Ukratko o Europi

Što je Europska unija?

Europska = nalazi se u Europi;
unija = ujedinjuje zemlje i ljude.
Pobliže pogledajmo sljedeće: Što Europljani imaju zajedničko?
Kako je nastala Europska unija? Što danas radi EU?

Europa – naš kontinent

Europa je jedan od sedam kontinenata svijeta. Rasprostire se o Arktičkog oceana na sjeveru
do Sredozemlja na jugu te od Atlantskog oceana na zapadu do Urala na istoku.

U Europi živi više od 700 milijuna ljudi: od toga 500 milijuna živi u Europskoj uniji.
Europa – naša povijest
Mi Europljani ne dijelimo samo isti kontinent, dijelimo i
zajedničku povijest. Grčka filozofija, Rimsko carstvo, Wi
ki
me
kršćanstvo, reformacija i prosvjetiteljstvo oblikovali su dia

način kako razmišljamo, osjećamo i kako se ponašamo do

današnjih dana.
To se odražava u našim jezicima: mnogo riječi iz
europskih jezika ima zajedničke korijene u starogrčkom i
latinskom, poput riječi „Europa” (starogrčki); „unija”
(latinski) i „demokracija” (starogrčki).
Stoljećima su novi stilovi u glazbi, arhitekturi i
književnosti nadahnjivali umjetnike diljem Europe.
Obitelj Mozart (Wolfgang Amadeus,
Pogledajmo gotičke crkve u Španjolskoj ili Poljskoj; njegov otac Leopold i sestra Nannerl)
poslušajmo klasičnu glazbu talijanskih ili austrijskih nekoliko su puta putovali po Europi.

skladatelja.

Europski ratovi
Nažalost, priča o Europi nije samo priča o velikim postignućima na koje možemo biti ponosni.
Stoljećima su europski narodi vodili krvave ratove jedni protiv drugih.
U dvadesetom su se stoljeću dva rata koja su započela na našem kontinentu proširila i
obuhvatila zemlje diljem svijeta.
U dva „svjetska” rata, kako ih nazivamo,
Wikimedia

ubijeni su milijuni ljudi, a Europa je bila

Do kraja Drugog svjetskog rata
gotovo sve su zgrade u Varšavi bile srušene.
osiromašena i u ruševinama.
Na kraju Drugog svjetskog rata ljudi u Europi
pitali su se:
Može li se išta učiniti da se ove grozote više ne
ponove?
Mogu li Europljani ikada naučiti raditi jedni s
drugima umjesto da se bore jedni protiv
drugih?
Pogledajmo što se zatim dogodilo.

2
Stvaranje Europske unije
Europska zajednica za ugljen i čelik
U svrhu osiguranja mira šest je zemalja – Belgija,
Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka –
odlučilo surađivati. Osnovale su Europsku zajednicu za
ugljen i čelik kako bi zajednički nadzirale materijale
potrebne u pripremi za rat: čelik za oružje i ugljen za
tvornice. Na taj se način te zemlje nisu mogle potajno
naoružati za međusobni sukob.
Ugovor o osnivanju Europske zajednice za
ugljen i čelik potpisan je 1951. u Parizu.

Europska ekonomska zajednica (EEZ)

Europska ekonomska zajednica prihvatila je
europsku zastavu 1985.
Šest zemalja tako je dobro surađivalo da su odlučile
napraviti korak dalje i osnovale su Europsku ekonomsku
zajednicu (EEZ). „Ekonomska” znači novac, poslovanje,
radna mjesta i trgovina.
Glavna ideja bilo je stvaranje „zajedničkog tržišta”.
To znači uklanjanje svih nacionalnih prepreka, poput
graničnih kontrola, zastoja i carina, kao da je Europa
jedna zemlja.

Europska Unija (EU)

S godinama je sve više i više zemalja pristupalo EEZ-u. Počele su raditi zajedno u mnogo više
područja, na primjer u području zaštite okoliša i izgradnji boljih cesta i željezničkih pruga
diljem Europe. Zato je EEZ odlučio promijeniti ime u „Europska unija”.
U međuvremenu zanimljive su se stvari
događale izvan granica EU-a. Zemlje srednje i
istočne Europe oslobodile su se od
komunističke vladavine 1989. Više nije bilo
„željezne zavjese”, grozne podjele između
istočne i zapadne Europe.
Zemlje koje su se oslobodile reformirale su
zakone i gospodarstva te pristupile EU-u. U
EU-u sada ima 28 zemalja (vidi str. 6.).

