Sveučilište u Zadru

Odjel za hrvatski jezik i književnost

Blažena Ozana Kotorkinja

(seminarski rad)

Kolegij: Hrvatska književna i kulturna baština Boke kotorske

Mentor: Vanda Babić, prof. dr. sc.

Denis Vekić, dr. sc.

Student: Jelena Jovanović

Zadar, listopad 2018.

Sadržaj

1. Život bl. Ozane Kotorkinje.........................................................................................................4

2. O imenu blažene Ozane Kotorske..............................................................................................5
3. Djevica Savjetnica........................................................................................................................6
3.1. Djevica Iscjeliteljica.............................................................................................................6
3.2. Apostol ljubavi.....................................................................................................................7
4. Čuvarica grada Kotora...............................................................................................................9
5. Ozana Kotorska – ekumenska svetica......................................................................................10
6. Ozana Kotorska – prva hrvatska blaženica.............................................................................10
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................11
LITERATURA..................................................................................................................................12
UVOD

Tema ovog seminarskog rada je život blažene Ozane Kotorske. Ozana kotorska predstavlja
trajni putokaz na kojeg se svaki „mali čovjek“ treba osloniti i voditi se njime. Zagovornica je
preporoda vjere, te utvrđivanja crkvene sloge u Crnoj gori i boki kotorskoj. Također,
zagovarala je suživot, dijalog i toleranciju između hrvatskog i crnogorskog naroda. Bila je
vodilja brojnim „lutalicama“, svjetlo nade svima onima koji su živjeli u tmnini, pomoćnica,
iscjeljiteljica koja je mnoge rane itekako znala zacijeliti. Zaštitnica je Kotora i kotorske
biskupije, a u splitskoj metropoliji proglašena je zaštitnicom ekumenizma.

3
 1. Život bl. Ozane Kotorkinje

Blažena Ozana Kotorska rođena je 25. studenog 1493. u selu Relezi pokraj Kotora. Potječe iz
siromašne, crnogorske obitelji Kosić. Kršteno ime joj je Kata. Djetinjstvo je provodila kao
pastirica, što je njoj predstavljalo ugodu i zadovoljstvo jer je tako promatrala ljepotu Božje
prirode, te se mislima uzdizala do Stvoritelja. Kao pastirica, imala je viđenja koja su je
potaknula na savršeniji kršćanski život. Prvo viđenje koje je u mladoj Kati produbilo golemu
ljubav i želju za Kristom je viđenje u kojem joj se prikazuje lijepo i dražesno dijete, koje ju
promatra svojim veselim i nasmijanim licem. Pokušala ga je dodirnuti, ali ono je neuhvatljivo
i nedostižno, „pobjeglo“ u tom trenutku. Drugo pak viđenje, će zauvijek odrediti njezinu
misiju i zvanje. Jednako kao što je u prvom viđenju upoznala božansko veličanstvo u ljudskoj
naravi, isto je tako u drugom viđenju spoznala otajstvo njegove presvete Muke. U drugom
viđenju, nevina i čista djevojčica upoznaje tužnu sliku Spasitelja svijeta razapetog na križu.
1
Potaknuta viđenjima, kao 14-godišnja djevojčica, 1507., odlazi u Kotor kao sluškinja
poznatoj obitelji Buća. Spomenuta obitelj, dominikanskom je redu dala više izvrsnih članova.
1514. godine, nakon sedam godina provedenih radeći kao kućna pomoćnica, Ozana je dobila
dopuštenje kotorskog biskupa Tripuna Bisantija da smije živjeti kao „zazidana djevica“ u
pokorničkoj ćeliji uz kapelu sv. Bartola. „Zazidane djevice“ su živjele u prizemnim
isposnicama 2 metara visokim, 3 metara širokim i dugačkim, koje su se obično nalazile uz
crkvu, s otvorom prema svetištu crkve. U isto vrijeme, postala je dominikanka, obukla bijeli
habit i dobila ime Ozana. 1521., sedam godina nakon isposničkog života, blaženica se
preselila u novu ćeliju uz crkvu sv. Pavla, jer je njezina prvotna, već spomenuta ćelija, bila
oštećena potresom. Tu je nastao mali samostan u kojem su pobožne kotorske djevojke
sljedeći Ozanino vodstvo, provodile pokornički, Bogu ugodan život. Blažena Ozana Kotorska
umrla je na glasu svetosti 27. travnja 1565. u 72. godini života.2

1
Innocenzo Taurisano: Blažena Ozana Kotorska Dominikanka, Zagreb, 2014., str. 61. – 65.
2
Marijan Biškup: Blažena Ozana Kotorska, Zagreb, 2007., str. 14.

