzbudu i kod
kojih je vrijednost dinamičkog koeficijenta veća od 1,2.
Norma HRN EN1991-1-4 namijenjena je procjeni karakterističnih djelovanja vjetra, dok su

nacionalnim dodatkom obuhvaćeni parametri vezani na lokaciju i dostupnost građevine, meterološki
podatci, kategorija i razvedenost terena, hrapavost, te utjecaji krajolika i susjednih građevina.
Vjetar se modelira kao djelovanje promjenjivo nepomično djelovanje koje djeluje kao tlak na
vanjske površine zatvorenih konstrukcija. Učinci tlakova ekvivalent su ekstremnim učincima
turbulentnog vjetra.
Tlakovi na na površinama imaju za posljedicu sile okomite na površinu konstrukcije ili površinu
pojedinih obložnih elemenata. Kada su površine koje su izložene djelovanju vjetra velike, sile trenja koje
djeluju tangencijalno na površinu mogu biti značajne i time se proračunom trebaju uzeti u obzir. Zbog
propusnosti vanjske površine djeluju neizravno na unutarnje površine. Ako se proračunom predvidjelo
da su otvori zatvoreni tijekom olujnih uvjeta, učinke otvorenih prozora i vrata treba obraditi kroz
izvanrednu proračunsku situaciju. Sve proračunske situacije trebaju biti određene u skladu s normom
HRN EN 1990.
Učinak vjetra na konstrukciju u prvom redu ovisi o veličini, obliku i dinamičkim svojstvima
konstrukcije. Potrebno je uzeti u obzir i različite etape izvedbe konstrukcije, kao i dinamičke značajke u
tim etapama jer mogu promijeniti učinke vjetra.
Postupak određivanja opterećenja vjetrom na zgrade prikazan je u sljedećim koracima kao što je
prikazano unutar [18]:
1. određivanje osnovne brzine vjetra

2. kategorije terena I. - IV.
3. faktor izloženosti vjetru
4. osnovni tlak vjetra
5. mjerodavnu visinu z
6. koeficijent vanjskog tlaka
7. koeficijente unutarnjeg tlaka
8. rezultatni tlak za sve smijerove (slučajeve)
Karakteristične vrijednosti djelovanja vjetra određene su na temelju osnovne brzine vjetra ili tlaka
ovisnog o brzini. Srednja brzina vjetra određuje se iz osnovne brzine vjetra koja ovisi o vjetrenoj klimi,
visinskoj promjenjivosti vjetra određenoj iz hrapavosti terena i vertikalne razvedenosti. Temeljna
vrijednost osnovne brzine vjetra je karakteristična 10-min srednja brzina vjetra, neovisno o smjeru vjetra
i dobu godine, 10 m iznad tla na otvorenom terenu s niskim raslinjem i preprekama na razmaku
najmanje 20 visina prepreke. Osnovne vrijednosti su karakteristične vrijednosti s 2% fraktilom
odstupanja i sa srednjim povratnim razdobljem od 50 godina.
Sreto Jankić 38
5.5.2 Brzine vjetra
Osnovna brzina vjetra se proračunava preko izraza:
vb  cdir  cseason  vb,0

(1)
gdje su:
vb - osnovna brzina vjetra određena kao funkcija smjera vjetra i doba godine, 10
metara iznad tla koje pripada kategoriji terena II,
vb,o - temeljna vrijednost osnovne brzine vjetra,
cdir - faktor smjera,
cseason - faktor godišnjeg doba.
Vrijednosti faktora smijera i godišnjeg doba, kao i osnovna brzina vjetra se mogu ustanoviti preko
nacionalnog dodatka.
Temeljna vrijednost osnovne brzine vjetra vb,o određuje se prema Karti osnovne brzine vjetra, koja
je sastavni dio nacionalnog dodatka (HRN EN1991-1-4:2012). Karta osnovne brzine vjetra za Republiku
Hrvatsku priložena je u Prilogu 1. - Karta osnovne brzine vjetra za RH.
Tablica 5.4 - Temeljna vrijednost osnovne brzine vjetra [23]
brzina vjetra
Zona
(m/s)
I. 22,0
II. 30,0
III. 35,0
IV. 40,0
V. 50,0
Srednja brzina vjetra proračunava se preko osnovne brzine vjetra, sljedećim izrazom:
vm ( z)  cr ( z)  co ( z)  vb
(2)
gdje su:
cr (z) - faktor hrapavosti,
co (z) - faktor vertikalne razvedenosti (preporučena vrijednost 1,0), [17].
Ukoliko vertikalna razvedenost terena povećava brzine vjetra za više od 5%, nastale učinke treba
uzeti u obzir koristeći faktor vertikalne razvedenosti c o. Također, konstrukcija može biti izložena
povećanim brzinama vjetra ako je smještena u blizini druge konstrukcije čija je visina najmanje
Sreto Jankić 39
dvostruko veća od prosječne visine susjednih konstrukcija. U nacionalnom dodatku može biti priložen
postupak za određivanje navedenih učinaka.
Faktor hrapavosti obuhvaća promjenjivost srednje brzine vjetra na mjestu konstrukcije zbog visine
iznad tla i hrapavosti terena uz vjetar prije konstrukcije, u smjeru vjetra koji se razmatra.
Postupak za određivanje faktora hrapavosti dan je izrazom:
z
cr ( z )  kr ( z )  ln( )
zo za zmin≤z≤zmax (3)
cr ( z )  cr ( zmin )
za z≤zmin (4)
gdje su:
zo - duljina hrapavosti,
kr - faktor terena ovisan o duljini hrapavosti z 0,
Faktor terena se proračunava izrazom:
zo 0,07
kr ( z )  0,19( )
zo, II
(5)
gdje su:
zo,II - 0,05m (za kategoriju terena 2),
zmin - najmanja visina (tablica HRN EN 1991-1:2012; 4.1(N)),
zmax - 200m,
zo i zmin - ovise o kategoriji terena preporučene vrijednosti ovise o kategorijama terena, dane su
tablično (tablica 7.).
Tablica 5.5 - Kategorija terena i parametri terena [24]
kategorija zo zmin
terena (m) (m)
0. 0,003 1
I. 0,01 1
II. 0,05 2
III. 0,3 5
IV. 1,0 10
Konstrukcija može biti izložena povećanim brzinama vjetra u pojedinim smjerovima ako je
smještena u blizini drugih konstrukcija koje su najmanje dvostruko više od prosječne visine susjednih
konstrukcija. Postupak za obuhvaćanje takvih utjecaja može biti određen nacionalnim dodatkom.
Sreto Jankić 40
Kod vitkih zgrada (h/d>4) i dimnjaka (h/d>6,5) koji su postavljeni u paru ili skupini treba uzeti u
obzir učinak povećanja turbulencije u zavjetrini susjednih građevina (eng. wake buffeting). Spomenuti
učinci su zanemarivi ako je razmak između zgrada ili dimnjaka 25 puta veći od dimenzije okomito na
vjetar zgrade ili dimnjaka koji se nalazi uz vjetar, ili ako je vlastita frekvencija zgrade smještene niz
vjetar veća od 1 Hz.
5.5.3 Tlakovi vjetra
Tlak pri vršnoj brzini qp(z) na visini z obuhvaća srednje i kratkotrajne promjene brzine vjetra.
Određuju se preko izraza:
1
q p ( z )  1  7 I v ( z )     vm 2 ( z )  ce ( z )  qb
2 (6)
gdje su:
Iv(z) - intenzitet turbulencije na visini z,
vm(z) - srednja brzina vjetra,
ce(z) - faktor izloženosti,
qb - tlak pri osnovnoj brzini.
Intenzitet turbulencije Iv(z) na visini z određen je kao omjer standardne devijacije turbulencije i srednje
brzine vjetra. Izrazi za određivanje dani su unutar HRN EN 1991-1-4, točka 4.7(N)
 v ( z)
Iv ( z) 
vm za zmin < z ≤ zmax (7)
Iv ( z )  I v ( zmin )
za z ≤ zmin (8)
Standardna devijacija proračunava se kao umnožak osnovne brzine vjetra v b, faktora turbulencije
ki (preporučena vrijednost 1,0) i faktora terena ovisnog o duljini hrapavosti k r.
 v  kr  vb  kI
(9)
Faktor izloženosti ce(z) može se odrediti sljedećim izrazom ili dijagramom danim u normi (HRN EN
1991-1-4:2012; točka 4.2(N))
q p ( z)
ce ( z ) 
qb (10)
Sreto Jankić 41
Slika 5.1 - Dijagram za određivanje faktora

izloženosti (co=1.0 , kI=1.0) [18]
Osnovni tlak qb vjetra određuje se preko izraza:

qb   vb 2
2 (11)
gdje su:
vb,o - osnovna brzina vjetra određena iz vjetrovnih karti,
ρ - gustoća zraka (u Nacionalnom dodatku prihvaćena vrijednost 1,25 kg/m 3).
Tlak vjetra na vanjske površine we i unutrašnje površine wi proračunava se prema izrazima:
we  q p  ce ( ze )  c pe
(12)
wi  q p  ce ( zi )  c pi
(13)
gdje su:
qref - tlak pri vršnoj brzini vjetra,
ce(ze),ce(zi) - koeficijenti izloženosti,
cpe, cpi - koeficijenti vanjskog i unutrašnjeg tlaka,
ze - referentna visina za vanjski/unutarnji tlak.
Sreto Jankić 42
Tlak usmjeren prema površini smatra se pozitivnim, a tlak usmjeren od površine je negativan.
Razlika tlakova na nekom elementu predstavlja neto tlak. Unutarnji tlak, također, može biti pozitivan ili
negativan.
Slika 5.2 - Tlakovi na površine elemenata
5.5.4 Koeficijenti tlaka za zgrade
Koeficijenti vanjskog tlaka cpe za zgrade i dijelove zgrada dani su u ovisnosti o površini koja
preuzima opterećenje vjetrom. Postupak je preporučen za površine do 10m 2. Vrijednosti koeficijenata
treba koristiti za smjerove vjetra 0°,90°,180°.
Slika 5.3 - Koeficijenti vanjskog tlaka u ovisnosti o površini [18]
Osim grafičkog određivanja moguće ih je odrediti i analitički:
c pe  c pe,1
za 1m2 ≤ A (14)
c pe  c pe,1  (c pe10  c pe,1 )log10  A
za 1m2 ≤ A ≤10m2 (15)
c pe  c pe,10
za 10m2 ≤ A (16)
Sreto Jankić 43
Referentnu visinu za zidove zgrada s pravokutnom tlocrtom treba odrediti prema omjeru h/b. Za
zgrade čija je visina h manja od b primjenjuje se proračun kao da je element od jednog dijela. U slučaju
da je visina zgrade veća od širine, ali manja od dvostruke širine element se dijeli na dva dijela, gdje se
donji dio proteže do visine jednake širini, a gornji dio čini ostatak zida. Ako je dvostruka širina manja od
visine elementa, element se proračunava kao da se sastoji od više dijelova od kojih su: gornji i donji dio
visine jednake širini i srednji element podjeljen na trake. Svaki od dijelova je odgovarajuće opterećen,
što je opisano unutar norme HRN EN1991-1-4, točka 7.2.2.
Za dvostrešne krovove, referentna visina ze je jednaka visini konstrukcije. Konstrukciju treba

podijeliti na područja i sukladno sa smjerovima vjetra i nagibom krovne plohe treba odrediti koeficijente
tlaka za svako područje.
Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove određuju se na način priložen na slici 21. i tablici 8.
Slika 5.4 - Podjela površine vertikalnih zidova
Dimenzija e odabire se kao minimalna vrijednost između b (dimenzija okomita na vjetar) i 2h

(dvostruke visine objekta).
Preporučene vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka za vertikalne zidove tlocrtno pravokutnih

građevina dane su u sljedećoj tablici:
Sreto Jankić 44
Tablica 5.6 - Preporučene vrijednosti koeficijenata

vanjskog tlaka za vertikalne zidove [25]
zona A B C D E
h/d cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1
≥5 -1,4 -1,7 -0,8 -1,1 -0,5 +0,8 +1,0 -0,7
1 -1,2 -1,4 -0,8 -1,1 -0,5 +0,8 +1,0 -0,5
≤0,25 -1,2 -1,4 -0,8 -1,1 -0,5 +0,7 +1,0 -0,3
Kut nagiba krova kod dvostrešnih krovova može biti pozitivan i negativan, kao što je prikazano na
slici 5.5
Slika 5.5 - Pozitivan i negativan nagib kod dvostrešnih krovova
Potrebno je podijeliti površinu krova na područja za tri predviđena smjera puhanja vjetra, za kuteve
0, 90 i 180 stupnjeva.
Slika 5.6 - Podjela krovne ploha s obzirom na smijer vjetra
Vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka prikazani su u tablici 5.7
Sreto Jankić 45
Tablica 5.7 - Preporučene vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka

za krovnu plohu, smijer vjetra 0° [26]
nagib F G H I J
α cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1
-45° -0,6 -0,6 -0,8 -0,7 -1,0 -1,5
-30° -1,1 -2,0 -0,8 -1,5 -0,8 -0,6 -0,8 -1,4
-15° -2,5 -2,8 -1,3 -2,0 -0,9 -1,2 -0,5 -0,7 -1,2
+0,2 +0,2
-5° -2,3 -2,8 -1,2 -2,0 -0,8 -1,2
-0,6 -0,6
-1,7 -2,5 -1,2 -2,0 -0,6 -1,2 +0,2
5° -0,6
0,0 0,0 0,0 -0,6
-0,9 -2,0 -0,8 -1,5 -0,3 -0,4 -1,0 -1,5
15°
+0,2 +0,2 +0,2 0,0 0,0 0,0
-0,5 -1,5 -0,5 -1,5 -0,2 -0,4 -0,5
30°
+0,7 +0,7 +0,4 0,0 0,0
0,0 0,0 -0 -0,2 -0,3
45°
+0,7 +0,7 +,06 0,0 0,0
Tablica 5.8 - Preporučene vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka

za krovnu plohu, smijer vjetra 90° [27]
nagib F G H I
α cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1
-45° -1,4 -2,0 -1,2 -2,0 -1,0 -1,3 -0,9 -1,2
-30° -1,5 -2,1 -1,2 -2,0 -1,0 -1,3 -0,9 -1,2
-15° -1,9 -2,5 -1,2 -2,0 -0,8 -1,2 -0,8 -1,2
-5° -1,8 -2,5 -1,2 -2,0 -0,7 -1,2 -0,6 -1,2
5° -1,6 -2,2 -1,3 -2,0 -0,7 -1,2 -0,6
15° -1,3 -2,0 -1,3 -2,0 -0,6 -1,2 -0,5
30° -1,1 -1,5 -1,4 -2,0 -0,8 -1,2 -0,5
45° -1,1 -1,5 -1,4 -2,0 -0,9 -1,2 -0,5
Unutarnji tlak cpi ovisi o veličini i rasporedu otvora po obodu građevine.
Zgrada ima prevladavajuće pročelje ukoliko je površina otvora na promatranom pročelju najmanje
dva puta veća od površine otvora na ostalim pročeljima. Unutarnji tlak za zgrade s prevladavajućim
pročeljem treba uzeti kao postotak vanjskog tlaka na otvorima prevladavajućeg pročelja. Kada je
površina otvora na prevladavajućem pročelju dvostruko veća od površine otvora na ostalim pročeljima
uzima se da je unutarnji tlak 75% vrijednost vanjskog tlaka. U slučaju da je površina barem tri puta
veća, tada se uzima koeficijent unutarnjeg tlaka kao 90% vrijednost vanjskog tlaka na otvorima
prevladavajućeg pročelja. U omjerima između 2 i 3 preporučuje se linearna interpolacija.
Sreto Jankić 46
Zgrade koje nemaju prevladavajuće pročelje, koeficijent unutarnjeg tlaka određuje se preko
dijagrama HRN EN1991-1-4, točka 7.2.9(6), priloženog u sljedećoj slici 5.9 Koeficijent cpi je funkcija
omjera visine i dubine zgrade, i omjera otvora μ za svaki smijer vjetra.
Referentna visina za unutarnje tlakove treba biti jednaka referentnoj visini za vanjske tlakove na
pročeljima koja sa svojim otvorima doprinose proračunu unutarnjeg tlaka. Mjerodavna je najveća
vrijednost visine u slučaju postojanja više otvora.
Slika 5.9. Koeficijent unutarnjeg tlaka za zgrade

bez prevladavajućeg pročelja [4]
5.6 Snijeg
Djelovanje snijega i postupak proračuna definiran je unutar norme HRN EN1991-3 [28], te vrijedi za
građevine koje su na nadmorskim visinama do 1500m. Snijeg svrstavamo u promjenjiva nepomična
djelovanja. Predstavljamo ih kao statička opterećenja.
Situacije u kojima se pojavljuje snijeg možemo razmotriti unutar uobičajenih i izuzetnih uvjeta. Za
lokacije za koje je mala vjerojatnost pojave izuzetnih snježnih oborina i nanosa snijega koristi se stalna
proračunska situacija, dok za lokacije gdje je moguća pojava izuzetnih oborina osim stalne proračunske
situacije treba primjeniti izvanrednu proračunsku situaciju.
5.6.1 Karakteristične vrijednosti
Karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom sk se određuju u skladu s normom HRN EN

1990:2002, točka 4.1.2(7)P. Nacionalnim dodatkom može se odrediti koje se karakteristične vrijednosti
upotrebljavaju.
U posebnim situacijama kada su traženi točniji podatci, statističkom obradom mogu se odrediti
karakteristične vrijednosti. Ako unutar zapisa postoje pojedinačne izuzetne vrijednosti koje ne mogu biti
Sreto Jankić 47
obrađene statističkim metodama, moguće ih je zanemariti unutar obrade i one se mogu promatrati
odvojeno.
Ostale reprezentativne vrijednosti opterećenja snijegom prikazane su unutar [29] na sljedeći način:
- kombinacijska vrijednost ψ0s,
- česta vrijednost ψ1s,
- nazovi stalna vrijednost ψ2s.
Vrijednosti faktora ψ mogu se odrediti unutar nacionalnog dodatka, a unutar norme dane su
preporučene vrijednosti prikazane unutar sljedeće tablice:
Tablica 5.10 - Preporučene vrijednosti faktora ψ [30]
Regija ψ0 ψ1 ψ2
Finska, Island, Norveška, Švedska 0,70 0,50 0,20

Države CEN-a,
0,70 0,50 0,20
nadmorska visina H>1000m
Države CEN-a,
0,50 0,20 0,00
nadmorska visina H<1000m
CEN predstavlja Europski odbor za standardizaciju, jedan od tri europske organizacije za

standardizaciju (skupa s CENELEC i ETSI), priznata Europskom unijom i EFTA-om za razvoj standarda
na razini Europe. Obuhvaća 33 članice, unutar koje je i Hrvatska.
5.6.2 Opterećenja na krovovima
Snijeg na krovovima može biti raspoređen po krovu na više načina. Dva osnovna rasporeda opterećenja
su opterećenje neporemećenim snijegom i opterećenje nanosom snijega. Faktori koji uzrokuju različit
raspored opterećenja snijegom su:
- oblik krova,
- toplinska svojstva krova,
- hrapavost površine krova,
- količina proizvedene topline ispod krova,
- blizina okolnih zgrada,
- okolni teren,
- lokalni meterološki uvjeti (vjetrovitost, promjena temperature, vjerojatnost oborina).
Opterećenja snijegom na krovovima za stalne proračunske situacije određuju se preko izraza:
s  i  Ce  Ct  sk
(17)
Opterećenje snijegom za izvanredne proračunske situacije (izuzetno opterećenje snijegom

izvanredno djelovanje) određuje se izrazom:
Sreto Jankić 48
s  i  Ce  Ct  s Ad
(18)
Opterećenje snijegom za izvanredne proračunske situacije gdje je izuzetni nanos snijega

izvanredno djelovanje
s  i  sk
(19)
gdje su:
μi - koeficijent oblika opterećenja snijegom,
sk - karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu,
sAd - proračunska vrijednost izuzetnog opterećenja snijegom na tlu,
Ce - koeficijent izloženosti,
Ct - toplinski koeficijent.
Pri određivanju faktora izloženosti Ce treba uzeti u obzir izgradnju susjednih građevina u
neposrednoj blizini gradilišta. Preporučena je vrijednost 1,0 ako nije drugačije određeno. Europska
norma daje preporuke faktora izloženosti za različite oblike terena, prikazane u sljedećoj tablici.
Tablica 5.10 - Preporučene vrijednosti faktora izloženosti [31]
Oblik terena Ce
Izložen vjetru 0,8

Uobičajen 1,0
Zaklonjen 1,2
Nezaklonjena područja koja su izložena sa svih strana, bez zaklona ili s vrlo malom zaklonjenošću
smatraju se izloženim vjetru. Područja na kojima ne dolazi do značajnijeg premještanja snijega zbog
utjecaja vjetra, terena ili drugim građevinama promatramo kao uobičajene oblike terena. Zaklonjen oblik
terena podrazumjeva područja gdje je građevina znatno niža u odnosu na teren ili susjedne građevine.
Toplinski koeficijent uzima u obzir smanjenje opterećenja snijegom na krovovima s velikom

toplinskom propusnošću zbog otapanja izazvanog gubitkom topline. Za sve slučajeve kada toplinska
propusnost ne premašuje 1W/m2K preporučena vrijednost toplinskog koeficijenta 1,0. U ostalim
slučajevima umanjenu vrijednost odrediti prema nacionalnom dodatku.
Koeficijent oblika opterećenja snijegom određuje se prema nagibu krovne plohe, dan je sljedećom
tablicom. Prikazane vrijednosti primjenjuju se kada nije spriječeno klizanje snijega s krova. Ako postoje
snjegobrani ili druge prepreke koeficijent oblika ne treba biti manji od 0,8.
Sreto Jankić 49
Tablica 5.11 - Koeficijent oblika opterećenja snijegom [18]
Kut nagiba krova 0° ≤ α ≤ 30° 30° ≤ α ≤ 60° α ≥ 60°

μ1 0,8 0,8(60-α)/30 0,0
μ2 0,8+0,8 α/30 1,6 -
Raspored opterećenja za dvostrešne krovove prikazan je sljedećom slikom:
Slika 5.7 Opterećenje snijegom za dvostrešne krovove
5.6.3 Lokalni učinci
Lokalni učinci snijega uključuju:

- nanose na izbočinama i zaprekama,
- lokalne provjere za rubove krova,
- provjere za snjegobrane.
Nanosi na izbočinama i zaprekama mogu se pojaviti u vjetrovitim uvjetima na svakom krovu koji
ima izbočine, jer izbočine uzrokuju područja aerodinamičkih sjena u kojima se nakuplja snijeg. Unutar
HRN EN1991-1-3 dani su izrazi za proračun koeficijenata oblika.
1  0,8
(20)
h
2 
sk 0,8 ≤ μ2 ≤ 2 (21)
gdje je:
γ - obujamska težina snijega (može se uzeti 2kN/m3)
Sreto Jankić 50
Slika 5.8 Koeficijent oblika na izbočinama i zaprekama
Duljina Ls može biti u rasponu od 5 do 15m.
Ako građevina ima dijelove krova koji su konzolno istaknuti unutar proračuna treba uzeti u obzir
snijeg ovješen preko ruba krova skupa s ostalim opterećenjem na tom dijelu krova. Opterećenja
ovješenog snijega mogu se pretpostaviti da djeluju na rubu krova i proračunavaju se preko izraza:
k  s2
se 
 (22)
gdje su:
se - opterećenje ovješenog snijega po metru duljine,
s - najnepovoljniji slučaj opterećenja koji je moguć za taj tip krova,
γ - obujamska težina snijega (može se uzeti 3kN/m3),
k - koeficijent kojim se uzima u obzir nepravilan oblik snijega.
Preporuka za proračun koeficijenta k je 3/d s tim da vrijedi k<d γ.
Slika 5.9 Koeficijent oblika na izbočinama i zaprekama
Sreto Jankić 51
Pri proračunu opterećenja snijegom na snjegobrane i ostale zapreke treba uzeti u obzir mogućnost
klizanja snijega niz kosi ili zakrivljen krov. Pritom se smatra da je koeficijent trenja između krova i snijega
jednak nuli. Silu Fs koju uzrokuje klizajuća masa snijega, u smijeru klizanja po metru duljine određujemo
preko izraza:
Fs  s  b  sin( )
(22)
gdje su:
s - opterećenje snijegom na krovu za najnepovoljniji slučaj, za površinu krova s koje snijeg
može skliznuti,
b - tlocrtna udaljenost od snjegobrana ili zapreke do sljedećeg snjegobrana ili ruba krova,
α - nagib krova, mjereno od horizontalne ravnine.
5.7 Opterećenja izazvana kranovima

5.7.1 Općenito
Unutar norme HRN EN 1991-3 [45] određuju se djelovanja uzrokovana kranovima na kranskim
stazama. Kako bi se omogućila razmjena s dobavljačima kranova metode propisane u navedenoj normi
su u skladu s odredbama iz normi HRN EN 13001-1 [32] i HRN EN13001-2 [33].
Slika 5.10 - Mostni kran
Djelovanja uzrokovana kranovima razvrstavamo u promjenjiva i izvanredna djelovanja što će biti

prikazano različitim modelima.
Promjenjiva djelovanja krana treba razvrstati na vertikalna i horizontalna djelovanja. Promjenjiva

vertikalna djelovanja uzrokovana su vlastitom težinom krana i opterećenjem na vitlu. Promjenjiva
horizontalna opterećenja uzrokovana su ubrzanjem ili usporenjem, zakošenjem ili drugim dinamičkim
učincima.
Sreto Jankić 52
5.7.2 Reprezentativne vrijednosti i skupine opterećenja
Reprezentativne vrijednosti promjenjivih djelovanja su karakteristične vrijednosti koje se sastoje od

statičke i dinamičke komponente. Dinamičke komponente su uzrokovane vibriranjem zbog sila inercije i
prigušenja. Uzimamo ih u obzir primjenjujući dinamički koeficijent ϕ na vrijednosti statičkog djelovanja.
Izraz za karakterističnu vrijednost djelovanja krana:
F ,k  i  Fk
(23)
gdje su:
Fϕ,k - karakteristična vrijednost djelovanja krana,
ϕi - dinamički koeficijent,
Fk - karakteristična statička komponenta djelovanja krana.
U tablici 5.12 su dani dinamički koeficijenti.
Tablica 5.12 - Dinamički koeficijenti [34]
ϕi učinci koji se razmatraju primjena

ϕ1 - uzbuda konstrukcije zbog podizanja - na vlastitu težinu krana
opterećenja na vitlu s tla
ϕ2 - dinamički učinci zbog prijenosa - opterećenje na vitlu
opterećenja vitlom od tla do krana
ili - dinamički učinci naglog otpuštanja tereta
ϕ3 ako se koriste grabilice ili magneti
ϕ4 - dinamički učinci izazvani kretanjem krana - vlastita težina krana i
po tračnicama ili kranskim stazama opterećenje na vitlu
ϕ5 - dinamički učinci uzrokovani pogonskim - pogonske sile
silama
ϕ6 - dinamički učinci pokusnog opterećenja - pokusno opterećenje
pomicanog pogonom krana trajektorijom
kojom će se kran kretati u eksploataciji
ϕ7 - dinamički učinci udara na odbojnike - opterećenje odbojnika
Istovremeno djelovanje promjenjivih komponenti krana smije se uzeti razmatrajući opterećenja u

skupinama djelovanja. Za svaku od skupina djelovanja određuje se jedno karakteristično djelovanje
krana za kombinaciju s opterećenjem koja nisu uzrokovana kranom.
Izvaredna djelovanja kranovi izazivaju uslijed sudara s odbojnicima ili zbog sudara priključaka za
podizanje s preprekama. Za navedene situacije se u proračunu računaju sile u odbojnicima i sile
prevrtanja. Potrebno ih je razmatrati ukoliko nije osigurana adekvatna zaštita od istog. Istovremeno
djelovanje izvanrednih komponenti opterećenja se uzima u obzir na isti način kao i pri proračunu
istovremenog djelovanja promjenjivih komponenti.
Sreto Jankić 53
Skupine opterećenja i dinamički koeficijenti koje treba razmatrati kao jedno karakteristično
djelovanje krana prikazani su u tablici 5.13:
Tablica 5.13 - Skupine opterećenja [35]
SKUPINE OPTEREĆENJA
Br. Opterećenje Simbol GSN Pokusno Izvanredno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
vlastita težina
1 Qc ϕ1 ϕ1 1 ϕ4 ϕ4 ϕ4 1 ϕ1 1 1
krana
opterećenje na
2 Qh ϕ2 ϕ3 – ϕ4 ϕ4 ϕ4 η1) – 1 1
vitlu
ubrzanje mosta
3 HL,HT ϕ5 ϕ5 ϕ5 ϕ5 – – – ϕ5 – –
krana
zakošenje mosta
4 HS – – – – 1 – – ϕ5 – –
krana
ubrzanje ili
5 kočenje mačke HT,3 – – – – – 1 – – – –
ili sklopa vitla
Vjetar pri
6 FW* 1 1 1 1 1 1 – – – –
kretanju krana
Pokusno
7 QT – – – – – – – ϕ6 – –
opterećenje
8 Sile u odbojniku HB – – – – – – – – ϕ7 –
9 Sile prevrtanja HTA – – – – – – – – – 1
NAPOMENA: Za vjetar, kad se kran ne upotrebljava, vidjeti Nacionalni dodatak, dio A.

η je dio opterećenja na vitlu koje ostaje kad se ukloni teret, a nije obuhvaćeno vlastitom težinom krana
5.7.3 Vertikalna opterećenja
Odgovarajuća vertikalna opterećenja kotačima krana na kranskoj stazi određuju se razmatrajući

raspored opterećenja prikazan na slici 5.11, koristeći karakteristične vrijednosti djelovanja.
Slika 5.11 - Raspored opterećenja opterećenog krana

za određivanje najvećeg opterećenja na kransku stazu
Sreto Jankić 54
Slika 5.12 - Raspored opterećenja neopterećenog krana

za određivanje najmanjeg opterećenja na kransku stazu
gdje su:
Qr,max - najveće opterećenje po kotaču opterećenog krana,
Qr,(max) - pripadajuće opterećenje po kotaču opterećenog krana,
∑Qr,max - zbroj najvećih opterećenja Qr,max po kranskoj stazi opterećenog krana,
∑Qr,(max) - zbroj pripadajućih najvećih opterećenja Qr,(max) po kranskoj stazi opterećenog
krana,
Qr,min - najmanje opterećenje po kotaču neopterećenog krana,
Qr,(min) - pripadajuće opterećenje po kotaču neopterećenog krana,
∑Qr,min - zbroj najmanjih opterećenja Qr,min po kranskoj stazi neopterećenog krana,
∑Qr,(min) - zbroj pripadajućih najmanjih opterećenja Qr,(min) po kranskoj stazi
neopterećenog krana,
Qr,nom - nazivno opterećenje na vitlu.
Preporučena vrijednost ekscentričnosti unosa opterećenja kotačem na tračnicu dana je

nacionalnim dodatkom kao 25% vrijednost širine glave tračnice.
Slika 5.13 - Ekscentričnost unosa opterećenja kotačem
Karakteristične vrijednosti vertikalnih opterećenja zbog kranova na potporne konstrukcije određuju se

kao što je navedeno u tablici 5.13. Vlastitu težinu krana i opterećenje na vitlu, nazivne vrijednosti dobivene
od proizvođača moraju se uzeti kao karakteristične vrijednosti vertikalnih opterećenja.
Sreto Jankić 55
Ukoliko dinamički koeficijenti ϕ1, ϕ2, ϕ3, ϕ4 nisu uključeni u specifikacijama dobavljača krana, koriste
se vrijednosti iz tablice 5.14:
Tablica 5.14 - Dinamički koeficijenti za vertikalna opterećenja [36]
ϕi Vrijednosti dinamičkih koeficijenata

ϕ1 0,9 ≤ ϕ1 ≤ 1,1 (0,9 i 1,1 predstavljaju donju i gornju vrijednost dinamičkog udara
ϕ2= ϕ2,min + β2∙vh ;
ϕ2 vh - jednolika brzina dizanja u m/s
ϕ2,min i β2 su dani u tablici 16.
ϕ3 ϕ3= 1 - (Δm∙(1+ β3) / m)
ϕ4 ϕ4=1,0 ; ako su uzeta u obzir dopuštena odstupanja za tračnice kao što je
određeno u normi EN 1993-6*
* Ako odstupanja za tračnice prema odredbi norme EN1993-6 [46] nisu uzeta u obzir,
dinamički koeficijent ϕ4 može se odrediti pomoću modela danog u normi EN 13001-2
Kranovi su svrstani u razrede podizanja HC1 do HC4 kako bi se obuhvatili dinamički učinci
prijenosa opterećenja od tla do krana. Odabir ovisi o pojedinoj vrsti krana može se očitati prema
nacionalnom dodatku, dodatak B.
Tablica 5.15 - Vrijednosti β2 i ϕ2,min [37]
razred
β2 ϕ2,min
podizanja
HC1 0,17 1,05
HC2 0,34 1,10
HC3 0,51 1,15
HC4 0,68 1,20
5.7.4 Horizontalna opterećenja
Horizontalne sile koje je potrebno uzeti u obzir u slučaju pomičnih kranova su:
- horizontalne sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem krana koje su posljedica kretanja krana duž
kranske staze,
- horizontalne sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem mačke ili zavješenih kolica koje nastaju
kretanjem duž kranskog mosta,
- horizontalne sile izazvane zakošenjem krana koje nastaju njegovim kretanjem duž kranske staze
- sile u odbojniku povezane s kretanjem krana,
- sile u odbojniku povezane s kretanjem mačke i zavješenih kolica.
Samo jednu od pet vrsta horizontalnih sila uključuje se u istu skupinu opterećenja, ukoliko nije
drugačije navedeno. Za zavješene kranove, ukoliko točna vrijednost nije navedena horizontalne sile na
dodirnoj površini kotača treba uzeti da su najmanje 10% najvećeg vertikalnog opterećenja uz
zanemarivanje dinamičkog faktora.
Sreto Jankić 56
Uzdužne horizontalne sile kotača HL,i i poprečne horizontalne sile HT,i prouzročene ubrzanjem ili
usporenjem masa krana ili mačke treba uzeti na način prikazan na slici 5.14:
Slika 5.14 - Raspored opterećenja zbog uzdužnih i poprečnih horizontalnih

sila prouzročenim ubrzanjem i usporenjem
Uzdužne i poprečne horizontalne sile kotača HS,i,j,k i sila u vodilici S izazvana zakošenjem mogu se
pojaviti na vodilicama kranova ili kolica dok se oni kreću ili prelaze u stanje jednolikog gibanja. Ta
opterećenja su izazvana reakcijama vodlice koja prisiljava kotač da skreće sa svog prirodnog smijera
kretanja.
Nazivne vrijednosti koje dobivene od proizvođača krana moraju se uzeti kao karakteristične vrijednosti
horizontalnih opterećenja. Ukoliko nisu dobivene od proizovođača, određuju se prema koracima prikazanim
u nastavku.
Uzdužne sile HL,i prouzročene ubrzanjem i usporenjem krana potječu od pogonske sile na dodirnoj
površini tračnice i pogonjenog kotača. Mogu se proračunati preko izraza:
1
H L,i  5  K
nr (24)
gdje su:
nr - broj kranskih staza.
K - pogonska sila,
ϕ5 - dinamički koeficijent,
i - cijeli broj koji označava kransku stazu.
Moment M, koji nataje od pogonske sile i koji treba djelovati u središtu masa uravnotežen je
poprečnim horizontalnim silama HT,1 i HT,2. Sile se mogu proračunati prema izrazu:
M
HT ,1  5  2
a (25)
Sreto Jankić 57
M
HT ,2  5  1 (26)
a
gdje su:
ξ1=∑Qr,max / ∑Qr
ξ2= 1 - ξ1
∑Qr = ∑Qr,max + ∑Qr,(max)
M = K∙ Ls
Ls = (ξ1 - 0,5)L
L - raspon mostnog krana
a - razmak vodećih valjaka ili kotača s pojasnicama
Slika 5.15 - Definicija poprečnih horizontalnih sila HT,i
Rezultirajući centrifugalnu silu kod zakrivljenih kranskih staza treba pomnožiti dinamičkim
koeficijentom ϕ5. Ako dinamički koeficijent nije uključen u tehničku dokumentaciju može se odrediti prema
tablici 5.16:
Tablica 5.16 - Dinamički koeficijenti za vertikalna opterećenja [38]
Vrijednost ϕ5 Vrijednosti dinamičkih koeficijenata