Ostaci željezne zavjese u bivšoj Čehoslovačkoj.

3
Što Europska unija radi danas
EU nastoji da život svih nas bude bolji. Pogledajmo nekoliko primjera.

Sloboda za sve Sloboda za mlade

Stanovnici EU-a mogu slobodno EU podržava studente i
živjeti, raditi ili studirati u bilo kojoj mlade koje žele provesti
državi članici EU-a, po vlastitom određeno vrijeme
izboru. U većini slučajeva ne treba studirajući ili
nam više putovnica za prelazak osposobljavajući se u
granice iz jedne u drugu državu drugoj državi članici.
članicu EU-a.

Novac
Prije je svaka europska zemlja imala svoj novac odnosno
„valutu”. Sada mnogo europskih zemalja ima jedinstvenu
valutu, euro.

Pomoć siromašnijim regijama Pomoć susjednim zemljama

Određenim područjima Europe EU pomaže drugim zemljama kako bi poboljšale škole,
potreban je novac za izgradnju bolnice i socijalnu zaštitu.
novih cesta i željezničkih pruga; u Lida i Alina iz
drugim pak područjima ima puno Moldove imale
nezaposlenih. EU rješava te su koristi od
probleme. Daje novac za nove toga.
ceste i željezničke pruge te pomaže
poduzećima pri otvaranju radnih
mjesta.

EU danas radi još mnogo toga:

• zauzima se za čišći zrak i bori se protiv klimatskih promjena
• snižava cijene telefonskih poziva i poruka
• brine se za sigurnost hrane na našim stolovima
• pomaže štedjeti energiju

EU djeluje čak i u svemiru, ima satelite kojima se

omogućava lakša vožnja automobila i sigurniji zračni
promet.

4
Kako Europska unija donosi odluke

Europska komisija
sastavljena je od 28 povjerenika, po jedan iz svake države
članice. Njihov je posao razmišljati o tome što bi bilo najbolje za
EU u cjelini. Oni predlažu zakone i osiguravaju poštovanje
Ugovora EU-a.

Europski parlament
predstavlja sve stanovnike EU-a.
Zastupnici se izabiru svakih pet
godina na izborima na kojima
mogu glasati svi punoljetni
građani EU-a.

Parlament raspravlja i odlučuje o

novim propisima EU-a zajedno s
Vijećem.

Vijeće je glas država U Europskom vijeću sastaju se svi šefovi država članica
članica EU-a. Vladini (predsjednici, predsjednici vlada ili kancelari) kako bi utvrdili
ministri iz država članica opću strategiju za Europu.
redovito se sastaju kako
bi donijeli nove propise
EU-a.

Sud Europske unije osigurava da sve države članice EU-a poštuju

propise oko kojih su se složili. Sud isto tako provjerava da se tim
propisima poštuju osnovna prava, na primjer da je zajamčena sloboda
govora i sloboda tiska.

5
Države članice Europske unije
Koje su zemlje države članice EU-a i kada su pristupile?
Pogledaj u tablici i na karti:

1951. Belgija, Francuska, Italija,

Luksemburg, Nizozemska,
Njemačka

1973. Danska, Irska, Ujedinjena

Kraljevina

1981. Grčka

1986. Portugal, Španjolska

1995. Austrija, Finska, Švedska

2004. Cipar, Češka, Estonija,

Latvija, Litva, Mađarska,
Malta, Poljska, Slovačka,
Slovenija

2007. Bugarska, Rumunjska

2013. Hrvatska

Spreman za još?
Želiš doznati više o europskim jezicima, prirodi, povijesti i
sadašnjem EU-u?
Pogledaj „Istražimo Europu!”
Knjižica:
https://europa.eu/teachers-corner/age-ranks/ages-9-12_hr
I igra na internetu: http://europa.eu/europago/explore/init.jsp?

Još više igara i kvizova o EU-u možeš pronaći u Dječjem kutku.

Ima toliko toga za doznati – ovo je pravo mjesto odakle početi!
http://europa.eu/kids-corner/index_hr.htm
Uživaj!
© EU, osim ako je drukčije navedeno.