4
 2. O imenu blažene Ozane Kotorske

Objavljen je niz članaka i knjiga o Ozaninom svetačkom životu iz pera dominikanskih i

drugih autora. Nije bilo stroge ujednačenosti glede imena, tako da manji broj upotrebljava
ime Hozana, dok se većina služi imenom Ozana. Na plakatima i ostalom promidžbenom
materijalu za domovinsku proslavu blaženičine beatifikacije iz 1930. u Kotoru spominje se
samo ime Ozana. Jedno od svjedočanstava pisanja imena Ozana je pisanje Bazilija Gradića,
dubrovačkog benediktinca i Ozanina suvremenika, koji u spisu Libarce od djevstva iz 1567.
piše: „Lanjskoga je aprila u Kotoru vele sveto s ovoga svijeta priminula i u nebesku državu
vele slavno prišla blažena djevica na ime Ozana.“ Nadalje, N.Luković navodi kako blaženica
Ozana nije dobila ime od latinske liturgijske riječi „hosanna“, nego iz poštovanja prema
dominikanskoj redovnici i bl. Ozani iz Mantove (1449. – 1505.). Također, ime Ozana
potvrđuje i Serafin Razzi, talijanski dominikanac koji je 1595. Objavio njezin životopis
naslovljen Život časne službenice Božje, majke sestre Ozane iz Kotora. O imenu Ozana
govori i kotorski svećenik don Niko Luković koji 1928. objavljuje knjigu Život blažene
Ozane Kotorke, a tri godine kasnije, sastavio je i Vjenčić blažene Ozane.3

„Neki kao odlučujući dokaz za upotrebu imena Hozana navode dekret Svetog zbora obreda
od 21. prosinca 1927., kojim se odobrava štovanje naše blaženice i koji upotrebljava ime
Hosanna, a ne Osanna.“4

„Također, gledano s jezične strane u hrvatskom jeziku postoji glas „h“, ali spoj glasova
„hoz“, „hoza“ nije uobičajen. Ni u Vukovu ni Broz – Ivekovićevu rječniku nema ni jedne
riječi koja bi počinjala tim glasovima. Akademijin rječnik ima samo dvije riječi koje počinju
sa „hoz“, a to su „Hozanovići“ i „Hozići“, imena dvaju sela u Bosni, koja su, očito stranog
podrijetla. Stoga je naziv „Ozana“ s jezičnog gledišta potpuno ispravan. Osim toga, važno je
napomenuti da ime Ozana upotrebljavaju gotovo svi najstariji životopisi blaženice grada
ispod Lovćena.“5

3
Marijan Biškup: Blažena Ozana Kotorska, Zagreb, 2007., str. 20.
4
Ibid., str. 23.
5
Ibid., str. 21.

5
 3. Djevica Savjetnica

Ozana Kotorska pripada grupi tzv. mantelata, osoba koje su svojim pokorničkim životom bile
javni prosvjed protiv humanističkog i renesansnog rastakanja moralnih vrednosta kršćanstva.
Živjele su po obiteljima ili pokorničkim ćelijama, prateći život i zbivanja svoje okoline.
Ozana Kotorska bila je vrsna savjetnica u osobnim, obiteljskim i javnim brigama i
problemima građana. Inocent Taurisano u Ozaninom životopisu piše: „Nije više pripadala
samoj sebi, već je postala, rekao bih, baština Crkve, vjernika i Kristovih odanika. Njezina je
kuća postala kuća sviju, a darove što joj je dao nebeski Otac, morala je kao majka razdijeliti
bezbrojnoj djeci. To je veliko materinstvo koje pripada samo djevicama i svecima..“ Ozana
je bila „miljenica“ pučana. Pohađali su je i građani i stranci, željni lijepe riječi, željni bilo
duhovnog bilo fizičkog ozdravljenja. Snaga njezinih riječi, ostavila je pozitivan trag na
svakom pojedincu.