ϕ5=1,0 za centrifugalne sile
1,0 ≤ ϕ5 ≤ 1,5 za sustave gdje se sile mijenjaju mirno
1,5 ≤ ϕ5 ≤ 2,0 za slučajeve gdje se mogu pojaviti nagle promjene
ϕ5 = 3,0 za pogone sa značajnim razmakom (slobodnim hodom) mehaničkih dijelova
Pogonsku silu K treba biti navedena u dokumentaciji dobivenoj od proizvođača krana. Mora se uzeti
na pogonjenom kotaču tako da se spriječi proklizavanje kotača. U slučajevima u kojima se ne upotrebljava
sustav kontrole kotača, pogonska sila K smije se proračunati prema izrazu:
Sreto Jankić 58
K  K1  K2    Qr*,min (27)
gdje su:
μ - koeficijent trenja (preporučene vrijednosti u NA: 0,2 za čelik-čelik; 0,5 za čelik-guma)
∑Q*r,min - za pojedinačni pogon kotača ∑Q*r,min= mw∙Qr,min ;
(mw je broj pojedinačnih pogona kotača)
- za središnji pogon kotača ∑Q*r,min= Qr,min + Qr(min)
Sila S u vodilici i poprečne sile HS,i,j,k prouzročene zakošenjem krana mogu se proračunati preko sljedećih
izraza:
S  f  S ,1, j , L Qr (28)
H S ,1, j , L  f  S ,1, j , L  Qr (29)

H S ,2, j , L  f  S ,2, j , L  Qr (30)
H S ,1, j ,T  f  S ,1, j ,T  Qr (31)

H S ,2, j ,T  f  S ,2, j ,T  Qr (32)
gdje su:
f - "nepozitivni" koeficijent
λS,i,j,k - koeficijent sile
f  0,3  (1  e( 250 ) )  0,3 (33)
gdje je:
α - kut zakošenja
Kut zakošenja treba odabrati uzimajući u obzir razmak vodilica i tračnice kao i razumnja odstupanja u
dimenzijama i trošenje kotača krana i tračnica. Može biti jednak ili manji od 0,015 rad.
   F  V  0  0,015 rad (34)
Kuteve α mogu se očitati prema tablici 5.17:
Sreto Jankić 59
Tablica 5.17 - Definicija kuteva αi [39]
kutevi αi Najmanje vrijednosti αi

0, 75  x 0,75x ≥ 5 mm za valjke vodilica
F 
aext 0,75x ≥ 10 mm za pojasnice kotača
y y ≥ 0,03b mm za valjke vodilica
V 
aext y ≥ 0,10b mm za pojasnice kotača
0 α0 = 0,001
aext - razmak vanjskih vodilica ili kotača s pojasicom na vodećoj tračnici
b - širina glave tračnice
x - svijetli razmak tračnice i vodilica (bočno proklizavanje)
y - istrošenost tračnice i vodilica
α0 - dopušteno odstupanje kotača i smijerova tračnica
Koeficijenti sile λS,i,j,k ovisi o kombinaciji parova kotača i udaljenosti h između trenutnog središta
odgovarajućih vodilica, prednjih vodilica gledajući u smijeru kretanja. Vrijednosti h mogu se uzeti iz norme
HRN EN 1991-3:2014, tablica 2.8. Vrijednosti koeficijenata sile mogu se odrediti prema istoj normi, tablica
2.9.
Horizontalnu silu HT,3 prouzročenu ubrzanjem ili usporenjem mačke ili kolica smije se uzeti da je
obuhvaćena horizontalnom silom HB,2.
5.7.5 Pokusna opterećenja
Ako se ispitivanja provode nakon postavljanja krana na potpornu konstrukciju, potpornu konstrukciju treba
provjeriti za uvjete pokusnog opterećenja. Ukoliko je potrebno, potpornu konstrukciju treba proračunati na
navedena opterećenja.
Pri razmatranju pokusnog opterećenja treba razlikovati slučajeve statičkog i dinamičkog pokusnog
opterećenja. Slučaj dinamičkog pokusnog opterećenja predstavlja kretanje pogona krana na onaj način na
koji će se upotrebljavati kran. Veličina opterećenja mora biti najmanje 110% nazivnog opterećenja na vitlu.
Dinamički faktor se može odrediti prema izrazu:
6  0,5  (1,0  2 ) (35)
U slučaju statičkog pokusnog opterećenja, za potrebe ispitivanja opterećenje se povećava tako da se

kran optereti bez upotrebe pogona. Iznos pokusnog opterećenja treba biti najmanje 125% nazivnog
opterećenja na vitlu, a dinamički faktor je 1,0.
Sreto Jankić 60
5.7.6 Izvanredna opterećenja
Ondje gdje se upotrebljavaju odbojnici, sile na potpornu konstrukciju krana koje potječu od sudara s
odbojnicima moraju se proračunati iz kinetičke energije svih odgovarajućih dijelova krana koji se kreću sa
70-100% nazivne brzine. Sile na odbojnik su pomnožene s dinamičkim faktorom φ7 kako bi se obuhvatili
dinamički učinci. Mogu se proračunati uzimajući u obzir raspodjelu odgovarajućih masa i značajke
odbojnika.
Izraz za izračun sile na odbojnik:
H B,1  7  v1  mc  S B
(36)
gdje su:
φ7 - određuje se prema tablici 5.17
v1 - 70% uzdužne brzine kretanja [m/s]
mc - masa krana i opterećenja na vitlu [kg]
SB - konstanta opruge odbojnika [N/m]
Tablica 5.18 - Dinamički koeficijent φ7 [40]
Vrijednosti φ7 Značajke odbonika

7  1, 25 0,00 ≤ ξb ≤ 0,5
7  1, 25  0, 7  (b  0,5) 0,50 ≤ ξb ≤ 1,0
NAPOMENA: ξb može se približno odrediti prema EN1991:2002, Slika 2.9 (str 35.)
Silu na odbojnik HB,2 koja predstavlja silu na odbojnik povezanu s kretanjem mačke ili kolica, ako se
teret može slobodno ljuljati smije se uzeti kao 10% zbroja opterećenja na vitlu i težine mačke ili kolica. U
ostalim slučajevima, sile na odbojnik treba odrediti kao za kretanje krana.
Rezultirajuće statičke sile prevrtanja je potrebno provjeriti ako se kran s horizontalno ograničenim
opterećenjima može prevrnuti kad se njegov teret ili priključak za podizanje sudari s preprekom.
5.7.7 Opterećenja zamora
Ako postoji dovoljno podataka o radnim uvjetima, opterećenja zamora smiju se odrediti u skladu s normama
HRN EN 13001 [41] i HRN EN 1993-1-9 [42], dodatak A. U suprotnom, primjenjuje se princip prikazan u
nastavku.
Opterećenja zamora moraju se odrediti tako da opterećenja na vitlu u radnim uvjetima i učinci
promjene položaja krana na elemente izložene zamoru budu pravilno razmotreni. Istovrijedno opterećenje
za oštećenje zbog zamora QC smije se odrediti tako da obuhvati učinke povijesti naprezanja koja potječu od
Sreto Jankić 61
određenih radnih radnij uvjeta i omjera apsolutnog broja ciklusa opterećenja tijekom proračunskog vijeka
konstrukcije s referentnom vrijednosti N (N=2,0×106).
Opterećenje zbog zamora smije se odrediti kao:
QC   fat  i  Qmax,i (37)
gdje su:
Qmax,i - najveća vrijednost karakterističnog vertikalnog opterećenja kotačem
λi - koeficijent istovrijednog oštećenja
Vrijednosti λ mogu se odrediti u skladu s razredbom krana, što je prikazano u sljedećoj tablici.
Tablica 5.19 - Dinamički koeficijent φ7 [43]
Razred S S0 S1 S2 S3 S4 S5 S6 S7 S8 S9
Uzdužna
0,198 0,250 0,315 0,397 0,500 0,630 0,794 1,000 1,260 1,587
naprezanja
Posmična
0,379 0,436 0,500 0,575 0,660 0,758 0,871 1,000 1,149 1,320
naprezanja
Koeficijent istovrijednog oštećenja dinamičkim udarom φfat za uobičajene uvjete smije se uzeti kao:
1  1 1  2
 fat ,1  i  fat ,2  (38),(39)
2 2
Sreto Jankić 62
6 Projektni zadatak
6.1 Uvod
Potrebno je izraditi projekt industrijske hale s kranskom stazom shematski prikazane na slici ispod
teksta. Hala je jednobrodna s rasponom od 30,0 m. Tlocrtne dimenzije objekta su 30,0 x 54,0 m.
Ukupna visina hale je 11,5 m. Za opsluživanje hale predviđena je dvogredna mostna dizalica s jednom
kukom nosivosti 10 t. Proračun djelovanja i dimenzionianje hale potrebno je provesti u skladu s važećim
europskim normama HRN EN 1990 [44], HRN 1991 [45] i HRN EN 1993 [46]. Lokacija objekta je u
Osijeku. Kvaliteta čelika od kojeg je izgrađena hala je čelik kvalitete S355.
Slika 6.1 - Poprečni presjek hale
6.2 Tehnički opis
Tlocrtne dimenzije objekta, koje se odnose na glavne osi glavne nosive čelične konstukcije iznose
30,0 x 54,0 m. Nosiva konstrukcija se sastoji od sustava portalnih okvira postavljenih na udaljenosti od
6,0 m. Glavni stupovi konstrukcije su promjenjivog poprečnog presjeka. Donji dio stupa je duljine 6,0 m.
Na gornju glavu stupa oslanja se konzola za oslanjanje kranskog nosača i nastavlja se gornji dio stupa
koji je duljine 2,5 m. Na nosive stupove postavljena je rešetkasta krovna konstrukcija s vertikalnom
ispunom visine od 2,0 m na rubovima koja sa sljemenom gredom zatvara visinu rešetkaste konstrukcije
u sljemenu od 3,0 m. Time je ukupna visina konstrukcije 11,5 m. Osim vertikalne ispune, postavljena je
kosa ispuna na horizontalnom razmaku od 2,5 m čime je konstrukcija podjeljena u 12 polja, te je u svaki
od čvorova gdje se štapovi vertikalne i kose ispune spajaju s gornjim pojasom postavljene podrožnice.
Gornji pojas je pod nagibom od 3,814°, a donji pojas je cijelim potezom horizontalan. U sustavu krovne
konstrukcije predviđena je toplinska izolacija i nepropusni vanjski sloj te trapezni čelični lim koji ima
nosivu konstrukciju.
Konstrukcija je adekvatno ukrućena horizontalnim i vertikalnim spregovima. U krovnoj ravnini

postavljena su po tri horizontalna poprečna sprega na dvije krovne plohe u četvrtom i u šestom polju u
Sreto Jankić 63
svrhu globalne stabilizacije. Za vertikalnu stabilizaciju odabrani su spregovi postavljeni također

postavljeni u četvrtom i šestom polju.
Spoj stupova s rešetkastom konstrukcijom je predviđen u zglobnoj izvedbi, dok se ispod stupova
postavljaju temelji samci međusobno povezani temeljnim gredama. Stupovi su upeto povezani s
temeljom. Dopušteno opterećenje tla određuje se na temelju geotehničkog istraživanja. Hala se nalazi u
Osijeku na nadmorskoj visini ispod 100 m. Predviđena građevina je namjenjena proizvodnoj namjeni.
U svrhu zadovoljenja normalne horizontalne komunikacije i transporta potrebno je osigurati ulaz u

zabatnoj stijeni s vratima dimenzija 5,0 x 5,0 m. Za opsluživanje hale predviđena je dvogredna mostna
dizalica s jednom kukom. Nosivost krana je 10,0 t. Kran se nalazi na visini od 6,5 m od kote terena.
Raspon krana je 28,0 m, a ukupna vlastita težina krana je 95 kN. Vlastita težina mačke je 8,55 kN.
Statički sustav nosača kranske staze je kontinuirani nosač preko 9 polja raspona po 6,0 m. Ukupni
raspon je 54,0 m. Nosač kranske staze je punostijeni zavareni nosač kvalitete čelika S355. Svaki par
kotača ima zaseban pogonski motor. Ležajevi između pogona i nosača su za sva četiri sustava
nepokretno- nepokretno (IFF). Tračnica je iz punog pravokutnog presjeka 50,0 x 30,0 mm. Brzina
dizanja tereta je 6,3 m/min i razmak kotača (dva kotača na jednoj stazi) je 3,15 m. Minimalni razmak od
kuke do osi nosača kranske staze je 1,03 m. Klasa dizanja je HC4 , a klasa umora S3.
Djelovanja na kranski nosač proračunata su u skladu s normom EN 1991-3 dok je dokaz nosača
kranske staze na granično stanje nosivosti i granično stanje uporabljivosti izvršen u skladu s normom
HRN EN 1993-6.
Djelovanja na konstrukciju proračunata su u skladu s normama HRN EN 1990 i HRN EN 1991.

Nosivost elemenata čelične konstrukcije dokazana je prema proračunom u skladu s normom HRN EN
1993. Svi glavni nosivi elementi čelične konstrukcije razmatrani su kao ravninski sustavi. Analiza
konstrukcije provedena je programom "Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2011"
Elementi nosive čelične konstrukcije izrađeni su od kvalitete čelika S355, vijci M5.6, beton za
temelje C25/30,. Odabrani profili krovne konstrukcije su pravokutni i kvadratni šuplji profili odabrani da
zadovoljavaju uvjet nosivosti i iskorištenost veću od 80%. Odabrani profili stupova su profili HEA 200 i
HEB 280. Usvojeni profil podrožnica je šuplji kvadratni profil, dok su za spregove odabrani puni okrugli
profili.
Predviđeno je da se elementi čelične konstrukcije hale radionički štite s jednim temeljnim

premazom na prethodno opjeskarenoj podlozi do čistoće Sa2 1/2. Nakon završene montaže potrebno je
popraviti sva oštećenja temeljnog radioničkog premaza. Nakon odmašćivanja površine nanosi se drugi
temeljni premaz. Debljina temeljnih premaza na organskoj osnovi iznosi 2 x 40 μm.
Sreto Jankić 64
6.3 Grafički prikaz konstrukcije
Slika 6.2 - Poprečni presjek
Sreto Jankić 65
Slika 6.3 - Dispozicija konstrukcije
Sreto Jankić 66
Slika 6.4 - Uzdužni pogled
Sreto Jankić 67
7 Nosač kranske staze
7.1 Osnovni podatci
Za opsluživanje hale predviđena je dvogredna mostna dizalica s jednom kukom, nosivosti 10 tona. Svaki
par kotača ima zaseban pogonski motor. Ležajevi između pogona i nosača su za sva četiri kotača sustava
nepokretno-nepokretno (IFF).
Statički sustav nosača kranske staze je kontinuirani nosač na 9 polja, raspona jednakog razmaku
glavnih nosača.
Slika 7.1 - Statički sustav nosača kranske staze
Podatci o odabranom poprečnom presjeku nosača kranske staze prikazani su u tablici 7.1
Tablica 7.1 - Podatci o poprečnom presjeku nosača

kranske staze
Podatci o poprečnom presjeku nosača kranske staze

visina presjeka h [mm] 400
širina pojasnice b [mm] 300
debljina pojasnice tf [mm] 25
debljna hrpta tw [mm] 12
debljina zavara aw [mm] 7
površina presjeka A [cm2] 192
Iy [cm4] 57100
momenti tromosti
Iz [cm4] 11255
Mel,y [cm3] 2855
Mel,z [cm3] 750,3
momenti otpora
Mpl,y [cm3] 3180
Mpl,z [cm3] 1137,6
torzijska konstanta It [cm4] 332,7
konstanta krivljenja Iw [cm4] 3955078,1
Sreto Jankić 68
7.2 Dinamički faktori
Dinamički faktor φ1:

1  1  a gdje je 0  a  0,1
1  1  0,1  1,1

2  2  2  vh
- promatrani kran svrstan je u klasu HC4, pa je φ2,min=1,20 i β2=0,68, a brzina dizanja tereta je
vh=6,3m/min = 0,105 m/s.
2  1, 20  0,68  0,105  1, 27

3  1,0 (ne postoji mogućnost iznenadnog opuštanja dijela tereta)

4  1, 0 (odstupanja za tračnice)

- pod pretpostavkom da se u ovom slučaju radi o sustavu u kojemu se sile mijenjaju mirno, vrijedi:
5  1,5
7.3 Vertikalna opterećenja
7.3.1 Najmanje vrijednosti (kran neopterećen)
a) skupine opterećenja 1,2
- opterećenja kranskim mostom (bez težine mačke) uzimamo kao jednoliko raspodijeljeno opterećenje:
(Qc  Gc ) (95,0  8,55)
qc    3,088kN / m '
L 28,0
Dinamičko povećanje:
1  qc  1,10  3,088  3,397kN / m '
Sreto Jankić 69
Koncentrirano opterećenje mačkom s kukom:

1  Gc  1,10  8,55  9, 41kN / m '
Opterećenje na više opterećenom nosaču kranske staze ∑Qr, (min):

( L  emin )
Qr ,(min)  0,5  (1  qc )  L  (1  Gc ) 
L
(28  1,03)
Qr ,(min)  0,5  (1,1 3,088)  28  (1,1 8,55)   56,61kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,(min) 56,61
Qr ,(min)    28,31kN
2 2
Opterećenje na manje opterećenom nosaču kranske staze ∑Qr, min:

e
Qr ,min  0,5  (1  qc )  L  (1  Gc )  min
L
1,03
Qr ,min  0,5  (1,1 3,088)  28  (1,1 8,55)   47,90kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,min 47,90
Qr ,min    23,95kN
2 2
b) skupine opterećenja 3,4,5
- uzima se dinamički faktor 1,0, pa je:
Opterećenje na više opterećenom nosaču kranske staze ∑Qr, (min):

( L  emin )
Qr ,(min)  0,5  qc  L  Gc 
L
(28  1, 03)
Qr ,(min)  0,5  3, 088  28  8,55   51, 47kN
28
Za jedan kotač
Qr ,(min) 51, 47
Qr ,(min)    25,74kN
2 2
Sreto Jankić 70
Opterećenje na manje opterećenom nosaču kranske staze ∑Qr, min:

e
Qr ,min  0,5  qc  L  Gc  min
L
1,03
Qr ,min  0,5  3,088  28  8,55   43,55kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,min 43,55
Qr ,min    21, 78kN
2 2
7.3.2 Najveće vrijednosti (kran opterećen)
a) skupina opterećenja 1
Sila od krana uvećana dinamičkim faktorom:

QH  2  Qh  1, 27 100,0  127kN
Opterećenje na više opterećenom nosaču kranske staze ∑Qr, (max):

( L  emin )
Qr ,max  0,5  (1  qc )  L  (1  Gc  QH ) 
L
(28  1,03)
Qr ,max  0,5  (1,1 3,088)  28  (1,1 8,55  127)   178,94 kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,(max) 178,94
Qr ,max    89, 47kN
2 2
Opterećenje na manje opterećenom nosaču kranske staze ∑Qr, (max):
e
Qr ,(max)  0,5  (1  qc )  L  (1  Gc  QH )  min
L
1,03
Qr ,(max)  0,5  (1,1 3,088)  28  (1,1 8,55  127)   52,57kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,(max) 52,57
Qr ,(max)    26, 29kN
2 2
Sreto Jankić 71
b) skupina opterećenja 2

QH  3  Qh  1,0 100,0  100kN

( L  emin )
Qr ,max  0,5  (1  qc )  L  (1  Gc  QH ) 
L
(28  1,03)
Qr ,max  0,5  (1,1 3,088)  28  (1,1 8,55  100)   152,94 kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,max 152,94
Qr ,max    76, 47kN
2 2

e
L
1,03
Qr ,(max)  0,5  (1,1 3,088)  28  (1,1 8,55  100)   51,58kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,(max) 51,58
Qr ,(max)    25,79kN
2 2
c) skupine opterećenja 4,5

QH  4  Qh  1,0 100,0  100kN

( L  emin )
Qr ,max  0,5  (4  qc )  L  (4  Gc  QH ) 
L
(28  1,03)
Qr ,max  0,5  (1,0  3,088)  28  (1,0  8,55  100)   148,10kN
28
Sreto Jankić 72
Za jedan kotač:
Qr ,max 148,10
Qr ,max    74,05kN
2 2

e
L
1,03
Qr ,(max)  0,5  (1,0  3,088)  28  (1,0  8,55  100)   47, 23kN
28
Za jedan kotač:
Qr ,(max) 47, 23
Qr ,(max)    23,62kN
2 2
7.3.3 Ekscentrično uvođenje vertikalnog opterećenja
Preporučena vrijednost ekscentriciteta iznosi 25% širine glave kranske tračnice. S obzirom da je širina
glave kranske tračnice širine br=50mm, time je ekscentricitet unosa sile 12,5 mm.
Slika 7.2 - Ekscentricitet unosa sile
Sreto Jankić 73
7.4 Horizontalna opterećenja
7.4.1 Horizontalna opterećenja zbog pokretanja ili kočenja krana
a) opterećenja duž kranske staze

Pogonska sila:
K  K1  K2   Qr ,min
gdje je:
Qr ,min  mw  Qr ,min (mw je broj pogonskih kotača, mw=2)

μ - koeficijent trenja (μ=0,2 za čelik - čelik)
Vrijednost pogonske sile:

K  0, 2  2  21,78  8,71kN
Horizontalna opterećenja duž kranske staze:

1 1
H L,1  H L,2  5  K   1,5  8,71  6,53kN
nr 2
gdje je:
φ5 - dinamički koeficijent
K - pogonska sila
nr - broj kranskih staza (nr=2)
b) opterećenja poprečno na kransku stazu
Izrazi za izračun sila HT,1 i HT,2:

M
HT ,1  5   2 
a
M
HT ,2  5  1 
a
Sreto Jankić 74
gdje je:
1   Qr ,max /  Qr
 Qr   Qr ,max   Qr ,( max )
 2  1  1
a - osni razmak kotača
Proračunate vrijednosti sila od krana:

Qr ,max  148,10kN
Qr ,(max)  47, 23kN
Qr  148,10  47, 23  195,33kN
148,10
1   0, 758
195,33
2  1  0,758  0, 242
Razmak između težišta sustava S i osi vožnje:

ls   1  0, 5  L
ls  (0, 758  0, 5)  28, 0  7, 224m
Moment zbog pogonske sile:

M  K  Is
M  8,71 7, 224  62,92kNm
Horizontalna sila na manje opterećenim kranskim stazama 1 i 2:

62,92
HT ,1  1,50  0, 242   7, 25kN
3,15
62,92
HT ,2  1,50  0, 758   22, 71kN
3,15
Sreto Jankić 75
7.4.2 Horizontalna opterećenja uzrokovana iskošenjem krana pri kretanju
H S ,i , j ,k  f  s,i , j ,k Qr ,max

S  f  s, j Qr ,max
gdje su:
S - sila vodilice
HS,i,j,k - poprečna (transverzalna) ili uzdužna (longitudinalna) sila na kotačima nastala zbog
zakošenja krana
λs,i,j,k - faktor sile
i - broj kranske staze (u ovom slučaju i=1 ili i=2)
j - par kotača (u ovom slučaju j=1 ili j=2)
k - smijer sile (L - uzdužna, T - poprečna)
faktor f:
f  0,3  (1  exp(250 ))  0,3
gdje je:
α - kut zakošenja (ako ne postoje točni podatci α=0,015rad ili 0,859°)

f  0,3  (1  exp(250  0,015))  0, 293  0,3
Faktor sile λs,i,j,k ovisi o konfiguraciji parova kotača (mogu biti neovisni ili povezani, pokretni ili
nepokretni). U ovom slučaju odabran je par neovisnih nepokretnih kotača, te su iz EN1991-3 (tablica
2.9) očitani sljedeći izrazi za izračun ovog faktora:
e j e1  e2
S  1   1
nh nh
2 e1
S ,1,1,T  (1  )
n h
 e
S ,1,2,T  2 (1  2 )
n h
 e
S ,2,1,T  1 (1  1 )
n h
 e
S ,2,2,T  1 (1  2 )
n h
S ,1,1, L  S ,1,2, L  S ,2,1, L  S ,2,2, L  0
Sreto Jankić 76
gdje je:
n - broj parova kotača
e1 - udaljenost između prednjeg para kotača i vodilice
e2 - udaljenost između kotača
h - udaljenost između trenutnog položaja centra rotacije i vodilice
Pretpostavlja se slučaj s limom kao vodilicom koji je smješten na mjestu kotača, pa je e1=0 i e2=3,15 m.
Za neovisne fiksirane kotače parametar h se prema EN1991-3 (tablica 2.8) računa prema sljedećem
izrazu:
m  1  2  I 2  e j 2 e j 2 3,152
h    3,15m
e j e j 3,15
gdje su:
m - broj parova spojenih kotača (za neovisne kotače m=0)
ej - udaljenost para kotača j od vodilice
0  3,15
S  1   0,50
2  3,15
0, 242 0
S ,1,1,T  (1  )  0,121
2 3,15
0, 242 3,15
S ,1,2,T  (1  )0
2 3,15
0,758 0
S ,2,1,T  (1  )  0,380
2 3,5
0,758 3,15
S ,2,2,T  (1  )0
2 3,15
- za opterećenje Hs uzima se u obzir samo skupina opterećenja 5.
S  0, 293  0,50  74,05  10,85kN
H S ,1,1,T  f  S ,1,1,T Qr ,max  0, 293  0,121 74,05  2,63kN
H S ,2,1,T  f  S ,2,1,T Qr ,max  0, 293  0,380  74,05  8, 24kN
H S ,1,2,T  H S ,1,2,T  0
Sreto Jankić 77
Na mjestu prednjeg para kotača osi krana 1 i osi krana 2 vrijedi:

H S ,1,T  H S ,1,1,T  S  2,63  10,85  8, 22kN
H S ,2,T  H S ,2,1,T  8, 24kN
Skupine opterećenja, kao karakteristične vrijednosti jednog djelovanja na kran, prikazane su u sljedećoj
tablici:
Tablica 7.2 - Izračun vrijednosti sila

prema skupinama opterećenja
SKUPINE OPTEREĆENJA (kN)

1 2 3 4 5
• 28,31 28,31 25,14 25,14 25,14
Qr,(min)
vlastita težina •• 38,22 38,22 33,94 33,94 33,94
OPTEREĆENJA
VERTIKALNA
krana • 23,95 23,95 21,78 21,78 21,78

Qr,min
•• 32,33 32,33 29,40 29,40 29,40
• 89,47 76,47 - 74,05 74,05
Qr,max
vlastita težina krana + •• 120,78 103,23 - 99,97 99,97
teret dizanja • 26,29 25,79 - 23,62 23,62
Qr,(max)
•• 35,49 34,82 - 31,89 31,89
• 6,53 6,53 6,53 6,53 -
HL,1
•• 8,82 8,82 8,82 8,82 -
• 6,53 6,53 6,53 6,53 -
HL,2
pokretanje i •• 8,82 8,82 8,82 8,82 -
HORIZONTALNA
OPTEREĆENJA
kočenje • 7,25 7,25 7,25 7,25 -

HT,1
•• 9,79 9,79 9,79 9,79 -
• 22,71 22,71 22,71 22,71 -
HT,2
•• 30,66 30,66 30,66 30,66 -
• - - - - 8,24
HS,1,T
iskošenje krana •• - - - - 11,12
pri kretanju • - - - - 8,24
HS,2,T
•• - - - - 11,12
• s parcijalnim faktorom γ=1,0
•• s parcijalnim faktorom γ=1,35
7.5 Proračunske rezne sile
a) Vlastita težina kranskog nosača (uključujući vlastitu težinu tračnice):

7850
gk  (0,0192  0,05  0,03)   9,81  1,59kN / m '
1000
gd  1,35 1,59  2,15 kN / m '
Sreto Jankić 78
Slika 7.3 - Vlastita težina kranskog nosača
Slika 7.4 - Momentni dijagram My,Ed [kNm]
Slika 7.5 - Dijagram poprečnih sila Vz,Ed [kN]
b) Skupina opterećenja 1, najveći moment oko jače osi M y,Ed uslijed Qr,max
Slika 7.6 - Shema pomičnog opterećenja krana za envelopu My,Ed
Sreto Jankić 79
Slika 7.7 - Anvelopa momentnog dijagrama [kNm]
Slika 7.8 - Položaj Qr,max za najveći moment savijanja
Istovremeno, sile koje djeluju poprečno na kransku stazu (H T), izazivaju savijanje oko slabije osi
nosača.
Sreto Jankić 80
Slika 7.11 - Položaj sila za najveći moment savijanja oko slabije osi
Slika 7.12 - Momentni dijagram Mz,Ed [kNm]
Zbog ekscentričnosti unosa vertikalnih i horizontalnih sila, istovremeno djeluju i torzijski momenti.
Sreto Jankić 81
Slika 7.14 - Ekscentricitet Qr,max
Torzijski momenti uslijed ekscentričnosti opterećenja:
M tA  120,78  0,0125  30,66  (0, 20  0,03)  8,65kNm
M tB  120,78  0,0125  30,66  (0, 20  0,03)  5, 45kNm
Slika 7.15 - Shema opterećenja torzijskim momentima
Slika 7.16. - Dijagram momenata torzije [Mt,Ed]
Sreto Jankić 82
c) Skupina opterećenja 1, najveća poprečna sila V z,Ed (zbog Qr,max)
Slika 7.17 - Shema pomičnog opterećenja krana za Anvelopu Vz,Ed
Slika 7.18 - Anvelopa poprečnih sila [kN]
Slika 7.19 - Položaj sila za maksimalnu poprečnu silu
Slika 7.20 - Dijagram poprečnih sila Vz [kN]
Sreto Jankić 83
d) Skupina opterećenja 1, najveći moment savijanja oko slabije osi Mz,Ed (zbog HT,2)
Slika 7.21 - Položaj sila za najveći moment savijanja oko slabije osi
Slika 7.23 - Dijagram poprečnih sila Vy,Ed [kN]
Slika 7.24 - Položaj sila za pripadajući moment oko jače osi
Sreto Jankić 84
e) Kombinacija 1, najveća poprečna sila Vy,Ed [kN]
Slika 7.27 - Položaj sila za maksimalnu poprečnu silu Vy,Ed
Sreto Jankić 85
Sreto Jankić 86
f) Skupina opterećenja 5, najveći moment oko jače osi M y,Ed (uzrokovan silama nastalim zbog
iskošenja krana pri kretanju)
Slika 7.33 - Položaj sila za maksimalni moment savijanja
Slika 7.36 - Položaj sila za pripadni moment oko slabije osi
Sreto Jankić 87
g) Skupina opterećenja 5, najveći moment oko slabije osi Mz,Ed
Slika 7.39 - Shema pomičnog opterećenja HS
Sreto Jankić 88
Slika 7.40 - Anvelopa momenta savijanja oko slabije osi

uslijed sile HS [kNm]
Slika 7.41 - Položaj sile HS za maksimalan moment
Sreto Jankić 89
Sreto Jankić 90
7.6 Dokaz kranske staze na granično stanje nosivosti
Parcijalni faktori:
 M 0  1,0
 M 1  1,1
Kvaliteta materijala:
t  t f  25 mm  40 mm  f y  355 N / mm2
7.6.1 Klasifikacija poprečnog presjeka
Hrbat (izložen savijanju) Pojasnica (izložen tlaku)

c  h  2  t f  400  2  25  350 mm b  tw 300  12
c   144 mm
t  tw  12 mm 2 2
t  t f  25mm
- odnos visine i debljine: - odnos visine i debljine:

c 350 c 144
  29,17   5,76
t 12 t 25
- uvjet za klasu 1: - uvjet za klasu 1:

c c
 72     0,81  9    0,81
t t
29,17  58,32 5,76  7, 29
 HRBAT KLASE 1  POJASNICA KLASE 1

 POPREČNI PRESJEK KLASE 1
7.6.2 Otpornost poprečnog presjeka
7.6.2.1 Otpornost hrpta na poprečne sile
Provjera mogućnosti izbočivanja hrpta

hw  350 0,81
 72    72   29,17  48,6
tw  12 1, 20
 NEMA OPASNOSTI OD IZBOČIVANJA HRPTA
Sreto Jankić 91
Djelotvorna posmična površina

Av, z  hw  tw   h w tw
Av, z  35 1, 2  1, 2  35 1, 2

Av, z  42,0  50, 4  Av, z  50, 4 cm2
Otpornost poprečnog presjeka na posmik

Av, z  f y 50, 4  35,5
Vpl , z , Rd    1033,0 kN
3  M 0 3 1,0
Djelujuća poprečna sila

Vz ,Ed  Vz ,Ed ,max  Vg , Ed  188, 48  7,96  196, 44 kN
Uvjet nosivosti
Vz , Ed 196, 44
 1, 0   0,19  1, 0
V pl , z , Rd 1033, 0
 UVJET NOSIVOSTI ZADOVOLJEN

 POPREČNI PRESJEK IMA DOSTATNU OTPORNOST NA POPREČNU SILU
7.6.2.2 Dokaz gornjeg pojasa na posmik
- pretpostavlja se da horizontalna opterećenja preuzima samo gornji pojas

- najnepovoljnija poprečna sila Vy,Ed dolazi od HS
Vz , Ed  11,12 kN
Djelotvorna posmična površina:

AV ,Y  b f  t f  30  2,5  75,0 cm2
Otpornost poprečnog presjeka na posmik:

Av, y  f y 75,0  35,5
Vpl , y ,Rd    1537, 20 kN
3  M 0 3 1,0
Sreto Jankić 92
Uvjet nosivosti:
Vy , Ed 11,12
 1,0   0,01  1,0
V pl , y , Rd 1537, 20

7.6.2.3 Kombinirani posmik iz savijanja i torzije
- za kombinaciju poprečne sile i torzijskog momenta plastična posmična otpornost kojom se u obzir
uzimaju torzijski učinci treba biti smanjena od Vpl,Rd na Vpl,T,Rd, a proračunska poprečna sila treba
zadovoljiti izraz:
VEd
 1,0
V pl ,T , Rd
- za I ili H profile Vpl,T,Rd se može izvesti iz izraza:
 t , Ed
V pl ,T , Rd  1  V pl , Rd
fy / 3
1, 25 
 M0
Djelujuća poprečna sila VZ,Ed:
VEd  164,53 kN
Djelujući torzijski moment:

M t , Ed  4,94 kNm  494 kNcm
Posmična naprezanja uslijed torzije:

M t , Ed  t 494 1, 2
 t , Ed    1,782 kN / cm2
It 332,7
Sila otpornosti na kombinaciju posmika i torzije:
1, 782
V pl ,T , Rd  1 1537, 20  1482, 78 kN
35,5 / 3
1, 25 
1, 0
Sreto Jankić 93
Uvjet nosivosti:
VEd 164,53
 1,0   0,11  1,0
V pl ,T , Rd 1482,78
 NOSAČ IMA DOSTATNU OTPORNOST

7.6.2.4 Dokaz na savijanje uslijed iskošenja krana
- potrebno je provesti dokaz na savijanje uslijed iskošenja krana pri kretanju uz uzdužnu silu
- zbog male uzdužne sile nije potrebno provesti dokaz na izvijanje savijanjem
- uzimajući u obzir stranu sigurnosti, pretpostavlja se da horizontalna, uzdužna i poprečna
opterećenja preuzima samo gornja pojasnica
- torzijski moment razlaže se na poprečnu silu koja djeluje na nosač u ravnini gornje i donje
pojasnice.
- pretpostavka je na strani sigurnosti budući da se pretpostavlja da se torzijski momenti preuzimaju

samo sa krivljenjem presjeka
Izračun sila Ha i Hb:
M ta 8,65
Ha    23,07 kN
h  t f 0, 4  0,025
M tb 5, 45
Hb    14,53 kN
htf 0, 4  0,025
Dokaz
N Ed M  , y , Ed M  , z , Ed   ,w, Ed
    1,0
A  f y Wpl , y  f y Wel , y  f y fy
T  T 
 M1  M1  M1  M1
- zanemaruju se učinci 2. reda

N Ed  H L  8,82 kN
M , y, Ed  M y, Ed  M g ,Ed  161,76  8,33  170,09 kNm
M , z , Ed  M z , Ed  32, 04 kNm  3204 kNcm
Sreto Jankić 94
Koeficijent αT:
W 1137,6
T  pl , y  1, 25   1,516  1, 25
Wel , y 750,3
T  1, 25
Moment savijanja u presjeku (max My,Ed) u gornjem pojasu, uslijed koncentriranih opterećenja Ha,Hb:
Slika 7.47 - Položaj sila Ha i Hb na nosaču
Slika 7.48 - Momentni dijagram Mz,Ed uslijed

koncetriranih opterećenja Ha i Hb
Maksimalan moment na dijagramu:

M z , Ed  25,37 kNm  2537 kNcm
Elastični moment otpora gornjeg pojasa

1
Wel ,G   2,5  302  375 cm3
6
Normalno naprezanje krivljenja:

M 2357
  w, Ed  z , Ed   6, 29 kN / cm2
Wel ,G 375
Sreto Jankić 95
Dokaz:
8,82 17009 3204 6, 29
    1,0
75  35,5 3180  35,5 750,3  35,5 35,5
1, 25  1, 25 
1,1 1,1 1,1 1,1
0, 431  1,0
7.6.2.5 Dokaz hrpta na "crippling"
Sila otpornosti na poprečne koncentrirane sile:

f yw  Leff  tw 35,5  37,57 1, 2
FRd    1454,98 kN
 M1 1,1
Debljina hrpta:
tw  12 mm
Efektivna širina za preuzimanje poprečnih sila:

Leff   F  Ly
gdje su:
Ly - efektivno opterećena širina
χF - redukcijski faktor s obzirom na lokalno izbočivanje
0,5
F   1, 0
F
Izračun kritične sile izbočavanja:

hw  h  2  t f  400  2  25  350 mm
2 2
h   350 
kF  6  2   w   6  2     6,01
 a   6000 
a- širina polja (6000 mm)

Ly  ss  2  t f  1  m1  m2  a 
Sreto Jankić 96
f yf  b f 35,5  30,0
m1    25,0
f yw  tw 35,5 1, 2
2
 35 
m2  0, 02     3,92
 2,5 
Širina rasprostiranja koncentriranog opterećenja s s na najgornjem vlakancu hrpta:

hr - visina tračnice (30 mm)
 
ss  2  hr  t f  2   30  25  110 mm
 
Ly  110  2  25  1  25  3,92  428,87 mm
Slika 7.50 - Širina rasprostiranja opterećenja
Kritična sila izbočivanja:

tw3 1, 23
Fcr  0,9  kF  E   0,9  6,01 21000   5608,05 kN
hw 35,0
Bezdimenzionalna vitkost:
L t  f 42,89 1, 2  35,5
F  y w yw   0,571
Fcr 5608, 05
0,5
F   0,876  1, 0
0,571
Efektivna duljina:
Leff  0,876  428,87  375,69 mm
Sreto Jankić 97
Sila otpornosti na poprečne koncentrirane sile:

f yw  Leff  tw 35,5  37,57 1, 2
FRd    1454,98 kN
 M1 1,1
Djelujuća sila:
FEd  VEd  164,53 kN
Uvjet nosivosti:
FEd 164,53
 1,0   0,11  1,0
FRd 1454,98
7.6.3 Otpornost elementa
7.6.3.1 Dokaz na bočno torzijsko izvijanje
Proračunska otpornost na bočno-torzijsko izvijanje:

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1
- za klase poprečnih presjeka 1 i 2 moment otpora jednak je plastičnom momentu otpora
Elastični kritični moment za simetrični poprečni presjek:

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
  C2  z g   C2  z g 
2
M cr  C1  
2     
(k  Lcr )  kw  I z   E  Iz
2 
 
gdje su:
Lcr - razmak bočnih pridržanja

Lcr= 600 cm
Ci - faktori za izračun kritičnog momenta bočno torzijskog izvijanja koji ovise o momentnom dijagramu
između bočnih pridržanja
Sreto Jankić 98
Izračun C1,C2:
0
 0
99, 46
F  Lcr 120,78  6,0
   1,12  1,1
4  M max 4 161,76
C1 i C2 za ovaj slučaj iznose:

C1  2, 48
C2  1,30
Faktor efektivne dužine bočnog izvijanja koji uzima u obzir rotaciju krajeva nosača:
k  1, 0
Faktor efektivne dužine bočnog izvijanja koji uzima u obzir krivljenje nosača:
kw  1, 0 (smatra se da krivljenje nije spriječeno posebnim mjerama)
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2
Faktor koji ovisi o položaju djelovanja opterećenja:

- opterećenje djeluje na gornjoj pojasnici:
h 40
zg    20 cm
2 2
Sreto Jankić 99
Kritični moment za simetrični poprečni presjek:
 2  21000 11255
M cr  2, 48  
(1 600) 2
 
 1, 0 
2
3955078,1 1  600  2
 8100  332, 7
       2
  
  1, 0 
1,30 20, 0 1,30 20, 0
11255  2  21000 11255 
 
M cr  192678,34 kNcm
Bezdimezionalna vitkost bočno-torzijskog izvijanja:
Wy , pl  f y 3180  35,5
 LT    0, 765  0, 40
M cr 192678,34
- bezdimenzionalna vitkost prelazi vrijednost granične vitkosti, potrebno uzeti u obzir bočno-torzijsko
izvijanje
Određivanje faktora redukcije za bočno torzijskog izvijanje:

- zavareni nosač
h 400
  1,33  2,0  linija izvijanja : c   LT  0, 49
b 300
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 49  (0, 765  0, 2)  0, 7652   0,931
1 1
 LT    0, 684
LT  LT  LT 2 2
0,931  0,931  0, 765
2 2
Računska otpornost elementa na bočno-torzijskog izvijanje:

3180  35,5
M b, Rd  0,684   70197,05 kNcm  701,97 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 161,76  8,33
 1,0   1,0
M b, Rd 701,97
0, 24  1,0
Sreto Jankić 100

7.6.3.2 Dokaz na interakciju bočno torzijskog izvijanja i torzije
Uvjet nosivosti:
M y , Ed M z , Ed k  k  k T
 Cmz   w zw  w, Ed  1,0
W f Wpl , z  f y Wpl , f  f y
 LT  pl , y y
 M1  M1  M1
Djelujući momenti:
M y, Ed  161,76  8,33  170,09 kNm
M z , Ed  32,07 kNm
M t , Ed  a 4,94  3,15
Tw, Ed    103, 74 kNm
htf 0, 4  0, 25
Momenti otpornosti:
Wy , pl  f y 3180  35,5
M b, Rd   LT   0, 684   70197, 05 kNcm  701,97 kNm
 M1 1,1
Wz , pl  f y 1137,6  35,5
M z , Rd    36713, 45 kNcm  367,13 kNm
 M1 1,1
t f  b2 2,5  302
W f , pl    562,5 cm3
4 4
W f , pl  f y 562,5  35,5
Tw, Rd    18153, 41 kNcm  181,53 kNm
 M1 1,1
Faktori bočno-torzijskog izvijanja:

0, 2  Tw, Ed 0, 2 103,74
kw  0,7   0,7   0,699
Tw, Rd 181,53
M z , Ed 32,07 1,1
k zw  1   1  0,904
M z , Rd 367,13
1 1
k    1, 097
M y , Ed 170, 09
1 1
M cr 1926, 78
Cmz  0,9  EN 1993  1  1; tablica B.3
Sreto Jankić 101

Uvjet nosivosti:
170,09 32,07 103,74
 0,9   0,699  0,904 1,097   1,0
701,97 367,13 181,53
0,72  1,0
7.6.4 Dokaz zavara na spoju hrbat- pojasnica
a) Posmično naprezanje uslijed savijanja (lokalno posmično naprezanje)
Najveća računska poprečna sila (od krana i tereta i vlastite težine nosača kranske staze)
maxVz , Ed  Vz , Ed  Vg , Ed  188, 48  7, 44  196, 44 kN
Statički moment površine

S  b f  t f  z  30  2,5 18, 75  1406, 25 cm3
Posmično naprezanje uslijed T

V  S 196, 44  1406, 25
T  z , Ed   4,84 kN / cm
Iy 57100
T 4,84
w    4, 03 kN / cm2
tw 1, 2
b) Normalna naprezanja uslijed koncentrirane sile od kotača (poprečno na os zavara, lokalno

tlačno naprezanje)
Širina tračnice Efektivna širina

b fr  5, 0 cm beff  b fr  d r  5  4, 75
 9, 75 cm  b  3, 0 cm
Istrošenost tračnice → (25% od hr tj. tr)
tr  0, 25  3  0, 75cm
Razmak između gornjeg ruba tračnice i ruba hrpta

d r  tr   tr  t f
 3  0, 75  2,5  4, 75 cm
Slika 7.52 - Mjerodavna površina za određivanje

Irf
Sreto Jankić 102

- tračnica je nepopustljivo spojena na pojasnicu nosača. Računamo moment površine 2. stupnja

efektivne pojasnice oko horizontalne osi kada je tračnica nepopustljivo spojena na pojasnicu
2, 25 5  2, 253 2,5 9, 75  2,53

I rf  5  2, 25  (  0,5)2   9, 75  2,5  (  0,5) 2   60,9 cm4
2 12 2 12
Efektivna dužina zavara:

1/3 1/3
 I rf   60,9 
I eff  3, 25     3, 25     12, 0 cm
 tw   1, 2 
Normalno naprezanje uslijed koncentrirane sile od kotača

Q 120,78
 w  r ,max   8,39 kN / cm2
tw  leff 1, 2 12
c) Normalna naprezanja (poprečno na os zavara) uslijed torzije pojasnice
Torzijski moment
M t , Ed  Qr ,max  e  HT  (tr  t f )  120, 78 1, 25  30, 66  (3  2,5)  319, 61 kNcm
Slika 7.53 - Djelovanja koja uzrokuju torzijski moment
Poprečna rebra za ukrutu hrpta su samo na ležajevima

a  600 cm
Visina hrpta
d w  35 cm
Sreto Jankić 103

0,5
    dw  
 0, 75  a  t 3 sin 2   
 w
  a  
 It  2  d w   2  d w  

sin   
 a   a  
   dw     35 
sin    sin    0,182
 a   600 
 2  d w   2  35 
sin    sin    0,358
 a   600 
- torzijska konstanta izračunava se uključujući pojasnicu i tračnicu, smanjene visine zbog istrošenosti,
budući da je tračnica nepopustljivo spojena na nosač:
1 1 1 1
It   b f  t f 3   br  (tr  tr )3   30  2,53   5  (2, 25)3  175, 23cm4
3 3 3 3
0,5
 
 0, 75  600 1, 23 0,1822 
   4, 20
175, 23 2  35 
 0,358  
 600 
6  M t , Ed 6  319, 61
 w, Ed    tg     4, 20 1, 0  2, 22 kN / cm2
a  tw 2
600 1, 22
tg    tg (4, 20)  1, 0
d) Rezultirajuće naprezanje i dokaz nosivosti
0,5 0,5
 Ed  ( w   w, Ed )2   w2   (8,39  2, 22)2  4, 032   11,35 kN / cm2
Računska čvrstoća zavara
fu 51
fv,wd    27, 71kN / cm2
3  w   M 2 3  0,85 1, 25
 Ed  11,35 kN / cm2  fv,wd  27,71kN / cm2
 ZAVAR ZADOVOLJAVA
Sreto Jankić 104

7.7 Dokaz nosača kranske staze na granično stanje uporabljivosti
- stalno i promjenjivo opterećenje uzimaju se s parcijalnim faktorom γ=1,0.

- promijenjivo opterećenje od krana uzima se s pripadnim dinamičkim faktorom
7.7.1 Progib uslijed vertikalnog opterećenja
a) Progib - koncentrirano promjenjivo opterećenje
a  350cm  0,65  L  0,65  600  390cm
- najveći progib dobije se za simetričan raspored dvaju sila obzirom na polovicu raspona
Slika 7.54 - Raspored sila za maksimalan moment savijanja
Qr ,max  c 120,78 142,5

w1   (3  L3  4  c 2 )   (3  6002  4 142,52 )  0,60 cm
24  E  I y 24  21000  57100
b) Progib - vlastita težina kranskog nosača
5 gk  L4 5 2,19 102  6004

w2      0,03 cm
384 E  I y 384 21000  57100
c) Ukupni progib - dopuštene vrijednosti
wmax  w1  w2  0,60  0,03  0,63 cm
Sreto Jankić 105

Dopuštene vrijednosti
L
wmax  i wmax  2,5cm
600
600
wmax  0, 63 cm   1, 0
600
wmax  0,63 cm
 PROGIBI SU MANJI OD DOPUŠTENIH
d) Progib uslijed horizontalnog opterećenja

- najnepovoljniji slučaj kada je sila HS u sredini raspon. Pretpostavlja se da se samo gornji pojas
suprostavlja sili HS
2,5  303
Iz   5625 cm4
12
H S  L3 8, 24  6003
wy    0,31 cm
48  E  I z 48  21000  5625
Dopuštene vrijednosti
L 600
wy    1,0
600 600
0,36 cm  1,0
7.7.2 Oscilacije donje pojasnice
Moment površine 2. stupnja donje pojasnice

t f  bf 3 2,5  303
Iz    5625cm4
12 12
Radijus inercije
Iz 5625
iz    8, 66cm
A 2,5  30
Vitkost donje pojasnice
L 600
  69, 28  250
iz 8, 66
 NE POSTOJI OPASNOST OD OSCILACIJE DONJE POJASNICE
Sreto Jankić 106

7.7.3 Provjera zamora
- naprezanja uslijed horizontalnog opterećenja (HL,HT,HS) nisu uzeta u obzir, pretpostavlja se da ih

u potpunosti preuzima gornja pojasnica kranskog nosača
- zavar na spoju hrbat - gornja pojasnica nije naprezan
Ekvivalentno opterećenje
Qc,i   fat  i  Qmax,i
- klasa umornosti S3
Faktor λi za normalna i posmična naprezanja:

i  0,397 za  i
i  0,575 za  i
- Qmax,i - vrijednost opterećenja kotačem bez dinamičkog faktora
Qmax,i  89, 47kN
Dinamički faktor umaranja

1  2 1  1, 26
 fat    1,13
2 2
Ekvivalentno opterećenje za normalna naprezanja

Qc,i  1,13  0,397  89, 47  40,14kN
Ekvivalentno opterećenje za posmična naprezanja

Qc,i  1,13  0,575  89, 47  58,13kN
Postupak procjene zamora za normalna i posmična naprezanja

 Ff   E ,2  Ff   E ,2
 1,0  1,0
 c /  Mf  c /  Mf
gdje su:
ΔσE,2 - ekvivalentna razlika normalnih naprezanja jednolike amplitude za 2x106

ciklusa proračuna iz ekvivalentnog opterećenja
γFf - parcijalni faktor za djelovanje pri umaranju
Δσc - čvrstoća umaranja za 2x106 ciklusa
γMf - parcijalni faktor za otpornost pri umaranju
Sreto Jankić 107

ΔτE,2 - ekvivalentna razlika posmičnih naprezanja jednolike amplitude za 2x106

ciklusa proračuna iz ekvivalentnog opterećenja
Δτc - čvrstoća umaranja za 2x106 ciklusa
7.7.4 Procjena umornosti zavara između hrpta i gornje pojasnice
7.7.4.1 Normalna naprezanja
a) uslijed koncentriranog optećenja kotačem
- određuje se efektivna dužina Leff od koncentriranog opterećenja kotačem.

- za proračun umornosti uzima se samo polovica vrijednosti istrošenosti visine tračnice od
prethodno usvojene vrijednosti 0,25 x tf
Visina tračnice
0,875  t f  0,875  3  2, 625 cm
Razmak između gornjeg ruba tračnice i najgornjeg ruba hrpta

d r  0,875  t f  t f  0,875  3  2,5
 5,125 cm
Efektivna širina
beff  b fr  dr  5  5,125  10,125 cm
Slika 7.55 - Promatrani poprečni presjek
Sreto Jankić 108

Težište presjeka
2, 625 2,5
5  2, 625  (  2,5)2  10,125  2,5 
x 2 2  2,125 cm
5  2, 625  10,125  2,5
Efektivni moment tromosti

2
2, 625 5  2, 6253  2,5  10,125  2,5
3
I eff  5  2, 625  (  0,375)2   10,125  2,5    0,376    77,5cm4
2 12  2  12
Efektivna dužina zavara

1/3 1/3
 I rf   77,5 
leff  3, 25     3, 25     13,0cm
 tw   1, 2 
Normalno naprezanje σ1
Qc,i 40,14
1    2,57kN / cm2
tw  leff 1, 2 13,0
b) uslijed ekscentričnog djelovanja opterećenja kotačem na tračnicu
Torzijski moment
 Ed  Fz ,d  ey
ey  0, 25  br  0, 25  5  1, 25cm
ey  0,5  tw  0,5 1, 2  0, 6cm
 Ed  40,14 1, 25  50,18kNcm
- poprečna rebra za ukrutu hrpta su samo na ležajevima

a  600cm
- visina hrpta
d w  35cm
0,5
    dw  
 0, 75  a  t 3 sin 2   
  w
  a 

 It  2  d w   2  d w  

sin   
 a   a  
Sreto Jankić 109

   dw     35 
sin    sin    0,182
 a   600 
 2  d w   2  35 
sin    sin    0,358
 a   600 
Torzijski moment tromosti

1 1 1 1
It   b f  t f 3   br  (tr  tr )3   30  2,53   5  (2, 25)3  175, 23 cm4
3 3 3 3
0,5
 
 0, 75  600 1, 23 0,1822 
   4, 20
175, 23 2  35 
 0,358  
 600 
Normalno naprezanje σ2
6  Ed 6  50,18
2    tg     4, 20 1,0  1, 46kN / cm2
a  tw 2
600 1, 2 2
tg    tg (4, 20)  1,0
c) procjena umornosti uslijed normalnih naprezanja

- usvojena je kategorija detalja 71 iz tablice 9.1 EC3, dio 6
 c  7,1 kN / cm2
Razlika normalnih naprezanja

 E ,2  1   2  2,57  1, 46  4,03 kN / cm2
Uvjet nosivosti zamora za normalna naprezanja

 Ff   E ,2 1,0  4,03
 1,0  0,71  1,0
 c /  Mf 7,1/1, 25
Sreto Jankić 110

7.7.4.2 Posmična naprezanja
a) posmična naprezanja uslijed savijanja
- najveća poprečna sila uslijed Q e,i
 3,5 
V  58,13  1    92, 04 kN
 6 
V  c 92, 04  (30  2,5 18, 75)

1    1,89 kN / cm2
b I 1, 2  57100
b) dodatna posmična naprezanja uslijed koncentriranog opterećenja kotačem
 2  0, 2  1  0, 2  2,57  0,51 kN / cm2
c) promjena umornosti uslijed posmičnih naprezanja
- usvojena je kategorija detalja 100 (ručno zavarivanje)

 c  10,0 kN / cm2
Razlika posmičnih naprezanja

 E ,2  1  2  2  1,89  2  0,51  2,91 kN / cm2
Uvjet nosivosti zamora za posmična naprezanja

 Ff   E ,2 1,0  2,91
 1,0  0,36  1,0
 c /  Mf 10,0 /1, 25
7.7.4.3 Interakcija normalnih i posmičnih naprezanja
3 5
  Ff   E ,2    Ff   E ,2  3 5
 1, 0  4, 03   1, 0  2,91 
      1, 0  7,1/1, 25    10, 0 /1, 25   1, 0
  c /  Mf    c /  Mf     
0,36  1,0
Sreto Jankić 111

8 Analiza opterećenja konstrukcije
8.1 Stalno opterećenje
Vlastita težina konstrukcije: → generirana softwarom
Dodatni teret:
- težina pokrova → 0,25 kN/m2
- težina instalacija → 0,50 kN/m2
- težina podrožnice → 0,40 kN/m2
Ukupna dodatna vlastita težina → ΔG = 1,15 kN/m'
8.2 Djelovanje vjetra
8.2.1 Osnovni tlak vjetra
Osnovni podatci o hali:

- duljina objekta L = 54,0 m
- širina objekta Š = 30,0 m
- visina vertikalnih zidova objekta: h1=10,5m
- visina objekta do sljemena: h =11,5 m
- nagib krova: α = 3,81
- razmak glavnih nosača B = 6,0m
Podatci za određivanje osnovnog tlaka vjetra:

- lokacija hale: Osijek
- brzina vjetra (EN): v b,0  20,0m / s
- kategorija terena (EC) : 2
- visina objekta: 11,5m
Korigirana osnovna brzina vjetra:

v b  c dir  c season  v b,0
c dir  1,0 ;c season  1,0 (prema preporuci HRN EN 1991  1  4)

v b  1,0  1,0  20,0  20 m / s
Sreto Jankić 112

Izračun osnovnog tlaka vjetra:

1 1
qb   ρ  v b 2   1,25  202  250,0N / m2  0,250 kN / m2
2 2
8.2.2 Koeficijent izloženosti vjetru
Visina građevine:
z  11,5m  zmin  2m (kategorijaterena2)
Faktor terena:
0,07 0,07
z   0,05 
kr  0,19   0   0,19     0,19
 z 0.II   0,05 
Faktor hrapavosti ( zmax ≥ z ≥ zmin)

 z  11,5 
c r (z)  kr  ln    0,19  ln    1,033
 z0   0,05 
Faktor vertikalne razvedenosti:

c 0 (z)  1,0
Srednja brzina vjetra:

vm (z)  cr (z)  c 0 (z)  vb  1,033 1 20  20,66m / s
Intenzitet turbulencije:
ki 1
Iv (z)    0,184
 z   11,5 
c 0 (z)  ln   1 ln  
 z0   0,05 
Tlak pri vršnoj brzini:

1 1
qp (z)  1  7  Iv (z)   ρ  v m (z)2  1  7  0,184    1,25  20,662
2 2
 610,37 N / m2  0,610kN / m2
Izračun koeficijenta izloženosti vjetru:
q (z) 610,37
c e (z)  p   2,441
qb 250,0
Sreto Jankić 113

8.2.3 Određivanje koeficijenata vanjskog tlaka
8.2.3.1 Smjer vjetra (θ=0°)
Dimenzije:
- d = 30,0 m
- b = 54,0 m
- h = 11,5 m
- dimenzija e= min(b, 2h) → min(54,0 ; 23,0) → e=23,0 m
- e/5 = 4,60 m
- 4e/5 = 18,40 m
- h/d = 0,3833
- jednodijelna građevina (h<b)

- ukoliko je dimenzija e manja od dimenzije d, plohu na zabatu djelimo na A,B, C plohe
Slika 89. - Podjela građevine na plohe
Izračun površina:
- površina A:
PA  4,6 10,5  0,31 4,6  0,5  49,01 m2
- površina B:
PB  18,4 10,5  0,3110,4  0,69 10,4  0,5  0,47  8  0,53  8  0,5  205,89 m2
Sreto Jankić 114

- površina C:
PC  7,0 10,5  0,47  7,0  0,5  75,15 m2
- površina D:
PD  54,0  10,5  567 m2
- površina E:
PE  54,0  10,5  567 m2
- površina F:
PF  5,75  2,30  13,23 m2
- površina G:
PG  42,5  2,30  97,75 m2
- površina H:
PH  54,0 12,70  685,8m2
- površina J:
PJ  54,0  2,30  124,20 m2
- površina I:
PI  54,0 12,70  685,8 m2
Tablica 8.1 - Koeficijent vanjskog tlaka po plohama

(smijer vjetra θ=0°)
PLOHA POVRŠINA [m2] KOEF. cpe

A 49,01 m  10m
2 2
c pe  c pe,10 -1,20
B 205,89 m2  10m2 c pe  c pe,10 -0,80
C 75,15m2  10m2 c pe  c pe,10 -0,50
0,8  0,7
D 567 m2  10m2 c pe  c pe,10  0,7    0,3833  0,25   0,72
1  0,25
0,5  0,3
E 567 m2  10m2 c pe  c pe,10  0,3    0,3833  0,25   0,34
1  0,25
c pe  c pe,10 1. slučaj -1,70
F 13,23 m2  10m2
2. slučaj +0,00
1. slučaj -1,20
G 97,75 m2  10m2 c pe  c pe,10
2. slučaj +0,00
1. slučaj -0,60
H 685,8 m2  10m2 c pe  c pe,10
2. slučaj +0,00
1. slučaj +0,20
J 124,2 m2  10m2 c pe  c pe,10
2. slučaj -0,60
I 658,8 m2  10m2 c pe  c pe,10 -0,60
Sreto Jankić 115

Tablica 8.2 - Vanjski tlakovi vjetra
qb we
PLOHA ce cpe
[kN/m2] [kN/m2]
A 0,250 2,441 -1,20 -0,732
B 0,250 2,441 -0,80 -0,488
C 0,250 2,441 -0,50 -0,305
D 0,250 2,441 0,72 0,439
E 0,250 2,441 -0,34 -0,207
1. slučaj -1,70 -1,037
F 0,250 2,441
2. slučaj +0,00 +0,00
1. slučaj -1,20 -0,732
G 0,250 2,441
2. slučaj +0,00 +0,00
1. slučaj -0,60 -0,366
H 0,250 2,441
2. slučaj +0,00 +0,00
1. slučaj +0,20 +0,122
J 0,250 2,441
2. slučaj -0,60 -0,366
I 0,250 2,441 -0,60 -0,366
izraz za izračun rezultantnog tlaka: w e  qb  c e  c pe
8.2.3.2 Smjer vjetra (θ=90°)
- dimenzije:
- d = 54,0 m
- b = 30,0 m
- h = 11,5 m
- dimenzija e= min(b, 2h) → min(30,0 ; 23,0) → e=23,0 m
- e/5 = 4,60 m
- h/d = 0,213
- ukoliko je dimenzija e manja od dimenzije d, plohu na zabatu djelimo na A,B, C plohe
Sreto Jankić 116

Slika 90. - Podjela građevine na plohe
Izračun površina:
- površina A:
PA  4,60 10,50  48,30 m2
- površina B:
PB  18,4  10,50  193,2 m2
- površina C:
PC  31,00  10,50  325,50 m2
- površina D:
PD  30  10,50  1 15  2  0,5  330 m2
- površina E:
PE  30  10,50  1 15  2  0,5  330 m2
- površina F:
PF  2,3  5,75  13,23 m2
- površina G:
PG  9,25  2,30  21,28 m2
- površina H:
PH  9,2  15,0  138,0 m2
- površina I:
PI  42,5  15,0  637,5 m2
Sreto Jankić 117

Tablica 8.3 - Koeficijent vanjskog tlaka po plohama

(smijer vjetra θ=90°)
PLOHA POVRŠINA [m2] KOEF. cpe

A 48,30 m  10m
2 2
c pe  c pe,10 -1,20
B 193,2 m2  10m2 c pe  c pe,10 -0,80
C 325,50 m2  10m2 c pe  c pe,10 -0,50
D 330 m2  10m2 c pe  c pe,10 +0,70
E 330,0 m  10m
2 2
c pe  c pe,10 -0,30
F 13,23 m  10m
2 2
c pe  c pe,10 -1,60
G 21,28 m2  10m2 c pe  c pe,10 -1,30
H 138,0 m2  10 m2 c pe  c pe,10 -0,70
I 637,5 m2  10m2 c pe  c pe,10 -0,60
Tablica 8.4 - Djelovanje vjetra na vertikalne površine
qb
PLOHA ce cpe we [kN/m2]
[kN/m2]
A 0,250 2,441 -1,20 -0,732
B 0,250 2,441 -0,80 -0,488
C 0,250 2,441 -0,50 -0,305
D 0,250 2,441 +0,70 0,427
E 0,250 2,441 -0,30 -0,183
F 0,250 2,441 -1,60 -0,976
G 0,250 2,441 -1,30 -0,793
H 0,250 2,441 -0,70 -0,427
I 0,250 2,441 -0,60 -0,366
izraz za izračun rezultantnog tlaka: we  qb  c e  c pe
8.2.4 Slučajevi opterećenja vjetrom
Sreto Jankić 118

Tablica 8.5 - Vjetar θ=0°, cpi= +0,20 (slučaj 1)
PLOHA cpe cpi REZULTANTNI TLAK VJETRA
A 1,20  1,20  0,20  0,610  0,854 kN / m2
B 0,80  0,80  0,20  0,610  0,610 kN / m2
C 0,50  0,50  0,20  0,610  0,427 kN / m2
D 0,72  0,72  0,20  0,610  0,317 kN / m2

E 0,34  0,34  0,20  0,610  0,329 kN / m2
F 1,70  1,70  0,20  0,610  1,159 kN / m2

0,20
G 1,20  1,20  0,20  0,610  0,854 kN / m2
H 0,60  0,60  0,20  0,610  0,488 kN / m2
I 0,60  0,60  0,20  0,610  0,488 kN / m2
J 0,20  0,20  0,20  0,610  0,000 kN / m2
Tablica 8.6 - Vjetar θ=0°, cpi=+0,20 (slučaj 2)

A 1,20  1,20  0,20  0,610  0,854 kN / m2
B 0,80  0,80  0,20  0,610  0,610 kN / m2
C 0,50  0,50  0,20  0,610  0,427 kN / m2

D 0,72  0,72  0,20  0,610  0,317 kN / m2
E 0,34 0,20  0,34  0,20  0,610  0,329 kN / m2
F 0,00  0,00  0,20  0,610  0,122 kN / m2
G 0,00  0,00  0,20  0,610  0,122 kN / m2
H 0,00  0,00  0,20  0,610  0,122 kN / m2
I 0,60  0,60  0,20  0,610  0,488 kN / m2
J 0,60  0,60  0,20  0,610  0,488 kN / m2
Sreto Jankić 119

Tablica 8.7 - Vjetar θ=0°, cpi=-0,30 (slučaj 3)
A 1,20  1,20  0,30  0,610  0,549 kN / m2

B 0,80  0,80  0,30  0,610  0,305 kN / m2
C 0,50  0,50  0,30  0,610  0,122 kN / m2
D 0,72  0,72  0,30  0,610  0,622 kN / m2
E 0,34  0,34  0,30  0,610  0,024 kN / m2
F 1,70  1,70  0,30  0,610  0,854 kN / m2

0,30
G 1,20  1,20  0,30  0,610  0,549 kN / m2
H 0,60  0,60  0,30  0,610  0,183 kN / m2
I 0,60  0,60  0,30  0,610  0,183 kN / m2

J 0,20  0,20  0,30  0,610  0,305 kN / m2
Tablica 8.8 - Vjetar θ=0°, cpi=-0,30 (slučaj 4)
A 1,20  1,20  0,30  0,610  0,549 kN / m2

B 0,80  0,80  0,30  0,610  0,305 kN / m2
C 0,50  0,50  0,30  0,610  0,122 kN / m2
D 0,72  0,72  0,30  0,610  0,622 kN / m2
E 0,34 0,30  0,34  0,30  0,610  0,024 kN / m2
F 0,00  0,00  0,30  0,610  0,183 kN / m2

G 0,00  0,00  0,30  0,610  0,183 kN / m2
H 0,00  0,00  0,30  0,610  0,183 kN / m2
I 0,60  0,60  0,30  0,610  0,183 kN / m2
J 0,60  0,60  0,30  0,610  0,183 kN / m2
Sreto Jankić 120

Tablica 8.9 - Vjetar θ=90°, cpi=+0,20 (slučaj 5)

A 1,2  1,20  0,20  0,610  0,854 kN / m2
B 0,8  0,80  0,20  0,610  0,610 kN / m2
C 0,5  0,50  0,20  0,610  0,427 kN / m2
D 0,70  0,70  0,20  0,610  0,305 kN / m2
E 0,30  0,30  0,20  0,610  0,305 kN / m2
F 1,60 0,20  1,60  0,20  0,610  1,098 kN / m2
G 1,30  1,30  0,20  0,610  0,915 kN / m2
H 0,70  0,70  0,20  0,610  0,549 kN / m2
I 0,60  0,60  0,20  0,610  0,488 kN / m2
Tablica 8.10. - Vjetar θ=90°, cpi=-0,30 (slučaj 6)
A 1,2  1,2  0,30  0,610  0,549 kN / m2

B 0,8  0,80  0,30  0,610  0,305 kN / m2
C 0,5  0,50  0,30  0,610  0,122 kN / m2
D 0,70  0,70  0,30  0,610  0,622 kN / m2
E 0,30 0,30  0,30  0,30  0,610  0,000 kN / m2
F 1,60  1,60  0,30  0,610  0,793 kN / m2
G 1,3  1,30  0,30  0,610  0,610 kN / m2
H 0,70  0,70  0,30  0,610  0,244 kN / m2
I 0,60  0,60  0,30  0,610  0,183 kN / m2
Sreto Jankić 121

8.3 Djelovanje snijega
Osnovni podatci o građevini:

- lokacija građevine: Osijek
- regija: 1.
- nadmorska visina: h< 100 m.n.m.

