1.1. Digitalna pismenost 7. i 8.

razred

Saetak nastavne jedinice Cilj i ishodi uenja:

Uenici e usvojiti pojmove informacijska i digitalna - objasniti pojam digitalna pismenost

pismenost. - razlikovati objektivnu informaciju
Prepoznat e objektivnu informaciju, nauiti ju razlikovati (istinu) od senzacionalistike (lai)
od senzacionalistike. - grupirati informacije prema
Postavit e i usvojiti smjernice za utvrivanje kriteriju objektivnosti
vjerodostojnosti stranice.

Korelacija: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Informatika

Nastavna sredstva i pomagala: raunala/tableti, internet, papir, pametna ploa, projektor
(platno)

Uvodni dio
Motivacijske aktivnosti 10 minuta

U staroj Grkoj najvea je uvreda bila nekomu rei da je nepismen. Danas svi znamo itati i pisati.
Znai li danas pismenost vie od itanja i pisanja?

Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo informacije. U
suvremenome svijetu trebamo znati pronai informaciju, prepoznati informaciju koja moe rijeiti
problem, vrednovati i organizirati informacije te ih uinkovito upotrijebiti. Ako smo sve to sposobni
uiniti, onda moemo rei da smo informacijski pismeni.

Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost itanja i razumijevanja

hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a ukljuuje razumijevanje slika, zvukova i teksta. Govorimo o
informacijama dostupnima putem interneta te na digitaliziranu grau, koja je, primjerice, dostupna u
knjinicama. Konkretne vjetine obuhvaene tim terminom ukljuuju donoenje suda o online
izvorima, pretraivanje interneta, upravljanje multimedijskom graom, komuniciranje putem mree.
Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost obuhvaa cjelokupan svijet informacija,
obuhvaajui i one u tiskanome obliku. Stoga je ona iri pojam od digitalne pismenosti jer sve
informacije jo nisu u elektronikome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadraja skroman je u
odnosu na koliinu tiskanih izvora.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Zadatak:

Uenici trebaju imenovati izvore informacija i odredi koji izvori informacija na fotografijama
pripadaju svijetu digitalne pismenosti. Utvruju razlike u nainu prenoenja informacija usporeenih
izvora.

tekst uklesan u PP
kamenu prezentacija

e-dnevnik razredna
knjiga

tisak tiskano tisak

izdanje digitalno
izdanje

trailica na knjinica
webu

enciklopedija Wikipedija

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 tiskana satelitska
geografska karta
karta

kolska ploa pametna

ploa

tablet biljenica

strip u tiskani strip

digitalnome
obliku

Uiteljica/uitelj e s uenicima raspraviti o nainu prenoenja informacija. Kojim se vrstama izvora

informacija uenici najee koriste, a koji izvori odlaze u zaborav? Razlikuje li se kvaliteta informacije
s obzirom na izvor kojim se prenosi?

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Glavni dio
Aktivnost 1 5 minuta

Uenici e ispuniti upitnik (u tiskanome ili digitalnome obliku) Jesi li internetski inspektor? (prilog 1).
Nakon ispunjavanja upitnik ostavljaju sa strane. Na njega e se vratiti krajem sata.

Prilog 1 Jesi li internetski inspektor?

Jesi li internetski inspektor? T N

Istinito je sve to pronaem na internetu. N
Izvor informacije je legitiman ako je na mrenoj stranici navedena adresa N
elektronike pote.
Na vrhu stranice otisnut je logotip Bijele kue. Mogu imati potpuno N
povjerenje u tu stranicu.
Web-stranica izgleda slubeno i ozbiljno. Informacije koje nudi moraju biti N
istinite.
Informacije na stranici potkrijepljene su grafovima i grafikonima. Moraju biti N
istinite.
Na stranici postoje kontakt-podatci iz kojih je razvidno tko je tekst napisao, N
informacije djeluju provjerljivo i bez pogreaka. Tim se podatcima mogu
koristiti pri pisanju domaega zadatka.
Informacije koje pronaemoonlineuvijek moramo usporediti s jo najmanje T
dva izvora.
Moramo biti sumnjiavi prema informacijama koje pronaemo na internetu. T
Uvijek moramo razmiljati o podatcima koji na mrenoj stranici nedostaju T
(nisu objavljeni).
Izvore ili autore na mrenim stranicama ili portalima treba uvijek provjeriti. T

Aktivnost 2 10 minuta

to mrenu stranicu ini vjerodostojnom?