Ozana se pročula i kao „savjetnica – miriteljica“. Uspjela je svojim posredničkim

savjetovanjem pomiriti zavađene obitelji, plemiće, Nikolu i Dragu Buću. Čuvši za svađu u
svojoj ćeliji, neprestano se molila, slala savjete i poruke mira. U tome je i uspjela.6

3.1. Djevica Iscjeliteljica

Za Ozanu kao Iscjeliteljicu obično se navode tri slučaja čudesnih Božjih uslišanja po
njezinom zagovoru za vrijeme života. Prvo ozdravljenje za koje je zaslužna bl. Ozana je
ozdravljenje Margarete Bembo, supruge providura Paola Cappella. Kad joj liječnici nisu
mogli ni u čemu pomoći, njezin suprug za pomoć se obratio pokornici Ozani. Žena je
dvanaest godina bolovala od krvarenja, mnogo pretrpjela od pustih liječnika, razdala sve
svoje, i ništa nije koristilo. Ono što nisu mogli postići liječnici, uspjelo je blaženici Ozani
koja je žarku molitvu uputila Kristu. U drugom ozdravljenju riječ je o ozdravljenju slijepca
Marka iz Perasta, koji poslušavši Ozanine riječi te pošavši u crkvu sv. Tripuna i
blagoslovljenom vodom opere oči, on progleda. 7

6
Ibid., str. 31.
7
Ibid., str. 61.

6
Posljednje ozdravljenje za njenog života je ozdravljenje Ivana Antuna, nadbiskupa
talijanskog grada Barija. Nadbiskup je teško obolio te je dane provodio ležeći u
dominikanskom samostanu. Primio je sakramente umirućih i pripremao se na smrt. No,
blaženica Ozana, poruči da se nadbiskupu pomažu noge i prsa uljem iz svjetiljke koja gori
pred oltarom sv. Vinka Ferenskog u crkvi sv. Nikole, te da će ozdraviti. Tako je i bilo.
Sutradan biskup ustane potpuno zdrav, slaveći euharistiju u crkvi sv. Pavla.

Bog je i nakon Ozanine smrti, po njenom zagovoru, dijelio razne milosti onima koji su joj se
utjecali za pomoć. Od tih ozdravljenja izdvojena su dva. Ozdravljenje Anđelike Bisanti, koja
je bila teško bolesna, no blaženičin kostrijet, položen na njezino tijelo, ju je izliječio. Drugo
ozdravljenje je ozdravljenje kćeri vlastelinke Marije Gučetić iz Dubrovnika. Djevojčica je
oslijepila na oba oka zbog boginja. Poljubivši Ozanin kostrijet i svete moći u Kotoru,
djevojčica progleda. U znak zahvalnosti, majka je dala izraditi srebrni zavjetni dar i objesila
ga je o sarkofag.8

3.2. Apostol ljubavi

Budući da je bl.Ozana Kotorska potekla iz jako siromašne obitelji, zapažala je stisku i bijedu
onih najsiromašnijih u gradu podno Lovćena te bi im pomagala kad god bi joj se pružila
prilika. Njezina ljubav prema siromašnima očitovala se i u vrijeme njezina isposničkog života
u skromnoj ćeliji kod crkve sv. Bartola i sv. Pavla. S obzirom da blaženica nije izlazila iz
ćelije, Kotorani su joj donosili svakodnevno hranu kako bi preživjela. Od toga, hranu
najslabije kvalitete zadržala bi za sebe, a ostalo podijelila siromasima. 9

„Ozana je bila i vrlo vješta vezilja. Što god bi zaslužila ručnim radom, dijelila bi sirotinji
podno Lovćena. Mnogo je radila na crkvenom ruhu imajući na umu riječi psalma. U
relikvijaru kotorske katedrale sv. Tripuna i danas se nalazi tjelesnik koji je ona umjetnički
izvezla. Na finom je platnu izradila bijelom svilom u sredini križ sa znakovima muke

8
Ibid., str. 65. - 66.
9
Ibid., str. 40.

7
Isusove, a naokolo pri rubu čipke je natpis: „Ostani vjeran do smrti, i dat ću ti vijenac – život
jer sam te ja odabrao, govori Gospodin.““10

Bl. Ozana svoju ljubav prema bližnjima je u više navrata pokazala i poslije svoje smrti onima
koji su se utjecali njoj za pomoć. „Nikola Pelješćanin zapadne među razbojnike koji su mu
oružjem u ruci prijetili ako im ne izruči zatraženu svotu novca. U strahu za život poviče iza
glasa: „Blažena Ozano, pomozi mi, izbavi me iz njihovih ruku!“ Kao da je taj glas napadače
porazio.! Onesvješteni padoše na zemlju, a Nikola nesmetano nastavi put. Poslao je pred
sarkofag svetice šest debelih svijeća i milostinju.“ Ovaj ali i slični događaji, potvrđuju
veličinu blaženice Ozane. 11