- nagib krovne plohe α  3,81
Karakteristična vrijednost opterećenja snijegom:

sk  1,00kN / m2
Toplinski koeficijent:
Ct  1,0
Koeficijent izloženosti:
Ce  1
Faktor oblika:
α  3,81  μ1  0,8
Opterećenje snijegom za stalne proračunske situacije:

s  μ1  Ce  Ct  sk  0,8  1 1 1,0  0,80 kN / m2
9. Proračun podrožnice
9.1 Osnovni podatci
- tlocrtni razmak: λ = 2,50 m

- razmak s nagibom krova: λ'= 2,506 m
- visina objekta: h = 11,5 m
- širina objekta: b = 30,0 m
- duljina objekta: L = 54,0 m
- materijal podrožnice S 355
9.2 Analiza opterećenja
9.2.1 Stalno djelovanje
Vlastita težina konstrukcije: → generirana software-om

Dodatni teret:
- težina pokrova → 0,25 kN/m'
- težina instalacija → 0,50 kN/m'
- težina podrožnice → 0,40 kN/m'
Sreto Jankić 122

Slika 9.1 - Položaj podrožnica za analizu

stalnog djelovanja
Tablica 9.1 - Stalno opterećenje po podrožnicama
pozicija opterećenje
podrožnice stalno [kN/m']
1,7,8,14 1,15  1,253  1,441
2-6,9-13 1,15  2,506  2,882
Mjerodavna vrijednost stalnog djelovanja za proračun:
gk  2,882 kN / m'
Slika 9.2 - Stalno djelovanje na statičkom sustavu

podrožnice
9.2.2 Vjetar
- analiza se provodi za sve slučajeve opterećenja vjetrom
Smijer vjetra θ=0°
Sreto Jankić 123

Slika 9.3 - Položaj podrožnica za analizu vjetra θ=0°
Tablica 9.2 - Vjetar θ=0°, slučaj 1
pozicija opterećenje [kN/m']

podrožnice I [0-5,75m] II [5,75-48,25m] I [48,25-54,0m]
1 1,159  1,253  1,452 0,854 1,253  1,070 1,159  1,253  1,452
2 1,159  1,052  0,488  1,453  1,928 0,854  1,052  0,488  1,453  1,607 1,159  1,052  0,488  1,453  1,928
3,4,5,6 0,488  2,506  1,223 0,488  2,506  1,223 0,488  2,506  1,223
7 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611
8 0,000 1,253  0,000 0,000 1,253  0,000 0,000 1,253  0,000
9 0,000  1,052  0,488  1,453  0,709 0,000  1,052  0,488  1,453  0,709 0,000  1,052  0,488  1,453  0,709
10,11,12,13 0,488  2,506  1,223 0,488  2,506  1,223 0,488  2,506  1,223
14 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611

1 0,122 1,253  0,153 0,122 1,253  0,153 0,122 1,253  0,153
2 0,122  1,052  0,122  1,453  0,306 0,122  1,052  0,122  1,453  0,306 0,122  1,052  0,122  1,453  0,306
3,4,5,6 0,122  2,506  0,306 0,122  2,506  0,306 0,122  2,506  0,306
7 0,122 1,253  0,153 0,122 1,253  0,153 0,122 1,253  0,153
8 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611
9 0,488  1,052  0,488  1,453  1,223 0,488  1,052  0,488  1,453  1,223 0,488  1,052  0,488  1,453  1,223
10,11,12,13 0,488  2,506  1,223 0,488  2,506  1,223 0,488  2,506  1,223
14 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611 0,488 1,253  0,611
Sreto Jankić 124


1 0,854  1,253  1,070 0,549 1,253  0,688 0,854  1,253  1,070
2 0,854  1,052  0,183  1,453  1,164 0,549  1,052  0,183  1,453  0,843 0,854  1,052  0,183  1,453  1,164
3,4,5,6 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459
7 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229
8 0,305 1,253  0,382 0,305 1,253  0,382 0,305 1,253  0,382
9 0,305  1,052  0,183  1,453  0,055 0,305  1,052  0,183  1,453  0,055 0,305  1,052  0,183  1,453  0,055
10,11,12,13 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459
14 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229

1 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229
2 0,183  1,052  0,183  1,453  0,459 0,183  1,052  0,183  1,453  0,459 0,183  1,052  0,183  1,453  0,459
3,4,5,6 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459
7 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229
8 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229 0,183 1,253  0,229
9 0,183  1,052  0,183  1,453  0,459 0,183  1,052  0,183  1,453  0,459 0,183  1,052  0,183  1,453  0,459
10,11,12,13 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459 0,183  2,506  0,459
14 0,183 1,253  0,459 0,183 1,253  0,459 0,183 1,253  0,459
Smijer vjetra θ=90°
Slika 9.4 - Položaj podrožnica za analizu vjetra θ=90°
Sreto Jankić 125


podrožnice I [0-2,3m] II [2,3-11,5m] III [11,5-54,0m]
1,14 1,098 1,253  1,376 0,549  1,253  0,688 0,488 1,253  0,611
2,13 1,098  2,506  2,752 0,549  2,506  1,376 0,488  2,506  1,223
3,12 1,098  2,005  0,915  0,501  2,660 0,549  2,506  1,376 0,488  2,506  1,223
4,5,6,9,10,11 0,915  2,506  2,293 0,549  2,506  1,376 0,488  2,506  1,223
7,8 0,915  1,253  1,146 0,549  1,253  0,688 0,488 1,253  0,611

podrožnice I [0-2,3m] II [2,3-11,5m] III [11,5-54,0m]
1,14 0,793  1,253  0,994 0,244  1,253  0,306 0,183 1,253  0,229
2,13 0,793  2,506  1,987 0,244  2,506  0,611 0,183  2,506  0,459
3,12 0,793  2,005  0,610  0,501  1,896 0,244  2,506  0,611 0,183  2,506  0,459
4,5,6,9,10,11 0,610  2,506  1,529 0,244  2,506  0,611 0,183  2,506  0,459
7,8 0,610 1,253  0,764 0,244  1,253  0,306 0,183 1,253  0,229
- najopterećenija podrožnica je pozicija 2
Najveća vrijednost odizanja: vjetar 0°, slučaj 1
wI  1,928 kN / m'
wII  1,607 kN / m'
wI  1,928 kN / m'
Najveća vrijednost pritiska: vjetar 0°, slučaj 4
wI  0,459 kN / m'
wII  0,459 kN / m'
wI  0,459 kN / m'
Slika 9.5 - Opterećenje vjetrom - najveće odizanje
Sreto Jankić 126

Slika 9.6 - Opterećenje vjetrom - najveći pritisak
9.2.3 Snijeg
Slika 9.7 - Položaj podrožnica za analizu

djelovanja snijega
Tablica 9.8 - Opterećenje snijegom po podrožnicama
pozicija opterećenje
podrožnice snijeg [kN/m']
1,7,8,14 0,80  1,250  1,00
2-6,9-13 0,80  2,500  2,00
Mjerodavna vrijednost djelovanja snijega za proračun:
gk  2,000 kN / m'
Sreto Jankić 127

Slika 9.8 - Djelovanje snijega na statičkom sustavu

podrožnice
9.3 Rastavljanje opterećenja u smjeru glavnih osi
Slika 9.9 - Prikaz glavnih osi sustava podrožnice
Slika 9.10 - Statički sustav podrožnice oko jače osi (cm)
Slika 9.11 - Statički sustav podrožnice oko slabije osi (cm)
Sreto Jankić 128

Tablica 9.9 - Rastavljanje opterećenja na glavne osi
opterećenje [kN/m']
djelovanje
os y-y os z-z
stalno gk,y  2,882  sin 3,81  0,192 gk,z  2,882  cos  3,81  2,876
wIk,y  0,0 wIk,z  1,928
vjetar odizanje wIIk,y  0,0 wIIk,z  1,607
wIk,y  0,0 wIk,z  1,928
wIk,y  0,0 wIk,z  0,459
vjetar pritisak wIIk,y  0,0 wIIk,z  0,459
wIk,y  0,0 wIk,z  0,459
snijeg sk,y  2,00  sin 3,81  0,133 sk,z  2,00  cos  3,81  1,996
- vjetar djeluje okomito na krovnu plohu te su stoga sve komponente u y-y smijeru jednake nuli, dok su u
smijeru z-z vjetar djeluje u punom iznosu
9.4 Kombinacije opterećenja
Razmatrana kombinacija opterećenja oko y-y osi su:
1. STALNO + SNIJEG → 1,35  gk,y  1,5  sk,y
Razmatrane kombinacije oko y-y osi su:
2. STALNO + SNIJEG + VJETAR (pritisak) → 1,35  gk,z  1,5  sk,z  0,6  1,5  w p
k,z
3. STALNO + VJETAR (pritisak) + SNIJEG → 1,35  gk,z  1,5  w p

k,z  0,5 1,5  sk,z
4. STALNO + VJETAR (odizanje) → 1,00  gk,z  1,5  w o
k,z
9.5 Rezne sile
Kombinacija 1
Slika 9.12 - Opterećenje u smjeru osi y-y - kombinacija 1
Sreto Jankić 129

Slika 9.13 - Momentni dijagram Mz [kNm]
Slika 9.14 - Dijagram poprečnih sila Vy [kN]
Kombinacija 2
Slika 9.15 - Opterećenje u smjeru osi z-z - kombinacija 2
Slika 9.16 - Momentni dijagram My [kNm]
Sreto Jankić 130

Slika 9.17 - Dijagram poprečnih sila Vz [kNm]
Kombinacija 3
Slika 9.20 - Dijagram poprečnih sila Vz [kN]
Sreto Jankić 131

Kombinacija 4
Slika 9.23 - Dijagram poprečnih sila Vz [kNm]
Mjerodavne rezne sile:
Mz,Ed  0,44 kNm

Vy,Ed  0,83 kNm
My,Ed  31,59 kNm
Vz,Ed  30,18 kN
Sreto Jankić 132

9.6 Dimenzioniranje podrožnice
9.6.1 Osnovni podatci
Tablica 9.10. - Mjerodavne rezne sile
POZICIJA KOMBINACIJA OPTEREĆENJA Mmax (kNm) V (kN) N (kN)

podrožnica 2 K1: stalno + snijeg (y-os) Mz,Ed = 0,44 Vy,Ed = 0,83 0
podrožnica 2 K2: stalno + snijeg + vjetar (pritisak) My,Ed = 27,73 Vz,Ed = 26,49 0
Tablica 9.11 - Geometrijske karakteristike profila
KVADRATNI ŠUPLJI PROFIL – TOPLO OBLIKOVANI 120 x 120 x 6,0

h (mm) 120 IY (cm4) 579
b (mm) 120 IZ (cm4) 579
t (mm) 6,0 It (cm4) 645
ro (mm) – Wy,el (cm3) 96,6
ri (mm) – Wz,el (cm3) 96,6
A (cm2) 27,0 Wy,pl (cm3) 115
G (kg/m') 21,2 Wz,pl (cm3) 115
Wt (cm3) 141
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije podrožnice
Slika 9.24 - Pozicija podrožnice 2 u tloctu
Podatci o materijalu:
→ kvaliteta čelika: S355
→ maksimalna debljina: t = 6,0 mm < 40 mm
→ granica popuštanja: fy = 355 N/mm2 = 35,5 kN/mm2
→ čvrstoća: fu = 510 N/mm2 = 51,0 kN/mm2
→ modul elastičnosti: E = 210 000 N/mm2 = 21 000 kN/cm2
→ modul posmika υ = 0,3
Sreto Jankić 133

HRBAT (izložen savijanju) POJASNICA (izložena tlaku)

c  h  3  t  120  3  6,0  102,0 mm c  h  3  t  120  3  6,0  102,0 mm
t  6,0 mm t  6,0 mm

c 102 c 102
  17,0   17,0
t 6,0 t 6,0
- uvjet za klasu 1 - uvjet za klasu 1

c c
 72    17,0  58,32  33    17,0  26,73
t t
 HRBAT KLASE 1
 POJASNICA KLASE 1
9.6.3.1 Otpornost na poprečnu silu
Provjera mogućnosti prijevremenog izbočavanja hrpta:

hw  h  2  t  120  2  6,0  108,0 mm
t  6,0 mm
Uvjet:
hw  108,0 0,81
 72    72 
tw  6,0 1, 2
18, 0  48, 6
 Otpornost na zaostajanje posmika se ne mora računati,

neće doći do prijevremenog izbočavanja hrpta
Aktivne posmične površine:
A  h 27,0 12
Av, z    13,5 cm2
b  h 12  12
A  b 27,0 12
Av, y    13,5 cm2
b  h 12  12
Sreto Jankić 134

Otpornosti na posmične sile:

Av, z  f y 13,50  35,5
V pl , z , Rd    276, 70 kN
3   M0 3 1, 0
Av, y  f y 13,5  35,5
V pl , y , Rd    276, 70 kN
3   M0 3 1, 0
Uvjeti nosivosti:
Vz , Ed 26, 49
 1, 0   0, 096  1, 0
V pl , z , Rd 276, 70
Vy , Ed 0,83
 1, 0   0, 003  1, 0
V pl , y , Rd 276, 60
 UVJETI NOSIVOSTI ZADOVOLJENI
9.6.3.2 Otpornost na savijanje
Otpornost na savijanje:
Wpl , y  f y 115  35,5

M pl , y , Rd    4082,5 kNcm  40,83 kNm
 M0 1,0
Wpl , z  f y 115  35,5
M pl , z , Rd    4082,5 kNcm  40,83 kNm
 M0 1, 0
Uvjeti nosivosti:
M y , Ed 27, 73
 1, 0   0, 68  1, 0
M pl , y , Rd 40,83
M z , Ed 0, 44
 1, 0   0, 01  1, 0
M pl , z , Rd 40,83
Sreto Jankić 135

9.6.3.3 Interakcija savijanja i poprečne sile
Djelujuće sile:
Vy,Ed = 0,83 kN
Vz,Ed = 27,73 kN
27,73
 0,095  0,50
276,70
 Otpornost na savijanje ne treba reducirati uslijed djelovanja poprečne sile
0,83
 0, 003  0,50
276, 70
9.6.3.4 Otpornost na dvoosno savijanje
Uvjet:
 
 M y , Ed   M z , Ed 
      1,0
 M pl , y , Rd   M pl , z , Rd 
Za kvadratne cijevne profile vrijedi:
1,66 1,66
     1,66
1  1,13  n2 1  1,13  0,02
N Ed 0
n   0,0
N pl , Rd 958,5
Uvjet:
1,66 1,66
 27, 73   0, 44 
 40,83     1, 0
   40,83 
0,53  1, 0
Sreto Jankić 136

9.6.4.1 Otpornost na bočno-torzijsko izvijanje
Omjer dimenzija poprečnog presjeka:

h 120
  1,0  2,0
b 120
- za šuplje cijevne profile, toplo oblikovane, ne mora se provjeravati otpornost na bočno-torzijsko izvijanje u
slučaju da je h/b < 2,0 jer poprečni presjeci imaju veliku vrijednost torzijskog momenta inercije It.
10. Proračun glavnih nosača
10.1 Analiza opterećenja
10.1.1 Stalno opterećenje na glavne nosače
Vlastita težina konstrukcije: → generirana softwarom
Dodatni teret (glavni nosač 2):
- težina pokrova (0,25 kN/m2) → 0,25 × 6,0 = 1,50 kN/m'

- težina instalacija (0,50 kN/m2) → 0,50 × 6,0 = 3,00 kN/m'
- težina podrožnice (0,40 kN/m2) → 0,40 × 6,0 = 2,40 kN/m'
- za analizu stalnog opterećenja na glavni nosač 1, djelujuća širina je 3,0 m, stoga je vrijednost stalnog
opterećenja u kombinacijama:
Sreto Jankić 137

10.1.2 Opterećenje vjetrom na glavne nosače
Vjetar 0°:
- za smijer vjetra 0 stupnjeva mjerodavni najopterećeniji nosač je okvirni nosač 2
Slika 10.1 - Pozicija glavnog nosača (2)
Slučaj 1 - vjetar θ=0°, cpi=+0,20
Tablica 10.1 - Proračun opterećenja na nosač 2
zona os duljina [m] opterećenje
I Y 0,0 do 10,5 m 0,317  6  1,902 kN / m'
II X 0,0 do 2,3 m 1,159  2,75  0,854  3,25  5,963 kN / m'
III X 2,3 do 15,0 0,488  6,0  2,928 kN / m'
IV X 15,0 do 17,3 0,00  6,0  0,00 kN / m'
V X 17,3 do 30,0 0,488  6,0  2,928 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,329  6,0  1,974 kN / m'
Sreto Jankić 138

Slika 10.2 - Rezultantna opterećenja na glavni nosač 2
I Y 0,0 do 10,5 m 0,317  6  1,902 kN / m'
II X 0,0 do 2,3 m 0,122  2,75  0,122  3,25  0,732 kN / m'
III X 2,3 do 15,0 0,122  6,0  0,732kN / m'
IV X 15,0 do 17,3 0,488  6,0  2,928 kN / m'
V X 17,3 do 30,0 0,488  6,0  2,928 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,329  6,0  1,974 kN / m'
Sreto Jankić 139

Slučaj 3 - vjetar θ=0°, cpi=-0,30
I Y 0,0 do 10,5 m 0,622  6  3,732 kN / m'
II X 0,0 do 2,3 m 0,854  2,75  0,549  3,25  4,133 kN / m'
III X 2,3 do 15,0 0,183  6,0  1,098 kN / m'
IV X 15,0 do 17,3 0,305  6,0  1,830 kN / m'
V X 17,3 do 30,0 0,183  6,0  1,098 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,024  6,0  0,144 kN / m'
Sreto Jankić 140

I Y 0,0 do 10,5 m 0,622  6  3,732 kN / m'
II X 0,0 do 2,3 m 0,183  2,75  0,183  3,25  1,098 kN / m'
III X 2,3 do 15,0 0,183  6,0  1,098kN / m'
IV X 15,0 do 17,3 0,183  6,0  1,098 kN / m'
V X 17,3 do 30,0 0,183  6,0  1,098 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,024  6,0  0,144 kN / m'
Sreto Jankić 141

Vjetar 90°:
- za smijer vjetra 90 stupnjeva mjerodavni nosači su glavni nosač 2 i glavni nosač 1

(slučajevi 5,6 pokrivaju opterećenje na nosač 2, a slučajevi 7,8 opterećenje na zabatni nosač 1)
I Y 0,0 do 10,5 m 0,854  1,6  0,610  4,4  4,050 kN / m'
II X 0,0 do 5,75 m 1,098  6,0  6,588 kN / m'
III X 5,75 do 15,0 0,915  6,0  5,490 kN / m'
IV X 15,0 do 24,25 0,915  6,0  5,490 kN / m'
V X 24,25 do 30,0 1,098  6,0  6,588 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,854  1,6  0,610  4,4  4,050 kN / m'
Sreto Jankić 142

I Y 0,0 do 10,5 m 0,549  1,6  0,305  4,4  2,220 kN / m'
II X 0,0 do 5,75 m 0,793  6,0  4,758 kN / m'
III X 5,75 do 15,0 0,610  6,0  3,660 kN / m'
IV X 15,0 do 24,25 0,610  6,0  3,660 kN / m'
V X 24,25 do 30,0 0,793  6,0  4,758 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,549  1,6  0,305  4,4  2,220 kN / m'
Sreto Jankić 143

Opterećenje na nosač 1:
Tablica 10.7 - proračun opterećenja na nosač 1
I Y 0,0 do 10,5 m 0,854  3,0  2,562 kN / m'
II X 0,0 do 5,75 m 1,098  2,3  0,7  0,549  2,910 kN / m'
III X 5,75 do 15,0 0,915  2,3  0,7  0,549  2,489 kN / m'
IV X 15,0 do 24,25 0,915  2,3  0,7  0,549  2,489 kN / m'
V X 24,25 do 30,0 1,098  2,3  0,7  0,549  2,910 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,854  3,0  2,562 kN / m'
Sreto Jankić 144

I Y 0,0 do 10,5 m 0,549  3,0  1,647 kN / m'
II X 0,0 do 5,75 m 0,793  2,3  0,7  0,244  1,995 kN / m'
III X 5,75 do 15,0 0,610  2,3  0,7  0,244  1,574 kN / m'
IV X 15,0 do 24,25 0,610  2,3  0,7  0,244  1,574 kN / m'
V X 24,25 do 30,0 0,793  2,3  0,7  0,244  1,995 kN / m'
VI Y 0,00 do 10,5 0,549  3,0  1,647 kN / m'
Sreto Jankić 145

10.1.3 Opterećenje snijegom na glavne nosače
Opterećenje snijegom na glavni nosač 2:
Slučaj 1 (snijeg 1 - neporemećeni snijeg)
s1  0,80  6,0  4,8 kN / m'
slučaj 2 i slučaj 3 (nanos snijega na jednoj strani krovne plohe)
s2  0,80  6,0  0,5  2,4 kN / m'
Opterećenje snijegom na glavni nosač 1:
slučaj 1 (snijeg 1 - neporemećeni snijeg)
s1  0,80  3,0  2,4 kN / m'
slučaj 2 i slučaj 3 (nanos snijega na jednoj strani krovne plohe)
s2  0,80  3,0  0,5  1,2 kN / m'
- opterećenje snijegom na glavni nosač 2 je korišteno u kombinacijama s vjetrom slučaj 7 i slučaj 8.
Glavni nosač 2 Glavni nosač 1
Slika 10.12. - Slučajevi opterećenja snijegom
Sreto Jankić 146

10.2 Proračun sila na stupove i u čvorovima rešetke
10.2.1 Sile od stalnog opterećenja
Slika 10.13 - Pozicije štapova i čvorova na nosivom okviru
- koordinatni sustav X-Y prikazan u sljedećim tablicama odnosi se na klasični Kartezijev sustav gdje su
X komponente pozitivne s lijeva na desno, a Y komponente pozitivne od dolje prema gore.
- koordinatni sustav X'-Y' odnosi se na lokalni koordinatni sustav na gornjem licu krovnog nosača, gdje
vrijede iste pretpostavke kao za X-Y sustav primjenjivo na lokalnom nivou
Tablica 10.9 - Sile u čvorovima od dodatnog stalnog opterećenja
stalno opterećenje
pozic. os glavni nosač 2 glavni nosač 1
2 -Y P2  6,90  1,253  8,646 kN P2  3,45  1,253  4,323 kN
3 -Y P3  2  6,90  1,253  17,291 kN P3  2  3,45 1,253  8,646 kN
4 -Y P4  2  6,90 1,253  17,291 kN P4  2  3,45 1,253  8,646 kN
5 -Y P5  2  6,90  1,253  17,291 kN P5  2  3,45 1,253  8,646 kN
6 -Y P6  2  6,90  1,253  17,291 kN P6  2  3,45 1,253  8,646 kN
7 -Y P7  2  6,90  1,253  17,291 kN P7  2  3,45 1,253  8,646 kN
8 -Y P8  2  6,90  1,253  17,291 kN P8  2  3,45 1,253  8,646 kN
9 -Y P9  2  6,90  1,253  17,291 kN P9  2  3,45 1,253  8,646 kN
10 -Y P10  2  6,90  1,253  17,291 kN P10  2  3,45 1,253  8,646 kN
11 -Y P11  2  6,90  1,253  17,291 kN P11  2  3,45  1,253  8,646 kN
12 -Y P12  2  6,90  1,253  17,291 kN P12  2  3,45 1,253  8,646 kN
13 -Y P13  2  6,90  1,253  17,291 kN P13  2  3,45 1,253  8,646 kN
14 -Y P14  2  6,90  1,253  17,291 kN P14  2  3,45  1,253  8,646 kN
15 -Y P15  6,90  1,253  8,646 kN P15  3,45 1,253  4,323 kN
Sreto Jankić 147

10.2.2 Sile od vjetra

Tablica 10.10 - Sile na stupovima i u čvorovima, slučajevi 1,2
slučaj 1 slučaj 2
poz os sila poz os sila
S1 +X q1  1,902 kN / m' S1 +X q1  1,902 kN / m'
1 +X P1  1,902  1,0  1,902 kN 1 +X P1  1,902  1,0  1,902 kN
2 +Y' P2  5,963 1,253  7,472 kN 2 +Y' P2  0,732 1,253  0,917 kN
3 +Y' P3  5,963 1,052  2,928 1,453  9,114 kN 3 +Y' P3  0,732  2  1,253  1,834 kN
4 +Y' P4  2,928  2 1,253  7,338 kN 4 +Y' P4  0,732  2 1,253  1,834 kN
5 +Y' P5  2,928  2  1,253  7,338 kN 5 +Y' P5  0,732  2  1,253  1,834 kN
6 +Y' P6  2,928  2  1,253  7,338 kN 6 +Y' P6  0,732  2  1,253  1,834 kN
7 +Y' P7  2,928  2  1,253  7,338 kN 7 +Y' P7  0,732  2  1,253  1,834 kN
8 +Y' P8  2,928 1,253  3,669 kN 8 +Y' P8  0,732 1,253  0,917 kN
9 +Y' P9  0,00 kN 9 +Y' P9  2,928 1,253  3,669 kN
10 +Y' P10  2,928 1,453  4,254 kN 10 +Y' P10  2,928  2  1,253  7,338 kN
11 +Y' P11  2,928  2 1,253  7,338 kN 11 +Y' P11  2,928  2 1,253  7,338 kN
12 +Y' P12  2,928  2  1,253  7,338 kN 12 +Y' P12  2,928  2  1,253  7,338 kN
13 +Y' P13  2,928  2  1,253  7,338 kN 13 +Y' P13  2,928  2  1,253  7,338 kN
14 +Y' P14  2,928  2  1,253  7,338 kN 14 +Y' P14  2,928  2  1,253  7,338 kN
15 +Y' P15  2,928 1,253  3,669 kN 15 +Y' P15  2,928 1,253  3,669 kN
16 +X P16  1,974 1,0  1,974 kN 16 +X P16  1,974 1,0  1,974 kN
S2 +X q2  1,974 kN / m' S2 +X q2  1,974 kN / m'
Tablica 10.11 - Sile u čvorovima i na stupovima za slučaj 3 i slučaj 4
slučaj 3 slučaj 4
S1 +X q1  3,732 kN / m' S1 +X q1  3,732 kN / m'
1 +X P1  3,732  1,0  3,732 kN 1 +X P1  3,732  1,0  3,732 kN
2 +Y' P2  4,133  1,253  5,179 kN 2 -Y' P2  1,098 1,253  1,376 kN
3 +Y' P3  4,133 1,052  1,098 1,453  5,943 kN 3 -Y' P3  1,098  2 1,253  2,752 kN
4 +Y' P4  1,098  2 1,253  2,752 kN 4 -Y' P4  1,098  2 1,253  2,752 kN
5 +Y' P5  1,098  2 1,253  2,752 kN 5 -Y' P5  1,098  2 1,253  2,752 kN
6 +Y' P6  1,098  2 1,253  2,752 kN 6 -Y' P6  1,098  2 1,253  2,752 kN
7 +Y' P7  1,098  2 1,253  2,752 kN 7 -Y' P7  1,098  2 1,253  2,752 kN
8 +Y' P8  1,098 1,253  1,376 kN 8 -Y' P8  1,098 1,253  1,376 kN
9 -Y' P9  1,830 1,253  2,293 kN 9 +Y' P9  1,098 1,253  1,376 kN
10 -Y' P10  1,830 1,052  1,098 1,453  0,330 kN 10 +Y' P10  1,098  2  1,253  2,752 kN
11 +Y' P11  1,098  2 1,253  2,752 kN 11 +Y' P11  1,098  2 1,253  2,752 kN
12 +Y' P12  1,098  2  1,253  2,752 kN 12 +Y' P12  1,098  2  1,253  2,752 kN
13 +Y' P13  1,098  2  1,253  2,752 kN 13 +Y' P13  1,098  2  1,253  2,752 kN
14 +Y' P14  1,098  2  1,253  2,752 kN 14 +Y' P14  1,098  2  1,253  2,752 kN
15 +Y' P15  1,098 1,253  1,376 kN 15 +Y' P15  1,098 1,253  1,376 kN
16 +X P16  0,144  1,0  0,144 kN 16 +X P16  0,144  1,0  0,144 kN
S2 +X q2  0,144 kN / m' S2 +X q2  0,144 kN / m'
Sreto Jankić 148

slučaj 5 slučaj 6
S1 -X q1  4,050 kN / m' S1 +X q1  2,220 kN / m'
1 -X P1  4,050 1,0  4,050 kN 1 +X P1  2,220  1,0  2,220 kN
2 +Y' P2  6,588 1,253  8,255 kN 2 +Y' P2  4,758  1,253  5,962 kN
3 +Y' P3  2  6,588  1,253  16,510 kN 3 +Y' P3  2  4,578  1,253  11,924 kN
4 +Y' P4  6,588  2,003  5,490  0,503  15,957 kN 4 +Y' P4  4,758  2,003  3,660  0,503  11,371 kN
5 +Y' P5  2  5,490  1,253  13,757 kN 5 +Y' P5  2  3,660 1,253  9,172 kN
6 +Y' P6  2  5,490  1,253  13,757 kN 6 +Y' P6  2  3,660 1,253  9,172 kN
7 +Y' P7  2  5,490  1,253  13,757 kN 7 +Y' P7  2  3,660 1,253  9,172 kN
8 +Y' P8  5,490  1,253  6,879 kN 8 +Y' P8  3,660 1,253  4,586 kN
9 +Y' P9  5,490  1,253  6,879 kN 9 +Y' P9  3,660 1,253  4,586 kN
10 +Y' P10  2  5,490  1,253  13,757 kN 10 +Y' P10  2  3,660  1,253  9,172 kN
11 +Y' P11  2  5,490  1,253  13,757 kN 11 +Y' P11  2  3,660  1,253  9,172 kN
12 +Y' P12  2  5,490  1,253  13,757 kN 12 +Y' P12  2  3,660  1,253  9,172 kN
13 +Y' P13  6,588  2,003  5,490  0,503  15,957 kN 13 +Y' P13  4,758  2,003  3,660  0,503  11,371 kN
14 +Y' P14  2  6,588  1,253  16,510 kN 14 +Y' P14  2  4,578  1,253  11,924 kN
15 +Y' P15  6,588 1,253  8,255 kN 15 +Y' P15  4,758 1,253  5,962 kN
16 +X P16  4,050  1,0  4,050 kN 16 +X P16  2,220  1,0  2,220 kN
S2 +X q2  4,050 kN / m' S2 +X q2  2,220 kN / m'
slučaj 7 slučaj 8
S1 -X q1  2,562 kN / m' S1 -X q1  1,647 kN / m'
1 -X P1  2,562  1,0  2,562 kN 1 -X P1  1,647  1,0  1,647 kN
2 +Y' P2  2,910 1,253  3,646 kN 2 +Y' P2  1,995 1,253  2,500 kN
3 +Y' P3  2  2,910 1,253  7,292 kN 3 +Y' P3  2  1,995  1,253  5,000 kN
4 +Y' P4  2,910  2,003  2,489  0,503  7,081 kN 4 +Y' P4  1,995  2,003  1,574  0,503  4,788 kN
5 +Y' P5  2  2,489  1,253  6,237 kN 5 +Y' P5  2  1,574  1,253  3,944 kN
6 +Y' P6  2  2,489  1,253  6,237 kN 6 +Y' P6  2  1,574  1,253  3,944 kN
7 +Y' P7  2  2,489  1,253  6,237 kN 7 +Y' P7  2  1,574  1,253  3,944 kN
8 +Y' P8  2,489  1,253  3,119 kN 8 +Y' P8  1,574 1,253  1,972 kN
9 +Y' P9  2,489  1,253  3,119 kN 9 +Y' P9  1,574 1,253  1,972 kN
10 +Y' P10  2  2,489  1,253  6,237 kN 10 +Y' P10  2  1,574  1,253  3,944 kN
11 +Y' P11  2  2,489  1,253  6,237 kN 11 +Y' P11  2  1,574  1,253  3,944 kN
12 +Y' P12  2  2,489  1,253  6,237 kN 12 +Y' P12  2  1,574  1,253  3,944 kN
13 +Y' P13  2,910  2,003  2,489  0,503  7,081 kN 13 +Y' P13  1,995  2,003  1,574  0,503  4,788 kN
14 +Y' P14  2  2,910  1,253  7,292 kN 14 +Y' P14  2  1,995  1,253  5,000 kN
15 +Y' P15  2,910 1,253  3,646 kN 15 +Y' P15  1,995 1,253  2,500 kN
16 +X P16  2,562  1,0  2,562 kN 16 +X P16  1,647  1,0  1,647 kN
S2 +X q2  2,562 kN / m' S2 +X q2  1,647 kN / m'
Sreto Jankić 149

10.2.3 Sile od opterećenja snijegom
Tablica 10.14 - Sile u čvorovima za neporemećeni snijeg (snijeg 1)
glavni nosač 2 glavni nosač 1

pozicija os snijeg 1 pozicija os snijeg 1
2 -Y P2  4,8 1,250  6,000 kN 2 -Y P2  2,40  1,250  3,000 kN
3 -Y P3  2  4,80  1,250  12,000 kN 3 -Y P3  2  2,40 1,250  6,000 kN
4 -Y P4  2  4,80 1,250  12,000 kN 4 -Y P4  2  2,40 1,250  6,000 kN
5 -Y P5  2  4,80  1,250  12,000 kN 5 -Y P5  2  2,40 1,250  6,000 kN
6 -Y P6  2  4,80  1,250  12,000 kN 6 -Y P6  2  2,40 1,250  6,000 kN
7 -Y P7  2  4,80  1,250  12,000 kN 7 -Y P7  2  2,40 1,250  6,000 kN
8 -Y P8  2  4,80  1,250  12,000 kN 8 -Y P8  2  2,40 1,250  6,000 kN
9 -Y P9  0,00 kN 9 -Y P9  0,00 kN
10 -Y P10  2  4,80  1,250  12,000 kN 10 -Y P10  2  2,40 1,250  6,000 kN
11 -Y P11  2  4,80  1,250  12,000 kN 11 -Y P11  2  2,40  1,250  6,000 kN
12 -Y P12  2  4,80  1,250  12,000 kN 12 -Y P12  2  2,40 1,250  6,000 kN
13 -Y P13  2  4,80  1,250  12,000 kN 13 -Y P13  2  2,40 1,250  6,000 kN
14 -Y P14  2  4,80  1,250  12,000 kN 14 -Y P14  2  2,40 1,250  6,000 kN
15 -Y P15  4,8  1,250  6,000 kN 15 -Y P15  2,40  1,250  3,000 kN
Tablica 10.15 - Sile u čvorovima za nanos snijega desno (snijeg 2)

2 -Y P2  2,40  1,250  3,000 kN 2 -Y P2  1,20 1,250  1,500 kN
3 -Y P3  2  2,40 1,250  6,000 kN 3 -Y P3  2  1,20 1,250  3,000 kN
4 -Y P4  2  2,40 1,250  6,000 kN 4 -Y P4  2  1,20 1,250  3,000 kN
5 -Y P5  2  2,40 1,250  6,000 kN 5 -Y P5  2  1,20 1,250  3,000 kN
6 -Y P6  2  2,40 1,250  6,000 kN 6 -Y P6  2  1,20 1,250  3,000 kN
7 -Y P7  2  2,40 1,250  6,000 kN 7 -Y P7  2  1,20 1,250  3,000 kN
8 -Y P8  2,40  1,250  3,000 kN 8 -Y P8  1,20 1,250  1,500 kN
9 -Y P9  4,80  1,250  6,000 kN 9 -Y P9  2,40  1,250  3,000 kN
10 -Y P10  2  4,80  1,250  12,000 kN 10 -Y P10  2  2,40 1,250  6,000 kN
11 -Y P11  2  4,80  1,250  12,000 kN 11 -Y P11  2  2,40  1,250  6,000 kN
12 -Y P12  2  4,80  1,250  12,000 kN 12 -Y P12  2  2,40 1,250  6,000 kN
13 -Y P13  2  4,80  1,250  12,000 kN 13 -Y P13  2  2,40 1,250  6,000 kN
14 -Y P14  2  4,80  1,250  12,000 kN 14 -Y P14  2  2,40 1,250  6,000 kN
15 -Y P15  4,80 1,250  6,000 kN 15 -Y P15  2,40  1,250  3,000 kN
Sreto Jankić 150

Tablica 10.16 - Sile u čvorovima za nanos snijega lijevo (snijeg 3)

2 -Y P2  4,8 1,250  6,000 kN 2 -Y P2  2,40  1,250  3,000 kN
3 -Y P3  2  4,80  1,250  12,000 kN 3 -Y P3  2  2,40 1,250  6,000 kN
4 -Y P4  2  4,80 1,250  12,000 kN 4 -Y P4  2  2,40 1,250  6,000 kN
5 -Y P5  2  4,80  1,250  12,000 kN 5 -Y P5  2  2,40 1,250  6,000 kN
6 -Y P6  2  4,80  1,250  12,000 kN 6 -Y P6  2  2,40 1,250  6,000 kN
7 -Y P7  2  4,80  1,250  12,000 kN 7 -Y P7  2  2,40 1,250  6,000 kN
8 -Y P8  4,80  1,250  6,000 kN 8 -Y P8  2,40  1,250  3,000 kN
9 -Y P9  2,40  1,250  3,000 kN 9 -Y P9  1,20 1,250  1,500 kN
10 -Y P10  2  2,40 1,250  6,000 kN 10 -Y P10  2  1,20 1,250  3,000 kN
11 -Y P11  2  2,40  1,250  6,000 kN 11 -Y P11  2  1,20 1,250  3,000 kN
12 -Y P12  2  2,40 1,250  6,000 kN 12 -Y P12  2  1,20 1,250  3,000 kN
13 -Y P13  2  2,40 1,250  6,000 kN 13 -Y P13  2  1,20 1,250  3,000 kN
14 -Y P14  2  2,40 1,250  6,000 kN 14 -Y P14  2  1,20 1,250  3,000 kN
15 -Y P15  2,40  1,250  3,000 kN 15 -Y P15  1,20  1,250  1,500 kN
10.3 Djelovanja od krana
- kran je na obje strane oslonjen na konzole kranskog nosača, te se modelira upetim štapom
postavljenim na osnoj visini kranskog nosača, odnosno na visini od 6,00 m
- mjerodavna sile od krana su maksimalne i minimalne vrijednosti reakcija nad osloncima 1 i 2
10.3. 1 Opterećenja na glavni nosač 2
- za maksimalnu vrijednost vertikalne reakcije kransku stazu opterećujemo s Qr,max
Slika 10.14. - Shema opterećenja za najveću vrijednost R2
Sreto Jankić 151

Slika 10.15 - Najveća reakcija u osloncu 2 (na slici točka 3)
- za isti položaj opterećenja, javlja se reakcija na drugoj strani kranskog mosta uslijed Qr,(max)
Slika 10.16 - Shema opterećenja za pripadnu reakciju R2'
Slika 10.17 - Reakcija na drugom osloncu kranskog mosta
10.3. 2 Opterećenja na glavni nosač 1
- za slučajeve opterećenja nad glavnim nosačem 1, u kombinaciji sa pripadnim snijegom, uzima se

reakcija od krana nad osloncem 1
Slika 10.18 - Shema opterećenja za najveću vrijednost R1
Sreto Jankić 152

Slika 10.19 - Najveća reakcija u osloncu 1 (na slici točka 1)
Slika 10.20 - Shema opterećenja za pripadnu reakciju R1,V'
Slika 10.21 - Reakcija na drugom osloncu kranskog mosta
10.3.3 Slučajevi opterećenja silama od krana
- promatrani slučajevi opterećenja od krana biti će za glavne nosače 1 i 2, kada je kran pozicioniran na
lijevoj i desnoj strani u poprečnom pogledu
Slika 10.22 Položaj sila za položaj mačke na lijevom rubu
Sreto Jankić 153

Slika 10.23 Položaj sila za položaj mačke na desnom rubu
10.4 Grafički prikaz opterećenja za software-sku analizu
Stalno opterećenje:
Slika 10.24 - Stalno opterećenje (nosač 2)
Slika 10.25 - Stalno opterećenje (glavni nosač 1)
Sreto Jankić 154

Vjetar:
Slika 10.26 - Opterećenje vjetrom slučaj 1
Sreto Jankić 155

Sreto Jankić 156

Snijeg
Slika 10.34 - Opterećenje snijegom 1 (nosač 2)
Sreto Jankić 157

Sreto Jankić 158

Kran:
Slika 10.40 - Slučaj 1: kran lijevo (nosač 2)
Sreto Jankić 159

Slika 10.41 - Slučaj 2: kran desno (nosač 2)
Slika 10.42 - Slučaj 1: kran lijevo (nosač 1)
Slika 10.43 - Slučaj 2: kran desno (nosač 1)
10.5 Kombinacije opterećenja za proračun graničnih stanja
Sreto Jankić 160

Tablica 10.17 - Kombinacije opterećenja
broj opis
1. γG × stalno
2. γG × stalno + γQ × vjetar 1
10. γG × stalno + γQ × snijeg 1
13. γG × stalno + γQ × kran 1
14. γG × stalno + γQ × kran 2
- 15. γG × stalno + γQ × vjetar 1 + γQ × ψ0 × snijeg 1
16. γG × stalno + γQ × vjetar 1 + γQ × ψ0 × snijeg 2
18. γG × stalno + γQ × vjetar 1 + γQ × ψ0 × kran 1
Sreto Jankić 161

broj opis
55. γG × stalno + γQ × snijeg 1 + γQ × ψ0 × vjetar 1
63. γG × stalno + γQ × snijeg 1 + γQ × ψ0 × kran 1
Sreto Jankić 162

broj opis
85. γG × stalno + γQ × kran 1 + γQ × ψ0 × vjetar 1
93. γG × stalno + γQ × kran 1 + γQ × ψ0 × snijeg 1
107. γG × stalno + γQ × vjetar 1 + γQ × ψ0 × kran 1 + γQ × ψ0 × snijeg 1
Sreto Jankić 163

broj opis
130. γG × stalno + γQ × vjetar 4 + γQ × ψ0 × kran 2 + γQ × ψ × snijeg 3
Sreto Jankić 164

broj opis
155. γG × stalno + γQ × kran 1 + γQ × ψ0 × snijeg 1 + γQ × ψ0 × vjetar 1
Sreto Jankić 165

broj opis
203. γG × stalno + γQ × snijeg 1 + γQ × ψ0 × kran 1 + γQ × ψ0 × vjetar 1
Sreto Jankić 166

broj opis
- kombinacije u nastavku su prikazane s rednim brojevima očitanim iz Robota

