Geološko kartiranje 1

Ak.god. 2016./17.

Uvod u geološko kartiranje

Igor Vlahović
igor.vlahovic@rgn.hr
Nastavnik: dr.sc. Igor Vlahović, red. prof.
e-mail: igor.vlahovic@rgn.hr

Demonstrator: Ivan Jazvac

e-mail: ivan.jazvac@rgn.hr
Nastavnik: dr.sc. Igor Vlahović, red. prof.
e-mail: igor.vlahovic@rgn.hr

Demonstrator: Ivan Jazvac

e-mail: ivan.jazvac@rgn.hr

Geološko kartiranje 1 2+3 Preddiplomski studij

Geološko kartiranje 2 (izborni) 1+1 Diplomski studij

Terenska nastava – 5/6 dana (GK 1)

2 dana (GK 2)
Predavanja će se održavati u predavaonici 112, a vježbe u predavaonici P6 06 (u
podrumu).

Predavanja: ponedjeljak 12.15–13.45

Vježbe: ponedjeljak 14.15–16.30 (1. grupa)

utorak 11.15–13.30 (2. grupa)
utorak 14.15–16.30 (3. grupa)
Najvažnije informacije o kolegiju možete naći u syllabusu na Merlinu.
 Ciljevi kolegija Geološko kartiranje 1

(1) Upoznati se sa svim fazama terenskih i kabinetskih radova na izradi

suvremene geološke karte.

(2) Naučiti analizirati geološku kartu kako bismo pridobili što više korisnih
informacija.

(3) Samostalno izraditi geološku kartu s pripadajućim tumačem.

 Povijest geološkog kartiranja
Najstarije karte s jasnim geološkim sadržajem datiraju negdje oko 1160. g. prije
Krista (Torinski papirus otkriven u sarkofagu faraona Setija I), a na njima su
prikazani sinajski rudnici zlata i ležišta pješčenjaka korištena za izradu spomenika
faraonu. Sadrži izdvojene različite litološke jedinice prekambrijskih naslaga,
uključujući i litološki različite šljunke iz wadija uz dodatne informacije o
kamenolomima i rudnicima. Karta je dimenzija 2,8 x 0,41 m, a otkrio ju je oko
1824. Talijan Bernardino Michele Maria Drovetti koji je bio Napoleonov
prokonzul u Egiptu, a čuva se u torinskom muzeju Egizio.
 Povijest geološkog kartiranja (2)
U Europi tek u 17. stoljeću buđenjem prirodoslovnog duha nastaju uvjeti za
procvat prirodnih znanosti, pa tako i geologije, kojom se u sljedeća dva stoljeća
pretežito bave plemići.

Tako je John Aubrey, poznat po svojim arheološkim otkrićima (kao što je

Stonehenge) napisao da je ‘...često želio da postoji karta Engleske koja bi bila
obojena prema bojama tla, s oznakama za minerale i fosile.’

John Aubrey, 1626–1697

 William Smith, 1769–1839

Jedan od najvećih iskoraka

svakako je napravio čuveni
britanski geolog William Smith,
koji je od 1815–17 izdao
“Geological Map of England and
Wales and Part of Scotland”.

Približno mjerilo 5 milja = 1 inch, 15

karata u 20 boja, ukupna površina
približno 180x255 cm.
 Povijest geološkog kartiranja (4)
Tijekom XVIII. i XIX. stoljeća većina je europskih zemalja već iskartirana, neke
čak i u mjerilu 1:100.000, zbog sve veće potrebe za energetskim i neenergetskim
mineralnim sirovinama neophodnim za industrijski razvoj.
Najstariju geološku kartu područja Hrvatske izradio je austrijski geolog Frabz
Ritter von Hauer (1867–1871): Preglednu kartu Austro-Ugarske Monarhije, u
mjerilu 1:576.000 na 12 listova i s detaljnim tumačem.
 Povijest geološkog kartiranja (5)
Tijekom XIX. stoljeća najveći su dio današnje Hrvatske kartirali austrijski i
mađarski geolozi (karte su tiskane u mjerilu 1:75.000 u Beču i Budimpešti), dok
su područje Istre i Hrvatskog primorja kartirali talijanski geolozi.
 Povijest geološkog kartiranja (6)
Nakon kraja I Svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske novostvorene su zemlje
preuzele samostalno tiskanje karata, a od 1929. sve su karte Kraljevine Jugoslavije
tiskane u Beogradu.
Najveći projekt kartiranja u području bivše Jugoslavije, pa tako i područja
današnje Republike Hrvatske, bila je izrada Osnovne geološke karte 1:100.000,
koja je kartirana na podlogama mjerila 1:25.000. Područje Republike Hrvatske je
pokriveno s ukupno 78 listova.
Povijest geološkog kartiranja (7)
 Povijest geološkog kartiranja (8)
Od 1985., a praktično od devedesetih godina prošlog stoljeća, započela je izrada
nove Osnovne geološke karte Republike Hrvatske 1:50.000.
Povijest geološkog kartiranja (9)
 Definicija geološke karte
(1) Geološka karta je grafički prikazana sinteza geoloških opažanja na terenu,
laboratorijskih i kabinetskih radova, koja pruža sliku sastava i strukturnih odnosa
područja koje obuhvaća.
(2) Geološka karta je ortogonalna projekcija presjeka geološke strukture i reljefa,
projicirana na horizontalnu površinu.
(3) Geološka karta je topografska karta u koju su uneseni geološki podaci.
(4) Geološka karta je grafički prikaz geološke građe terena (starosti, sastava i
tektonskog sklopa) i drugih geološki važnih pojava na topografskoj osnovi.
(n+1) Geološka karta je...
 Vrste geoloških karata – prema sadržaju
(1) Opće ili standardne geološke karte – napr. Osnovna geološka karta Republike
Hrvatske
(2) Specijalne ili namjenske geološke karte – hidrogeološke, inženjerskogeološke,
tektonske, geomorfološke, geokemijske i dr.
 Vrste geoloških karata – prema mjerilu
(1) Pregledne geološke karte (karte sitnog mjerila) – prikazuju cijelu Zemlju ili
kontinente (mjerila 1:50,000.000 ili krupnijeg) ili napr. dijelove kontinenata ili
čitave države (mjerila 1:2,000.000 do 1:250.000).
 Vrste geoloških karata – prema mjerilu
(1) Pregledne geološke karte (karte sitnog mjerila) – prikazuju cijelu Zemlju ili
kontinente (mjerila 1:50,000.000 ili krupnijeg) ili napr. dijelove kontinenata ili
čitave države (mjerila 1:2,000.000 do 1:250.000).
(2) Geološke karte srednjeg mjerila (1:100.000 do 1:10.000): mjerilo većine
publiciranih osnovnih geoloških karata u svim državama, najčešće tiskane u
mjerilima od 1:25.000 do 1:100.000.
 Vrste geoloških karata – prema mjerilu
(1) Pregledne geološke karte (karte sitnog mjerila) – prikazuju cijelu Zemlju ili
kontinente (mjerila 1:50,000.000 ili krupnijeg) ili napr. dijelove kontinenata ili
čitave države (mjerila 1:2,000.000 do 1:250.000).
(2) Geološke karte srednjeg mjerila (1:100.000 do 1:10.000): mjerilo većine
publiciranih osnovnih geoloških karata u svim državama, najčešće tiskane u
mjerilima od 1:25.000 do 1:100.000.
(3) Detaljne geološke karte i planovi (mjerila 1:10.000 i krupnijeg): gotovo uvijek
imaju primijenjeni sadržaj, pa su to specijalne ili namjenske karte za zaštićena
područja poput nacionalnih parkova, istraživanje vode, ugljikovodika,
mineralnih ležišta, inženjersko-geološke primjene itd.
 Faze rada na geološkoj karti
(1) Pripremna faza (proučavanje postojećih karata i literature, fotogeološka obrada
terena, organizacijske pripreme).
(2) Terenski rad (rekognosciranje terena, snimanje i uzorkovanje geoloških stupova
i profila, geološko kartiranje, reambulacija).
(3) Terenska i laboratorijska specijalistička istraživanja (paleontološka, petrološka,
sedimentološka, geokemijska, mineraloška, rudnoležištarska, hidrogeološka i
dr.).
(4) Sinteza svih podataka i izrada geološke karte i tumača.
 Sastavni dijelovi geološke karte
(1) Naziv, oznaka i autori karte
(2) Grafički prikaz – sama karta
(3) Litološka legenda
(4) Legenda standardnih oznaka
(5) Pregledni geološki stup
(6) Legenda topografskih oznaka, brojčano i grafičko mjerilo
(7) Geološki profil(i)
(8) Pripadajući Tumač
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
 Koje geološke karte pokrivaju područje Republike Hrvatske?
Od preglednih karata najvažnije su Geološka karta SFRJ 1:500.000, zidnog formata,
te nova Geološka karta Republike Hrvatske u mjerilu 1:300.000, koja je zajedno s
pripadajućim tumačem otisnuta 2009. godine.

Online verzija karte - Web aplikacija

 Koje geološke karte pokrivaju područje Republike Hrvatske?
Praktički je cijelo područje Republike Hrvatske pokriveno listovima OGK
1:100.000 (ukupno 78 listova, svaki list zahvaća površinu od približno 1500 km2,
ovisno o zemljopisnoj širini).
Danas se kartira za potrebe nove Osnovne geološke karte 1:50.000 u području Istre,
Kvarnera, Dalmacije, Zagorja, Slavonije... Za razliku od prethodne karte, temeljene
na kronostratigrafskom principu, nova se karta radi na litostratigrafskoj koncepciji,
što povećava njezinu praktičnu primjenljivost. Karta se izrađuje u Hrvatskom
geološkom institutu, gdje se radi i na izradi više specijalističkih karata (tektonske
karte, geokemijske karte, geotermalne karte, hidrogeološke karte,
inženjerskogeološke karte, karte mineralnih sirovina) u mjerilima od 1:100.000 do
1:300.000.
Shema listova nove
OGK RH 1:50.000.
Objavljeni listovi
nove OGK RH
1:50.000.
KORBAR, T., BELAK, M., FUČEK, L., HUSINEC, A., OŠTRIĆ, N., PALENIK, D. & VLAHOVIĆ, I. (2012): Osnovna geološka
karta Republike Hrvatske mjerila 1:50 000 – list Vis 3 i Biševo 1 (Basic Geological Map of the Republic of Croatia scale
1:50.000 – sheet Vis 3 and Biševo 1).- Hrvatski geološki institut (Croatian Geological Survey), Zavod za geologiju
(Department of Geology), Zagreb.
FUČEK, L., MATIČEC, D., VLAHOVIĆ, I., OŠTRIĆ, N., PRTOLJAN, B., KORBAR, T. & HUSINEC, A. (2012): Osnovna
geološka karta Republike Hrvatske M 1:50 000 – list Cres 2, 417/2.- Hrvatski geološki institut (Zavod za geologiju),
Zagreb.
FUČEK,L., MATIČEC, D., VLAHOVIĆ, I., OŠTRIĆ, N., PRTOLJAN, B., KORBAR, T. & HUSINEC, A. (2014): Osnovna
geološka karta Republike Hrvatske M 1:50 000 – list Cres 4, 417/2.- Hrvatski geološki institut (Zavod za geologiju),
Zagreb.
Listovi u izradi
nove OGK RH
1:50.000.
Ovako izgleda
podjela na listove
OGK RH 1:50.000
nakon primjene
nove standardne
podjele.
 Tko koristi geološke karte?
Geološke karte koriste u prvom redu geolozima različitih profila, kako za
znanstvene tako i primijenjene svrhe (posebice pri izradi velikih infrastrukturnih
objekata poput cesta, željezničkih pruga, tunela, mostova, istraživanju nafte i plina,
pitke vode i sl.).
Također se geološkim kartama služe i građevinari, rudari, ekolozi i svi drugi koji
koriste ili upravljaju prostorom na bilo koji način.
 Neophodna znanja za izradu geološke karte
Već iz definicija geološke karte jasno proizlazi da je za njezinu uspješnu izradu
potrebno vrlo dobro vladati:
(1) sposobnostima za rad u prirodi (orijentacija, znanje o sigurnosti, tjelesna
kondicija);
(2) stratigrafijom;
(3) sedimentologijom i petrologijom;
(4) strukturnom geologijom/tektonikom, ali i drugim geološkim disciplinama;
(5) suvremenim računalnim znanjima.
I na kraju malo stijena...
karbon Velebita
donji perm Velebita
gornji perm Velebita
gornji perm Velebita
gornji perm Velebita
srednji trijas, Jabuka
donja jura, Velebit
donja jura, Velebit
donja kreda, Istra
donja kreda, Istra
donja kreda, Istra
donja kreda, Istra
cenoman, Istra
cenoman, Istra
cenoman, Istra
Tipični mikrofacijesi donje krede
Rudisti gornje krede
najstariji tragovi gmazova, titon
najmlađi ostaci gmazova, kampan/mastriht
kimeridž, Mljet
gornja kreda, Svetac
lokacija današnjeg mosta preko Cetine
Rilić
foraminiferski vapnenci, Istra
fliš, Istra
Velebitska (Jelar)
breča, Velebit
Tulove grede, Velebit
Omiška Dinara
Velebit
Cetina
Mljet
Velebit
Paklenica, Velebit
Velebit
Biokovo
Biokovo
Biokovo
Anića Kuk, NP Paklenica, Velebit
NP Paklenica, Velebit
NP Paklenica, Velebit
NP Paklenica, Velebit
Dinara
Brač s Biokova
Rab s Velebita
Pag s Velebita
Kornati
Kornati
Kornati
Kornati
Dinara
I tri linka za danas:
geology.com
Earth is Calling
OneGeology
Još dogovor za grupe...
Hvala...