Zahtijevamo od uenika da sastave popis injenica koje mrenu stranicu ine pouzdanom i
vjerodostojnom. O svojim razmiljanjima uenici e usmeno raspraviti. Aktivnost se moe provesti i
kao oluja ideja.

Uiteljica/uitelj vodi raspravu oslanjajui se na sljedee tvrdnje:

Svatko moe objavljivati na internetu, dijeliti informacije kakve eli i o emu eli.
Iako su mnogi podatci objavljeni na internetu istiniti i zanimljivi, ne mora nuno znaiti da je
sve objavljeno na internetu istinito.
Svi koji piu nisu strunjaci za teme o kojima piu.
Budui da ne znamo uvijek tko je informaciju objavio i je li kvalificiran za pisanje o toj temi,
moramo biti oprezni i moramo provjeriti informacije prije nego to u njih povjerujemo ili ih
upotrijebimo.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Aktivnost 3 15 minuta

Gledanje filma

Uenici prate film DetectingLiesandStayingTrue: http://www.youtube.com/watch?v=fXFbQKz3anw

(2:10 minuta).

Uenici e tijekom ili odmah nakon gledanja filma sastaviti listu kriterija kojima odreujemo
vjerodostojnost mrene stranice.

Prilog 2 Popis kriterija/smjernica za utvrivanje vjerodostojnosti izvora informacija

Popunjava se tijekom gledanja filma.

Zadatak:

Pogledat ete video koji nam daje smjernice za procjenu vjerodostojnosti mrenih stranica i online
izvora informacija. Za vrijeme gledanja obratite pozornost na upute o povjerljivosti mrenih stranica.

Uenici e proitati upute koje su uli i zapisali. Moe se oekivati sljedee:

Budi skeptian/sumnjiav/kritian.
Neka te ne zavara profesionalan i zanimljiv izgled stranice.
U to me pokuavaju uvjeriti, koji im je cilj?
S koje pozicije/toke gledita netko objavljuje informacije?
to nedostaje?
Istraiti izvor informacije.
Otkriti tko dijeli informaciju.
Slijediti pravilo o usporedbi triju izvora informacija.
Ukljuiti jedan izvor koji zastupa suprotna stajalita.
Uvijek provjeriti tvrdnje koje pronaemo na internetu.

Zakljuak:

Internet nam omoguuje pronalaenje informacija iz svih podruja ivota. Ali, ako je neto objavljeno
na internetu, ne znai nuno da je i istinito.

Kao to kritiki promatramo svijet oko sebe, kritini trebamo biti i prema informacijama objavljenima
na internetu. Biti kritian ne znai negirati to. Biti kritian znai provjeriti informaciju koju smo
dobili. Pitati se: Koja je svrha/cilj objavljene informacije? to autori ele da se povjeruje? Koje misli i
injenice nedostaju, a bitne su za predmet o kojemu se pie?

Treba istraiti i izvor: Tko je objavio informaciju? Je li to pouzdan izvor (sveuilite, istraivaki centar)
ili je izvor informacije nepoznat?

Moramo potivati pravilo o tri izvora: usporediti tri izvora o istoj informaciji i tek onda donositi
zakljuke.

Utvrdili smo dosta smjernica s pomou kojih moemo otkriti pouzdane izvore informacija na
internetu.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Aktivnost 4 10 minuta

Sad emo utvrditi posebne kriterije koji e nam pomoi procijeniti vjerodostojnost mrene stranice.

Pri istraivanju izvora informacije provjeravamo URL lokaciju mrene stranice ili datoteke na
internetu koja osim naziva sadrava i domenu.

Postavit emo pitanje uenicima to je nastavak domene i to to znai. Uenicima emo ponuditi
objanjenja naziva.

Na internetu izraz domena (engl. domain) znai podruje oznaeno nekim zajednikim imenom,
odnosno skup dostupnih informacija istoga tipa i vrste. Vae ime domene vaa je adresa na internetu.