- prva kombinacija u software-u ima redni broj 20.
Sreto Jankić 167

10.6 Dimenzioniranje rešetke
10.6.1 Mjerodavne rezne sile za dimenzioniranje
GORNJI POJAS
POZICIJA ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA Nmax (kN) V (kN) M (kNm)

G6 37 233: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 2 + VJETAR 4 Nc,Ed = 670,88 0 0
DONJI POJAS

D1 13 147: STALNO + SNIJEG 1 + VJETAR 4 Nc,Ed = 41,10 0 0
D3 9 77: STALNO + SNIJEG 1 + VJETAR 4 Nt,Ed = 634,79 0 0
VERTIKALNA ISPUNA

V1 3 225: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 + VJETAR 4 Nc,Ed = 264,36 0 0
KOSA ISPUNA

K1 14 58: STALNO + VJETAR 5 + KRAN 2 Nt,Ed = 356,96 0 0
K2 16 225: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 + VJETAR 4 Nc,Ed = 259,84 0 0
K3 17,28 82: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 Nt,Ed = 164,13 0 0
K6 23 41: STALNO + VJETAR 2 + SNIJEG 3 Nc,Ed = 5,82 0 0
Slika 10.44 - Pozicije štapova rešetke
Sreto Jankić 168

10.6.2 Dimenzioniranje gornjeg pojasa
10.6.2.1 Osnovni podatci
Tablica 10.18 - Mjerodavne rezne sile

G6 37 233: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 2 + VJETAR 4 Nc,Ed = 670,88 0 0
PRAVOKUTNI ŠUPLJI PROFIL – TOPLO OBLIKOVANI 200 x 120 x 10,0 mm
h (mm) 200 IY (cm4) 2978

b (mm) 120 IZ (cm4) 1320
t (mm) 10 It (cm4) 3006
ro (mm) 18 Wy,el (cm3) 298
ri (mm) 12 Wz,el (cm3) 220
A (cm2) 58,5 Wy,pl (cm3) 374
G (kg/m') 45,9 Wz,pl (cm3) 260
Wt (cm3) 366
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije gornjeg pojasa
Slika 10.45 - Položaj štapa 37
→ maksimalna debljina: t = 10,0 mm < 40 mm
Sreto Jankić 169

10.6.2.2 Klasifikacija poprečnog presjeka
HRBAT (izložen tlaku) POJASNICA (izložena tlaku)

c  h  3  t  200,0  3 10,0  170,0 mm c  b  3  t  120,0  3 10,0  90,0 mm
t  10,0 mm t  10,0 mm

c 170 c 90,0
  17,0   9,0
t 10,0 t 10,0

c c
 33    17,0  26,73  33    9,0  26,73
t t

10.6.2.3 Otpornost poprečnog presjeka na tlak
Mjerodavna djelujuća sila:

N Ed  670,88 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 58,5  35,5
Nc, Rd    2076,75 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 670,88
 1,0   0,32  1,0
N Rd 2076,75
10.6.2.4 Otpornost elementa na izvijanje
Y os: Z os:
- duljina izvijanja: - duljina izvijanja:
Lcr , y  250,6 cm Lcr , z  501, 2 cm
Sreto Jankić 170

Eulerova kritična sila: Eulerova kritična sila:

 2  E  I y  2  21000  2978  2  E  I z  2  21000 1320
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 250, 62 Lcr , z 2 501, 22
 9828,37 kN  1089,11 kN
Bezdimenzionalna vitkost: Bezdimenzionalna vitkost:

A fy 58,5  35,5 A f y 58,5  35,5
y    0, 46  0, 2 z    1,381  0, 2
Ncr , y 9828,37 Ncr , z 1089,11
Mjerodavna krivulja izvijanja: Mjerodavna krivulja izvijanja:

→ toplo oblikovani šuplji profili; → toplo oblikovani šuplji profili;
krivulja a    0, 21 krivulja a    0, 21
Izračun ϕy: Izračun ϕz:

 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (0, 46  0, 2)  0, 462    0,5  1  0, 21 (1,381  0, 2)  1,3812  
 0, 633  1,578
Koeficijent redukcije: Koeficijent redukcije:

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  z   z 2  z 2
1

1
 0,936   0, 427
0, 633  0, 633  0, 46
2 2 1,578  1,5782  1,3812
Mjerodavan koeficijent redukcije:

  min   y ,  z   0, 427
Otpornost na izvijanje:
A f y 58,5  35,5
Nb, Rd     0, 427   806,16 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 670,88
 1,0   0,83  1,0
N Rd 806,16
Sreto Jankić 171

10.6.3 Dimenzioniranje donjeg pojasa - pozicija D1

h (mm) 120 IY (cm4) 345

b (mm) 60 IZ (cm4) 113
t (mm) 6,0 It (cm4) 279
ro (mm) 9,0 Wy,el (cm3) 57,5
ri (mm) 6,0 Wz,el (cm3) 37,5
A (cm2) 19,8 Wy,pl (cm3) 73,6
G (kg/m') 15,5 Wz,pl (cm3) 44,5
Wt (cm3) 63,8
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije donjeg pojasa
→ maksimalna debljina: t = 6,0 mm ≤ 40 mm
Sreto Jankić 172


c  h  3  t  120,0  3  6,0  102,0 mm c  b  3  t  60,0  3  6,0  42,0 mm
t  6,0 mm t  6,0 mm

c 102 c 42,0
  17,0   7,0
t 6,0 t 6,0

c c
 33    17,0  26,73  33    7,0  26,73
t t


N Ed  41,10 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 19,8  35,5
Nc, Rd    702,9 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 41,10
 1,0   0,06  1,0
N Rd 702,9
Y os: Z os:
- duljina izvijanja: - duljina izvijanja
Lcr , y  250,0 cm Lcr , z  250 cm
Sreto Jankić 173


  E  Iy
2
 2  21000  345  2  E  Iy  2  21000  345
N cr , y    N cr , z   
Lcr , y 2 250,02 Lcr , y 2 250, 02
 1144,08 kN  1144, 08 kN

A fy 19,8  35,5 A fy 19,8  35,5
y    0, 784  0, 2 z    0,784  0, 2
Ncr , y 1144, 08 Ncr , z 1144,08

 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0, 21 (0, 784  0, 2)  0, 7842    0,5  1  0, 21 (0, 784  0, 2)  0, 7842  
 0,869  0,869

1 1
y   z  
 y   y  y 2 2  z   z 2  z 2
1

1
 0,936   0,936
0,633  0,633  0, 46 2 2 0, 633  0, 6332  0, 462

  min   y ,  z   0,123
A fy 58,5  35,5
Nb, Rd     0,123   78,60 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 41,10
 1,0   0,52  1,0
N Rd 78,60
Sreto Jankić 174

10.6.4 Dimenzioniranje donjeg pojasa - D3

h (mm) 120 IY (cm4) 345

b (mm) 60 IZ (cm4) 113
t (mm) 6,0 It (cm4) 279
ro (mm) 9,0 Wy,el (cm3) 57,5
ri (mm) 6,0 Wz,el (cm3) 37,5
A (cm2) 19,8 Wy,pl (cm3) 73,6
G (kg/m') 15,5 Wz,pl (cm3) 44,5
Wt (cm3) 63,8
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije donjeg pojasa

Sreto Jankić 175

- vlačni element → poprečni presjek KLASE 1
10.6.4.3 Otpornost poprečnog presjeka na vlak

N Ed  634,79 kN
Otpornost na vlak:
A f y 19,8  35,5
Nt , Rd    702,9 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 634,79
 1,0   0,90  1,0
N Rd 702,9
Sreto Jankić 176

10.6.5 Dimenzioniranje vertikalne ispune - pozicija V1

KVADRATNI ŠUPLJI PROFIL – TOPLO OBLIKOVANI 80 x 80 x 4,0 mm
h (mm) 80 IY (cm4) 114

b (mm) 80 IZ (cm4) 114
t (mm) 4,0 It (cm4) 180
ro (mm) – Wy,el (cm3) 28,6
ri (mm) – Wz,el (cm3) 28,6
A (cm2) 12,0 Wy,pl (cm3) 34,0
G (kg/m') 9,41 Wz,pl (cm3) 34,0
Wt (cm3) 41,9
→ dokaz je izvršen za navedeni profil, ali je zbog oslanjanja donjeg pojasa rešetke usvojen
profil
jednak profilu donjeg pojasa 120x60x6,0
Slika 10.48 - Položaj štapa 3 u pogledu
Sreto Jankić 177


c  h  3  t  80,0  3  4,0  68,0 mm c  b  3  t  80,0  3  4,0  68,0 mm
t  4,0 mm t  4,0 mm

c 68 c 68
  17, 0   17, 0
t 4, 0 t 4, 0

c c
 33    17,0  26,73  33    17,0  26,73
t t


N Ed  264,36 kN
Otpornost na tlak:
A f y 12,0  35,5
Nc, Rd    426,0 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 264,36
 1,0   0,62  1,0
N Rd 426,0
10.6.5.4 Otpornost poprečnog presjeka na izvijanje
Y os: Z os:
Lcr , y  200,0 cm Lcr , z  200,0 cm
Sreto Jankić 178


 2  E  I y  2  21000 114  2  E  I z  2  21000 114
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 200, 02 Lcr , z 2 200, 02
 590, 70 kN  590, 70 kN
A fy 12, 0  35,5 A fy 12,0  35,5

y    0,849  0, 2 z    0,849  0, 2
Ncr , y 590, 70 Ncr , z 590,70


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (0,849  0, 2)  0,849 2    0,5  1  0, 21 (0,849  0, 2)  0,849 2  
 0,929  0,929

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  z   z  z
2 2
1

1
 0, 766   0, 766
0,929  0,929  0,849 2 2 0,929  0,9292  0,8492

  min   y ,  z   0,766
A f y 12,0  35,5
Nb, Rd     0,766   296,65 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 264,36
 1,0   0,89  1,0
N Rd 296,65
Sreto Jankić 179

10.6.6 Dimenzioniranje vertikalne ispune - pozicija V4

h (mm) 50 IY (cm4) 25,0

b (mm) 50 IZ (cm4) 25,0
t (mm) 4,0 It (cm4) 40,4
ro (mm) – Wy,el (cm3) 9,99
ri (mm) – Wz,el (cm3) 9,99
A (cm2) 7,19 Wy,pl (cm3) 12,3
G (kg/m') 5,64 Wz,pl (cm3) 12,3
Wt (cm3) 14,5
→ usvojeni profil primjenjen je na vertikalnu ispunu pozicija V2,V3 i V4
Slika 10.49 - Položaj štapova 21 i 24 u pogledu (pozicija V4)
Sreto Jankić 180


c  h  3  t  50,0  3  4,0  38,0 mm c  b  3  t  50,0  3  4,0  38,0 mm
t  4,0 mm t  4,0 mm

c 38,0 c 38,0
  9,50   9,50
t 4,0 t 4,0

c c
 33    9,50  26,73  33    9,50  26,73
t t


N Ed  44,66 kN
Otpornost na tlak:
A f y 7,19  35,5
Nc, Rd    255, 25 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 44,66
 1,0   0,17  1,0
N Rd 255, 25
Y os: Z os:
Lcr , y  0,9  283,3  254,97 cm Lcr , z  283,3 cm
Sreto Jankić 181


 2  E  I y  2  21000  25, 0  2  E  I z  2  21000  25,0
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 254,972 Lcr , z 2 283,302
 79, 70 kN  64,56 kN

A fy 7,19  35,5 A fy 7,19  35,5
y    1,790  0, 2 z    1,988  0, 2
Ncr , y 79,70 Ncr , z 64,56


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (1, 79  0, 2)  1, 792    0,5  1  0, 21 (1,988  0, 2)  1,9882  
 2, 269  2, 664

1
y 
1
 z  
y  y 2  y 2  z   z 2  z 2
1

1
 0, 273   0, 225
2, 269  2, 2692  1, 792 2, 664  2, 664  1,988
2 2

  min   y ,  z   0, 225
A fy 7,19  35,5
Nb, Rd     0, 225   52, 21 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 44,66
 1,0   0,86  1,0
N Rd 52, 21
Sreto Jankić 182

10.6.7 Dimenzioniranje kose ispune - pozicija K1

K1 14 58: STALNO + VJETAR 5 + KRAN 2 Nt,Ed = 356,96 0 0
KVADRATNI ŠUPLJI PROFIL – HLADNO OBLIKOVANI 100 x 100 x 3,0 mm
h (mm) 100 IY (cm4) 177

b (mm) 100 IZ (cm4) 177
t (mm) 3,0 It (cm4) 279
ro (mm) – Wy,el (cm3) 35,4
ri (mm) – Wz,el (cm3) 35,4
A (cm2) 11,4 Wy,pl (cm3) 41,2
G (kg/m') 8,96 Wz,pl (cm3) 41,2
Wt (cm3) 53,2
→ usvojeni profil primjenjen je samo na poziciju kose ispune K1

Sreto Jankić 183


N Ed  356,96 kN
Otpornost na vlak:
A f y 11, 4  35,5
Nt , Rd    404,7 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 356,96
 1,0   0,88  1,0
N Rd 404,7
Sreto Jankić 184


h (mm) 90 IY (cm4) 221

b (mm) 90 IZ (cm4) 221
t (mm) 6,3 It (cm4) 382
ro (mm) – Wy,el (cm3) 49,1
ri (mm) – Wz,el (cm3) 49,1
A (cm2) 19,7 Wy,pl (cm3) 60,3
G (kg/m') 15,5 Wz,pl (cm3) 60,3
Wt (cm3) 76,2
→ usvojeni profil primjenjen je na kosu ispunu pozicije K2
Sreto Jankić 185


c  h  3  t  90,0  3  6,3  71,1 mm c  b  3  t  90,0  3  6,3  71,1 mm
t  6,3 mm t  6,3 mm

c 71,1 c 71,1
  11, 29   11, 29
t 6,3 t 6,3

c c
 33    11, 29  26,73  33    11, 29  26,73
t t


N Ed  259,84 kN
Otpornost na tlak:
A f y 19,7  35,5
Nc, Rd    699,35 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 259,84
 1,0   0, 41  1,0
N Rd 699,35
Y os: Z os:
Lcr , y  0,9  342,0  307,8 cm Lcr , z  342,0 cm
Sreto Jankić 186


 2  E  I y  2  21000  221  2  E  I z  2  21000  221
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 307,82 Lcr , z 2 342, 02
 483, 48 kN  391, 61 kN

A fy 19, 7  35,5 A fy 19, 7  35,5
y    1, 203  0, 2 z    1,336  0, 2
Ncr , y 483, 48 Ncr , z 391, 61


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (1, 203  0, 2)  1, 2032    0,5  1  0, 21 (1,336  0, 2)  1,3362  
 1,329  1,512

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  z   z 2  z 2
1

1
 0,528   0, 450
1,329  1,329  1, 203
2 2 1,512  1,5122  1,3362

  min   y ,  z   0, 450
A f y 19,7  35,5
Nb, Rd     0, 450   286,10 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 259,84
 1,0   0,91  1,0
N Rd 286,10
Sreto Jankić 187


h (mm) 40 IY (cm4) 11,8

b (mm) 40 IZ (cm4) 11,8
t (mm) 3,6 It (cm4) 19,5
ro (mm) – Wy,el (cm3) 5,91
ri (mm) – Wz,el (cm3) 5,91
A (cm2) 5,10 Wy,pl (cm3) 7,44
G (kg/m') 4,39 Wz,pl (cm3) 7,44
Wt (cm3) 8,54
Slika 10.52 - Položaj štapova 17 i 28 u pogledu

Sreto Jankić 188


N Ed  164,13 kN
Otpornost na vlak:
A f y 5,10  35,5
Nt , Rd    181,05 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 164,13
 1,0   0,91  1,0
N Rd 181,05
Sreto Jankić 189


h (mm) 70 IY (cm4) 88,5

b (mm) 70 IZ (cm4) 88,5
t (mm) 5,0 It (cm4) 142
ro (mm) – Wy,el (cm3) 25,3
ri (mm) – Wz,el (cm3) 25,3
A (cm2) 12,7 Wy,pl (cm3) 30,8
G (kg/m') 9,99 Wz,pl (cm3) 30,8
Wt (cm3) 36,8
Slika 10.53 - Položaj štapova 19 i 26 u pogledu

→ čvrstoća: fu = 51,0 N/mm2 = 51,0 kN/mm2
Sreto Jankić 190


c  h  3  t  70,0  3  5,0  55,0 mm c  b  3  t  70,0  3  5,0  55,0 mm
t  5,0 mm t  5,0 mm

c 55,0 c 55,0
  11,0   11,0
t 5,0 t 5,0

c c
 33    11,0  26,73  33    11,0  26,73
t t


N Ed  97,18 kN
Otpornost na tlak:
A f y 12,7  35,5
Nc, Rd    450,85 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 97,18
 1,0   0, 22  1,0
N Rd 450,85
Y os: Z os:
Lcr , y  0,9  365,5  328,95 cm Lcr , z  365,5 cm
Sreto Jankić 191


 2  E  I y  2  21000  88,5  2  E  I z  2  21000  88,5
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 328,952 Lcr , z 2 365,52
 169,51 kN  137,31 kN

A fy 12, 7  35,5 A fy 12, 7  35,5
y    1, 631  0, 2 z    1,812  0, 2
Ncr , y 169,51 Ncr , z 137,31


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (1, 631  0, 2)  1, 6312    0,5  1  0, 21 (1,812  0, 2)  1,8122  
 1,980  2,311

1 1
y   z  
y  y 2  y 2  z   z 2  z 2
1

1
 0,322   0, 267
1,980  1,980  1, 631
2 2 2,311  2,3112  1,8122

  min   y ,  z   0, 267
A f y 12,7  35,5
Nb, Rd     0, 267   109, 43 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 97,18
 1,0   0,89  1,0
N Rd 109, 43
Sreto Jankić 192


K6 23 41: STALNO + VJETAR 2 + SNIJEG 3 Nc,Ed = 5,82 0 0
KVADRATNI ŠUPLJI PROFIL – TOPLO OBLIKOVANI 40x 40 x 2,5 mm
h (mm) 40 IY (cm4) 8,54

b (mm) 40 IZ (cm4) 8,54
t (mm) 2,5 It (cm4) 13,6
ro (mm) – Wy,el (cm3) 4,27
ri (mm) – Wz,el (cm3) 4,27
A (cm2) 3,68 Wy,pl (cm3) 5,14
G (kg/m') 2,89 Wz,pl (cm3) 5,14
Wt (cm3) 6,22
→ usvojeni profil primjenjen je na kosu ispunu pozicije K5 i K6
Sreto Jankić 193


c  h  3  t  40,0  3  2,5  32,5 mm c  b  3  t  40,0  3  2,5  32,5 mm
t  2,5 mm t  2,5 mm

c 32,5 c 32,5
  13,0   13,0
t 2,5 t 2,5

c c
 33    13,0  26,73  33    13,0  26,73
t t


N Ed  5,82 kN
Otpornost na tlak:
A f y 3,68  35,5
Nc, Rd    130,64 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 5,82
 1,0   0,04  1,0
N Rd 130,64
Y os: Z os:
Lcr , y  0,9  390,5  351, 45 cm Lcr , z  390,5 cm
Sreto Jankić 194


 2  E  I y  2  21000  8,54  2  E  I z  2  21000  8,54
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 351, 452 Lcr , z 2 390,52
 14,33 kN  11, 61 kN

A fy 3, 68  35,5 A fy 3,68  35,5
y    3, 019  0, 2 z    3,354  0, 2
Ncr , y 14,33 Ncr , z 11,61


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (3, 019  0, 2)  3, 0192    0,5  1  0, 21 (3,354  0, 2)  3,3542  
 5,353  6, 456

1 1
y   z  
 y   y  y
2 2  z   z 2  z 2
1

1
 0,102   0, 084
5,353  5,353  3,019
2 2 6, 456  6, 456  3,354
2 2

  min   y ,  z   0,084
A fy 3,68  35,5
Nb, Rd     0,084   9,98 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 5,82
 1,0   0,58  1,0
N Rd 9,98
Sreto Jankić 195

10.6.11.5 Otpornost presjeka na pripadnu vlačnu silu
KLASIFIKACIJA POPREČNOG PRESJEKA
 VLAČNI ELEMENT → POPREČNI PRESJEK KLASE 1

N Ed  51,73 kN
Otpornost na vlak:
A f y 3,68  35,5
Nt , Rd    130,64 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 51,73
 1,0   0, 40  1,0
N Rd 130,64
Sreto Jankić 196

10.7. Dimenzioniranje stupova
10.7.1 Mjerodavne rezne sile za dimenzioniranje
- stupovi su dimenzionirani prema kombinacijama s najvećim vrijednostima momenata savijanja i

uzdužnih sila za gornji i donji dio stupa
- s obzirom da je stup promjenjivog poprečnog presjeka i da mjerodavne sile dolaze iz različitih
kombinacija, prema svakoj kombinaciji određene su pripadne duljine izvijanja i s njima i izvršen dokaz
nosivosti za cijeli stup
KOMBINACIJA: GORNJI PRESJEK STUPA - najveći moment savijanja
opis ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA Nc,Ed (kN) VEd (kN) MEd (kNm)
Mmax S5 147: STALNO + VJETAR 4 + KRAN 2 + SNIJEG 1 194,60 41,86 103,97
prip S4 147: STALNO + VJETAR 4 + KRAN 2 + SNIJEG 1 450,46 43,16 176,45
KOMBINACIJA: GORNJI PRESJEK STUPA - najveća uzdužna sila
Nmax S2 225: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 + VJETAR 4 267,31 28,77 61,43
prip S1 225: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 + VJETAR 4 523,18 20,38 121,14
KOMBINACIJA: DONJI PRESJEK STUPA - najveći moment savijanja
DONJI PRESJEK STUPA - najveća uzdužna sila
Nmax S1 177: STALNO + KRAN 1 + SNIJEG 1 + VJETAR 4 550,28 23,50 174,17
prip S2 177: STALNO + KRAN 1 + SNIJEG 1 + VJETAR 4 213,31 31,89 69,24
Slika 10.55 - Pozicije štapova stupa
Sreto Jankić 197

10.7.2 Određivanje duljina izvijanja za mjerodavne kombinacije
- u preliminarnom proračunu duljina izvijanja stupova pretpostavljeni su poprečni presjeci HEB 600 za
donji presjek stupa i HEB 300 za gornji presjek stupa. Prema dobivenim duljinama izvijanja dokazano je
da potrebne nosivosti zadovoljavaju presjeci HEA 400 i HEA 200.
- duljine izvijanja su proračunate s pretpostavkom dobivenih poprečnih presjeka HEA 400 i HEA 200.
10.7.2.1 Kombinacija 147
Duljine elemenata stupa:

l1  600 cm
l2  250 cm
Pretpostavka poprečnih presjeka:

- donji dio stupa: - HEA 400 → Iy= 45070 cm3
- gornji dio stupa: - HEA 200 → Iy= 3692 cm3
Slika 10.56 - Mjerodavne karakteristike za izračun duljina izvijanja
Izračun bezdimenzionalnih izraza:

- za mjerodavne vrijednosti očitani koeficijenti
i I l 3692  600 izvijanja prema tablici za koeficijente
n 2  2 1   0,197  0, 20
i1 I1  l2 45070  250 izvijanja:
P1  P2 255,86  194,60 1  2, 717

m   2,315
P2 194,60  2, 717
 2  1  3, 0   2,839  3, 0
1 0,957
l2 I1 250 45070
1      0,957
l1 I 2  m 600 3692  2,315
- duljine izvijanja za os y-y su:

1  2, 717  Lcr , y (1)  2, 717  600  1630, 2 cm
 2  2,839  Lcr , y (2)  2,839  250  709, 75 cm
Sreto Jankić 198


l1  600 cm
l2  250 cm

Izračun bezdimenzionalnih izraza: - za mjerodavne vrijednosti očitani koeficijenti

izvijanja prema tablici za koeficijente izvijanja:
i2 I 2  l1 3692  600
n    0,197  0, 20
i1 I1  l2 45070  250 1  2,813
 2,813
P  P 255,86  267,31  2  1  3, 0   2, 705  3, 0
m 1 2   1,957 1 1, 04
P2 267,31
l2 I1 250 45070
1      1, 04
l1 I 2  m 600 3692 1,957
- za mjerodavne vrijednosti očitani koeficijenti izvijanja prema tablici za koeficijente izvijanja:

1  2,813  Lcr , y (1)  2,813  600  1687,8 cm
 2  2, 705  Lcr , y (2)  2, 705  250  676, 25 cm
Sreto Jankić 199

l1  600 cm
l2  250 cm


i2 I 2  l1 3692  600
n    0,197  0, 20
i1 I1  l2 45070  250 1  3, 084
 3, 084
P  P 84,04  153, 42  2  1  3, 0   2, 636  3, 0
m 1 2   1,548 1 1,170
P2 153, 42
l2 I1 250 45070
1      1,170
l1 I 2  m 600 3692 1,548

1  3, 084  Lcr , y (1)  3, 084  600  1850, 4 cm
 2  2, 636  Lcr , y (2)  2, 636  250  659, 0 cm
Sreto Jankić 200

l1  600 cm
l2  250 cm


i2 I 2  l1 3692  600
n    0,197  0, 20
i1 I1  l2 45070  250 1  2,561
 2,561
P  P 336,97  213,31  2  1  3, 0   2,827  3, 0
m 1 2   2,58 1 0,906
P2 213,31
l2 I1 250 45070
1      0,906
l1 I 2  m 600 3692  2,58

1  2,561  Lcr , y (1)  2,561 600  1536, 6 cm
 2  2,827  Lcr , y (2)  2,827  250  706, 75 cm
Sreto Jankić 201

10.7.3 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 147 (gornji presjek)
opis ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA N (kN) V (kN) Mmax (kNm)

ŠIROKOPOJASNI H - PROFIL HEA 200
h (mm) 190 IY (cm4) 3692

b (mm) 200 IZ (cm4) 1336
tw (mm) 6,5 It (cm4) 20,98
tf (mm) 10,0 Wy,el (cm3) 388,6
r (mm) 18,0 Wz,el (cm3) 133,6
A (cm2) 53,83 Wy,pl (cm3) 429,5
G (kg/m') 42,3 Wz,pl (cm3) 203,8
Iw (cm3) 108000
→ čvrstoća: fu = 51,0 N/mm2 = 51,0 kN/mm2
Sreto Jankić 202


c  h  2  t f  2  r  190  2 10  2 18 b  2  r  tw 200  2 18, 0  6,5
c 
 134, 0 mm 2 2
 78, 75 mm
t  tw  6,5 mm
t f  10, 0 mm

c 134 c 78,75
  20,62   7,88
t 6,5 t 10,0
- uvjet za klasu 1 - uvjet za klasu 1:

c c
 33    20,62  26,73  9    7,88  7, 29
t t
 HRBAT KLASE 1 - uvjet za klasu 2:

c
 10    7,88  8,10
t

N Ed  194,60 kN
Otpornost na tlak:
A f y 53,83  35,5
N pl , Rd    1910,97 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 194,60
 1,0   0,10  1,0
N pl , Rd 1910,97
Sreto Jankić 203

10.7.3.4 Otpornost poprečnog presjeka na poprečnu silu
Svijetla visina između pojasnica:

hw  h  2  t f  190  2 10  170 mm
Provjera prijevremenog izbočivanja hrpta:

- za neukrućene hrptove vrijedi:
hw  170 0,81
 72    72   26,15  48,6
tw  6,5 1, 2
 NEĆE DOĆI DO PRIJEVREMENOG IZBOČIVANJA HRPTA

Vz , Ed  41,86 kN

Av, z  A  2  b  t f  (2  r  tw )  t f    hw  tw
 53,83  2  20 1,0   2 1,8  0,65 1,0  1, 2 17,0  0,65
 18,08 cm2  13, 26 cm2
Otpornost na poprečnu silu:

Av, z  f y 18,08  35,5
Vz , Rd    370,57 kN
3   M0 3 1,0
Uvjet nosivosti:
Vz , Ed 41,86
 1,0   0,11  1,0
Vz , Rd 370,57
Sreto Jankić 204

10.7.3.5 Otpornost poprečnog presjeka na savijanje

M Ed  103,97 kNm
Wpl , y  f y 429,5  35,5
M y , pl , Rd    15247, 25 kNcm  152, 47 kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
M Ed 103,97
 1,0   0,68  1,0
M y , pl , Rd 152, 47
10.7.3.6 Interakcija na razini poprečnog presjeka
Interakcija M-V
- ukoliko je razina poprečne sile manja od 50% otpornost na poprečnu silu nije potrebna redukcija
otpornosti na savijanje
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , Rd  41,86 kN  185, 29 kN
 NIJE POTREBNA REDUKCIJA
Interakcija M-N
- ukoliko su zadovoljena oba zadana uvjeta nije potrebno reducirati otpornost na savijanje uslijed
djelovanja
uzdužne sile
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 194, 60 kN  477, 74 kN
0,5 17, 0  0, 65  35,5
 194, 60 kN   196,14 kN
1, 0
 NIJE POTREBNA REDUKCIJA OTPORNOSTI NA SAVIJANJE
Sreto Jankić 205

Y os: Z os:
Lcr , y  709,75 cm Lcr , z  250, 0 cm

  E  Iy
2
  21000  3692
2
 2  E  I z  2  21000 1336
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2
709, 752 Lcr , z 2 250, 02
 1519, 04 kN  4430, 43 kN

A fy 53,83  35,5 A fy 53,83  35,5
y    1,122  0, 2 z    0,657  0, 2
Ncr , y 1519, 04 Ncr , z 4430, 43

→ h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm
krivulja b    0,34 krivulja c    0, 49

 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1,122  0, 2)  1,1222    0,5  1  0, 49  (0, 657  0, 2)  0, 657 2  
 1, 286  0,828

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  y   y  y
2 2
1 1
  0,522   0, 751
1, 286  1, 286  1,122 2 2 0,828  0,8282  0, 657 2

  min   y ,  z   0,522
Sreto Jankić 206

A f y 53,83  35,5
Nb, Rd     0,522   906,84 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 194,60
 1,0   0, 21  1,0
N Rd 906,84
10.7.3.8 Otpornost elementa na bočno-torzijsko izvijanje
- momentni dijagram promatramo kao 1 segment za proračun kritičnog momenta
Duljina kritičnog segmenta:

Lcr , LT  250 cm
Slika 10.60 - Momentni dijagram na elementu

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1
Sreto Jankić 207

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
  C2  z g   C2  z g 
2
M cr  C1  
2     
(k  Lcr )  kw  I z   E  Iz
2 
 
gdje su:
Lcr= 250 cm
Ci - faktori za izračun kritičnog momenta bočno torzijskog izvijanja koji ovise o momentnom
dijagramu između bočnih pridržanja
Izračun C1,C2:
0
 0
103,97
q  Lcr 2 0, 216  2,52

   0,002  0,0
8  M max 8  (103,97)
Slika 10.61 - Dijagram za određivanje faktora C1
Sreto Jankić 208


C1  1, 78
C2  0, 00
k  1, 0
kw  1,0 (smatra se da krivljenje nije spriječeno posebnim mjerama)
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 19
z g    9,50 cm
2 2
Sreto Jankić 209

 2  21000 1336
M cr  1, 78  
(1 250) 2
 
  1, 0   108000  1 250   8100  20,98   0, 00  9,5 2  0, 00  9,5
2 2
  1, 0  1336  2  21000 1336 

 
M cr  86098, 41 kNcm

Wy , pl  f y 429,5  35,5
 LT    0, 421  0, 40
M cr 86098, 41
izvijanje

h 190
  0,95  2,0  linija izvijanja : a   LT  0, 21
b 200
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0, 421  0, 2)  0, 4212   0, 612
1 1
 LT    0,947
LT  LT 2  LT 2 0,612  0,6122  0, 4212

429,5  35,5
M b, Rd  0,947   13126,50 kNcm  131, 27 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 103,97
 1,0   1,0
M b, Rd 131, 27
0,79  1,0
Sreto Jankić 210

10.7.3.9 Otpornost elementa na interakciju M-N (metoda 2)
Određivanje faktora Cmy i Cm,LT:

 0
51,81
s   0, 498
103,97
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0, 498  0,598

Cmy  CmLT  0,598
Određivanje interakcijskih faktora:
   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 194, 60   194, 60 
 0,598  1  (1,122  0, 2)    0,598  1  0,8  
 53,83  35,5   53,83  35,5 
 0,522    0,522  
 1,1   1,1 
 0, 716  0, 701
k yy  0, 701
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,1 0, 657 194, 60   0,1 194, 60 
 1     1   
  0,598  0, 25  0, 751  53,83  35,5    0,598  0, 25  0, 751  53,83  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,972  0,957
k zy  0,972
Sreto Jankić 211

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
A fy W pl , y  f y
y   LT  Iskorištenost:
 M1  M1
194, 60 10397
77%
 0, 701  1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0,522  0,947 
1,1 1,1
0, 77  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
z   LT  Iskorištenost:
 M1  M1
194, 60 10397
92%
 0,972   1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0, 751 0,947 
1,1 1,1
0,92  1, 0
Sreto Jankić 212

10.7.4 Dimenzioniranje stupa - kombinacija 147 (donji presjek)
opis ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA N (kN) V (kN) M (kNm)

ŠIROKOPOJASNI H - PROFIL HEB 280
h (mm) 280 IY (cm4) 19270

b (mm) 280 IZ (cm4) 6595
tw (mm) 10,5 It (cm4) 143,70
tf (mm) 18 Wy,el (cm3) 1376
r (mm) 24 Wz,el (cm3) 471
A (cm2) 131,4 Wy,pl (cm3) 1534
G (kg/m') 103 Wz,pl (cm3) 717,6
Iw (cm3) 1130000
Sreto Jankić 213


c  h  2  t f  2  r  280  2 18, 0  2  24 b  2  r  tw 280  2  24,0  10,5
c 
 196, 0 mm 2 2
 110,75 mm
t  tw  10,5 mm
t f  14, 0 mm
- odnos visine i debljine:
c 196,0 - odnos visine i debljine:
  18,67 c 110,75
t 10,5   6,15
t 18,0
c c
 33    18,67  26,73  9    6,15  7, 29
t t


N Ed  450, 46 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 131, 40  35,5
N pl , Rd    4664, 70 kN
 M0 1, 0
Uvjet nosivosti:
N Ed 450, 46
 1,0   0,097  1,0
N pl , Rd 4664,70
Sreto Jankić 214


hw  h  2  t f  280  2 18,0  244,0 mm

hw  244 0,81
 72    72   23, 24  48,6
tw  10,5 1, 2

Vz , Ed  43,16 kN
Aktivna posmična površina:

 131, 4  2  28 1,80   2  2, 4  1, 05  1,80  1, 2  24, 4 1, 05
 41,13 cm2  30, 74 cm2

Av, z  f y 41,13  35,5
Vz , Rd    843, 0 kN
3   M0 3 1, 0
Uvjet nosivosti:
Vz , Ed 43,16
 1,0   0,05  1,0
Vz , Rd 843,0

M Ed  176, 45 kNm
Sreto Jankić 215

Wpl , y  f y 1534  35,5
M y , pl , Rd    54457,0 kNcm  544,57 kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
M Ed 176, 45
 1,0   0,32  1,0
M y , pl , Rd 544,57
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , pl , Rd  43,16 kN  421,5 kN
Interakcija M-N
djelovanja uzdužne sile
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 450, 46 kN  1166,18 kN
0,5  24, 4 1, 05  35,5
 450, 46 kN   454, 76 kN
1, 0
Sreto Jankić 216

Y os: Z os:

Lcr , y  1630, 2 cm Lcr , z  600, 0 cm

  E  Iy
2
  21000 19270
2  2  E  I z  2  21000  6595
N cr , y    N cr , z   
Lcr , y 2 1630, 22 Lcr , z 2 600, 02
 1502,86 kN  3796,92 kN

A fy 131, 4  35,5 A fy 131, 4  35,5
y    1, 762  0, 2 z    1,108  0, 2
Ncr , y 1502,86 Ncr , z 3796,92

→ h/b= 280/280 = 1,0≤1,2 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 280/280 = 1,0≤1,2 ; tf ≤ 100 mm
 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1, 762  0, 2)  1, 7622    0,5  1  0, 49  (1,108  0, 2)  1,1082  
 2,318  1,336

1 1
y   z  
 y   y 2  y 2 y  y 2  y 2
1 1
  0, 261   0, 480
2,318  2,318  1, 762 2 2 1,336  1,3362  1,1082

  min   y ,  z   0, 261
A f y 131, 4  35,5
Nb, Rd     0, 261  1106,81 kN
 M1 1,1
Sreto Jankić 217