„Svetački život, osobito ljubav Ozane Kotorske prema siromašnima i potrebnima, i danas
privlači vjernike. Tako je na inicijativu g, Katice Radonić, na proljeće 1991. u Zagrebu
nastala ustanova „Ozana“, društvena organizacija sa socijalno – humanitarnim ciljevima.
Naime, 19. lipnja 1991.osnovan je i otvoren vrtić „Ozana“ za grupu djece predškolske dobi s
višestrukim oštećenjima. Nekoliko mjeseci nakon toga, osnovana je i radionica „Ozana“ za
mlade ljude iznad 18b godina s različitim razvojnim teškoćama. Ime „Ozana“ veoma dobro
pristaje jednoj takvoj humanitarnoj ustanovi i njezinim ciljevima.“12

10
Ibid., str. 40.
11
Ibid., str.42.
12
Ibid., str. 43. - 44.

8
 4. Čuvarica grada Kotora

Životni put bl. Ozane Kotorske utkan je duboko u povijesne tokove grada Kotora i
bokokotorskog zaljeva u 16. stoljeću. Posebno mjesto u Ozaninom dugom, svetačkom životu
zauzima grad sv. Tripuna, njegovi žitelji i njihovi mnogostruki duhovni i materijalni
potrebama. Grad Kotor, koji je neizmjerno voljela, predmet je njezinih molitvi, pokorničkih
djela i brojnih susreta i razgovora s ljudima.

Grad Kotor i cijeli Bokeljski zaljev obiluju brojnim kišama, osobito u zimsko vrijeme. Jedne
godine, kiša je padala puna četiri mjeseca, izvori i potoci nabujali, more je naraslo, Kotoru je
prijetila poplava. Građani Kotora, našavši se u stisci, za pomoć se obratiše blaženici. Ona se
usrdnom molitvom uteče Svevišnjemu, postroži pokoru za spas grada pod Lovćenom. I kiša
je odjednom prestala padati, nebo se razvedri, te je grad bio spašen od poplave.

Blažena Ozana pomogla je svojim Kotoranima i u borbi protiv Turaka. Uz njezinu pomoć,
njezine savjete, Kotorani su 1539. porazili Turke. No, veća teškoća od turske opasnosti za
grad Kotor bila je kuga koja je u tri godine u Dubrovniku pokosila oko 20. 000 njegovih
žitelja. S obzirom da je Kotor s Dubrovnikom održavao ekonomkse i druge veze, postojala je
velika i trajna opasnost od pojave kuge i u Kotoru. Iz ljubavi prema Dubrovniku, ali i straha
za sebe, Kotorani se utekoše blaženici za pomoć da ih Gospodin oslobodi od svega zla i da
spasi Dubrovnik. Ozanine molitve spasile su narod.

9
 5. Ozana Kotorska – ekumenska svetica

„Blažena Ozana Kotorska spada među Božje ugodnike iz „Zaljeva hrvatskih svetaca“ na
bokokotorskom području. Smatraju je ekumenskom sveticom jer potječe iz kraja gdje se
danas prelamaju i susreću istočno i zapadno kršćanstvo, pravoslavlje i katolicizam.“

Štovanje blažene Ozane imalo je i posebno ekumensko značenje. U Kotoru je jednako časte i
katolici i pravoslavci. Don Niko Luković o tome govori: „časte je jednako katolici i
pravoslavni u Boki, Dalmaciji i Crnoj Gori. U Crnoj Gori su zagovoru blažene Ozane
pripisivali i uspjehe u bojevima s Turcima. Stanovnici njenog rodnog kraja – pred malo
decenija – dolazili su u Kotor da se pomole pred svetim ostatcima svoje zemljakinje i tom
prilikom prinosili darove: novac, vosak, sir i ulje.“

„Ozana Kotorska je ekumenska svetica ponajprije svojim životom, a osobito molitvom. Krist
je izvor i uzrok jedinstva, a naša blaženica uzor kako za Kristom treba težiti pa i uz cijenu
neopisivo velikih žrtava uznastojati da se ostvari Kristova želja "da svi budu jedno“.“

6. Ozana Kotorska – prva hrvatska blaženica

Sam autor knjige u ovom poglavlju ističe dezinformaciju, koja kako on sam kaže, ne
odgovara povijesnoj istini. Riječ je o spominjanju časne službenice Božje Marije Propetog
Isusa Petković, utemeljiteljice Družbe kćeri milosrđa, kao prve hrvatske blaženice. Autor
naglašava činjenicu kako je papa Pio XI. još 21. prosinca 1927. blaženom proglasio Ozanu
Kotorsku, dominikansku pokornicu iz Kotora. Dakle, bl. Marija Propetog Isusa Petković jest i
ostaje druga hrvatska blaženica.

10
ZAKLJUČAK

11
LITERATURA

12