Prilog 3 Vrste domena

Uenici e pokuati odrediti znaenje navedenih domena. Ne treba ostaviti previe vremena za
rjeavanje zadatka jer veina uenika nee znati znaenje. Uiteljica/uitelj e objasniti znaenje
svake domene.

.com Ekstenzija .com skraenica je od rijei komercijal

te je ujedno najpopularnija i najprodavanija
domena na internetu. Meu vlasnike te domene
ubrajaju se i veliki svjetski brandovi, televizijske
kue, portali i javne osobe.
.net Net je skraenica od rijei mrea, to je u poetku
bilo vrlo korisno i zanimljivo, pogotovo za firme
koje su se bavile tehnologijom i svoje usluge
nudile internetom. Nisu potrebna posebna
odobrenja pri zakupu.
.org Ako ste udruga, zaklada, dobrotvorna ili
neprofitna organizacija, onda je .org domena
pravi izbor za vau stranicu. Ova domena
obuhvaa sadraj i stranice sa irokim spektrom
aktivnosti, ukljuujui obrazovanje, umjetnost i
kulturu, graanske aktivnosti, zajednice te
osobne projekte.
.gov Stranice vlada pojedinih drava, dodjeljuje se
mrenim stranicama pojedinih vladinih ustanova.

.mil Domena je vojnih snaga SAD-a.

.edu Dodjeljuje se mrenim stranicama s obrazovnim

sadrajima, stranicama obrazovnih ustanova.
.biz Biz domena predstavlja ozbiljne i velike firme,
skraenica je od rijei businessi idealna je za
velike korporacije i tvrtke koje se bave
trgovinom. Koristi se za poslovne i komercijalne
svrhe. Naravno, nije pravilo. I .biz domenu moe
registrirati bilo tko u neogranienome broju, a
najee ju koriste male tvrtke.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

.info Info domene zamiljene su i pokrenute kao
nastavak za stranice koje nude ozbiljan
informativni sadraj.

Prilog 4 Nacionalne domene

Vizualni znak raspoznavanja drava su zastave. Na internetu znak raspoznavanja drava nacionalne su
domene. Pokuajte otkriti o kojim se dravama radi i koje su njihove domene.

DOMENA DRAVA
.hr Hrvatska

.au Australija

.be Belgija

.ba Bosna i Hercegovina

.ca Kanada

.ch vicarska

.cn Kina

.fr Francuska

.uk Ujedinjeno Kraljevstvo

(Velika Britanija)

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 .it Italija

.jp Japan

.si Slovenija

.me Crna Gora

.hu Maarska

.es panjolska

.mx Meksiko

Zakljuak:

Domene okupljaju u skupine prema posebnim kriterijima sline stranice. Kad tragamo za odreenim
podatcima, provjerimo domenu i tako utvrdimo je li izvor prikladan za nae istraivanje. Traimo li
npr. podatke za domai rad, referat ili slino, trait emo obrazovne sadraje pod domenom .edu.

Naredni je korak zajedno s uenicima u heuristikome razgovoru utvrditi na to treba obratiti

pozornost pri pronalaenju informacija.

1. Pri istraivanju izvora informacija potrebno je provjeriti:

a. URL domene
b. je li razvidno tko je autor teksta
c. postoje li podatci o strunim kvalifikacijama autora lanka, je li strunjak za podruje
o kojemu pie.
2. Tko polae pravo na autorska prava i je li tekst zatien autorskim pravima?
a. Iako autorska prava nisu predmet ove nastavne jedinice, s uenicima se moe
ukratko raspraviti o tome to sve podlijee autorskim pravima. Moe se utvrditi da se
autorskim pravima mogu zatititi sadraji poput sljedeih: audiovizualni sadraji,
predavanja, lanci, knjige, glazbene kompozicije, videoigre, raunalni softveri,
dramska i knjievna djela i slino.
b. injenice i procesi ne podlijeu autorskim pravima.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Uiteljica/uitelj vie informacija o autorskim pravima moe pronai na mrenoj stranici:
https://support.google.com/youtube/answer/2797466
http://www.teachingcopyright.org/curriculum/hs.