Uvjet nosivosti:
N Ed 450, 46
 1,0   0, 41  1,0
N Rd 1106,81
Lcr , LT  600 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1
 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
  C2  z g   C2  z g 
2
M cr  C1      
(k  Lcr )2   kw  I z  2  E  Iz 
 
Sreto Jankić 218

gdje su:
Lcr = 600 cm
Izračun C1,C2:
78,60
  0, 45
176, 45
q  Lcr 2 0, 216  6,02
   0,006  0,0
8  M max 8 176, 45
Sreto Jankić 219


C1  2, 60
C2  0, 08
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 28
zg    14,0 cm
2 2
Sreto Jankić 220


 2  21000  6595
M cr  2, 60  
(1 600) 2
 
  1, 0   1130000  1 600   8100 143, 70   0, 08 14, 0 2  0, 08 14, 0 
2 2
  1, 0  6595  2  21000  6595 

 
M cr  205036,86 kNcm

Wy , pl  f y 1534  35,5
LT    0,515  0, 40
M cr 205036,86
izvijanje

h 280
b 280
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0,515  0, 2)  0,5152   0,666
1 1
 LT    0,919
LT  LT  LT
2 2
0, 666  0, 666  0,515
2 2

1534  35,5
M b, Rd  0,919   45496,35 kNcm  454,96 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 176, 45
 1,0   1,0
M b, Rd 454,96
0,39  1,0
Sreto Jankić 221


  0, 45
47,57
s   0, 270
176, 45
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0, 270  0, 416

Cmy  CmLT  0, 416
   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 450, 46   450, 46 
 0, 416  1  (1, 762  0, 2)    0, 416  1  0,8  
 131, 4  35,5   131, 4  35,5 
 0, 261    0, 261  
 1,1   1,1 
 0, 680  0,551
k yy  0,551
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,11,108 450, 46   0,1 450, 46 
 1     1   
  0, 416  0, 25  0, 480  131, 4  35,5    0, 416  0, 25  0, 480  131, 4  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,852  0,867
k zy  0,867
Sreto Jankić 222

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
y   LT 
 M1  M1 Iskorištenost:
450, 46
131, 4  35,5
 0,551
17645
1534  35,5
 1, 0 62%
0, 261 0,919 
1,1 1,1
0, 62  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
450, 46 17645
61%
 0,867   1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 480  0,919 
1,1 1,1
0, 61  1, 0
Sreto Jankić 223

opis ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA Nmax (kN) V (kN) M (kNm)

Nmax S2 225: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 + VJETAR 4 267,31 28,77 61,43
h (mm) 190 IY (cm4) 3692

b (mm) 200 IZ (cm4) 1336
tw (mm) 6,5 It (cm4) 20,98
tf (mm) 10,0 Wy,el (cm3) 388,6
r (mm) 18,0 Wz,el (cm3) 133,6
A (cm2) 53,83 Wy,pl (cm3) 429,5
G (kg/m') 42,3 Wz,pl (cm3) 203,8
Iw (cm3) 108000
Sreto Jankić 224


c  h  2  t f  2  r  190  2 10  2 18 b  2  r  tw 200  2 18, 0  6,5
c 
 134, 0 mm 2 2
 78, 75 mm
t  tw  6,5 mm
t f  10, 0 mm

c 134 c 78,75
  20,62   7,88
t 6,5 t 10,0

c c
 33    20,62  26,73  9    7,88  7, 29
t t

c
 10    7,88  8,10
t

N Ed  267,31 kN
Otpornost na tlak:
A f y 53,83  35,5
N pl , Rd    1910,97 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 267,31
 1,0   0,14  1,0
N pl , Rd 1910,97
Sreto Jankić 225


hw  h  2  t f  190  2 10  170 mm

hw  170 0,81
 72    72   26,15  48,6
tw  6,5 1, 2

Vz , Ed  28,77 kN

 53,83  2  20 1,0   2 1,8  0,65 1,0  1, 2 17,0  0,65
 18,08 cm2  13, 26 cm2

Av, z  f y 18,08  35,5
Vz , Rd    370,57 kN
3   M0 3 1,0
Uvjet nosivosti:
VEd 28,77
 1,0   0,08  1,0
Vz , Rd 370,57

M Ed  61, 43 kNm
Sreto Jankić 226

Wpl , y  f y 429,5  35,5
M y , pl , Rd    15247, 25 kNcm  152, 47 kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
M Ed 61, 43
 1,0   0, 40  1,0
M y , pl , Rd 152, 47
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , Rd  20,38 kN  185, 29 kN
Interakcija M-N
djelovanja
uzdužne sile
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 267,31 kN  477, 74 kN
0,5 17, 0  0, 65  35,5
 267,31 kN   196,14 kN
1, 0
 POTREBNA JE REDUKCIJA OTPORNOSTI NA SAVIJANJE
Proračun faktora n i a:
N Ed 267,31
n   0,14
N pl , Rd 1910,97
Sreto Jankić 227

A  2bt f 53,83  2  20,0 1,0

a   0, 257  0,50
A 53,83
Reducirani moment savijanja:

1 n
M N ,V , y , Rd  M y , pl , Rd   M y , pl , Rd
1  0,5  a
1  0,14
 152, 47   151, 48  152, 47
1  0,5  0, 257
→ usvojen MN,V,y,Rd= 151,48 kNm
Uvjet nosivosti
M Ed 61, 43
 1,0   0, 41  1,0
M N ,V , y , Rd 151, 48
 UVJET NOSIVOSTI JE ZADOVOLJEN
Y os: Z os:
Lcr , y  676, 25 cm Lcr , z  250, 0 cm

  E  Iy
2
  21000  3692
2
 2  E  I z  2  21000 1336
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2
676, 252 Lcr , z 2 250, 02
 1673, 27 kN  4430, 43 kN

A fy 53,83  35,5 A fy 53,83  35,5
y    1, 069  0, 2 z    0,657  0, 2
Ncr , y 1673, 27 Ncr , z 4430, 43

→ h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm
Sreto Jankić 228


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1, 069  0, 2)  1, 0692    0,5  1  0, 49  (0, 657  0, 2)  0, 657 2  
 1, 219  0,828

1 1
y   z  
 y   y 2  y 2  y   y 2  y 2
1 1
  0,554   0, 751
1, 219  1, 2192  1, 0692 0,828  0,8282  0, 657 2

  min   y ,  z   0,554
A f y 53,83  35,5
Nb, Rd     0,554   962, 43 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 194,60
 1,0   0, 20  1,0
N Rd 962, 43
Sreto Jankić 229


Lcr , LT  250 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
   C2  z g 
2
M cr  C1        C2  z g
(k  Lcr )2   kw  I z  2  E  Iz 
 
gdje su:

Lcr= 250 cm
Sreto Jankić 230

Izračun C1,C2:
0
 0
61, 43
q  Lcr 2 3,359  2,52
   0,043  0,0
8  M max 8  61, 43
Sreto Jankić 231


C1  1, 78
C2  0, 00
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 19
z g    9,50 cm
2 2
 2  21000 1336
M cr  1, 78  
(1 250) 2
 
  1, 0   108000  1 250   8100  20,98   0, 00  9,5 2  0, 00  9,5
2 2
  1, 0  1336  2  21000 1336 

 
M cr  86098, 41 kNcm

Wy , pl  f y 429,5  35,5
 LT    0, 421  0, 40
M cr 86098, 41
izvijanje
Sreto Jankić 232

h 190
b 200
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0, 421  0, 2)  0, 4212   0, 612
1 1
 LT    0,947
LT  LT 2  LT 2 0,612  0,6122  0, 4212

429,5  35,5
M b, Rd  0,947   13126,50 kNcm  131, 27 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 61, 43
 1,0   1,0
M b, Rd 131, 27
0, 47  1,0
Sreto Jankić 233


 0
33,34
s   0,543
61, 43
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0,543  0,634

Cmy  CmLT  0, 634
   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 267,31   267,31 
 0, 634  1  (1, 069  0, 2)    0, 634  1  0,8  
 53,83  35,5   53,83  35,5 
 0,554    0,554  
 1,1   1,1 
 0, 787  0, 775
k yy  0, 775
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,1 0, 657 267,31   0,1 267,31 
 1     1   
  0, 634  0, 25  0, 751  53,83  35,5    0, 634  0, 25  0, 751  53,83  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,965  0,947
k zy  0,965
Sreto Jankić 234

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
 M1  M1
267,31 6143
64%
 0, 775   1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0,554  0,947 
1,1 1,1
0, 64  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
267,31 6143
66%
 0,965   1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0, 751 0,947 
1,1 1,1
0, 66  1, 0
Sreto Jankić 235


prip S1 225: STALNO + SNIJEG 1 + KRAN 1 + VJETAR 4 523,18 20,38 121,14
h (mm) 280 IY (cm4) 19270

b (mm) 280 IZ (cm4) 6595
tw (mm) 10,5 It (cm4) 143,70
tf (mm) 18 Wy,el (cm3) 1376
r (mm) 24 Wz,el (cm3) 471
A (cm2) 131,4 Wy,pl (cm3) 1534
G (kg/m') 103 Wz,pl (cm3) 717,6
Iw (cm3) 1130000
→ čvrstoća: fu = 510 N/mm2 = 510 kN/mm2
Sreto Jankić 236


c  h  2  t f  2  r  280  2 18, 0  2  24 b  2  r  tw 280  2  24,0  10,5
c 
 196, 0 mm 2 2
 110,75 mm
t  tw  10,5 mm
t f  14, 0 mm
  18,67 c 110,75
t 10,5   6,15
t 18,0
c c
 33    18,67  26,73  9    6,15  7, 29
t t


N Ed  523,18 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 131, 40  35,5
N pl , Rd    4664, 70 kN
 M0 1, 0
Uvjet nosivosti:
N Ed 523,18
 1,0   0,11  1,0
N pl , Rd 4664,70

hw  h  2  t f  280  2 18,0  244,0 mm
Sreto Jankić 237


hw  244 0,81
 72    72   23, 24  48,6
tw  10,5 1, 2

Vz , Ed  20,38 kN

 131, 4  2  28 1,80   2  2, 4  1, 05  1,80  1, 2  24, 4 1, 05
 41,13 cm2  30, 74 cm2

Av, z  f y 41,13  35,5
Vz , Rd    843, 0 kN
3   M0 3 1, 0
Uvjet nosivosti:
Vz , Ed 20,38
 1,0   0,02  1,0
Vz , Rd 843,0

M Ed  121,14 kNm
Wpl , y  f y 1534  35,5
M y , pl , Rd    54457,0 kNcm  544,57 kNm
 M0 1,0
Sreto Jankić 238

Uvjet nosivosti:
M Ed 121,14
 1,0   0, 22  1,0
M y , pl , Rd 544,57
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , pl , Rd  20,88 kN  421,5 kN
Interakcija M-N
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 510,84 kN  1166,18 kN
0,5  24, 4 1, 05  35,5
 510,84 kN   454, 76 kN
1, 0
N Ed 510,84
n   0,11
N pl , Rd 4664,70
A  2bt f 131, 40  2  28,0 1,8
a   0, 233  0,50
A 131, 40
Sreto Jankić 239


1 n
1  0,5  a
1  0,11
 544,57   548,58  544,57
1  0,5  0, 233
Uvjet nosivosti
M Ed 121,14
 1,0   0, 22  1,0
M N ,V , y , Rd 544,57
Y os: Z os:
Lcr , y  1687,8 cm Lcr , z  600, 0 cm

  E  Iy
2
 2  21000 19270  2  E  I z  2  21000  6595
N cr , y    N cr , z   
Lcr , y 2 1687,82 Lcr , z 2 600, 02
 1402, 03 kN  3796,92 kN

A fy 131, 4  35,5 A fy 131, 4  35,5
y    1,824  0, 2 z    1,108  0, 2
Ncr , y 1402, 03 Ncr , z 3796,92

→ h/b= 280/280 = 1,0≤1,2 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 280/280 = 1,0≤1,2 ; tf ≤ 100 mm
Sreto Jankić 240


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1,824  0, 2)  1,8242    0,5  1  0, 49  (1,108  0, 2)  1,1082  
 2, 440  1,336

1 1
y   z  
 y   y 2  y 2 y  y 2  y 2
1 1
  0, 246   0, 480
2, 440  2, 4402  1,8242 1,336  1,3362  1,1082

  min   y ,  z   0, 246
A f y 131, 4  35,5
Nb, Rd     0, 246   1043, 20 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 523,18
 1,0   0,50  1,0
N Rd 1043, 20
Sreto Jankić 241

Lcr , LT  600 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
 
 C2  z g  C2  z g 
2
M cr  C1  
2     
(k  Lcr )  kw  I z   E  Iz
2 
 
gdje su:
Lcr = 600 cm
Sreto Jankić 242

Izračun C1,C2:
59,34
  0, 49
121,14
q  Lcr 2 3,359  6,02
   0,123  0,10
8  M max 8 121,14
Sreto Jankić 243


C1  1, 49
C2  0, 06
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 28
zg    14,0 cm
2 2
 2  21000  6595
M cr  1, 49  
(1 600) 2
 
  1, 0   1130000  1 600   8100 143, 70   0, 06 14, 0 2  0, 06 14, 0 
2 2
  1, 0  6595  2  21000  6595 

 
M cr  119015,03 kNcm

Wy , pl  f y 1534  35,5
LT    0, 676  0, 40
M cr 119015, 03
izvijanje
Sreto Jankić 244


h 280
b 280
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0,676  0, 2)  0,6762   0,778
1 1
 LT    0,860
LT  LT 2  LT 2 0, 778  0, 7782  0, 6762

1534  35,5
M b, Rd  0,860   42575, 47 kNcm  425,75 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 121,14
 1,0   1, 0
M b, Rd 425,75
0, 28  1,0
Sreto Jankić 245


  0, 49
75,13
s   0, 620
121,14
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0,620  0,696

Cmy  CmLT  0, 696
   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 523,18   523,18 
 0, 696  1  (1,824  0, 2)    0, 696  1  0,8  
 131, 4  35,5   131, 4  35,5 
 0, 246    0, 246  
 1,1   1,1 
 1, 263  0,975
k yy  0,975
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,11,108 523,18   0,1 523,18 
 1     1   
  0, 696  0, 25  0, 480  131, 4  35,5    0, 696  0, 25  0, 480  131, 4  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,936  0,942
k zy  0,942
Sreto Jankić 246

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
 M1  M1
523,18 12114
78%
 0,975   1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 246  0,860 
1,1 1,1
0, 78  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
523,18 12114
53%
 0,942   1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 480  0,860 
1,1 1,1
0,53  1, 0
Sreto Jankić 247

opis ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA N (kN) V (kN) Mmax (kNm)

h (mm) 280 IY (cm4) 19270

b (mm) 280 IZ (cm4) 6595
tw (mm) 10,5 It (cm4) 143,70
tf (mm) 18 Wy,el (cm3) 1376
r (mm) 24 Wz,el (cm3) 471
A (cm2) 131,4 Wy,pl (cm3) 1534
G (kg/m') 103 Wz,pl (cm3) 717,6
Iw (cm3) 1130000

Sreto Jankić 248


c  h  2  t f  2  r  280  2 18, 0  2  24 b  2  r  tw 280  2  24,0  10,5
c 
 196, 0 mm 2 2
 110,75 mm
t  tw  10,5 mm
t f  14, 0 mm
  18,67 c 110,75
t 10,5   6,15
t 18,0
c c
 33    18,67  26,73  9    6,15  7, 29
t t


N Ed  237, 46 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 131, 40  35,5
N pl , Rd    4664, 70 kN
 M0 1, 0
Uvjet nosivosti:
N Ed 237, 46
 1,0   0,05  1,0
N pl , Rd 4664,70

hw  h  2  t f  280  2 18,0  244,0 mm
Sreto Jankić 249


hw  244 0,81
 72    72   23, 24  48,6
tw  10,5 1, 2

Vz , Ed  56,72 kN

 131, 4  2  28 1,80   2  2, 4  1, 05  1,80  1, 2  24, 4 1, 05
 41,13 cm2  30, 74 cm2

Av, z  f y 41,13  35,5
Vz , Rd    843, 0 kN
3   M0 3 1, 0
Uvjet nosivosti:
Vz , Ed 56,72
 1,0   0,07  1,0
Vz , Rd 843,0

M Ed  321, 48 kNm
Wpl , y  f y 1534  35,5
M y , pl , Rd    54457,0 kNcm  544,57 kNm
 M0 1,0
Sreto Jankić 250

Uvjet nosivosti:
M Ed 321, 48
 1,0   0,59  1,0
M y , pl , Rd 544,57
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , pl , Rd  56, 72 kN  421,5 kN
Interakcija M-N
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 237, 46 kN  1166,18 kN
0,5  24, 4 1, 05  35,5
 237, 46 kN   454, 76 kN
1, 0
Y os: Z os:

Lcr , y  1850, 4 cm Lcr , z  600, 0 cm
Sreto Jankić 251

Eulerova kritična sila:

Eulerova kritična sila:  2  E  I z  2  21000  6595
 2  E  Iy N cr , z   
 2  21000 19270 Lcr , z 2 600, 02
N cr , y   
Lcr , y 2 1850, 42  3796,92 kN
 1166, 46 kN
Bezdimenzionalna vitkost: A fy 131, 4  35,5
A fy z    1,108  0, 2
131, 4  35,5 Ncr , z 3796,92
y    2, 0  0, 2
Ncr , y 1166, 46
Mjerodavna krivulja izvijanja:
Mjerodavna krivulja izvijanja: → h/b= 280/280 = 1,0≤1,2; tf ≤ 100 mm
→ h/b= 280/280 = 1,0≤1,2; tf ≤ 100 mm krivulja c    0, 49
krivulja b    0,34
Izračun ϕz:
Izračun ϕy: z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0, 49  (1,108  0, 2)  1,1082  
 0,5  1  0,34  (2, 0  0, 2)  2, 02  
 1,336
 2,806
Koeficijent redukcije:
Koeficijent redukcije: 1
z  
1 y  y 2  y 2
y  
y  y 2  y 2 1
  0, 480
1 1,336  1,3362  1,1082
  0, 209
2,806  2,8062  2, 02
  min   y ,  z   0, 209
A f y 131, 4  35,5
Nb, Rd     0, 209   886, 29 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 237, 46
 1,0   0, 27  1,0
N Rd 886, 29
Sreto Jankić 252

Lcr , LT  600 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
   C2  z g 
2
M cr  C1        C2  z g
(k  Lcr )2   kw  I z  2  E  Iz 
 
gdje su:
Lcr = 600 cm
Sreto Jankić 253

Izračun C1,C2:
34, 44
  0,107
321, 48
q  Lcr 2 2,961 6,02
   0,04  0,0
8  M max 8  321, 48
Sreto Jankić 254


C1  1, 68
C2  0, 08
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 28
zg    14,0 cm
2 2
 2  21000  6595
M cr  1, 68  
(1 600) 2
 
 1, 0 
2
1130000 1  600  2
 8100 143, 70
       2
  
  1, 0 
0, 00 14, 0 0, 00 14, 0
6595  2  21000  6595 
 
M cr  139446,75 kNcm

Wy , pl  f y 1534  35,5
LT    0, 625  0, 40
M cr 139446, 75
izvijanje
Sreto Jankić 255


h 280
b 280
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0,625  0, 2)  0,625  0,740
1 1
 LT    0,880
LT  LT 2  LT 2 0, 740  0, 7402  0, 6252

1534  35,5
M b, Rd  0,880   43565,6 kNcm  435,66 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 321, 48
 1,0   1,0
M b, Rd 435,66
0,74  1,0
Sreto Jankić 256


  0,107
164, 65
s   0,512
321, 48
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0,512  0,610

Cmy  CmLT  0, 610

   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 237, 46   237, 46 
 0, 610  1  (2, 0  0, 2)    0, 610  1  0,8  
 131, 4  35,5   131, 4  35,5 
 0, 209    0, 209  
 1,1   1,1 
 0,904  0, 741
k yy  0, 741
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,11,108 237, 46   0,1 237, 46 
 1     1   
  0, 610  0, 25  0, 480  131, 4  35,5    0, 610  0, 25  0, 480  131, 4  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,964  0,968
k zy  0,968
Sreto Jankić 257

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
 M1  M1
237, 46 32148
81%
 0, 741  1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 209  0,880 
1,1 1,1
0,81  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
237, 46 32148
83%
 0,968   1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 480  0,880 
1,1 1,1
0,83  1, 0
Sreto Jankić 258


h (mm) 190 IY (cm4) 3692

b (mm) 200 IZ (cm4) 1336
tw (mm) 6,5 It (cm4) 20,98
tf (mm) 10,0 Wy,el (cm3) 388,6
r (mm) 18,0 Wz,el (cm3) 133,6
A (cm2) 53,83 Wy,pl (cm3) 429,5
G (kg/m') 42,3 Wz,pl (cm3) 203,8
Iw (cm3) 108000
Sreto Jankić 259


c  h  2  t f  2  r  190  2 10  2 18 b  2  r  tw 200  2 18, 0  6,5
c 
 134, 0 mm 2 2
 78, 75 mm
t  tw  6,5 mm
t f  10, 0 mm

c 134 c 78,75
  20,62   7,88
t 6,5 t 10,0

c c
 33    20,62  26,73  9    7,88  7, 29
t t

c
 10    7,88  8,10
t

N Ed  153, 42 kN
Otpornost na tlak:
A f y 53,83  35,5
N pl , Rd    1910,97 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 153, 42
 1,0   0,08  1,0
N pl , Rd 1910,97
Sreto Jankić 260


hw  h  2  t f  190  2 10  170 mm

hw  170 0,81
 72    72   26,15  48,6
tw  6,5 1, 2

Vz , Ed  38,96 kN

 53,83  2  20 1,0   2 1,8  0,65 1,0  1, 2 17,0  0,65
 18,08 cm2  13, 26 cm2

Av, z  f y 18,08  35,5
Vz , Rd    370,57 kN
3   M0 3 1,0
Uvjet nosivosti:
Vz , Ed 38,96
 1,0   0,105  1,0
Vz , Rd 370,57

M Ed  88,14 kNm
Sreto Jankić 261

Wpl , y  f y 429,5  35,5
M y , pl , Rd    15247, 25 kNcm  152, 47 kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
M Ed 88,14
 1,0   0,58  1,0
M y , pl , Rd 152, 47
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , Rd  38,96 kN  185, 29 kN
Interakcija M-N
djelovanja
uzdužne sile
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 153, 42 kN  477, 74 kN
0,5 17, 0  0, 65  35,5
 153, 42 kN   196,14 kN
1, 0
 NIJEE POTREBNA REDUKCIJA OTPORNOSTI NA SAVIJANJE
Y os: Z os:
Lcr , y  659,0 cm Lcr , z  250, 0 cm
Sreto Jankić 262


  E  Iy
2
 2  21000  3692  2  E  I z  2  21000 1336
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 659, 02 Lcr , z 2 250, 02
 1762, 02 kN  4430, 43 kN
A fy 53,83  35,5 A fy 53,83  35,5

y    1, 041  0, 2 z    0,657  0, 2
Ncr , y 1762, 02 Ncr , z 4430, 43

→ h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm

 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1, 041  0, 2)  1, 0412    0,5  1  0, 49  (0, 657  0, 2)  0, 657 2  
 1,185  0,828

1 1
y   z  
y  y 2  y 2  y   y 2  y 2
1 1
  0,571   0, 751
1,185  1,185  1, 041 2 2
0,828  0,8282  0, 657 2

  min   y ,  z   0,571
A f y 53,83  35,5
Nb, Rd     0,571  991,96 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 153, 42
 1,0   0,15  1,0
N Rd 991,96
Sreto Jankić 263


Lcr , LT  250 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1
 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
  C2  z g   C2  z g 
2
M cr  C1  
2     
(k  Lcr )  kw  I z   E  Iz
2 
 
gdje su:

Lcr= 250 cm
Sreto Jankić 264

Izračun C1,C2:
0
 0
88,14
q  Lcr 2 2,961 2,52

   0,026  0,0
8  M max 8  88,14
Sreto Jankić 265


C1  1, 78
C2  0, 00
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 19
z g    9,50 cm
2 2
 2  21000 1336
M cr  1, 78  
(1 250) 2
 
  1, 0   108000  1 250   8100  20,98   0, 00  9,5 2  0, 00  9,5
2 2
  1, 0  1336  2  21000 1336 

 
M cr  86098, 41 kNcm
Wy , pl  f y 429,5  35,5
 LT    0, 421  0, 40
M cr 86098, 41
izvijanje
Sreto Jankić 266


h 190
b 200
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0, 421  0, 2)  0, 4212   0, 612
1 1
 LT    0,947
LT  LT 2  LT 2 0,612  0,6122  0, 4212

429,5  35,5
M b, Rd  0,947   13126,50 kNcm  131, 27 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 88,14
 1,0   1,0
M b, Rd 131, 27
0,67  1,0

 0
41, 75
s   0, 474
88,14
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0, 474  0,579

Cmy  CmLT  0,579
Sreto Jankić 267

   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 153, 42   153, 42 
 0,579  1  (1, 041  0, 2)    0,579  1  0,8  
 53,83  35,5   53,83  35,5 
 0,571    0,571  
 1,1   1,1 
 0, 654  0, 651
k yy  0, 651
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,1 0, 657 153, 42   0,1 153, 42 
 1     1   
  0,579  0, 25  0, 751 53,83  35,5    0,579  0, 25  0, 751  53,83  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,977  0,964
k zy  0,977
Sreto Jankić 268

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
 M1  M1
153, 42 8814
59%
 0, 651  1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0,571 0,947 
1,1 1,1
0,59  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
153, 42 8814
77%
 0,977   1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0, 751 0,947 
1,1 1,1
0, 77  1, 0
Sreto Jankić 269

opis ŠTAP KOMBINACIJA OPTEREĆENJA Nmax (kN) V (kN) M (kNm)

Nmax S1 177: STALNO + KRAN 1 + SNIJEG 1 + VJETAR 4 550,28 23,50 174,17
h (mm) 280 IY (cm4) 19270

b (mm) 280 IZ (cm4) 6595
tw (mm) 10,5 It (cm4) 143,70
tf (mm) 18 Wy,el (cm3) 1376
r (mm) 24 Wz,el (cm3) 471
A (cm2) 131,4 Wy,pl (cm3) 1534
G (kg/m') 103 Wz,pl (cm3) 717,6
Iw (cm3) 1130000
Sreto Jankić 270


c  h  2  t f  2  r  280  2 18, 0  2  24 b  2  r  tw 280  2  24,0  10,5
c 
 196, 0 mm 2 2
 110,75 mm
t  tw  10,5 mm
t f  14, 0 mm
  18,67 c 110,75
t 10,5   6,15
t 18,0
c c
 33    18,67  26,73  9    6,15  7, 29
t t


N Ed  550, 28 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 131, 40  35,5
N pl , Rd    4664, 70 kN
 M0 1, 0
Uvjet nosivosti:
N Ed 550, 28
 1,0   0,12  1,0
N pl , Rd 4664,70

hw  h  2  t f  280  2 18,0  244,0 mm
Sreto Jankić 271


hw  244 0,81
 72    72   23, 24  48,6
tw  10,5 1, 2

Vz , Ed  23,50 kN

 131, 4  2  28 1,80   2  2, 4  1, 05  1,80  1, 2  24, 4 1, 05
 41,13 cm2  30, 74 cm2

Av, z  f y 41,13  35,5
Vz , Rd    843, 0 kN
3   M0 3 1, 0
Uvjet nosivosti:
VEd 23,50
 1,0   0,03  1,0
Vz , Rd 843,0

M Ed  174,17 kNm
Wpl , y  f y 1534  35,5
M y , pl , Rd    54457,0 kNcm  544,57 kNm
 M0 1,0
Sreto Jankić 272

Uvjet nosivosti:
M Ed 174,17
 1,0   0,32  1,0
M y , pl , Rd 544,57
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , pl , Rd  23,50 kN  421,5 kN
Interakcija M-N
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 550, 28 kN  1166,18 kN
0,5  24, 4 1, 05  35,5
 550, 28 kN   454, 76 kN
1, 0
N Ed 550, 28
n   0,12
N pl , Rd 4664,70
A  2bt f 131, 40  2  28,0 1,8
a   0, 233  0,50
A 131, 40
Sreto Jankić 273


1 n
1  0,5  a
1  0,12
 544,57   542, 41  544,57
1  0,5  0, 233
Uvjet nosivosti
M Ed 174,17
 1,0   0,32  1,0
M N ,V , y , Rd 542, 41
Y os: Z os:
Lcr , y  1536, 6 cm Lcr , z  600, 0 cm

  E  Iy
2
 2  21000 19270  2  E  I z  2  21000  6595
N cr , y    N cr , z   
Lcr , y 2 1536, 62 Lcr , z 2 600, 02
 1691,53 kN  3796,92 kN

A fy 131, 4  35,5 A fy 131, 4  35,5
y    1, 661  0, 2 z    1,108  0, 2
Ncr , y 1691,53 Ncr , z 3796,92

→ h/b= 280/280 = 1,0 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 280/280 = 1,0 ; tf ≤ 100 mm
Sreto Jankić 274


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1, 661  0, 2)  1, 6612    0,5  1  0, 49  (1,108  0, 2)  1,1082  
 2,128  1,336

1 1
y   z  
 y   y 2  y 2 y  y 2  y 2
1 1
  0, 289   0, 480
2,128  2,1282  1, 6612 1,336  1,3362  1,1082

  min   y ,  z   0, 289
A f y 131, 4  35,5
Nb, Rd     0, 289   1225,54 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 550, 28
 1,0   0, 45  1,0
N Rd 1225,54
Sreto Jankić 275

Lcr , LT  600 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
 
 C2  z g  C2  z g 
2
M cr  C1      
(k  Lcr )2   kw  I z  2  E  Iz 
 
gdje su:
Lcr = 600 cm
Sreto Jankić 276

Izračun C1,C2:
93,65
  0,538
174,17
q  Lcr 2 3,359  6,02
   0,087  0,0
8  M max 8 174,17
Sreto Jankić 277


C1  1, 29
C2  0, 00
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 28
zg    14,0 cm
2 2
 2  21000  6595
M cr  1, 29  
(1 600) 2
 
  1, 0   1130000  1 600   8100 143, 70   0, 0 14, 0 2  0, 0 14, 0 
2 2
  1, 0  6595  2  21000  6595 

 
M cr  83004,02 kNcm

Wy , pl  f y 1534  35,5
LT    0,810  0, 40
M cr 83004, 02
izvijanje
Sreto Jankić 278


h 280
b 280
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0,810  0, 2)  0,8102   0,892
1 1
 LT    0, 790
LT  LT 2  LT 2 0,892  0,8922  0,8102

1534  35,5
M b, Rd  0,790   39110,03 kNcm  391,10 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 174,17
 1,0   1,0
M b, Rd 391,10
0, 45  1,0

  0,538
118,80
s   0, 682
174,17
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0,682  0,746

Cmy  CmLT  0, 746
Sreto Jankić 279

   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 550, 28   550, 28 
 0, 746  1  (1, 661  0, 2)    0, 746  1  0,8  
 131, 4  35,5   131, 4  35,5 
 0, 289    0, 289  
 1,1   1,1 
 1, 235  1, 014
k yy  1, 014
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,11,108 550, 28   0,1 550, 28 
 1     1   
  0, 746  0, 25  0, 480  131, 4  35,5    0, 746  0, 25  0, 480  131, 4  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,940  0,945
k zy  0,945
Sreto Jankić 280

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
 M1  M1
550, 28 17417
90%
 1, 014   1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 289  0, 790 
1,1 1,1
0,90  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
550, 28 17417
69%
 0,945   1, 0
131, 4  35,5 1534  35,5
0, 480  0, 790 
1,1 1,1
0, 69  1, 0
Sreto Jankić 281


prip S2 177: STALNO + KRAN 1 + SNIJEG 1 + VJETAR 4 213,31 31,89 69,24
h (mm) 190 IY (cm4) 3692

b (mm) 200 IZ (cm4) 1336
tw (mm) 6,5 It (cm4) 20,98
tf (mm) 10,0 Wy,el (cm3) 388,6
r (mm) 18,0 Wz,el (cm3) 133,6
A (cm2) 53,83 Wy,pl (cm3) 429,5
G (kg/m') 42,3 Wz,pl (cm3) 203,8
Iw (cm3) 108000
Sreto Jankić 282


c  h  2  t f  2  r  190  2 10  2 18 b  2  r  tw 200  2 18, 0  6,5
c 
 134, 0 mm 2 2
 78, 75 mm
t  tw  6,5 mm
t f  10, 0 mm

c 134 c 78,75
  20,62   7,88
t 6,5 t 10,0

c c
 33    20,62  26,73  9    7,88  7, 29
t t

c
 10    7,88  8,10
t

N Ed  213,31 kN
Otpornost na tlak:
A f y 53,83  35,5
N pl , Rd    1910,97 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 213,31
 1,0   0,11  1,0
N pl , Rd 1910,97
Sreto Jankić 283


hw  h  2  t f  190  2 10  170 mm

hw  170 0,81
 72    72   26,15  48,6
tw  6,5 1, 2

Vz , Ed  31,89 kN

 53,83  2  20 1,0   2 1,8  0,65 1,0  1, 2 17,0  0,65
 18,08 cm2  13, 26 cm2

Av, z  f y 18,08  35,5
Vz , Rd    370,57 kN
3   M0 3 1,0
Uvjet nosivosti:
Vz , Ed 31,89
 1,0   0,09  1,0
Vz , Rd 370,57
Sreto Jankić 284


M Ed  69, 24 kNm
Wpl , y  f y 429,5  35,5
M y , pl , Rd    15247, 25 kNcm  152, 47 kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
M Ed 69, 24
 1,0   0, 45  1,0
M y , pl , Rd 152, 47
Interakcija M-V
Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , Rd  23,50 kN  185, 29 kN
Interakcija M-N
djelovanja
uzdužne sile
1. uvjet: 2. uvjet:
N Ed  0, 25  N pl , Rd 0,5  hw  tw  f y
N Ed 
 M0
 213,31 kN  477, 74 kN
0,5 17, 0  0, 65  35,5
 213,31 kN   196,14 kN
1, 0
Sreto Jankić 285

N 213,31
n  Ed   0,11
N pl , Rd 1910,97
A  2bt f 53,83  2  20,0 1,0
a   0, 257  0,50
A 53,83

1 n
1  0,5  a
1  0,11
 152, 47   155, 71  152, 47
1  0,5  0, 257
Uvjet nosivosti
M Ed 69, 24
 1,0   0, 45  1,0
M N ,V , y , Rd 152, 47
Y os: Z os:
Lcr , y  706,75 cm Lcr , z  250, 0 cm

  E  Iy
2
  21000  3692
2
 2  E  I z  2  21000 1336
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2
706, 752 Lcr , z 2 250, 02
 1531,97 kN  4430, 43 kN
Sreto Jankić 286


A fy 53,83  35,5 A fy 53,83  35,5
y    1,117  0, 2 z    0,657  0, 2
Ncr , y 1531,97 Ncr , z 4430, 43

→ h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm → h/b= 190/200 = 0,95≤1,2 ; tf ≤ 100 mm

 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0,34  (1,117  0, 2)  1,117 2    0,5  1  0, 49  (0, 657  0, 2)  0, 657 2  
 1, 280  0,828

1 1
y   z  
 y   y 2  y 2  y   y  y
2 2
1 1
  0,525   0, 751
1, 280  1, 280  1,117
2 2
0,828  0,8282  0, 657 2

  min   y ,  z   0,525
A f y 53,83  35,5
Nb, Rd     0,525   912,05 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 213,31
 1,0   0, 23  1,0
N Rd 912,05
Sreto Jankić 287


Lcr , LT  250 cm

Wy  f y
M b, Rd   LT 
 M1

 
 2  E  I z   k  I w  k  Lcr   G  It
2 2
   C2  z g 
2
M cr  C1        C2  z g
(k  Lcr )2   kw  I z  2  E  Iz 
 
gdje su:

Lcr= 250 cm
Sreto Jankić 288

Izračun C1,C2:
0
 0
69, 24
q  Lcr 2 3,359  2,52

   0,038  0,0
8  M max 8  69, 24
Sreto Jankić 289


C1  1, 78
C2  0, 00
k  1, 0
Moduli:
E  21000 kN / cm2
G  8100 kN / cm2

h 19
z g    9,50 cm
2 2
 2  21000 1336
M cr  1, 78  
(1 250) 2
 
  1, 0   108000  1 250   8100  20,98   0, 00  9,5 2  0, 00  9,5
2 2
  1, 0  1336  2  21000 1336 

 
M cr  86098, 41 kNcm
Wy , pl  f y 429,5  35,5
 LT    0, 421  0, 40
M cr 86098, 41
izvijanje
Sreto Jankić 290


h 190
b 200
LT  0,5  1   LT  (LT  0, 2)  LT 2  

LT  0,5  1  0, 21 (0, 421  0, 2)  0, 4212   0, 612
1 1
 LT    0,947
LT  LT 2  LT 2 0,612  0,6122  0, 4212

429,5  35,5
M b, Rd  0,947   13126,50 kNcm  131, 27 kNm
1,1
Uvjet nosivosti:
M y , Ed 69, 24
 1,0   1,0
M b, Rd 131, 27
0,53  1,0
Sreto Jankić 291


