Miljana Žuža1

Turistička konkurentnost kao faktor globalne konkurentnosti

Apstrakt
U ovom radu naglašena je važna uloga koju turizam ima u jačanju nacionalnog razvoja i
konkurentnosti na globalnom tržištu. Pažnja je usmjerena na predstavljanje glavnih
pokazatelja za mjerenje nacionalne konkurentnosti i nivoa razvoja turističkog sektora te na
prezentovanje njihovih međusobnih odnosa koji moraju biti ozbiljno razmatrani od strane
vlade i kreatora politike. Istraživanje ove teme temelji se na utvrđivanju trenutnog nivoa
konkurentnosti i razvoja turizma u zemljama Balkana, Istočne, Zapadne te Južne Evrope. Cilj
rada je pružiti analizu položaja zemalja na globalnom nivou, i takođe ispitivanje međusobnih
uticaja korištenih indeksa. Za to se koristi korelaciona i regresiona analiza. Ključni dio rada
jeste da se utvrde faktori koji utiču na poboljšanje konkurentnosti i turistilčkog sektora
posmatranih zemalja.

Ključne riječi: turizam, konkurentnost, Indeks konkurentnosti turizma.

1. Uvod
Turizam je jedna od najdinamičnijih uslužnih poslovnih djelatnosti kako u razvijenim tako i u
zemljama u razvoju. Prema procjenama Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC),
turizam čini oko 9% svjetskog BDP-a ili u apsolutnom iznosu od oko 7 triliona US $. Broj
međunarodnih putnika kontinuirano raste. Prema izvještajima WTTC-a, predviđena godišnja
stopa rasta ovog sektora iznosi 4%. Ovako prcjenjeni rast je brži od rasta proizvodnje,
finansijskih usluga i prometa. Ovakav rast turizm aposledica je toga što je turizam postao
vodeća aktivnost u slobodno vrijeme(Claver-Cortes, Molina-Azorin i Pereira-Moliner, 2007).
Broj međunarodnih dolazaka turista stalno se povećava gotovo svake godine. Do 2030.
Godine očekuje se da će međunarodni doasci turista premašiti 1,8 milijardi. Region s
najvećim brojem posjetilaca je svake godine Evropa

Poboljšanje konkurentnosti turizma vrlo je važno i za razvoj nacionalne konukrentnosti.

Imajuči u vidu sve gore navedene činjenice dalji rast sektra turizma bi mogao imati veliki
uticaj na privredni razvoj i rast globalne konkurentosti. Turizam je definitivno jedan od faktora
koji značajno utiče na privredni rast i konkurentnost kod velikog broja zemalja. Postizanje
veće međunarodne konkurentnosti mora se zasnivati na odgovarajućoj politici koja će
obezbijediti kvalitetno upravljanjesvimfaktorima i resursima neophodnim za razvoj turističkog
sektora.Na nacionalnom nivou veliku ulogu igraju kreatori razvojne politike turizma. Važno je
da procijene turistički potencijal i komparativne prednosti za razvoj turizma, te komparacija
sa turističkim kapacitetima i konkurentskim prednostima turizma u drugim zemljama. Za
analizu benchmarkinga turizma vrlo je koristan TTCI2 indeks (Indeks putovanja i turističke
konkurentnosti).

Glavni cilj TTCI-ja je mjerenje faktora i politika koje utiču na atraktivnost i razvoj turističkog
sektora u različitim zemljama. Ovu metodologiju izradio je Svjetski privredni forum. Korišten

1
Student drugog ciklusa studija Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu,
miljana.go@gmail.com
2
Travel and Tourism Competitiveness Index
je Globalni indeks konkurentnosti (GCI) koji je izgradio Svjetski ekonomski forum (WEF) kao
mjerilo nacionalne konkurentnosti i Indeks konkurentnosti putovanja i turizma (T&TCI) koji
osigurava Svjetski odbor za putovanja i turizam (WTTC) kao mjeru turističkog sektora za
razvoj i konkurentnost. Usporedna analiza zemalja EU i zemalja Zapadnog Balkana
korištenjem ovih indeksa i drugih relevantnih mjera provodi se radi definisanja relativnog
položaja zemalja Zapadnog Balkana.(Zlatković, M. 2016, str. 1)

Ovaj indeks mjeri faktore koji utiču na atraktivnost i razvoj turističkog sektor u različitim
zemljama (Crouch G.,2013). Indeks se sastoji od 4 podindeksa: 1) T&T regulatorni okvir, 2)
T&T poslovno okruženje i infrastruktura,i 3) ljudski, kulturni i prirodni resursi u području
nauke i tehnologije. Svaki od tih podindeksa jestsastavljen od određenog broja stubova.