3. U to me autor eli uvjeriti?

a. Zapitat emo se koja je svrha stranice, emu je namijenjena. Je li cilj jasno predoen:
prodaja, informiranje, objanjavanje, uvjeravanje, zabava, dijeljenje?
b. Provjerit emo kakva je to mrena stranica, je li poslovna, osobna, je li to izvor novih
informacija.
4. Koja stajalita autor zastupa i s koje toke gledita pie?
a. Koje mi informacije stranica daje, a koje su isputene (zanemarene)?
b. Je li autor pristran? Zastupa li iskljuivo jedno stajalite, a potpuno negira drugo?
c. Predstavlja li autor informacije ravnopravno, na uravnoteen nain?
d. Mogu li otkriti koji su podatci, informacije, ideje i zamisli isputeni?
5. Moemo provjeriti i:
a. mogu li se kontakt-podatci provjeriti
b. jesu li navedene poveznice ili fusnote kao poveznice na druge pouzdane izvore
c. kojim je jezikom tekst pisan, jesu li gramatika, pravopis i reenina struktura u skladu
s jezinim normama
d. jesu li grafikoni jasno naznaeni i objanjeni
e. je li sadraj aktualan
f. jesu li vidljivi nadnevci izrade i auriranja stranice.

Nakon ovoga dijela trebali bismo biti sigurni da e uenici biti u stanju prepoznati vjerodostojnost
stranice, da stranicu nee vrednovati temeljem prvoga dojma, ve nakon promiljanja i analize.
Treba naglasiti uenicima da je vjerodostojnost stranice ponekad teko utvrditi, ali da e im
predloena pitanja u tome pomoi.
Moe se dogoditi da pouzdane stranice ne zadovolje sve kriterije, a nepouzdane stranice mogu
sadravati i neke druge sumnjive pokazatelje. Navedena pitanja pomo su uenicima da pronau,
prepoznaju i obrade razliite vrste informacija.
Pitanja se svakako mogu dopuniti i iskustvima samih uenika.

Zavrni dio
Aktivnost za zaokruivanje nastavne jedinice 15 minuta

Korisno je provjeriti nastavak domene i vidjeti slae li se naziv sa sadrajem.

Uenici e meu ponuenim stranicama s pomou domene utvrditi koja je slubena stranica
amerike vlade. Nakon toga mogu na internetu provjeriti tonost svojih odgovora.

http://www.whitehouse.gov slubena stranica Bijele kue

http://www.whitehouse.com.au/ australska mrena stranica tvrtke koja se bavi nekretninama
http://www.whitehouse.com.pl/ stranica restorana u Poljskoj
http://www.whitehouse.net lana stranica

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Dodatne aktivnosti
Uenici e u skupinama traiti mrene stranice koje e im posluiti kao izvor informacija o
dogovorenoj temi (sport, flora, fauna, umjetnost) te popuniti obrazac (prilog 5 Istrai autora) za
stranice koje su pronali.

Obiteljske aktivnosti
Ista aktivnost kao i pod Dodatne aktivnosti.

Literatura
DomainExtensions: http://www.name.com/domains
DetectingLiesandStayingTrue: http://www.youtube.com/watch?v=fXFbQKz3aw
Saznajte vie o autorskim pravima na usluzi YouTube:
https://support.google.com/youtube/answer/2797466
Mrena stranica TeachingCopyRightKurikulum: http://www.teachingcopyright.org/curriculum/hs
Edupoint asopis: http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/1

Prilozi
Radni listi: Jesi li internetski inspektor?
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr1-LK.pdf
Radni listi: Lista kriterija za odreivanje vjerodostojnosti mrene stranice
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr2-LK.pdf
Radni listi: Vrste domena
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr4-LK.pdf
Radni listi: Istrai autora
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr5-LK.pdf
Upitnik: Kriterij procjene
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr6-LK.pdf
Radni listi: Provjeri domene
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr6a-LK.pdf
Radni listi: Izvori informacija
http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Multimedija/Modul4/m4-1.1-Digitalna_pismenost-
listic-pr7-LK.pdf

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Prilog 1

Jesi li internetski inspektor? T N

1. Istinito je sve to pronaem na internetu.

2. Izvor informacije je legitiman ako je na mrenoj stranici navedena adresa

elektronike pote.