 0
37, 25
s   0,538
69, 24
Cmy  0, 2  0,8   s  0, 2  0,8  0,538  0,630

Cmy  CmLT  0, 630
   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 213,31   213,31 
 0, 630  1  (1,117  0, 2)    0, 630  1  0,8  
 53,83  35,5   53,83  35,5 
 0,525    0,525  
 1,1   1,1 
 0, 765  0, 748
k yy  0, 748
   
   
0,1 z
k zy  1    1  
N Ed 0,1 N Ed
 
  CmLT  0, 25  A fy    CmLT  0, 25  A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 0,1 0, 657 213,31   0,1 213,31 
 1     1   
  0, 630  0, 25  0, 751  53,83  35,5    0, 630  0, 25  0, 751  53,83  35,5 
   
 1,1   1,1 
 0,972  0,957
k zy  0,972
Sreto Jankić 292

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M Ed
 k yy   1, 0
 M1  M1
213,31 6924
63%
 0, 748   1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0,525  0,947 
1,1 1,1
0, 63  1, 0
2. uvjet:
N Ed M Ed
 k zy   1, 0
 M1  M1
213,31 6924
68%
 0,972   1, 0
53,83  35,5 429,5  35,5
0, 751 0,947 
1,1 1,1
0, 68  1, 0
Sreto Jankić 293

11 Proračun stabilizacije
11.1 Horizontalni poprečni vez
Slika 11.1 - Prikaz horizontalnog poprečnog veza u izometriji
11.1.1 Djelovanje vjetra na zabat
Opterećenje vjetrom na zabat

Tablica 11.1 - Rezultantni tlakovi na mjerodavne plohe
PLOHA slučaj 1. slučaj 2. slučaj 3. slučaj 4. slučaj 5. slučaj 6. slučaj 6.
D +0,317 +0,317 +0,622 +0,622 +0,305 +0,622 +0,043
E -0,329 -0,329 -0,024 -0,024 -0,305 +0,000
- mjerodavan slučaj opterećenja: slučaj 3:

w1  0, 622 kN / m2
w2  0, 024 kN / m2
Sudjelujuća površina plohe zabata

Az  172,50 m2
Sreto Jankić 294

Slika 11.2 - Sudjelujuća površina plohe zabata
Sila od vjetra koju preuzima jedan čvor horizontalnog poprečnog veza:

 10,5  11,5   3
Fd ,1    5, 0   0, 622   1,5  19, 24 kN
 2   8
 10,5  11,5   3
Fd ,2    5, 0   0, 024   1,5  0, 743 kN
 2   8
Wd  0,5  19, 24  0, 743  9,99 kN
Slika 11.3 - Opterećenje vjetrom na horizontalni poprečni spreg
11.1.2 Opterećenje zbog imperfekcija sustava
Slika 11.4 - Prikaz imperfekcija sustava u horizontalnoj ravnini
Sreto Jankić 295

- broj okvira koji stabilizira vezni sustav → nr = 5,0

1 1
kr  0, 2   1, 0  0, 2   0, 63  1, 0
nr 5, 0
L  30, 0 m
kr  L 0, 63  30, 0
eo    0, 0378 m  3, 78 cm
500 500
Zamjensko ekvivalentno opterećenje
Slika 11.5 - Zamjensko ekvivalentno opterećenje
- pretpostavljena veličina progiba veza od svih djelovanja u svojoj ravnini

L 3000
b    1, 2 cm
2500 2500
- najveća sila u tlačnom pojasu rešetkastog nosača

N Ed  670,88 kN
- zamjensko ekvivalentno opterećenje qe za usvojeno δb:

N Ed 5,0  670,88
qe   (kr  0, 2)   (0,63  0, 2)  1,547 kN / m2
60  L 60  30,0
- sila na jedan čvor horizontalnog poprečnog veza od ekvivalentnog opterećenja:

Pd  1,547  5,0  7,74 kN
Sreto Jankić 296

11.1.3 Opterećenje od trenja na plohu krova
- opterećenje od trenja na plohu krova nastaje uslijed djelovanja vjetra

Duljina hale:
B  54,0 m
Sudjelujuća površina krovne plohe
Atr  30, 07  54, 0  1623, 78 m2
Slika 11.6 - Sudjelujuća površina krovne plohe

Izračun djelujućeg tlaka
tr  0,1 qb  0,1 0, 25  0, 025 kN / m2
tr '  tr  B  0, 025  54, 0  1,35 kN / m'
Izračun djelujuće sile
Td  1,5 1,35  5,0  10,125 kN
Slika 11.7 - Opterećenje od sila trenja na horizontalni poprečni vez
Sreto Jankić 297

11.1.4 Statička analiza

Ukupno opterećenje na horizontalni poprečni spreg za statičku analizu:
Qd  Wd  Pd  Td  9,99  7,74  10,125  27,86 kN
Slika 11.8 - Grafički prikaz opterećenja za statičku analizu
Slika 11.9 – Dijagram uzdužnih sila rešetke
- tlačna sila u vertikali na osloncu prenosi se kao opterećenje na podrožnicu
Tlačna sila na podrožnici

Nc, Ed  40, 77 kN
Slika 11.10 - Prikaz sila u spregovima
Sreto Jankić 298

11.1.5 Dimenzioniranje sprega
POZICIJA ŠTAP Nmax (kN) V (kN) M (kNm)

polje1 D1 Nc,Ed = 55,73 0 0
polje1 D2 Nt,Ed = 34,93 0 0

h (mm) 90 IY (cm4) 230
b (mm) 90 IZ (cm4) 230
t (mm) 6,0 It (cm4) 316
ro (mm) – Wy,el (cm3) 44,4
ri (mm) – Wz,el (cm3) 44,4
A (cm2) 19,8 Wy,pl (cm3) 53,0
G (kg/m') 15,5 Wz,pl (cm3) 53,0
Wt (cm3) 64,8
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije horizontalnog poprečnog sprega
Slika 11.11 - Pozicije štapova
Sreto Jankić 299

HRBAT (izložen tlaku) POJASNICA (izložen tlaku)

c  h  3  t  90,0  3  6,0  72,0 mm c  b  3  t  90,0  3  6,0  72,0 mm
t  6,0 mm t  6,0 mm

c 72,0 c 72, 0
  12,0   12, 0
t 6,0 t 6, 0

c c
 33    12,0  26,73  33    12,0  26,73
t t


N Ed  55,73 kN
Otpornost na tlak:
A fy 19,8  35,5
Nc, Rd    702,9 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 55,73
 1,0   0,08  1,0
N Rd 702,9
10.1.5.4 Otpornost poprečnog presjeka na izvijanje
Y os: Z os:
Lcr , y  390,5 cm Lcr , z  781, 0 cm
Sreto Jankić 300


  E  Iy
2
 2  21000  230  2  E  I z  2  21000  230
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 390,52 Lcr , z 2 781, 02
 312, 61 kN  78,15 kN

A fy 19,8  35,5 A fy 19,8  35,5
y    1, 499  0, 2 z    2,999  0, 2
Ncr , y 312, 61 Ncr , z 78,15


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0, 21 (1, 499  0, 2)  1, 4992    0,5  1  0, 21 (2,999  0, 2)  2,9992  
 1, 760  5, 291

1 1
y   z  
 y   y  y 2 2
 y   y 2  y 2
1 1
  0,373   0,104
1,760  1,760  1, 499 2 2
5, 291  5, 2912  2,9992

  min   y ,  z   0,104
A fy 19,8  35,5
Nb, Rd     0,104   66, 46 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 55,73
 1,0   0,84  1,0
N Rd 66, 46
Sreto Jankić 301


N Ed  34,93 kN
Otpornost na vlak:
A fy 19,8  35,5
Nt , Rd    702,9 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 34,93
 1,0   0,05  1,0
N Rd 702,9
11.2 Vertikalni uzdužni vez
11.2.1 Analiza reznih sila
Slika 11.12 - Prikaz vertikalnog uzdužnog veza u izometriji
Sreto Jankić 302

Slika 11.13 - Rješenje stabilizacije
- reakcija sa sustava horizontalnog poprečnog sprega prenosi se kao opterećenje na vertikalni

uzdužni vez

R  106, 48 kN
- sustav se dodatno opterećuje horizontalnom silom uslijed kočenja krana H L,1 = 8,82 kN
Slika 11.14 - Model za statičku analizu
Sreto Jankić 303

Slika 11.15 - Dijagram unutarnjih sila na statičkom modelu
Slika 11.16 - Prikaz sila u spregovima
Sreto Jankić 304

11.2.2 Dimenzioniranje sprega za stabilizaciju rešetke izvan ravnine
ŠTAP Nmax (kN) V (kN) M (kNm)

D1 Nc,Ed = 21,81 0 0
D4 Nt,Ed = 17,81 0 0

h (mm) 40 IY (cm4) 11,8
b (mm) 40 IZ (cm4) 11,8
t (mm) 4,0 It (cm4) 19,5
ro (mm) – Wy,el (cm3) 5,91
ri (mm) – Wz,el (cm3) 5,91
A (cm2) 5,59 Wy,pl (cm3) 7,44
G (kg/m') 4,39 Wz,pl (cm3) 7,44
Wt (cm3) 8,54
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije sprega
Sreto Jankić 305


c  h  3  t  40,0  3  4,0  28,0 mm c  b  3  t  40,0  3  4,0  28,0 mm
t  4,0 mm t  4,0 mm

c 28,0 c 28, 0
  7,0   7, 0
t 4,0 t 4, 0

c c
 33    7,0  26,73  33    7,0  26,73
t t


N Ed  21,81 kN
Otpornost na tlak:
A fy 5,59  35,5
Nc, Rd    198, 45 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 21,81
 1,0   0,11  1,0
N Rd 198, 45
Y os: Z os:
Lcr , y  291,5 cm Lcr , z  291,5 cm
Sreto Jankić 306


  E  Iy
2
 2  21000 11,8  2  E  I z  2  21000 11,8
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 291,52 Lcr , z 2 291,52
 28,78 kN  28, 78 kN
A fy 5,59  35,5 A fy 5,88  35,5

y    2, 626  0, 2 z    2,626  0, 2
Ncr , y 28, 78 Ncr , z 28,78


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (2, 626  0, 2)  2, 6262    0,5  1  0, 21 (2, 626  0, 2)  2, 6262  
 4, 203  4, 203

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  z   z  z
2 2
1

1
 0,134   0,134
4, 203  4, 203  2, 626 2 2 4, 203  4, 2032  2, 6262

  min   y ,  z   0,134
A fy 5,59  35,5
Nb, Rd     0,134   24,17 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 21,81
 1,0   0,90  1,0
N Rd 24,17
Sreto Jankić 307


N Ed  17,81 kN
Otpornost na vlak:
A f y 5,59  35,5
Nt , Rd    198, 45 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 17,81
 1,0   0,09  1,0
N Rd 198, 45
Sreto Jankić 308

11.2.3 Dimenzioniranje sprega za stabilizaciju gornjeg elementa stupa

polje1 D1 Nc,Ed = 27,60 0 0
polje1 D2 Nt,Ed = 21,40 0 0
h (mm) 70 IY (cm4) 23,2

b (mm) 70 IZ (cm4) 23,2
t (mm) 3,6 It (cm4) 37,2
ro (mm) – Wy,el (cm3) 9,27
ri (mm) – Wz,el (cm3) 9,27
A (cm2) 6,54 Wy,pl (cm3) 11,3
G (kg/m') 5,14 Wz,pl (cm3) 11,3
Wt (cm3) 13,5
Sreto Jankić 309


c  h  3  t  50,0  3  3,0  39, 2 mm c  b  3  t  50,0  3  3,0  39, 2 mm
t  3,6 mm t  3,6 mm

c 39, 2 c 39, 2
  10,89   10,89
t 3,6 t 3,6

c c
 33    10,89  26,73  33    10,89  26,73
t t


N Ed  27,60 kN
Otpornost na tlak:
A fy 6,54  35,5
Nc, Rd    232,17 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 27,60
 1,0   0,12  1,0
N Rd 232,17
Y os: Z os:
Lcr , y  360,6 cm Lcr , z  360,6 cm
Sreto Jankić 310


  E  Iy
2
 2  21000  23, 2  2  E  I z  2  21000  23, 2
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 360,62 Lcr , z 2 360, 62
 36,98 kN  36,98 kN
A fy 6,54  35,5 A fy 6,54  35,5

y    2,506  0, 2 z    2,506  0, 2
Ncr , y 36,98 Ncr , z 36,98


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (2,506  0, 2)  2,5062    0,5  1  0, 21 (2,506  0, 2)  2,5062  
 3,882  3,882

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  z   z  z
2 2
1

1
 0,146   0,146
3,882  3,882  2,506 2 2 3,882  3,8822  2,5062

  min   y ,  z   0,146
A fy 6,54  35,5
Nb, Rd     0,146   30,82 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 27,60
 1,0   0,90  1,0
N Rd 30,82
Sreto Jankić 311


N Ed  21, 40 kN
Otpornost na vlak:
A f y 6,54  35,5
Nt , Rd    232,17 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 21, 40
 1,0   0,09  1,0
N Rd 232,17
Sreto Jankić 312

11.2.4 Dimenzioniranje sprega za stabilizaciju donjeg elementa stupa

polje1 D1 Nc,Ed = 31,78 0 0
polje1 D2 Nt,Ed = 38,43 0 0

h (mm) 80 IY (cm4) 156
b (mm) 80 IZ (cm4) 156
t (mm) 6,0 It (cm4) 252
ro (mm) – Wy,el (cm3) 39,1
ri (mm) – Wz,el (cm3) 39,1
A (cm2) 17,4 Wy,pl (cm3) 47,8
G (kg/m') 13,6 Wz,pl (cm3) 47,8
Wt (cm3) 56,8

Sreto Jankić 313


c  h  3  t  80,0  3  6,0  62,0 mm c  b  3  t  80,0  3  6,0  62,0 mm
t  6,0 mm t  6,0 mm

c 62,0 c 62,0
  10,33   10,33
t 6,0 t 6,0

c c
 33    10,33  26,73  33    10,33  26,73
t t


N Ed  31,78 kN
Otpornost na tlak:
A fy 17, 4  35,5
Nc, Rd    617,7 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 31,78
 1,0   0,05  1,0
N Rd 617,7
Y os: Z os:
Lcr , y  0,5  848,5  424,3 cm Lcr , z  848,5 cm
Sreto Jankić 314


  E  Iy
2
 2  21000 156  2  E  I z  2  21000 156
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 424,32 Lcr , z 2 848,52
 179, 60 kN  44,91 kN
A fy 17, 4  35,5 A fy 17, 4  35,5

y    1,855  0, 2 z    3,709  0, 2
Ncr , y 138,15 Ncr , z 44,91


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (1,855  0, 2)  1,8552    0,5  1  0, 21 (3, 709  0, 2)  3, 7092  
 2,394  7, 747

1
y 
1
 z  
 y   y  y
2 2  z   z  z
2 2
1

1
 0, 256   0, 069
2,394  2,394  1,855 2 2 7, 747  7, 747 2  3, 7092

  min   y ,  z   0,069
A fy 17, 4  35,5
Nb, Rd     0,069   38,75 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 31,78
 1,0   0,82  1,0
N Rd 38,75
Sreto Jankić 315


N Ed  38, 43 kN
Otpornost na vlak:
A f y 17, 4  35,5
Nt , Rd    617,7 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 38, 43
 1,0   0,06  1,0
N Rd 617,7
11.3. Horizontalni uzdužni spreg
11.3.1 Proračun reznih sila
Horizontalni uzdužni spreg se još naziva i spreg za prijem bočnih udara dizalice. Na ovaj spreg se
prenosi horizontalna reakcija sa kranskog nosača uzrokovana dizalicom HT.
Model za proračun čine dvije pokretne sile H T na razmaku jednakom udaljenosti razmaku kotača
kranskog nosača, kao što je prikazano na sljedećoj slici.
Slika 11.19 - Model pokretnog opterećenja za najveću reakciju
Sreto Jankić 316

Superpozicijom reakcija od pojedinačnih djelovanja dobivena je maksimalna vrijednost mjerodavna

za daljnji proračun. Najveća vrijednost reakcije je 23,18 kN na osloncu 2 za slučaj prikazan na
prethodnoj slici: sila1 na poziciji x=0,0, sila dva na poziciji x=3,15 m.
Slika 11.20 - Najveća reakcija na statičkom sustavu
Slika 11.21 - Model horizontalnog uzdužnog sprega
Najveća sila dobivena je na zategi u 5. polju i iznosi 32,55 kN (tlak)
Slika 11.22 - Mjerodavna sila za dimenzioniranje
Sreto Jankić 317


polje5 D2 Nc,Ed = 32,55 0 0
ISTOKRAČNI L PROFIL 50 x 50 x 4,0

h=b
40 A (cm2) 3,08
(mm)
Iy=Iz
t (mm) 4,0 4,47
(cm4)
Wy=Wz
r1 (mm) 6,0 1,55
(cm3)
r2 (mm) 3,0 iy=iz (cm) 1,21
ey=ez
11,20 Iu (cm4) 7,09
(mm)
v (cm) 2,83 iu (cm) 1,52
u1 (cm) 1,58 Iv (cm4) 1,86
u2 (cm) 1,40 iv (cm) 0,78
→ usvojeni profil primjenjen je na sve pozicije spregova
Sreto Jankić 318

POJASNICA (izložena tlaku) - uvjet za klasu 1:

c
c  h  t  r1  40  4, 0  6, 0  9   7,50  7, 29
t
 30, 0 mm
- uvjet za klasu 2:
t  4, 0 mm
c
 10    7,50  8,10
t
c 30, 0
  7,50  POJASNICA KLASE 2
t 4, 0 POPREČNI PRESJEK KLASE 2
N Ed  32,55 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 3,08  35,5
N pl , Rd    109,34 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 32,55
 1,0   0,30  1,0
N pl , Rd 109,34
Y os = Z os:
- duljina izvijanja:
Lcr  104, 4 cm
Sreto Jankić 319

Eulerova kritična sila:

 2  E  I  2  21000  4, 47
Ncr   
Lcr 2 104, 42
 85, 0 kN
A fy 3,08  35,5
    1,134  0, 2
Ncr 85,0
Mjerodavna krivulja izvijanja:
→ L profil → za sve osi krivulja c

krivulja c    0, 49
Izračun ϕy:
  0,5  1    (  0, 2)   2 
 0,5  1  0, 49  (1,134  0, 2)  1,1342  
 1,372
Koeficijent redukcije:
1
 
   2  2
1
  0, 466
1,372  1,3722  1,1342

  0, 466
A fy 3,08  35,5
Nb, Rd     0, 466   46,32 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 32,55
 1,0   0,70  1,0
N Rd 46,32
Sreto Jankić 320

11.4. Spreg za kočenje
11.4.1 Izračun reznih sila
Glavni stupovi su najčešće uklješteni samo u poprečnom smijeru, pa je potrebno u uzdužnom

smijeru dodati spreg za kočenje. Optimalan položaj sprega je u sredini.
Spreg dimenzioniramo kao tlačni. Dimenzioniramo ga na djelovanje sile H K, koja iznosi 1/7 pritiska
kotača kranskog nosača koji uslijed kočenja izazivaju silu kočenja ili je jednaka iznosu udara dizalice
u odbojnik.
Izračun sile Hk
- maksimalan pritisak kotača Qr,max iznosi:
Qr ,max  120,78 kN
1
H K  1  Qr ,max  120,78  17, 25 kN
7 7
Slika 11.22 - Model sprega za kočenje
Sile u štapovima ispune se izračunavaju po formuli:
HK 17, 25
S    12, 20 kN
2  cos   2  cos  45
Sreto Jankić 321


polje1 D2 Nc,Ed = 12,20 0 0
h (mm) 70 IY (cm4) 88,5

b (mm) 70 IZ (cm4) 88,5
t (mm) 5,0 It (cm4) 142
ro (mm) – Wy,el (cm3) 25,3
ri (mm) – Wz,el (cm3) 25,3
A (cm2) 12,7 Wy,pl (cm3) 30,8
G (kg/m') 9,99 Wz,pl (cm3) 30,8
Wt (cm3) 36,8
Sreto Jankić 322


c  h  3  t  70,0  3  5,0  55,0 mm c  b  3  t  70,0  3  5,0  55,0 mm
t  5,0 mm t  5,0 mm

c 55,0 c 55,0
  11,0   11,0
t 5,0 t 5,0

c c
 33    11,0  26,73  33    11,0  26,73
t t


N Ed  12, 20 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 12, 7  35,5
Nc, Rd    450,85 kN
 M0 1, 0
Uvjet nosivosti:
N Ed 12, 20
 1,0   0,03  1,0
N Rd 450,85
Y os: Z os:
Lcr , y  3002  3002  424, 26 cm Lcr , z  6002  6002  848,53 cm
Sreto Jankić 323


 2  E  I y  2  21000  88,5  2  E  I z  2  21000  88,5
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2 424, 262 Lcr , z 2 848,532
 101,91 kN  25, 48 kN
A fy 12, 7  35,5 A fy 12, 7  35,5

y    2,103  0, 2 z    4, 206  0, 2
Ncr , y 101,91 Ncr , z 25, 48


 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2  z  0,5  1    (z  0, 2)  z 2 
 0,5  1  0, 21 (2,103  0, 2)  2,1032    0,5  1  0, 21 (4, 206  0, 2)  4, 2062  
 2,911  9, 766

1
y 
1
 z  
 y   y 2  y 2  z   z 2  z 2
1
1   0, 054
  0, 203
9, 766  9, 766  4, 206
2 2
2,911  2,9112  2,1032

  min   y ,  z   0,054
A fy 12,7  35,5
Nb, Rd     0,054   22,13 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 12, 20
 1,0   0,55  1,0
N Rd 22,13
Sreto Jankić 324

11.5 Provjera podrožnice na tlak iz horizontalnog poprečnog krovnog sprega

POZICIJA KOMBINACIJA OPTEREĆENJA Mmax (kNm) V (kN) N (kN)

podrožnica 2 K1: stalno + snijeg (y-os) Mz,Ed = 0,44 Vy,Ed = 0,83 0
podrožnica 2 K2: stalno + snijeg + vjetar (pritisak) My,Ed = 27,73 Vz,Ed = 26,49 0
podrožnica 2 Tlačna sila iz horizontalnog sprega 40,77
KVADRATNI ŠUPLJI PROFIL – TOPLO OBLIKOVANI 120 x 120 x 6,0

h (mm) 120 IY (cm4) 579
b (mm) 120 IZ (cm4) 579
t (mm) 6,0 It (cm4) 645
ro (mm) – Wy,el (cm3) 96,6
ri (mm) – Wz,el (cm3) 96,6
A (cm2) 27,0 Wy,pl (cm3) 115
G (kg/m') 21,2 Wz,pl (cm3) 115
Wt (cm3) 141
→ usvojeni profil primjenjen na sve pozicije podrožnice
Slika 11.23 - Pozicija podrožnice 2 u tloctu
Sreto Jankić 325


c  h  3  t  120  3  6,0 c  h  3  t  120  3  6,0
 102,0 mm  102,0 mm
t  6,0 mm t  6,0 mm

c 102 c 102
  17,0   17,0
t 6,0 t 6,0
- uvjet za klasu 1 - uvjet za klasu 1

c c
 33    17,0  26,73  33    17,0  26,73
t t
 HRBAT KLASE 1
11.5.3.1 Otpornost na tlak

N Ed  40,77 kN
Otpornost na tlak:
A  f y 27,0  35,5
Nc, Rd    958,5 kN
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
N Ed 40,77
 1,0   0,04  1,0
N Rd 958,5
Sreto Jankić 326

11.5.3.2 Otpornost na poprečnu silu
Zaostajanje posmika:
hw  h  2  t  120  2  6,0  108,0 mm

t  6,0 mm
Uvjet:
hw  108,0 0,81
 72    72 
tw  6,0 1, 2
18, 0  48, 6
 NEĆE DOĆI DO PRIJEVREMENOG IZBOČAVANJA HRPTA
Aktivne posmične površine:
A  h 27,0 12
Av, z    13,5 cm2
b  h 12  12
A  b 27,0 12
Av, y    13,5 cm2
b  h 12  12
Otpornosti na posmične sile:
Av, z  f y 13,50  35,5

V pl , z , Rd    276, 70 kN
3   M0 3 1, 0
Av, y  f y 13,5  35,5
V pl , y , Rd    276, 70 kN
3   M0 3 1, 0
Uvjeti nosivosti:
Vz , Ed 26, 49
 1, 0   0,10  1, 0
V pl , z , Rd 276, 70
Vy , Ed 0,83
 1, 0   0, 003  1, 0
V pl , y , Rd 276, 60
Sreto Jankić 327

11.5.3.3 Otpornost na savijanje
Wpl , y  f y 115  35,5

M pl , y , Rd    4082,5 kNcm  40,83 kNm
 M0 1,0
Wpl , z  f y 115  35,5
M pl , z , Rd    4082,5 kNcm  40,83 kNm
 M0 1,0
Uvjeti nosivosti:
M y , Ed 27, 73
 1, 0   0, 68  1, 0
M pl , y , Rd 40,83
M z , Ed 0, 44
 1, 0   0, 01  1, 0
M pl , z , Rd 40,83
11.5.3.4 Interakcija savijanja i poprečne sile
Djelujuće sile:
Vy,Ed = 0,83 kN
Vz,Ed = 26,49 kN
26, 49
 0,10  0,50
276,70
0,83
 0, 003  0,50
276, 70
Sreto Jankić 328

11.5.3.5 Otpornost na dvoosno savijanje
Uvjet:
 
 M y , Ed   M z , Ed 
      1,0
 M pl , y , Rd   M pl , z , Rd 
Za kvadratne cijevne profile vrijedi:
1,66 1,66
     1,663
1  1,13  n 1  1,13  0,042
2
N Ed 40,77
n   0,04
N pl , Rd 958,5
Uvjet:
1,663 1,663
 27,73   0, 44 
 40,83     1,0
   40,83 
0,53  1,0
11.5.4.1 Otpornost na izvijanje
Y os: Z os:

Lcr , z  300, 0 cm
Lcr , y  600,0 cm

  E  Iy
2
  21000  579
2
 2  E  I z  2  21000  579
N cr , y    Ncr , z   
Lcr , y 2
600,02 Lcr , z 2 300, 02
 333,35 kN  1333,38 kN
Sreto Jankić 329


A fy 27, 0  35,5 A fy 27,0  35,5
y    1, 696  0, 2 z    0,848  0, 2
Ncr , y 333,35 Ncr , z 1333,38

→ toplooblikovani kutijasti profili → toplooblikovani kutijasti profili

 y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2   y  0,5  1    ( y  0, 2)   y 2 
 0,5  1  0, 21 (1, 696  0, 2)  1, 6962    0,5  1  0, 21 (0,848  0, 2)  0,8482  
 2, 095  0,928

1 1
y   z  
 y   y  y 2 2  y   y  y
2 2
1 1
  0,301   0,766
2,095  2,095  1,696 2 2 0,928  0,928  0,848 2 2

  min   y ,  z   0,301
A f y 27,0  35,5
Nb, Rd     0,301  262, 28 kN
 M1 1,1
Uvjet nosivosti:
N Ed 40,77
 1,0   0,16  1,0
N Rd 262, 28
Sreto Jankić 330

11.5.4.2 Otpornost na bočno-torzijsko izvijanje
Omjer dimenzija poprečnog presjeka:
h 120
  1,0  2,0
b 120
- za šuplje cijevne profile, toplo oblikovane, ne mora se provjeravati otpornost na bočno-torzijsko

izvijanje u slučaju da je h/b < 2,0 jer poprečni presjeci imaju veliku vrijednost torzijskog momenta inercije
It.
Faktor redukcije za bočno torzijskog izvijanje:

 LT  1,0
Duljina kritičnog segmenta z osi:
Lcr , LT  600 cm
Duljina kritičnog segmenta y osi:
Lcr , LT  300 cm
Slika 11.25 - Momentni dijagram Mz [kNm]
Sreto Jankić 331

Slika 11.26 - Momentni dijagram My na kritičnom polju [kNm]
Slika 11.27 - Momentni dijagram Mz na kritičnom polju [kNm]
Interakcijski faktor kyy, kzy
Određivanje faktora Cmy i Cm,LT (Cmy=Cm,LT):

  0, 0
18,94
s   0, 683
27, 73
Vrijednosti za tablično određivanje faktora Cmy:

1   s  0
1    1
Cmy  0,1  0,8   s  0, 4

 0,1  0,8   0, 683  0, 646  0, 400
Određivanje faktora Cmz:

- kritičan segment 1
  0, 0
0,33
s   0, 75
0, 44
Sreto Jankić 332

Vrijednosti za tablično određivanje faktora Cmz:

1   s  0
1    1
Cmz  0,1  0,8   s  0, 4

 0,1  0,8   0, 750   0, 700  0, 400

   
   
k yy  Cmy  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  my 
A fy 
 y    y  
  M1    M1 
   
 40, 77   40, 77 
 0, 646  1  (1, 696  0, 2)    0, 646  1  0,8  
 27, 0  35,5   27, 0  35,5 
 0,301    0,301  
 1,1   1,1 
 0, 796  0, 726
k yy  0, 726
kzy  0,6  k yy  0,6  0,726  0, 436
Interakcijski faktor kzz i kyz
   
   
k zz  Cmz  1  ( y  0, 2)    C  1  0,8  N Ed 
N Ed
 A fy  mz 
A fy 
 z    z  
  M1    M1 
   
 40, 77   40, 77 
 0, 700  1  (0,848  0, 2)    0, 700  1  0,8  
 27, 0  35,5   27, 0  35,5 
 0, 766    0, 766  
 1,1   1,1 
 0, 728  0, 726
k zz  0, 734
k yz  0,6  k zz  0,6  0,700  0, 420
Sreto Jankić 333

Uvjeti nosivosti:
1. uvjet:
N Ed M y , Ed M z , Ed
 k yy   k yz   1, 0
A fy W pl , y  f y W pl , z  f y
y   LT   LT  Iskorištenost:
 M1  M1  M1
40, 77 2773 44, 00

70%
 0, 726   0, 420   1, 0
27, 0  35,5 115  35,5 115  35,5
0,301 1, 0  1, 0 
1,1 1,1 1,1
0, 70  1, 0
2. uvjet:
N Ed M y , Ed M z , Ed
 k zy   k zz   1, 0
A fy W pl , y  f y W pl , z  f y
z   LT   LT  Iskorištenost:
 M1  M1  M1
40, 77 2773 44, 00

62%
 0, 726   0, 700   1, 0
27, 0  35,5 115  35,5 115  35,5
0, 766  1, 0  1, 0 
1,1 1,1 1,1
0, 62  1, 0
Sreto Jankić 334

12 Kontrola konzole kranskog nosača
12.1 Osnovni podatci
Slika 12.1 - Detalj konzole kranskog nosača
Mjerodavna sila dolazi od reakcije krana na nosivi okvir 2 (djeluje u presjeku 2-2):
R2  216, 29 kN
Reakcija od krana izaziva moment savijanja u presjeku 1-1:
M Ed  216, 29  0,615  133,02 kNm
Tablica 12.1 - Poprečni presjek konzole u presjeku 1-1
ZAVARENI H PROFIL
h (mm) 190 IY (cm4) 57100

b (mm) 200 IZ (cm4) 11255
tw (mm) 6,5 It (cm4) 332,7
tf (mm) 12,0 Wy,el (cm3) 2855
aw (mm) 7,0 Wz,el (cm3) 750,3
A (cm2) 192 Wy,pl (cm3) 3180
Iw (cm3) 3955078,1 Wz,pl (cm3) 1137,6
Sreto Jankić 335

12.2 Klasifikacija poprečnog presjeka
Hrbat (izložen savijanju) Pojasnica (izložen tlaku)

c  h  2  t f  400  2  25  350 mm b  tw 300  12
c   144 mm
t  tw  12 mm 2 2
t  t f  25mm
c 350 - odnos visine i debljine:
  29,17 c 144
t 12   5,76
t 25
- uvjet za klasu 1:
c - uvjet za klasu 1:
 72     0,81 c
t  9    0,81
t
29,17  58,32
5,76  7, 29
 HRBAT KLASE 1
12.3 Otpornost poprečnog presjeka na savijanje
- provjera se vrši za presjek 1-1, s najvećim iznosom momenta izazvanog reakcijom od krana
Otpornost na moment savijanja:

Wpl , y  f y 3180  35,5
M y , Rd    112890 kNcm  1128,9kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti
M Ed 133,02
 1,0   0,12  1,0
M y , Rd 1128,9
12.4 Otpornost poprečnog presjeka na poprečnu silu
- otpornost na poprečnu silu se provjera za presjek 2-2 na mjestu unosa sile od krana
Provjera mogućnosti izbočivanja hrpta

hw  h22  2  t f  336  2  25  286 mm
Sreto Jankić 336

hw  286 0,81
 72    72   23,83  48,6
tw  12 1, 20
 NEMA OPASNOSTI OD IZBOČIVANJA HRPTA
Djelotvorna posmična površina

Av, z  hw  tw   h w tw
Av, z  28,6 1, 2  1, 2  28,6 1, 2
Av, z  34,32 cm2  41,18 cm2  Av, z  41,18 cm2
Otpornost poprečnog presjeka na posmik

Av, z  f y 41,18  35,5
V pl , z , Rd    844, 02 kN
3   M0 3 1, 0
Djelujuća poprečna sila
Vz , Ed  216, 29 kN
Uvjet nosivosti
Vz , Ed 216, 29
 1, 0   0, 26  1, 0
V pl , z , Rd 844, 02

12.5 Interakcija na razini poprečnog presjeka
Interakcija M-V
- interakcija se provjera za poprečni presjek 1-1

Uvjet:
Vz , Ed  0,5 Vz , Rd  216, 29 kN  422,01 kN
Sreto Jankić 337

13 Proračun detalja
13.1 Proračun detalja stupa i temelja
Tablica 13.1 - Prikaz sila iz mjerodavnih kombinacija
naziv opis KOMBINACIJA OPTEREĆENJA N (kN) M (kNm) V (kN)
komb 1 Nmax 177: STALNO + KRAN 1 + SNIJEG 1 + VJETAR 4 550,28 93,65 3,34
komb 2 Nmin 25: STALNO + VJETAR 5 31,82 79,59 35,19
komb 3 Mmax 132: STALNO + VJETAR 2 + KRAN 1 + SNIJEG 1 237,46 321,48 56,72
komb 4 Mmin 33: STALNO + KRAN 2 489,27 5,28 29,26
13.1.1 Dispozicijsko rješenje stope stupa
Slika 13.1 - Dispozicijsko rješenje stope stupa
Usvajaju se sljedeće dimenzije u stopi stupa:
a  700 mm
b  500 mm
k  80 mm
Krak sile zatezanja Z i sile pritiska D, za pretpostavljenu raspodjelu:
7 7
h   a  k   700  80  532,5 mm
8 8
Sreto Jankić 338

13.1.2 Dimenzioniranje ankera
Ukupna sila zatezanja Z u ankerima izračunava se prema izrazu:
1 3
Z ( M11  N11   a)
h 8
Mjerodavne kombinacije za proračun sila zatezanja:
kombinacija 1:
1 3
Z (93,65  550, 28   0,700)  95, 40 kN
0,5325 8
kombinacija 2:
1 3
Z (79,59  31,82   0,700)  133,78 kN
0,5325 8
kombinacija 3:
1 3
Z (321, 48  237, 46   0,700)  486,66 kN
0,5325 8
kombinacija 4:
1 3
Z (5, 28  489, 27   0,700)  231, 27 kN
0,5325 8
Pretpostavljaju se ankeri M64 5.6 sa površinom ispitnog presjeka po jednom presjeku
AA  28,5 cm2
Vlačna otpornost sidrenih vijaka:

f  A  0,9 50, 0  28,5  0,9
F2 s , Rd  2  ub s  2  2052, 0 kN
 M2 1, 25
Uvjet nosivosti
Z 231, 27
 1,0   0,11  1,0
F2 s , Rd 2052,0
Sreto Jankić 339

13.1.3 Otpornost na posmik
Posmična površina prolazi kroz tijelo vijka s navojem, za površinu vijku izimamo:
AS  28,5 cm2
Posmičnu otpornost jednog vijka računamo preko izraza:

  f A
Fv , Rd 1  v ub S
M 2
Za klasu 5.6 koeficijent αv:

 v  0,6
Posmična otpornost za 4 vijka iz spoja:

0, 6  50, 0  28,5
Fv , Rd  4   2736, 0 kN
1, 25
Djelujuća sila:
Fv, Ed  Vz , Ed  56, 72 kN
Uvjet nosivosti:
Fv , Ed 56, 72
 1, 0   0, 02  1, 0
Fv , Rd 2736, 0
13.1.4 Otpornost na pritisak po omotaču rupe
Otpornost na pritisak po omotaču rupe računamo prema izrazu:

k   f  d  t
Fb, Rd  1 b u ,b
M 2
Faktor αb uzimamo kao minimalnu vrijednost između navedenih:
Sreto Jankić 340

 e1   8 
   3  6,8  0,39 
 3  do   
 p   54 
 b  min  1   min   2, 65   0,39
 3  do  
3  6,8

 f   50, 0 
 ub    0,98 
 fu , p   51, 0 
 
Faktor k1 uzimamo kao minimalnu vrijednost između navedenih:

 e2   17,5 
 2,8  d  1, 7   2,8  6,8  1, 7  5,51
k1  min    min    1,39
o
 p2   15 
1, 4  d  1, 7  1, 4  6,8  1, 7  1,39 
 o   
Otpornost na pritisak po omotaču rupe:

k    f  d  t 1,39  0,39  50,0  6, 4  3,0
Fb, Rd  1 b u ,b   416,33 kN
 M2 1, 25
Djelujuća sila:
Fb, Ed  Vz , Ed  56, 72 kN
Uvjet nosivosti:
Fb, Ed 56, 72
 1, 0   0,14  1, 0
Fb, Rd 416,33
13.1.5 Interakcija vlaka i posmika
Vijci koji su istovremeno izloženi vlačnoj i posmičnoj sili moraju zadovoljiti izraz:
Fv, Ed Ft , Ed 56, 72 231, 27
  1, 0    0,10  1, 0
Fv , Rd 1, 4  Ft , Rd 2736, 0 1, 4  2052, 0
Naprezanje prijanjanja između ankera i injektirane cementne emulzije u anker-kanalu za C25/30

 p  0,11 kN / cm2
Sreto Jankić 341

Minimalna duljina sidrenog vijka

Z 1
min la  
2 d    p
764,7 1
l    173 cm
6, 4  3,14  0,11
min a
2
Maksimalna duljina ankera:

max la  30  d  192 cm
Usvaja se:
la  190 cm
Slika 13.2 - Detalj donjeg dijela ankera
Pretpostavljaju se kutni zavari 4x 6mm x 150 mm
Z 1 764,7 1
 II      11,5 kN / cm2
2 4  aš  lš 2 4  6  15  2  0,6 
Ukupno ekvivalentno naprezanje:

 ekv   II  8,87 kN / cm2
Proračunska otpornost zavara:

fu 51,0
w    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
Sreto Jankić 342

Uvjet nosivosti:
 ekv 1,063
 1,0   0,02  1,0
w 45,33
13.1.3 Anker-kanali
Anker-kanali se zalijevaju cementnim malterom čija je klasa veća ili jednaka od C25/30.
S obzirom da je međusobno rastojanje osa ankera:
eaz  200  7,5  d  7,5  64  480 mm
- oba ankera 2M64 5.6 ugrađuju u jedan zajednički anker-kanal.
Širina anker-kanala bak uobičajeno je:

bak  2,5  d  80  2,5  64  80  240 mm
Dužina anker-kanala
b 240
lak  la  2  ak  200  2   440 mm
2 2
Dubina anker-kanala:
hak  la  lš  100  1900  150  100  2150 mm
Usvajaju se u temeljnoj stopi dva anker-kanala dubine 215 cm pravokutnog poprečnog presjeka 24 x
44 cm. Debljina ležišne spojnice koja se podliva cementnim malterom marke ne manje od C25/30
iznosi 4,0 cm.
Sreto Jankić 343

13.1.4 Anker nosači
13.1.4.1 Dispozicijsko rješenje
- pretpostavljaju se dva U profila UPN 240
Slika 13.3 - Dispozicijsko rješenje anker nosača
bak 240
e  5,5  d   5,5  64   472 mm  470 mm
2 2
k  1,17  d  1,17  64  74,9 mm  75 mm
Maksimalni moment savijanja u anker-nosaču:

Z e2 486, 66 47, 02
M max      4931,34 kNcm  49,31 kNm
L 2 109, 0 2
Potrebni moment otpora anker- nosača

4931
Wpot   138,90 cm3
35,5
Odabrani poprečni presjek: 2x UPN 220
Sreto Jankić 344

13.1.4.2 Dokaz nosivosti odabranog anker- nosača
Tablica 13.2 - Geometrijske karakteristike jednog profila
NORMALNI U PROFIL – UPN 220
h (mm) 220 IY (cm4) 2690

b (mm) 80 IZ (cm4) 197
tw (mm) 9,0 It (cm4) 16,0
r1 (mm) 12,5 Wy,el (cm3) 245
r2 (mm) 6,5 Wz,el (cm3) 33,6
d (mm) 167 Wy,pl(cm3) 292
A (cm2) 37,4 Wz,pl (cm3) 64,1
G (kg/m') 29,4 Iw (cm6) 14600
13.1.4.2.1 Klasifikacija poprečnog presjeka
HRBAT (izložen savijanju) POJASNICA (izložena tlaku)

c  d  167,0 mm c  b  tw  r1  80  9,0  12,5  58,5 mm
t  tw  9,0 mm t  t f  12,5 mm

c 167 c 58,5
  18,56   4, 68
t 9,0 t 12,5

c c
 72    18,56  26,73  9    4,68  7, 29
t t

13.1.4.2.2 Otpornost na savijanje

M Ed  49,31 kNm
Sreto Jankić 345

Wpl , y  f y 292,0  35,5
M y , pl , Rd   2  20732 kNcm  207,32 kNm
 M0 1,0
Uvjet nosivosti:
M Ed 49,31
 1,0   0, 24  1,0
M y , pl , Rd 207,32
13.1.5 Prijenos horizontalne sile na temelj
Maksimalna vrijednost horizontalne sile (kombinacija 135; Vz,Ed)
H max  56,72 kN
Horizontalna sila se sa čelične stope stupa renosi na temelj većim dijelom preko ankera, a manjim
dijelom trenjem između ležišne ploče i temeljne spojnice. Ako se pretpostavi da se cjelokupna
horizontalna sila prenosi reko ankera dobiju se sljedeća naprezanja:
H max 1 56,72 1
  2    0, 441 kN / cm2
4 d  4 6, 4  
2
4 4
H 1 56,72 1
  max     0,739 kN / cm2
4 d  tlp 4 6, 4  3,0
Ekvivalentno naprezanje:
 ekv    2  3  II 2  0,7392  3  0, 4412  1,063 kN / cm2
Uvjet nosivosti:
fu 51,0
w    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
 ekv 1,063
 1,0   0,02  1,0
w 45,33
Sreto Jankić 346

13.1.6 Pritisak na beton temelja
Ukupna sila na beton temelja izračunava se preko izraza:

1  3 
D    M  N (h   a ) 
4  8 
kombinacija 1:
1  3 
D   93,65  550, 28  (0,5325   0,700)   60,56 kN
4  8 
kombinacija 2:
1  3 
D   79,59  31,82  (0,5325   0,700)   22,05 kN
4  8 
kombinacija 3:
1  3 
D   237, 46  321, 48  (0,5325   0,700)   81,06 kN
4  8 
kombinacija 4:
1  3 
D   489, 27  5, 28  (0,5325   0,700)   122,67 kN
4  8 
Tlačno naprezanje na beton temeljne ploče ispod ležišne ploče:

D 122,67
 b1    0,14 kN / cm2
a 70
b  50
4 4
Otpornost betona na tlak:
fck 2,5
fcd    1,667 kN / cm2
 c 1,5
Uvjet nosivosti:
 b1 0,14
 1,0   0,08  1,0
fck 1,667
Sreto Jankić 347

13.1.7 Proračun zavara
Slika 13.4 - Poprečni presjek sa zavarima
Ukupna površina zavara:

Aw  8 10,075 1,5  2 19,6 1,0  160,1 cm2
Površina zavara na hrptu:
Aww  2 19,6 1,0  39,1 cm2
Moment inercije zavara:
1,0 19,63
I w  4  (10,075 1,5 142 )  4  (10,075 1,5 10,7 2 )   2  20024,04 cm3
12
Otpornost zavara:
fu 51,0
w    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
fu 51,0
   0,9   0,9   36,72 kN / cm2
 M2 1, 25
Izračun naprezanja u presjeku 1-1 za mjerodavne kombinacije:
N Ed M Ed
 , Ed   z
Aw Iw
Sreto Jankić 348

kombinacija 1:
550, 28 93,65 100
 , Ed   14  9,98 kN / cm2
160,1 20024,04
kombinacija 2:
31,82 79,59 100
 , Ed   14  5,76 kN / cm2
160,1 20024,04
kombinacija 3:
321, 48 237, 46 100
 , Ed   14  18,61 kN / cm2
160,1 20024,04
kombinacija 4:
5, 28 489, 27 100
 , Ed   14  34, 24 kN / cm2
160,1 20024,04
Uvjet nosivosti:
 , Ed 34, 24
 1,0   0,93  1,0
 , Rd 36,72
Izračun naprezanja u presjeku 2-2 za mjerodavnu kombinaciju 4:

- najveća posmična sila dolazi iz kombinacije 135: VEd=56,72 kN
VEd 56,72
    1, 45 kN / cm2
Aww 39,1
5, 28 489, 27 100 19,6
 , Ed     23,98 kN / cm2
160,1 20024,04 2
 ekv    2  3  II 2  23,982  3 1, 452  24,11 kN / cm2
Uvjet nosivosti:
 ekv 24,11
 1,0   0,53  1,0
w 45,33
Sreto Jankić 349

13.1.8 Proračun debljine ležišne ploče
- za proračun debljine ležišne ploče tlp potrebno je izračunati momente savijanja u dijelovima ležišne
ploče 1 i 2, koji su prikazani sljedećom slikom.
Slika 13.5 - Dijelovi ležišne ploče 1 i 2
Naprezanje pritiska na beton ispod temeljne stope ispod ležišne ploče:

 b1  0,14 kN / cm2
Moment savijanja u dijelu ležišne ploče 1 po centimetru duljine je:
5, 28 489, 27 100 19,6
M1     23,98 kN / cm2
160,1 20024,04 2
- za proračun ležišne ploče označene s 2, izračunava se moment savijanja my tretirajući ovaj dio
ploče kao ploču slobodno oslonjenu na tri strane s jednim slobodnim krajem. Za pripadni odnos
geometrije usvaja se koeficijent k prema sljedećoj tablici:
Tablica 13.3 - Omjer stranica za određivanje koeficijenta k
Lx/Ly 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,0 1,20 1,40 2,0 >2,0
k 0,06 0,074 0,088 0,097 0,107 0,112 0,120 0,126 0,132 0,133
Slika 13.6 - Model dijela 2 ležajne ploče
Sreto Jankić 350

Izračun koeficijenta k:
Lx 210
  1,50  k  0,127
Ly 140
Moment savijanja my:
my  k  l y   b1  0,127 14,0  0,14  3, 48 kNcm
Minimalna debljina ležišne ploče:
6  M max(1,2) 6  23,98
tlp    0, 28 cm
fy b 35,5  50
- odabrana debljina ležišne ploče je 3 cm.
13.2 Proračun detalja čvora rešetke
13.2.1 Detalj čvora rešetke i pripadne sile za dimenzioniranje
Slika 13.7 - Detalj čvora rešetke
Sreto Jankić 351

Rezne sile mjerodavne za dimenzioniranje zavara:
Tablica 13.4 - Rezne sile za dimenzioniranje
naziv opis KOMBINACIJA OPTEREĆENJA N (kN)

NL 97: STALNO + SNIJEG 3 + VJETAR 4 585,40
ZAVAR 1
ND 97: STALNO + SNIJEG 3 + VJETAR 4 558,50
ZAVAR 2 Nt 86: STALNO + VJETAR 5 36,96
ZAVAR 3 Nc 77: STALNO + SNIJEG 1 + VJETAR 4 44,66
ZAVAR 4 Nc 33: STALNO + KRAN 2 51,73
13.2.2 Proračun zavara 1
Duljina zavara:
lw  305 mm
Debljina zavara:
aw  6 mm  aw  3,0 mm
Površina zavara:
Aw  2  0,6  30,5  36,6 cm2
Moment otpora zavara:

0,6  30,52
Ww  2   186,05 cm2
6
Posmično naprezanje:
N L  N D 585, 40  558,50
    0,74 kN / cm2
Aw 36,6
Normalno naprezanje:
12
(NL  ND )  e  585, 40  558,50 
 , Ed   6  0,87 kN / cm2
Ww 186,05
 w, Ed   2  3  2  0,872  3  0,742  1,55 kN / cm2
Sreto Jankić 352


fu 51,0
 w, Rd    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
0,9  fu 0,9  51,0

 , Rd    36,72 kN / cm2
 M2 1, 25
Uvjeti nosivosti:
 w, Ed 1,55
 1,0   0,03  1,0
 w, Rd 45,33
 , Ed 0,87
 1,0   0,02  1,0
 , Rd 36,72
Duljina zavara:
lw  80 mm
Debljina zavara:
aw  4 mm  aw  3,0 mm
Površina zavara:
Aw  2  0, 4  8,0  6, 40 cm2
N Ed 36,96
    5,78 kN / cm2
Aw 6, 4
 w, Ed    5,78 kN / cm2
fu 51,0
 w, Rd    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
Sreto Jankić 353

Uvjet nosivosti:
 w, Ed 5,78
 1,0   0,13  1,0
 w, Rd 45,33
Duljina zavara:
lw  60 mm
Debljina zavara:
aw  4 mm  aw  3,0 mm
Površina zavara:
Aw  2  0, 4  6,0  4,8 cm2
N Ed 44,66
    9,30 kN / cm2
Aw 4,8
 w, Ed    9,30 kN / cm2

fu 51,0
 w, Rd    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
Uvjet nosivosti:
 w, Ed 9,30
 1,0   0,08  1,0
 w, Rd 45,33
Sreto Jankić 354

Duljina zavara:
lw  80 mm
Debljina zavara:
aw  4 mm  aw  3,0 mm
Površina zavara:
Aw  2  0, 4  8,0  6, 4 cm2
N Ed 44,66
    6,97 kN / cm2
Aw 6, 4
 w, Ed    6,97 kN / cm2

fu 51,0
 w, Rd    45,33 kN / cm2
 w   M 2 0,9 1, 25
Uvjet nosivosti:
 w, Ed 6,97
 1,0   0,15  1,0
 w, Rd 45,33
Sreto Jankić 355

14 Granično stanje uporabljivosti
14.1 Progib rešetke
Najveći očitani progib rešetke:

 r  112, 2 mm
Dozvoljeni progib:
L 30000
 dop    150 mm
200 200
Uvjet za zadovoljenje graničnog stanja uporabljivosti:
r 112, 2
 1,0   0,75  1,0
 dop 150
 UVJET JE ZADOVOLJEN
14.2 Pomak stupova
Najveći očitani pomak stupa:

 s  51,9 mm
Dozvoljeni pomak:
L 8500
 dop    56, 67 mm
150 150
Uvjet za zadovoljenje graničnog stanja uporabljivosti:
s 51,9
 1,0   0,92  1,0
 dop 56,67
 UVJET JE ZADOVOLJEN
Sreto Jankić 356

15 Zaključak
Cilj diplomskog rada bio je teorijski obuhvatiti djelovanja koja se pojavljuju na konstrukciji, pa je tako
obuhvaćen proračun djelovanja vlastite težine, vjetra, snijega i krana. Nadalje, prema zadanom
idejnom rješenju čelične hale izrađen je projekt čelične hale s kranskim nosačem. Prema zadanim
gabaritima konstrukcije izrađena je dispozicija, pa je tako hala podjeljena na devet polja s nosivim
sustavom od 10 glavnih nosača. Krovni nosač je u rešetkastoj izradi, a stupovi su promjenjivog
poprečnog presjeka. Zadana nosivost krana je 10 tona, te je proračun nosivosti kranskog nosača bio
primaran za daljnje dimenzioniranje konstrukcije. Proračun svih djelovanja na konstrukciju izvršen je
korištenjem HRN EN normi. Usvojeni su kutijasti kvadratni profili za podrožnice ispunu rešetke, dok
su kutijasti pravokutni profili usvojeni za štapove gornjeg i donjeg pojasa. Elementi su proračunati
tako da njihova iskorištenost prelazi minimalnu vrijednost od 80%. Stupovi su promjenjivog
poprečnog presjeka sa usvojenim HEB i HEA širiokopojasnim profilima koji zadovoljavaju traženu
razinu iskorištenosti presjeka. Proračun pokazuje da promjena krutosti elementa značajno utječe na
analizu nosivosti i tehnološki proces izvedbe građevine. Šuplji cijevni profili pokazuju se kao povoljno
rješenje za elemente podrožnice zbog velike krutosti na torzijska djelovanja. Konstrukcija je
stabilizirana i u vertikalnom i u horizontalnom smjeru. Usvojeni su kutijasti šuplji profili u svrhu
mogućnosti preuzimanja i tlačnih i vlačnih sila. Izvršen je i proračun dva detalja konstrukcije, čvora
rešetkastog nosača i spoj stupa sa temeljem. Proračun svih reznih sila izvršen je u programskom
paketu Autodesk Robot Structural Analysis 2012, a svi nacrti konstrukcije su izrađeni u Autodesk
Autocad 2011 software-u.
Sreto Jankić 357

16 Literatura
[1] https://en.wikipedia.org/wiki/Construction
[2] HRN EN 1990:2011 Eurokod 0 - Osnove projektiranja konstrukcija - Dio 2: Zahtjevi, Hrvatski
zavod za norme, Zagreb, 2011
[3] HRN EN 1991:2011 do HRN EN 1999:2011; Eurokod norme - Eurokod 0 do Eurokod 9 , Hrvatski
zavod za norme, Zagreb 2011
[4] http://www.grad.hr/gukov/pdf/djelovanja.pdf, Zagreb 2007
[5] HRN EN 1990:2011 Eurokod 0 - Osnove projektiranja konstrukcija - Dodatak C: Osnove
proračuna s parcijalnim koeficijentima i proračun pouzdanosti, Hrvatski zavod za norme, Zagreb
2011
[6] HRN EN 1090:2012 Izvedba čeličnih konstrukcija; HRN EN 1090-1:2012 Dio 1: Zahtjevi za
ocjenjivanje sukladnosti konstrukcijskih komponenata HRN EN 1090-2:2011, Dio 2: Tehnički zahtjevi
za čelične konstrukcije, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
[7] HRN EN 1990:2011 Eurokod 0 - Osnove projektiranja konstrukcija - Proračunski uporabni vijek
(Poglavlje 2.3, Tablica 2.1 Naznačeni proračunsk uporabni vijek)
[8] D. Buđevac, Z. Marković, D. Čukić, D. Tošić: Metalne konstrukcije, Građevinska knjiga, Zagreb
2000
[9 ] https://en.wikipedia.org/wiki/Boeing_Everett_Factory
[10] http://www.yelp.com/biz_photos/future-of-flight-aviation-center-and-boeing-tour-
mukilteo?select=s3uWfqxkyuGDEh6SuFN5WA
[11] http://spartacus-educational.com/TEXstrutt.htm
[12] D. Buđevac: Metalne konstrukcije u zgradarstvu, Beograd 2000
[13] http://www.thinkstockphotos.ca/image/stock-photo-modern-industrial-building/483874947
[14] http://www.premier-storage.co.uk/projects/industrial/key-services/mezzanine-floors
[15] Best practice in steel construkction: Industry buildings(http://sections.arcelormittal.com/fileadmin/
redaction/4-Library/2-Steel_research_reports/4-Best_practice/Eurobuild/Industrial_EN_Lowres.pdf)
[16] http://www.readbag.com/gradst-hr-portals-9-propertyagent-1167-files-2500-mki-8
[17] F. Anić, D. Trajber, M. Lešić, V. Macura, I. Kuti, S. Jankić: Semestralni rad iz kolegija posebna
poglavlja čeličnih konstrukcija - Industrijska hala s kranom, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku,
Osijek 2014
[18] http://www.grad.hr/gukov/pdf/djelovanja.pdf, Poglavlje 2: Djelovanja na konstrukcije
[19] HRN EN 1991-1-1:2012 Eurokod 1, Dio 1-1 Opća djelovanja - obujamske težine, vlastite težine i
uporabna opterećnja zgrada, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
uporabna opterećnja zgrada, Točka 6.3. Karakteristične vrijednosti uporabnih opterećenja, tablica
6.1 - Uporabne kategorije, tablica 6.3 - Kategorije za skladišne i proizvodne namjene, tablica 6.7 -
Prometni i parkirališni prostori u zgradama, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
uporabna opterećnja zgrada, Točka 6.3.1.2 Vrijednosti djelovanja, tablica 6.2 - Uporabna
opterećenja stropova, balkona i stubišta u zgradama, tablica 6.4 - Uporabna opterećeja stropova
zbog skladištenja, tablica 6.8 - Uporabna opterećenja garaža i prostora za promet vozila
[22] HRN EN 1991-1-4:2012 Eurokod 1, Dio 1-4 - Opća djelovanja - Djelovanje vjetra, Hrvatski zavod
za norme, Zagreb 2012
[23] HRN EN 1991-1-4:2012/NA:2012 Eurokod 1, Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-4: Opća
djelovanja- Djelovanje vjetra - Nacionalni dodatak, točka 2.3 - Osnovna vrijednost brzine vjetra,
Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
Sreto Jankić 358

[24] HRN EN 1991-1-4:2012 Eurokod 1, Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-4: Opća djelovanja -
Djelovanje vjetra, Poglavlje 4: Brzine vjetra i tlak ovisan o brzini, Točka 4.3.2 Hrapavost terena,
Tablica 4.1 - Kategorije terena i parametri terena, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
[25] HRN EN 1991-1-4:2012/NA Eurokod 1, Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-4: Opća djelovanja -
Djelovanje vjetra, Poglavlje 7:Koeficijenti tlaka i sile, točka 7.2.2 Vertikalni zidovi zgrada s
pravokutnim tlocrtom, tablica 7.1(N) - Preporučene vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka za
vertikalne zidove tlocrtno pravokutnih zgrada, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
Djelovanje vjetra, Poglavlje 7:Koeficijenti tlaka i sile, točka 7.2.5 Dvostrešni krovovi, tablica 7.4.a(N) -
Preporučene vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka za dvostrešne krovove, Hrvatski zavod za
norme, Zagreb 2012
Djelovanje vjetra, Poglavlje 7:Koeficijenti tlaka i sile, točka 7.2.5 Dvostrešni krovovi, tablica 7.4.b(N) -
Preporučene vrijednosti koeficijenata vanjskog tlaka za dvostrešne krovove, Hrvatski zavod za
norme, Zagreb 2012
Djelovanje snijega, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
Djelovanje snijega, Točka 1.7 Simboli, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
Djelovanje snijega, Poglavlje 4 Opterećenje snijegom na tlu, Tablica 4.1 - Preporučene vrijednosti
faktora ψ0, ψ1, ψ2 za različite lokacije, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
Djelovanje snijega, Poglavlje 5 - Opterećenje snijegom na krovove, Tablica 5.1 - Preporučene
vrijednosti koeficijenata Ce s obzirom na različite oblike terena, Hrvatski zavod za norme, Zagreb
2012
[32] HRN EN 13001-1:2015 Kranovi - Opće projektiranje - 1. dio: Opća načela i zahtjevi, Hrvatski
[33] HRN EN 13001-2:2014 Sigurnost kranova - Opće projektiranje - 2. dio: Djelovanje opterećenja,
Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2014
[34] HRN EN 1991-3:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije - 3. dio: Djelovanja prouzročena
kranovima i strojevima, Poglavlje 2 - Djelovanja uzrokovana vitlima i kranovima na kranskm
stazama, Tablica 2.1 Dinamički koeficijenti φi, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
stazama, Tablica 2.2 - Skupine opterećenja i dinamički koeficijenti koje treba razmatrati kao jedno
karakteristično djelovanje krana, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
stazama, Tablica 2.4 - Dinamički koeficijenti φi za vertikalna opterećenja, Hrvatski zavod za norme,
Zagreb 2012
stazama, Tablica 2.5 - Vrijednosti β2 i φ2,min, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
stazama, Tablica 2.6 - Dinamički koeficijent φ5, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
Sreto Jankić 359


kranovima i strojevima, Poglavlje 2 - Djelovanja uzrokovana vitlima i kranovima na kranskim
stazama, Tablica 2.7 - Definicija αF, αV i α0, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
kranovima i strojevima, Poglavlje 2 - Djelovanja uzrokovana vitlima i kranovima na kranskim
stazama, Tablica 2.10 - Dinamički koeficijent φ7, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
[41] HRN EN 13001:2015, Kranovi: Opće projektiranje, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2015
[42] HRN EN 1991-1-9:2014, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija, Dio 1-9: Zamor, Hrvatski
[43] D. Markulak: Posebna poglavlja čeličnih konstrukcija, Građevinski fakultet Osijek, Osijek 2010.
[44] HRN EN 1990:2012, Eurokod 0: Osnove projektiranja konstrukcija, Hrvatski zavod za norme,
Zagreb 2012
[45] HRN EN 1991:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije, Hrvatski zavod za norme, Zagreb
2012
[46] HRN EN 1993:2014, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija, Hrvatski zavod za norme,
Zagreb 2014
[45] HRN EN 1991-3:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije, Dio 3 - Djelovanja prouzročena
kranovima i strojevima, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2012
[46] HRN EN 1993-6:2014, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija, Dio 3 - Konstrukcije
kranskih staza, Hrvatski zavod za norme, Zagreb 2014
Sreto Jankić 360

17 Grafički prilozi i software-ska analiza
Sreto Jankić 361

RADIONIČKI NACRT OKVIRA MJ 1:20, 1:5
200
5011,1
2505,55
15033,3
2505,55
5011,1
SPECIFIKACIJA MATERIJALA NK
a w4 a w4
208,44
244
2505,55 gornji pojas
20 20
a w4
2505,55
10 aw6/170,0 a w4
200
5011,1 P6
G (kg/m) (kg)
2505,55
aw6/478,1
aw6/80,0
120
aw4/60,0
PRESJEK L (m)
P5
2545,64
aw6/166,4 aw 6/80,0
70
120,0 103,0
P4
aw6/158,4
aw4/100,0
aw 4/60,0 HEB 280 12360,0

P3
aw6/158,4
ispuna K6
P2
HEA 200 50,0 42,3 2115,0
200
aw6/357,2 aw5/80,0
aw4/60,0
4
ispuna V4
50
aw4/100,0
50 40
P1
40
ispuna K4
200x120x10 300,6 45,9 13797,5
2 ,5
aw4/100,0
ispuna K5
4
ispuna V3
3024
50
3160
50
ispuna K3
2,
70
40
2840
ispuna K1 ispuna K2 70
5
40
2833,33
2590,59
340,0 15,5
3,
5270,0
5
120x60x6,0
6
ispuna V2 4
50
,7
2
90
40
33
50
40
,1
2225,31
10
0
36
05
2500
3
6,
55 1
90
33 ,29
36 5,4
39
9
36
3
,2
0
22
10
1738,82
3
2166,67
40,0 9,41
55
32
376,4
,7
34 024 80x80x4,0
8
1997
2210
1831,11
1 9, ,81
6
ispuna V1 8 71
,7
60
120 27 58 71
3 5, 29 19,
3 23
1 ,24
78
34 50x50x4,0 110,0 5,64 620,4
100x100x3,0 64,04 8,96 573,8
aw6/60,0
aw4/60,0
aw4/60,0
donji pojas aw 4/80,0
90x90x6,3 68,4 16,2 1108,1
40
aw10 aw6/60,0 aw5/80,0 aw6/80,0

aw5/80,0 aw4/80,0
120
P7 P8 P9
6 a w4 a w4
120
aw5/512,2
40x40x3,6 68,4 4,01
aw6/368,5 aw 6/305
60
274,3
2480 2500 2500 2500 2500 2500
2540 5000 5000 2500 70x70x5,0 73,2 9,99 731,3
40x40x2,5 151,4 2,89 437,55
15000
10
stup - gornji element
Σ 37044,35 kg
6,5
18
R
2500
200
HEA 200
190
DETALJ KONZOLE MJ 1:5
3000
DETALJ ČVORA REŠETKE MJ 1:2 555 300
SPOJNI LIMOVI KONSTRUKCIJE
50 75 50 125
30
30
20
34 571
aw15
aw15
270,4
7
4
50
25
56
7
97,1
P1 P1
184,5
a w7
d=4 mm
11600
50 30 400 75 144 156
51°
300
40
11500
40
400
50
40
200,4
755
430
400
350
1100
5 2,
2,
10594
°
5
3 ,8 1
344
158,4
40 190 115 440 300
77,8
55
P2,P4,P6 P2,P4,P6
°
12
39,7
d=4 mm
30,3°
64
,9 ,9
17 30 43 25 440 40 30 74 74 30 40 58 57
aw 4
10 40 30 100 10
1 a w7
344
25
aw 4
25
25
aw7 aw10 aw15
aw15
221 544,1
50
25
121,3
aw10
3,81°
77,7
56 aw10 aw10
25
30 60
aw10 aw10 P3 P3
57
8560
35
aw10 d=4 mm
8440
8440
47°
aw10
47°
8476
52
10
80
10 438,7
80
18
3,81°
2
60
10,5
250
300
37 30 100 17 30 30
4
stup - donji element
286,9
R2
280
318,8
HEB 280 10
167 77 466,1
185
325
280
aw4
460
65
62
P9
111,6
3,81°
84,5
P5 P5
dw=4mm aw10 aw10
d=4 mm
43°
82 52
43°
30
3,81°
aw10 aw10
368,1
25
aw10
305 aw10 aw10 aw10
42,4
60 25
6000
aw6 aw10
363,2
10
0
11
0
25
aw10 aw10
1
47°
51°
6 6
120
120
d=4 mm
92,9
80,1
P7 P7
13 254 13 25 276,5 12 295,5 12 344
500,2
280 965
140 755 350
140 1105 255,9
82
,4
°
43
77
60 60 1245 d=4 mm
47°
76,3
76,7
P8 P8
364,4
220,7
48 °
48 40
DETALJ SPOJA U TEMELJU MJ 1:5 d=4 mm
43°
68
P9 P9
80 80 380 160 700
20
10 100
10
aw 5 aw5
zavari u stopi stupa MJ 1:5
175
20
244
64
Ø
134
aw15 110,75
aw15 110,75 aw15 110,75
500
150
12
12
SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
300
aw12 100,0 aw12 100,0
aw15 110,75
134
aw10 196,0
aw12 100,0 aw12 100,0
10
244
aw15 110,75
aw15 110,75
PRORAČUN INDUSTRIJSKE HALE S KRANOM
100 10
175
30
160 50 18 244 18 50 160
Prilog: Izrađeno: 22.03.2016
RADIONIČKI NACRT OKVIRA Primljeno: 07.04.2016
35
210 18 244 18 210 50 700 50
MJ: Broj priloga: Mentor:
800 1: 20; 1:5 17.2
Pristupnik: Prof. Dr. Sc.
Sreto Jankić Damir Markulak, dipl. ing građ.
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT
DISPOZICIJA 1:200
3,814° 3,814°
5011,1 15033,3
5011,1
5011,1 2505,5 2505,5
2505,5 2505,5
1000
1000
2505,5 2505,5 2505,5 2505,5

2505,5 2505,5 2505,5 2505,5
2000
2500 5000 5000 5000 5000 5000 2500

2500
11500
10500
600 600
6000
30000
P8
P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 P6 P5 P4 P3 P2 P1
A C A
l
3x333,33
2000 2500 3000 3000
1 1
1
1

6000
6000
2 2
2
6000
6000
3 3
3
6000
6000
4 4
4
6000
6000
5 5
5
3000 3000
54000
54000
6000
6 6
6
6000
6000
7 7
7
6000
6000
8 8
8
6000
6000
9 9
9
6000
6000
10
10
10 10
1000 10500
2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500
6x166,67
5000 5000 5000 5000 5000 5000
l
15000 15000
P1
P6
P2
P4
P5
P7
P3
30000
A C A SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
PRORAČUN INDUSTRIJSKE HALE S KRANOM
Prilog: Izrađeno: 22.03.2016
DISPOZICIJA KONSTRUKCIJE
Primljeno: 07.04.2016
MJ: Broj priloga:
1: 200 17.2
Mentor:
Pristupnik:
Prof. Dr. Sc.
Sreto Jankić Damir Markulak, dipl. ing građ.

Jankic Sreto 2016 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jankic Sreto 2016 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Osijek, travanj 2016. SRETO JANKIĆ

Osijek, travanj 2016. SRETO JANKIĆ

ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO

ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE

TEMA: PRORAČUN ČELIČNE HALE S KRANSKIM NOSAČIMA

PRISTUPNIK: SRETO JANKIĆ, diplomski sveučilišni studij

Diplomski rad treba sadržavati sljedeće:

Osijek, 4. veljače 2016.

Mentor: Predsjednik Odbora za

Prof.dr.sc. Damir Markulak Izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

5.7.2 Reprezentativne vrijednosti i skupine opterećenja................................................. 53

9.6.2 Klasifikacija poprečnog presjeka............................................................................ 134

11.1.1 Djelovanje vjetra na zabat................................................................................... 294

14.1 Progib rešetke..............................................................................................................356

1.1 Osnove proračuna konstrukcije

Generalno konstrukcije možemo podijeliti u tri sektora:

Neovisno o tipu, konstrukcija mora biti planirana, projektirana i izvedena na način da u

Osnovni zahtjevi koji moraju biti obuhvaćeni proračunom:

Ispunjenje traženih zahtjeva postiže se odabirom prikladnih materijala, prilagodbom proračuna i

Proračunske situacije moraju opisivati moguće okolnosti prilikom eksploatacije konstrukcije.

Koncept pouzdanosti konstrukcije razlažemo na dvije razine:

U kontekstu zadovoljenja zahtjeva uporabljivosti promatramo konstrukcju u njezinom

kategorija uporabni vijek (god) primjer

Trajnost konstrukcije je njezina sposobnost da tijekom svog proračunskog uporabnog vijeka

Trajnost konstrukcije uzimamo u obzir sa sljedećim:

- odabirom konstrukcijskog sustava i oblikovanjem,

Graničnim stanjem nosivosti obuhvaćeno je pitanje sigurnosti konstrukcije i ljudi. Sigurnost

U pristupima sigurnosti građevina razlikujemo dva osnovna pristupa: determinističko i

Probabilističko poimanje sigurnosti temelji se na pretpostavci da ne postoji potpuno sigurna

Funkcioniranje konstrukcije u uobičajenoj upotrebi, komfor ljudi i izgled građevine obuhvaćen je

Osnovne varijable koje promatramo u proračunu:

U daljnjim poglavljima biti će više govora o djelovanjima na konstrukcije i ostalim osnovim

1.2 Karakteristike čeličnih konstrukcija

Mehaničke karakteristike i duktilnost višestruko su na strani čelika u odnosu na druge

Čelik je najčešće korišten za:

- privremeni objekti - brzina montaže i demontaže.

Nedostatci čelika u odnosu na druge konstrukcijske materijale su osjetljivost na koroziju i požar,

1.3 Primjena čeličnih konstrukcija u zgradarstvu

Najzastupljenija grana građevinarstva u kojoj se koriste čelične konstrukcije je zgradarstvo, [8].

Slika 1.1 – Tvornica Boeing Everett [10]

2.1 Razvoj industrijskih objekata

Slika 2.1 – Strutt and Need tvornica (1771.) [11]

Objekti su bili striktno orjentirani zadovoljenju funkcionalnih zahtjeva, bez prevelikih

Rapidnim razvojem i brojnim konstrukcijskim rješenjima, industrijske građevine su zauzele

Arhitektura industrijskih građevina išla je u korak s otkrićem novih konstrukcijskih metoda i

Osnovni zahtjevi pri projektiranju hala su zaštita, opremljenost i adaptabilnost prostora. U

Postoje tri osnovne kategorije industrijskih hala:

Slika 2.2 – Moderna industrijska građevina [12]

Tipične geometrijske karakteristike jednoetažne hale su:

Višeetažne hale često susrećemo u eksploataciji za poljoprivredne svrhe, skladišta ili

Slika 2.3 – Višeetažna industrijska hala u izgradnji [14]

2.2 Projektiranje industrijske hale

Ocjena industrijske građevine u procesu eksploatacije temelji se na funkcionalnosti i

- mogućnosti prenamjene građevine,

Potrebne informacije o tehnološkom procesu, navedene u [2]:

Proces projektiranja počinje rješavanjem osnovnih pitanja, [12]:

Modelira se polazni oblik konstrukcije sa aproksimativnim vrijednostima djelovanja na

Ostatak tehničke dokumentacije uključuje tehnički opis, izračun troškova i specifikacije

Osnovni dijelovi industrijske hale s kranom su kao što je navedeno u [16]:

- uzdužni nosači fasade,

3 Konstrukcijska rješenja u halama s kranom