Cilj rada je da se utvrdi postoji li međusobna zavisnost između ispitanih koeficijenata ili uticaj
jednog na drugi., kao i odnos ovih indeksa kod zemalja EU i zemalja Balkana.

2. Pregled literature
U mnogim zemljama sektor usluga, posebno usluge međunarodne trgovine, igraju vrlo važnu
ulogu u privrednom rastu. Stoga regije, zemlje i gradovi vrlo ozbiljno shvaćaju ovaj sektor i
usmjeravaju sve svoje napore u izradu kvalitetnih nacionalnih turističkih strategija koje će
poboljšati njihovu percepciju i atraktivnost turizma. Konkurentnost predstavlja ključno pitanje
za cjelokupni turistički sistem i uključuje dvije glavne stavke: resurse i transformaciju. Resursi
se mogu naslijediti (prirodni resursi) i stvoriti (infrastrukturni). Tokom procesa konkurentnog
oblikovanja pojavljuje se profit iz transformacije koji podrazumijeva proces transformacije
gore spomenutih resursa. Konkurentnost donosi bolji životni standard za građane i bolji
kvalitet života što povećava njihove stvarne prihode i dugoročno osigurava održivi razvoj.
Pionir u temama konkurentnosti turizma, Poon (1993.), definiše četiri principa za
konkurentnu destinaciju: okoliš, vodeći turistički sektor, snažne kanale distribucije i
dinamičan privatni sektor.

Ritchie i Crouch određuju konkurentnost destinacije kao „sposobnost povećanja izdataka za

turizam, sve više privlačenja posjetitelja uz pružanje zadovoljavajućih, nezaboravnih
iskustava i to na profitabilan način, uz istovremeno poboljšanje dobrobiti stanovnika
destinacije i očuvanje prirodnog kapitala. „Odredišta za buduće generacije” (Ritchie i Crouch,
2003, str. 2). Ovi autori naglašavaju da promicanje i očuvanje konkurentske prednosti u svim
njezinim dimenzijama, kao što su ekonomija, socijalna i ekološka. Vodeb (2012) ukazuje na
ozbiljnu potrebu usredotočenja na održivu konkurentnost. Pozornost interne javnosti na
razvoj turističkog sektora vodi očuvanju prirodnih ambijentalnih i kulturnih karakteristika
destinacije koje su ključne za nacionalnu kvalitetu života i atraktivnost.

Neki autor je ispitao atraktivnost i sliku odredišta kako bi odredio važne karakteristike
privlačnosti. Gearing (1974.) izradio je procedure za investitora da odredi mjesto za hotele i
turističke objekte. Provedeno istraživanje temeljilo se na dobro određenim kriterijima, a cijeli
je postupak evaluacije detaljno objašnjen. Hu i Ritchie (1993.) oblikovali su konceptualni
okvir za mjerenje iskustava s mjesta kao faktora privlačnosti odredišta. Njihova istraživanja u
većini slučajeva pokazuju pozitivnu sliku destinacije koju su ljudi posjetili. Gallaraza (2002)
konstruisala je model pomoću detaljnog pregleda i taksonomije mjerenja turističke
destinacije. Boon i (2005) koristili su odredišnu atmosferu i odredišnu uslugu kao dvije vrste
okolišnih obilježja kako bi usporedili percepciju imidža destinacije između tri skupine
posjetitelja. Otkrili su da međunarodni posjetitelji imaju veće standarde kada ocjenjuju
destinaciju u usporedbi s domaćim posjetiteljima.

3. Rezultati istraživanja i diskusija

Tabela br. 1 Vrijednost i rang posmatranih zemalja za indekse T&TCI i GCI

Zemlja TTCI Rang GCI Rang

Španija 5,43 4,70 34
Italija 4,99 8 4,53 43
Portugal 4,74 14 4,57 42
Grčka 4,51 24 4,02 87
Hrvatska 4,42 32 4,19 74
Malta 4,25 36 4,65 37
Turska 4,14 44 4,42 53
Kipar 4,02 52 4,30 64
Francuska 5,32 2 5,18 22
Njemačka 5,28 3 5,65 5
Velika Britanija 5,20 5 5,51 8
Švajcarska 4,94 10 5,86 1
Austrija 4,86 12 5,25 18
Holandija 4,64 17 5,66 4
Belgija 4,54 21 5,23 20
Irska 4,53 23 5,16 24
Luksemburg 4,49 28 5,23 19
Češka Republička 4,22 39 4,77 31
Slovenija 4,18 41 4,48 48
Bugarska 4,14 45 4,46 49
Poljska 4,11 46 4,59 39
Mađarska 4,06 49 4,33 60
Slovačka 3,90 59 4,33 59
Rumunija 3,78 68 4,28 68
Crna Gora 3,68 72 4,15 77
Makedonija 3,49 89
Srbija 3,38 95 4,14 78
Albanija 3,35 98 4,18 75
Bosna i Hercegovina 3,12 113 3,87 103
Moldavija 3,09 117 3,99 89
Izvor: Svjetski ekonomski forum

U tabeli br. 1 date su vrijednosti T&TCI i GCI indeksa i rangovi zemalja po oba. Boldirane su
zemlje sa najvećom vrijednosti indeksa, dok crvena polja predstavljau zemlje sa najnižom
vrijednosti indeksa. Po oba indeksa zemlje Balkana i Istočne Evrope su rangirane u drugoj
polovini ove liste. Najveću vrijednost GCI indeks kod ovih zemalja ima Poljska, koja je
najbolje rangirana i po T&TCI indeksu iz ove grupe zemalja. Iz grupe zemalja zapadne i
južne Evrope Njemačka i Velika Britanija su među prvih pet po oba indeksa.

Kako bismo utvrdili povezanost između ova dva indeksa izračunali smo Sperman-ov
koeficijent korelacije ranga za sve posmatrane zemlje. Rezultati su dati u tabeli br. 3.

Tabela br.3. Sperman-ov koefijent korelacije ranga

TTCI GCI

Spearman's rho TTCI Correlation Coefficient 1,000 ,797**

Sig. (2-tailed) . ,000

N 30 29

GCI Correlation Coefficient ,797** 1,000

Sig. (2-tailed) ,000 .

N 29 29

**. Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).

Koeficijent korelacije iznosi 0,797 i statistički je značajan i pokazuje nam postojanje

pozitivne korelacije između turističke i globalne konkurentnosti. Pokazuje nam da postoji
visoko izražena tendecencija da veći rang zemlje po T&TCI indeksu prati i veći rang po
indeksu globalne konkurentnosti.

Tabela br.3 Koeficijent korelacije ranga po grupama zemalja

Zemlje Balkana I Zemlje Zapadne I

Istočne Evrope Južne Evrope

TTCI GCI TTCI GCI

Spearman's rho TTCI Correlation Coefficient 1,000 ,508* 1,000 ,888**

Sig. (2-tailed) . ,031 . ,000

N 18 18 12 11

GCI Correlation Coefficient ,508* 1,000

Sig. (2-tailed) ,031 . ,888** 1,000

N ,000
18 18
11 11.

*. **. Korelacija je značajna na nivou rizika 5% I 1&, (dvostrana značajnost )

Nakon toga smo izračunali Sperman-ove koeficijent posebno za ove dvije grupe zemalja. U
tabeli br. 3 su dati rezultati i može se uočiti da kod obje grupe zemalja postoji pozitivna i
statistički značajna veza. Ovaj koeficijent je kod zemalja Zapadane i Južne Evrope značajno
veći, pa se iz ovoga može zaključiti da je i udio turizma u BDP-u veći u zemljama Zapadne i
Južne Evrope nego u zemljama Balkana i Istočne Evrope. Razlog tome su najprije veća
razvijenost infrastrukture, bolja poslovna klima i okruženje, te
U nastavku smo ocijenili regresioni model za posmatrane podatke presjeka, kako bi utvrdili
koji podindeksi imaju najveći uticaj na ukupni T&TCI indeks.

Tabela br.4 Regresiona analiza, uticaj podindeksa na ukupni T&TCI indeks

Koeficijenti Standardna t - statistika P vrijednost

greška
Konstanta 0.454289 0.488781 0.929432 0.3616
EE 0.137165 0.111440 1.230835 0.2298
ttpec 0.186730 0.108033 1.728452 0.0962
Infrastruktura 0.407227 0.064836 6.280897 0.0000
Nacionalni i 0.173443 0.031445 5.515815 0.0000
kulturni resursi
Koeficijent 0,968081
determinacije

F statistika 189,5598
P vrijednost 0,000000
Izvor: Kalkulacija autora

Regresioni model u tabeli br. 4 pokazuje da na T&TCI indeks statistički značajan pozitivan
uticaj imaju podindeksi Infrastruktura i Nacionalni i kulturni resursi na nivou rizika od 1% i
podindeks TTPEC na nivou rizika od 10%. Prema vrijednostima koeficijenata najveći uticaj
ima Infrastruktura, koeficijent iznosi 0,407227. On pokazuje da ako se vrijednost ovog
podindeksa poveća za jedan poen ukupni indeks će porasti za 0,407227 poena.
Posmatrajući koeficijent determinacije koji je visok (0,968081) i F statistiku koja je značajna
na nivou rizika od 1%, možemo zakljuliti da je model reprezentativan i sttaistički značajan.

4. Zaključak
Sektor turizma predstavlja sve važniji pokretač gospodarskog rasta. Stoga zemlje i regije sa
značajnim prirodnim i stvorenim resursima moraju ozbiljno shvatiti ulogu turističke industrije i
posvetiti svoje napore kako bi unaprijedili ovaj sektor i njegov turistički imidž i privlačnost.

Regresiona i korelaciona analiza provedena u ovom radu još je jednom potvrdila činjenicu da
je turizam važan faktor konkurentnosti. Rezultati pokazuju da postoji pozitivna statistički
značajna korelacija između konkurentnosti turizma i nivoa nacionalne konkurentnosti.

Kroz rad, jasno je da je uloga turizma kako u globalnoj konkurentnosti, važna i u samom
BDP-u. Kod većine zemalja turizam igra važnu ulogu i ima značajn udio u BDP-u. Glavna
obaveza kreatora politike da preobraze komparativne prednosti u konkurentske prednosti
zemalja, posebno Balkanskih. Stoga je vrlo važno aktivirati neiskorištene resurse i osmisliti
atraktivne turističke strategije koje će omogućiti razvoj turističke industrije i stvaranje sve
održivijeg sektora doprinosa međunarodnoj konkurentnosti ovih zemalja.

Razlika u globalnoj konkurentnosti zemalja Južne i Zapadne Evrope u odnosu na zemlje

Balkana i Istočne Evrope je značajna. Iz ovoga se može zaključiti da su faktori koji utiču na
konkurentnost i poslovno okruženje u zemlji te nivo ulaganja u turističku infrastrukturu
značajno na strani zemalja Južne, a pogotovo zapadne Evrope.

Prema konkurentnosti zemalja EU u turizmu, sve se one nalaze na polovini svjetske rang-
liste, mjerenoj indeksom konkurentnosti putovanja i turizma. Među njima su i lideri zemalja u
konkurentnosti turizma ne samo u Europi, nego i na svjetskom nivou, kao što su Španija,
Francuska i Njemačka. Zemlje Zapadnog Balkana su među posljednjim mjestima na
svjetskoj listi, posebno Bosna i Hercegovina, koja zauzima 113. mjesto. Vrijednost ovog
pokazatelja niža je u zemljama Zapadnog Balkana nego u zemljama EU, što potvrđuje jedan
od ciljeva istraživanja.

Literatura
1. Bobirca, A. (2007) Assessing the international competitiveness of tourism services
trade, Romanian Economic Journal, Vol. 10(23): 29-43.
2. Sonja, Jovanović, Bojan, Krstić, Vesna Janković- Milić, Identifying the Factors of
Tourism Competitiveness Level in the Southeastern European Countries, Facta
Univesitatis, Vol. 10, N0 2, 2013, 117-127
3. Matea, Zlatković, The Impact of Tourism on the National Competetiveness: Case of
EU28 and WB Countries, European Journal of Multidisciplinary Studies, Vol. 1, N0 1,
2016
4. Poon, A. (1993) Tourism, Technology and Competitive Strategies. CAB International,
New York.
5. Geoffrey Ian Crouch, J. R. Brent Ritchie, The Competitive Destination: A Sustainable
Tourism Perspective
6. Charles E. Gearing, Establishing a Measure of Touristic Attractiveness, 1974.

Abstract
This paper emphasizes the important role that tourism has in strengthening national
development and competitiveness on the global market. Attention is focused on presenting
the main indicators for measuring national competitiveness and the level of tourist sector
development and the presentation of their interrelationships that must be seriously
considered by the government and policy makers. The research of this topic is based on
determining the current level of competitiveness and development of tourism in the Balkan,
Eastern, Western and Southern European countries. The aim of the paper is to provide an
analysis of the position of countries at the global level, as well as to examine the
interrelationships of the indices used. Correlation and regression analysis is used. A key part
of the paper is to identify factors that influence the competitiveness of the tourism sector and
the tourism sector of the countries surveyed.

Key words: tourism, competitiveness, Travel and Tourism Competitiveness Index.