3. Na vrhu stranice otisnut je logotip Bijele kue. Mogu imati potpuno

povjerenje u tu stranicu.

4. Web-stranica izgleda slubeno i ozbiljno. Informacije koje nudi moraju biti

istinite.

5. Informacije na stranici potkrijepljene su grafovima i grafikonima. Moraju biti

istinite.

6. Na stranici postoje kontakt-podatci iz kojih je razvidno tko je tekst napisao,

informacije djeluju provjerljivo i bez pogreaka. Tim se podatcima mogu
koristiti pri pisanju domaega zadatka.
7. Informacije koje pronaemo online uvijek moramo usporediti s jo najmanje
dva izvora.

8. Moramo biti sumnjiavi prema informacijama koje pronaemo na internetu.

9. Uvijek moramo razmiljati o podatcima koji na mrenoj stranici nedostaju

(nisu objavljeni).

10. Izvore ili autore na mrenim stranicama ili portalima treba uvijek provjeriti.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Prilog 2

Popis kriterija/smjernica za utvrivanje vjerodostojnosti izvora informacija

(Ispuniti tijekom ili odmah nakon gledanja filma.)
1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Prilog 3: Vrste domena

.com Ekstenzija .com je skraenica od rijei komercijal

te je ujedno najpopularnija i najprodavanija
domena na internetu. Meu vlasnike te domene
ubrajaju se i veliki svjetski brandovi, televizijske
kue, portali i javne osobe.
.net Net je skraenica od rijei mrea, to je u poetku
bilo vrlo korisno i zanimljivo, pogotovo za firme
koje su se bavile tehnologijom i svoje usluge
nudile internetom. Nisu potrebna posebna
odobrenja pri zakupu.
.org Ako ste udruga, zaklada, dobrotvorna ili
neprofitna organizacija, onda je .org domena
pravi izbor za vau stranicu. Ova domena
obuhvaa sadraj i stranice sa irokim spektrom
aktivnosti, ukljuujui obrazovanje, umjetnost i
kulturu, graanske aktivnosti, zajednice te
osobne projekte.
.gov Stranice vlada pojedinih drava, dodjeljuje se
mrenim stranicama pojedinih vladinih ustanova.

.mil Domena je vojnih snaga SAD-a.

.edu Dodjeljuje se mrenim stranicama s obrazovnim

sadrajima, stranicama obrazovnih ustanova.
.biz Biz domena predstavlja ozbiljne i velike firme,
skraenica je od rijei businessi idealna je za
velike korporacije i tvrtke koje se bave
trgovinom. Koristi se za poslovne i komercijalne
svrhe. Naravno, nije pravilo. I .biz domenu moe
registrirati bilo tko u neogranienome broju, a
najee ju koriste male tvrtke.
.info Info domene zamiljene su i pokrenute kao
nastavak za stranice koje nude ozbiljan
informativni sadraj.

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Prilog 4: Nacionalne domene

DOMENA DRAVA

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Prilog 5: Istrai autora

Tko je autor informacije?

Moe li identificirati autora, navesti njegovo
puno ime i prezime ili pseudonim?

Koje je autorovo obrazovanje, iskustvo u

podruju o kojemu pie (daje informaciju)?

Ima li autor titulu? Navodi li ju ili ju moemo

iitati iz teksta? Objasni titulu.

Je li autor povezan s nekom organizacijom?

Ako jest, kakav je utjecaj i ugled te
organizacije? Imenuj organizaciju.
Moe li kontaktirati autora ili tvrtku koja
objavljuje informaciju? Kako?

Ako je autor neimenovan, to moe

poduzeti da otkrije podatke o autoru
informacije?
Kad je lanak/informacija napisana?
Je li naznaen nadnevak pisanja/objavljivanja
informacije?
Obrauje li lanak aktualnu temu?

Jesu li teze i informacije u lanku zastarjele?

Jesu li poveznice na stranici u funkciji ili su

istekle?
Moe li se provjeriti istinitost objavljene informacije?
Navodi li autor izvore kojima se sluio u
predstavljanju informacije (pisanju lanka)?
Imenuj izvore koje navodi.

Poziva li se u svome radu na odreene

autoritete?

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda